JOSIP LUETIC Dubrovnik Dubzovacki galijun - gedeenjak dvjetéskag glasa Urvrdeno je da su stanovnici dubrovatkog kraja vel ¥ IX stoljeéu bavili pomorstvom medunarodnog. znaéaja, a prve saduyane athivalije koje govore 0. tome” datirajs’ iz XIL stoljeca. Iz nih se doznaje da je pomontke-tiecehs poslovanje Dubrovéana bilo veoma tazvijeno ne samo na Jadranskom moru veé je bilo rasprostranjeno u basenu Sre- ozemnog mora od Pise do Carigrada, Dubrovatho se po- morstvo toliko razvilo da je veé u XII stoljeéu bilo znaga- jan faktor w mediteranskom okvira. Tada je Dubrovnik na} Poznatijitrgovatki centar za. trgovinu balkanskihzemaljy. U XIII iu XIV stoljecu dubrovacka ‘trgovatka mornarica nalazi se medu prvim mornaricama w Srodosemnon tors, Tursko osvajanje istofnih zemalja prouzrokovalo je pre- kid trgovine izmedu evropskih { istotath zemalja,, Medorin, u XVI stoljecu trgovina izmedu istotnih i zapadnih obala Mediterana je opet otivjela, pa tada Dubrovéani preuzimaja oper, jo8 vile nego prije, posrednigku trgovinu iauedu bel, kanskih, zemalja i Zapadne Evrope. Dubrovéani imaja, jaka trgovadku mornaricu velikih jedrenjaka koja je, smatra se, bila tada, svojim prekooceanskim jedrenjacima, treéa na ities Baza i glavni Ginilac u razyoju brodarseva je bez sumnje brodogradiliina djelatnost. Tako je bilo i u Dubrovniku. Staro brodogradilifte smjeSteno u staroj dubrovatkoj (grad- skoj) luci nije moglo zadovoljiti velike potrebe dubrovackog Pomorstva u XVI stoljecu, pa se godine 1525. potnije graditi iko dréavno brodogradiliste u prostranom grutkom za- liva, Bilo je i drugih brodogradilifta na teritoriju dubrovagke dréave i to na Lopudu, Sipanu, Lastovu, u Slanome, Orebiéu, Stonu, Zatonu i jo} nekih manjih brodogradilista. Smatra se da je u dubrovatkoj dréavi u XVI stoljeéu bilo oko 5.000 pomoraca. O odnosima izmedu brodske posade i brodovlasnika imamo pisanih odredaba veé u dubrovatkom Statutu iz 1272. godine. Veoma su znagajna pomorska pravila od 1535. godine. eels osoba_na brodu bio je zapovjed- au XVI stoljecu njih je u Dubrovniku bilo preko 250 kaperana. Poslije zapovjednika dolazi brodskipistr koji je u XVI stoljecu mogao biti samo dubrovatki vlastelin. Na najmanjim dubrovatkim brodovima bila su 2-3 mornara, dok je na velikim dubrovatkim jedrenjacima bilo i do 60 éla- nova brodske posade, Na najvecem dubrovatkom brodu (od 1.110 kara velitine) sagradenom u Grufu 1568. godine bilo je ukreano 140 pomoraca. Dubrovatka trgovacka mornarica podela je rasti oko 1530. godine, a u sedoblio od 1530. do 1585. godine Dub- rovatka Republika je imala oko 200 jedrenjaka i lada razli- Gitih tipova brodova u ukupnoj veligini od preko 38.000 kara. Jedrenjaci Dubrovatke Republike odriavali su tokom XVI stoljeéa veze izmedu Dubrovnika i razliditih stranih lu- ka. Mnogo je dubrovatkih brodova bilo uposleno za. pot- rebe drugh dréava, a najvile ih je bilo u slolbi Spanjobke Dubrorsthi 4a palteaiael saa plvill po Srayom Cedorete nom i Cenom moru i po’Atlantskom oceanu, Nakon snataog uspona dubrovackog pomorswva u XVI stoljeéu nastupa u XVIT stoljecu osjetno opadanje snage i Pomorske moti Dubrovadke Republike. Ver potkra) XVI, 4 osobiro u XVI stoljeéu francuska trgovatka mornarica i brodevi zapadno-evropskih dréava obavijaju plovidbene za- datke y basenu Sre mora i mnogo. konkuriraju. i sputay djelatnost_dubrov: trgovatke mornarice. Prirodno je.da je tako jaka pomorska trgovina dovela i do visokog rear dubrovatke radnje, pa nije ea neobitno da jeu. cjelom tadabnjem pomorskom bila pornats gradoja brodova »na. dubrovarki natine. Osim toga treba naglasiti da je i »plovijenje na dubrovatki natin bilo poznato u ditavom pomorskom svijetu. Snakno razvijeno dubrovatko pomorstvo u XVI soba mogio. je da e i tudim mornaricama, u prvom redu dale deacuile © vim Pomoskim granana i urukama, toga maogi dubrovatk znanstvent radnic dali su i a XV solieéa vrjedaih sadova iz Kartoprafje, navctke 290 znanosti, oceanografije, brodogradnje, astron. orske arhitekture itd. Medu tim nauénim radnicima bit sat Nikola Naljetkovié, braéa Ivan i Nikola Sagrojevié, Vicko Voléié, V. Pucié i drugi. Zoe Skononskog, propadanja dubrovadke dedave odlaze van domovine mnogobrojni dubrovatki pomorci te se 2a poiljavaju u lukama j na brodovima inozemnih.mornarica, Dubrovatke je pomorce veoma rado primala u_svojs mornaricu Spanjolska kojoj je u to vrijeme trebalo mnogo vrsnih moreplovaca. Mnogi su is viastitim brodovima bili uw slutbi Spanjolske mornarice, a dr¥i se da su neki sudjelovali i uvelikim otkridima. Mnogi dubrovatki pomorci u Spanjolskoj slu2bi toliko se istakofe da su stekli visoka priznanja, najvile driavne Enove i odlikovanja. Ohmugevidi iz Slanoga su ee najvite odlikovali u toj slusbi. Medu Ohmutevitima narotito se ista- kao Petar Ivelja kao vrhovni admiral i zapovjednik flotile zvane »squadra dell'Indie«. Godine 1588, Petar je zapovijedao Pomorskom divizijom nazvanom »Dvanaest apostolac, Andri ja N. Ohmutevié, knez, od Kastorije, slutio je u Spanjolsko} mornarici, punih 57 godine, a bio je zapovjednik jednog di- jela Ypanjolskog brodovolja u Sredozemlju. Zapovjedniftvo nad jedam diglom Spanjolke morsarice preuxnu 2a neko vrlieme Petar, Stijepo i Juraj Tasovéié (Stjepan je bio admi- sab. Admiral fpanoske moparice bil ss Nikola, Lovo i Jerolim Mabibradié koji su zbog zasluga u pomorskoj slutbi i ‘kao zapovjednici flotila dobili “Sante grofovstvo. U pofetku XVIT stoljeéa_Jakov Martolosié (sa Lopuda) bio je vthoyni zapovjednik flotile oceanskih galijuna. T ostali mnogobrojni_ dubrovatki pomorci sudjelovali_ su 4 mnogim znaéajnim svjetskim pomorsko-ratnim operacija- ma. Dovoljno je spomenuti da su samo w dobro poznato} tako zvano} »Nepobjedivo} armadi« ufestvovala 33. dubrovatka Najbrojniji tipovi jedrenjaka kojima su Dubrov¥ani plo- Vili w slubbi Spanjolske mornarice bili su galijuni, ‘To je i razumljivo jer »od strugnjaka i majstora za gradaja galijuna najbrojniji i valida najsposobniji su u basenu Stedozemnog mora Dubrovéani, a oni i ne grade druge tipovi brodovac = tako pie tadaSnji_najpoznatiji talijanski pomorski strut njak B. Crescentio jo 1602. godine. Na drugom mjestu ist autor veli da su Dubrovéani najbolji brodograditelji za. grad- nju velikih jedrenjaka, u prvom redu galijuna koje su Dub- rovéanj iagradivali na svojim i na tudim brodogradiliftima. Veliki admiral Spanjolske mornarice Petar Ivelja Ohmul vig gradio je svoje galijune u Napulju gdje su bili dubro- vatki brodograditelj. S obzirom na gradnju dubrovatkih galijuna treba spo- menuti i nauénog radnika i praktifara kap. Nikolu Sagro- jeviga koji je mapisao i izdao dvije Knjige i oceanogralije w XVI stoljecu, Sagrojevié je u svojoj tretoj knjizi, uw kojoj je piso 0 brodogradnji, opisao svoj novi nagin i originalni metod prorafuna konstrukeije i iageadnje galijuna. Osim B. Crescemtija i drugi poznati strudnjak P. Pan- eda au 4 gradnju navi galjuna Vioko pobrovas eijstori iz Dubrovnika. To su bez, sumnje najjati dokazi da sn_dubrovatki brodograditelji u XVI stoljeéu utivali svjet- ski glas u gradnji galijuna, pa nas je to punukalo da se izrade aacrti za model broda koji &e prikazati dubrovatki galijun iz XVI stoljeta. Zbog toga smo uz postojedu literatura po- seqli 2a izvorne athivske vijest, a iskoristili smo originaine slike dubrovatkih brodova. Te originalne slike nalaze se na Lopudy iu Slanome. Iskoristili smo i sliku koja se nalazi w Rapella (Monteallegro). kraj Genove u Tealij. Slika u Rappalla prikazuje dubrovatki brod_naslikan 1574. godine, To je »ex votos Koji je zapoyjednik broda Ni Veselié: darovao tamofnjoj crkvi aakon ito je izbjegao brodolom blizu luke La Spezia. Slika je izradena od srebra, dduga je 45 cm i visoka 12 cm. Na slici je urezano na latin: skom jezik ime darovatelja i datum. Taj rad u srebru je dobro safuvan pa se jasno razabire tip jedrenjaka ea trijarbola i kosnikom. Brod je prikazan kako plovi po snafnom Yjetru i po uzburkanom more. Zbog olujnog vjetra otvore- 10 je samo prednje jedro (prvenjaéa) dok su mu ostala jed- ra glavno, kino, krmeno i posrtno-civadera (priévriéeno uz kosnik) smotana, Nadgradnje s ogradom na pramcu i krmeno nagdrade su uzdignuta. S obje strane pramca vide se sidreni ewvori i do njih jedan otvor za top. Sidra nijesa ucrtana. Na boku broda, ini se, da su prikazana vanjska vertikalna pojaéanja trupa’broda, a prikazanj su wzduini pojasi valida scente (vanjska uzduzna pojatanja). Leta, prace, klobugnice, Pripone, vrze i ukras na vehu kosnika i jo8 neki detalji epreme broda veoma su zgodno predstavljeni, Na krmenom dijelu broda ispod glavae palube Fjepo su uervana tri ovalna arvora koja su sigurno sluzila za otvore topovskim cijevima. Taj je dubrovatki brod imao na prednjem i na glavnom jarbolu po jedan ko8. Na vehu glavnog jarbola, na jabuéniei je zastava, Druge dvije slike dubrovagkih jedrenjaka mnogo su za- simljivije i iz likovnog i iz pomorsko-historijskog_gleditta To su slike u bojama izradene na drvu u drugo} polovini XVI stoljeéa. Nalaze se sa strana glavnog oltara u franjeyat- oj erkvi u Slanome. Oblik je broda na tim slikama slitan. Brod je visok i nije dug, pa se mote cijeniti da je dubina tog tipa jedrenjaka tri puta veéa od njegove sirine. Prednji dio — pramac ima visoko nadgrade kaitel (baluar) a zadn i dio jedrenjaka — kema istaknuta je sa jo vitim nadgradem- -kasarom. U prostorijama kaitela i kasara obifno su stanovali danovi brodske posade, a 2a vrijeme borbe vrlo su dobro slutili kao prikladno mjesto 2a napad i za obranu, Na tim slikama, ne vide se vanjska pojafanja trupa broda osim ne- kih wzduénih Tinija koje valjda prikazuju cente — uzdubne pojase. Odsjetena uglasta krma tipiéna je 2a XVI stoljeée. Oba su broda sa tri jarbola, Opisat éu samo sliku onog dubrovatkog broda koja se nalazi s lijeve strane oltara. To ig po mom mifljenju, tip dubrovaékog galijuna koji je wte- stvovao u Spanjolskoj mornarici jer je donator te slike, kao i Gave oltarne pale, obitelj Ohmutevié. Veé je dobro po- znato koliko su Ohmugevidi uéestovali u slutbi 3panjolske mornarice, pa je prirodno da su donatori, koji su bili veliki admirali i zapovjednici flotila i brodova i to ponajvile ga- lijuna, deljeli ovjekovjetiti tip svoga broda koji im je donio veliku slavu i velika bogatstva. Brod ima eri jarbola: pred njiy glavni i krmeni. Na prva dva jarbola nalaze se ko’evi od kojih je ko¥ glavnog jarbola vedi. Brod je imao est jedara: posrtno jedro (civadera), prednje jedro, prednje koino, glavno i ko§no jedro, ana krmenom jarbolu jedno latinsko jedro. Na brodskom’ tijelu pozadi (priéveSSeno na krmenoj statvi) vidi se kormilo sa rudom. Kosnik na prameu broda vidljive je istaknut. Medutim, praméana je figura (zvir) zaklonjena posrtnim jedrom, ali se moze naslutiti da je postojala. Pri- kazan je nelto veti kaitel, dok je krmeno nadgrade-kasar naslikan u srazmjerus brodom. Slika broda obiluje jasnim prikazom konopa, koloturnika i Zaba tako da su tatno pri- Kazani: podigati, leta, uzde jedara, pripone, vrze, prace, Klobutnice itd. Na glavnom i prednjem jedru jasno se ra~ zabire da su ta jedra bila alive od votes broja vetkalno stavljenih (po firini) platna. Vidi se produtenje glavnog Pipredajeg jedca Koja su slulila za iskorthavanje povoljaog vjetra. Brod je prikazan kako plovi pod jakim ali povoljnim vjetrom sa razapetim pojatanim prednjim i glavnim jed- rom. Kao po obiéaju i taj brod vije zastavu na vrhu jarbola, ‘Na glavnom jarbolu istaknuta je dréavna zastava Dubro- vatke Republike na kojoj je naslikan na bijelom polju lik sv. Vlaha, zaltitnika dubrovaéke driave. Na zastavi pred- njeg jarbola nema nikakve oznake pa se ne mote ustanoviti koji je to stijeg i Sto prikazuje. Po sredini toga galijuna, u tako zvanom zdencu broda, naslikane su Eetiri Ijudske figure kako stoje na glavnoj palubi naslonjene na ogradu.broda. Vidljivo je naslikano pet otvora s lijeve strane broda: tri pod glavnom palubom, a dva u kasaru. To su bili otvori za brodske topove, a karakteristiéni su ba za galijune druge polovine XVI stoljeéa. Prema tome naorutanju moke se zakljutiti (prema pisanju B. Crescentija) da je dubrovatki galijun mogao biti velifine od oko 600 kara. Po slikama u Slanome (kao i onoj u Rapallu) dubrovatki alijun{ su imali brodsku artiljeriju ispod i iznad glavne pa- Fike. Medutim, dvanaesr dubrovaéhih galijuna, koji su, ube- pabbe stvovali u pomorsko-ratnim operacijama na strani. mornatice, nijesu imali topove smjeltene ispod glavne palube. Naorudanje u svijet poznate dubrovatko-Ipanjolske flotile nalazilo se nad glavnom palubom iu prostorijama kasara. Dubrovatki galiuni, kao | ostali trgovatki brodovi, kad ss Ployili pod svojom neuttalnom,zastavom,iako sa seazmjerno malim brojem topova, bili su jaki protivnici gusarskim gali- jama i fostama ili manjim brodovima na vesla. Medutim, uupotreba galijuna protiv gusarskih brodova na vesla nije bila prikladna osim u slugaja jakog vjetea i uzburkanog mora og bolih maritimnih sposobnest galijuna-edeenjaka. pred $ obzirom na stil, slika u Slanome, moe se rei, rad je kasnorenesansnog_razdoblja, ali bez neke narotite umjetnitke yrijednosti. Po tome se razlikuje od slike oltarne pale koja, bez sumnje, nosi u sebi izrazite umjetnitke kvalitete. Te j¢ slike dubrovatkih brodova valjda izradio pomoaik majstora- -slikara koji je naslikao veliku oltarmu palu, a moda je te brodove naknadno naslikao i neki drugi majstor. Slike jedre- njaka izradene su na drvu, Boje su veoma dobro saguvane i jo’ uvijek djeluju svjeze. Citava slika toga broda protkana je zelenkasto-zlatno-srebrenkastim_tonovima (prevladavaju kr2- sne mnogobrojne zelenkaste nijanse) ali zajedno gine mirni sklad pojedine slike. Slike su dosta slobodno izradene, ali se moze zakljutiti da je slikar, valida po ¥elji donatora’ po- morca-brodovlasnika, veliku_paznju obratio detaljaijem pri- kazu opreme broda, a narodito je lijepo uertao snast i take- Jazu jedrenjaka, pa’ zbog toga te dvije slanjske slike dubro- yatkih galijuna iz druge polovine XVI stoljeéa imaj &Gjnu, vrijednu i zanimljivu pomorsko-historijsku v Obje ‘su slike duzine 30 cm, a visoke 27 cm. Postavljene su u podnoéju skupova koji uokviruju veliku oltarnu palu. © vanjskom izgledu (bojenju) galijuna slanjske slike nas re informiraju mnogo. Brodsko tijelo — trup je bojadisan zeleno-smedom bojom. Jarboli sa prikazani neito tamnijom tamnesmedom bojom. Valida su u originalu bili impregnirani katranom ili ribljim uljem. Na prvoj slici, kao i na ostalima i ju dubrovatke brodove na jedra XVI stoljeéa, jedra su svijetle (bijele) boje bez ikakva crteta ili neke oznake ima. Nijesmo mogli, po slanjskim slikama_jedrenjaka, zakljulic’ da su tj dubrovaékd galjunt sa strane na. kemi broda imali rezbarije za ukras. Na objema slikama na kosnika nacrtana je po jedna lopta postavljena na kratkim motkama — valjda je to bio ukras. Crtet dubrovathog galijuna iz druge polovine’ XVI stoljeéa 291.U crkvenoj muzejskoj 2birci na Lopudu sauvano je osam homada sex voro plofica od tankog stebrenog lima oko jd nog milimetra debljine koji prikazuju tipove dubrovagkih jedrenjaka _uglavnom iz XVI stoljeéa. Najveca, najljepia i najvrednija je. plotica 202 milimetara duzine i 146 mili- metara firine. Zlatar-umjetnik je na_njoj tuckanjem obliko- vao brod i vyeoma zgodno zaokruzeno komponirao fitav rad. Legendu i natpis kao i lik Madone s djetetom majstor je vjelto ugravirao, Taj rad ima puncu s likom sv. Vlaha w donjem uglu gornje treéine plotice. Iz natpisa saznajemo da su taj rad poklonili erkvi kapetan i brodovlasnik Stjepan Urijenae i drugovi 26. I 1595. godine. Na ovoj slici za- palamo da je umjetnik veoma simpatitno i stilizirano_pri- Kazao valovito more $0 skupa s napuhanim jedrima djeluje ‘yeoma dinamitno. Umjetnik je uspio da svome radu da za- okruéenu cjelinu. Medutim, za povijest brodarstva ni ta kao ni ostale lopudske slike brodova iz XVI stoljeca (na, srebru) ne donose nam novih podataka o izgledu broda vibe nego Ho nam prikazuju slanjske slike galijuna, osim So se na Urijenéevo} lijepo vidi (dobija se dojam velikog broda) kako taj veliki jedrenjak vate za sobom tamac, T tako smo na osnovu likovne grade i stebrene plastike, koje prikazuju dubrovatke brodove, ipak dosli do vrijednih podataka koji su nam poslutili za izradu nacrta na osnovu Kojih smo izradili model dubrovatkog galijuna. Medutim, to rnam jo§ nije moglo biti dovoljno pa smo se morali poslutiti literaturom i arhivskim izvorima, Stampane grade 0 izgledu dubrovaékog galijuna veoma je malo. Nedavno je Stjepan ‘Vekarié objavio popis opreme broda iz koje se mogu doznati neke ope karakteristike dubrovatkog galijuna. Taj dubro- vatki galijun iz 1602. godine imao je tri jarbola sa etiri jedra, sidro, tri kompasa (busule), dubinomjer, dvije zastave, irvena fenjera. Naoruzan je bio jednom Zeljeznom ped- irom (erst brodskog, tops), trim. bronfanim putlams i dvjema arkebuzama_(puike duge cijevi). Od pribora za kkuhanje i jelo galijun je imao: osam bakrenih tanjura (toliko je valjda bilo Elanova brodske posade) mlin, baéve za vodu - Tomo Kralj — Dubrovatki galijun, ulie 292 i_vino, kablige, baévice 2a_ulje, dva stola, stoljnak i tubrusa, Osim toga. taj. je galijun imao veliki i mali Eamac. Medutim, to nam je bilo jo¥ uvijek malo podataka na osno- vu kojih’ smo mogli izraditi model dubrovatkog, galijuna pa su nam zato arhivske vijesti pomogle kod izrade modela tog broda, Vet je utvrdeno da se u doba Dubrovatke Republike morao sastaviti sluzbeni ugovor 0 svakoj novogradnji broda. Brodograditelj se obavezao da ée izgraditi neki brod uw od: redeno vrijeme i pri tome se u ugovoru odreduje veliina dimenzije jedrenjaka, vesta drva za njegovu izgradnju, jena sa opremom ili bez nje itd, U naSem radu iskoristili smo arhivske spise dubrovackog Historijskog arhiva i za nai rad_upotrebili nekoliko ugovora za izgradnju dubrovatkih brodova XVI stoljeéa. ‘Uzimajudi sve to u razmatranje, kao i ostalu razno- vssnu bogatu arhivsku gradu, konaéno smo mogli ostvariti zamisao da se, iako pomognim muzejskim objektom,, mode- Jom prikaze najkarakteristitniji slavenski tip jedrenjaka iz XVI stoljeda — DUBROVACKI GALIJUN. A bal taj tip dubrovatkog jedrenjaka stavio je u proflosti dubrovatke maj- store brodograditelje u svjetskim okvirima na prvo mjesto. Model je izradio najpoznatiji jugoslavenski majstor — modelar brodova Stjepan Osghian na osnova ovih ovdje ianijetih kao i drugih mnogobrojnih podataka, Model je pre- telno izgraden w orahovu devetu prirodne boje kako bi vjer- nije bili prikazani_sastayni dijelovi_vanjske konstrukeije broda, Unutarnji dijelovi su u orahovu iu lipova drvevu, Palube modela broda su u hrastovu i nelto u jasenovu dr tu. Osim ovdje iznesenih podataka za oblik brodskog Pa jo8 neke detalje oslanjali smo se i na formu navicele ‘posuda oblika broda za dréanje tamnjana u crkvi) koja se salazi u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku a pojege 4 potetka XVII stolje’a. Za na’ model kopirali smo navi- celin motiv praméane figure (pulena-zvir). Treba_nagla da su nam slike dubrovatkih galijuna iz Franjevatkog s1 ‘mostana u Slanome odlifno posluZile za rekonstrukeiju jar- bola, kri¥eva, jedara, raznovrsnih konopa i jof mnogo dru- gih razligitih'detalja. Prema tim slikama smo topove na mo- fielu smjestili ispod.glavne palube. Brodsko, naorufanje mo- dela galijuna uzeli smo kao nefto jae naoruzanje trgovatkog jedrenjaka u to. vrijeme. Uza sve to ipak smo za izradu nacrta za taj tip nafega galijuna morali_ koristiti, i fiteraturu pa su nam 2a taj rad od velike pomodi pani radovi Bartolomeja Crescentija (Nautica Mediterranes, Roma 1602), Pantere Pantera (L’ Armata Navale, Roma 4614) i djela poznatog francuskox pomorskog historitara Antoina Jala (Paris 1846. i 1848.). Zahvaljujudi ovome radu modeli dubrovatkog_galijuna danas se nalaze u zbirkama ili kabinetima suverena ili pred- Sjednika vada Indije, Indonezije, Burme, UAR, Gréke, DR Niematke, Norvetke, Svedske, Engleske, USA kao iu mno- gim privatnim zbirkama visokih li€nosti u svijetu. LITERATURA: B. Crescentio, Nautica Mediterranea, Roma 1602. P. Pantera, L’ Armata Navale, Roma, apresso Egid’o Spada, MDCXIIII. 'N. Sagri, Ragionamenti sopra la varietA del flussi et riflussi del Mar Oceano Occindale, Venezia, 1574. Nz Sagri, Discorso dei flussi del faro di Messina, con le regole per saper trovare in che vento si trovi Ia luna, Venezia 1590. S. Razzi, La storia di Raguia (1588), Dubrovnik 1903. ‘A. Jal, Glossaire Nautique, Paris 1848. Saverien, Dizionario di marina, Venezia 1769. Pomorska enciklopedija, Zagreb 1951. Enciclopedia italiana, Roma (Trecani) 1934. Dictionaire de Marine, Paris (Denain) 1846, Bonnefoux, Dictionaire de Marine a voils, Paris. G. Geleich, T conti di Tuhelj, Dubrovnik 188 A, Solovjev, Postanak ilirske heraldike i porodice Oh- muéevig, Skopje’ 1933. J. Tadié, Spanija i Dubrovnik, SAN, Beograd 1932. J. Tadié, Dubrovagko pomorstvo u 16, veku, SAN Beo- grad 1948.J. Tadié, O pomorstvu Dubrovnika u 16. i 17. veku, »Dubrovatko’ Pomorstvoe, Dubrovnik, 1952. S. Vekarié, Prilozi za povijest pomorstva uw XVIII st, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovnik, Dubrovnik 1954. ‘V.. Iwanewié, Rapallska slika dubrovatkog broda 1574, sJugoslavenski mornare, br. 1, Split 1951. “J. Luetié, Vice Bune, Anali Historijskog institura JAZU Dubrovniku, Dubrovnik 1954. J. Luetié, Nekoliko vijesti 0 dubrovatkim brodovima zadnjih decenija XVII stoljeca, zbornik »Dubrovatko po- ‘morstvox, Dubrovnik 1952. 'F. Luetié, Tz djelatnosti dubrovatkih slikara na brodo- vima (XVI—XVIL stoljede) Easopis »Mogucnosti«, Split br. 3, 1959. Zakljufak: Galijun je u XVI i u pryoj polovini XVII sto- Vjeéa bio tip ratnog i trgovatkog (neito bolje nao- rubanog) jedrenjaka. Manogo ga_je upotrebljavala 3panjolska ratna mornarica za svoje prekomorske po- hode, Spanjlei su galiunima prevoril skupocene tect iz ‘osvojenih prekomorskih posjeda. To je bio brod sa tri, a po nekad isa €etiri jarbola, sa dvije do tri palube, Na njem dijelu brod je imao uzdignuto nadgrade — baluar (ks fia) ana Kemi dyokatni Kasar, Na pramcu broda pod ko- snikom galijun je bio ukra’en polenom — zvirom. Obino je mao. snast: Kosnik i tri jarbola Koji su imali po jedan ko’. Od jedara galijun je imao pod kosnikom posrino jedro — civaderu; na prednjem jarbolu, koji je bio neko naprijed nagnut, dva kridna jedra: prvenjaéu i ko¥njatu; na, glavnom jarbola (postavljen je okomito) bila su kritna jedra, a na b fkemenom nelto prema Kemi nagnutom jarbolu.razapinjalo se jedno latinsko jedro. Ako je galijun imao éetiri jarbola onda je detvrti jarbol imao jedno latinsko jedro. Uzda keme~ fog jedra zatezala se s amca koji je bio utaknut na vrh krmebroda. Dubrovéani su, obigao imal tojarbolni,gali- "Ti tipovi brodva na jedra bili su brti od nava jer su ju finiju trupa broda i jedra boljih manevarskih sposobnos U_XVI iu potetku XVII stoljeéa dubrovatki su bro- dograditelji bili najpoznatiji i najbolji majstori za gradnju falijuna uw tadalnjem Gtavom pomorskom svijetu. Naoruzanje galijuna odredivalo se prema velifini bro- da. Za svakih stotinu kara velitine broda imali su po dvije bombarde — topa, a ukupan je broj posade galijuna takve yelifine lanoso oko 18 ud, Broke posada na dubrovad- ‘om galijunu uglavnom se ovako sastojala: zapoyjednik, pa- trun, nokier, brodski pisar, brijad, brodski esas pilos ke mnilari, topnici, obifni mornari i ufenici — mali. Dubro- Yatki galijuni veliine od 70 do 100 kara imali su od 10 do 25 tlanova brodske posade; od 150 do 300 kara od 25 do 55, a od 300 do 600 kara od 40 do 75 élanova brodske posade: NaoruSanje se sastojalo od kolubrina i pedrijera i od lake artiljerije sakra i majana, Topovi su bili, smjefteni ispod j'iznad glavne palube, a na krmi po jedan top sa strane kormila. Karakteristika je galijuna da je na bokovima broda imao_vratafea za topovske cijevi, ‘Dubrovatki galijuni nijesu bili ukrateni bogatim rez~ barijama kojima su ih obigavale ukrafavati druge velike po- morske dréave. Tei pjesme Ratka Pasari¢a MORE DUBROVACKO Stado ovaca zelenu travn pase neodiiné pogled sa zemlje al ofi naie sa Gorice iP Petke ‘put mora magijom boja prikovane ‘odrazuju poglede predaka davnib upree istom ciliu ko ofi galeba bijelib okrenute pramenima obzorja modrib. To more je nase, praizvor zivota, odjek balade to stoljecima oplakuje zidina drevnib gromade. Sond isto je to naie drago more, uz obale lapadske, pristane gruike, tik wz Gradac i Dante, uvalom Kolorine, neposredno uz Pile i Plote, dud konavoskih stijena i tala Zupe, plaéuéi obale drage, tamo od Kleka pa sve do Sutorine. More je nate preludij boja, odsjaj smaragda, ametista i rina, Sa Lovrjenca more je odraz kozmitkib dubina, Prijatel; proslosti daune i novih vremena. Nad morem naiim patina zidina vibrira, sve ovdje Ho Zivi i mre éulno harmonira, tu sve je u skladu s obrisom zelenib gorica, svatko je ovdje prijatelj morskoga modrila, purpurnib bogumila, nebeskog. plavetnila. USNULOJ LUCI Proljece morem mog grada nanovo zavlada obalom osjeka noéna mora tari razotkrive. U luci vode tame titravo svjetlo obasjava, sve je mimo, sve ko da spava, ne éuje se odjek sirena sa brodova, ne sijeku usnulu razinw mora tragovi propelera, ni brazde motora. Gruika luka ko da 1 sebi potopi snove, spomene na orevus, na nestale brodove. Zataburi se u sebe, rese je samo propalenade, nestade ufanje, iskeznuSe varljive obmame. To luka je sada Sto s oremena na vrijeme % pobodi ju tek pokoja lada — turista novib zaamenje. Miruj luko mladosti moje, 5 mirom twvojim zatomljujem jade svoje. BOSANKA Brdo nad vjekounim gradom nad obalom kamenjem bogatom suo je optoteno borom, Eempresom, ruimarinom, kaduljom i orijesom. Na domaku Srda te turdave stare 1 polju zelenom kamene & imjestise_selo maleno, ko iz prite stvoreno. RATKO PASARIG, novinar, roden_u Dubrovniku 15. IIT 1916. Zivi u Zagrebu od 1936, godine. Za seidentskih dana drugovao sa Tinom Ujevidem, Franjom Alfireviéem i Perom Bakulom. Od mladih dans pokaroe interes za poezijy. Tzra- zito se bavi lirikom. U-NOR-u bio je pripadnik partizanske mornarice. U svom dugogodifnjem novinarskom radu — preko 25 godina — objavio je u nizu nalih dnevnika i fasopisa svoje radove — ¢lanke, komentare, osvrte, reportaze i putopise. Neke priloge objavio je i na¥ ‘tasopis, Priprema vlastito izdanje jedne zbirke pjesama, kao i zbirku pjesama pod zajednitkim naslovom »Dubrovatke: va- rijacijen. sy "Astor ovih ‘pjesama bio je od’ rane mladosti utemik u radnitkom pokretu « Dubrovniku, u naprednom studentskom pokreru na Zagrebatkom sveutilitu iu NOVJ. U Momarici NOV] obavijao razne duknosti tokom oslobodilatkog. rata. ‘Rezervai je Kapetan j vile puta odlikovan, Pjesme Koje objavljujemo: su. njegove lirske povezanoss 's morem. Uredniitvo - 293