SOREN KIERKEGAARD

- je bio začetnik filozofije egzistencije. Nazivaju ga ''Danskim

Sokratom'' jer je učio ljude na trgovima i javnim mjestima, baš
poput Sokrata. Uz Hegela , Marxa i Nietzschea spada u
najuticajnije mislioce 19.stoljeća, koji su bitno uticali na sadržaj i
duhovne tokove 20.stoljeća.
- smatrao je da je predmet interesa filozofije duhovni i
egzistencijalni život čovjeka pojedinca. Bio je protivnik svakog
sistema, svake apstrakcije i znanastvene objektivnosti. Zato je
njegova filozofija sva u znaku kritike Hegela. Hegelovu filozofiju je
smatrao neprimjerenom za razumijevanje postojeće stvarnosti i
egzistencije čovjeka, jer je to filozofija logičkog sistema svijeta, a
ne unutarnjeg života čovjeka.
- Kierkegaardova filozofska misao ima tri glavna izvora:
1. protestanska i kršćanska teologija
2. Hegelova filozofija
3. Schellingova pozitivna filozofija.

On navodi da je cilj i zadaća njegove filozofije da rezultate

znanosti prevede u lični život.

- Kierkegaard pravi razliku između egzistencije i postojanja. Nije

svako postojanje egzistencija. Egzistencija je samo ono postojanje
 koje je shvatilo samo sebe. Samo čovjek ima mogućnost da shvati
samog sebe, to znači da je samo čovjek egzistencija. Karakteristike
egzistencije su: pojedinačnost, konačnost i neponovljivost.
- individua je grešna po rođenju. Zbog grijeha, individua je u
strepnji, strahu, očaju, drhtanju, tjeskobi, kajanju a to su sve
egzistencijalna stanja ili kategorije egzistencije.
- Stadiji života:
1. estetski
2. etički
3. religiozni

Prelazak iz jednog u drugi stadij nije postepen, već se sastoji u

slobodnoj odluci. Tri stadija na životnom putu su tri pogleda na
svijet, tri oblika, tipa života, tri oblika duha.

- estetski stadij je zasnovan na osjetilnosti. U njemu se ostaje na

neposrednosti života, na čulnosti i čulnom iskustvu. Kierkegaard
razlikuje dva tipa estetskog života: neposredni i refleksivni. On ova
dva tipa života posmatra kroz analizu odnosa spolova, odnosno
muškarca i žene. Neposredni tip predstavlja ljubav prema jednoj
ženi i brak. Refleksivni tip predstavlja život Don Juana. Estetski tip
života karakteriše dosada i čovjek ga napušta kada napravi izbor.
 - etički stadij karakterišu kategorije poput zakona, norme,
odgovornosti, dobra, vjere u Boga, itd. Etički život je život svjesnog
izbora i u njemu je čovjek kreator sebe. Etički stadij podrazumijeva
dvije pretpostavke: prva je uvođenje Boga u život da bi se životu
dao smisao, dok je druga donošenje odluke, pravljenje izbora,
odnosno preuzimanje odgovornosti, što dovodi do
samoostvarenja.
- religiozni stadij ima dvije vrste religioznosti: dogmatska
religioznost i egzistencijalna religioznost. Dogmatska religioznost
temelji se na preporukama svete knjige, ona ima svoju društvenu
organizaciju i svoje propovjednike i sljedbenike. Ezgistencijalna
religioznost je subjektivna i individualna. Vjera se ne nasljeđuje, u
vjeri se niko ne rađa, vjernikom se postaje i to je stvar lične
odluke. Ezgistencijalna, subjektivna, individualna vjera se ne može
naučiti, nema propisane rituale, niti bilo kakve norme.
Ezgistencijalna religioznost ne treba i ne može imati posrednika
između Boga i čovjeka.

PITANJA:

1. Zašto Kierkegaard kritikuje Hegela?

2. Koja je razlika između postojanja i egzistencije?
 3. Šta su karakteristike, a šta kategorije egzistencije?
4. Koji su to stadiji života? Objasniti.

NAPOMENA: Odgovore na pitanja, u vidu domaće zadaće, slati na

pregled predmetnom profesoru putem e-maila na e-mail
adresu:azrahuseinovic1993@gmail.com, do četvrtka (23.04.2020.).
Kao i bilješke iz lekcije Friedrich Nietzsche. U slučaju bilo kakavog
nerazumijevanja lekcija, postavljenih zadataka i slično, možete me
kontaktirati putem e-maila ili porukom na chatu.

Prof.Azra Huseinović