Ispitni katalog za državnu maturu

u školskoj godini 2019./2020.

GRČKI JEZIK
Sadržaj
Uvod ................................................................................ 5
1. Područja ispitivanja .................................................... 5
2. Obrazovni ishodi......................................................... 6
2.1. Tekst.................................................................................6
2.2. Jezik.................................................................................8
2.3. Književnost i civilizacija............................................9
3. Struktura ispita.......................................................... 12
3.1. Tekst.............................................................................. 12
3.2. Jezik.............................................................................. 12
3.3. Književnost i civilizacija ........................................ 12
4. Tehnički opis ispita.................................................... 14
4.1. Trajanje ispita............................................................. 14
4.2. Izgled ispita i način rješavanja............................. 14
4.3. Pribor............................................................................ 14
5. Opis bodovanja.......................................................... 15
5.1. Vrednovanje ispitne cjeline: Tekst...................... 15
5.2. Vrednovanje ispitne cjeline: Jezik...................... 15
5.3. V
 rednovanje ispitne cjeline:
Književnost i civilizacija......................................... 15
6. Primjeri zadataka...................................................... 15
6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora................. 15
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora................. 16
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja............................ 16
6.4. Primjer zadatka povezivanja................................ 16
7. Priprema za ispit........................................................ 17
8. Literatura .................................................................18
8.1. Odlomci iz djela autora propisanih
planom i programom............................................. 18
8.2. Preporučena literatura za pristupnike............. 18
8.3. Preporučena literatura za nastavnike............... 18
8.4. Korisni linkovi............................................................ 19
9. Dodatci.......................................................................20
9.1. Vokabular..................................................................... 20
9.1.1. Imena................................................................. 37
9.2. Tablice glagola..........................................................46
9.2.1. G  lagoli prema završnome glasu osnove
(verba vocalia, verba muta i
verba liquida)..................................................46
9.2.2. Glagoli na –μι................................................ 51
9.2.3. Glagoli s osobitom tvorbom oblika....... 53
3
Uvod
Grčki jezik je na državnoj maturi izborni predmet, a
učenici klasičnih gimnazija mogu, prema osobnom
izboru, kao obvezni ispit državne mature umjesto
ispita iz stranoga jezika polagati ispit iz Latinskoga ili
Grčkoga jezika.
Ispitni katalog za državnu maturu iz Grčkoga jezika
temeljni je dokument ispita u kojemu su navedeni
i objašnjeni sadržaji, kriteriji te načini ispitivanja i
vrednovanja znanja u školskoj godini 2019./2020.
U ispitnome je katalogu jasno navedeno što se od
pristupnika očekuje u ispitu.
Ispitni katalog usklađen je s četverogodišnjim nastavnim
planom i programom za Grčki jezik u klasičnim
gimnazijama1. Razina ispita iz Grčkoga jezika na državnoj
maturi u školskoj godini 2019./2020. identična je za
učenike koji su klasičnu gimnaziju upisali kao početnici i
za učenike koji su ju upisali kao nastavljači.
Ispitni katalog sadrži sedam poglavlja:
1. Područja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehnički opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju navedeno je što se
ispituje u ispitu. U prvome su poglavlju navedena
1
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, Školske novine,
Zagreb, 1994.
područja ispitivanja, a u drugome ključna znanja i
vještine koje pristupnik2 treba usvojiti.
U trećemu, četvrtome i petome poglavlju opisani su
način ispitivanja, struktura i oblik ispita, vrste zadataka
te način rješavanja i vrednovanja zadataka i ispitnih
cjelina.
U šestome su poglavlju navedeni primjeri zadataka
s detaljnim objašnjenjem, a u sedmome poglavlju
objašnjeno je na koji se način treba pripremiti za ispit.
Poglavlja Literatura i Dodatci priloženi su s istom svrhom.
1. Područja ispitivanja
Ispitom iz Grčkoga jezika provjeravaju se sljedeća
ključna znanja i vještine:
• razumijevanje jednostavnijega izvornoga grčkoga
teksta
• poznavanje i upotreba jezičnih zakonitosti grčkoga
jezika
• ovladanost osnovnim vokabularom
• poznavanje osnova grčke književnosti i civilizacije
Ispit iz Grčkoga jezika se, sukladno tomu, sastoji od
triju ispitnih cjelina; teksta, jezika, te književnosti i
civilizacije.
Ispitna cjelina Tekst sastoji se od sljedećih
podpodručja i njihove razrade:
A. O
 DNOSI U TEKSTU: odnosi u rečenici i odnosi
među rečenicama
B. R
 AZUMIJEVANJE TEKSTA: poruka teksta i
sadržaj teksta
2
Termin pristupnik u ispitnome katalogu podrazumijeva rodnu
razliku te se odnosi i na pristupnice i na pristupnike.
5
6
C. P
 RIJEVOD TEKSTA: prijevod dijela rečenice i
prijevod rečenice
D. P
 ROZODIJA I METRIKA: prozodija i metrika
Ispitna cjelina Jezik sastoji se od sljedećih
podpodručja i njihove razrade:
A. FONOLOGIJA: pismo, izgovor i naglasak
B. MORFOLOGIJA: imena, prilozi i glagoli
C. VOKABULAR: značenje riječi, upotreba rječnika i
etimologija
Ispitna cjelina Književnost i civilizacija sastoji se od
sljedećih podpodručja i njihove razrade:
A. P OVIJEST KNJIŽEVNOSTI: periodizacija, život i
djela autora
B. T EORIJA KNJIŽEVNOSTI: književne vrste i stilske
karakteristike
C. MITOLOGIJA: bogovi, junaci i ostala mitološka
bića i likovi
D. RELIGIJA: svetišta, obredi i običaji i panhelenske
igre i lokalne svetkovine
E. POLITIČKA I KULTURNA POVIJEST: politička
povijest i kulturna povijest
F. SVAKODNEVICA: privatni život i društveni život
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja
navedeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga što pristupnik mora znati i razumjeti da bi
ostvario željeni rezultat u ispitu državne mature iz
Grčkoga jezika.
2.1. Tekst
PODPODRUČJE: odnosi u tekstu
RAZRADA PODPODRUČJA: odnosi u rečenici
ISHODI:
• odrediti odnose unutar rečenice
• prepoznati osnovne sintaktičke strukture unutar
rečenice
• izdvojiti osnovne sintaktičke strukture unutar
rečenice
SADRŽAJ:
subjekt, predikat, direktni objekt, indirektni objekt,
priložna oznaka, imenski atribut, apozicija, atribut,
posvojni genitiv, dijelni genitiv, genitiv odvajanja,
usporedni genitiv, vrste participa, vrste konjunktiva i
optativa u nezavisnim rečenicama
PODPODRUČJE: odnosi u tekstu
RAZRADA PODPODRUČJA: odnosi među rečenicama
ISHODI:
• razlikovati odnose među rečenicama
• razlikovati osnovne sintaktičke strukture među
rečenicama
• izdvojiti osnovne sintaktičke strukture među
rečenicama
SADRŽAJ:
vrste nezavisnosloženih rečenica, vrste zavisnosloženih
rečenica, rečenične konstrukcije akuzativa i nominativa
s infinitivom i genitiva apsolutnoga
PODPODRUČJE: razumijevanje teksta
RAZRADA PODPODRUČJA: poruka teksta
ISHODI:
• povezati u smislenu cjelinu dijelove neke rečenice na
grčkom jeziku
• odrediti osnovnu poruku izvornog teksta na grčkom
jeziku
• prepoznati osnovnu poruku izvornog teksta na
grčkom jeziku
• upotrijebiti ispravan oblik u skladu sa smislom
rečenice
PODPODRUČJE: razumijevanje teksta
RAZRADA PODPODRUČJA: sadržaj teksta
ISHODI:
• odrediti ključne sadržajne podatke u polaznom
tekstu
• razumjeti ključne sadržajne podatke u polaznom tekstu
• navesti ključne sadržajne podatke u polaznom tekstu
PODPODRUČJE: prijevod teksta
RAZRADA PODPODRUČJA: prijevod dijela rečenice
ISHODI:
• izabrati ispravan prijevod dijela rečenice
• prevesti dio rečenice
• prevesti osnovne sintaktičke elemente u nekoj
rečenici
PODPODRUČJE: prijevod teksta
RAZRADA PODPODRUČJA: prijevod rečenice
ISHODI:
• izabrati ispravan prijevod rečenice
• prevesti rečenicu
PODPODRUČJE: prozodija i metrika
RAZRADA PODPODRUČJA: prozodija
ISHODI:
• prepoznati osnovne zakonitosti prozodije
• otkriti propisane načine rješavanja hijata
• navesti propisane načine rješavanja hijata
SADRŽAJ:
kvantiteta slogova, broj slogova u metru, elizija,
afereza, tmeza, kraza, siniceza, sinkopa, dijereza
PODPODRUČJE: prozodija i metrika
RAZRADA PODPODRUČJA: metrika
ISHODI:
• izabrati ispravnu shemu propisanih stopa
• navesti ispravnu shemu propisanih stopa
• izabrati ispravnu metričku shemu propisanih metara
• prepoznati stih pojedine književne vrste
SADRŽAJ:
daktil, spondej, trohej, jamb, heksametar, elegijski
distih
7
8
2.2. Jezik ISHODI:
PODPODRUČJE: Fonologija
• odrediti oblik priloga
RAZRADA PODPODRUČJA: Pismo
• navesti oblik priloga
ISHODI:
• primijeniti oblik priloga
• prepoznati slova grč. alfabeta • prevesti oblik priloga
• primijeniti pravila pisanja
PODPODRUČJE: Morfologija
PODPODRUČJE: Fonologija RAZRADA PODPODRUČJA: Glagoli
RAZRADA PODPODRUČJA: Izgovor ISHODI:
ISHODI: • odrediti oblik glagola
• definirati pravila izgovora • navesti oblik glagola
• primijeniti pravila izgovora • primijeniti oblik glagola
• prevesti oblik glagola
PODPODRUČJE: Fonologija
RAZRADA PODPODRUČJA: Naglasak PODPODRUČJE: Vokabular
ISHODI: RAZRADA PODPODRUČJA: Značenje riječi
• razlikovati naglaske ISHODI:
• primijeniti pravila o naglašavanju • odrediti značenje riječi
• navesti sinonime riječi
PODPODRUČJE: Morfologija • navesti antonime riječi
RAZRADA PODPODRUČJA: Imena
PODPODRUČJE: Vokabular
ISHODI:
RAZRADA PODPODRUČJA: Upotreba rječnika
• odrediti oblik imena
ISHODI:
• navesti oblik imena
• odrediti rječnički oblik riječi
• primijeniti oblik imena
• navesti rječnički oblik riječi
• prevesti oblik imena
SADRŽAJ: član, imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi PODPODRUČJE: Vokabular
RAZRADA PODPODRUČJA: Etimologija
PODPODRUČJE: Morfologija ISHODI:
RAZRADA PODPODRUČJA: Prilozi • odrediti etimologiju riječi
• navesti etimologiju riječi
2.3. Književnost i civilizacija SADRŽAJ:
PODPODRUČJE: Povijest književnosti epika, lirika, historiografija, retorika, filozofija
RAZRADA PODPODRUČJA: Periodizacija
ISHODI: PODPODRUČJE: Teorija književnosti
• definirati periodizaciju grčke književnosti RAZRADA PODPODRUČJA: Stilske karakteristike
• odrediti vremenske odrednice književnopovijesnoga ISHODI:
razdoblja • odrediti glavne stilske karakteristike predstavnika
• razlikovati vremenske odrednice pojedinih književnih vrsta (Homer, Ksenofont,
književnopovijesnoga razdoblja Herodot, Demosten, Heraklit, Demokrit, Platon,
Aristotel)
• navesti figure riječi u epici (stalni epiteti, dijelovi
PODPODRUČJE: Povijest književnosti
govora, kompozicija, drama)
RAZRADA PODPODRUČJA: Život i djela autora
• navesti načine kompozicije pojedinih književnih vrsta
ISHODI: (stalni epiteti, dijelovi govora, kompozicija)
• imenovati najistaknutije predstavnike pojedinih
književnih vrsta PODPODRUČJE: Mitologija
• navesti podatke o životu najistaknutijih predstavnika RAZRADA PODPODRUČJA: bogovi
pojedinih književnih vrsta ISHODI:
• navesti podatke o djelima najistaknutijih • imenovati bogove
predstavnika pojedinih književnih vrsta • razlikovati priče o bogovima
• izdvojiti ključne sadržajne podatke književnih djela • navesti obilježja bogova
propisanih autora
• odrediti rodbinske odnose među bogovima
• prepoznati likove u književnim djelima propisanih
• odrediti rodbinske odnose bogova s junacima ili
autora
smrtnicima
• odrediti rodbinske veze među likovima u književnim
djelima propisanih autora PODPODRUČJE: Mitologija
RAZRADA PODPODRUČJA: Junaci
PODPODRUČJE: Teorija književnosti ISHODI:
RAZRADA PODPODRUČJA: Književne vrste • imenovati junake
ISHODI: • razlikovati priče o junacima
• prepoznati povijesni razvoj književnih vrsta i oblika • navesti obilježja grčkih junaka
• navesti osnovne karakteristike pojedinih književnih vrsta • odrediti rodbinske odnose među junacima

9
10
PODPODRUČJE: Mitologija
RAZRADA PODPODRUČJA: Ostala mitološka bića i
likovi
ISHODI:
• razlikovati priče o mitološkim bićima i likovima
• navesti mitološka bića i likove
• opisati mitološka bića i likove
PODPODRUČJE: Mitologija
RAZRADA PODPODRUČJA: Mitološki ciklusi
ISHODI:
• smjestiti likove, bogove ili junake u određeni
mitološki ciklus
PODPODRUČJE: Religija
RAZRADA PODPODRUČJA: Svetišta
ISHODI:
• navesti najvažnija grčka svetišta
• nabrojati dijelove arhitekture grčkog svetišta
• povezati božanstvo i njemu posvećeno svetište
• navesti mitološka bića i likove povezane sa svetištem
PODPODRUČJE: Religija
RAZRADA PODPODRUČJA: Obredi i običaji
ISHODI:
• razlikovati bogoslužne obrede i običaje
• navesti bogoslužne obrede i običaje
PODPODRUČJE: Religija
RAZRADA PODPODRUČJA: Panhelenske igre i
lokalne svetkovine
ISHODI:
• nabrojati panhelenske igre i lokalne svetkovine
• razlikovati panhelenske igre i lokalne svetkovine
• povezati božanstvo i njemu posvećene igre ili
svetkovinu
PODPODRUČJE: Politička i kulturna povijest
RAZRADA PODPODRUČJA: Politička povijest
ISHODI:
• navesti pojmove i ustanove iz političke povijesti
• razlikovati oblike društvenog uređenja
• imenovati ključne osobe u grčkoj povijesti iz
Homerskog, arhajskog, klasičnog i doba helenizma
• navesti ključne događaje u grčkoj povijesti iz
Homerskog doba, arhajskog doba, klasičnog doba i
doba helenizma
• imenovati osobe zaslužne za kreiranje
zakonodavnog okvira
PODPODRUČJE: Politička i kulturna povijest
RAZRADA PODPODRUČJA: Kulturna povijest
ISHODI:
• navesti arheološke lokalitete iz razdoblja antičke Grčke
• navesti imena osoba zaslužnih za arheološka otkrića
iz razdoblja antičke Grčke
• navesti imena grčkih polisa
• nabrojati dijelove polisa
• navesti vrste grčkoga hrama
• razlikovati vrste grčkoga hrama
• nabrojati dijelove grčkog hrama
• prepoznati spomenike antičke grčke u svjetskoj • prepoznati svadbene običaje
kulturnoj baštini • opisati pogrebne običaje
• prepoznati spomenike antičke grčke u hrvatskoj
kulturnoj baštini PODPODRUČJE: Svakodnevica
• navesti grčke naseobine na području današnje RAZRADA PODPODRUČJA: Društveni život
Hrvatske
ISHODI:
• navesti grčke naseobine na području antičke Grčke
• navesti mjesta za održavanje dramskih, muzičkih i
• smjestiti u vremenu i prostoru grčka plemena, sportskih natjecanja
pokrajine i dijalekte
• razlikovati pojmove vezane uz dramska i sportska
• imenovati poznate umjetnike i njihova djela natjecanja
• navesti poznate epizode iz života znamenitih • opisati grčkog vojnika
filozofa, znanstvenika, umjetnika, političara
• nabrojati opremu grčkog vojnika

PODPODRUČJE: Svakodnevica
RAZRADA PODPODRUČJA: Privatni život
ISHODI:
• navesti pojmove vezane uz odgoj i izobrazbu
• nabrojati ustanove vezane uz odgoj i izobrazbu
• imenovati odjeću i obuću
• navesti dijelove grčke kuće

11
12
3. Struktura ispita 3.2. Jezik
Ispit iz Grčkoga jezika sastoji se od triju cjelina koje Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje jezika iz
sadžavaju ukupno 73 zadatka, od kojih će pristupnici tekstova propisanih nastavnim planom i programom
morati riješiti 70 zadataka. Redni brojevi zadataka koja za klasične gimnazije.
pristupnici neće morati riješiti bit će im pročitani u
uputama za polaganje ispita državne mature iz Grčkog U tablici 2. prikazana je struktura ispitne cjeline Jezik.
jezika. Pristupnici rješavanjem ispita iz Grčkog jezika
Tablica 2.
mogu ostvariti maksimalno 70 bodova.
VRSTA BROJ
Prvom cjelinom ispituje se poznavanje Teksta, ZADATAK
ZADATAKA ZADATAKA
drugom poznavanje Jezika, a trećom poznavanje 9. – 12. zadatak kratkoga odgovora 4
Književnosti i civilizacije.
23. – 26. zadatci kratkoga odgovora 4
U tekstu koji slijedi detaljno je opisana struktura svake
29. – 31. zadatci kratkoga odgovora 3
ispitne cjeline.
39. – 42. zadatci povezivanja 4
3.1. Tekst 43. – 46. zadatci višestrukoga izbora 4
Ovim dijelom ispita provjerava se razina razumijevanja 47. – 50. zadatci višestrukoga izbora 4
pročitanoga teksta, dijela teksta ili rečenice te znanja 51. – 54. zadatci kratkoga odgovora 4
i vještine koje je pristupnik stekao u područjima 55. – 57. Zadatci višestrukoga izbora 3
morfologije i sintakse. 3.3. Književnost i civilizacija
U tablici 1. prikazana je struktura ispitne cjeline Tekst. Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje sadržaja
iz grčke književnosti i civilizacije propisanih nastavnim
Tablica 1.3 planom i programom za učenike klasičnih gimnazija.
BROJ
ZADATCI VRSTA ZADATAKA
ZADATAKA
U tablici 3. prikazana je struktura ispitne cjeline
1. – 5. zadatci višestrukoga izbora 5
Književnost i civilizacija.
6. – 8. zadatci višestrukoga izbora 3
13. – 15. zadatci dopunjavanja 3 Tablica 3.
16. – 19. zadatci kratkoga odgovora 4 VRSTA BROJ
ZADATAK
20. – 22. zadatci višestrukoga izbora 3 ZADATAKA ZADATAKA
58. – 63. zadatci kratkoga odgovora 6
27. – 28. zadatci višestrukoga izbora 2
zadatci višestrukoga
32. – 34. zadatci dopunjavanja 3 64. – 73. 10
izbora
35. – 38. zadatci višestrukoga izbora 4

3
U ispitnom području Tekst nalaze se tri vrste polaznih tekstova:
a) oni iz djela propisanih autora, ali ne iz odlomaka propisanih
ovome katalogu u poglavlju Literatura, b) oni izabrani iz odlomaka
propisanih u ovome katalogu u poglavlju Literatura,
c) jednostavnije rečenice prikladne za analizu i prevođenje
14
4. Tehnički opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Grčkoga jezika traje ukupno 90 minuta bez
stanke.
Pristupnik može sam rasporediti vrijeme rješavanja
i nije vremenski ograničen pri rješavanju pojedinih
dijelova ispita.
Vremenik provedbe bit će objavljen na mrežnoj
stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled ispita i način rješavanja
Pristupnik dobiva sigurnosnu vrećicu u kojoj su ispitna
knjižica i list za odgovore.
Važno je pozorno pročitati tekst općih uputa i
tekst uputa za rješavanje zadataka i označavanje
točnih odgovora.
U zadatcima zatvorenoga tipa (zadatci višestrukoga
izbora i zadatak povezivanja) pristupnik mora označiti
točne odgovore znakom X na listu za odgovore. Ako
pristupnik označi više od jednoga odgovora, zadatak
će se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što je
među označenima i točan odgovor.
U zadatcima otvorenoga tipa pristupnik mora
odgovoriti kratkim odgovorom s nekoliko riječi ili
jednostavnom rečenicom (zadatci dopunjavanja
i kratkoga odgovora) na za to predviđeno mjesto
u ispitnoj knjižici. Ako pristupnik pogriješi, treba
precrtati netočan odgovor, staviti ga u zagradu,
napisati točan odgovor i staviti skraćeni potpis pokraj
točnoga odgovora.
4.3. Pribor
Tijekom pisanja ispita iz Grčkoga jezika dopušteno je
upotrebljavati isključivo kemijsku olovku kojom se piše
plavom ili crnom bojom.
Pristupnici ne smiju upotrebljavati rječnike, gramatičke
sažetke ni ostala pomagala. Nije dopuštena upotreba
tehničkih pomagala.
5. Opis bodovanja 6. P
 rimjeri zadataka
Pristupnik u ispitu može ostvariti 70 bodova. U ovome su poglavlju navedeni primjeri zadataka4. Uz
Udio ispitnih cjelina u ukupnome uspjehu na ispitu svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka,
prikazan je u tablici 4. točan odgovor, obrazovni ishod koji se tim konkretnim
zadatkom ispituje te način bodovanja.
Tablica 5. Udio ispitnih cjelina u ispitu
Tekst 37 % 6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora
Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute
Jezik 41 %
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je
Književnost i civilizacija 22 % zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(pitanja) te ponuđenih odgovora od kojih je jedan
5.1. Vrednovanje ispitne cjeline: Tekst točan.
Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora
jedan bod. samo je jedan točan.
Ukupni broj bodova: 27 Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za
odgovore.
5.2. Vrednovanje ispitne cjeline: Jezik
Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi
Kako se obično nazivaju teške muke?
jedan bod.
Ukupni broj bodova: 30 A. Ahilejeve
B. Iksionove
5.3. Vrednovanje ispitne cjeline: Književnost i C. Prokrustove
civilizacija D. Tantalove
Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi
jedan bod.
Ukupni broj bodova: 13 TOČAN ODGOVOR: D. Tantalove
OBRAZOVNI ISHOD: navesti obilježja grčkih junaka
BODOVANJE:
1 bod – točan odgovor
0 bodova – netočan odgovor, odgovor nije označen ili
je označeno više odgovora
Za svaku vrstu zadatka dan je primjer, bez obzira na ispitne
2

cjeline. Primjeri i specifičnosti zadataka u pojedinim ispitnim

cjelinama mogu se pogledati u oglednome primjeru ispita.

15
16
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora
U zadatku kratkoga odgovora pristupnik treba
odgovoriti riječju ili više riječi. Odgovor treba upisati
na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici.
U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja
zadatka.
U sljedećem zadatku potpuno opišite zadani oblik
riječi iz teksta.
Odgovor upišite samo na predviđeno mjesto u ispitnoj
knjižici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
ἥθροιζεν ________________________
TOČAN ODGOVOR: 3. l. sg. impf. akt.
OBRAZOVNI ISHOD: odrediti oblik glagola
BODOVANJE:
1 bod – točan odgovor
0 bodova – netočan odgovor ili odgovor nije upisan
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja
U zadatku dopunjavanja pristupnik treba na
predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici upisati
odgovarajući pojam ovisno o uputi u zadatku
dopunjavanja.
U sljedećem zadatku dopunite zadanu rečenicu
odgovarajućim oblikom glagola u zagradi.
Odgovor upišite samo na predviđeno mjesto u ispitnoj
knjižici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Πολλοὶ στρατιῶται __________________ (μένω,
ind. aor. akt.) ἡμέρας τρεῖς.
TOČAN ODGOVOR: ἔμειναν
OBRAZOVNI ISHOD: primijeniti oblik glagola
BODOVANJE:
1 bod – točan odgovor
0 bodova – netočan odgovor ili odgovor nije upisan
6.4. Primjer zadatka povezivanja
Zadatak povezivanja sastoji se od upute
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka), osnove,
četiriju čestica pitanja te sedam čestica odgovora.
U sljedećemu zadatku svaki sadržaj označen brojem
povežite samo s jednim odgovarajućim sadržajem
koji je označen slovom.
Tri sadržaja označena slovom ne mogu se povezati.
Nula (0) i H su primjeri.
Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za
odgovore.
0. Ἀγαμέμνων A. ταύτης
39. Ἀχιλλέως B. τούτῳ
40. Ἕκτορι C. τούτου
41. Ἀνδρομάχη D. ταύτῃ
42. Ἑλένῃ E. αὕτη
F. τούτους
G. τοῦτον
H. οὗτος
TOČAN ODGOVOR: 39.C, 40.B, 41.E, 42.D 7. Priprema za ispit
OBRAZOVNI ISHOD: povezati odgovarajući oblik Ispit iz Grčkoga jezika temelji se na važećem
pokazne zamjenice nastavnome programu za klasične gimnazije.
BODOVANJE: Redovito učenje važno je za bolje razumijevanje
1 bod – točan odgovor gradiva i doprinosi da pamćenje bude trajno i
svrsishodno. Preduvjet za uspješno polaganje ispita
0 bodova – netočan odgovor, odgovor nije označen ili
je temeljna jezična pismenost i osnove čitanja s
je označeno više odgovora
razumijevanjem.
Tijekom priprema za državnu maturu potrebno je
ponoviti:
• morfologiju (oblike deklinacije, komparacije i
konjugacije te vremena pravilnih i nepravilnih
glagola)
• sintaksu (analiza rečenice, sintaksa padeža
– osobito posvojni genitiv, dijelni genitiv,
genitiv uspoređivanja, genitiv apsolutni,
sintaksa rečenice)
• tekstove autora: Ksenofont, Herodot, Homer,
Demosten, Platon (odlomci iz djela autora
propisanih planom i programom navedeni su
u poglavlju Literatura)
• civilizacijsko-povijesne sadržaje (mitologija i
religija, povijest, svakodnevica)
• književno-povijesne sadržaje autora,
književnih vrsta i razdoblja u grčkoj
književnosti, periodizaciju književnosti,
pregled i razvoj književnih vrsta (epika, lirika,
historiografija, retorika i filozofija) te život i
djelo propisanih autora.
Dobro poznavanje načina ispitivanja znatno će pomoći
pristupniku da uspješno riješi zadatke u ispitu.

17
18
8. Literatura
8.1. O
 dlomci iz djela autora propisanih planom i
programom
Ksenofont, Anabaza, I, 1, 1 – 6, Uzroci
Ksenofont, Anabaza, I, 2, 10 –18, Smotra
Ksenofont, Anabaza, I, 8, 12 –17, Lozinka
Ksenofont, Anabaza, IV, 7, 19 – 27, More, More!
Herodot, Historiae, I, 23 – 24, Arion
Herodot, Historiae, VII, 202, 204 – 205, Leonida i njegovi
junaci
Herodot, Historiae, VII, 208, Bezuspješne navale
Perzijanaca
Herodot, Historiae, VII, 220, 222 – 225, Herojska smrt
Leonide i njegovih drugova
Herodot, Historiae, VII, 228, Spomenik palim junacima
Demosten, Protiv Filipa 3, 8 – 12
Demosten, Protiv Filipa 3, 70 – 76
Platon, Protagora, II
Platon, Protagora, XI
Platon, Kriton
Aristotel, gl. 4 Razvoj tragedije
Aristotel, gl. 6 Određenje tragedije
Homer, Ilijada, I, 1 – 54, Srdžba
Homer, Ilijada VI, 369 – 432, Rastanak Hektora i
Andromahe
Homer, Odiseja, I, 1 – 43
8.2. Preporučena literatura za pristupnike
Dukat, Manthano, Alfa, Zagreb, 1998.
Dukat, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1983.
Majnarić, Gorski, Grčko-hrvatski rječnik, Školska knjiga,
Zagreb, 1976.
Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, Školska knjiga,
Zagreb, 2003.
Musić, Majnarić, Gramatika grčkog jezika, Školska
knjiga, Zagreb, 1980.
Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, Školska
knjiga, Zagreb, 2003.
Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca,
Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, Školska
knjiga, Zagreb, 1971.
Schwab, Najljepše priče klasične starine, Mladost,
Zagreb, 1963.
Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, ArtResor, Zagreb, 1985.
8.3. Preporučena literatura za nastavnike
Der kleine Pauly, Lexikon der Antike in 5 Bänden,
München, 1979.
Der neue Pauly, Stuttgart-Weimar, 1996.
Dukat, Ogledi o grčkoj tragediji, Izdavački centar Rijeka,
Biblioteka Dometi, 1981.
Dukat, Homersko pitanje, Globus, Zagreb, 1987.
Eshil – Sofoklo – Euripid, Sabrane grčke tragedije,
Vrhunci civilizacije, Beograd, 1988.
Herodot, Povijest, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
Juric, Grčka – od mitova do antičkih spomenika,
Andromeda, Rijeka, 2001.
Lesky, Povijest grčke književnosti, Golden marketing,
Zagreb, 2001.
Musić, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris,
Zagreb, 2002.
Olalla, Mitološki atlas Grčke, Golden marketing, 8.4. Korisni linkovi
Zagreb, 2007. http://www.textkit.com/
Povijest svjetske književnosti, II. dio, Mladost, http://www.gottwein.de/
Zagreb, 1977. http://www.teacheroz.com/greeks.html
Schein, Smrtni junak, Globus, Zagreb, 1989. http://www.factmonster.com/spot/
The Oxford Concise Companion to Classical Literature, ancientgreece-litmyth.html
Oxford, 1993. http://www.theatredatabase.com/ancient/
The Oxford Companion to Classical Civilization, http://www.perseus.tufts.edu/hopper/
Oxford, 1998.
http://ancienthistory.about.com/od/greekliterature/
The Oxford Classical Dictionary, Oxford, 1996.
http://www.infoplease.com/spot/
The Penguin Dictionary of Classical Mythology, ancientgreece-litmyth.html
London, 1990.
The Penguin, Historical Atlas of Ancient Greece,
London, 1996.
Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti,
Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
Škiljan, Leksikon antičkih autora, Latina & Graeca,
Zagreb, 1996.
Škiljan, Leksikon antičkih termina, Latina & Graeca,
Zagreb, 2003.
Zaninović, Od Helena do Hrvata, Školska knjiga,
Zagreb, 1996.
Zamarovsky, Otkriće Troje, Globus, Zagreb, 1965.
Zamarovsky, Grčko čudo, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

19
20
9. Dodatci ἀεί uvijek
9.1. Vokabular ἀήρ, ἀέρος, ἡ zrak
ἀθάνατος 2 besmrtan
ἆθλος, ου, ὁ
A borba, nadmetanje; muka
ἁθροίζω skupljati
ἄβροτος 3 i 2 besmrtan αἰθήρ, έρος, ἡ eter; nebo; zrak
ἀγαθός 3 dobar, čestit αἷμα, ατος, τό krv
ἀγαπάω voljeti αἶξ, γός, ἡ/ὁ koza; jarac
ἀγάπη, ης, ἡ ljubav αἰσθάνομαι opaziti, osjetiti
nakit; ponos; kip; αἴσθησις, εως, ἡ osjećanje
ἄγαλμα, ατος, τό
zavjetni dar αἰσχρός 3 ružan, gadan
ἄγγελος, ου, ὁ glasnik αἱρέω uzeti, uhvatiti, pograbiti
ἀγγέλλω javljati αἰτέω moliti, tražiti
ἄγκυρα, ας, ἡ sidro αἰτία, ας, ἡ uzrok, krivnja
ἀγείρω skupljati; sazivati ἀκούω slušati
ἀγορά, ᾶς, ἡ skupština, trg, trgovina ἀκοντίζω bacati koplje
ἀγορεύω javno govoriti ἀκρόπολις, εως, ἡ gornji grad, tvrđava
ἀγρός, οῦ, ὁ polje ἄκρος 3 višnji, gornji, krajnji
igra, natjecanje; zborište;
ἀγών, ῶνος, ὁ ἄκων, ἄκουσα, ἆκον protiv volje
boj
ἀλγεινός 3 bolan, mučan
ἀγωνίζομαι natjecati se, boriti se
ἀλγέω osjećati bol
ἄγω voditi
ἄλγος, ους, τό bol
ἀδελφός, οῦ, ὁ brat
činiti krivo; biti krivac; ἀλήθεια, ας, ἡ istina
ἀδικέω ἀληθεύω govoriti istinu
biti nepravedan
ἀδικία, ας, ἡ nepravda ἀληθής 2 istinit
ἄδικος 2 nepravedan; zao ἀλλά ali, nego
ᾄδω pjevati ἄλλος, η, ο drugi
ἄλοχος, ου, ἡ supruga, žena srebrnoluk;
ἀργυρότοξος 2
ἁμαρτάνω promašiti; pogriješiti epitet za Apolona
ἁμάρτημα, ατος, τό ἀρετή, ῆς, ἡ vrlina, hrabrost
pogreška, grijeh
ἁμαρτία, ας, ἡ ἁρμονία, ας, ἡ veza, spajanje; sklad
pogreška, grijeh
ἀμείβομαι ἁρμόττω spajati; uskladiti se
promijeniti; odgovarati
početak, vlast,
ἄμπελος, ου, ἡ vinova loza ἀρχή, ῆς, ἡ
zapovjedništvo, pokrajina
ἀμφίπολος, ου, ἡ sluškinja počinjati, vladati,
ἀνά (+ ak.) uz, po ἄρχω
zapovijedati
ἀναβαίνω uzlaziti, penjati se ἄρχων, οντος, ὁ zapovjednik
ἀνάβασις, εως, ἡ uspon ἀσπίς, ίδος, ἡ štit
ἀνάγκη, ης, ἡ nužda, sila; sudbina ἄστυ, εος, τό
grad (najčešće se
ἄναξ, ἄνακτος, ὁ vladar odnosi na Atenu)
sramotiti, prezirati, ne
ἀνάττω vladati ἀτιμάζω
štovati
ἀνδρεία, ας, ἡ hrabrost αὐγή, ῆς, ἡ zraka (Sunca)
ἀνδρεῖος 3 muževan, hrabar αὐδάω govoriti
ἄνεμος, ου, ὁ vjetar αὐλός, οῦ, ὁ frula, svirala
ἀνήρ, ἀνδρός, ὁ muž, čovjek, junak koji se sam od sebe
ἄνθος, ους, τό cvijet αὐτόματος 2
pokreće
ἄνθρωπος, ου, ὁ čovjek sam, isti, on (u kosim
αὐτός, ή, ό
ἀνοίγνυμι/ ἀνοίγω otvarati padežima)
ἄξιος 3 vrijedan, dostojan αὐξάνω povećavati
ἀοιδός, οῦ, ὁ pjevač ἀφικνέομαι stići
ἀπό (+ gen.) od ἄφρων 2 nerazuman, lud
ἀποθνῄσκω umirati
ἄποινα, ων, τά otkupnina B
ἀπορία, ας, ἡ neprilika βαθύς, εῖα, ύ dubok
ἀργυροῦς, ᾶ, οῦν srebrn βαίνω ići, koračati, stupati

21
22
βάλλω bacati Γ
βάρβαρος 2 negrčki, barbarski γάλα, γάλακτος, τό mlijeko
βαρύς, εῖα, ύ težak γάμος, ου, ὁ svadba, brak
βασιλεία, ας, ἡ kraljevina, kraljevska vlast γαμέω ženiti se
βασίλεια, ας, ἡ kraljica γάρ naime, jer
βασιλεύς, έως, ὁ kralj γελάω smijati se
βασιλεύω kraljevati, vladati γέλως, ωτος, ὁ smijeh
βάτραχος, ου, ὁ žaba γένεσις, εως, ἡ postanak, rođenje
βία, ας, ἡ sila γένος, ους, τό rod, pleme
βίβλος, ου, ἡ knjiga γηράσκω stariti, slabjeti
βιβλίον, ου, τό knjižica γέρων, οντος, ὁ starac
βίος, ου, ὁ život γῆ, ῆς, ἡ zemlja
βλάπτω škoditi, štetiti γῆρας, γέρως, τό starost
βλέπω gledati γηραιός 3 star; supst. starac
βοάω zvati γίγας, αντος, ὁ div
βοή,ῆς, ἡ vika γίγνομαι postajati, biti
vijećati, savjetovati;
βουλεύω γιγνώσκω poznavati, spoznavati
med. odlučivati
γλαυκῶπις, ιδος, ἡ sovooka, sjajnooka;
savjet, dogovor, odluka;
βουλή, ῆς, ἡ epitet za Atenu
vijeće
γλαῦξ, κός, ἡ sova
βούλομαι htjeti, željeti
γλυκύς, εῖα, ύ sladak
βοῦς, βοός, ὁ govedo
γλύφω urezati u kamen, isklesati
βοῶπις, ιδος, ἡ volooka, epitet za Heru
γλῶττα, ης, ἡ jezik
βραδύς, εῖα, ύ spor
γνώμη, ης, ἡ mišljenje, odluka
βραχύς, εῖα, ύ kratak
γονεύς, έως, ὁ roditelj
βροτός, ὁ, ἡ smrtan; supst. smrtnik
γόνυ, γόνατος, τό koljeno
βωμός, οῦ, ὁ žrtvenik
 slovo; knjiga; (pridjev) svezan,
γράμμα, ατος, τό pl. književnost, čitanje δεσμώτης, ου, ὁ okovan; (imenica)
i pisanje zarobljenik
γραμματική, ῆς, ἡ gramatika δέσποινα, ας, ἡ gospodarica
γράφω pisati δεσπότης, ου, ὁ gospodar
γυμνάζω vježbati δέχομαι primati
γυμνάσιον, ου, τό vježbalište δῆμος, ου, ὁ narod
γυμνός 3 gol; oskudno odjeven δημοκρατία, ας, ἡ
demokracija, vlast
γυνή, γυναικός, ἡ žena naroda
kroz, preko; (+ ak.)
γύψ, γυπός, ὁ jastreb διά ( + gen.)
zbog
διάδοχος, ου, ὁ nasljednik, zamjenik
Δ διαφθείρω uništavati, pustošiti
božanstvo, zao duh,
δαίμων, ονος, ὁ διδάσκαλος, ου, ὁ učitelj
duh čuvar
δαιμόνιος 3 i 2 božanski, demonski διδάσκω poučavati
δάφνη, ης, ἡ lovor δίδωμι davati
δέ a, ali, no ditiramb, korska pjes-
διθύραμβος, ου, ὁ ma
δεῖ treba
u čast Dioniza
δείδω plašiti se δίκαιος 3 pravedan
δείκνυμι pokazivati δικαιοσύνη, ης, ἡ pravda
δεινός 3 strašan δίκη, ης, ἡ pravo, pravednost
δελφίς, ῖνος, ὁ delfin bogolik; božanski;
δένδρον, ου, τό drvo δῖος 3
častan
δεξιά, ᾶς, ἡ desnica διώκω (pro)goniti
δεξιός 3 desni δοκέω (δοκεῖ μοι) misliti (čini mi se)
δέρμα, ατος, τό koža δόξα, ης, ἡ misao, glas, slava
δεσμός, οῦ, ὁ uže, pl. okovi δόρυ, δόρατος, τό koplje
δουλεύω robovati

23
24
δοῦλος, ου, ὁ rob, sluga ἐκ (+ gen.) iz
δουλόω zarobiti ἑκατόμβη, ης, ἡ svečana žrtva
δρᾶμα, ατος, τό djelo, čin; drama ἐκεῖνος, η, ο onaj, ona, ono
δράω činiti, raditi dalekometni,
ἑκηβόλος 2
δρόμος, ου, ὁ trčanje, utrka epitet za Apolon
δύναμαι ἐλαία, ας, ἡ maslina
moći
δύναμις, εως, ἡ ἐλαύνω kretati; jahati; hodati, ići
sila, snaga, moć
δύσις, εως, ἡ ἔλαφος, ου, ὁ/ἡ jelen
zalazak, zapad
δυστυχία, ας, ἡ ἐλευθερία, ας, ἡ sloboda
nesreća
δῶμα, ατος, τό ἐλεύθερος 3 slobodan
stan, kuća, dom
δῶρον, ου, τό ἐλέφας, αντος, ὁ slon
dar
ἐλπίς, ίδος, ἡ nada, pouzdanje
Ε ἐμός 3 moj
ἔαρ, ἔαρος, τό proljeće ἐν (+dat) u, na, o, po
ἐάω dopustiti ἐξέτασις, εως, ἡ vojna smotra; ispit
ἐγείρω, ἐγείρομαι probuditi se, biti budan izlaz; eksod, izlazna
ἔξοδος, ου, ἡ
pjesma kora u tragediji
ἐγώ ja
epizodij, dio tragedije
ἔθνος, ους, τό narod ἐπεισόδιον, ου, τό
(odgovara činovima)
εἶδος, ους, τό lik, oblik, ideja (+ gen.) na, kod, uz; (+
εἴδωλον, ου, τό lik, prilika, prikaza dat.)
ἔθνος, ους, τό narod ἐπί na, pri, kod; (+ ak.) na,
protiv,
ἔθος, ους, τό običaj
za
εἱμαρμένη, ης, ἡ sudbina ἐπίσταμαι znati
εἰμί biti ἐπιστήμη, ης, ἡ znanje
εἶμι ići ću ἐπιστολή, ῆς, ἡ pismo, zapovijed
εἰρήνη, ης, ἡ mir ἕπομαι slijediti
εἰς (+ ak.) u, na, za ἔπος, ους, τό riječ; govor; pjesma
ἐράω žudjeti, voljeti ἔχω imati, držati
ἐργάζομαι raditi, činiti ἕως, ἕω, ἡ zora
ἔργον, ου, τό djelo, posao
ἔρις, ιδος, ἡ srdžba, ljutnja, bijes Ζ
ἑρμηνεύς, έως, ὁ vjesnik, glasnik ζάω živjeti
ἐρυθρός 3 crven ζεῦγμα, ατος,τό /
ἔρχομαι dolaziti, ići ζεῦγος, ους, τό / jaram
ζυγόν, οῦ, τό
ἔρως, ωτος, ὁ želja, ljubav
ζεύγνυμι ujarmiti
ἐρωτάω pitati
ζωή, ῆς, ἡ život
ἐσθλός 3 čestit
ζώνη, ης, ἡ pojas
ἔσοδος, ου, ἡ ulaz
ζώννυμι opasati
ἑταῖρος, ου, ὁ drug, prijatelj
ζῷον, ου, τό životinja
ἕτερος 3 drugi (od dvojice)
ἔτος, ους, τό godina
εὖ dobro, valjano
Η
ἥβη, ης, ή mladost
εὐδαιμονία, ας, ἡ sreća, blaženstvo
ἡγεμών, όνος, ὁ vođa, zapovjednik
εὐδαίμων, ον sretan
ἡγέομαι voditi, biti vođa
εὐγενής 2 plemenit
ἤδη već
εὑρίσκω nalaziti, otkrivati
ἡδονή, ῆς, ἡ naslada, radost
εὐρύς, εῖα, ύ širok, prostran ἡδύς, εῖα, ύ ugodan
εὐτυχέω biti sretan ἥκω došao sam, ovdje sam
εὐχή, ῆς, ἡ molba, molitva
ἡλικιώτης, ου, ὁ vršnjak
εὔχομαι moliti ἥλιος, ίου, ὁ Sunce
εὐώνυμος 2 lijevi ἡμεῖς mi
ἔχθρα, ας, ἡ neprijateljstvo, mržnja ἡμέρα, ας, ἡ dan
ἐχθρός 3 neprijateljski, mrzak ἡμέτερος 3 naš

25
26
ἥμισυς, εια, υ pola, polovica θνητός 3 smrtan
ἥρως, ἥρωος, ὁ heroj, junak θρίξ, τριχός, ἡ dlaka, kosa
ἧττα, ης, ἡ poraz θυγάτηρ, τρός, ἡ kćer
θυμός, οῦ, ὁ srce, duša
Θ θυσία, ας, ἡ žrtva
bračna odaja θύω
θάλαμος, ου, ὁ žrtvovati
(spavaća soba)
θάλαττα, ης, ἡ more θώραξ, ακος, ὁ oklop
θάλλω cvasti
θάνατος, ου, ὁ smrt
Ι
ἰατρός, οῦ, ὁ liječnik
θάπτω sahranjivati
ἴδιος 3 vlastit
θαῦμα, ατος, τό čudo
ἱερεύς, έως, ὁ svećenik
θαυμάζω (+ak) čuditi se, diviti se
ἱερός 3 svet
θεά, ᾶς, ἡ božica
ἵημι slati
θεάομαι gledati
ἱκάνω/ἵκω dolaziti
θέατρον, ου, τό kazalište, gledalište
ἱκετεύω biti pribjegar
(ἐ)θέλω željeti
ἱκέτις, ιδος, ἡ / ἱκέτης,
θεός, οῦ, ὁ bog pribjegar
ου, ὁ
θεραπεύω njegovati, liječiti, štovati ἵνα da (namjerni veznik)
θερμός 3 vruć, topao ἱππεύς, έως, ὁ konjanik, vitez
θέρος, ους, τό ljeto ἵππος, ου, ὁ konj
θέω trčati ἴσος 3 jednak, isti
θησαυρός, οῦ, ὁ blago ἵστημι staviti
θήρ, θηρός, ὁ / θηρίον,
zvijer, životinja ἱστορία, ας, ἡ ispitivanje, povijest
ίου τό
θηράω / θηρεύω loviti ἱστορέω ispitivati, istraživati
θίς, θινός, ὁ žal ἰχθύς, ύος, ὁ riba
θνῄσκω umirati
 κατάλογος, ου, ὁ popis, imenik
Κ κατάσκοπος, ου, ὁ uhoda
καθαίρω čistiti, prati κέαρ, κέαρος, τό/κῆρ,
srce
κάθαρσις, εως, ἡ katarza, pročišćenje κῆρος, τό
κάθημαι/καθίζομαι/ κεῖμαι ležati
sjediti
καθέζομαι κελεύω zapovijedati
καί i, pa κενός 3 prazan
καιρός, οῦ, ὁ prava, mjera, zgodan čas κέρας, ως, τό rog; krilo vojske
καίω paliti κεφαλή, ῆς, ἡ glava
κακός 3 zao κῆρ, κῆρος, τό srce
κάλαμος, ου, ὁ trska κήρυξ, υκος, ὁ glasnik
καλέω zvati κηρύττω javljati, biti glasnik
κάλλος, ους, τό ljepota κιθάρα, ας, ἡ kitara, žičani instrument
καλός 3 lijep κιθαρῳδός, οῦ, ὁ kitarač, pjevač uz kitaru
καλύπτω sakrivati κίνδυνος, ου, ὁ opasnost
κάματος, ου, ὁ umor, muka κινδυνεύω izlagati se opasnosti
κάμηλος, ου, ὁ/ἡ deva κινέω pokretati; micati
κάμνω mučiti se κίω ići
κάμπτω savijati κλαίω plakati
καρδία, ας, ἡ srce κλεινός 3 slavan
καρπός, οῦ, ὁ plod κλέος, ους, τό slava
κάσις, κάσιος, ὁ/ἡ brat, sestra κλέπτω krasti
κασίγνητος 3 bratski; supst. brat, sestra κνημίς, ῖδος, ἡ nazuvak
sa, dolje, niz ; (+ ak.) κοινός 3 zajednički
κατά (+ gen.)
kroz, prema, duž κοιμάω uspavati
καταβαίνω silaziti
κόμη, ης, ἡ kosa
κατάβασις, εως, ἡ silazak
κόπτω udarati, tući, posjeći, ubiti

27
28
κόραξ, ακος, ὁ gavran λάμπω sjati
κόρυς, υθος, ἡ kaciga s perjanicom λανθάνω biti sakriven
κορυθαίολος 2 sjajnošljemac (Hektor) λαός, οῦ, ὁ narod
κοσμέω ukrasiti, urediti λέγω govoriti, pričati
κόσμος, ου, ὁ raspored, red, nakit λειμών, ῶνος, ὁ livada
κράνος, ους, τό kaciga λείπω ostavljati
κρατήρ, ῆρος, ὁ vrč; kotlina, krater λευκός 3 bijel
κράτος, ους, τό snaga λευκώλενος 2 bjeloruka
κρίνω (pro)suditi λέων, οντος, ὁ lav
κριτής, οῦ, ὁ sudac λιμήν, ένος, ὁ luka
κρύπτω sakrivati λίσσομαι moliti
κτάομαι stjecati λόγος, ου, ὁ riječ, govor
κτείνω ubijati λοιμός, οῦ, ὁ kuga
κτῆμα, ατος, τό imetak; pl. blago λόγχη, ης, ἡ koplje
κύκλος, ου, ὁ krug λοχαγός, οῦ, ὁ lohag – četovođa
κύριος, ου, ὁ gospodar, gospodin λούω prati se, kupati se
κύων, κυνός, ὁ/ἡ pas λύκος, ου, ὁ vuk
κώμη, ης, ἡ selo λυπέω žalostiti; (med.) tugovati
κωμῳδία, ας, ἡ komedija, vesela igra λύπη, ης, ἡ tuga
tužan; žalostan, jadan,
λυπήρος 3 / λυπρός 3
Λ bijedan
λαβύρινθος, ου, ὁ labirint λύω odriješiti, osloboditi
λαγχάνω (ždrijebom) dobiti
λαμβάνω uzimati, primati
Μ
baklja, luč, zublja; svjet- μάθημα, ατος, τό nauk, znanje, učenje
λαμπάς, άδος, ἡ μαθητής, οῦ, ὁ
lost učenik
λαμπρός 3 sjajan μαίνομαι ludovati, bjesniti
μακρός 3 dug μηχανάω izmišljati, mudrovati
μάλα vrlo, veoma, rado μηχανή, ῆς, ἡ /
izum, stroj
μάλιστα najviše, osobito μηχάνημα, ατος, τό
μᾶλλον više, jače, radije μικρός 3 malen
μανθάνω učiti μιμνῄσκω podsjećati
μάντις, εως, ὁ vrač μιμνῄσκομαι sjećati se
μάρτυς, υρος, ὁ/ἡ svjedok μισέω mrziti
pamćenje, spomen,
μάχαιρα, ας, ἡ mač μνήμη, ης, ἡ
sjećanje
μάχη, ης, ἡ bitka
μόνος 3 jedini, sam
μάχομαι boriti se
μοῖρα, ας, ἡ sudbina; dio
dvorana, soba;
μορφή, ῆς, ἡ oblik
μέγαρον, ου, τό pl. odaje; svetište
(dio hrama) μοχθέω mučiti se
μέγας, μεγάλη, μέγα velik μόχθος, oυ, ὁ muka
μείγνυμι miješati μυθέομαι pripovijedati
μέλιττα, ης, ἡ pčela μῦθος, ου, ὁ priča
μέλος, ους τό lirska pjesma
μέν a, pak, zaista Ν
μένω ostajati, čekati ναίω stanovati
μέσος 3 srednji ναυμαχέω boriti se na moru
μετά (+ gen.) = s, sa; (+ ναυμαχία, ας, ἡ pomorska bitka
dat.) = među; ναῦς, νεώς, ἡ lađa
(+ ak.) = poslije, iza ναύτης, ου, ὁ mornar
μέτρον, ου, τό mjera νεανίας, ου, ὁ mladić
μέτωπον, ου, τό čelo νεκρός 3 mrtav
μή ne, da ne νέμω dijeliti
μῆνις, ιος, ἡ srdžba νέος 3 mlad, nov
μήτηρ, τρός, ἡ majka νέω plivati

29
30
νεφέλη, ης, ἡ oblak οἰκέτης, ου, ὁ ukućanin, rob
νέω plivati οἰκέω stanovati
νῆσος, ου, ἡ otok οἰκία, ας, ἡ kuća
νικάω pobjeđivati οἶκος, ου, ὁ kuća
νίκη, ης, ἡ pobjeda οἶνος, ου, ὁ vino
νοέω misliti οἶς, οἰός, ὁ/ἡ ovca
νομίζω smatrati, običavati οἴχομαι otići, otputovati
νόμος, ου, ὁ zakon οἴω, οἴομαι misliti
νόσος, ου, ἡ bolest οἰωνός, οῦ, ὁ
ptica (grabežljivica
νόστος, ου, ὁ povratak – jastreb, orao)
νοῦς, νοῦ, ὁ pamet; mišljenje ὄλεθρος, ου, ὁ propast
νῦν sada ὀλίγος 3 malen
νύξ, νυκτός, ἡ noć ὄλλυμι upropaštavati, kvariti
ὅλος 3 čitav
Ξ ὁμοῖος 3 jednak
gostoljublje, ὁμολογέω slagati se
ξενία, ας, ἡ ὄνειρος, ου, ὁ/
gostoprimstvo san
tuđ, stran; supst. stranac, ὄνειρον, τό
ξένος 3
gost ὄνομα, ατος, τό ime
ξίφος, ους, τό mač ὀνομάζω nazivati
ὀνομαστός 3 znamenit
Ο ὁπλίζω naoružavati
ὅδε, ἥδε, τόδε ovaj, ova, ovo hoplit – teško
ὁπλίτης, ου, ὁ
ὁδός, οῦ, ἡ put naoružani pješak
ὀδούς, όντος, ὁ zub ὅπλον, ου, τό oružje
οἶδα znati ὁράω gledati
οἰδάω nabujati, nateknuti ὀρθός 3 uspravan
οἰκεῖος 3 kućni, domaći ὀρθόω uspravljati
ὁρμάω kretati, tjerati πάνδημος 2 javni, opći, narodni
ὄρνις, ιθος, ὁ/ἡ ptica παρά (+ dat.),(+ ak.) uz, pokraj
ὄρος, ους, τό brdo, planina παρασάγγης, ου, ὁ perzijska milja – 5,5 km
ὀρχήστρα, ας, ἡ plesište παρασκευάζω pripremati
ὅς, ἥ, ὅ koji, koja, koje πάρειμι biti prisutan
ὄσιος 3 svet παρέχω pružati, dati
ὅσος 3 kolik παρελαύνω prevaliti
ὀστοῦν, οῦ, τό kost παρθένος, ου, ἡ djevica, djevojka
ὅτε kad parod, ulazna pjesma
ὅτι da πάροδος, ου, ἡ kora u tragediji
οὐ (οὐκ, οὐχ/ί/) ne
πᾶς, πᾶσα, πᾶν sav, svaki
οὐδείς, -μία, -έν nijedan
πάσχω trpjeti
οὐρανός, οῦ, ὁ nebo
πατήρ, πατρός, ὁ otac
οὖς, ὠτός, τό uho
πατρίς, ίδος, ἡ domovina
οὗτος, αὕτη, τοῦτο taj, ta, to
παύω prestati
ὀφθαλμός, οῦ, ὁ oko
πεδίον, ίου, τό ravnica
ὄψις, εως, ἡ gledanje, vid, oko
nagovarati, uvjeravati;
πείθω med. slušati, pokoravati
Π se
pedagog, odgojitelj, πέμπω slati
παιδαγωγός, ου, ὁ rob koji je odvodio περί (+ gen), (+ dat) oko, o
dječake u školu
πέρθω razarati
παιδεία, ας, ἡ odgoj
πέτρα, ας, ἡ stijena
παιδεύω odgajati
πηδάω skakati
παῖς, παιδός, ὁ/ἡ dijete, dječak, djevojčica
πήδημα, τος, τό skok
παίζω igrati se
πικρός 3 gorak
παλαιός 3 star
πίνω piti

31
32
πίπτω padati; poginuti štovana, časna;
πότνια, ας, ἡ
πιστεύω vjerovati gospodarica
πίστις, εως, ἡ πούς, ποδός, ὁ noga
vjera
πλάζω πρᾶγμα, ατος, τό djelo, posao
lutati
πλέω πράττω činiti, raditi
ploviti
πλοῖον, ου, τό πρεσβύς, εῖα, ύ star
splav, brod
πλουτίζω προδότης, ου, ὁ izdajnik
obogatiti
prolog, uvodni dio
πλοῦτος, ου, ὁ bogatstvo πρόλογος, ου, ὁ
tragedije
πνέω puhati πρός (+ dat.) kod; (+ ak.) prema
ποδάρκης 2 brzonogi πρῶτος 3 prvi
πόδας ὠκύς brzonogi πτερόν, οῦ, τό pero, krilo
ποιέω činiti πῦρ, πυρός, τό vatra
ποιητής, οῦ, ὁ pjesnik πύργος, ου, ὁ kula
ποικίλος 3 šaren
πολεμέω ratovati Ρ
πολέμιος, ου, ὁ neprijatelj ῥέω teći
πόλεμος, ου, ὁ rat ῥήτωρ, ορος, ὁ govornik
πόλις, εως, ἡ grad, država ῥίζα, ης, ἡ korijen
πολίτης, ου, ὁ građanin ῥίπτω bacati
πολλάκις često ῥίς, ῥινός, ἡ nos, rilo
πολυμήχανος 2 domišljat ružoprst, epitet za Zoru
lukav, okretan/vješt/ ῥοδοδάκτυλος 2
πολύτροπος 2 (Ἠώς)
sposoban ῥόδον, ου, τό ruža
πολύς, πολλή, πολύ mnogi
ῥώμη, ης, ἡ snaga
πολύφρων, ονος, ὁ mudar, vrlo razborit
πορεύομαι putovati Σ
ποταμός, οῦ, ὁ rijeka
σατράπης, ου, ὁ satrap
σαφής 2 jasan στρατηγέω biti vojskovođa
σῆμα, τος, τό znak στρατηγός, οῦ, ὁ vojskovođa
σημαίνω označiti, objasniti στρατιά, ᾶς, ἡ vojska
σιγάω šutjeti στρατιώτης, ου, ὁ vojnik
σκεδάννυμι raspršiti στράτευμα, ατος, τό vojska
σκευή, ῆς, ἡ odijelo, nošnja στρέφω okretati
σκηνή, ῆς, ἡ šator σύ ti
σκῆπτρον, ου, τό žezlo συμμαχία, ας, ἡ savezništvo
σκοπέω promatrati, gledati σύμμαχος, ου, ὁ saveznik, suborac
σός 3 tvoj σύν (+ dat) s, sa
σοφία, ας, ἡ mudrost σφαῖρα, ας, ἡ kugla, lopta
σοφός 3 mudar; supst. mudrac σχῆμα, τος, τό oblik
σπείρω sijati σχολή, ῆς, ἡ mir, dokolica, škola
σταθμός, οῦ, ὁ stanica, postaja σῴζω spašavati
stazim, stajaća pjesma σῶμα, ατος, τό tijelo
στάσιμον, ου, τό
kora u tragediji σωτήρ, ῆρος, ὁ spasitelj
στέλλω slati σωτηρία, ας, ἡ spas
στέμμα, τος, τό povez σώφρων 2 mudar, razborit
στέργω voljeti, ljubiti
στέφανος, ου, ὁ vijenac Τ
στέφω ovjenčati τάλας, τάλαινα,
στῆθος, ους, τό prsa jadan
τάλαν
stup, spomen – stup τάξις, εως, ἡ red, bojni red
στήλη, ης, ἡ
(nadgrobni) τάττω redati
στόμα, ατος, τό usta
ταῦρος, ου, ὁ bik
στρατόπεδον, ου, τό vojni tabor τάφος, ου, ὁ / ταφή,
στρατός, οῦ, ὁ vojska grob
ῆς, ἡ
στρατεύω ratovati

33
34
ταχύς, εῖα, ύ brz τυγχάνω postići; dogoditi se
τε i τύπτω udarati
τεῖχος, ους, τό zid(ine) τυφλός 3 slijep
τέκνον, ου, τό dijete τύχη, ης, ἡ događaj, sudbina, sreća
τελευτάω završavati
τελευτή, ῆς, ἡ završetak, kraj Υ
τέμνω rezati ὑβρίζω obijestan biti
τέρπω veselim ὕβρις, εως, ἡ obijest
τέττιξ, ιγος, ὁ cvrčak ὕδωρ, ὕδατος, τό voda
τέχνη, ης, ἡ umjetnost, vještina υἱός, οῦ, ὁ sin
τίθημι stavljati ὕλη, ης, ἡ šuma
τίκτω rađati ὕμνος, ου, ὁ himna, hvalospjev
τιμάω častiti ὑμεῖς vi
τιμή, ῆς, ἡ čast, cijena ὑμέτερος, 3 vaš
τίς, τί tko?, što? hiparh – namjesnik,
ὕπαρχος, ου, ὁ
τὶς, τὶ netko, nešto upravitelj
za, preko, iznad; (+ ak.)
usuditi se; podnositi, ὑπέρ (+ gen.)
τολμάω preko
trpjeti
ὕπνος, ου, ὁ san
τομή, ῆς, ἡ rezanje, rez; odsječeni dio
od, ispod, radi; (+ dat.)
τοξεύω gađati lukom ὑπό (+ gen.)
pod
pl. luk i strjelice; strjeljač-
τόξον, ου, τό ka
vještina
Φ
τόπος, ου, ὁ mjesto, prilika φαίνω pokazivati
τράγος, ου, ὁ jarac φάλαγξ, γγος, ἡ falanga – bojni red
τραγῳδία, ας, ἡ tragedija, ozbiljna drama φάραγξ, γγος, ἡ gudura, bezdan
τρέφω hraniti φάρμακον, ου, τό lijek, otrov
τρέχω trčati φθονέω zavidjeti
φθόνος, ου, ὁ zavist φύω roditi
φέρω nositi, podnositi φωνέω govoriti
φεύγω bježati φωνή, ῆς, ἡ glas
φημί govoriti φῶς, φωτός, τό svjetlost
φιλέω voljeti
φιλία, ας, ἡ prijateljstvo Χ
φίλος 3 drag, mio; supst. prijatelj χαίρω radovati se, pozdravljati
φιλοσοφία, ας, ἡ filozofija, mudrost χαλεπός 3 težak
φιλόσοφος, ου, ὁ filozof, mudrac χαλκοῦς, ῆ, οῦν mjeden
φοβερός 3 strašan χαλκοκορυστής, οῦ,
oklopnik
ὁ
φοβέω plašiti
χάρις, ιτος, ἡ ljubav, milost
φόβος, ου, ὁ strah
χειμών, ῶνος, ὁ/
φοῖβος 3 sjajan zima
χεῖμα, τος, τό
φοῖνιξ, ικος, ὁ/ἡ grimizan; grimizna boja χείρ, χειρός, ἡ ruka
φονεύς, έως, ὁ ubojica χέω lijevati
φονεύω ubiti χθών, χθονός, ἡ zemlja
srce, duša, um, razum; hiton – haljina bez
φρήν, φρενός, ἡ
mišljenje χιτών, ῶνος, ὁ rukava;
φρονέω misliti oklop
φυγή, ῆς, ἡ bijeg χορεύω plesati
φυλάττω čuvati χορηγός, ου, ὁ horeg, vođa kora
φύλαξ, κός, ὁ čuvar χορός, οῦ kolo, ples, kor
φυλακή, ῆς, ἡ straža χράομαι upotrebljavati, trebati
φύλλον, ου, τό list χρή treba
φύσις, εως, ἡ priroda χρῆμα, ατος, τό stvar; pl. imutak, novac
φυτεύω saditi χρήσιμος 3 i 2/
koristan
φυτόν, οῦ, τό biljka χρηστός, 3
χρίω mazati

35
36
χρόνος, ου, ὁ vrijeme ψήφισμα, τος τό zaključak
χρυσοῦς, ῆ, οῦν zlatan ψῆφος, ου, ἡ kamenčić za glasovanje
χρυσός, οῦ, ὁ zlato ψιλός 3 ćelav
χρῶμα, τος, τό boja ψυχή, ῆς, ἡ duša
χρώς, χρωτός, ὁ koža
χώρα, ας, ἡ prostor, mjesto, zemlja Ω
χωρέω maknuti se, ići naprijed ᾠδή, ῆς, ἡ pjesma
χῶρος, ου, ὁ mjesto, zemlja, kraj ὠκύς, εῖα, ύ brz
ὠλένη, ης, ἡ lakat
Ψ ὦμος, ου, ὁ pleća, rame
ψευδής 2 lažan ὥρα, ας, ἡ doba
ψεῦδος, ους, τό laž ὡς kako, kao, jer, kad
ψεύδω varati; med. lagati ὤψ, ὠπός oko, vid, lice (kod
Homera)
ψηφίζομαι glasovati
9.1.1. Imena

A
Ἀγαμέμνων, ονος, ὁ Agamemnon, mikenski kralj, vođa Grka pod Trojom
Ἀθηνᾶ, ᾶς, ἡ Atena, božica
Ἀθῆναι, ῶν, αἱ Atena, grad u Atici
Ἀθηναῖος, 3 atenski; supst. Atenjanin
Αἴας, αντος, ὁ Ajant
Ἄιδης, ου, ὁ Had, bog podzemlja; personifikacija za podzemni svijet
Αἰγεύς, έως, ὁ Egej, atenski kralj, otac Tezejev; po njemu nazvano Egejsko more
Αἴγισθος, ου, ὁ Egist, Agamemnonov bratić, s Klitemnestrom ubio Agamemnona
Αἴγυπτος, ου, ἡ Egipat, zemlja na Nilu
Αἰσχύλος, ου, ὁ Eshil, grčki tragičar
Ἀκαδήμεια, ας, ἡ Akademija, Platonova škola
Ἀλέξανδρος, ου, ὁ Aleksandar (Veliki); drugo ime za Parisa
Ἀλκαῖος, ου, ὁ Alkej, lirski pjesnik
Ἀνδρομάχη, ης, ἡ Andromaha, Hektorova žena
Ἀντιγόνη, ης, ἡ Antigona, Edipova i Jokastina kći
᾿Απόλλων, ωνος, ὁ Apolon, sin Zeusa i Lete, bog proricanja
Ἀργοναῦται, ῶν, οἱ Argonauti
Ἄργος, ους, τό Arg, grad u Argolidi
Ἄρης, εως, ὁ Ares, bog rata
Arijadna, kretska kraljevna; Minosova kći; pomogla Jazonu ući u
Ἀριάδνη, ης, ἡ
labirint
Ἀρίων, oνος, ὁ Arion, slavni pjesnik s Lezba
Ἀριστοτέλης, ους, ὁ Aristotel, grčki filozof
Ἀρταξέρξης, ου, ὁ Artakserkso, Kserksov brat

37
38
Ἄρτεμις, ιδος, ἡ Artemida, božica lova
Ἀστυάναξ, ακτος, ὁ Astijanakt, sin Hektora i Andromahe
Ἀσκληπιός, οῦ, ὁ Asklepije, bog liječništva
Ἀτρείδης, ου, ὁ Atrejević, Agamemnon i Menelaj
Ἀττική, ῆς, ἡ Atika, pokrajina u Grčkoj (Atena gl. grad)
Ἀφροδίτη, ης, ἡ Afrodita, božica ljubavi i ljepote, Apolonova sestra
Ἀχαιοί, ῶν, οἱ Ahejci, Grci
Ἀχιλλεύς, έως, ὁ Ahilej, sin Peleja i Tetide, vođa Mirmidonaca, najveći grčki junak

Β
Βάκχος, ου, ὁ Bakho, epitet Dionizov
Βοιωτία, ας, ἡ Beotija, pokrajina u sjeverozapadnoj Grčkoj

Δ
Δαναΐδες, ΐδων, αἱ Danaide, Danajeve kćeri
Δαναοί, ῶν, οἱ Danajci, Grci
Δαίδαλος, ου, ὁ Dedal, atenski arhitekt, graditelj poznatoga labirinta na Kreti
Δαρεῖος, ου, ὁ Darije, perzijski kralj
Δελφοί, ων, οἱ Delfi, Apolonovo proročište u pokrajini Fokidi
Del, kikladski otok u Egejskome moru; rodno mjesto Apolona i Arte-
Δῆλος, ου, ἡ
mide
Δημήτηρ, Δήμητρος, ἡ Demetra, zaštitnica žita, Perzefonina majka
Δημοσθένης, ους, ὁ Demosten, grčki govornik
Διομήδης, ους, ὁ Diomed, junak pod Trojom
Διόνυσος (Διώνυσος), ου, ὁ Dioniz, sin Zeusa i Semele, bog vinove loze; zaštitnik tragedije
Διονύσια, ων, τά Dionizije, svetkovine u čast Dioniza
Ε
Ἑκάβη, ης, ἡ Hekaba, Prijamova supruga, trojanska kraljica
Ἕκτωρ, ορος, ὁ Hektor, sin Prijama i Hekabe, najveći trojanski junak
Ἑλλάς, άδος, ἡ Grčka
Ἕλλην, ηνος, ὁ Grk
Ἑλληνικός 3 grčki
Ἑλένη, ης, ἡ Helena, kći Zeusa i Lede, žena Menelajeva
Ἐπίδαυρος, ου, ἡ Epidaur, grad u Argolidi sa znamenitim kazalištem
Ἐπιμηθεύς, έως, ὁ Epimetej, Prometejev brat
Ἔρις, ιδος, ἡ Erida, božica srdžbe
Ἑρμῆς, οῦ, ὁ Hermo, sin Zeusa i Maje, glasnik bogova
Ἔρως, ωτος, ὁ Eros, bog ljubavi
Ἐφιάλτης, ου, ὁ Efijalt, izdajica grčke vojske u bitci kod Termopila
Εὐριδίκη, ης, ἡ Euridika, Orfejeva žena
Εὐριπίδης, ου, ὁ Euripid, grčki tragičar
Εὐρύκλεια, ας, ἡ Eurikleja, ključarica u Odisejevoj kući
Εὐρώπη, ης, ἡ Europa, kći Feniksova; djevojka koju je Zeus oteo i odnio na Kretu

Ζ
Ζεύς, Διός, ὁ Zeus, vrhovni grčki bog

Η
Ἠλέκτρα, ας, ἡ Elektra, kći Agamemnona i Klitemnestre
Ἥλιος, ίου, ὁ Helije, kralj Sunca
Ἥρα, ας, ἡ Hera, Zeusova sestra i supruga
Ἡρακλῆς, κλέους, ὁ Heraklo, najveći grčki junak, sin Zeusa i Alkmene

39
40
Ἡρόδοτος, ου, ὁ Herodot, grčki povjesničar (rodom iz Halikarnasa)
Ἥφαιστος, ου, ὁ Hefest, sin Zeusa i Here, kovač i oružar bogova
Ἠχώ, οῦς, ἡ Jeka (personificirana boginja jeke)

Θ
Θεμιστοκλῆς, έους, ὁ Temistoklo, atenski vojskovođa
Θῆβαι, ῶν, αἱ Teba, grad u Beotiji
Θησεύς, έως, ὁ Tezej, atenski kralj
Θουκυδίδης, ου, ὁ Tukidid, grčki povjesničar
Θρᾴκη, ης, ἡ/Θρᾴκιος 3 Trakija, pokrajina u sjevernoj Grčkoj/Trački
Filoktet, glasoviti strijelac iz Trojanskoga rata; posjedovao
Φιλοκτήτης, ου, ὁ
Heraklov luk i strijele

Ι
Ἰάσων, ονος, ὁ Jazon, vođa Argonauta
Ἰησοῦς, οῦ, ὁ Isus
Ἰθάκη, ης, ἡ Itaka, otok u Jonskome moru, Odisejeva domovina
Ἴλιον, ίου, τό Ilij, Troja
Ἱππόλυτος, ου, ο Hipolit, sin Tezejev, Fedrin posinak
Ἰσμήνη, ης, ἡ Ismena, sestra Antigonina
Ἴσσα, ης, ἡ Vis
Ἰφιγένεια, ας, ἡ Ifigenija, kći Agamemnona i Klitemnestre

Κ
Καλυψώ, οῦς, ἡ Kalipsa, kći Atlantova, nimfa, živjela na otoku Ogigiji
Κάλχας, άντος, ὁ Kalhant, vrač
Κίρκη, ης, ἡ Kirka, kći Helija i Perse, nimfa, čarobnica s otoka Eeje
Κλυταιμνήστρα, ας, ἡ Klitemnestra, Agamemnonova žena
Κρέων, οντος, ὁ Kreont, kralj Tebe nakon Lajeve smrti
Κρήτη, ης, ἡ Kreta, otok u Egejskome moru
Κύκλωψ, ωπος, ὁ Kiklop
Κῦρος, ου, ὁ Kir, perzijski vladar

Λ
Λάιος, ίου, ὁ Laj, tebanski kralj, Edipov otac
Λέσβος, ου, ἡ Lezb, otok u Egejskome moru, rodno mjesto Sapfe
Λεωνίδας, ου, ὁ Leonida, spartanski zapovjednik u Termopilskoj bitci
Λητώ, οῦς, ἡ Leta, majka Apolona i Artemide

Μ
Μήδεια, ας, ἡ Medeja, Jazonova žena
Μῆδος, ου, ὁ Međanin (Perzijanac)
Μίμνερμος, ου, ὁ Mimnermo, elegijski pjesnik
Μοῦσα, ης, ἡ Muza
Μυκῆναι, ῶν, αἱ Mikena, grad u Argolidi, Agamemnonova prijestolnica

Ν
Naks, kikladski otok u Egejskome moru; mjesto odakle je
Νάξος, ου, ἡ
Dioniz oteo Arijadnu
Ναυσικάα, ας, ἡ Nausikaja, feačka princeza
Νέστωρ, ορος, ὁ Nestor, najstariji i najmudriji junak u Trojanskome ratu
Νίκη, ης, ἡ Nika, pridjevak Atene

41
42

Ξ
Ξενοφῶν, ῶντος, ὁ Ksenofont, grčki povjesničar
Ξέρξης, ου, ὁ Kserkso, sin Darijev; kralj Perzije

Ο
Ὀδυσσεύς, έως, ὁ Odisej, sin Laertov, kralj Itake
Οἰδίπους, ποδος, ὁ Edip, sin Laja i Jokaste, mitski junak
Ὄλυμπος, ου, ὁ Olimp, planina u Tesaliji, mitsko sjedište bogova
Ὀλυμπία, ας, ἡ Olimpija, grad u Elidi; Zeusovo svetište
Ὅμηρος, ου, ὁ Homer, grčki pjesnik
Ὀρέστης, ου, ὁ Orest, sin Agamemnona i Klitemnestre

Π
Παλλάς, άδος, ἡ Palada (Atena)
Πάρις, ιδος/ιος, ὁ Paris, trojanski kraljević
Παρνασσός, οῦ, ὁ Parnas, planina u Fokidi (prebivalište Muza)
Πάρος, ου, ἡ Par, kikladski otok u Egejskome moru
Παρύσατις, ιδος, ἡ Parisatida, žena Darija, perzijskoga kralja
Πάτροκλος, ου, ὁ Patroklo, Ahilejev vjerni prijatelj
Περικλῆς, έους, ὁ Periklo, atenski državnik
Πηληιάδης, ου, ὁ Pelejević, Ahilejev nadimak
Πηνελόπη, ης, ἡ Penelopa, Odisejeva vjerna supruga
Πίνδαρος, ου, ὁ Pindar, lirski pjesnik
Πλάτων, ωνος, ὁ Platon, grčki filozof
Πολύφημος, ου, ὁ Polifem, Kiklop
Πολυνείκης, ου, ὁ Polinik, Antigonin brat
Ποσειδῶν, ώνος, ὁ Posejdon, bog mora
Πρίαμος, ου, ὁ Prijam, trojanski kralj
Προμηθεύς, έως, ὁ Prometej
Πρωταγόρας, ου, ὁ Protagora, grčki sofist

Ρ
Ρόδος, ου, ἡ Rod, otok u Egejskome moru
Ῥώμη, ης, ἡ Rim, grad u Italiji

Σ
Σάμος, ου, ἡ Sam, otok u Egejskome moru
Σαπφώ, οῦς, ἡ Sapfo, lirska pjesnikinja s Lezba
Σοφοκλῆς, έους, ὁ Sofoklo, grčki tragičar
Sparta, pokrajina i istoimeni grad u Lakedemonu; prijestolnica
Σπάρτη, ης, ἡ
Menelajeva
Συκελία, ας, ἡ Sicilija
Σωκράτης, ους, ὁ Sokrat

Τ
Τειρεσίας, ου, ὁ Tiresija, tebanski vrač
Τηλέμαχος, ου, ὁ Telemah, sin Odiseja i Penelope
Τισσαφέρνης, ου, ὁ Tisaferno, perzijski satrap
Τροία, ας, ἡ Troja
Τρῶες, Τρώων, οἱ Trojanci
Τυρταῖος, ου, ὁ Tirtej, elegijski pjesnik

43
44

Φ
Φάρος, ου, ἡ Hvar, kolonija Grka s otoka Para
Φοῖβος, ου, ὁ Feb (Apolon)

Χ
Χριστός, οῦ, ὁ Krist, Pomazanik
46
9.2. Tablice glagola

9.2.1. Glagoli prema završnome glasu osnove (verba vocalia, verba muta i verba liquida)
PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST

θηράω loviti θηρα- θηράσω ἐθήρασα

τιμάω častiti τιμα- τιμήσω ἐτίμησα
ποιέω činiti ποιε- ποιήσω ἐποίησα
δουλόω zarobljavati δουλο- δουλώσω ἐδούλωσα
καλέω zvati καλε-/κλη- καλῶ ἐκάλεσα
κελεύω zapovijedati κελευ- κελεύσω ἐκέλευσα
ἀκούω čuti ἀκου- ἀκούσομαι ἤκουσα
ἄγω voditi ἀγ- ἄξω ἤγαγον
φεύγω bježati φυγ- φεύξομαι ἔφυγον
ἄρχω vladati ἀρχ- ἄρξω ἦρξα
πράττω raditi, činiti πραγ- πράξω ἔπραξα
τάττω redati ταγ- τάξω ἔταξα
πέμπω slati πεμπ- πέμψω ἔπεμψα
γράφω pisati γραφ- γράψω ἔγραψα
βλάπτω škoditi βλαβ- βλάψω ἔβλαψα
θάπτω pokapati ταφ- θάψω ἔθαψα
κόπτω udarati κοπ- κόψω ἔκοψα
ῥίπτω bacati ῥιπ- ῥίψω ἔρριψα
κλέπτω krasti κλεπ- κλέψω ἔκλεψα
τρέφω hraniti τρεφ- θρέψω ἔθρεψα
πείθω nagovarati, πείσω
πιθ- ἔπεισα
πείθομαι slušati πείσομαι
ψεύδω varati ψεύσω ἔψευσα
ψευδ-
ψεύδομαι lagati ψεύσομαι ἐψευσάμην
 PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

τεθήρακα τεθήραμαι ἐθηράθην θηρατός

τετίμηκα τετίμημαι ἐτιμήθην τιμητός
πεποίηκα πεποίημαι ἐποιήθην ποιητός
δεδούλωκα δεδούλωμαι ἐδουλώθην δουλωτός
κέκληκα κέκλημαι ἐκλήθην κλητός
κεκέλευκα κεκέλευσμαι ἐκελεύσθην κελευστός
ἀκήκοα (ἤκουσμαι) (ἠκούσθην) ἀκουστός
ἦχα ἦγμαι ἤχθην ἀκτός
πέφευγα
ἦρχα ἦργμαι ἤρχθην ἀρκτός
πέπραγα πέπραγμαι ἐπράχθην πρακτός
τέταχα τέταγμαι ἐτάχθην τακτός
πέπομφα πέπεμμαι ἐπέμφθην πεμπτός
γέγραφα γέγραμμαι ἐγράφην γραπτός
βέβλαφα βέβλαμμαι ἐβλάβην βλαπτός
(τέταφα) τέθαμμαι ἐτάφην θαπτός
κέκοφα κέκομμαι ἐκόπην κοπτός
ἔρριφα ἔρριμαι ἐρρίφθην ῥιπτός
κέκλοφα κέκλεμμαι ἐκλάπην κλεπτός
τέτροφα τέθραμμαι ἐτράφην θρεπτός
πέπεικα
πέπεισμαι ἐπείσθην πειστός
πέποιθα
ἔψευκα ἔψευσμαι ἐψεύσθην ψευστός

47
48
PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST

γυμνάζω vježbati γυμναδ- γυμνάσω ἐγύμνασα

σῳδ-,
σῴζω spašavati σώσω ἔσωσα
σω-
καθαίρω čistiti καθαρ- καθαρῶ ἐκάθηρα
φαίνω pokazivati φανῶ
φαν- ἔφηνα
φαίνομαι pokazivati se φανοῦμαι
ἀγγέλλω javljati ἀγγελ- ἀγγελῶ ἤγγειλα
στέλλω slati στελ- στελῶ ἔστειλα
σπείρω sijati σπερ- σπερῶ ἔσπειρα
διαφθείρω kvariti δια-φθερ- διαφθερῶ διέφθειρα
ἀποκτείνω ubijati ἀπο-κτεν- ἀποκτενῶ ἀπέκτεινα
ἐγείρω buditi ἐγερ- ἐγερῶ ἤγειρα
κρίνω suditi κριν- κρινῶ ἔκρινα
βάλλω bacati βαλ-/ βλη- βαλῶ ἔβαλον
 PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

γεγύμνακα γεγύμνασμαι ἐγυμνάσθην γυμναστός

σέσωκα σέσῳσμαι ἐσώθην ἄ-σωτος

κεκάθαρκα κεκάθαρμαι ἐκαθάρθην καθαρτός

πέφαγκα ἐφάνθην
πέφασμαι ἄ-φαντος
πέφηνα ἐφάνην
ἤγγελκα ἤγγελμαι ἠγγέλθην ἀγγελτός
ἔσταλκα ἔσταλμαι ἐστάλην σταλτέον
ἔσπαρκα ἔσπαρμαι ἐσπάρην σπαρτός
διέφθαρκα διέφθαρμαι διεφθάρην ἀδιάφθαρτος
ἀπέκτονα
ἐγρήγορα ἠγέρθην
κέκρικα κέκριμαι ἐκρίθην κριτός
βέβληκα βέβλημαι ἐβλήθην βλητός

49
50
9.2.2. Glagoli na –μι
PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST

τίθημι metati τι-θε- θήσω ἔθηκα

δίδωμι dati δι-δο- δώσω ἔδωκα
ἵημι slati ἱ-ε- ἥσω ἧκα
στήσω ἔστησα
ἵστημι stavljati ἱ-στα-
στήσομαι ἔστην
φημί govoriti φα- φήσω ἔφησα
δείκνυμι pokazivati δεικ- δείξω ἔδειξα
κέραννυμι miješati κερα-/ κρα- κερῶ, -ᾷς ἐκέρασα
σβέννυμι σβεσ- σβέσω ἔσβεσα
gasiti
σβέννυμαι σβη- σβήσομαι ἔσβην
ζεύγνυμι spajati ζευγ-/ ζυγ- ζεύξω ἔζευξα
μείγνυμι miješati μειγ-/ μιγ- μείξω ἔμειξα
ἀπόλλυμι upropaštavati ὀλε- ἀπολῶ ἀπώλεσα
ἀπόλλυμαι propadati ἀπολοῦμαι ἀπωλόμην
 PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

τέθηκα ἐτέθην θετός

δέδωκα δέδομαι ἐδόθην δοτός
εἷκα εἷμαι εἵθην ἑτός

ἕστηκα ἐστάθην

δέδειχα δέδειγμαι ἐδείχθην

κέκραμαι ἐκράθην

ἔσβεσμαι ἐσβέσθην
ἔσβηκα
ἔζευγμαι ἐζεύχθην (ἐζύγην)
μέμειγμαι ἐμείχθην (ἔμιγην)
ἀπολώλεκα
ἀπόλωλα

51
52
9.2.3. Glagoli s osobitom tvorbom oblika
PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST

ἀγορεύω govoriti ἀγορευ-/ἐπ- ἐρῶ εἶπον

αἱρέω uzimati αἱρε-/ἑλ- αἱρήσω εἷλον
ἁλίσκομαι bivati uhvaćen ἁλω- ἁλώσομαι ἑάλων
ἁμαρτάνω griješiti ἁμαρτε- ἁμαρτήσομαι ἥμαρτον
ἀναλίσκω trošiti ἀναλο- ἀναλώσω ἀνήλωσα
ἀποθνῄσκω umirati θαν/θνη- ἀποθανοῦμαι ἀπέθανον
αὐξάνω povećavati αὐξε- αὐξήσω ηὔξησα
ἀφικνέομαι odlaziti ἱκ- ἀφίξομαι ἀφικόμην
βαίνω ići βα/βη- βήσομαι ἔβην
βούλομαι željeti βουλε- βουλήσομαι
γηράσκω starjeti γηρα- γηράσομαι ἐγήρασα
γίγνομαι postajati γενε- γενήσομαι ἐγενόμην
γιγνώσκω poznavati γνω- γνώσομαι ἔγνων
δεῖ treba δεε- δεήσει ἐδέησε
δέομαι trebati, moliti δεε- δεήσομαι
δίδάσκω poučavati διδαχ- διδάξω ἐδίδαξα
δοκέω misliti δοκε- δόξω ἔδοξα
ἐλαύνω goniti ἐλαυ/ἐλα- ἐλῶ ἤλασα
ἐθέλω željeti ἐθελε- ἐθελήσω ἠθέλησα
ἕπομαι slijediti ἑπ-/σεπ- ἕψομαι ἑσπόμην

ἔρχομαι ići ἐρχ-/ἐλθ- εἶμι ἦλθον

ἐσθίω jesti ἐσθι-/ἐδ-/φαγ- ἔδομαι ἔφαγον

εὑρίσκω nalaziti εὑρε- εὑρήσω ηὗρον
PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. NAPOMENA

εἴρηκα εἴρημαι ἐρρήθην VIII. raz.

ᾕρηκα ᾕρημαι ᾑρέθην VIII. raz
ἑάλωκα VI. raz.
ἡμάρτηκα ἡμάρτημαι ἡμαρτήθην V. raz.
ἀνήλωκα ἀνήλωμαι ἀνηλώθην VI. raz.
τέθνηκα VI. raz.
ηὔξηκα ηὔξημαι ηὐξήθην V. raz.
ἀφίγμαι V. raz.
βέβηκα V. raz.
βεβούλημαι ἐβουλήθην VII. raz.
γεγήρακα VI. raz.
γέγονα (γεγένημαι) VII. raz.
ἔγνωκα ἔγνωσμαι ἐγνώσθην VI. raz.
δεδέηκε VII. raz.
δεδέημαι ἐδεήθην VII. raz.
δεδίδαχα δεδίδαγμαι ἐδιδάχθην VI. raz.
δέδοκται VII. raz.
ἐλήλακα ἐλήλαμαι ἠλάθην V. raz.
ἠθέληκα VII. raz.
VIII. raz.
ἐλήλυθα
VIII. raz.
ἥκω
VIII. raz.
ηὕρηκα ηὕρημαι ηὑρέθην VI. raz.

53
54
ἔχω imati ἐχ-/σχ- ἕξω / σχήσω ἔσχον
ζάω / βιόω živjeti ζα-/ βιω- βιώσομαι ἐβίων
καθίζω καθιῶ ἐκάθισα
sjediti ἱδ-/ἑδ-/ἡ-
καθίζομαι καθεδοῦμαι ἐκαθεζόμην
λαμβάνω uzimati λαβ/ληβ- λήψομαι ἔλαβον
λανθάνω biti skriven λαθ/ληθ- λήσω ἔλαθον
λέγω govoriti λεγ- λέξω ἔλεξα
μανθάνω učiti μαθε- μαθήσομαι ἔμαθον
μάχομαι boriti se μαχε- μαχοῦμαι ἐμαχεσάμην
μέλει μοι brine me μελε- μελήσει ἐμέλησε
μέλλω željeti μελλε- μελλήσω ἐμέλλησα
μένω ostajati μενε- μενῶ ἔμεινα
μιμνῄσκω opominjati μνη- μνήσω ἔμνησα
νέμω dijeliti νεμε- νεμῶ ἔνειμα
οἴομαι misliti οἰε- οἰήσομαι

ὁράω gledati ὁρα-/ὀπ-/ἰδ- ὄψομαι εἶδον

ὀφείλω koristiti ὀφελ- ὀφειλήσω ὤφελον

παίω παίσω ἔπαισα
udarati παι-/πληγ-/πλαγ-
πλήττω πλήξω ἔπληξα
πάσχω trpiti πασχ-/παθ- πείσομαι ἔπαθον
πίνω piti πιν-/πι-/πο- πίομαι ἔπιον
πίπτω padati πετ-/πεσ-/πτω- πεσοῦμαι ἔπεσον
πυνθάνομαι doznavati πυθ/πευθ- πεύσομαι ἐπυθόμην
τρέχω trčati τρεχ-/δραμε- δραμοῦμαι ἔδραμον
τυγχάνω pogađati τυχε/τευχ- τεύξομαι ἔτυχον
ἤνεγκον
φέρω nositi φερ-/οἰ-/ἐνεγκ- οἴσω
ἤνεγκα
 ἔσχηκα ἔσχημαι VIII. raz.
βεβίωκα VIII. raz.

κάθημαι VIII. raz.

εἴληφα εἴλημμαι ἐλήφθην V. raz.

λέληθα V. raz.
λέλεγμαι ἐλέχθην VIII. raz.
μεμάθηκα V. raz.
μεμάχημαι VII. raz.
μεμέληκε VII. raz.
VII. raz.
μεμένηκα VII. raz.
μέμνημαι ἐμνήσθην VI. raz.
νενέμηκα νενέμημαι ἐνεμήθην VII. raz.
ᾠήθην VII. raz.
ἑώρακα ἑώραμαι
ὤφθην VIII. raz.
ὄπωπα ὦμμαι
VII. raz.
ἐπλήγην
πέπαικα πέπληγμαι VIII. raz.
ἐπλάγην
πέπονθα VIII. raz.
πέπωκα πέπομαι ἐπόθην VIII. raz.
πέπτωκα VIII. raz.
πέπυσμαι V. raz.
δεδράμηκα VIII. raz.
τετύχηκα V. raz.

ἐνήνοχα ἐνήνεγμαι ἠνέχθην VIII. raz.

55
Nacionalni
Nacionalnicentar
centarzazavanjsko
vanjskovrednovanje
vrednovanjeobrazovanja
obrazovanja