Professional Documents
Culture Documents
Radimpex PDF
Radimpex PDF
1 UVOD
Radimpex 1/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2 PRORAČUN PREMA
GRANIČNOM STANJU
NOSIVOSTI
2.1 STANDARDI
Proračun elemenata saglasno graničnom stanju nosivosti moguće je sprovesti prema sledećim
aktuelnim nacionalnim standardima:
• PBAB87 – ex-Jugoslovenski standardi,
• EuroCode 2 – standardi Evropske unije,
• DIN – Nemački standardi,
• BS 8110 – Britanski standardi,
• SIA – Švajcarski standardi,
• ACI – Američki standardi,
• SNiP – Ruski standardi,
• MSZ – Mađarski standardi,
• BSD – Bugarski standardi.
U pojedinim odredbama nacionalni standardi se pozivaju na odredbe drugih standarda ili podstandarda, koji u
prethodnom popisu nisu navedeni.
U situacijama kada pojedinim standardom nije definisan specifičan segment proračuna, korišćena su opšte
prihvaćena rešenja iz srodnih standarda.
Radimpex 2/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Specifičnosti primenjenog algoritma koje su posledica primene različitih standarda su date u okviru svake
stavke proračuna u nastavku.
∑γ q i i
gde je:
Programom se kreira lista svih mogućih kombinacija opterećenja koje pojedini standard definiše, a
koje zadovoljavaju i specifične uslove zadate od strane korisnika u smislu mogućnosti kombinovanja
pojedinih parova opterećenja (mogućnost međusobnog isklučivanja istovremenog delovanja pojedinih
parova opterećenja).
Zavisno od broja osnovnih slučajeva opterećenja, te od primenjenih standarda, lista generisanih
kombinacija opterećenja može biti vrlo dugačka (često i više hiljada kombinacija opterećenja). Kako je
vreme proračuna zavisno od broja kombinacija na koje pojedini preseci/elementi moraju biti
proračunati/provereni, to se u slučaju kompleksnih konstrukcija sa velikim brojem opterećenja
preporučuje minimiziranje broja osnovnih slučajeva opterećenja (grupisanje srodnih opterećenja).
Korisniku je ostavljena mogućnost da element/konstrukciju dimenzioniše na uticaje samo zadate
kombinacije opterećenja ili anvelope zadatih kombinacija opterećenja (tekući slučaj opterećenja). Ovaj
pristup se preporučuje samo u situacijama kada je merodavna kombinacija opterećenja izvesna, a u
cilju skraćenja vremena proračuna.
Za objašnjenje načina na koji se u modulu za dimenzionisanje kreira lista mogućih kombinacija
opterećenja, neophodno je definisati sledeće termine:
- Slučaj opterećenja. Listu slučajeva opterećenja kreira korisnik, a broj slučajeva nije
ograničen (treba imati na umu gornju primedbu o dužini proračuna). U okviru jednog slučaja
opterećenja grupišu se sva dejstva iste prirode, za koje se podrazumeva da deluju simultano.
Nazive pojednim slučajevima opterećenja daje korisnik. Modul za dimenzionisanje koristi listu
opterećenja koja je kreirana ranije za potrebe strukturalne analize konstrukcije. Svaki slučaj
opterećenja je određene vrste. Moguće je (često i neophodno) kreirati više slučajeva
opterećenja iste vrste.
- Vrsta opterećenja. Lista vrsta opterećenja je definisana izabranim standardom. Potreba da
različite vrste opterećenja u postupku kombinovanja imaju različit tretman je uslovila
klasifikaciju svih opterećenja u grupe – vrste. Korisnik za svaki od slučajeva opterećenja
definiše vrstu opterećenja. Ovde je moguće pojedina opterećenja isključiti prilikom
dimenzionisanja tako što nekom slučaju opterećenja neće biti dodeljena vrsta (nedefinisano
opterećenje).
- Vrsta kombinacije opterećenja. Lista vrsta kombinacija opterećenja je definisana izabranim
standardom proračuna. Za svaku vrstu kombinacije opterećenja propisuju se različiti setovi
parcijalnih koeficijenata sigurnosti.
- Parcijalni koeficijenti sigurnosti za opterećenje. Definisani su standardima za svaku vrstu
kombinacije opterećenja. Ovim koeficijentima se množe uticaji pojedinih slučajeva
opterećenja.
Radimpex 3/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.2.1 PBAB87
Specifičnost kombinovanja graničnih opterećenja prema PBAB87 je u promenljivim vrednostima
parcijalnih koeficijenata sigurnosti zavisnim od naponskog stanja u najviše zategnutom vlaknu
armature.
Radimpex 4/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.2.2 EC2
2.2.2.1 Vrste opterećenja:
• stalna (g),
• povremena (p),
• seizmička (s),
• incidentna (i).
Zbog specifičnosti kombinovanja pojedinih stalnih i povremenih vrsta opterećenja, kao i zbog različitih
vrednosti ψ-koeficijenata za pojedina opterećenja, lista vrsta opterećenja je sledeća:
1. Stalna opterećenja;
2. Opterećenja prednaprezanjem;
3. Korisna opterećenja tipa A;
4. Korisna opterećenja tipa B;
5. Korisna opterećenja tipa C;
6. Korisna opterećenja tipa D;
7. Korisna opterećenja tipa E;
8. Saobraćajna opterećenja tipa F;
9. Saobraćajna opterećenja tipa G;
10. Saobraćajna opterećenja tipa H;
11. Opterećenja snegom;
12. Opterećenja vetrom;
13. Opterećenja temperaturnim uticajima;
Radimpex 5/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
∑γ ⋅ g + γ
G p ,dom ⋅ pdom + ∑ψ 0 ⋅ γ p ⋅ p (2.9)
- seizmičke kombinacije:
∑ g + ∑ψ 2 ⋅ p +γS ⋅S (2.11)
∑ γ ⋅ g +ψ
G 1 ⋅ pdom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.12)
∑ g +ψ ⋅ p1 dom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.13)
Radimpex 6/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.2.3 DIN
2.2.3.1 Vrste opterećenja:
• stalna (g),
• povremena (p),
• seizmička (s),
• incidentna (i).
Zbog specifičnosti kombinovanja pojedinih stalnih i povremenih vrsta opterećenja, lista vrsta
opterećenja je sledeća:
1. Stalna opterećenja;
2. Opterećenja prednaprezanjem;
3. Korisna opterećenja tipa A;
4. Korisna opterećenja tipa B;
5. Korisna opterećenja tipa C, D ili F;
6. Saobraćajna opterećenja tipa E;
7. Saobraćajna opterećenja tipa G;
8. Saobraćajna opterećenja tipa H;
9. Opterećenja snegom;
10. Opterećenja vetrom;
11. Opterećenja temperaturnim uticajima;
12. Opterećenja usled prinudnih deformacija;
13. Ostala povremena opterećenja;
14. Seizmička opterećenja;
15. Incidentna opterećenja.
Opterećenja 1 – 2 su stalna, a 3 – 13 povremena.
Radimpex 7/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
∑γ ⋅ g + γ
G p ,dom ⋅ pdom + ∑ψ 0 ⋅ γ p ⋅ p (2.17)
- seizmičke kombinacije:
∑ g + ∑ψ 2 ⋅ p +γS ⋅S (2.19)
∑ γ ⋅ g +ψ
G 1 ⋅ pdom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.20)
∑ g +ψ ⋅ p1 dom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.21)
Radimpex 8/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.2.4 BS
2.2.4.1 Vrste opterećenja:
• stalna (g),
• povremena (p),
• seizmička (s),
• incidentna (i).
Zbog specifičnosti kombinovanja pojedinih stalnih i povremenih vrsta opterećenja, kao i zbog različitih
vrednosti ψ-koeficijenata za pojedina opterećenja, lista vrsta opterećenja je sledeća:
1. Stalna opterećenja;
2. Opterećenja prednaprezanjem;
3. Korisna opterećenja tipa A;
4. Korisna opterećenja tipa B;
5. Korisna opterećenja tipa C;
6. Saobraćajna opterećenja tipa F;
7. Saobraćajna opterećenja tipa G;
8. Saobraćajna opterećenja tipa H;
9. Opterećenja snegom;
10. Opterećenja vetrom;
11. Opterećenja temperaturnim uticajima;
12. Opterećenja usled prinudnih deformacija;
13. Ostala povremena opterećenja;
14. Seizmička opterećenja;
15. Incidentna opterećenja.
Opterećenja 1 – 2 su stalna, a 3 – 13 povremena.
∑γ ⋅ g + γ
G p ,dom ⋅ pdom + ∑ψ 0 ⋅ γ p ⋅ p (2.25)
- seizmičke kombinacije:
∑ g + ∑ψ 2 ⋅ p +γS ⋅S (2.27)
Radimpex 9/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
∑ γ ⋅ g +ψ
G 1 ⋅ pdom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.28)
∑ g +ψ ⋅ p1 dom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.29)
Radimpex 10/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.2.5 SIA
2.2.5.1 Vrste opterećenja:
• stalna (g),
• povremena (p),
• seizmička (s),
• incidentna (i).
Zbog specifičnosti kombinovanja pojedinih stalnih i povremenih vrsta opterećenja, kao i zbog različitih
vrednosti ψ-koeficijenata za pojedina opterećenja, lista vrsta opterećenja je sledeća:
1. Stalna opterećenja;
2. Opterećenja prednaprezanjem;
3. Opterećenja zemljanim nasipom;
4. Opterećenje pritiskom tla;
5. Opterećenje hidrostatičkim pritiskom;
6. Korisna opterećenja tipa A;
7. Korisna opterećenja tipa B;
8. Korisna opterećenja tipa C;
9. Korisna opterećenja tipa D;
10. Korisna opterećenja tipa E;
11. Saobraćajna opterećenja tipa F;
12. Saobraćajna opterećenja tipa G;
13. Saobraćajna opterećenja tipa H;
14. Opterećenja snegom;
15. Opterećenja vetrom;
16. Opterećenja temperaturnim uticajima;
17. Povremena opterećenja pritiskom tla;
18. Povremena opterećenja hidrostatičkim pritiskom;
19. Vertikalna opterećenja mostova – model 1;
20. Vertikalna opterećenja mostova – model 3;
21. Horizontalna opterećenja mostova;
22. Opterećenja mostova snegom;
23. Opterećenja mostova vetrom;
24. Opterećenja mostova temperaturnim uticajima;
25. Opterećenja željeznicom;
26. Ostala povremena opterećenja;
27. Seizmička opterećenja;
28. Incidentna opterećenja.
Opterećenja 1 – 5 su stalna, a 6 – 26 povremena.
- seizmičke kombinacije:
∑ g + ∑ψ 2 ⋅ p +γS ⋅S (2.35)
Radimpex 11/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
∑ γ ⋅ g +ψ
G 1 ⋅ pdom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.36)
∑ g +ψ ⋅ p
1 dom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.37)
U prethodnim izrazima sa pdom je označen dominantni povremeni slučaj opterećenja, dok su γG,u i γG,f
parcijalni koeficijenti za nepovoljno, odnosno povoljno dejstvo stalnog opterećenja.
Vrednosti parcijalnih koeficijenata su sledeće:
- za stalna opterećenja:
- za povremena opterećenja:
- za seizmička opterećenja:
γ S = 1.00
Vrednosti ψ-koeficijenata su usvojene prema sledećoj tabeli:
Radimpex 12/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.2.6 SNiP
2.2.6.1 Vrste opterećenja:
• stalna (g),
• trajna (t),
• kratkotrajna (k),
• seizmička (s),
• incidentna 1 (i1),
• incidentna 2 (i2).
Napomena: poslednje tri vrste opterećenja spadaju u grupu Posebnih opterećenja. Zbog prirode njihovog
tretmana prilikom kombinovanja opterećenja, klasifikovana su u tri vrste.
Lista vrsta opterećenja je sledeća:
1. Težina metalne konstrukcije;
2. Težina betonske konstrukcije – preko 1600 kg/m3;
3. Težina betonske konstrukcije – ispod 1600 kg/m3 - neproizvodni;
4. Težina betonske konstrukcije – ispod 1600 kg/m3 - proizvodni;
5. Pritisak tla – prirodan;
6. Pritisak nasutog tla;
7. Prednaprezanje;
8. Težina stacionarne opreme;
9. Težina izolacije stacionarne opreme;
10. Rezervoari, cevovodi – tečnosti;
11. Rezervoari, cevovodi – suspenzije;
12. Kranovi i viljuškari;
13. Ravnomerno podeljeno veće od 2 kN/m2;
14. Ravnomerno podeljeno manje od 2 kN/m2;
Radimpex 13/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
15. Koncentrisano;
16. Opterećenje od kranova;
17. Opterećenje snegom;
18. Temperaturna dejstva;
19. Ravnomerno podeljeno veće od 2 kN/m2;
20. Ravnomerno podeljeno manje od 2 kN/m2;
21. Koncentrisano;
22. Opterećenje snegom;
23. Temperaturna dejstva;
24. Dejstvo leda;
25. Opterećenje od kranova;
26. Opterećenje vetrom;
27. Deformacije u tlu (bujanje, les);
28. Seizmička dejstva;
29. Eksplozivna dejstva;
30. Incidenti (tehnološke prirode).
Opterećenja 1 do 7 su stalna (postojana), 8 do 18 su trajna (dlitelna), 19 do 26 – kratkotrajna, 27 –
incidentna 2, 28 – seizmička, a 29 i 30 – incidentna 1.
Pojedina opterećenja mogu biti tretirana i kao trajna i kao kratkotrajna, što je razlog njihovom
dupliranju u prethodnoj listi.
∑γ G ,u ⋅ g + ∑ γT ⋅ t + ∑ γ K ⋅ k (2.41)
∑γ G, f ⋅ g + ∑ γT ⋅ t + ∑ γ K ⋅ k (2.42)
Vrsta γ G, f γ G ,u
opterećenja
1 0.9 1.05
2 0.9 1.10
3 0.9 1.20
4 0.9 1.30
5 0.9 1.10
6 0.9 1.15
7 0.9 1.10
Za trajna i kratkotrajna opterećenja koeficijent povoljnog dejstva je uvek 0 (ukoliko je uticaj opterećenja
povoljan ne uzima se merodavnom kombinacijom opterećenja), zbog čega su narednom tablicom date
samo vrednosti koeficijenata nepovoljnog dejstva.
Radimpex 14/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Vrsta Vrsta
γT γT
opterećenja opterećenja
8 1.05 18 1.10
9 1.20 19 1.20
10 1.00 20 1.30
11 1.10 21 1.20
12 1.20 22 1.40
13 1.20 23 1.10
14 1.30 24 1.30
15 1.20 25 1.10
16 1.10 26 1.40
17 1.40
Ukoliko u sastav neke kombinacije opterećenja ove vrste ulazi više kratkotrajnih opterećenja
(najmanje dva), u ovim kombinacijama se faktori uz trajno i kratkotrajno opterećenje redukuju
faktorima:
• za trajna opterećenja: 0.95
• za kratkotrajna opterećenja: 0.90.
Koeficijent uslova rada γb2 za ovu vrstu kombinacija ima vrednost 0.90, izuzev ukoliko u sastav
kombinacije ulazi neko od opterećenja kranom ili vetrom (opterećenja 25 ili 26), kada je vrednost ovog
koeficijenta 1.10.
Napomena: samo se koeficijent uslova rada γb2 programski usvaja. Ukoliko je analizom potrebno obuhvatiti i
neke od ostalih koeficijenata, korisnik zadaje proizvod ostalih koeficijenata u odgovarajućem polju u okviru
dijaloga Lokalni podaci.
- kombinacije stalnih, trajnih, kratkotrajnih i jednog seizmičkog opterećenja (g + t + k + s), za
nepovoljno, odnosno povoljno dejstvo stalnog opterećenja, imaju oblik:
∑γ G ,u ⋅ g + ∑ γT ⋅ t + ∑ γ K ⋅ k + γS ⋅ s (2.43)
∑γ G, f ⋅ g + ∑ γT ⋅ t + ∑ γ K ⋅ k + γS ⋅ s (2.44)
Vrsta γ G, f γ G ,u
opterećenja
1 0.9 x 0.9 = 0.81 0.9 x 1.05 = 0.945
2 0.9 x 0.9 = 0.81 0.9 x 1.10 = 0.990
3 0.9 x 0.9 = 0.81 0.9 x 1.20 = 1.080
4 0.9 x 0.9 = 0.81 0.9 x 1.30 = 1.170
5 0.9 x 0.9 = 0.81 0.9 x 1.10 = 0.990
6 0.9 x 0.9 = 0.81 0.9 x 1.15 = 1.035
7 0.9 x 0.9 = 0.81 0.9 x 1.10 = 0.990
Za trajna i kratkotrajna opterećenja koeficijent povoljnog dejstva je uvek 0 (ukoliko je uticaj opterećenja
povoljan ne uzima se merodavnom kombinacijom opterećenja), zbog čega su narednom tablicom date
samo vrednosti koeficijenata nepovoljnog dejstva.
Radimpex 15/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Vrsta Vrsta
γT γT
opterećenja opterećenja
8 0.8 x 1.05 = 0.84 18 0.00*
9 0.8 x 1.20 = 0.96 19 0.5 x 1.20 = 0.60
10 0.8 x 1.00 = 0.80 20 0.5 x 1.30 = 0.65
11 0.8 x 1.10 = 0.88 21 0.5 x 1.20 = 0.60
12 0.8 x 1.20 = 0.96 22 0.5 x 1.40 = 0.70
13 0.8 x 1.20 = 0.96 23 0.00*
14 0.8 x 1.30 = 1.04 24 0.5 x 1.30 = 0.65
15 0.8 x 1.20 = 0.96 25 0.00*
16 0.8 x 1.10 = 0.88 26 0.00*
17 0.8 x 1.40 = 1.12
∑γ G ,u ⋅ g + ∑ γT ⋅ t + i (2.45)
∑γ G, f ⋅ g + ∑ γT ⋅ t + i (2.46)
Vrsta γ G, f γ G ,u
opterećenja
1 0.9 1.05
2 0.9 1.10
3 0.9 1.20
4 0.9 1.30
5 0.9 1.10
6 0.9 1.15
7 0.9 1.10
Za trajna opterećenja koeficijent povoljnog dejstva je uvek 0, zbog čega su narednom tablicom date
samo vrednosti koeficijenata nepovoljnog dejstva:
Vrsta
γT
opterećenja
8 1.05
9 1.20
10 1.00
11 1.10
12 1.20
13 1.20
14 1.30
15 1.20
16 1.10
Radimpex 16/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Vrsta
γT
opterećenja
17 1.40
18 1.10
2.2.7 BSD
2.2.7.1 Vrste opterećenja:
• stalna (g),
• povremena (p),
• seizmička (s),
• incidentna (i).
Zbog specifičnosti kombinovanja pojedinih stalnih i povremenih vrsta opterećenja, kao i zbog različitih
vrednosti ψ-koeficijenata za pojedina opterećenja, lista vrsta opterećenja je sledeća:
1. Sopstvena težina;
2. Opterećenja prednaprezanjem;
3. Korisna dugotrajna opterećenja;
4. Korisna kratkotrajna opterećenja;
5. Saobraćajna dugotrajna opterećenja;
6. Saobraćajna kratkotrajna opterećenja;
7. Opterećenja snegom - dugotrajno;
8. Opterećenja snegom - kratkotrajno;
9. Opterećenja vetrom - kratkotrajno;
10. Opterećenja temperaturnim uticajima - dugotrajna;
11. Opterećenja temperaturnim uticajima - kratkotrajna;
12. Prinudne deformacije - dugotrajno;
13. Prinudne deformacije - kratkotrajno;
14. Ostala povremena opterećenja - dugotrajna;
15. Ostala povremena opterećenja - kratkotrajna;
16. Seizmička opterećenja;
17. Incidentna opterećenja.
18. Ostala stalna opterećenja.
Opterećenja 1, 2 i 18 su stalna, 3 – 15 povremena.
Radimpex 17/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
∑γ G ,u ⋅ g + ∑ψ 1 ⋅ γ p ⋅ p (2.47)
∑γ G, f ⋅ g + ∑ψ 1 ⋅ γ p ⋅ p (2.48)
- seizmičke kombinacije:
∑ g + ∑ψ ⋅ p + s (2.49)
∑γ G ,u ⋅ g + ∑ψ ⋅ p + i (2.50)
∑γ G, f ⋅ g + ∑ψ ⋅ p + i (2.51)
Radimpex 18/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
- ukoliko je broj kratkotrajnih povremenih opterećenja (opterećenja 4, 6, 8, 9, 11, 13, 15) koji
ulaze u sastav kombinacije manji od četiri, a ukupan broj promenljivih opterećenja je veći od
jedan, koeficijent uz kratkotrajna opterećenja je ψ 1 = 0.90 ;
2.2.8 MSZ
2.2.8.1 Vrste opterećenja:
• stalna (g),
• povremena (p),
• seizmička (s),
• incidentna (i).
Zbog specifičnosti kombinovanja pojedinih stalnih i povremenih vrsta opterećenja, kao i zbog različitih
vrednosti ψ-koeficijenata za pojedina opterećenja, lista vrsta opterećenja je sledeća:
1. Stalna opterećenja;
2. Opterećenja prednaprezanjem;
3. Korisna opterećenja manja od 2 kN/m2;
4. Korisna opterećenja između 2 i 5 kN/m2;
5. Korisna opterećenja veća od 5 kN/m2;
6. Opterećenja snegom;
7. Opterećenja vetrom;
8. Opterećenja temperaturnim uticajima;
9. Seizmička opterećenja;
10. Incidentna opterećenja.
Opterećenja 1 – 2 su stalna, a 3 – 8 povremena.
Radimpex 19/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
∑γ ⋅ g + γ
G p ,dom ⋅ pdom + ∑ψ 0 ⋅ γ p ⋅ p (2.55)
- seizmičke kombinacije:
∑ g + ∑ψ 2 ⋅ p+s (2.57)
- incidentne kombinacije:
∑ g +ψ 1 ⋅ pdom + ∑ψ 2 ⋅ p + i (2.58)
- za stalna opterećenja:
Radimpex 20/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.2.9 ACI
2.2.9.1 Vrste opterećenja:
• stalna (g),
• povremena (p):
• deformacijska (d),
• seizmička (s),
• vetar (w).
Zbog specifičnosti kombinovanja pojedinih stalnih i povremenih vrsta opterećenja, lista vrsta
opterećenja je sledeća:
1. Stalna opterećenja;
2. Opterećenja pritiskom tečnosti;
3. Pokretna opterećenja;
4. Udarna opterećenja;
5. Pritisak tla, podzemne vode;
6. Temperaturna i deformacijska opterećenja;
7. Seizmička opterećenja;
8. Opterećenja vetrom.
Opterećenja 1 – 2 su stalna, a 3 – 5 povremena.
∑γ G1,u ⋅ g + ∑ γ P1 ⋅ p (2.59)
∑γ G1, f ⋅ g + ∑ γ P1 ⋅ p (2.60)
∑γ G 2,u ⋅ g + ∑ γ P2 ⋅ p + γ D2 ⋅ d (2.61)
∑γ G 2, f ⋅ g + ∑ γ P2 ⋅ p + γ D2 ⋅ d (2.62)
∑γ G1,u ⋅ g + γ D1 ⋅ d (2.63)
∑γ G1, f ⋅ g + γ D1 ⋅ d (2.64)
Radimpex 21/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
∑γ G 2,u ⋅ g + ∑ γ P2 ⋅ p + γ S 2 ⋅ s (2.65)
∑γ G 2, f ⋅ g + ∑ γ P2 ⋅ p + γ S 2 ⋅ s (2.66)
∑γ G 2,u ⋅ g + ∑ γ P 2 ⋅ p + γW 2 ⋅ w (2.67)
∑γ G 2, f ⋅ g + ∑ γ P 2 ⋅ p + γW 2 ⋅ w (2.68)
- za povremena opterećenja:
- za ostala opterećenja:
Radimpex 22/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Iako se različitim standardima definišu različiti proračunski dijagrami, neke osobine su zajedničke:
• u graničnom stanju nosivosti beton nije u stanju da primi napone zatezanja,
• čelik za armiranje ima jednake karakteristike (oblike radnog dijagrama) i na zategnutoj i na
pritisnutoj strani.
***
U nastavku su date specifičnosti kombinovanja opterećenja definisane pojedinim standardima.
2.3.1 PBAB87
2.3.1.1 Beton
Proračunska zavisnost između napona pritiska i dilatacija za beton se prema PBAB87 usvaja u obliku
kvadratna parabola + prava:
fb
σb = ⋅ εb ⋅ ( 4 − εb ) u intervalu 0 < εb < 2 promila
4 (2.69)
σ b = fb u intervalu 2 < εb < 3.5 promila
Prikazani oblik zavisnosti se dosledno koristi za proračun svih elemenata/preseka prema graničnom
stanju nosivosti (ne koristi se uprošćeni – pravougaoni – oblik ove veze).
Računska čvrstoća pri pritisku f b je zavisna od marke betona (MB) saglasno narednoj tabeli:
MB 10 15 20 30 40 50 60
f b [MPa] 7.00 10.50 14.00 20.50 25.50 30.00 33.00
Radimpex 23/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.3.2 EC2
2.3.2.1 Beton
Proračunska zavisnost između napona pritiska i dilatacija za beton se prema Eurocode 2 usvaja u
obliku kvadratna parabola + prava:
Radimpex 24/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Prikazani oblik zavisnosti se dosledno koristi za proračun svih elemenata/preseka prema graničnom
stanju nosivosti (ne koristi se uprošćeni – pravougaoni – oblik ove veze).
Zavisnost čvrstoće betona od klase betona je data narednom tabelom:
S500H S500N
f yk [MPa] 500.0 500.0
2.3.3 DIN
2.3.3.1 Beton
Proračunska zavisnost između napona pritiska i dilatacija za beton se prema DIN usvaja u obliku
kvadratna parabola + prava:
Radimpex 25/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
εc
2
Radimpex 26/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
S500H S500N
f yk [MPa] 500.0 500.0
2.3.4 BS
2.3.4.1 Beton
Proračunska zavisnost između napona pritiska i dilatacija za beton se prema BS usvaja u obliku
prikazanom na slici:
Radimpex 27/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.3.5 SIA
2.3.5.1 Beton
Proračunska zavisnost između napona pritiska i dilatacija za beton se prema SIA usvaja u obliku
kvadratna parabola + prava:
Radimpex 28/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Prikazani oblik zavisnosti se dosledno koristi za proračun svih elemenata/preseka prema graničnom
stanju nosivosti (ne koristi se uprošćeni – pravougaoni – oblik ove veze).
Radimpex 29/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.3.6 SNiP
2.3.6.1 Beton
Kako proračun prema propisima SNiP ne bazira na dilatacijama, to idealizovana, proračunska veza
napon-dilatacije za beton nije definisana.
Na osnovu činjenice da se raspodela napona pritiska u betonu usvaja konstantna po celoj pritisnutoj
površini preseka, algoritamski je usvojen dijagram sledećeg oblika:
σ b = γ b 2 ⋅ Rb (2.79)
gde je:
Za seizmičke kombinacije opterećenja, čvrstoća betona na pritisak se uvećava za 20%, zbog čega je u
tom slučaju:
σ b = 1.20 ⋅ γ b 2 ⋅ Rb (2.80)
Zavisnost čvrstoće betona od klase betona je data narednom tabelom (vrednosti za Rb su date u
MPa):
B15 B20 B25 B30 B35 B40 B45 B50 B55 B60
Rb [MPa] 8.5 11.5 14.5 17.0 19.5 22.0 25.0 27.5 30.0 33.0
Radimpex 30/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
gde je:
Napomena: Iz kasnijih izraza biće zaključeno da ekvivalentnom idealizovanom dijagramu za čelik, zapravo, ne
odgovara modul elastičnosti za čelik od 200GPa.(videti izraz (2.104)).
Napomena: Kako je za sve predviđene vrste čelika za armiranje granica razvlačenja na strani pritiska i
zatezanja jednaka, to se koristi samo jedna oznaka ( Rs ) za obe veličine.
Granice razvlačenja (u MPa) za različite vrste čelika za armiranju su date narednom tabelom ( Rsw se
odnosi na poprečnu armaturu).
2.3.7 BSD
2.3.8 MSZ
2.3.8.1 Beton
Proračunska zavisnost između napona pritiska i dilatacija za beton se prema BS usvaja u obliku
prikazanom na slici:
Radimpex 31/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
C12 C16 C20 C25 C30 C35 C40 C45 C50 C55
f b [MPa] 9.0 11.5 14.5 17.5 20.5 23.5 26.0 29.0 32.0 35.0
B.55.40 BHS.60.50
B.38.24(.B) B.50.36 B.60.50(.S) B.75.50 C15
B.60.40 BHB.60.50
σ v [MPa] 210.0 310.0 350.0 420.0 420.0 420.0 410.0
Radimpex 32/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.3.9 ACI
Proračunska zavisnost između napona pritiska i dilatacija za beton se prema ACI 318 usvaja u obliku
prikazanom na slici:
Radimpex 33/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
fy
σ s = Es ⋅ ε s za ε s <
Es
(2.87)
fy
σ s = f yk ⋅ φ za < ε s < 0.020
Es
gde je:
Radimpex 34/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Način na koji je pojedinim standardima definisano granično stanje preseka je obrađen zasebno za
svaki od standarda.
Ukoliko određeni standard ne definiše eksplicitno zakon promene graničnih dilatacionih linija,
formulisan je ekvivalentni zakon kojim su zadovoljene proračunske odredbe koje dovode do istovetnog
rezultata po rezultujućoj potrebnoj količini armature.
Slika 18. Naponsko dilatacijska analiza poprečnog preseka opterećenog momentom savijanja
proizvoljnog pravca i aksijalnom silom
Daljim variranjem ugla nagiba ose savijanja iterativnom procedurom se pronalazi onaj nagib ugla za
koji je zadovoljenjem prva dva uslova ravnoteže zadovoljen i treći.
Napomena: detaljniji prikaz postupka određivanja ugla ose savijanja preseka je data u Prilogu.
Opisanim postupkom se određuje potrebna količina armature u preseku za uticaje jedne kombinacije
opterećenja. Na isti način se analizira presek na dejstvo uticaja ostalih kombinacija. U clju uštede u
proračunskom vremenu koristi se optimizacija kojom se ne analiziraju uticaji kombinacija čija količina
armature izvesno nije merodavna.
Uticaji jedne kombinacije opterećenja rezultiraju jednom količinom potrebne armature u preseku.
Merodavna kombinacija je ona čiji uticaji zahtevaju veću potrebnu količinu armature od ostalih
kombinacija.
Radimpex 35/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.4.3 Izvijanje
Uticaj izvijanja na potrebnu količinu armature pritisnutih elemenata se razmatra opciono.
Predefinisano stanje podrazumeva uvođenje ovog uticaja kod vertikalnih elemenata (stubovi), a njeno
izostajanje kod horizontalnih (grede). Korisnik ima mogućnost da prilikom zadavanja lokalnih podataka
za dimenzionisanje elementa promeni predefinisano stanje.
U situacijama kada su zadovoljeni odgovarajući kriterijumi definisani standardima kojima se element, u
smislu potrebe uvođenja uticaja izvijanja u proračun, klasifikuje kao kratak, ovi uticaji se ne analiziraju.
Programski se ne proračunava dužina izvijanja elementa. Predviđeno je zadavanje koeficijenta dužine
izvijanja od strane korisnika (lokalni podaci za element).
Efekti izvijanja se u proračun uvode izračunavanjem dodatnih vrednosti momenata savijanja, koji
uvećavaju momente savijanja sračunate po teoriji prvog reda. Presek se, zatim, dimenzioniše na
dejstvo povećanih uticaja.
Pri tome se u proračun uvodi uticaj geometrijskih imperfekcija i efekata drugog reda. Geometrijska
imperfekcija ima karakter uticaja prvog reda. Ovi uticaji se predstavljaju odgovarajućim dodatnim
ekscentricitetima aksijalne sile, koji se sabiraju sa odgovarajućim ekscentricitetom prvog reda. Uticaji
tečenja betona su zanemareni (smatra se da su kompenzovani konzervativnostima proračuna, kao i
drugim, zanemarenim, povoljnim uticajima).
Simultano se (konzervativno) računaju i apliciraju dodatni ekscentriciteti za oba pravca.
Iako se pojedinim standardima dodatni uticaji izvijanja računaju nešto modifikovanim postupkom, za
sve implementirane standarde je moguće izdvojiti na prethodno izneti način definisane parcijalne
ekscentricitete. Ovim je izveštaj dimenzionisanja unificiran za sve standarde.
Napomena: za svaki pravac posebno se proverava potreba uvođenja dodatnih ekscentriciteta.
Programski su data dva postupka za proračun dopunskih ekscentriciteta drugog reda. Iako,
principjelno, odgovaraju različitim standardima, dostupni su za proračun po svim standardima. Ovo je
učinjeno zbog mogućnosti uvođenja ovih ekscentriciteta prilikom proračuna pomerljivih konstrukcija,
kada mogu biti primenjeni kao aproksimacija ponašanja konstrukcije u ovom smislu.
Zbog mogućnosti da pri malim ekscentricitetima prvog reda, te nesimetričnom armiranju preseka
dodatni ekscentriciteti imaju nepovoljnije dejstvo aplicirani suprotnog znaka od ekscentriciteta prvog
reda, programski se ispituje i ova mogućnost, tako što se ispituje mogućnost negativnog dodatnog
ukupnog ekscentriciteta za svaki od pravaca.
***
Korisnik konstrukciju, saglasno procenjenom stepenu ukrućenja za dejstvo horizontalnog opterećenja,
klasifikuje kao pomerljivu ili nepomerljivu.
Radimpex 36/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Slika 19. Koeficijenti dužine izvijanja i konturni uslovi krajeva za dva pravca elementa
Načelno, presek je unutar aktivnog dela dužine izvijanja, ukoliko je lociran u srednjoj polovini dužine
izvijanja. Dodatno, ukoliko za neki pravac na nekom od krajeva presek nije pridržan, aktivni deo
dužine izvijanja se produžava do tog kraja stuba.
2.4.4 PBAB
2.4.4.1 Granične dilatacione linije
Pravilnikom PBAB87 granično stanje preseka je definisano graničnim dilatacionim linijama kojima je
zadovoljen jedan od sledeća tri uslova (Slika 20):
- dilatacija u najudaljenijoj armaturi je 10 promila (prema proračunskom dijagramu za čelik –
maksimalna dilatacija čelika). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz tačku A na slici
- dilatacija u ivičnom vlaknu pritisnutog betona je 3.5 promila (prema proračunskom dijagramu
za beton – maksimalna dilatacija u pritisnutom betonu). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz
tačku B na slici.
Radimpex 37/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
- dilatacija u ivičnom vlaknu je između 2.0 i 3.5 promila, ceo presek je pritisnut, a granična
dilataciona linija prolazi kroz tačku C na slici. Za slučaj konstantne dilatacije po visini
pritisnutog preseka, maksimalna dilatacija je redukovana na 2.0 promila.
2.4.4.3 Izvijanje
Ukupan (uvećani ekscentricitet prvog reda) ekscentricitet aksijalne sile se računa prema:
euk = e0 ± ( ea + e2 ) (2.88)
gde je:
Bez obzira na moguću promenu momenta savijanja nekog od pravaca duž pritisnutog elementa,
programski se usvaja konstantna vrednost momenata savijanja za sve preseke elementa – momenat
koji odgovara ekvivalentnom ekscentricitetu. Ekvivalentni ekscentricitet je u funkciji vrednosti
momentata savijanja na krajevima elementa, i to na sledeći način (za svaki od dva pravca):
gde su:
e01 , e02 odgovarajući ekscentriciteti aksijalne sile u presecima na krajevima stuba, i gde je
ekscentricitet e02 po apsolutnoj vrednosti veći. U izraz (2.89), svaki od ekscentriciteta ulazi sa
svojim pravim znakom.
Ekscentricitet usled geometrijskih imperfekcija se u proračun uvodi na sledeći način:
Radimpex 38/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2cm
ea = max l0 (2.90)
300 < 10cm
gde je:
l0 dužina izvijanja elementa (proizvod dužine elementa i zadatog koeficijenta dužine izvijanja).
Ekscentricitet drugog reda može biti sračunat na dva načina zavisno od izabrane opcije prilikom
zadavanja ulaznih podataka:
- metod dopunske ekscentričnosti (PBAB87), ili
- aproksimativni model-stub postupak.
Prema prvom (metod dopunske ekscentričnosti), ekscentricitet drugog reda se računa prema:
λ − 25 e e1
e2 = ⋅ d ⋅ 0.1 + 1 za ≤ 0.3
100 d d
λ − 25 e
e2 = ⋅d za 1 ≤ 2.5 (2.91)
160 d
λ − 25 e e
e2 = ⋅ d ⋅ 3.5 − 1 za 1 ≤ 3.5
160 d d
gde je:
λ vitkost elementa:
l0 I
λ= , i= . (2.92)
i A
Drugim postupkom (aproksimativni model-stub postupak), ekscentricitet drugog reda (maksimalni
ugib) se procenjuje kao:
l02 1 1 ε
e2 = K1 ⋅ ⋅ , = 2 ⋅ K2 ⋅ yd (2.93)
10 r r 0.9 ⋅ h
gde je:
λ
K1 = − 0.75 ≤ 1 , (2.94)
20
1
maksimalna krivina elementa, koja se procenjuje drugim izrazom u (2.93),
r
K2 korekcioni koeficijent kojim se uvodi u proračun smanjenje krivine usled povećanja aksijalne
sile. Konzervativno je usvojen K 2 = 1.0 ,
Radimpex 39/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
e01
λ ≤ 50 − 25 ⋅
e02
e1
≥ 3.5 ∧ λ ≤ 75 (2.95)
d
e1 λ
≥ 3.5 ⋅ ∧ λ > 75
d 75
2.4.4.3.1 Tretman horizontalno pomerljivih konstrukcija
Elementi sa horizontalno pomerljivim krajevima su oni elementi čiji je koeficijent dužine izvijanja veći
od 1.0. Za ove elemnte, kako je navedeno u uvodnom delu, proračun bazira na dvostrukom uvećanju
momenata savijanja prvog reda. U prvom „prolazu“ postupak sračunavanja dodatnih ekscentriciteta ea
i e2 odgovara onom datom izrazima (2.90), odnosno (2.91) ili (2.93), dok ekscentricitet prvog reda e0 ,
u ovom slučaju predstavlja količnik momenta savijanja prvog reda (ne ekvivalentnog) i aksijalne sile
(stvarni ekscentricitet normalne sile prema teoriji prvog reda), i varira od preseka do preseka. U
drugom „prolazu“ se ponavlja procedura opisana za elemente horizontalno nepomerljivih konstrukcija
sa redukovanim koeficijentima dužine izvijanja, izrazi (2.89), (2.90) i (2.91) ili (2.93).
2.4.5 EC2
2.4.5.1 Granične dilatacione linije
Granično stanje preseka je definisano graničnim dilatacionim linijama kojima je zadovoljen jedan od
sledeća tri uslova (Slika 21)
- dilatacija u najudaljenijoj armaturi je 25 promila (prema proračunskom dijagramu za čelik –
maksimalna dilatacija čelika). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz tačku A na slici
- dilatacija u ivičnom vlaknu pritisnutog betona je 3.5 promila (prema proračunskom dijagramu
za beton – maksimalna dilatacija u pritisnutom betonu). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz
tačku B na slici.
- dilatacija u ivičnom vlaknu je između 2.0 i 3.5 promila, ceo presek je pritisnut, a granična
dilataciona linija prolazi kroz tačku C na slici. Za slučaj konstantne dilatacije po visini
pritisnutog preseka, maksimalna dilatacija je redukovana na 2.0 promila.
Radimpex 40/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.4.5.3 Izvijanje
Ukupan (uvećani ekscentricitet prvog reda) ekscentricitet aksijalne sile se računa prema:
euk = e0 ± ( ea + e2 ) (2.96)
gde je:
Bez obzira na moguću promenu momenta savijanja nekog od pravaca duž pritisnutog elementa,
programski se usvaja konstantna vrednost momenata savijanja za sve preseke elementa – momenat
koji odgovara ekvivalentnom ekscentricitetu. Ekvivalentni ekscentricitet je u funkciji vrednosti
momentata savijanja na krajevima elementa, i to na sledeći način (za svaki od dva pravca):
gde su:
e01 , e02 odgovarajući ekscentriciteti aksijalne sile u presecima na krajevima stuba, i gde je
ekscentricitet e02 po apsolutnoj vrednosti veći. U izraz (2.89), svaki od ekscentriciteta ulazi sa
svojim pravim znakom.
Ekscentricitet usled geometrijskih imperfekcija se u proračun uvodi na sledeći način:
1 1 1
ea = ⋅ν ⋅ l0 , ν = ≥ (2.98)
2 100 l 200
gde je:
l0 dužina izvijanja elementa (proizvod dužine elementa i zadatog koeficijenta dužine izvijanja),
Radimpex 41/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Elementi sa horizontalno pomerljivim krajevima su oni elementi čiji je koeficijent dužine izvijanja veći
od 1.0. Za ove elemnte, kako je navedeno u uvodnom delu, proračun bazira na dvostrukom uvećanju
momenata savijanja prvog reda. U prvom „prolazu“ postupak sračunavanja dodatnih ekscentriciteta ea
i e2 odgovara onom datom izrazima (2.98), odnosno (2.91) ili (2.93), dok ekscentricitet prvog reda e0 ,
u ovom slučaju predstavlja količnik momenta savijanja prvog reda (ne ekvivalentnog) i aksijalne sile
(stvarni ekscentricitet normalne sile prema teoriji prvog reda), i varira od preseka do preseka. U
drugom „prolazu“ se ponavlja procedura opisana za elemente horizontalno nepomerljivih konstrukcija
sa redukovanim koeficijentima dužine izvijanja, izrazi (2.97), (2.98) i (2.91) ili (2.93).
2.4.6 DIN
2.4.6.1 Granične dilatacione linije
Granično stanje preseka je definisano graničnim dilatacionim linijama kojima je zadovoljen jedan od
sledeća tri uslova (Slika 22)
- dilatacija u najudaljenijoj armaturi je 25 promila (prema proračunskom dijagramu za čelik –
maksimalna dilatacija čelika). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz tačku A na slici
- dilatacija u ivičnom vlaknu pritisnutog betona je 3.5 (ili manja za visoke klase betona) promila
(prema proračunskom dijagramu za beton – maksimalna dilatacija u pritisnutom betonu). Za
više klase betona od B50, maksimalna dilatacija u betonu se redukuje do minimalnih 2.2
promila, kako je prikazano u 2.3.3.1. Serija ovih graničnih linija prolazi kroz tačku B na slici.
- dilatacija u ivičnom vlaknu je između 2.0 (ili više) i 3.5 (ili manje) promila, ceo presek je
pritisnut, a granična dilataciona linija prolazi kroz tačku C na slici. Za slučaj konstantne
dilatacije po visini pritisnutog preseka, maksimalna dilatacija je redukovana na 2.0 promila za
klase betona zaključno sa B50, odnosno na veću vrednost, a maksimalno 2.2 promila, za
klase betona iznad B50.
2.4.6.3 Izvijanje
Ukupan (uvećani ekscentricitet prvog reda) ekscentricitet aksijalne sile se računa prema:
euk = e0 ± ( ea + e2 ) (2.100)
Radimpex 42/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
gde je:
Ekvivalentni ekscentricitet prvog reda e0 se sračunava saglasno (2.97), dodatni ekscentriciteti usled
geometriskih imperfekcija ea prema (2.98).
Ekscentricitet drugog reda može biti sračunat na dva načina zavisno od izabrane opcije prilikom
zadavanja ulaznih podataka:
- metod dopunske ekscentričnosti (PBAB87), ili
- aproksimativni model-stub postupak.
Oba postupka su opisana u delu poglavlja koji se odnosi na proračun prema PBAB87. Prema prvom
(metod dopunske ekscentričnosti), ekscentricitet drugog reda se računa prema (2.91). Drugim
postupkom (aproksimativni model-stub postupak), ekscentricitet drugog reda (maksimalni ugib) se
procenjuje prema (2.93).
2.4.7 BS
2.4.7.1 Granične dilatacione linije
Granično stanje preseka je definisano graničnim dilatacionim linijama kojima je zadovoljen jedan od
sledeća tri uslova (Slika 23):
- dilatacija u najudaljenijoj armaturi je 20 promila (prema proračunskom dijagramu za čelik –
maksimalna dilatacija čelika). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz tačku A na slici
- dilatacija u ivičnom vlaknu pritisnutog betona je 3.5 promila (prema proračunskom dijagramu
za beton – maksimalna dilatacija u pritisnutom betonu). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz
tačku B na slici.
- dilatacija u ivičnom vlaknu je između 2.0 i 3.5 promila, ceo presek je pritisnut, a granična
dilataciona linija prolazi kroz tačku C na slici. Za slučaj konstantne dilatacije po visini
pritisnutog preseka, maksimalna dilatacija je redukovana na 2.0 promila.
Radimpex 43/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.4.7.3 Izvijanje
Ukupan (uvećani ekscentricitet prvog reda) ekscentricitet aksijalne sile u nekom preseku se računa
prema:
d l02
euk = e0 ± e2 , e2 = βe ⋅ K ⋅ d ≥ ea = , βe = (2.102)
20 2000 ⋅ d
gde je:
2.4.8 SIA
2.4.8.1 Granične dilatacione linije
Granično stanje preseka je definisano graničnim dilatacionim linijama kojima je zadovoljen jedan od
sledeća tri uslova (Slika 24):
Radimpex 44/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.4.8.3 Izvijanje
Ukupan (uvećani ekscentricitet prvog reda) ekscentricitet aksijalne sile se računa prema:
euk = e0 ± ( ea + e2 ) (2.103)
gde je:
Ekvivalentni ekscentricitet prvog reda e0 se sračunava saglasno (2.97), dodatni ekscentriciteti usled
geometriskih imperfekcija ea prema:
1 1 1 1
ea = ⋅ν ⋅ l0 , ≥ν = ≥ (2.104)
2 200 100 l 300
Ekscentricitet drugog reda može biti sračunat na dva načina zavisno od izabrane opcije prilikom
zadavanja ulaznih podataka:
- metod dopunske ekscentričnosti (PBAB87), ili
Radimpex 45/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.4.9 SNiP
2.4.9.1 Granične dilatacione linije
Propisima SNiP granično stanje preseka nije definisano dostizanjem graničnih dilatacija, zbog čega
zakon promene graničnih dilatacionih linija, u ovom slučaju, izostaje.
Radimpex 46/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Pri tome se na visini preseka x usvaja konstantna raspodela napona pritiska u betonu, čiji je intenzitet
definisan izrazima (2.79), odnosno (2.80).
Promena napona u armaturi po visini preseka je definisana na sledeći način (napon na mestu
armature i):
σ sc ,u ω x
σ si = − 1 , ξi =
ω ξi h0i (2.106)
1−
1.1
gde je:
α = 0.85, za teške betone.
ω karakteristika pritisnute zone betona:
Napomena: Maksimalna vrednost napona σ si ne može biti apsolutno veća od čvrstoće čelika na
zatezanje ili pritisak (u skladu sa horizontalnom granom ekvivalentnog idealizovanog dijagrama za
čelik).
2.4.9.3 Izvijanje
Efekti izvijanja se, prilikom dimenzionisanja podužne armature elementa, uvode u proračun preko
dodatnih ekscentriciteta.
Ekscentricitet aksijalne sile (ekscentricitet prvog reda) se uvećava dodatnim, načelno aditivnim,
ekscentricitetima, kojima se obuhvataju uticaji netačnosti izvođenja (imperfekcije), vremenskog
povećanja ugiba usled dugotrajnog delovanja opterećenja i uticaji drugog reda.
Ekscentricitet prvog reda se određuje kao količnik momenta savijanja za analiziranu osu savijanja
(pravac izvijanja) i aksijalne sile:
M
e0 = (2.109)
N
gde su:
Radimpex 47/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
l
600
d
ea = max (2.110)
30
1 cm
gde je:
l dužina elementa,
M M
e0 = N za
N
≥ ea
e0 = (2.111)
M
ea za < ea
N
Koeficijent uvećanja ekscentriciteta e0 usled uticaja drugog reda:
1
η=
N (2.112)
1−
N cr
gde je:
N cr kritična vrednost aksijalne sile, koja se za proizvoljan oblik poprečnog preseka računa prema:
6.4 ⋅ Eb I 0.11
N cr = + 0.1 + α Is (2.113)
l02 ϕl 0.1 + δ e
I i I s momenti inercije betona i armature,
Eb modul elastičnosti betona,
e l
δ e = max 0 , 0.5 − 0.01 ⋅ 0 − 0.01⋅ Rb (2.114)
h h
α odnos modula elastičnosti čelika i betona,
Radimpex 48/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Napomena: Kako količina armature u ovom momentu nije poznata, programski se usvaja koeficijent armiranja
poprečnog preseka od 0.6% prilikom izračunavanja momenta inercije armature.
Uvećani momenat savijanja prvog reda je:
M = η ⋅ e0 ⋅ N (2.116)
ea = ea − e0 ≥ 0 (2.117)
e2 = ( η − 1) ⋅ e0 (2.118)
- ukupan ekscentricitet:
etot = e0 + ea + e2 (2.119)
2.4.10 BSD
2.4.11 MSZ
2.4.11.1 Izvijanje
ecc0 = lambda / 300 + 0.06 * visina * 0.9
ecc2 = (lambda / 100) ^ 2 * 4 / visina / 0.9
dva prolaza
2.4.12 ACI
2.4.12.1 Granične dilatacione linije
Granično stanje preseka je definisano graničnim dilatacionim linijama kojima je zadovoljen jedan od
sledeća tri uslova (Slika 24):
- dilatacija u najudaljenijoj armaturi je 20 promila (prema proračunskom dijagramu za čelik –
maksimalna dilatacija čelika). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz tačku A na slici
- dilatacija u ivičnom vlaknu pritisnutog betona je 3.0 promila (prema proračunskom dijagramu
za beton – maksimalna dilatacija u pritisnutom betonu). Serija ovih graničnih linija prolazi kroz
tačku B na slici.
Radimpex 49/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.4.12.3 Izvijanje
nema dva prolaza – kao SNIP
Ebetona = 57000 * 6.89475 * Sqr(fBetona / 6.89475)
For i = 1 To BrojOpterecenja
mnozilac = Matrica(brojackombinacija, i, 0)
Next i
End If
End If
odnosmomenata = 1
Else
odnosmomenata = -0.5
End If
End If
gyr = RadiusInercije(0)
eccz2 = -1 '%%%%%%
eccz0 = 0 '%%%%%%
Else '%%%%%%
If (IzvijanjeOkoZ < 3 And lambdaz <= gyr * (34 - 12 * odnosmomenata)) Or IzvijanjeOkoZ = 7 Then
eccz0 = 0
eccz2 = 0
Radimpex 50/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
eccz0 = 0
eccz2 = 0
Else
eccz0 = 0
End If
Else
eccz0 = 0
End If
End If '%%%%%%
Radimpex 51/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.5.1 PBAB87
Kontrola i obezbeđenje glavnih napona zatezanja (pritiska) se sprovodi nezavisno za svaki od
pravaca. Vrednost maksimalnog glavnog napona u preseku se dobija kao zbir odgovarajućeg napona
od smicanja ( τ ( T ) ) i od torzije ( τ ( M t ) ):
τ x = τ x ( T ) + τ ( M t ) , τ y = τ y ( T ) + τ ( Mt )
Tux Tuy Mtu (2.121)
τx (T ) = , τy ( T ) = , τ ( Mt ) =
0.9 ⋅ bx ⋅ hx 0.9 ⋅ by ⋅ hy 2 ⋅ Ab 0 ⋅ δ 0
gde je:
Ab 0 površina ograničena srednjom linijom ekvivalentnog torzionog tankozidnog profila (Slika 27),
Radimpex 52/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Napomena: Odgovarajuće širine i statičke visine preseka, kao i površina i debljina zamenjujućeg profila su
određene izabranim oblikom poprečnog preseka i načinom njegovog podužnog armiranja.
Ukoliko je τ -napon jednog pravca manji od računske čvrstoće betona τ r (videti tabelu), nije potrebna
računska poprečna armatura:
gde je:
Ukoliko je τ -napon jednog pravca veći od petostruke računske čvrstoće betona τ r proračun je
onemogućen saglasno kriterijumu kojim se obezbeđuje pritisnuta betonska dijagonala:
Ukoliko je τ -napon u jednom pravcu veći od trostruke računske čvrstoće betona τ r , kompletan
napon se „prima“ poprečnom armaturom, čija se količina za svaki od pravaca računa prema:
τ x ( T ) ⋅ bx τ ( M t )
τ x > 3 ⋅τ r ⇒ Aa ,uz ,x = + ,
2 ⋅ σ v ,uz δ 0 ⋅ σ v ,uz
(2.124)
τ ( T ) ⋅ by τ ( M t )
τ y > 3 ⋅τ r ⇒ Aa ,uz , y = y +
2 ⋅ σ v ,uz δ 0 ⋅ σ v ,uz
gde je:
Radimpex 53/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Konačno, ukoliko je τ -napon u jednom pravcu između τ r i 3τ r , jedan deo napona se prima betonom
( τ b ), a za preostali ( τ a ) se računa potrebna količina poprečne armature:
τ ax ( T ) ⋅ bx τ a ( M t )
τ r < τ x < 3 ⋅τ r ⇒ Aa ,uz ,x = + ,
2 ⋅ σ v ,uz δ 0 ⋅ σ v ,uz
(2.125)
τ ( T ) ⋅ by τ a ( M t )
τ r < τ y < 3 ⋅τ r ⇒ Aa ,uz ,y = ay +
2 ⋅ σ v ,uz δ 0 ⋅ σ v ,uz
Deo τ -napona koji prihvata računska armatura se određuje prema:
τx (T ) 1
τ ax ( T ) = ⋅ ⋅ ( 3 ⋅τ r − τ x ( T ) − τ ( Mt ) )
τ x ( T ) +τ ( Mt ) 2
(2.126)
τy (T) 1
τ ay ( T ) = ⋅ ⋅ ( 3 ⋅τ r − τ y ( T ) − τ ( Mt ) )
τ y ( T ) + τ ( Mt ) 2
Ovako dobijene količine poprečne armature su u obliku cm 2 / m dvosečnih uzengija (broj 2 u
imeniocima prvih sabiraka). Konačno, ukupna potrebna količina poprečne armature, u obliku
vertikalnih dvosečnih uzengija se dobija kao srednja kvadratna vrednost potrebnih količina za svaki od
pravaca:
M tu
Aa ,t = ⋅ O cm 2 (2.128)
2 ⋅ Ab 0 ⋅ σ v ,uz
gde je:
MB 15 20 30 40 50 60
τ r [MPa] 0.60 0.80 1.10 1.30 1.50 1.60
2.5.2 EC2
Za svaki od pravaca se određuju proračunske nosivosti na smicanje VRd 1, x i VRd 1, y , te maksimalna
dopuštena proračunska sila smicanja VRd 2,red , x i VRd 2, red , y .
gde je:
Radimpex 54/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
σ
VRd 2,red = 1.67 ⋅ VRd 2 ⋅ 1 − cp ,eff ≤ VRd 2 (2.131)
f cd
gde je:
σ cp ,eff efektivan prosečni napon u betonu od granične vrednosti podužne sile (sračunat za isti
proračunski model kao i σ cp ).
Moment nosivosti na torziju koji mogu da prihvate pritisnuti betonski štapovi za presek se određuje
izrazom:
gde je:
Isto obaveštenje korisnik dobija i ukoliko je neki od sledeća dva kriterijuma, koji ograničavaju nivo
uticaja pri simultanom dejstvu smicanja i torzije, ispunjen:
Radimpex 55/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2 2 2 2
Vx T Vy T
+ ≥ 1, + ≥1 (2.134)
VRd 2,red , x TRd 1 VRd 2,red , y TRd 1
Ukoliko prethodni kriterijumi nisu zadovoljeni, potrebna količina poprečne armature se određuje za x i
y –pravac nezavisno:
Vx T
Aa ,uz , x = + ,
2 ⋅ 0.9 ⋅ d x ⋅ f ywd 2 ⋅ Ak ⋅ f ywd
(2.135)
Vy T
Aa ,uz , y = +
2 ⋅ 0.9 ⋅ d y ⋅ f ywd 2 ⋅ Ak ⋅ f ywd
T f
Aa ,t = ⋅ O cm 2 , fywd = ykw (2.137)
2 ⋅ Ak ⋅ f ywd γs
gde je:
Osnovna proračunska čvrstoća betona pri smicanju τ Rd je data u funkciji klase betona narednom
tabelom:
2.5.3 DIN
Za svaki od pravaca se određuju proračunske nosivosti na smicanje VRd 1, x i VRd 1, y , te maksimalna
dopuštena proračunska sila smicanja VRd 2, x i VRd 2, y .
1
f cd [ MPa ] 3
VRd 1 = 0.1 ⋅η1 ⋅ κ ⋅ 100 ⋅ ρ1 ⋅ + 0.12 ⋅ σcp ⋅ bw ⋅ d (2.138)
γ
c
gde je:
Radimpex 56/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
0.2m
κ = 1+ ≤ 2.0
d
η1 = 1.0
As1
ρ1 = , As1 - površina zategnute armature u preseku. Kako je u trenutku proračuna
bw ⋅ d
konačna količina podužne armature u preseku nepoznata, ova količina armature se uzima kao
rezultat tekuće kombinacije opterećenja. Dodatno, usvaja se ona količina armature koja se
nalazi u zategnutoj zoni preseka određenoj saglasno pretpostavkama linearno elastičnog
ponašanja homogenog materijala. Ukoliko je ceo presek pritisnut, koeficijent ρ1 se usvaja kao
0.
σ cp prosečan normalni napon u preseku – količnik granične vrednosti normalne sile za tekuću
kombinaciju i bruto površine preseka.
gde je:
Isto obaveštenje korisnik dobija i ukoliko je neki od sledeća dva kriterijuma, koji ograničavaju nivo
uticaja pri simultanom dejstvu smicanja i torzije, ispunjen:
2 2 2 2
Vx T Vy T
+ ≥ 1, + ≥1 (2.142)
VRd 2,red , x TRd 1 VRd 2,red , y TRd 1
Ukoliko prethodni kriterijumi nisu zadovoljeni, potrebna količina poprečne armature se određuje za x i
y –pravac nezavisno:
Radimpex 57/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Vx T
Aa ,uz , x = + ,
2 ⋅ 0.9 ⋅ d x ⋅ f ywd 2 ⋅ Ak ⋅ f ywd
(2.143)
Vy T
Aa ,uz , y = +
2 ⋅ 0.9 ⋅ d y ⋅ f ywd 2 ⋅ Ak ⋅ f ywd
T f
Aa ,t = ⋅ O cm 2 , fywd = ykw (2.145)
2 ⋅ Ak ⋅ f ywd γs
gde je:
2.5.4 BS
Za svaki od pravaca određuju se smičući naponi od graničnih vrednosti transverzalne sile za tekuću
kombinaciju opterećenja, vx i v y :
Vx Vy
vx = , vy = (2.146)
0.9 ⋅ bx ⋅ d x 0.9 ⋅ by ⋅ d y
Granična vrednost napona se određuje prema:
(2.147)
Za svaki od pravaca se određuju vrednosti napona vcp - vcpx i vcpy - naponi koji odgovaraju
proračunskoj nosivosti na smicanje:
1 1
k ⋅k 1 0.4 m 4 f cd 3
vc = 0.79 ⋅ 1 2 ⋅ ( 100 ⋅ ρ1 ) 3 ⋅ , k1 = 1, k2 = ≤ 1.1696, γM = 1.25
γM d 25 MPa
(2.148)
N Sd ⋅ ec V ⋅d
vcp = vc − 0.75 ⋅ , ec = ≤ 1.0 (2.149)
Ac T
gde je:
As1
ρ1 = , As1 - površina zategnute armature u preseku. Kako je u trenutku proračuna
bw ⋅ d
konačna količina podužne armature u preseku nepoznata, ova količina armature se uzima kao
rezultat tekuće kombinacije opterećenja. Dodatno, usvaja se ona količina armature koja se
Radimpex 58/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
f ck [ MPa ]
vgr = 0.8 ⋅ ≤ 5 MPa , (2.150)
γc
Moment nosivosti na torziju koji mogu da prihvate pritisnuti betonski štapovi za presek se određuje
izrazom:
gde je:
Isto obaveštenje korisnik dobija i ukoliko je neki od sledeća dva kriterijuma, koji ograničavaju nivo
uticaja pri simultanom dejstvu smicanja i torzije, ispunjen:
2 2 2 2
vx T vy T
+ ≥ 1, + ≥1 (2.153)
vgr TRd 1 vgr TRd 1
Ukoliko su zadovoljeni sledeći uslovi, računska poprečna armatura usled dejstva transverzalnih sila
nije potrebna:
vx ≤ vcp , x + 0.4 MPa ⇒ Aa ,uz ,x = 0
(2.154)
v y ≤ vcp , y + 0.4 MPa ⇒ Aa ,uz , y = 0
Ukoliko prethodni kriterijumi nisu zadovoljeni, potrebna količina poprečne armature se određuje za x i
y –pravac nezavisno:
vx ⋅ bw T
Aa ,uz , x = + ,
2 ⋅ 0.87 ⋅ f ywd 2 ⋅ Ak ⋅ f ywd
(2.155)
vy T
Aa ,uz , y = +
2 ⋅ 0.87 ⋅ f ywd 2 ⋅ Ak ⋅ f ywd
Radimpex 59/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
T f
Aa ,t = ⋅ O cm 2 , fywd = ykw (2.157)
2 ⋅ Ak ⋅ f ywd γs
gde je:
2.5.5 SIA
Za svaki od pravaca se određuju proračunske nosivosti na smicanje VRd 1, x i VRd 1, y , te maksimalna
dopuštena proračunska sila smicanja VRd 2, x i VRd 2, y .
Isto obaveštenje korisnik dobija i ukoliko je neki od sledeća dva kriterijuma, koji ograničavaju nivo
uticaja pri simultanom dejstvu smicanja i torzije, ispunjen:
Radimpex 60/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2 2 2 2
Vx T Vy T
+ ≥ 1, + ≥1 (2.162)
VRd 2,red , x TRd 1 VRd 2,red , y TRd 1
Ukoliko prethodni kriterijumi nisu zadovoljeni, potrebna količina poprečne armature se određuje za x i
y –pravac nezavisno:
Vx T
Aa ,uz , x = + ,
2 ⋅ 0.9 ⋅ d x ⋅ f ywd 2 ⋅ Ak ⋅ f ywd
(2.163)
Vy T
Aa ,uz , y = +
2 ⋅ 0.9 ⋅ d y ⋅ f ywd 2 ⋅ Ak ⋅ f ywd
T f
Aa ,t = ⋅ O cm 2 , fywd = ykw (2.165)
2 ⋅ Ak ⋅ f ywd γs
gde je:
2.5.6 SNiP
2.5.6.1 Smicanje - Slučaj kada nisu potrebne proračunske uzengije
Ukoliko je zadovoljeno u svakom preseku:
Radimpex 61/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
ϕb 4 = 1.50 ,
c udaljenost posmatranog preseka od oslonca (Slika 28).
Ukoliko dijagram transverzalnih sila za neku kombinaciju opterećenja „ostaje“ ispod crvene linije,
element ne zahteva proračunske uzengije.
gde je:
Asw
ϕ w1 = 1 + 5 ⋅ α ⋅ (2.168)
bs
ϕb1 = 1 − β ⋅ Rb , β = 0.01, Rb u MPa (2.169)
Ukoliko uslov (2.167) nije zadovoljen, neophodna je promena geometrije preseka i/ili mehaničkih
karakteristika, kojima bi gornji uslov bio zadovoljen.
Opšti zahtev je, u ovom slučaju, obezbeđenje zajedničke nosivosti betona ( Qb ) i armature ( Qsw ) veće
od transverzalne sile merodavne kombinacije opterećenja ( Q ):
Radimpex 62/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
M ϕb 2 ⋅ ( 1 + ϕ f ) ⋅ Rbt ⋅ b ⋅ h0 2
gde je:
Potrebna nosivost uzengija je definisana razlikom spoljašnje transverzalne sile i one koju u nekom
preseku prima beton:
Radimpex 63/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Za dužinu c0 se usvaja:
Mb
c0 = (2.175)
qsw
pri čemu važi:
Mb Qsw2
Qsw = qsw ⇒ qsw , potr = (2.177)
qsw Mb
pri čemu uslovi (2.176) daju:
Qsw Qsw
qsw ≤ qsw ≥ . (2.178)
h0 2 ⋅ h0
Sada je potrebna količina uzengija:
Radimpex 64/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
2.5.7 ACI
2.5.8 BSD
2.5.9 MSZ
C12 C16 C20 C25 C30 C35 C40 C45 C50 C55
τ Rd [MPa] 0.95 1.10 1.20 1.30 1.40 1.50 1.55 1.55 1.55 1.55
Radimpex 65/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
3 PRORAČUN PREMA
GRANIČNOM STANJU
UPOTREBLJIVOSTI
3.1 UVOD
Proračun prema graničnim stanjima upotrebljivosti se sprovodi za eksploatacione vrednosti uticaja
dobijene analizom konstrukcije.
Podrazumeva se da je u armiranobetonskim elementima prethodno usvojena armatura na osnovu
proračuna prema graničnim stanjima nosivosti.
Opterećenja se klasifikuju kao:
• dugotrajna – deluju dovoljno dugo da su efekti tečenja njima izazvani izraženi (proračunavaju
se),
• kratkotrajna – ne „aktiviraju“ efekte tečenja betona.
Za svaku vrstu opterećenja je predefinisan parametar dugotrajnosti delovanja, ali korisnik ima
mogućnost njegove izmene. Takođe, korisnik ima mogućnost isključivanja pojedinih opterećenja iz
analize graničnih stanja upotrebljivosti.
Poput proračuna prema graničnim stanjima nosivosti, i ovde se programski generišu kombinacije
eksploatacionih opterećenja, a postoji, i dalje, mogućnost proračuna samo za eksplicitno zadate
kombinacije.
Proračun prema graničnim stanjima upotrebljivosti podrazumeva:
• Proračun stanja napona i dilatacija u poprečnim presecima u karakterističnim trenucima
vremena;
• Proračun karakterističnih širina prslina u karakterističnim trenucima vremena;
• Proračun ugiba elementa u karakterističnim trenucima vremena.
Karakteristični trenuci vremena su:
Radimpex 66/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Kao rezultat, dobija se stanje napona i dilatacija u preseku u karakterističnim trenucima vremena t0 i
t∞ :
σ ( t0 ) , ε ( t0 ) , σ ( t∞ ) , ε ( t∞ )
Radimpex 67/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Stanja napona i dilatacija su bitno opredeljena činjenicom da je prekoračena zatežuća čvrstoća betona
u preseku ili nije. U prvom slučaju reč je o preseku sa prslinom, a u drugom o preseku bez prsline.
Moguće su sledeće situacije:
3.3.1.1 PBAB
Prema PBAB, zatežuća čvrstoća pri savijanju se određuje prema:
0.4
f zs = 0.7 ⋅ f zm ⋅ 0.6 + ≥ 0.7 ⋅ fzm , (3.1)
4 d [m]
gde je:
d visina poprečnog preseka u metrima,
f zm srednja vrednost čvrstoće betona pri aksijalnom zatezanju, data narednom tabelom u funkciji
marke betona.
MB 15 20 30 40 50 60
f zm [MPa] 1.50 1.80 2.40 2.90 3.40 3.80
Vrednost srednje čvrstoće betona pri aksijalnom zatezanju se može odrediti i prema:
3.3.1.2 Eurocode 2
Prema Eurocode 2, zatežuća čvrstoća pri savijanju f zs se usvaja jednaka srednjoj čvrstoći betona pri
zatezanju f ctm , čije su vrednosti u funkciji klase betona date narednom tabelom:
f zs = f ctm (3.3)
Radimpex 68/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Ea
Eb = Eb ( t0 ) , n = (3.4)
Eb
gde je:
Kako se programski analizira, u opštem slučaju, koso savijani presek, to proračunska procedura
podrazumeva pronalaženje rezultujućeg ugla nagiba neutralne ose, bač kao što je to slučaj kod
proračuna podužne armature u graničnom stanju nosivosti.
Radimpex 69/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Ukoliko to nije slučaj – napon zatezanja na jednom delu preseka je veći od čvrstoće f zs – u preseku
se forimra prslina već u početnom trenutku vremena. Pretpostavlja se da se prslina formira celom
visinom zategnute zone, zbog čega je naponski aktivan samo pritisnuti (za sada nepoznat) deo
preseka.
Postupak proračuna u ovom slučaju je komplikovaniji. Za jedan pravac nagiba neutralne linije
iterativno se „traži“ rezultujući položaj neutralne linije po visini preseka – pravac ρ - za koji se
obezbeđuje ravnoteža spoljašnjih i unutrašnjih sila gledano jednoosno oko izabranog pravca neutralne
linije. Rezultujućem položaju neutralne linije odgovara distribucija napona po visini preseka data
izrazom (3.5), ovog puta u odnosu na težište idealizovanog preseka sa prslinom.
Od svih mogućih pravaca neutralne linije, samo za jedan pravac je obezbeđeno zadovoljenje sva tri
uslova ravnoteže (jedan uslov po aksijalnoj sili i dva po momentima savijanja). Programski se
iterativno određuje ovaj pravac, a stanje napona koje mu odgovara je i rezultujuće stanje napona u
preseku za trenutak t0 .
Ovom stanju napona odgovara stanje dilatacija, koje se dobija skaliranjem dijagrama napona,
saglasno Hooke-ovom zakonu. Modul elastičnosti je modul elastičnosti betona Eb ( t0 ) , pošto je
presek idealizovan na meru betona:
σ ( t0 )
ε ( t0 ) = (3.6)
Eb ( t0 )
Radimpex 70/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Odnos promena napona i promena dilatacija je određen korigovanim efektivnim modulom elastičnosti:
Eb ( t0 )
Eb* ( t ) = . (3.7)
1 + χ ( t , t0 ) ⋅ ϕ ( t , t0 )
Za trenutak vremena t je odnos modula elastičnosti čelika i betona:
Ea
n* = = n ⋅ ( 1 + χ ( t , t0 ) ⋅ ϕ ( t , t0 ) ) (3.8)
Eb* ( t )
ε ( t0 ) + ε sl ( t , t0 ) (3.9)
ε sl ( t , t0 ) = ε ( t0 ) ⋅ ϕ ( t , t0 ) + εs ( t , t0 ) . (3.10)
Napomena: Slobodna dilatacija u betonskom preseku ne izaziva
promenu napona.
Radimpex 71/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
N a = Ea Aa ⋅ ε sl ,Tb
(3.11)
M aα = Ea I a ⋅ κ sl
N* M *
∆σ b ( t ) = − *i + *iα ⋅ ρi*
Ai Ii (3.12)
N M
∆σ a ( t ) = n* ⋅ ∆σ b ( t ) + a + a ⋅ ρa
Aa Ia
∆σ b ( t )
ε ( t ) = ε ( t0 ) + ε sl ( t , t0 ) + ε * , ε * = (3.13)
Eb* ( t )
Napomena: Opisani postupak je nezavisan od činjenice da se u početnom trenutku vremena formirala prslina ili
ne.
Napomena: U opštem slučaju, protokom vremena neutralna linija napona i dilatacija se više ne poklapaju.
Opisani postupak odgovara jednom nagibu neutralne linije. S obzirom da se programski analizira koso
savijani presek, opisani postupak ponavlja za sve različite nagibe neutralne linije. Samo za jedan
nagib, rezultujuće stanje napona je takvo da su zadovoljena sva tri ravnotežna uslova (jedan po
aksijalnoj sili i dva po momentima savijanja) – ostvarena je puna ravnoteža spoljašnjih i unutrašnjih
uticaja.
Prikazani postupak omogućava određivanje stanja napona i dilatacija u bilo kom trenutku vremena
pod konstantnim spoljašnjim opterećenjem ukoliko su poznate vremenske funkcije ϕ ( t , t0 ) , ε s ( t , t0 )
Radimpex 72/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
i χ ( t , t0 ) . Kako korisnik zadaje po jednu vrednost za svaku od ovih veličina, to je izbor vremenskog
trenutka t na korisniku. Programski se ovaj trenutak vremena imenuje kao t∞ .
Praktično, dodatni uticaji predstavljaju kratkotrajni deo spoljašnjeg opterećenja jedne kombinacije
opterećenja. Tako je presek u početnom trenutku vremena opterećen dugotrajnim delom ukupnog
opterećenja: aksijalna sila N g , momenti savijanja M gx i M gy , dok se ovim uticajim u trenutku t
pridružuje kratkotrajni deo ukupnog opterećenja: aksijalna sila N p , momenti savijanja M px i M py .
Ukupni uticaji koji deluju na presek u trenutku t su:
N = N g + N p , M x = M gx + M px , M y = M gy + M py . (3.14)
3.3.4.1 Slučaj 1
Podrazumeva se da je određeno stanje napona i dilatacija u poprečnom preseku neposredno pred
nanošenje kratkotrajnih uticaja, te da su naprezanja takva da ne prekoračuju zatežuću čvrstoću
betona pri savijanju.
Ako se pretpostavi da se prslina u preseku ne formira ni pri delovanju ukupnog opterećenja, onda
dodatni – kratkotrajni – uticaji izazivaju promenu napona i dilatacija koja odgovara onoj koju bi
dugotrajni uticaji izazvali u nultom trenutku vremena. Pri tome je usvojena uobičajena pretpostavka da
se modul elastičnosti betona vremenom ne menja. Tako će promena napona i dilatacija biti sračunate
na osnovu poznatih izraza:
Np M p ,i ∆σ
∆σ b = + ρi , ∆ε = , Eb ( t ) = Eb ( t0 ) (3.15)
Ai Ii Eb ( t )
Rezultujuće stanje napona i dilatacija, nakon apliciranja kratkotrajnih uticaja je određeno prostom
superpozicijom:
σ b = σ b ( t ) + ∆σ b , ε = ε ( t ) + ∆ε (3.16)
Napomena: Napon u armaturi uvek može biti određen kao proizvod dilatacije i modula elastičnosti čelika.
Pretpostavka o neformiranju prsline ni nakon apliciranja kratkotrajnog opterećenja je tačna ukoliko
rezultujući maksimalni napon zatezanja nije veći od zatežuće čvrstoće betona na zatezanje pri
savijanju f zs .
Kako se analizira opšti slučaj koso savijanog preseka, to se tačnost pretpostavke analizira za svaki od
analiziranih nagiba neutralne linije.
3.3.4.2 Slučaj 2
Ukoliko je rezultujuće stanje dobijenom primenom prethodnog postupka (Slučaj 1) takvo da je
maksimalni napon zatezanja veći od zatežuće čvrstoće betona na zatezanje pri savijanju f zs , a pre
apliciranja kratkotrajnih uticaja u preseku nije formirana prslina, postupak proračuna je složeniji. U ovoj
Radimpex 73/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
situaciji prosta superpozicija parcijalnih napona i dilatacija nije moguća zbog činjenice da se
formiranjem prsline menja i aktivni deo preseka.
Postupak proračuna rezultujućeg stanja napona zasniva se na prethodnom rasterećenju preseka,
registrovanju zaostalih dilatacija u preseku, te zaostalih napona u armaturi i apliciranju ukupnih (i
dugotrajnih i kratkotrajnih) uticaja na rasterećen presek. Detaljnije, postupak je opisan narednom
tabelom.
Treba primetit da opisani postupak (Slučaj 2) u situacijama kada se ni pod dejstvom kratkotrajnih
uticaja ne formira prslina daje rezultate identične onima koje daje prethodni postupak (Slučaj 1). Ovim
je Slučaj 1 samo specijalni slučaj opštijeg Slučaja 2.
***
Radimpex 74/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Za svaki od nagiba neutralne linije (ose savijanja) se ponavlja opisani postupak. Treba primetiti
mogućnost da se za neke nagibe proračun zaustavi na postupku opisanom kao Slučaj 1, dok za druge
nagibe može biti neophodan proračun opisan kao Slučaj 2.
Bez obzira koji od Slučajeva je u pitanju, samo jednom nagibu neutralne linije odgovara potpuno
uravnoteženje spoljapnjih i unutrašnjih uticaja. Variranjem nagiba neutralne linije programski se
iterativno pronalazi ovo rešenje.
3.3.4.3 Slučaj 3
Kako je proračunska procedura opisana kao Slučaj 2 nezavisna od činjenice da je pre aplikacije
kratkotrajnih uticaja u preseku bila formirana prslina ili nije, to se i u ovim situacijama primenjuje
identičan proračunski postupak superpozicije. Razlike se manifestuju samo u ranijim proračunskim
koracima (3.3.2, 3.3.3).
3.3.5 Rezime
Opisanim postupcima određeno je:
Radimpex 75/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
• prsline su jednake širine, odnosno, širina svih prslina je jednaka srednjoj širini prslina,
• prsline su ravnomerno raspoređene po dužini elementa na međusobnom rastojanju jednakom
srednjem rastojanju prslina,
• slika prslina je stabilizovana – promena stanja prslina u vremenu se odvija samo preko
promene njihove srednje širine.
gde je:
e ∅
l ps = 2 ⋅ a0 + ∅ + k1 ⋅ k2 ⋅ , (3.18)
10 µ z ,ef
gde je:
k1 zavisno od vrste čelika za podužno armiranje: k1 = 0.4 za rebrastu (RA) armaturu i k1 = 0.8
za glatku (GA) armaturu.
k2 koeficijent koji zavisi od punoće dijagrama napona zatezanja u betonu neposredno pred
pojavu prsline,
∅ prečnik šipki podužne armature,
e∅ međusobno rastojanje šipki podužne armature u ravni poprečnog preseka, koje nije veće od
15∅ ili 30cm.
Koeficijent punoće dijagrama k2 zatezanja se određuje na osnovu stanja dilatacija u preseku
neposredno pred pojavu prsline prema:
Radimpex 76/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
ε1I + ε 2I
k2 = , (3.19)
8 ⋅ ε1I
gde su:
Efektivno zategnuta zona betona Abz ,ef je deo površine zategnutog preseka betona u okolini šipki
zategnute podužne armature, koji, između dve susedne prsline, efektivno prenosi napone zatezanja.
Ova površina se određuje kao zbir efektivnih površina pojedinih šipki, pri čemu se preklopljene
površine ne obračunavaju višestruko. Efektivna površina koja odgovara jednoj šipki je deo zategnute
površine betona koji se nalazi unutar kružnice sa centrom u težištu šipke radijusa jednakog 7.5∅ .
Koeficijent armiranja efektivne zategnute zone betona µ z ,ef se izračunava kao odnos površine
zategnute armature i efektivne zategnute površine betona:
Aaz
µ z ,ef = . (3.20)
Abz ,ef
σ aII1 ( t )
ε a1s , R ( t ) = ζ ⋅ , (3.21)
Ea
gde je:
Radimpex 77/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
σ aII1 ( t ) napon u zategnutoj armaturi preseka sa prslinom (određen proračunom stanja napona u
preseku),
ζ koeficijent sadejstva zategnutog betona između prslina.
2
σ II
ζ = 1 − β1 ⋅ β 2 a1,II r ≥ 0.4 , (3.22)
σ a1
gde je:
σ aII1,r napon u zategnutoj armaturi usled uticaja koji u preseku izazivaju pojavu prsline.
Napomena: Ukupni uticaji za čije se dejstvo analizira stanje preseka se redukuju do veličine uticaja koji su na
granici isprskalog i neisprskalog preseka. Time su uticaji koji odgovaraju pojavi prsline skalirani ukupni
spoljašnji uticaji.
3.4.2.2 Eurocode 2
Proračun karakterističnih širina prslina prema Eurocode 2 većim delom odgovara proračunu opisanom
prema PBAB. U nastavku su date samo razlike.
Napomena: Koriste se oznake koje su usvojene u prethodnom opisu.
gde je:
∅
l ps = 50mm + k1 ⋅ k2 ⋅ , (3.24)
µ z ,ef
gde je:
k2 koeficijent koji zavisi od punoće dijagrama napona zatezanja u betonu neposredno pred
pojavu prsline (3.19),
∅ prečnik šipki podužne armature,
µ z ,ef koeficijent armiranja efektivne zategnute zone betona Abz ,ef (3.20).
Radimpex 78/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
Efektivna zategnuta površina preseka je, generalno, površina betona koja obuhvata zategnutu
armaturu, visine 2.5 puta veće od rastojanja od zategnute ivice preseka do težišta zategnute armature.
Za ploče i elemente male visine, visina efektivne zategnute površine se usvaja manja od ( d − x) 3 ,
gde je d - visina preseka. Ukoliko je ceo presek zategnut, usvaja se površina koja ne prelazi polovinu
debljine elementa, (Slika 37).
Relativna srednja dilatacija zategnute armature ε a1s , R ( t ) se određuje prema (3.21), (3.22).
3.4.2.3 SIA
Radimpex 79/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
v = ∫∫ κ s dx + C1 x + C2 , (3.25)
gde je:
v relativna vrednost ugiba,
Vrednost srednje krivine isprskalog elementa se nalazi između najmanje moguće vrednosti κ sI , koja
odgovara neisprskalom preseku i maksimalne, koja odgovara preseku na mestu prsline κ sII . Određuje
se prema:
κ s = ( 1 − ζ ) ⋅ κ sI + ζ ⋅ κsII , (3.26)
gde je
ζ koeficijent sadejstva zategnutog betona između prslina (Poglavlje 3.4).
Proračun karakterističnih vrednosti ugiba je, dakle, određen stanjem napona i dilatacija u presecima
duž analiziranih elemenata i uticajem sadejstva zategnutog betona na isti način na koji je analiziran i
kod proračuna prema graničnom stanju prslina.
Maksimalne apsolutne vrednosti karakterističnih relativnih ugiba za svaki presek formiraju rezultujući
dijagram ugiba elementa.
Radimpex 80/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
4 PRILOZI
1
Brujić, Z., JDGK Simpozijum 04, Vrnjačka Banja, 2004.
Radimpex 81/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
postavljaju prema vrednostima dilatacija. Načelno, presek je u graničnom stanju loma ukoliko je
dostignuta bar jedna od graničnih vrednosti dilatacije postavljene za beton i čelik. Zajednička
karakteristika standarda kod kojih se presek proračunava za granično stanje loma je da je stanje
dilatacija jednoznačno određeno jednim parametrom, npr. visinskim položajem neutralne linije. Krajnje
granične dilatacione linije odgovaraju stanjima konstantne dilatacije po celoj visini preseka, a
odgovarajuće vrednosti položaja neutralne linije imaju beskonačne vrednosti (pozitivnu ili negativnu).
Soplja posmatrano, rezultat proračuna je potrebna količina armature u preseku (u zadatom
rasporedu), a biće određena iz uslova uravnoteženja spoljašnjih i unutrašnjih sila.
U opštem slučaju, presek opterećen momentom savijanja čiji se pravac ne poklapa sa nekom od
glavnih osa se savija oko ose koja se ne poklapa niti sa nekom od glavnih osa, niti sa napadnom
osom momenta. Ugao ose savijanja (rezultujuće neutralne linije) uvek pravi otklon od napadne ose
momenta ka osi manjeg momenta inercije idealizovanog preseka (Slika 38c). Samo u specijalnom
slučaju rotaciono simetričnog rotaciono simetrično armiranog preseka napadna osa momenta i osa
savijanja se poklapaju. Kod jednoosno savijanih preseka, koji su u opisanom postupku samo specijalni
slučaj koso savijanih, ugao ose savijanja se poklapa sa napadnom osom momenta, bilo zato što je
momenat savijanja pravaca neke od glavnih osa preseka, bilo zato što se zahteva zanemarenje
momenta savijanja oko druge glavne ose.
Slika 38. a) Poprečni presek i raspored podužne armature; b) mogući oblici radnih dijagrama
za čelik i beton; c) napadna osa i rezultujuća neutralna linija
Algoritmom je neophodno pronaći ugao ose savijanja, njen položaj i količinu armature u preseku koji
obezbeđuju puno uravnoteženje spoljašnjih i unutrašnjih sila. Reč je, dakle, o tri nepoznate veličine,
za čije određivanje na raspolaganju stoje tri uslova ravnoteže (dva po momentima savijanja i jedan po
aksijalnoj sili). Osim za specijalne, jednostavne, slučajeve, problem ne može biti rešen u zatvorenom
obliku, već je neophodna primena iterativnog postupka dva nivoa dubine.
Za jedan ugao nagiba neutralne linije moguće je, iterativnim postupkom, pronaći količinu armature i
položaj neutralne ose zadatog nagiba po visini preseka za koji će biti zadovoljena dva od tri uslova
ravnoteže. Pogodno je izabrati zadovoljenje uslova ravnoteže po aksijalnim silama i po momentima
savijanja u pravcu zadatog nagiba neutralne linije.
Konačno rešenje je moguće dobiti novim iterativnim približavanjem rezultujućem uglu nagiba
neutralne linije, a prepoznaje se zadovoljenjem i trećeg uslova ravnoteže po momentu savijanja u
pravcu normale na nagib neutralne linije.
Radimpex 82/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
iz uslova zadovoljenja ravnoteže po aksijalnim silama (Slika 39). Ovo za posledicu ima različitu
količinu armature za svaki položaj neutralne linije.
Problem se jednostavno može prikazati i preko bezdimenzionalnih veličina momenata savijanja i
unutrašnjih sila.
Slika 39. Ravnoteža spoljašnjih i unutrašnjih sila za jedan nagib neutralne linije
Dakle, za jedan ugao nagiba neutralne ose, varira se njen položaj (ρ0) u potrazi za onim koji rezultuje
zadovoljenjem uslova ravnoteže: ΣN i ΣMω . Za svaki novi položaj se sračunava količina armature i
stanje unutrašnjih sila u preseku i ispituje vrednost momenta Mω. Postupak u potpunosti odgovara
proračunu jednoosno savijanog preseka.
Funkcija Mω(ρ0) je monotona sa vertikalnom asimptotom u tački ρA, za koju je zbir sila u armaturi
identički jednak nuli (definisana rasporedom i učešćem pojedinih armatura). Ovo znači da se
rezultujući položaj neutralne ose traži u intervalima (-∞, ρA) i (ρA,, +∞), te da je pre početka iterativnog
postupka neophodno odrediti ovu granicu intervala. S obzirom na oblik funkcije (vrlo blagi i vrlo strmi
delovi), preporučuje se primena metode polovljenja intervala, a kraj iteracionog postupka je definisan
tolerancijom postavljenom po momentu ili po položaju neutralne ose. Ispitivani intervali su otvoreni sa
obe strane. Stanje dilatacija i napona za ρ0 = ±∞ je trivijalno, pa ove krajeve intervala treba rešiti u
formi specijalnog slučaja. Unutrašnje granice zahtevaju ispitivanje funkcije u tačkama u neposrednoj
blizini vertikalne asimptote sa leve i desne strane (ρ0- i ρ0+). Treba naglasiti da otklon od ρ0 mora biti
veći od tolerancije sa kojom je određen položaj ρ0. Ukoliko ispitivanje znaka funkcije na krajevima
intervala pokaže nepostojanje nule funkcije, potrebno je sa smanjenom tolerancijom ponoviti proračun.
Ovakve situacije, kod kojih je rešenje blisko asimptoti, su u praksi vrlo retke. Moguće su situacije kada
postoji po jedna nula funkcije u svakom od intervala. Realno rešenje odgovara pozitivnoj količini
armature ili većoj od dve negativne - uravnoteženje uslova ravnoteže je u pojedinim slučajevima
moguće samo negativnom količinom armature.
Konačno, za rezultujuće stanje jednog nagiba neutralne linije, potrebno je sračunati momenat
savijanja ΣMρ. Jednom nagibu neutralne ose odgovara jedna vrednost ovog momenta.
Radimpex 83/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
usvaja bruto betonski presek), dok je u slučaju konstantne pozitivne dilatacije (stanje 2) ova sila
jednaka nuli (DN = N).
Dakle, u stanju 1 postoje sile Z i DN. Pravac koji povezuje napadne tačke ovih sila je, izvesno, pravac
neutralne linije u analizi jednoosno savijanog preseka. Primetimo da se neutralna linija nalazi u
beskonačno udaljenom položaju (-∞ po ρ-koordinati). Naime, ovo je jedini pravac neutralne linije za
koji je zbir momenata Mω jednak nuli. U stanju 2 postoje samo sile Z i N. Iz istog razloga, pravac koji
spaja napadne tačke ovih sila je pravac neutralne linije koja odgovara konstantnoj pozitivnoj dilataciji.
Dva dobijena pravca su označena sa pravac 1 i pravac 2. Njima je interval punog kruga izdeljen na
četiri kvadranta (označeni rimskim brojevima). Funkcija Mρ(θ) je neprekidna u svakom od četiri
intervala. Najčešće, rešenje (nula funkcije) se nalazi u intervalu I, jer otklon ugla ose savijanja od
napadne ose obično nije velik. Ukoliko rešenje nije u prvom intervalu, ispituju se intervali II i III, a vrlo
su retke situacije u praksi kad se rešenje nalazi u intervalu IV (Slika 40).
Poklapanje napadnih tačaka sila Z i DN u stanju 1 ili Z i N u stanju 2 ukazuje na uspostavljenu
ravnotežu po sva tri kriterijuma, zbog čega je stanje 1 ili stanje 2 ujedno i konačno rešenje. U
specijalnom slučaju kada su napadne tačke sila N, Z i D kolinearne, pravci 1 i 2 se poklapaju, zbog
čega se, umesto četiri, ispituju samo dva intervala, svaki širine π.
Za specijalni slučaj N = 0, prethodni algoritam ne može biti primenjen zbog nepostojanja napadne
tačke sile N. Za stanje 1, iz uslova ravnoteže po aksijalnim silama dobija se Z = -D. Spreg sila Z i D,
sem u specijalnom slučaju, ne uravnotežuje napadni moment M. Ukoliko je to slučaj, stanje 1 je i
konačno rešenje. Dakle, pravac 1 u ovom slučaju ne postoji. U stanju 2 sve sile (N, D i Z) su jednake
nuli, zbog čega je pravac 2 usmeren normalno na napadnu osu momenta (jedini pravac za koji će zbir
momenata biti jednak nuli). Opet se ispituju samo dva intervala (Slika 41below).
4.1.5 Komentari
Pravi značaj prikazanog postupka dolazi do izražaja nakon njegove ugradnje u složeniji programski
paket, kojim će automatski biti generisani uticaji za različite kombinacije opterećenja i kojim će biti
tretiran niz poprečnih presekaError! Reference source not found.. Iako današnji računari problem
dimenzionisanja jednog preseka rešavaju vrlo brzo, sve vrste optimizacija po pitanju brzine proračuna
su više nego dobrodošle. Naime, kod realne konstrukcije može se pojaviti potreba za višestrukim
(često i više hiljada puta) dimenzionisanjem jednog preseka za uticaje različitih kombinacija
opterećenja, a broj preseka se često meri hiljadama.
Programiranje dimenzionisanja koso savijanih poprečnih preseka je relativno kompleksan
programerski zadatak. Prikazano je rešenje problema određivanja potrebne količine armature
preseka, koje se odlikuje maksimalnom brzinom proračuna zbog činjenice da je jedna od tri nepoznate
veličine – količina armature – određena direktno (ne varira se). Potencijalni singulariteti proračuna
moraju biti izbegnuti, zbog čega požnja mora biti posvećena razmatranju specijalnih slučajeva, kada je
analiza fizičke pozadine problema od posebnog značaja. Moguće su brojne programske konkretizacije
prikazanog postupka, kao i izvesne modifikacije (na primer u hijerarhihi iteracija). Postupak je
Radimpex 84/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
prilagodljiv svim standardima kod kojih proračun bazira na analizi graničnog stanja nosivosti.
Preporučuje se svođenje svih veličina na bezdimenzionalni nivo, čime se obezbeđuje manipulacija
brojevima istog reda veličine. Osim predložene primene integracije napona u analitičkom obliku, sve
ostale optimizacije predstavljaju kompromis između brzine i tačnosti, a primenjeno rešenje mora biti
rezultat sveobuhvatnog testiranja.
Radimpex 85/86
Literatura - algoritamsko rešenje ProračunA AB preseka napregnutih kosim savijanjem
5 LITERATURA
Radimpex 86/86