SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

MATEA KOŠĆAK

UĈINKOVITOST RAZLIĈITIH IZVORA

SVJETLOSTI
Završni rad

Osijek, 2015.
SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

MATEA KOŠĆAK

UĈINKOVITOST RAZLIĈITIH IZVORA

SVJETLOSTI
Završni rad

Predloţen Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

radi stjecanja zvanja prvostupnice fizike

Osijek, 2015.
„Ovaj završni rad je izraĊen u Osijeku pod vodstvom doc. dr. sc. Denisa Stanića u sklopu
Sveuĉilišnog preddiplomskog studija fizike na Odjelu za fiziku Sveuĉilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku“.
Sadrţaj:

Saţetak II
Abstract III
1. Uvod 1
2. Fotometrija 2
3. Svjetlost 4
3.1. Svjetlosni tok 5
3.2. Jakost svjetlosti 5
3.3. Osvijetljenost 6
3.4. Luminancija 9
3.5. Svjetlosna iskoristivost 10
3.6. Pregled fotometrijskih veličina 10
3.7. Izvori svjetlosti 11
3.7.1. Umjetni izvori 12
3.7.1.1. Termičko zračenje 12
3.7.1.2. Luminiscentno zračenje 13
4. Iskorištenost ţarulja – eksperimentalni dio 14
4.1. Automobilska ţarulja 16
4.2. Ţarulja s ţarnom niti 60W 18
4.3. Ţarulja s ţarnom niti 100W 19
4.4. Ţarulja s ţarnom niti 140W 20
4.5. Štedna ţarulja 22
4.6. Halogena ţarulja 23
5. Zaključak 25
6. Literatura 26
7. Ţivotopis 27

I
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Završni rad

Odjel za fiziku

UĈINKOVITOST RAZLIĈITIH IZVORA SVJETLOSTI

MATEA KOŠĆAK

Saţetak:

Ovaj rad daje uvid u fotometriju na niţoj razini i osnovne fotometrijske veličine. Ukratko
obrađuje izvore svjetlosti te eksperimentalno provodi ispitivanje iskorištenosti uobičajenih izvora
svjetlosti.

(27 str., 31 slika, 12 tablica)

Rad je pohranjen u knjiţnici Odjela za fiziku

Kljuĉne rijeĉi: fotometrija, iskorištenost, svjetlost

Mentor:. Denis Stanić,doc. dr. sc.

Ocjenjivaĉi:

Rad prihvaćen:

II
University Josip Juraj Strossmayer Osijek Bachelor of Physics Thesis

Department of Physics

EFFICIENCY OF VARIOUS LIGHT SOURCES

MATEA KOŠĆAK

Abstract:

This thesis provides insight into the basic of photometry and basic photometric values. It briefly
handles light sources and shows experimental testing of efficacy of conventional light sources.

(27 pages, 31 figures, 12 tables)

Thesis deposited in Department of Physics library

Keywords: photometry, efficiency, light

Supervisor:. Denis Stanić,doc. dr. sc.

Reviewers:

Thesisaccepted:

III
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

1. Uvod

Promatrajući fotometriju kao dio optike koji je baziran na vidljivoj svjetlosti, zasigurno da je to
grana optike koja privlači najveću pozornost. Također sve ljudske radnje ovise o svjetlosti,
odnosno o osvijetljenosti radnog i okolnog prostora te se nameće pitanje energetski i financijski
najisplativijeg načina osvjetljavanja prostora. Samim time nastaje i ovaj rad kao prikaz načina
određivanja učinkovitosti određenih izvora svjetlosti. Fotometrijska mjerenja moţda nisu toliko
poznata javnosti kao neka druga, niti se o njima govori, ali se na njima bazira čitava industrija i
razvoj rasvjetnih tijela.

Rad obrađuje iskorištenost uobičajenih izvora svjetlosti. Kao temelj utvrđivanja iskorištenosti
pojedinog izvora je upravo fotometrija, te uvodni dio rada opisuje općenito fotometriju i njenu
uporabu. Kako bi se mogla napraviti podatna analiza bilo je potrebno upoznati se i sa osnovnim
fotometrijskim mjerama i mjernim jedinicama. Zatim je obrađen dio o izvorima svjetlosti i
općenita podjela. Zadnji dio rada sadrţi eksperimentalna mjerenja pomoću kojih je utvrđena
učinkovitost uobičajenih izvora svjetlosti koji se svakodnevno koriste.

1
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

2. Fotometrija

Fotometrija je dio optike koji se bavi svojstvima i mjerenjima izvora svjetlosti, svojstvima i
mjerenjem svjetlosnog toka i svojstvima i mjerenjem rasvjete površine [1]. Sama fotometrija
promatra uzak dio elektromagnetskog spektra, odnosno sva promatranja i mjerenja vrše se
isključivo u dijelu spektra vidljivom ljudskom oku. To znači da je fotometrija kao grana optike
ograničena na elektromagnetsko zračenje valne duljine između pribliţno 360 i 830 nanometara.
Prilikom fotometrijskih mjerenja razmatraju se tri glavne komponente koje uključuju proces
nastanka odnosno stvaranja, proces prijenosa te dolaska svjetlosti. Drugim riječima moţemo reći
da promatramo izvor svjetlosti, svjetlosni tok i osvijetljenu površinu.

Slika 1:Elektromagnetski spektar

Mogući problem fotometrijskih mjerenja predstavlja činjenica da je ljudski vid izuzetno
subjektivan, te postoje varijacije u percepciji kod različitih promatrača istog podraţaja, odnosno
izvora. Rješenje ovog problema našlo se definiranjem i standardizacijom fotometrijskih jedinica.
Osjetljivost ljudskog oka ovisi o aktivnosti štapića ili čunjića ili oba istovremeno [7]. Vaţno je
napomenuti i da ljudsko oko nema jednaku osjetljivost za različite valne duljine. Kod dnevnog
vida većinom su aktivni čunjići u ljudskom oku, dok prilikom niskog osvjetljenja ili noćnog vida
većinu podraţaja primaju štapići čija je spektralna osjetljivost pomaknuta prema plavom kraju
spektra. Dnevni ili fotopski vid definiran je 1924. od strane CIE – Međunarodne komisije za
rasvjetu, s ciljem definiranja standardnog vida pri normalnom osvjetljenju. 1931. napravljene su
krivulje fotopske funkcije svjetlosti za različite valne duljine. Krivulje prikazuju relativnu
osjetljivost oka na određene valne duljine.

2
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Slika 2:Krivulja fotopske funkcije

Smatra se da je najniţa razina osvijetljenosti koju ljudsko oko moţe percipirati oko 10-6 cd/m2.
Najveća korisna razina percepcije je oko 104 cd/m2. Gledanje pri višim razinama osvijetljenosti
dovodi do negativnih efekata te mogućeg zasljepljivanja.

Tablica 1: Relativna osjetljivost oka [7]

Relativna
λ/ nm osjetljivost oka
400 0,0004
450 0,038
500 0,323
550 0,995
600 0,631
650 0,107
700 0,0041
750 0,00012

Slika 3:Spektralna raspodjela tri vrste čunjića - RGB

3
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

3. Svjetlost

Svjetlost definiramo kao elektromagnetsko zračenje vidljivo ljudskom oku. Jedno od vaţnijih
svojstava je činjenica da se svjetlost širi pravocrtno. Ukoliko je izvor svjetlosti točkast, svjetlost
se širi u svim smjerovima pravocrtno, konstantnom brzinom. Promatrajući svjetlost u okviru
fotometrije vaţno je istaknuti njena glavna obiljeţja, odnosno veličine koje promatramo, pratimo
u vizualnom ispitivanju. To su svjetlosni tok, jakost svjetlosti, rasvijetljenost ili osvijetljenost te
luminancija. Ukoliko govorimo općenito o svjetlosti, vaţna su i ostala obiljeţja, odnosno ostale
fizikalne veličine poput količine svjetlosti, ekspozicije, svjetlosnog isijavanja i svjetlosne
iskoristivosti zračenja.

Slika 4: Osnovne fotometrijske veličine

Slika 5: Grafički prikaz veličine osvijetljenosti

4
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

3.1. Svjetlosni tok

Snaga zračenja koju emitira izvor nazivamo i svjetlosni tok. Ljudsko oko svjetlosni tok vrednuje
prema krivulji osjetljivosti oka. Mjerna jedinica za svjetlosni tok ne pripada osnovnim mjernim
jedinicama SI sustava, a naziva se lumen (lm). Kada u prostornom kutu od 1 sr1 točkasti izvor
zrači jakošću svjetlosti od 1 cd, svjetlosni tok iznosi 1 lm.

Slika 6: Prostorni kut – omjer površine kugle (A) i kvadrata polumjera (r)

Slika 7: Steradijan

3.2. Jakost svjetlosti

Jakost svjetlosti predstavlja snagu zračenja koju emitira izvor svjetla u određenom smjeru [4].
Mjerna jedinica jakosti svjetlosti je candela (cd) i jedna je od osnovnih u SI sustavu. Definira se
kao jakost svjetlosti koju u određenom smjeru zrači monokromatski izvor svjetla frekvencije
540*1012 Hz i snage zračenja u tom smjeru od 1/683 W/sr [4]. Prikazuje se vektorski te se
spajanjem vrhova vektora u jednoj ravnini izvora svjetlosti dobiva krivulja distribucije jakosti
svjetlosti ili fotometrijska krivulja.

1
Steradijan (Ω) - mjerna jedinica za prostorni kut. Puni prostorni kut iznosi 4π sr.
5
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Slika 8: Primjer distribucije jakosti svjetlosti

3.3. Osvijetljenost

Kada mjerimo količinu svjetlosnog toka koja pada na određenu površinu govorimo o
osvijetljenosti. Mjerna jedinica je lux (lx) koja je izvedena mjerna jedinica SI sustava te se
osvijetljenost od 1 lx definira kao osvijetljenost površine od 1 m2 na koju pada ravnomjerno
raspodijeljen svjetlosni tok od 1 lm.

Tablica 2: Primjeri osvijetljenosti izraženi u lx [4]

Primjer osvijetljenosti E / lx
Rasvjeta operacijskog stola 20000 - 120000
Sunĉan ljetni dan 60000 - 100000
Oblaĉan ljetni dan 20000
Oblaĉan zimski dan 3000
Dobro osvijetljeno radno mjesto 500 - 750
Pješaĉka zona 5 - 100
Noć s punim mjesecom 0,25
Noć s mladim mjesecom 0,01

6
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Slika 9: Grafički prikaz definicije 1 lx

Govoreći o osvijetljenosti moramo razlikovati površinsku osvijetljenost i osvijetljenost u točki.
Osvijetljenost površine omjer je svjetlosnog toka izvora koji pada okomito na površinu i zadane
površine [4]. Ukoliko je slučaj da svjetlosni tok pod kutom pada na zadanu površinu,
osvijetljenost iznosi:

Slika 10: Osvijetljenost površine

7
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Osvijetljenost točke određene površine jednaka je omjeru jakosti izvora svjetlosti koji pada
okomito na zadanu točku i kvadrata njihove udaljenosti:

U slučaju da svjetlost pada pod određenim kutom α na zadanu točku, osvijetljenost se dobiva kao
rezultanta horizontalne Eh i vertikalne Ev komponente osvijetljenosti:

Slika 11: Osvijetljenost u točki

Kao što je vidljivo iz prethodne slike, za osvijetljenost u određenoj točki vrijedi slijedeća tablica.

Tablica 3: Formule za izračun osvijetljenosti u točki [4]

Osvijetljenost Pomoću r Pomoću h

E

Eh

Ev

8
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Srednja vrijednost osvijetljenosti neke površine izračunava se kao srednja vrijednost

osvijetljenosti određenog broja točaka te površine, tako da vrijedi:

∑ [4].

3.4. Luminancija

Kao jedina fotometrijska veličina koju ljudsko oko moţe direktno vidjeti, luminanciju moţemo
definirati kao sjajnost osvijetljene i svjetleće površine kako ju vidi ljudsko oko. Mjerna jedinica
je u candelima/površini, odnosno cd/m2 ili češće cd/cm2.

Slika 12: Luminancija i ovisnost o površini

Luminancija opisuje fiziološki učinak svjetlosti na ljudsko oko. To je osjećaj svjetline koji
ljudsko oko percipira.

Tablica 4: luminancija različitih izvora svjetlosti jednake jakosti svjetlosti [4]

Prosječna luminancija
Izvor svjetla L / cd/m2
Sunce u podne 1,6*109

Xenon kino ţarulja 0,2 – 5*109

Bistra standardna ţarulja 2*106 -2*107

Flourescentna cijev 1,2*104

Svijeća 7500

Vedro nebo 3000-5000

Mjesec 2500

9
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

3.5. Svjetlosna iskoristivost

Omjer dobivenog svjetlosnog toka i uloţene snage definira se kao svjetlosna iskoristivost izvora.
Prikazuje nam iskorištenost električne energije u obliku svjetlosti. Definirana je formulom:

Svjetlosna iskoristivost jedan je od parametara ocjenjivanja ekonomičnosti rasvjetnog sustava.

Teoretski maksimum iskoristivosti, pri kojem se sva energija pretvara u svjetlo iznosi 683 lm/W
[4]. Realno, te su vrijednosti puno manje i iznose uglavnom između 10 – 150 lm/W.

Slika 13: Svjetlosna iskoristivost

3.6. Pregled fotometrijskih veliĉina

Fotometrijske veličine prikazane u dosadašnjem dijelu spadaju u osnovne fotometrijske fizikalne

veličine. Njihov pregled prikazan je u slijedećoj tablici:

10
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Tablica 5: Osnovne fotometrijske veličine[4]

Veličina Objašnjenje Formula [mjerna

jedinica]
Jakost
svjetlosti I
Svjetlosni tok
Φ
Osvijetljenost
E

Luminancija
L [ ]
Svjetlosna
iskoristivost
η [ ]

3.7. Izvori svjetlosti

Kada govorimo o izvorima svjetlosti, vaţno je spomenuti njihovu podjelu, odnosno podjele.
Postoji nekoliko načina na koji moţemo podijeliti izvore svjetlosti, a najčešće govorimo o
podjeli na prirodne i umjetne izvore svjetlosti. Moguća je i podjela na primarne i sekundarne
izvore. Također, izvore svjetlosti moţemo podijeliti i prema vrsti emitiranog zračenja. Tada
govorimo o izvorima monokromatske, polikromatske ili izvorima bijele svjetlosti.
Monokromatski izvori emitiraju samo jednu valnu duljinu svjetlosti, polikromatski nekoliko
određenih valnih duljina dok izvori bijele svjetlosti emitiraju svjetlost svih valnih duljina. Osim
ovih podjela, izvore dijelimo i po obliku na točkaste, linijske, površinske i volumne.

Slika 14: Izvori svjetlosti

11
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

3.7.1. Umjetni izvori

Umjetni izvori svjetlosti su izvori nastali ljudskim djelovanjem (proizvodnjom) ili za uzrok
imaju neku prirodnu pojavu (npr. grom uzrokuje poţar-vatru). Kod ljudskog djelovanja mislimo
uglavnom na proizvodnju rasvjetnih tijela. Takve izvore moţemo podijeliti prema načinu
generiranja svjetlosti na izvore koji generiraju svjetlost principom termičkog zračenja (ţarulje s
ţarnom niti) i one koji generiraju svjetlost principom luminiscencije (ţarulje na izboj). Ta dva
načina čine osnovnu podjelu umjetnih izvora svjetlosti.

Slika 14: Podjela izvora po principu generiranja svjetlosti

3.7.1.1. Termiĉko zraĉenje

Princip termičkog zračenja koristi se u ţaruljama s ţarnom niti. Svjetlost nastaje tako što struja
teče kroz ţarnu nit i zagrijava ju te se ţarna nit usijava. Uţarena nit zatim emitira
elektromagnetsko zračenje u vidljivom dijelu spektra. Također, velik dio zračenja otpada na
infracrveni spektar, dok se većina snage ipak utroši u zagrijavanje niti, time smanjujući
efikasnost takvih izvora. Osim uobičajenih ţarulja čija je nit najčešće izrađena od volframa, u
ovu skupinu pripadaju i halogene ţarulje. U takve se ţarulje dodaje halogenid – uobičajeno
brom, klor, flor ili jod što povećava iskorištenost ţarulje.

12
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Slika 15: Standardna žarulja s žarnom niti Slika 16: Energetska bilanca halogene
žarulje

3.7.1.2. Luminiscentno zraĉenje

Svjetlosno zračenje koje se ne zasniva na termičkom zračenju naziva se luminiscentno zračenje

[4]. Prilikom prelaska elektrona s jedne energetske razine na drugu. Potrebna energija za taj
prijelaz i pojavu luminiscencije dobiva se iz različitih izvora prikazanih u slijedećoj tablici.
Tablica 6: Izvori luminiscentnog zračenja [4]

Oznaka Energija Primjer

Elektro Električna energija Izboj u plinu, pn - prijelaz
luminiscencija
Foto Elektromagnetsko zračenje UV konverzija s luminiscentnim
luminiscencija materijalima
Kemo i bio Energija kemijske reakcije Gorenje, oksidacija, enzimske reakcije
luminiscencija
Tribo Mehanička energija Svjetlosni efekti u kristalima
luminiscencija
Termo Toplinska energija Svjetlosni efekti u kristalima
luminiscencija
Radio Radioaktivnost Aurora Borealis
luminiscencija

13
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

4. Iskorištenost ţarulja – eksperimentalni dio

Iskorištenost, odnosno učinkovitost ţarulja, provjerena je eksperimentalnim putem. Stvoren je

strujni krug izvorom koji omogućuje podešavanje napona. U seriju su spojeni prekidač, ţarulja i
ampermetar. Paralelni spoj koristi se na krajevima ţarulje gdje je spojen voltmetar. Drugi dio
opreme čine luksmetarska sonda i luksmetar. Sonda se postavlja u visinu sa ţaruljom. Sva
mjerenja obavljena su na udaljenosti ţarulja i luksmetarske sonde od 15 cm. Postav pokusa moţe
se vidjeti na slici ispod.

Slika 17: Postav za eksperimentalna mjerenja

Prije mjerenja osvjetljenosti koju daje pojedina ţarulja obavljeno je mjerenje pozadinskog
osvjetljenja. Tokom svih mjerenja odrţavani su početni uvjeti pozadinske osvjetljenosti.
Mjerenja za svaku ţarulju obavljena su po jednom za različite vrijednosti ulaznog napona.
Rađena su očitanja pada napona na potrošaću, jakosti struje u strujnom krugu i osvjetljenosti na
udaljenosti od 15 cm od izvora svjetlosti.

Za određivanje iskorištenosti ţarulje bilo je potrebno odrediti trenutnu snagu ţarulje i svjetlosni
tok:

Snagu izvora svjetlosti P odredili smo iz jakosti struje i pada napona na potrošaću:

14
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Budući da su mjerenja davala osvjetljenost E, korištenjem izraza za osvjetljenost i jakost

svjetlosti dobiven je izraz za svjetlosni tok kako bi mogli izračunati iskorištenost ţaralja.
Osvjetljenost je:

gdje je r udaljenost ţarulje od luksmetarske sonde. Iz toga slijedi da je jakost svjetlosti jednaka:

*
a kako je formula za jakost svjetlosti:

slijedi da je svjetlosni tok jednak:

**
Izvore svjetlosti, odnosno ţarulje moţemo promatrati kao točkasti izvor iz čega slijedi da je
prostorni kut Ω=4π. Iz toga i iz izraza * i ** dobivamo da je efikasnost jednaka:

Slika 18: Iskorištenost različitih umjetnih izvora svjetlosti

15
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Dobiveni rezultati uspoređeni su sa uobičajenim vrijednostima za iskorištenost ţarulja. Rezultati

variraju ovisno o vrsti ţarulje, proizvođaču i godini proizvodnje, ali okvirni rezultati uvijek su u
predviđenim granicama. Svakodnevni napredak tehnologije omogućava nam korištenje novih
izvora svjetlosti i njihovu veću iskoristivost.

Slika 19: Iskorištenost izvora svjetlosti i povijesni napredak

Prije nego prijeđemo na analizu eksperimentalnih rezultata treba istaknuti kako mjerena
osvijetljenost E' rezultat pozadinske osvijetljenosti E'' i osvijetljenosti od strane izvora svjetlosti
E. Stvarna osvijetljenost koju daje izvor tada iznosi:

Odnosno ukupna osvijetljenost umanjena za pozadinsku.

Prva mjerenja efikasnosti provedena su za automobilsku ţarulju maksimalne snage 5 W i
maksimalnog ulaznog napona od 12 V. Zatim su provedena mjerenja za standardne kućanske
ţarulje s ţarnom niti i to od 60 W, 100 W i 140 W. Te su ţarulje prilagođene da izdrţe napon
gradske mreţe od 220 V. Slijedeće mjerenje provedeno je na štednoj ţarulji također prilagođenoj
upotrebi u kućanstvu i naponu gradske mreţe. Posljednje mjerenje provedeno je na
niskonaponskoj halogenoj ţarulji.

4.1. Automobilska ţarulja

Rezultati mjerenja za automobilsku ţarulju snage do 5 W i maksimalnog napona od 12 V

prikazani su u slijedećoj tablici.

16
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Tablica 7: Mjerenja i izračun za automobilsku žarulju ( 5 W – 12 V)

U/ I/ P/ E'' / E' / E/ r/ I/ φ/ η/
V A W lx lx lx m cd lm lm/W
2 0,120 0,240 4 5,2 1,2 0,15 0,027 0,339 1,41
3 0,155 0,465 4 6,4 2,4 0,15 0,054 0,679 1,46
4 0,185 0,740 4 9,7 5,7 0,15 0,128 1,612 2,18
5 0,210 1,050 4 15,1 11,1 0,15 0,250 3,138 2,99
6 0,230 1,380 4 23,7 19,7 0,15 0,443 5,570 4,04
7 0,252 1,764 4 37,2 33,2 0,15 0,747 9,387 5,32
8 0,272 2,176 4 55,0 51,0 0,15 1,148 14,420 6,63
9 0,290 2,610 4 74,5 70,5 0,15 1,586 19,933 7,64
10 0,318 3,180 4 103,2 99,2 0,15 2,232 28,048 8,82

η / lm/W 14,00

12,00

10,00

8,00

6,00

4,00

2,00

0,00
0 2 4 6 8 10 12 14
U/W

Slika 20: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i napona izvora

20,00
η / lm/W
18,00
16,00
14,00
12,00
10,00
8,00
6,00
4,00
2,00
0,00
0,000 1,000 2,000 3,000 4,000 5,000
P/W

Slika 21: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i trenutne snage žarulje

17
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Dobiveni rezultati pokazuju kako se iskorištenost ţarulje povećava kako se pribliţavamo

maksimalnoj snazi od 5 W. Crvena linija na slici 21 pokazuje predikciju dobivenu
eksperimentalno za iskorištenost automobilske ţarulje pri maksimalnoj snazi što se slaţe s
uobičajenim rezultatima prikazanim na slici 18.

4.2. Ţarulja s ţarnom niti 60 W

Prva u nizu uobičajenih ţarulja sa ţarnom niti čija je uporaba u svakodnevici u kućanstvima bila
je ţarulja maksimalne snage od 60 W. Rezultati mjerenja prikazani su u tablici 8.
Tablica 8: Mjerenja i izračun za žarulju s žarnom niti (60 W – 230 V)
U/ I/ P/ E'' / E' / E/ r/ I/ φ/ η/
V A W lx lx lx m cd lm lm/W
30 0,090 2,700 4 5,7 1,7 0,15 0,038 0,481 0,18
40 0,100 4,000 4 7,0 3,0 0,15 0,068 0,848 0,21
50 0,112 5,600 4 11,0 7,0 0,15 0,158 1,979 0,35
60 0,122 7,320 4 19,7 15,7 0,15 0,353 4,439 0,61
70 0,132 9,240 4 33,1 29,1 0,15 0,655 8,228 0,89
80 0,142 11,360 4 56,4 52,4 0,15 1,179 14,816 1,30
90 0,150 13,500 4 85,5 81,5 0,15 1,834 23,044 1,71
100 0,160 16,000 4 125,1 121,1 0,15 2,725 34,240 2,14

12,00
η / lm/W

10,00

8,00

6,00

4,00

2,00

0,00
-30 20 70 120 170 220

U/V

Slika 22: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i napona izvora

18
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

η / lm/W
10,00

8,00

6,00

4,00

2,00

0,00
0,000 10,000 20,000 30,000 40,000 50,000 60,000
P/W

Slika 23: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i trenutne snage žarulje

Dobiveni rezultati za ţarulju s ţarnom niti snage 60 W pokazuju također kako iskorištenost raste
povećanjem napona. Predviđanja, crvena linija na slici 23, za iskorištenost pri maksimalnoj snazi
pokazuju da se ova ţarulja nalazi na donjoj granici efikasnosti takve vrste ţarulja.

4.3. Ţarulja s ţarnom niti 100 W

Mjerenja za ţarulju snage 100 W prikazana su u tablici 9. Standardna ţarulja s ţarnom niti
prilagođena maksimalnom naponu gradske mreţe.

Tablica 9: Mjerenja i izračun za žarulju s žarnom niti (100 W – 230 V)

U/ I/ P/ E'' / E' / E/ r/ I/ φ/ η/
V A W lx lx lx m cd lm lm/W
30 0,140 4,200 4 7,6 3,6 0,15 0,081 1,018 0,24
40 0,158 6,320 4 11,3 7,3 0,15 0,164 2,064 0,33
50 0,175 8,750 4 22,6 18,6 0,15 0,419 5,259 0,60
60 0,190 11,400 4 41,8 37,8 0,15 0,851 10,688 0,94
70 0,205 14,350 4 76,2 72,2 0,15 1,625 20,414 1,42
80 0,222 17,760 4 141,5 137,5 0,15 3,094 38,877 2,19
90 0,236 21,240 4 220,5 216,5 0,15 4,871 61,214 2,88
100 0,248 24,800 4 305,0 301,0 0,15 6,773 85,106 3,43

19
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

10,00
η / lm/W
9,00
8,00
7,00
6,00
5,00
4,00
3,00
2,00
1,00
0,00
-30 20 70 120 170 220
U/W

Slika 24: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i napona izvora

18,00
η / lm/W
16,00
14,00
12,00
10,00
8,00
6,00
4,00
2,00
0,00
0,000 20,000 40,000 60,000 80,000 100,000

P/W

Slika 25: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i trenutne snage žarulje

Rezultati dobiveni u skladu sa dosadašnjim, odnosno prikazuju povećanje iskorištenosti
povećanjem napona na ţarulji, odnosno povećanjem njene snage. Crvena linija označava
predikciju iskorištenosti pri maksimalnoj snazi i u potpunosti pripada predviđenim rezultatima za
ţarulju s ţarnom niti.

4.4. Ţarulja s ţarnom niti 140 W

Posljednje mjerenje standardnih ţarulja provedeno je na ţarulji snage 140 W. Prilikom mjerenja
odrţavani su gotovo identični uvjeti kao i ranije. Rezultati su prikazani u slijedećoj tablici.

20
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Tablica 10: Mjerenja i izračun za žarulju s žarnom niti (140 W – 230 V)

U/ I/ P/ E'' / E' / E/ r/ I/ φ/ η/
V A W lx lx lx m cd lm lm/W
30 0,168 5,040 4 8,6 4,6 0,15 0,104 1,301 0,26
40 0,180 7,200 4 24,9 20,9 0,15 0,470 5,909 0,82
50 0,220 11,000 4 54,4 50,4 0,15 1,134 14,250 1,30
60 0,236 14,160 4 111,6 107,6 0,15 2,421 30,423 2,15
70 0,250 17,500 4 190,9 186,9 0,15 4,205 52,845 3,02
80 0,270 21,600 4 314,0 310,0 0,15 6,975 87,650 4,06
90 0,290 26,100 4 483,0 479,0 0,15 10,778 135,434 5,19
100 0,310 31,000 4 683,0 679,0 0,15 15,278 191,983 6,19

η / lm/W 18,00
16,00
14,00
12,00
10,00
8,00
6,00
4,00
2,00
0,00
-30 20 70 120 170 220

U/W

Slika 26: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i napona izvora

η / lm/W 35,00

30,00

25,00

20,00

15,00

10,00

5,00

0,00
0,000 20,000 40,000 60,000 80,000 100,000120,000140,000
P/W

Slika 27: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i trenutne snage žarulje

21
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

Predviđanja iskorištenosti prema rezultatima mjerenja pokazuju da bi iskorištenost ove ţarulje

pri maksimalnoj snazi prelazila uobičajene vrijednosti ovog tipa ţarulja. Ipak rezultati ne
pokazuju veliko odstupanje te bi pri detaljnijoj analizi valjalo razmotriti i karakteristike ţarulje
koje se mijenjaju ovisno o dovedenom naponu i vremenu. Stoga se moţe zaključiti, iako rezultati
odstupaju van okvira uobičajenih granica, kako su predviđanja relativno točna te kako povećanje
napona, odnosno povećanje snage povećava i iskorištenost ţarulje kao što je i do sada bio slučaj.

4.5. Štedna ţarulja

Štedne ţarulje izrađuju se od ţivinih para, odnosno njihova unutrašnjost je ispunjena njima.
Mjerenja dobivena za štednu ţarulju prikazana su u tablici 11.

Tablica 11: Mjerenja i izračun za štednu žarulju

U/ I/ P/ E'' / E' / E/ r/ I/ φ/ η/
V A W lx lx lx m cd lm lm/W
90 0,060 5,400 4 395,0 391,0 0,15 8,798 110,553 20,47
110 0,058 6,380 4 724,0 720,0 0,15 16,200 203,575 31,91
130 0,057 7,410 4 995,0 991,0 0,15 22,298 280,199 37,81
150 0,054 8,100 4 1189,0 1185,0 0,15 26,663 335,051 41,36
170 0,052 8,840 4 1372,0 1368,0 0,15 30,780 386,793 43,75
190 0,050 9,500 4 1491,0 1487,0 0,15 33,458 420,439 44,26
210 0,050 10,500 4 1666,0 1662,0 0,15 37,395 469,919 44,75
230 0,052 11,960 4 1802,0 1798,0 0,15 40,455 508,373 42,51

50,00
η / lm/W

45,00

40,00

35,00

30,00

25,00
80 130 180 230

U/V

Slika 28: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i napona izvora

22
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

η / lm/W 45,00

40,00

35,00

30,00

25,00

20,00
5,000 7,000 9,000 11,000 13,000
P/W

Slika 29: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i trenutne snage žarulje

Rezultati dobiveni za mjerenja iskorištenosti štedne ţarulje slaţu se s predviđenim rezultatima za
ţarulje ispunjene ţivinim parama prikazanim na slici 18. Ono što je zanimljivo jest da rezultati
ukazuju na maksimalnu iskorištenost pri nešto manjem naponu od napona gradske mreţe,
odnosno pri otprilike 210 V. Također i pri maksimalnoj snazi ta je efikasnost manja nego pri
snazi od pribliţno 80-90% maksimalne, te je vidljiv pad svjetlosnog toka, odnosno jakosti
svjetlosti, a samim time i osvijetljenosti. Razlog ovakvim rezultatima moguć je zbog veličine
štedne ţarulje te ju tek uz velike kompenzacije moţemo promatrati kao točkasti izvor svjetlosti.

4.6. Halogena ţarulja

Posljednja mjerenja vršena su na ţarulji s ţarnom niti s dodatkom halogena, odnosno halogenoj
ţarulji. Rezultati su prikazani u idućoj tablici.

Tablica 12: Mjerenja i izračun za halogenu žarulju

U/ I/ P/ E'' / E' / E/ r/ I/ φ/ η/
V A W lx lx lx m cd lm lm/W
2 0,240 0,480 1,7 3,3 1,6 0,15 0,036 0,452 0,94
3 0,320 0,960 1,7 6,7 5,0 0,15 0,113 1,414 1,47
4 0,380 1,520 1,7 14,4 12,7 0,15 0,286 3,591 2,36
5 0,420 2,100 1,7 26,5 24,8 0,15 0,558 7,012 3,34
6 0,480 2,880 1,7 48,8 47,1 0,15 1,060 13,317 4,62
7 0,520 3,640 1,7 82,0 80,3 0,15 1,807 22,704 6,24
8 0,570 4,560 1,7 121,8 120,1 0,15 2,702 33,957 7,45
9 0,600 5,400 1,7 176,6 174,9 0,15 3,935 49,452 9,16

23
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

14,00
η / lm/W
12,00

10,00

8,00

6,00

4,00

2,00

0,00
0 2 4 6 8 10 12 14
U/V

Slika 30: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i napona izvora

12,00
η / lm/W
10,00

8,00

6,00

4,00

2,00

0,00
0,000 1,000 2,000 3,000 4,000 5,000 6,000
P/W

Slika 31: Graf ovisnosti iskorištenosti žarulje i trenutne snage žarulje

Dobiveni rezultati mjerenja za ovu niskonaponsku halogenu ţarulju stavljaju ju u red niţe
kvalitete ove vrste ţarulja. Ipak rezultati se slaţu s predviđanjima o iskorištenosti
niskonaponskih halogenih ţarulja.

24
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

5. Zakljuĉak

Provedena mjerenja iskorištenosti ţarulja u većini se slučajeva slaţu s predviđanjima, odnosno s

ranije provedenim testiranjima. Mala odstupanja uzrok su nemogućnosti odrţavanja konstantnog
pozadinskog osvjetljenja prilikom provođenja mjerenja. Sva provedena mjerenja informativnog
su sadrţaja te je cilj utvrđivanja i usporedbe rezultata s tvorničkim mjerenjima i uobičajenim
vrijednostima u potpunosti ispravan. Ukoliko bi se razmatrala iskorištenost i isplativost uporabe
pojedinog izvora svjetlosti morala bi se napraviti detaljnija i preciznija analiza, u kontroliranijim
uvjetima. Kao što je i očekivano, najbolju iskorištenost pokazala je štedna ţarulja, iako je
pokazano kako postoje i efikasniji izvori svjetlosti. Ovaj rad temelji se na istraţivanju
učinkovitosti uobičajenih izvora svjetlosti koji se mogu pronaći u svakodnevnom ţivotu te se
koriste u većini slučajeva za svakodnevno osvjetljavanje. Rjeđe korišteni izvori svjetlosti nisu
obrađeni zbog male učestalosti njihova korištenja, iako je način analize istovjetan.

25
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

6. Literatura

[1] URL: http://phy.grf.unizg.hr/media/download_gallery/6%20F2%20FOTOMETRIJA.pdf

(29.09.2015.)

[2]
URL:http://phy.grf.unizg.hr/media/download_gallery/13_%2520FOTOMETRIJA%2520novo
.ppt (29.09.2015.)

[3] URL: http://www.gimpoz.hr/repos/files/135124881535-fotometrija.pdf (29.09.2015.)

[4] URL:
https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/ElRasvjeta_rasvjeta_2%5B1%5D.pdf
(29.09.2015.)

[5] URL: https://www.fer.hr/_download/repository/Predavanje2[1].pdf (29.09.2015.)

[6] URL: http://www.energetika.potrosac.hr/images/pdf/led_tehnologija.pdf (29.09.2015.)

[7] URL: http://rgn.hr/~zandreic/studenti/lp/mostecak_diplomski.pdf (29.09.2015.)

[8] URL: http://repozitorij.fsb.hr/2002/1/12_11_2012_Bojan_Mihaljevic_Zavrsni_rad.pdf

(29.09.2015.)

26
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Matea Košćak
Odjel za fiziku Završni rad

7. Ţivotopis

Rođena je 22.12.1993. godine u Osijeku. Pohađala je osnovnu školu Augusta Harambašića u

Donjem Miholjcu, odakle i dolazi. Istovremeno je pohađala i osnovnu glazbenu školu. Nakon
osnovne škole upisuje opću gimnaziju u Srednjoj školi Donji Miholjac. Nakon srednje škole
upisala je preddiplomski studij fizike i informatike na Odjelu za fiziku koji djeluje pri
Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

27