GAJO PETROVIC. LOGIKA ZAVOD ZA UD2BENIKE BEOGRAD000 Urednik Dinmitrife Dimitrijevig Odgovori urednik prof. de Slobodan G. Markovié Zaizdavata ddr Milolub Albijanié, direktoriglavni urednie CIP Katslogiaciaw pblikacit Narod bibioeka Sj, Beograd [ sr016-160753) HIETPOBI, Fj, 1927-1993 Log /Gajo Petovié.~ 2 zd ‘Beograd : Zayed za wdzbeike, 2011 (Beograd : Planeta print). ~ 227 st. sr pric; 24cm “Tira 4,000 ISBN 978-46-17-17673-8 ISS.SRAD 185041420 ‘© ZAVOD ZA UDZBENIKE, Beograd (2007-2011) ‘Ovo delo ne sme se wmnoavat ftokopiralt na bil koi main eprodikovati nw cdlini ani delovima bez pismenog odbrenjaiadavats UVOD: STA JE LOGIKA Pitanja i zadac. PRVI DIO: OBLICI MISLI 1POIAM 1. Staje pojam 2. Visie poimova 3. Odnosi medu pojmovima, Pitanja i zadaci sup 1, Sta je sud 2. Visie sudova 3, Odnosi medu sudovima Pitanja i zadaci TI ZAKLIUCAK 1. Tradicionalno weenje zakljuekw ‘) Bit i podjelazakljutaka bb) Neposredan zakjuake ©) Deduktivan postedan zakijutak(silogizam i polisilogizam) 4) Induktivan posredan zakljucak ) Analogijski posredan zakljuak 2. Suvremeno uéenje o zakljudku 8) Suvremena podjela zakljuéaka b) Racun sudova «) Ragun pojmova 3. Logitke pogreske w zakjucku 1) Sta su logicke pogreske 1b) Opée pogreske u zakliusku ©) Popreke posebnih visa zakljusaka Pitanja i zadaci, DRUGI DIO: METODE SPOZNAJE, IMETODE FORMIRANIA I EKSPLICIRANJA POIMA. 1. Analiza, sinteza, apstrakeij, generalizacija i specijalizacja, 2. Definicija 3. Diviaija Pitanja i zadaci, 000 Sadrzaj 7 7 7 2B 29 34 36 36 B 35 60 a 2 62 65 68 86 88 90 90 96 102 106 106 109 2 6 no 19 9 121 127 BIiMeqopezvopeon24sNv¥NA soDOvA ao Sted Beene fo ae 2a a ‘a) Opéenito o deduktivnoj metodi. . . Secor: ooo eee 2) Tracionalo ne osnovnim zakonima il principma mis 166 bb) Neosnovane pretenzije ;osnovnih principa misli* . ©) Aksiomatska izpradnja i prikazivanje logike Pitanjaizadaci. 2. ee Il SVRHA SMISAO NAUCNIH METODA I NAUKE 1. Opis, objasnjenic,predvidanje ae : 2. Nano tkrige | dokaz. = ') Olkrige. b) Dokaz ie ©) Logiths pogetke «i doktza 3. Navéno istrazivanet izlaganje make 2) Ietrazivane | iztaganje i) Problem, hipotea,veritikacija Pitanja i zadac. i DODATAK : Uvod: STA JE LOGIKA Uvod U svakodnevnom Zivotu iu nauci, narotito kad dode do neslaganja i preprke, esto na- ‘lagavamo da je ono Sto kazemo logino, a oponentu predbacujemo da u njegovom ra sudivanju nema loge, Sta je ta logika na koju se tako rado pozivamo? Postanak i razvoj logike GLI inSain lo ahaa Sa ymca ue-erpeneng orp pecans stan Go Toei cenlvacen oprerdano o> sara STEN, velk ges loca Aneel aa opseaih rndovaon asp gaovo sim onov- tim panna ope Porel Arg vee elugsea fog nel ssa] Gel Be a cee heen teeth octane nia le ancl oun prowl deste alte "Dlg ih rt hat mes ole ames ptove entinla dopa oscil se nebo mie Tat obogacals Bin je Slezinkof nfo eal ential tke nemo _mjesto isu umjeli stavitinstabolj, ona je te napade uspjesno nadzivijavala. Tako se bio slvorio utsak da se na podeugjulogike vie ne moze stor novo. Razvoj loge w 19.120. vjlu potpuno je demantiraa Jae svaki nape dau logic nemogué, Pj segs, u ovo vijeme zis Zamisaoi rt skicuovakve loge nazi veé po fF Bacona[F. Bejkn, al sue temelit rezvil i afimiralh i drglenlesi logis 19. veka druge tan, u drugo}potovin ‘ga, koja jeu poéetiu predstavijala samo novi, azvijeniji oblik deduktivne logike, ali se Fastlane dena nov natin obra ndtv log, Premdanee de Sino alate lel jemath flo Zot 1120. veka (Boole [DE.Bll, bes da. Razvo) induktivne i deduktivne logike u 19, i 20. vijeku potakao je ive filozofske diskusije o predmetu i zadatku logike io njenom mjestu u sklopu Hilozofije ju sklopu fovchove oejakrpraklitae det vopte. Suvremena Togs raeljplon jena brojne pravce, koji vrlo razliéito odreduju predmet i zadatak logike, (0 razvoju logike, ‘o njenom mest u sklopu filozofije i nauke i o osnovnim logickim praveima govori se ‘opinije u Doda 1. Logika, flozofija i nauka i 2, Pregled histori logike.)Z ‘eke sistintoti vamos, pa je zadataklogike du apsolunuvame SImbol pravtle 4- Sporovi medu logiéarima i potetna definicija logike Logika je grtka sie kojom oznatavamo filozofsko ugenje o logosu, li, Sta je t0 fo- 0s, nije lako ree. U rjeénicima grékog jezika kaZe se da logos" znai govor, ie, um, bozanski um, razum, razlog, razbor,raéun, misao, mishenje, zakon itd, Kao primamo ‘nagenje obigno se uzima Logitari se najée8éesla2u da logiku ne zanima svaki ,govor", nego samo onaj koji {ma neko znagenje ili smisao te moze biti itnit ili nestinit Ali razilaenja medu njima potinju veé od pitanja da Ii logiku zanima samo valjano izvodenje jednog smisaonog go- ‘oraz drugog (akozvana, nail ii slagane govora s nim o emu se govor (iakozva i jednostavn ‘Veliki sporovi vo se ko logs gdje je njesto™valjanontiistinitost,odnosno (4° ve st Oe pulse esd ce aad tna oe Ss opos (eon pamoves fre Za ‘deuge, valjanost i istinitost karakteriziraju samo(milenje) pa fogika moze biti samo di * li praktigna primjena psihologije, Valjanost i istnitostnalaze tregi samo u(jeziku) Za’ 977 miter lope te nero of io ede rake i eeepc trlt anuj ghee mba seme kf ope ane mr sn mens ‘unauei ili Zivotu, Cetvrti se sladu da je logika potpuno autonomna, ali smatraju da Sista rae as dct Karate as toe sans iia cog Sa diag caus agent soe Snnine oles wae nh Ova aieay sentient cop oe atom sarap svat Mi8ijenje i misao Za logiku se ponekad kaze da je nauka o oblicima valjanog misliena, Za8to smo je mi ‘efinirali ka flozofsku discipiin o oblicima valjane misli? Rije& ,miilenje* upotrebljava se u svakodnevnom govoru vrlo esto, ali ne uvje ino fc asc wouchlea roe thao pe ncn id djevojka pita momka: ,Sta misli8 0 meni? (a Zeljla i fut ne sumo fa on mish nego tkoder i sjeéa za nuit hode 6 jm), on riséupoteljava ws ovom naire zen 1 neo em zen porebjavamouminje ao nezv za se GB) psihigke proces, od osjeta, opatanj, predotivanja | pamenja do poimanj, enya zakljutivanja, Kad knjizevnik kage da njegov junak ,grozni¢avo misi, 2 to misljenje isi kao bez hain smjnjivanjew paméenjasaeavanih predodzbenih slika, on ‘pote java ovaj termin drag, neltowem znaenu 'U teem, job wiem znacenj niljenje” ana ito St i pstakeno EN, skup spoznajnih procesa Giji clementi nisu osjeti, percepcije i predod?be, nego pojmovi. ‘Tsu, dale, poimanje,suenj,zalljtivane dokaivane gg ei were erm sa me ceria ec ad se Zalimo da je ,mi8ljenje napornije nego kopanje*, onda pod misljenjem psihiékom dogadanju, nego o onom sto mislimo i smatramo istinitim. Valjanost i nevaljanost mis Svaka je misao nun valjan il nevaljana. Razikuizmedu valjane i nevaljane mis ob- ast emo na primjeruzalljuka. Pretpostavimo, dakle, da neko glasno rezmisla: Sve ribe du krpuma, Saran e iba. Dakle i ara die shrgams” ‘Ovake slozenu misao nazivamo zatijuckom, a misljenje koje mu odgovara zal ivanjem. Sudove od Kojih zakljutivanje poli (u ovom slugaj to su Sve ibe dis Sk gama i Saran je riba) nazivamo premisama, a sud do kojeg zakljivanjem dolazimo Saran dse Skegama") Roni. Unaiem primjera oto sui obj premise i kookluzija stint. Takode jas vidimo 4a konkluzja ovde sed z premisa, tj. da pribvagajudipremisc, ne mozemo odba- citi Konkluziju. Takavzakljuéakw kojem konkluzija slijedi iz premisa vsvakednevnom govoru majéiée nazivamo ,valjanim", brim, .ispravnimn’,,pravilin' i tata Mi Gemo ga konsekventno nazivai vajanim. Navedeno ,lasno razmislanje” pres ‘la dale, primjervajanogzakljutka, to takay primer kojem je iz sti premisa ‘aljanim zakjuéivanjem izvedena istnta konkluzija,Valjanim zakljueivanjem wvijek se iz stint premisa dobiva istinita konkluzija, Al valjano zakiusivanje moze posi od (20)neistnitih premisa, Takvim zakljusivanjem najéeSée se dotazi do neistinite konkluzije. “Tako se moze Eu «ko laze, taj krade. Tko krade, aj ubija. Dakl,tko laze, taj i ubija". ‘T ovom sluéaju konkluzia je ofito neistinita, ali osjeéamo da je zakjuéak valjan, 1, da konklucija sie iz premisa, Kad bi bilo istina da svatko tho iaze krade, a svatko ‘ko krade ubija, onda bi moral biti istina da svatko tko laze ubija. Medutim, ‘da ba svatko tko laze krade, nti je istina da ba svatko tko krade ubija. Upravo, zbog toga ne mora bit (i doista nije) istina da svatko tko lade ubija. Drugim rijeéima ~ samo site resonalan ms pri kent "Vala zal ivanjee plato elt promis moran tinite konkluzije. Npr: Gaye «ero fav Jepnl uo Prema tome, open os eee ota tors rl blown ojos sj et diy incacitcejsieyainr tears aabaeerU Ovex rns, (aot dee pretiode je ota de nal pow. pi mee cena re (Speen rset ante i Deo in dios Tnpremise i ,konkhuzju ovom su sluaja isin, ali je oto da Konkuzija ne sljei i spemisa™ Drugim retima,zakjutae sic van Novant koje pol of innit promisn ovaj smo(laain dob tnt Kon, bee thre fod evaljanm zalutivanjem mnogo se teste diva nisin Kon ‘Sve to pokazue da pejmove valjanost | silos treba Jasn Iu 1d odaox iamedu valonost istintoat nie tako jednostavan, Ovo rtzmatanetkoder poke taiamedutaljnon stints post esna ves Tako saa vane sak ie Sipura gaan istintst Koni, on je jedan od dva nuzna | dovolnsuslova te istntost (rij premisa) AKO wlio kv pole od isnt pre- ii atari iin, ob valjane misli U prethodaom odjelku naveli smo tri primjera valjanog i jedan primjer nevaljanog za- kljucka, Navodedi primjere za valin zakljudak,trdili smo da ,osjeéamo" da je zakljutak valjan. Dajuti primjer za nevaljan zakljuéak, rkli smo da je ,octo" da on nije valjan. ‘Uamimo na primer joS uvijek relativno jednostavno zakljutivanje na nogometne teme: «Ako Dinamo pobijedi Hajduk, ako zatim pobijedi Crvenu zvijezdu on Ge takoder pobijediti Partizan i osvojiti prvensivo, Dinamo ée pobijediti Crvenu zvijezdu, ali neée pobijediti Partizan. Prema tome, Dinamo neée pobijediti Hajduk “Modda ée netko odaah vidjti da je ovaj zakijucak valjan, ali mnogima to vjerojat- no neée biti sasvim ofito. Neki ée mozda i nakon duzeg ,.gledanja” ostatinesiguri. ‘Uzmimo jedan jo8 kompliciranji primer, pozajmljen od engleskog matemati filozofai bajkopisea L. Carolla (L. Kero]: (se) .Nijdna maca koja voi ibu nj takva da je ne mozemo net nai. Nida ma- ade ‘ca bez repa neée so igrati sgorilom. Mace s breima uvijek vole rbu, Nijedna mace koju. mozemo neito nauéii nema zelene ofi. Nijedna maca nema rep ako ima brkove. Prema tome, nijedna maca sa zelenim otima neée se igrati s gorilom". ‘Kad se susretnemo 5 ovakvim malo sloZenijim primjerom zakljueka, tesko da ée bilo tko na prvi pogled moti da kade da li je on valjan. Veéina prosjeéno pronicljvihlju- di éak ni nakon dueg neposrednog ,gledanja" u ovom sluéaju neée moti da vidi da li je zakljuéak valjan, Primarni je zadatak logike da nam pomogne upravo u takvim komplicranijima slu- ajevima, kada na prvi (a mo2da éak ni na deset ili stoti) pogled ne vidimo da li je ‘zakijusak valjan ii nevaljan, Medutim, da bismo otkrili naéin za razluéivanje valjanog ~zakljueka od nevaljanog u komplicranim sluéajevima, moramo posi od onih jednostay~ nih, u kojima jasno ,vidimo ii ,osjeéamo" da je zakljuéakvaljan il nevaljan i upitati se ‘gdje je osnova tog nageg ,0sjeéaja™ ii uvidanja". ‘Ako jo8 jednom pogledamo nage primjere u kojima je rjet o ribama, 8krgama, laa}jiveima, Francuzima, Jugoslavenima, moglo bi nam se utiniti da valjanost i neva- Ijanosttih sudova lako vidimo zato So jeu njima rijeé o neem to dobro poznajemo. Medutim, nije tetko uvidjeti da sadr2ajnaSeg zakljutka i njegova poznatos li nepozne ‘ost nisu vadni 2a razlikovanje valjanog zakljucka od nevaljanog. ‘Uzmimo ovakav primjer: .Svi Lemuriformes su Prosimii, Svi Daubentonioidea su Lemutiformes, Dakle, svi Daubentonioidea su Prosimi. Prema vjerovatno ne znamo (ukoliko se posebno ne zanimamo za 2oologiu) Sta su o Daubeutonivies, Lenn ifonnes i Prosi, ni da i je on0 Sto se njimatvediw prem sana i konkluziji itn (shuéajno jest), jasno vidime da je zakljuéak valjan, “Medutim, pretpostavimo da netko umuje: «Svi Lemuriformes su Prosimii. Svi Daubentonioidea su Lemuriformes. Dakle,ni- jedan Daubentonioidea nije Prosimius* emda ne znamio o kakvim je tu ivotinjama rij (moda Zak ni to da je tu rijeé 0 ‘ivotinjama),jasno vidimo da je zakljuéak nevaljan. ‘Uvidane ili ,osjeéanje" valjanost ili nevaljanosti aku ne zavisi, dake, od po- ‘anvanja sadeZajazakljutka, Ne zavisi iz jednostavnog razloga So od sadtZaja zakljucke ne zavisini njegova valjanos ili nevaljanost, Nije se tetko uvjeriti da valjanost ili ne ‘valjanostzakljucka zavisi od njegova oblika (forme, sheme), ida se uvidanje valianosti zakljutka sastojiu wo€avanju valjanostinjegova oblika. ‘Ako u naa dva gornja primjera ozna€imo Daubentonioidea velikim stovom A, Le- ‘mutiformes pomoéu B, a Prosimii pomoéu C, onda forme ii sheme ovih dvaju zakliuéa- ka mozemo prikazatina sjedeSi nan: (),SviB su C. Svi A su B. Dakle, svi A su C* (il) Svi B su C. SviA su B. Dakle,niedan A nije C* SSvaki zakljuéak oblika (2) nuzno je valjan; svaki zakljuéak oblika (ID) muzno je ne- valjan. Ako padljivo razmotrimo te primjera valjanog zakljuéka Sto smo ih naveliu pret= ‘hodnom odjeliku, vidjet emo dau sva ti slutaa imamo zakljutke oblika (1), tj. ,Svi B suC. SviA'su B, Dale svi A su C%as ‘Ako razmotrimo nevalan zakljuéak o Francuzima, Jugoslavenima i duhovitimpje- ‘seima, vidjet emo da bi se on mogao shematski prikazati ovako: (ill) .Neki A su B. Neki C su D. Dakle, neki D su B ‘Tako smo se dosad upoznali sjednim valjanim is dva nevalna oblika (forme, she- ‘me) zakijuéka. Kad bi postojali samo jedan valjan i dva nevaljana oblika zak_jucka, bilo bi lako nauéiti vajano zakljucivati Ali i valjanih i nevaljanih kljuéaka ops ato nam je potrebna posebna flozofska diseipina,logika. Ni dodus rojati sve valjane inevaljane oblike misi. Ali ona nas moze upozna- tis nekim najjednostavnijim oblicima valjane misi i s nokim metodama za utvrdivanje ‘lama areeaass re Yaljanost suda i poima Naprijed smo obs rik ized valanog i nevaljnog zal, Ali aku je samo jedna st" mish, Mogao bi netko pita dai samo zakjucak moze bit valan, cxinoso nevalan il se moze govoi io valjnont drugih sta mis pojma, sd, i). Moze se init dase veri s poimom i dom ne moze govoriti 0 valjanot. Medutim, nj se teako weit dane ako. ‘Uzmimo Sud: ,Covje je stan. vaj sud je i valjan aint. Ali nina av alan sudovi stint. Covel nije smtan” oto fe primer valanog sda, kj naalot ih sreéu?), nije istinit, Nekoga tko tvrdi da ,Sovjck nije smrtan" pokuat emo uyjeriti da nije upravt, li nesmo ospravai don dita sd da nto oredeno tei ‘Medutim, ako ntko tse da ,Zovjek jest nije san, najrie emo ga vita ne 2a rei da ov ujednom smi (recimo kao svojevsnostruktrianoprirodno bie) jest ragom (ecimo kao esta materia ili kao est ub) aie sma. Meda, ako onestane pri daslovnom smislosvih rit, pri tome da view stom sis jest nije sma, rd emo mda ne shvaamo ta el re, jer on stv nt net Za rezk od vaijanog, al neistntogsuda ovjek nije stan, sud ,ovjek est ie ssmrtan" nije ak ni valjan, ‘Ako je Zovjek"u gonjim sudovima zamijenimo slovom A, ari stan slo- ‘vom B, mozemo gorj isu shematski prikszati ova () AjeB" (i) nije B* (UDA jest inije BY. tj. Aje Bi-B. Oblici (i (A) su oblicivaljanog suda, a oblik (IF) je nevalian valjanost i nevaljanosti moze se govoriti i kod pojmova. Bez obvira na to Zeli 4a bude realan ili fantastitan, pojam mora ispunjavati neke formalne zahtjeve da bi bio valjan. [ako vjerovatno niga ne postojizlatno bro, takvo brdo nije logitki nemoguée. Zato je pojam latno brdo” valan. Pojam ,okrugli kvadrat, naproty, nie valjan. Dvije _komponente” toga ,pojma” medusobno se iskljuéuju, pa neSto tako kao ,okrugli kva- ‘ta nije itor mop: Wsklatbost 14.4 sod YValjanost upita i savjeta [Neki su filozofiskloni pretpostavei da se misao svodi na turdnju. U skladu stim logika Tech esn se svodi na prouéavanje misl-tvrdnji (sudova),njihovi elemenata (pojmova)islozenih ‘msl, isu element mish-turdne eakljucaka i dokaza), ‘Medutim,nafesvakodnevno i nauéno misljenj poed sudnjai na njemu zasnova- ‘nog zakjuéivanja obulvataiptane, savjetovanje,prediaganj, zapovijedanje,moljnje itd. Ovim oblicima mislenja odgovaraju i odredenioblii mish. NaS svakodnevni jezik ne proved jasno raziku izmedu navedenihoblika milena i njma odgovarajuct obika isl. Tako sei misljenj koje pita misao koja pita obiéno nazivaa pitanjem. Une- kim deugim jezicima vet obitan govor provodi tu razliku. Tako Nijemei razlizuj das Fragen i ie Frage" lini nas jezik nije nemogan daira ovu alike. Mien koje pita modeino atin a misao koja pita pit. Na slgannaéin mozemo rida sayje- tovanj, predlaganju }moljenju kao obliima misljenja odgovaraju saver prediog,zapoiiest, mora kao oblic xs Mogao bi netkopriznat na prj, uit savet kao obike mis a ipak suai ‘u moguénos i potrebu loge upita ili fogike savjta. Ali nije tetko uvjeriti se da iti saver" mogu Bit valant i nevaljani login’ i nelogit Upit: Kolo je dv it? — vl je lak" Upit: ,Da ie do do I syjtskog a+ ta? — yo je ,te2ak". Ali su obaupitavaljana. Naproty, ito su nevaljni, snelopini* ‘pit: Koj je Stogodiajak unrou svojoj pedestojgodini"? {judi eesto savjetuju jedan drugom: , Nemo) pit ni pus? Ma Sta miso mu ‘ros takvog sayeta, on nije nelogigan, Nelogiéno je naprotv sayjetovat: Nemo} pit kootna pea, nego pl sto see rai prepecenlca"! Logika wpita i savjeta umnogome e sli logic: sudovs, ali tn analog nije i ne mote da bude potpuna. Kao sto je nelogiéno istovemeno vet ,Covjek je smrtan i “Conk nije snstan* ako je nlogitno istovremeno ptt: ,Za8t je Covjek smutan”? i {ast dovjek nije scan? Ali nije nelogiéno ako se istovemeno pita ,Da li je ovjek Smtan?j Da lie €ovjek besmtan? To pokazaje da logikaupta mote da se bara na logic sudova, ali se ne svodi na nu, te se mora posebno prowavat. 'S obzirom na ogranigen opseg ovog udzhenika mi u daljm ilaganju ipa negemo modi da govorimo 0 logit uit, savjeta, zapovijest, molbi i drugih ne-vrdetih mis nego éemo ostati pri prouéavanju tvedeée mis i njnih elemenata i slozenihtvorevina Formalistiéko i sadrZajno shvaéanje logike Polazeéi od definicie logike kao nauke o oblicima valjane misli, neki logi¢ari smatraju da je zadatak logike samo da te oblike pregledno opie. Po njiovom miljenju nije zadatak Togike da raspravlia ii ,sutini th oblika ni o njthovom odnosu prema sadr2aju ‘mis ii prema obici anja, kao ni o njihovoj primjeni u praksi misljenja, Lo- sigar treba da opisuje ez obzira na to da li su ti obliciprimjenj ‘Ovakvo shvaéanje fogike, po kojem je oblike mis ae" ‘no izolirano od bilo Gega drugog, mazemo nazvat= valSana mPsao (Pistffouraltuar® —)Tscintte mPsao 2) sadrfafoa misao Foxmalzma se suproistviapravac koji nema operitvagennazv, a maemo gx aval pron sate ogi inal Po a logit moe zane ‘Tocsame valjmeet ego jist ily ne, een presario pres predie tuweogis eers kai asio oe mje), Raise prise pravea ded prinam eres lien vara nego isinss iio, a pore blk iainte mis log mora protava i njen sr}, nat aj ona naa oa blk sine il, Wate nauk int mis Gl midljenju), Najradikalniji rede éak da nema opéenito valjanih oblika Tit fda gia prion zanna jie jo lgika uu 0 shana lt Gi mini Objenavedene koncepeie maja vlks neste: Formals sus pov ka sata da postoje neki ole mis oj su vlan bez etiam ada dase ble mogw un predmetom rasebnog prootnva. Ai ot suse suzevaj podtute lope ada edb pak love razgovoro in bliin, {kao afer iesovanj vst (ako uopds vst oll vane isi kaka je nit odnos prema drogim oblcia bvsvovana kava je nova spoenjoa vj anna Kj th natin ova i opravdavamo ~ova sina pana fogiar ne iso thn raobie Logiarkoterne mote da bude avnodsan prema pita pinjntobika ‘atone mis ks mena pres Spee). OblikaYlane mis ima ezbroj “Tog nikad nese moci dah sat do kaa ato evan da logia vo! rafuna 0 tome koji su eb valjane mish najvani a ras! spoenge id tin olin posvetl possin psa "SadrZajno™shvacanj loge takoerjenerivajve, Tao je dj valanost samo ean of uta tntetsal tone et doa ne mote das oon at na proucavnje veto Pjedog ase ota deta kao naka o bliin vj istinite misli promagen je jer ne postoje nikakvi posebni oblici istinite misli, Sto se tiée Gefnce loge Kao nauk occa! adamant mish, po obi logk prog tal sve sale floofhet autae discipline. Nojed, oa naan eto, poo valaost ie ak amo joan od nih nla tito fer obo vali Zakjutivajem mozemo od nnn premisa dc do ninth Konia, nee se te pikrepuje neki torskim agumentima, no sprinjerna Kj sno poke Clemenart nepoznavanje og istog sara, na Kj se pisaliesadzaoelogkepoz- an Dopunjena defini logike Iz prethodnih razmatranjao formalizmu i antiformalizeu u logic slijedi da nabu potetnu definiciju logike kao nauke o oblicima valjane misli ne moramo mijenjati, ali da bi bilo ‘dobro da je depunimo, Rekli smo naime da logika treba da obuhvati ne samo opisivanje ‘oblika valjane misli nego i pitanje o primjeni ablika valjane misli u procesu spoznaje, "Nagine primjene oblika valjane misli u spoznajnom procesu nazivamo ,metodama spo- znaje", Prema tome, mozemo reéi da je logika filozofska disciplina 0 oblicima valjane mili io metodama spoznaje. Podjela ki Mota nant aia u okra lope probleatke ona zed flaakoo- hike lopekth pt. “Hiogbiaioen mozeno nzvati on Rindamenalna Topica pita Koj iu some loge pean Kojima se rie granca ined reich flzaikh dst, To su, npc pane opr 0 modus bivavovanj ogi 0. revina, o odnost logike i stvarnost, oizvoru(vazenjaTogiGkiprincipa) imozemo nazvati ona logitka pitanja tie je reSenje djelomizno (ali nei nezavian0 od odredenihfilozfskih koncepej. To su, np. pitanja ovistama pojmoya i sudova, o figurama i modusima silogizma, o raznim induktivnim metodam ‘Mnogi suvremeni flozof i logiari skloni su da ove dvie vise pitanja stikino razdvojeu zasebne discipline, flop logikt ogiku. Ovako shvaéenafilozoijalogike bila bi sastavni dio flazofie, dok bi logika bila posebna nauk, bliska matematic ili éak ienténa snjom. (Ovakvo razdvajane filozofske i wre logitke strane logicki pitanja djlomiéno je ‘opravdano jer produbljenije raspravjanje o kompleksnim logigkim pitanjima dosta po- nekad zahtijeva da se vie koncentriramo bilo na opéefilozofsku, bilo na ute logicku steanu th problema, Medutim, ilzofska i struéna" strana login pitanja ipaksutoltko povezane da njihove polpuno i sistematsko razdvajanje moze bit Stetno i za raz} lo- tke ,tehnike" i za cjelokupno shvaéanje smislalogike. Zato u ovom ud2beniku nesemo podielti materi na filazofsku i ue logitku, nego éemo raspavlgjuio pojedinim pro blemima uvijek obubvaéati oba ova aspeka logike. Druga vazna distinkejau okvir logitke problematike je ona izmedu pitanja oie itanjeolptimei ih obika u procecu epoanaje inajpoetew proces 0g istrazivanj (Ove dvije grape pitanja takoder su tijesno povezane. pak, razlika izmedu oblike nist njihove primjene mnogo je odredenij i lakSe se moze povuti nego ona izmed f- lozofiko-logiih i uze logckih pitanja, Zato éemo je mi i uzeti kao osnovu za espodjela grade u ovom udzbeniku ‘Usenje o blicima mis naziva se najtesée formalom ili elementarnom logikom, « ‘senje o natinima prmjeneoblika msl procesu spoznaje metadolagiiom. ‘U okviru uéenja o oblicima misli mi Gemo razmatrati samo obliketvrdede misl, a podijelitéemo ga na uéenje o clementima misli (pojam), wenje 0 osnovnim jedinicama {urdede mis (sud) i ueenje izvodenju tvrdecihmisli jednih iz drugih(zaljucak). U dfijelu o métodama spozngje ilotit éemo metode formirana i ckspliciranjapojma (defin- cifa,divizija) i metode izvodenja i zasnivanja sudova (indukcija, dedukciia), «rezmotrit {emo ipitanjeo ssi i smishu nauénih metoda inauke (objasniene, predvidanje,otkriée, ddokaz, istazivanje). ‘Znakaj logike za Zivot, nauku i filozofiju ‘Kao filozofska diseiplina koja proutava oblike valjane mist logika ima izvanredan zna- £&3j za sve one visteEovjekove djelatnost u koje je ukljuéena njegova misao iu kojima je ‘vaino da njegova misao bude valjana.Kako je misljenje komponenta svake doista Iudske djelatnosti, to je i logika kao snauka 0 valjanoj misli vagna za svaku Iudsku djelatnost. Kad razgovaramo s prijateiem, kad okopavamo vet, kad se ukreavamo u ramvaj,u svakom trenutku kada ma Sta tinimo -vaino je da valjano mislimo. (Od posebnog je znaéaja valjana misao w organiziranim oblicima spoznajne djelat- nosti kao Sto su nauk i flozofija. jk“ ne pruza nikakva pravila i postivanie osigurav _tauinih otkriga i progres spoznaj, Ali ona formula pravila Sie je postivanie nuzan i ‘dovoljan usloy valjane mislii Cije je kxSenje dovoljan razlog za eliminiranje nekih mislt Jao nevaljani. ‘Dok formalna logika formulira samo uslove valjane misl, metodologija formula i pozitivne upute 2a unapredivanje spoznaje. Samo dok je postivanje pravla formalne sike siguran znak da je neka misao valjana, postivanje ,pozitivnil” uputa metodologie ‘samo je vjerovatna indikacia da je po tim uputama otkrivana i provjerena misao ist ‘Svrha i znaéaj prouéay: ja logike u srednjoj Skoli ‘U tenuthu kad jew skoli poseo da uti gramatku,utenik je vee znao da gover. sto tako, piije nego to je poéeoutti logiku,uéenik je vee u Zvotu iu Skolt nautio mis tome, nije sv zadataknastavelogik da usenika tek nau mist ‘Primari je zadataknastave lgike da upozna wenika elementima loi kao flo- ~2ofske discipline, da ga upoznas nim oblicimavaljane mis i metodaa spoznaje koje ‘on sam spontano i nesaviseno sVakodnevno primjenjuje, a koje su veik ozo proslo- sti dtalno analizirali, Upoznajuti se slogikom, uéenikée se upoznatis filozofskom di- scipinom, koja se razvlau vijeme kad je evropska nauk i tehnika bila u povoju i koja {je u tok vike od dva tsuejeéavrilaveikutjecaj na razvojevropske filozofije, nauke, tehnike i drustvene prakse. ‘astava loge promalilabi svoj cilj kad bi ona samo upoznavala uceikastckovi- nama jednog obika flozofskog stvaralstva kao snekim mrivim ,rezaltatima", o Kojima tweba neo uti Kojima se treba dvi. Upgznavanye ablika valjane mi sei seni da lj shvati sve St je uo i Sto Ge uit w drugim skolskim predmetima ‘Svaka naukaj sistem lino povezanih msl, pa razumijevanenjihove logike omogu- eae bole razumijevanje nihove bit sista, "Naja, iako nije zadataklogike da nau wena mis, njen je zadatak da ga nau i mislit Boje nego So je dosed nao. Upoznavanjes obliina vajane mish is tiptaim Jogikim pogreskama moze pomosi useniku da takve pogreskeirhjegava, ada utinjene pogreike lke otkrvaiisprav Clo se dedava da su uenci koji su soli wil logik edo polugodisterazote- rani konaénim ,ezuitatom, Cini im se da nakon svegs toga ipak ne umiju da mist nist bole nego pile ‘Motemo odgovorit da to nije ni najmanje 6udno, Za jedno polugodisteeramatika ne moge navéti uéenika da pravilno govori a fizika gene moze nautti da napravitle- ‘zor. Isto tako ni polngodisnja nstavalogike ne moze naustivéenik da ijk vajano nish U tako kratkom vremenu ugenik moze dobiti samo kratak pregled logike grade i ‘upoznat se s najjednostavnijim oblicima i zakonima misli. O mnogim slozenim oblicima 2akljuska, kojima se svakodnevno sluzimo, u ovako elementamom udzbeniku ne moze biti nirijeti. Pored toga, ako Zelimo da pomoéu logike nautimo bolje mist, treba ne samo da ‘nauimo njene zakone nego takoter da se vjezbamo u otkrivanju logitke forme misliiz- regenih svakodnevnim jezikom, ustvaranju valjanih zakljucaka iu rezlikovanju valjanih zakljugaka od nevaljani. U toku jednog polugodista uéenik ne moze mnogo napredovatiu vjeitni logignog ijenja. Ali u izyjesno) mjeri ipak mode. Koliko ée napredovati, zavisi prvom redu cd njega samog: ad toga koliko 6 panje posvetit logic, koliko é je ozbilino studirati koliko de je esto vjezbat,Prvi dio: OBLICI MISLI IPOJAM 1. STA JE POJAM Uvod U svakodnevnom 2ivotu éesto upotrebljavamo rijeé ,pojam'Kad se snekim prepiremo, {rvdimo da je ,pobrkao pojmove" il da ,nema pojma" 0 onome o emu govori.A kad 0 ‘nckom imamo loge misljenj, kaemo da ima ,cudne pojmove 0 Zvotu. Rijeé ,pojam "upotrebljava se i u nauci, Uud2beniku psihologije nalazimo, na primjer, ovakve naslove ‘odjejaka: ,Pojam fjudske spoznaje",,Pojam motivacje ,Pojam lignes, ,Pojam i i= vorifrustraije“. Sta je taj ,pojam o kojem tako Zesto govorimo? Ni o tome ne postoji stveno misljenje medi logigarima. Pri nego Sto izloXimo teoriju koju smatramo ‘elavnonajollom, lot Geno zato ura pet karaeisnih lek era pojma koje smatramo nezadovoljavajuéim: formalistisku, psihologisticku, nominalistick, vul- ‘earmomaterjalistighu i teaisticku, Formalisti¢ke teorije pojma [Nekilogigari odreduyju pojam izgleda u prvi mah pribvatljivo, rae -va je Zivotinja® — to je sud. Elementi ovog suda, ,krava i Zivolinja,jesu pojmovi. ‘Zlato je kovina~ iakoder je sud, Elementi ovog suda, ,7lato" i ,kovina takoder su Pe} mate se pigovorittrdaj da je pam element suds, Noda ijt tna ued no zadovoljavajuéa definicija pojma ,pojam"? (Oni koji definieaju pojam kao element sud Sesto definiraju sud kao vezw pojmova. ‘Ako kazemo da je pojam element suda, a sud veza pojmova, onda svakako neSto sazna- jemo: saznajemo w kakvom su odnosu pojam i sud. Ali jo uvijek ne znamo ni Sta je po- jam ni Sta je sud, Nije reSenje ni ako kazemo da je pojam — element su clement 2akljutka, a zakljuak ~ skup ili veza sudova. Na taj natin ponovo ‘moda samo w nett sirem. Pojam se moze ragélaniti na eznake, Prepetenica je dvaput peéenarakija. Pojam prepetenice moze se afSlaniti na oznaku rakije ina oznaku dyosirake peéenosi, Buduéi(Ge NAAT EAA OALNATEE MARTER|D} na pretpostavci da je naka misao samo (Gs 0e 0 psn nea o Obj su one prepaid nee Co- ‘jek je djelaino, stvaralatko bice, pa su i njegove misli Sesto izraz krativne aktivnosti, ‘Kojom on ne odrazava svijet, nego ga negira, obogaéuje i mijenja. Nati pojmovi éesto su, na primer, pojmovi ociljevima koje Zelimo postii,o idealima kojima tezimo, ukratko fo neGeinu Gega nema, Ali Cak i onda kada se na8i pojmovi adnose na nesto sto realno postoji oni nist puki odraz realnih stvari, Na8 pojam atom, na primjer, mnogo se puts Imijenjao, ne samo u toku stoljeéa, nego i w nekoliko posljedajih decenija, ane mozemo pretpostavii da se na iti nagin mijenjala i bit atoma, Pojam kao misao o biti onoga o Kemu mislimo Rezimirajut kritku iloZenihteorja, mozemo rei: Pojam je element sud i skup o2n3- ka_ Ali on nije samo to. Pojam ima veze s rjeu is predodzbama, Ali on se ne moze svest iti na rijeé nit na predod2bu. Pojam ima veze" is mialju, ali on nije misaoni soda, nego misao, ‘Unekima od teorija koje smo kriiirali dovode se u vezu pojam i sustna ii bit. tim se mozemo slot. Bez obzira na to da i mislimo o neem postojeéem ili 0 netem nepostojeéem, pojam je wvijek misao o suitin ili biti onoga o Gemu mislimo. Pojam co- ‘eka nije misao o bilo kakvim svojstvima éovjeka, nego misao o onim svojstvima po Kojima je Covjek Eovjek. Isto tako, pojam vile nije misao o nckim sporednim svojstvima ili karaterstikama vile, nego misao o onim karakterstikama koje sXe poireb- Gevalia i mo po cemu nest jest to Sto jest nazivamo obitno bit ili sustina. Ako je neo 10 So jest po nckim svojstvima ili Karakteristikama, onda takva svojstva ili karakteristike nazivamo njegovim bitnim svojstvima ili karakterstikama. Moze ie codnosno 0 sve Sto mi = seem oe ‘mozemo mislti nzovemo ,predmetom, mo- emo rei da je pojam ‘Ako privatimo ovu defini ne smijemo abort dio p amo u znaenu koje nije obitajeno Ws¥a- odnevnom govor. BRE edowdgne 7 serra ‘njoj upotrebl wine osob?re S Sadraj, opseg i doseg pojma Ako se dréimo definicije pojma kao misi biti ili bitnim karakteristikama onoga 0 6e- ‘mu mislimo, znagi da je pojam trokuta misao obit iio bitnim karakterstikama trokut, pojam brucosa misao o bit iio bitnim karakteristikama brucoSa, pojam drZave misao 0 bit ili o bitnim karakterstikama drZave. ‘Trokut je geometijki lik koji ima tri strane. Da bi nesto bilo trokut, mora imati vie karakteristie: (1) mora biti geometrijki lik i(2) mora imati tr strane. Budu da je ‘pojam misao obit ilo bitnim karakteristikama onoga o Semu mislimo, to je pojam to- Sadrzc? = domen ,totenrifa, Konotacty Doseg = domet jenstensifadenotackya ® (58) Bftna oanaka =MFsao o shelehty we 2aiedno, © Bitnom abeestus een som ik oj ima sane an Misa alte: trv oe eo gmt im oe ea jesubine nak ednogpojma ine og sae Sada Prema foe a inane jednake ii edna po dni modemo raikovati tr wte okt isowrane soko ranean estan oR, okacan ok Senn lta ee pono sestnen fnan {rokutyipojam o mmostanom wok ja pojmov! vse (pgm or 7 rn trata, Peja toes es soe sane pom roe i Tdi pene ct) pojan {coat aapjum itottneg,btkrsog {reaneatenog wlan. Za oj adem ajo lw odnosu na vee ene pojmovera za vane move kao daca 00. ‘nosu na svoj rodni pojam. Za rodni pojam mozemo takoder rei da obuhvaga svoje vse pojmove, aa vane poimove da su obulvaéen svajim rodnim pojmom ik da a fr nees, Nipomo ka pot eda visi pjam fine nssov ons ‘je, dakle,, peice: va ramjet laze pojmo sol, slice, ormaa, evel it a peg pojna gahovaka figure aaze oj Sahovskoy ka, nj, lovea, taka {op apenas ponte aera won ue puta el Ses do Opsegn pj amie Al modemo ret dx ov) pojam put (dna se, prime ij) ate predmetecdnosno doses do jh sto ak, modem vo vel | rage iahowk figure em naz jvm pocu =mtsoo ae sb etroe vei med pgs} den. Ty ci wey nv jer dep nih pov je bvetamo jedi ojo noosa poet predmeta na koje se on odnosi, ' ee Ios deat Peetes on ferpanne Hl tau Sof Coal Poke ge lee Dakin Selcitns Neka sporna pitanja u vezi sa sadrZajem, opsegom i dosegom U vezi s odredenjem sadtZaja kao skupa bitnih oznaka pojma prirodno nastaju neka pi- tanja, Kada kazemo da je sadrZajskup bitnih oznaka p)jgia, 0 sugerira da pored btnih ‘oznaka postaje i nebitne, samo 3to te nebitne cznake ne ulaze u sadréaj pojma. U vezi s ‘im nameée se pitanje gdje su te nebitne oznake ina koji nagin one pripadaju pojmu. Ne ‘uadi lito da snebitne ozmake' uopée nisu omake pojma, te dani bitne o2nake nis bitne, nego jednostavno aznake? Na ovo pitanje mozemo odgavorti ako da provedemo raz sata ednog pia minim sarzajem mozemo nazvat leptin a jednaka dative dijagonnladlivort iagonalom na Ja jednaka pave ta xtokrana okt sv mpi sada oj haat U dale lan {no epi sds narive jednostavn dra npn sada imp Ginn saddajem's 20 (sadneep MoEra fe Snowe Pravtlas Eadie olaadney Nosnt a os + \ sad vB0§ otenclalnt 2a Vobcleige — Metaleige. b msao jo bitt dyer | Sep beknth obeleifa pemage t: Biine ornare +, bie” ypranse” Pofaur néover” < Nate ” Ornane ySeebrrase’, pauetan' gveltat®, te Vrarfa" ane “Moglo bi se takoder pitati da li je moguée taéno regi koliko aznaka ima neki po- Neki filozofi (npr. Hegel) kritizirall su i odbacivali ova} zakon 0 obenuto razttjernom jam, Utah mote se Gin da sak pos na tno odreden bry naka, Brucas vos sade pseg ja, Njbova rita neopradanajeako se sada oj sh je student koji prvi put studira prvu godinu, Ne znaéi li to da se pojam ,brucosa moze ti onako kako se obiéno shvaéa u logici. Ali po misljenju tih filozofa sadr?aj jednog pojma ‘a8@laniti na taéno tri oznake (student, upisan u prvu godinu, prvi put)? Jedna od tri ozna- obuhvata ,.u ukinutom obliku" i sadrZaje svih nizih pojmova koji su njime obuhvaéeni. U ke pojma ;brucos je naka da e stunt, Medutin, za student mozemo ret da je dak sada pojma ,Goyje po ovome bi lili sad? pojmova ymin, ,knjzevnik' visokoskolske ustanove. Time smo pojam studenta rasslnili na dvije omake. Ako kaze -Fomanopisae” itd. Ako na ovaj nagin shvatimo sadr2aj, onda zakon obmutom odnost imo da je bruco’ dak visokotkolske ustanove koji studira prvu godinu na to ustanovi, 8 sadr2aja i opsega ne vrijedi. Naprotv, to je sadr2aj u ovom smislu veti, veti je i opsex. “pisan fe prvi pt, mozemo,dakle, rida pojam brucsa sr Str cznake. Ako dale Daiabjegnemo ark, nazvatéemo ovako shvaceisaréa pron sadzajem pola amaliziramo pojam daka il neki drugi od pojmova pomoéu kojh smo dfinial pojam ‘Ako priwatimo ovu terminolgiu, mozemo ret: Soe ve protvent saa poate Seca, Ce anak jo ie pest, Prema tome izeeda ved nego apse So je man prosren sad) pj, to fe man njaoy epee. Kine ne ek apsoltnor sist aan Cnse|prosiren sada pojmon su spre proporcionan (anier). tho) cena pojma, Pd brojem oznaka w apsoluinom sss mol ism eventslno r- [pen sedegpamoveouaprore myer apanijevati nee bro] omaka na koi sta pojam moze rain. Najmanji bro oznaka Prostren? sadreG= Nokn? sadr=gt Potencfala? sadiee nakojise sve omake mop svestine moze se uzetiza kite jer seve oznak ilo kojeg —pojma mogu u krajnjoj liniji svesti na jednu slozenu. Napomena ‘eds dosegom moglo bis pita da i jednog pojma laze samo realno poste pojedinaeni pdm na koje se on odnosi i zamishen pojedinaéni predmet, Usenikjevjerovatnonaprjed primijetio da smo ponekad govorl o pojmu wokuta, apo Kaji realno ne postoje Mislim da bso na ovo pitanje mogl ogovorit azikuju ea nekad pojmu ,trokut, Drugim ijetima, ponekad smo upotebljavalinavodne znakove, 4) (vam amen) dase. Tako bse tog eda pojam anfla nema 4 ponekad nism, U vezi stim treba upezont da to nj bila ikakva omafla ni aleavost, Ce aad pont ne petal a gina Sse, tego prover dink iamedu pedeta mis isu ml (aja) ad eee a reo oi vt du pedi andl ja se gov iI. U tml sano erptaall smo ga tu bez navoth sakors ada os eae 2) sh nog Sng ne eon adap di Tak a talijam Gok onda smo ed soka stale navodne atone team dosegpojnaEovjeka laze svi Ku oj danas poste, aw Dudu vi Hud koji ne {Ge ma kada postojati doseq Etoantitet © 2. VRSTE POJMOVA tdredenost Kvantite bo ae sabre cen ee ‘Odnos izmedu sadrZaja i opsega pojma ee Ima mnogo razligtih vrsta pojmova, pa je eSko dati potpun i logit y 7 lati potpun i fogitan pregled svi th vista. MoZda je najbole da ponemo s napomenom da se pojmovi mogu dijeiti na viste ‘Ako razmatramo odnosizmedu sadrZaja i opsega pojmova roku stostran roku" vi Get demo sliedece:Pored pojma ,stostrant okt" w opseg pojma roku laze pojmovi il po svojstvima koja moze posjedovat jedan poja sam il po svosivima Koja mogu ‘fotendnog | ramostanogtokuta. To zat da je opseg pojma,sfostrani trout" mani od pesjedovati samo dr nclikpojmova a meduecbnom odeos, Tako, ape oa eve ‘ke eda openy poe rekt” voi ol pees oj 0 Ze cael pen hokens wa fea aivmenivn topo ae Stan trout Pred opin oznaka pojma ,okut ui sdr2a pjma ,stostan okt ula ‘move koji negra neko svojstvo, np. ,nesinit,.nepravedan,.nesiguran”), Nap, Ea cada apa sa ao saa pono Se napem eum nencitemet ae ee {rokct", adnosno da je sedr2aj pojma ,istostrani trokat" veci od sadrZaja pojma ,trokut" jer, sam po sebi nije ni suprotan ni nesuprotan: on je suprotan samo w odnost na pojam Pojam tokuta ima, dakle, vet opseg, a manji sada} nego pojam yistostani to- £m, Mi Gemo naiprijerazmotrt one podjele pojmova koje potvaju na svojstvima Sto ‘a Sligan ods vjdt i opgenito ized vik (rod i ii (orsnit)pojmova, Vis ih moze imat i jedan pojam sam, a zatim Gem, u iduéetn odjeljk, exzmotiodnose pojam ima uvijek manji opseg, a vet sadréaj od svog rodnog pojma. ‘medu pojmovima i vrste pojmova po medusobnim odaosima, ‘Uzmimo na primjer pojmove: ,,Covjek", ,umjetnik", ,knjizevnik, fomanopisac™. oj jen ia ved sade) a man op nego pom 2k; pojam ize reine! ada mani opsee nego pojan anja pjam ramanopisca ina vel s- poner peas Sea cans Podjela pojmova prema vrstama predmeta misli Nie reer kod peimova koji su mdusshnow ono ister to je saEaj veei, ‘manji i obruuto, to je sadr%aj manji, to je opseg vee, Krake re- ‘Bucluei da je pojam misao o biti predeta, jedna od najva2uijih podjela pojmova mora pe {xzmjerai, biti podjeta prema vrszama predmeta misPitanje 0 pode poimova prema vstama predmeta mis jexio od onih fundamentanih lozofaih pitanja Koj su w isto ‘ka, Kao‘ odrugim fundamentainim pitanjima foro, ako io ovom poste veoma faaltita miljenja. Ne ulazeCiw Siu disks o im pitanja i misjenjima, upozortée- tno samo na nekeditnk 2} Prepostavimo da stojimo pred zapustenom i trosnom seoskom kuéom pokraj potoka, kucom koja je sagradena prije ostaih, ai je veé odavno napustena i sada se Sama postepeno mat | propada. Za samu kuu mozemo rida je ,stvar" za tofnost Zapustenost da su ajena ,svojstva, 2a propadanje|rufenje da je proces” w kojem se tale za postepenost da je agin’ na koji tj proces tee, a za rit spor pie” da upuéaju prva—na prosorn odnos kuge prema potoku, a drugana~ vremenski od- ‘nos Ruge prema drugim Kugama set, Pojam o Kuei mozemo nazvati pojmom za star, pojam o oSnosti pojmom 2a svojstvo, pojam 0 propadanju pojmom za proces, pojam ' postepenostipomom za nacin a pojam 0 pokrjnost i pojam o pijinjostipojmom za odhos. 1) Nabe trina kuéa (zajedno sa svojim procesima, svostvima, natinima i odnosi- 1na)postoju odredeno vriemeu odredenom prostru. Take svar, proces, svjstva itd ‘koji ee ee ‘kim (ili materijalnim). Kad se zbog neveg, Tuto it ada se neGemu radujemo, naa Ijutnja ii radovanje moze tajti duze i ka =: Nekogatko se na neo ratio mozemo pital ada se ajo, Al kad bi nas netko upitao na Kojem je msn nab tna (usr, u lav, rakama, nogama i nos), pitanje tinam se ino besmslenim, Takve procese koji se odin {premda su prostoma bia —Iudi~uslovnjihovog dogadanj)nazivamo pack (i dhuiemin). Bored prostoro-vtemenskih | samo vemenski star?” mat takvih koje hisu niu prstoru niu vremen, Takvi su na prtjer,brojev: Mi mozemo pital kad st Hud nau brojai do trngest dali eto mazda jednom zaboravii ali ne moZemo pita kad je posto, gdje post ili kad 6 nestati bro) trinaest. Ovakvetvorevine koje su neSto, pred ne postoje iy proton iu WREMENU,nazivam idea il logckin. U sklady Se en ee kin MMI pepe pit predmetina | pojnove oideanim predmetina ) Na tron kuGiea moda je doista postojala ii jo posto. Moz smo Setajui ‘aii na nj i mozda smo i sami njoj stanovali,Takve predmete ii svar koji doista postoje lil su bar jednoe postoali)nazivamo reafnim. At moda kugicakoju smo opi- Sali nile nikad postjaa, Moda smo o njoj samo Gita u neko jetjoj bac. Ima mnogo {akvih svat ibiga okojima mislimo frazgovaramo, a koji isu nikad postojl nit DostojatiTakvi su, na primer, andel i davol vile | wetice, bogow ili dubovi Takve predmetenazivamo zamniljenim ili maginarnim. U sklau s ovim moZemo podijelti pojmove na pojmoveo realnim predmetina ina poimove o imaginarnim predmetina. ‘Navedenedistinkcije mnogifilozof nese pribvail, nego ée iil jednostavno od boii zamijenit drugim, suptnjim. Moguse je, na primer, osporavai aia izmeds proces, svojstva i odnosa, Nis Ii proces i odnossvojstven stvari,neto po emu se {na azikuje od drugih star? Ne bi i, dale bilo bole govoii samo ostvarima i ji hovim svojstvima, promatrjusi proces odnose kao vise svojstava? Mnoglosporavaju {akoder opravdanest govorenjao idealnim predmetima, Ako ne postoje u prostory iu ‘rement peti predmeti mogu da postoje? Pas see Spomenute dstinkeije ne treba shvatiti kao neSto opéeprihvageno Sto uéenik mora naueiti napamet, nego kao upozorenje na neke probleme i teSkoce o kojims ga treba pod- staéi da raze ‘Senge jam .Kutuzov" je miso o bit edn poedinaénog Eovck, pom Zagreb je mi- S00 Di ednogcdrednog rade, pojam Rail mst one slave vile Pojmove et dove ula samo jen poednat prednetnaivamo pojedingi i ‘individuatnin. ian Andtutdvaln? Kutz je bio vojskovos, Pojam vjskovade eos ena tay nz pojedinaca koja eae oda su prevodi nck vj Pon gradn odo ema iz kt al sui vel da bse zal slo ines avi mah da bi ‘ermzalaveleradom’, Pom vile dos st na ta iz amin store o Ko tn pov umrdnim pean tj pra, Skp iz pjedinenh pred tet bea Kt majo neta sje sojta in rasred i ann. Za pojove Face porate prmjone hata sha nee sen pj pres pacivamo recht Harim, Vise, keen ki loin spor plu pojnova individual lane, Tako nels tej da invidunt pojmovt sop nis pojmovi, ego sn ie Kojima oznafava ivan pede Po hovon miley, sane, Raid idalnog predmeta ne indo at Hao njemu, Medutin, ne telko vide das kod pselnaénog predieta mode gover nim eb soit, Ka ei iota, onda se Er pledinaa! prednelsakom, maka i ajpenatajijon pomenom posto savin did pedal predinet ‘Nekvantificirani i kvantificirani, univerzal partikularni pojmovi ‘Kad kazemo da su ,gradovi leglo poroka, onda pod gradom ne mislimo ovaj ii ona pojedinaéni grad, nego gradove uopée, klasu gradova. Ako nam netko prigovoritvrdeéi da tui tamo ima poneki grad koji nije leglo poroka i ako nam navede nekoliko primera, koji to potvrduju, odgovorit emo bez uzrujavanja: ,govorim opéenito 0 gradovima; ne tvrdim da to vejedi bad za sve gradove". 'U navedenim prinajerima klasa gradova spomenuta je i misljena na tri razna nana, Kad kazemo da su ,gradovi leglo poroka', onda mislimo klasu gradova, ali naga misao rhe misli irigito ditavu klasu gradova niti se izvitito ogranigava samo na dio te Klas. Za ted sf takav pojam koji se izigto ne proteze na éitavu klasu nit se ivitito ogranigava na nj dio kazemo da je nekvantficiran. ‘Ako izriito mislimo sve ili samo neke élanove Klase o kojoj mislimo, onda jena pojam kvanifiran. U pevom sluéaju,t- ako mislimo sye tlanove klase, mozemo ga na- 2vati niverzaini ili opéim. U drugom slug, tj. ako mistimo na nek lanove Klas, ‘mozemo ga nazvati partikularnim il pasebnin. Pojam ,svi gradovi* je, dake, univerza- lan, pojam ,neki gradovi" — partikularan, sized.