Napomena.

Tijekom trajanja nastave na daljinu, radit ćemo primarno s radnim listićima, a po potrebi
ćete koristiti udžbenik i radnu bilježnicu. Na radnim listićima će biti zabilježen broj bodova koji
možete dobiti po zadatku, te kao i na redovnom satu skupljate pluseve. Rok za predaju listića je kraj
tekućeg nastavnog dana (Desinić 13h15, Donja Stubica 13h30, Varaždin 13h20). Dodatni plusevi će
biti dodijeljeni onima koj-i-e najbrže predaju točne odgovore.

Nejednoliko gibanje atoma

1. Ponovimo! (__/3)

Pri nejednolikom gibanju srednja i trenutačna brzina su iste. TOČNO – NETOČNO

Najmanje ljudima poznate čestice su atomi. TOČNO – NETOČNO
Pri jednolikom gibanju prijeđeni put raste proporcionalno
s vremenom. TOČNO – NETOČNO

Navedite primjere gibanja u prirodi koja možete opisati jednolikim

gibanjem sa stalnom brzinom. (__/1)
Pokretne stepenice gibaju se jednoliko, jednoliko gibanje niz pokretne
stepenice, jednoliko gibanje uz pokretne stepenice…
___________________________________________________________

Gibanje biljarskih kugli. Jednom kada je kugla udarena štapom, ona se giba
po pravcu stalnom brzinom, pošto je zelena podloga na stolu vrlo glatka i trenje
između kugle i zelene podloge je zanemarivo. Ako biljarska kugla udari drugu
kuglu, druga kugla će se nakon sudara nastaviti gibati, a svojim gibanjem može
udariti treću i tako dalje. (Naravno, osim tog pravocrtnog gibanja, svaka kugla
se i okreće oko svojeg težišta, odnosno površina kugle rotira, ali to ćemo u
ovom trenutku zanemariti). Gibanje biljarskih kugli nazivamo balističkim,
odnosno nakon što je kugla udarena ona će se gibati pravocrtno stalnom
brzinom do sljedeće prepreke.

2. Opišite kako se gibaju biljarske kugle. (__/1)

Udarene kugle gibaju se po pravcu stalnom brzinom, ako jedna kugla
udari drugu, druga će se nakon sudara nastaviti gibati, što je kugla

1
 udarena ona će se gibati pravocrtno stalnom brzinom do sljedeće
prepreke.

Gibanje peludi u vodi. Ono što ćemo unutar ovog radnog listića istraživati je
jedan poseban slučaj nejednolikog gibanja: gibanje peludi u vodi. Pogledajmo
prvo prezentaciju Filipa Štivičića na poveznici
https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/6167.
3. Provjerimo! (__/3)

 U čaši s vodom nema gibanja. TOČNO–NETOČNO

Prv-i-e koj-i-e su pretpostavil-i-e postojanje atoma su bil-i-e
Sumeran-i-ke. TOČNO – NETOČNO
Prvi znanstvenik koji je pokazao efekt gibanja atoma je bio
Robert Brown promatrajući gibanje peludi u vodi. TOČNO – NETOČNO

4. Opišite kako se giba zrno peludi u vodi. (__/1)

Stavio je pelud u vodu i tada je pelud zaplesala isto kao da bi se balonom
dodavali u pravom disku.
___________________________________________________________
_________________________________________
Robert Brown je u XIXtom stoljeću mikroskopskim promatranjem možda
utvrdio postojanje nasumičnog gibanja peludi u vodi, ali tek je Jean Perrin u
XXtom stoljeću snimio putanju jedne slične čestice, a koju možete pogledati na
sljedećoj slici.

2
Na njoj su prikazana tri mjerenja gibanja jedne kuglice polumjera 530 nm.
Svaka točka odgovara jednom položaju kuglice snimljenom u razmaku od 30 s.
Stranica kvadratića iznosi 3.2 µm.
5. Na osnovu mjerenja Jeana Perrina, popunite sljedeću tablicu. (___/16)
Mjerenje Ukupni prijeđeni Pomak kuglice Trajanje
put (udaljenost konačne od gibanja
početne točke)
Lijeva
putanja
Središnja
putanja
Desna
putanja
Prosjek

3
Na osnovu ovih mjerenja možemo reći kako je ukupni prijeđeni put kuglice
_________ od pomaka kuglice, odnosno udaljenosti konačne od početne točke.
Ako prosječno trajanje gibanja iznosi __________, a prosječni pomak kuglice
_________, tada srednja brzina gibanja kuglice iznosi _______________.

6. Na osnovu prvog mjerenja (lijeva putanja) Jeana Perrina, popunite

tablicu, te st i vt graf.
(naznačite odabranu početnu točku na crtežu) (__/13)
Redni broj Udaljenost od Proteklo vrijeme Trenutačna
točke početne točke brzina
1.
10.
40.

7. Na osnovu analize mjerenja iz prethodnog zadatka, odaberite točne

tvrdnje. (__/4)

Prijeđeni put raste s vremenom. TOČNO – NETOČNO

Prijeđeni put je proporcionalan s vremenom. TOČNO – NETOČNO
Brzina raste s vremenom. TOČNO – NETOČNO
Što je vrijeme manje, brzina je veća. TOČNO – NETOČNO

8. Usporedite sličnosti i razlike gibanja peludi u vodi i gibanja biljarske

kugle.
Zrnca peludi su neprestano izložena udarima, te se gibaju nejednoliko,
odnosno nasumično, a biljarske kugle se isto gibaju udaranjem jedna o
drugu, no biljarske kugle gibaju se jednoliko pravocrtno. Biljarske kugle i kao

4
 atomi i molekule gibaju se jednoliko pravocrtno, no ako bi stavili zrnca
peludi među njih zrnca će se gibat nejednoliko.
(__/3)
9.Potražite na internetu kada i zašto je Jean Perrin zaslužio Nobelovu
nagradu iz fizike, te navedite izvor. (__/3)
Jean Perrin je primio Nobelovu nagradu za fiziku 1926. godine "za rad na
diskontinuiranoj strukturi materije, a naročito za otkriće  sedimentacijske
ravnoteže". Time je jasno okončana duga borba vezana za fizičko postojanje
molekula. Izvor: wikipedia

10. Nakon ovog mjerenja, u prilici ste prepričati razvoj ljudske misli od prve
ideje o postojanju atoma do konačnog dokaza za njihovo postojanje. Poredajte
te bitne etape u razvoju ljudske misli kronološki. (__/3).
2._ Robert Brown utvrđuje kako nasumično gibanje zrna peludi u vodi
nije radi postojanja mikroorganizama koji ju guraju (1827.).
3._ Jean Perrin snima gibanje kuglice veličine zrna peludi u vodi, te
analizom njihova gibanja potvrđuje atomsku građu tvari (1908.).
1._ Leukip i Demokrit postuliraju da se sva tvar sastoji od nevidljivih i
nedjeljivih atoma (oko 370. godine prije nove ere).
Između prve ideje o atomima i konačne potvrde njihovog postojanja
pokusom prošlo je _2278 godina, jer je trebalo mnogo vremena,
jer prije nije bilo tehnologije i kada je došla tehnologija on je uspio
snimiti (__/2)

Ukupno: ___/53
Zaključimo. Atomi i molekule se gibaju jednoliko pravocrtno poput biljarskih
kugli, ali se također i neprestano međusobno sudaraju. Ukoliko stavimo zrnce
peludi među njih, zrnce će biti neprestano izloženo udarima, te će se ono gibati
nejednoliko, odnosno nasumično. Mi gibanje takvog zrnca možemo vidjeti i
snimiti pod mikroskopom. Međutim, i atomi izloženi neprestanim udarima
drugih atoma se također gibaju nasumično. Takvo gibanje atoma zovemo
difuzijom i možemo ga uočiti kada promatramo širenje molekula kalijevog
permanganata u vodi. Za kraj, pogledajte animaciju gibanja kuglice u vodi, te
način na koji nastaju putanje koje je promatrao Jean Perrin:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Jean_Baptiste_Perrin#/media/Datoteka:Brownian_motion_large.gif

5
6