Uredaik ar, 2ELIMIR MATUTINOVIC Recenzenti Prof. dr. KONSTANTIN MOMIROVIC Prof. dr. SLAVKO KLIAIC Prof. dr. BORIS SOROKIN ji — CIP eka, Zagreb Katalogizacija uw publikact ‘Nacionalna i sveudilina ‘UDK 15992301 (0758) FULGOST, Ante Psihlogija lignosti + teorije Istragivanja / Ante Fulgosi, — 4. izd. = "Zagreb: Skolska Knjiga, 1987. — Vani, 499 ste. Pm. — (asbeniei Sveuslista 'w Zagrebu — Manualia Universitatis ‘stadiorum Zagrab- 1, ind, 1981. — Bibliogratija iza. svak poglavlja, — Kazala ad Objavifivanje ovog udzbenika odobrio je Odbor za iadavatku djelatnost Sveutilista u ‘Zagrebu rjelenjem br. 02S1S/21981. od 20. 4. 1981. ‘Tisak: »Vjesnike — Zagreb I~ 4¢#43 ie Dr. Ante Fulgosi redovni profesor Filozofskog fakulteta Sveusiligta u Zagreba Psihologija licnosti Teorije i istrazivanja IV. iadanje Skolska kajTRRERSTTETCAA BIRITOTERN - ap ASP «on $4 ATA Sadréqj Predgovor vod Prvi dio S. Freud: Psihodinamiska teotija liénosti LH. A. Murray: Motivacijska teorija E ‘hosocijalna teorija liénosti \W. H. Sheldon: Konstitucionalna teorija lignosti Treéi dio K, Lewin: Topotetka teorija liénosti Cetvrti dio W. Allport: Personoloska teorija licnosti . Maslow: Humanisti¢ka teorija liénosti Fenomenoloska teorija lignosti Kelly: Kognitivna teorija liénosti Peti B. F. Skinner: Bihevioristiéka teorija lénosti Sesti dio H. J. Eysenck: Dimenzionalna tipologija lignosti R. B. Cattell: Faktorskoanaliti¢ka teorija liénosti Kazalo imena Kazalo pojmova 2 at us 151 181 as 267 215 3 341 383 a9 467 414Predgovor Suvremena znanstvena psihologija uéinila je u nekolike posljednjih de setljeca velik napredak na podrutju proutavanja onih aspekata covjekova ponasanja i subjektivnih dofivljaja koji su najuse povezani s njegovim po} mom o.sebi i onih Koji tvore lignost pojedinea. Taj je napredak ueinjen Zahvaljujudl tome sto je na podruéju proutavanja lienost, signo kao i'ma Grugim podratjima suvremene znanstvene psihologije, ostvarena sinteza teo- rijskog i empirijskog rada. Bez te sinteze takav napredak ne bi bio mogué. Sam teorijski rad bez empirijskih verifikacija, znatio bi oblénu spekulaciju bio bi znanstveno beavrijedan, a empirijska istraivanja bez teorijskih Kon- cepeija predstavijala bi bernadno Iutanje 1 besciljal empirizam, slijep za relevantne probleme Zovjeka, osuden na sstrafivanje trivijalnosti i nemocan dda nade zanstvene odgovore na osnovaa pitanja o IjudsKo} prirodi. Sinteza teorljskog i empirijskog Tada omoguélla je da se u podruéje istra fivanja liénosti unesu ananstvene metode cksperimenta, mjerenja i mate- ‘matighih analiza (osobito faktorske analize) pored vee tradicionalnih Klin. ih opservacija i da se te metode Koriste pri istrafivanju relevantnih trivijainih pitanja i problema. Zahvaljujuei tome danas se liénost istrafuje primjenom velikog broja vrlo raznolikih postupaka od biokemijskomoleku- Iarnih, matematickih, multivarjatnih do’ eksperimentalnih 1 klinlkin, Vazno je istakmuti da se svi ti postupel | istrativanja, usprkos njihovo) razigitost, Pokazuju Korisnim | produktivnim te se medusobno nadopunjuju, Suvreme. ft znanstvena psihologija litnosti ne mote se stoga odred! ni jednog od th i brojnih drugih pristupa i metoda, U ovo} sam Knjiat titaocu f student nastojao prufiti uvid 4 dokaze © medusobnoj povezanosti I sinteal teorijskog i empiriskog rada koja je ostva: rena na podrugju suvramene psibolog Ctalae ée sigumo bit iznenaden firinom i raznoliko8éu teorljskih kon- cepelja.litnosti i suvzemeno} psihologiji 3 njihovom medusobnom suprot- noséu, Ta cinjenica, medutim, ukazuje na ogromno podrutje koje predstay. Ija Ijudska lignost, na veliku’ razliitost njezinih aspekata, kao 4 na. gotovo neogranigenu. mogucnost njenog mienjanja 1 aijantiranja. Ovo se posijed. nije odnosi narotito ‘na one koncepelje koje isticu subjektivne dotivljaje kao primarne komponente licnost. Zbog velikog broja psiholoskih teorija i s njima povezanih istrafivanja trebalo je uéinili izbor } selekeiju, Keiteriji po Kojima su odabrane teorije koncepetje uw ovo} knjizi bili su novost { empirijska podrska, odnosno st. pan} sinteze teorijskog | empirijskog rada, Prednost sam dao novim psiholo’. Kim teorijama'i onima koje se ne oslanjaju samo na jednu vrstu empiri skih podataka, odnosno koje se ne oslanjaju samo na klinieke podatke: Ki: nicki’ podaci nekad su bili dovoljni 2a razlikovanje znanstvenih teorija. li osti od nezanstvenih, tj. spekulativnih, Klinicki podacl ne_predstavijaju vinjovolnu osnovu 2a manstvenu validsciju pojedinih koncepcija, veé moraju fit dopunjent podicinat rezltatima raltvajataih ckoperenata, reals tima matematickih analiza (w prvom reda retullatina faktorske analize), t© odacitna i rezultatima univarijatmih odnosno Klasiénjh ekeperimenata, ‘Ne oom mjestu 2elim izraxiti zahvalnost svima onima Kofi su mi po rmogii w stvaranju ove knjige i na njihovom tradu da ona poprim svoj ko- badol oblik Prof. Zelimiry Paviini i Drustvu psibologa Hrvatske dugujem zahvalnost sto su svojom zainteresiranot | infeljtivnoteu potakisizdavanje ove knjt ae | stort vjete da rukopis bude dovrsen Recenzentima prof, dr Konstantinu Momirovigy, prof. dr Borisu Soro- iow i doc. dr Slavik Kijajicu dugujem zahvalnost 2a'njihove Korlsne suge stije i prijedioge Veliku zahvalnost isdavam uredniku dr ing. 2eljku Matutinovicu, graf. uredniky 2eljku Tomljanoview, lektora prof. Mari Sabljak 1 korektorskom {imu koji su Gls velik-napor | podrtvovanje da bi ova njiga moela iad ebu, svibnja 1981, U Zogreda, svibnj fe Uz drugo izdanje Drugo izdanje Psihologije litnosti identigno je prvom osim Sto su isprav- Ijene Stamparske pogretke koje su na pojedinim mijestima remetile smisao teksta, Prijem na koji je Psihologija liénosti naisla kod studenata razligitin struka i Gitalaca razliitih profesija 1 usmjerenja pokazuje koliko je takva knjiga nedestajaia na natem podrugju i, Sto posebno raduje, na postojanje intenzivnog interesa 2a spoznaje i dostignuéa suvremene znanstvene psiho- logije. Zagreb, obujak 1983. Autor vu uvop Foire acti gttatanemianani Slim acne liane an sa lac) ea me aay sna i aus sling pate, ey oo pray roti tease Skene Mp onl i tree sartvene pt drain pha ui Peal pmal na in pote nce Pat mouse roahnst creme Pete Aeon peach sec te at Na ai ee ee pon asin pa a 2 Pao pos He Tag pe Pt na Plone wan in a eta Se ty a traced aaust oe emer m oh pana Shc eet oc tt Si Rb Hane hima ort hy ones polling porcini 1cijalne probleme kaji ga zaokupijaju i apsorbiraju dovede u vezu s tim osnov- rim pitanjima te da na taj natin bolje osmisli I razumije ne samo svoj via- stiti rad nego i rad i istrazivanja drugih, odnosno omoguéuje mu razumije- vanje Tazvoja i prirode suvremene znanstvene psihologije uopée. Povijest istrazivanja liénosti Interes za dovjekovu lignost star je vjerojatno koliko i sam Eovjek, od- nosno toliko koliKO je star interes 2a ljudsku prirodu. Rijeé lignost ili osobnast potjede of latinske rijeti persona, Persona je omatavala masku koju su nosii glumel u starogréko) dram! za veijeme pred- Stave. Vee sama éinjenica da Je pojedinac sposoban, makar samo za viijeme trajanja predstave, igrati drugog éovjeka ill drugu osobu lzaziva, pitanja vedi s njegovom viasiitom oscbom i njegovom vastitom prirodom, odno- Sno, gen¢ralizirano na sve ude, takva mogucnost izaziva pitanja o Ijudsko} prirodi uopée. Funkeija maske u starogreko} drami bila je da gledaocima na- Vijesti odreden i konzistentan obrazac ponaganja od strane onog koji takva Inasku nosi, Ubrzo je ta rijet pogela onnacavati ne samo maski. nego 1 osabu, fodnosno ulogu koju ta maska oznagava, Konaéno ta je rijet potela oma: Eavatif saniog glumca ill glume Danas je rijeé lignost vrlo éesta i uobigajena w govorno} komunikaciji w svakodnemmom Zivotu, Njezino je precizno anaéenje w takvo} komunikacit kao I znagenje mnogih rijeéi u normalno} Ijudsko} Komunikacii, vrlo neja: sno i neodredeno. Vjergjaino postoji vedi broj zagenja te rijeti koju ona ima w obiénom govoru i vjerojatno, Kako je io sluéaj i's drugim rijetima, svaki sugovornik Koristi tu rjet-na drugatiji natin. Pri tome, Kao i u svakom Grugom Komuniciranju slléne vrste, sugovornici gotove nikad ne postaju svje- snl razliirostiznaéenja koje njihove Tijett (koje im slude za medusobno » Fanumijevanjes) lmaje za svakog od ajib Moglo bi se reci da je najéesée matenje rijeéi lignost u svakodnevnom ivotu vezano uz natin ponasania pojedinca, Lignost bi prema tome predsta Ijala oznaku 2a Konzistentan nagin ponasanja i postupanja pojedinaca. Tar kvo znagenje termina yodi svaje podrijetto vee od Platona Koji Je spominjao tipove liénosti na bazi Konzistentnog ponafanja kao Sto je to éinio | Aristotel uu svojoj Etici, a zatim i Teofrast, uéenik Aristotelov, w svojim Karakteria Tako, da navedemo kao primjer, Teotrast opisuje vulizicue kao onog Kofi se na Konzistentan nagin nastoji dodvoriti drugome } tako neprekidnim ula- givanjem, odobravanjem i poslusnoiéu steci njegova naklonost, Znavenje termina lignost postaje postepeno joS Sire. Tako lignost potinje omagavati nediju drustvenu ulogu ili druStvenu stk pojedinea (oon je veka lignoste, von je visoka lignosts), a Konzistencija ponaganja Koja je osnova Tienosti sada se vee protete na cjelokupno trajanje Zivota pojedinaca Sto nati da je njegovo Konzistentno ponasanje postalo cjelotivoina uloga. Dalja znaéenja termina liéndst w laika jesu: Sarm, popularnost (eon je popularna lignoste), identitet pojedines, fiitka privlagnost ill veik broj dw gin socljalao ti individuaino poteljaih ilk nepoteljnih obiljetja pojedinaca Treba svakako reéi da u svemu tome postojt velik udio subjektivmog ili ko. otativnog znagenja 2 Licnoteu w mista Yudske prirode bavi su se mnogi tokom stednje vijeka, a bave se I danas s nesnanstventh pociija. Suvremena anamatecna Pek hologia Nénosti ima, medutim, svoje podrijeio w mediciat Medicinska cradicija psihologije liénosti zapotinje vjerojstno od Hipo- rata, grkog lijetnika koji Je Zvio u Cetyriom stole pre enc are Ba potrat Je pokuSeo meduljudshe razike u emocionaltom ‘eagivaju Tempe Famentu protumatiti na biokemijskoj osnovtt postavio je piv tea sine tignost, Ljudi se medusobno raxikuju po temperaments | emoclonaisost Jes 4 razliio.punjent tjlesnim sokovima ojih ima tetie veste kin eta uc, fata 2u¢ 1 Megma, Osim Sto ti elesnl sokovi Objasnjavaje iadividusine razlike, onl mate | asnovu 2dravlja odhosno Doles. Zavavife peso eote keada postoji odgovarajuea ravnotets u zastupljenust th sokovas betess da kada se ta ravnoteda poremeti. Hipokratovo utenje prewce je kasnive timskt tijetnik Galen, Ono’ se odrtalo ave do nabih dana, naravoo w ‘aoi}e ajenom i znanstveno mnogo osnovanijem Sblika U direktnoj vezi s psihologijom lignosti jest evropska klinigka medicina ‘osamnaestog i devetnaestog stoljeca. U 10 doba medicina se bavila proutava- ‘njem simptomatotogtje sdusevnih bolesti« ili psihoza, klasifikacijom 1 lijete. ‘jem takvih bolesti. Na osnovi tada poznatih ili viadajucih fiziploskih. kon: cepeija 0 mentalno} aktivnosti, francuski lijegnik Philippe Pinel Je (u 18. sts. ljeéu) psihatigke poremecaje liénosti pote tumaeiti poremecajima u funk. Cioniranju mozga. To je u 10 doba dudovath ili dusevnih koncepetja ljdske Prirode bila Fevolucionarna i odluéujuca prekretnica koja je podstakla znan- Stvena istragivanja sdugevnih bolestie ili psihoza u devetnaesiom stoljecu 1 kasnije. Osim pokusaja i nastojanja da se prouée psihoze, u evropsko} kli- Rigko} medicini raavila su se i nastojanja da se prouée | razumijuy mewroce, Neuroze kao poremecaje u ponatanju i litnosti koji su blaze karaktera od psihoza, pokusavali su lijediti i odstranjivati iz ponasanja razli¢itim vrstama # postupeima sugestije. Takva su nastojanja i pokusaji prevladavall tokom osamnaestog i devetniestog stoljeéa. Sugestija oznaéava postupak u mijenja- ‘ju ili utjecanju na nedije ponafanje tako da taj pojedinac nekriticki pr hvaga odredene postupke ili savjete, odnosno vjerovanja. Tako. su lijetaicl Uspijevali odstraniti ili olakSati neurotigke simptome jednostavnim uvje-a- vanjem pacijenta da ée odreden postupak sigurno dovesti do toga. Sugestija je kasnije postala osnovom hipnoze koja ju je u veliko} mjeri 1 sasvim istiv Ssnula. Hipnoricka sugestija je ubizo postala osnovnom metodom slijetenjae Odredenih vrsta neurotigkih simptoma i poremecaja. Francuski lijegnik i ps! hijatar Jean-Martin Charcot je (u 19. stoljecu) razvio viastitu Koncepeiju teoriju hipnoze koja je privakla velik broj pristalica j sljedbenika koji su hhipnoti¢ke fenomene htjeli znanstveno proutiti ili iskoristiti w terapiji, Medu ‘lima je bio i Sigmund Freud kojeg smatramo osnivagem moderne psihologije lignosti, Freud je postavio osnovu ne samo suvremene psihologije litnosti, vee Je izradio i niz terapeurskih postupaka i tehnika te prufio prva znatajna teoriju lignosti w povijesti psihologije. Vecina suvremenih teorija lignosti tt Neko} su veri ii odnosu § Freudovom teorijom. Medutiin, podjednako iolike valan i velik je J utjecaj ostaie evropske klinieke medicine i njena nastojanja da se poremetaji ponasanja znanstyeno objasne i klasificiraju. Tu je posebno zaéajan rad njematkog lijetnika Emila Kraepelina i Francuza Pietra Janeta, U vezi s kiinickomn tradicijom suvremene psihologije liénosti interesantn Je spomenuti da fizikaine pozicije u objatnjayanju poremecaja ponasanja i 3lignosti, koje su predstavijale temelj medicinskog pristupa, Aisu nikako mogle biti spojene s pozicijama i pristupom tadatnje psihologije normalaih. Ta se psihologija tek potela oslobadati filozo/ske duhoznanstvene tradicije i pater- nalizma filozofije kao i spekulatiynog pristupa psihickim fenomenima 1 pro- cesima. Takvu psihologiju medicina, kao veé uznapredovala znanost, nije ni trebala ni mogla Koristiti 2bog toga lijetnici nisu mogli pronaci nita korisno u onome sto je akademska psihologije pruzala, a ni psiholozi nisu pronalazili esto sligno u prougaranju mentalnih oboljenja i poremecaja (Murphy, 1945). Tek je Freud pokusao spojiti psihologiju s medicinom (ili medicinu s psiho- logijom) i na taj nagin psihologiju lignosti otcijepitl od filorofsko-religiozno- “ideoloske tradictje i spojiti je sa ananstvenim pristupom ali je taj njegov Pokusaj samo djelomigno uspio, bar Sto se tige ovog drugog nastojanja. Za razvo} suvremene psihologije litnosti vani su dakako i drugi utjecaji i druga podruéja Ijudske aktivnosti, Tu u prvom redu treba spomenuti utje- aj Darwina odnosno utjecaj njegove teorlje 0 evolucifi Zovjeka iz tivotinje i postavijanje éovjeka u prirodni red Sto je bilo suprotno tradicionalno do- minantnim vjerovanjima i uéenjima o izuzemosti Zovjekovog podrijetla, nje- gove prirode i njegovih obiljezja koja su vrijedila kroz cijeli srednji vijek 1 bila osnovicom svih religioznofilozofsko-ideolotkih naucavanja. Darwin je na- rotito utjecao na McDougalla i njegovo shvacanje o instinktivistickoj dsnovi Tjudskog ponaganja, ali je Darwinov utjecaj dogao i preko biologije, (04 pristupa koji nisu znanstveni na prvom je mjestu po utjecaju na razvoj suvremene psihologije lignosti tradicionalan jilozofsko-spekulativan pristup. ‘Veé smo prije spomenuli Platona i Aristotela. Osim njih éitav je niz flozofa kroz mnoga stoljeca bio zaokupljen razmisijanjem o Ijudskoj prirodi i pokusa yao promtiljanjem, a ne rnanstvenim istrativanjima, promaci odgovore na brojna pitanja koja su se u vezi s tim postavijala. Tu su narotito istaknuta nauéavanja i misijenja ‘Tome Akvinskog, Hobbesa, Lockea, Machiavellija, Benthama, Comtea, Nieteschea, Kierkegaarda i drugih, Neka od tih uéenja j danas imaju odreden znataj u psihologiji lignosti, iako je taj utjecaj svakim danom sve manji, smanjujuci se u funkciji koligine znanstvenog rada i znan. stvenih podataka kojih je broj svakim danom sve veci Psihologija lignosti, kao integralni dio suvremene znanstvene psihologije, u svojem razvoju najvise je bila pod utjecajem ostalih podruéja psihologije i znanstveaih spoznaja na tim podrutjima. To se osobito odnosi na psiholoske 3kole i smjerove koji su stvoreni ili se razvili odonda od kad je Suvremena psihologija postala znanstvena disciplina, tj. od druge polovice devetnaestog stoljeca do danas. Taj je utjecaj ostvaren u ovom, dvadesetom stoljecu. Od svih Skola unutar psihologije najveéi utjecaj imala je dinamitka Skola | smje= koji je stvorio Freud i koji je postao dio suvremene psihologije litnosti te je posebno opisan ut daljem iekstu. Od ostalih psiholoskih skola ili smjerova valan utjeca} na psihologiju liénosti imala je gestaltistizka psihologija, a na- rotito refleksoloska i bikevioristicka psihotogija. Gestaltisticku psihologiju zasnovao je njemacki psiholog Max Wertheimer (1912), Ime te psihologije potjece od ajematke rijeci gestalt koja ozatava formu, oblik, figuru, konfiguraciju. Ta je psihologija 2astafa kao reakcija na Wundtov i Titchenerov srrukturalisam koji je, zasnovan na idealistickoj kon cepeiji o psiboficitkom paratetizmu (nezavisnosti duha | tijela), pokazao kao potpuno promaten pristup u prougavanju ne samo Govjekovih dodivijaja nego Govjeka uopée. Umjesto strukturalnih analiza zasnovanih ma analitickoj intro. 4 spekciji, gestaltisti su naglaSavali cjelinu iskustva j dofivtjaja { zasnovali su ono Sto danas nazivamo holistickim pristupom w prouéavanju ponasanja i procesa. Gestaltistigka je psthologija svoj najveci daprinos dala na podrucju eksperimentainog istrativanja zakona i zakonitosti percipiranja (tu su istake uti doprinosi Wertheimer i Koffke) te na podrugju misljenja (Wertheimer i Kohler). Gestaltistika je psihologija w nizu eksperimenata pokazala da. je nnemoguée razumjeti Kompleksne procese u govjeku i Kompleksne oblike ponasanja ukoliko se oni nastoje ra8élaniti na neke elemente ili osjete. Utje- jlogije na suvremenu psihologiju li¢nosti ogleda se u holisti¢kom: pristupu prougavanja lignosti. Direktni izdanak te psihologije na podrugju lignosti predstavija Lewinova psihologija (vidi dalje u tekstu). Medutim ta je psihologija imala snazan utjecaj i na one psihologe ili personologe Koji se nisu smatrali gestaltistima i postala je dio njihovih teorija upravo kroz takav holisti¢ki pristup. To su na primjer Gordon Allport (poglavlje 2), Abraham Maslow (poglavlje 8) i Carl Rogers (poglavije 9). Refleksoloska prikotogtia koju je zasnovao rusk { sovjetki psiholog i fieioiog Ivan Petrovit Pavlov | bikevioristicha poihotogija koja. Ye erseio John B. Watson (obje psiholoske skole nastale su posetkom ‘avog steljeea) ne samo da su psiholopiju razvile kao objektivmu,"a ne. nekalene hibridae vananosts, nego su pokazale da se Ijudsko ponafanje mode razurmjct | pro éavati jedino objektivnim, ane subjektivnim metodama, kateyorjanaa Il Lowe struktinta, Oba ova smjera su od najvece vaznosti | imaju naijet! utjeca} ma savremenu psihologiju tako da mofemo reci da je suvremena tanstvcna, pet hologija u svojoj osnovi | svojim abiljerjima refleksolodko-bihevioriaidea, Unutar i jedne i druge psihologije najvazniji je doprinos Pavlova | njeyowo otkrige uvjetovanth refleksa 2a koje je dobio Nobelova nagradu, Zasnovane aia objektivnom pristupu te su psihologije mogle u potpunost! lskorit te ieljnuy metodu Svakog. manstvenog istrazivenja —*eboperiment, Kerfeted eksperiment za proutavanje !judskog ponaSanja kao objektivmog podatkar it objektione varijable | Pavlov 1 Watson, kao i drogi, wspjeli su uterdits eke od temeljnih:cakona javtiania, mijeniana t modificiranja ljudskog ponats. ‘ja, Ove Su se zakonitosti pokazale vilo frokima iu mogucnost su def aey Slotenije obiike Iudskog ponafanja doved ulanac weratne-posljcdienth oo rosa, Sto je cll svakog. enanstvenog istrativanja, Zbog toga su zakoritost 1 temelji ovih psiholoskth skola ugradent 1 u suvremenu enanstvenu psiholoij lignosti te st, po misljenju mnogih, te zakonitost: dovolfac 2 vojesakere cjelokupnog Ijudskog ponatanja | cjelokupne Iitmost Pavlovljev | Watsonov rad na podruéju Kondicioniranja ili uvjetovanja kao i rad njihovin sljedbentka i suradnika, pokazao je da je objektioan ener Stvent pristup mogué na svakom podrutju ljudskog ponatanja | henostk Lie nost i Covjek su u takvom Kontcketu rezullat Kanditioniranfs ill tens, Na taj je natin ucenje licnosti postalo objasnjenje njezinog nastanka f feme njerine modifikacie, pa éak i metoda ferapije ponaéana w slutajevime po, Femiecaja, odnosno tenje je postalo’temeljem licnosti, Zbog tops bikes Fst psihologju Iénost! smatraj dijelom il granom psihalogje seen Nit how Je utjecaj na ta granu iu teorii Gstrafivanja) | praksi (evapie), kako oo biti vidljivo iz daljeg tekst, ogroman. 1 refleksolotka psiholowie Paviows I Watsonova bihevioristicke psihologija zahtijevaju. kas prave seenstvene dh seipline rigorocan pristup svim aspektima liénosti ine dopudtaju ules ait ostavljaju prostora za neke metafisike li mitoloske Spekulacje na bilo ko. 5jem podrutja liénosti,Stoga nije éudno da je upravo pod utjecajem tih pravih Zrangiventhpristupa dotle do velikog si8cenjae icnosti od svih star stednje ‘Thovovjekornih uljecsja t natruha zasnovanih na opéim misljenjima, stave wvima, vjerovanjina, uverenjit, nauavanjima iia drugim subjektivsté Lim icjeljima. Zhog toga su se one koncepeije lignosti koje se zasnivaju na tim puihologijama ajvite ible ananstvenom cilju de majmanjt mo uci brof honstrukata il Zotowa procumace rajvect moguct bro} pojava # Gromjony, Direkian tedanak refeksoloske.pstologie na. podrucju,enost sredelaujajy Pavloujeve koncepsyja tenost na tem obiletja centralnog Encanosustavailofena u ovo} koje aklopu Eysenckove teorije lost Skinncrovs teorja ost zasnovana. na instrumentalnom Kondicionrari predstvija danse najvaanija teorju ignost bihevioistiéke sKole. Osim bihevioristitke 1 refleksolotke psibologije koje predstavljaju ne samo presiost vet | sadashjost uot od stl suvtenenh wea fa'razvo)psiholoije lgnost treba svakako spomenuti nove spoznaje koje st Cawarene ta postuclima inferkultaraine peioogie,zatim na posrucju kOe mitime psthologije, a osobito na podrutju isrativanja movivecyje. Rezltat Tbtrativanja nat pedrucjuinterlferaine pstologie doveli sudo. ponovnih prosiena I viednovanja mnogi psiholotkih podataka, do utvrdivanja njihove Tete i manfe generainost, odnosno do utvedivanja vete ill manje ovisnost Tkutturnim ttjecayima, To je svakako 2aacajno 2 ractikovane onth obijetia fponaSanja | lichost Roja predstasljaj« smo laturne produkte, od onih Roja maja vedi stupanj necavinost! od Kulture t katie. Ova druga obiljeja od posebnog su intoresa ta one koncepce itnost Koje su usmjerene aa prov fanje | tazumijevanje ljudske prirode Ttradivanja na podrueju Kogoitivalh funkcija, misaonih procesa 1 kon- ceptuainih sposobnost pokazala su da su te osobine {obiledjalenost, znatno ‘inijaza rarumijevanje ost nego Sto se to ranije smatrale. Kao revulat {Ope masta Je kopnttmne koncepeya Henortt G. Kellyja koja zneti sasvin Gniginalan }zavisan prstup liénost od sin ostalih (poglavie 10 Isrativanja na poarutju motvacie pokazala sy a Je za rezumijeanie & predvidanje ponasanja neophodno poonavanje motivacie i pojedziea 1 judi opcenitor Medutim, uz vee tradicionaine motive, mnogim se ysholoSk ‘ a potvrdio da su spectiont moti pojedines, x os0bIto mort postieanja ella ti uspijevanjay zatim moti razijanja, rasta i razvoja lati Sposobmosilf potenctitnost { aktualieactja tik sposoBnost £ potenejlnost Shima’ su judi obdareni, odnosno samoaktualizatja pojedinca, vaine deter. minante foriairanja ludoke ignost koje se nikako ue mogu zaobil, Na osnovi toga stvorene su moderne koncepelfelignosti u okviru humanistiGke photo fie bake su na primjer Koncepelje J leorie Masiowa i Rogers Na rari} suvremene psinologije itnost djluju: mnogi faktor, Faktor socijainih promjena | socjaiih kretajasvakako je vrlo vazan. Pod uijecajem takvin promjena | keetanja dolau do erotije u tradiionalnim shoacanjima ¢ tumadenjima Mogi stemeticliénost postaja nesigurni# nepotrebn. Umje Sto'rigitnh-koncepelja Kole bi trebale biti dane Jednom zauvijek, nastaju ‘nova Shvacanja tetkrivaja se novi dokast © veliko} determiniranost iénost fabrorima stuacie-w Kojo) se pojedinac naar! u odredenom trenutk, Tako ithastale koncepeilesluaciontoma i interakcionizma koje lénost pojedinca promatraja kao neprekidno promjenijiv sadriaj; sadr2aj koji se neprekidno Prijenja w odnosu na situa ie stuacie u stuactju. Liénost pojedincs me- 6 prekidno stoji u interakeiji s okolinom (drustvenom i fizigkom) i nije jednaks ‘ujutro i naveger istog dana, ona zapravo nije nikads konstantna, Takva st shvacanja potvrdena iu mudeéarijatnim i faktorsko-analitiskim istraziva njima. Ta su istrativanja pokazala izmedu ostalog i to da je 2a predvidanje Frazumijevanje ponasanja pojedinca potrebno uzeti u obzir faktore okoline i situaciju. Na taj se naéin sve vise ru8i tradicionalno shvaéanje da je lignost pojedinca stabilna i nepromjenjiva konstanta koju determiniraju samo unu- tarnji i nepromjenjivi faktori. I2 toga proizlazi | slika o prirodi Covjeka i poje- dinea kao biéa neizmjernih potenctjalnosti i bida neizmjerne promjentjivosti { plastiénosti. Ta je slika daleko blifa stvarnosti i Ginjenici da se Ijudi mea sobno strahovito’ razlikuju, od tradicionalne slike mrivib, ukotenih, uni formiranih j petrificiranih lignosti pod dominacijom bozanstava ili nagela koja su im urodena ili usadena, Na taj natin ova psihologija, po nage misljenju, otkriva i ukazuje na sve veeu komvergenciju« igmedu lignosti i prirode éovjeka Koja se danas astvaruje. Na taj natin nestaje hijatus izmedu lignosti i prirode stvoren u toku srednjeg vijeka, kada je litnost pojedinca bila zaista samo maska ili okov 2a njegovu prirodu koja je bila proglasena iavorom zla i koju je na svaki natin trebalo onemogueiti Definicije lignosti Za Siatelja koji se deli uputiti u odredeno podrudje znanosti verdana. -logitke definicije su Eesto vrlo znatajne. Narotito ako to upuclvanje nije I rete biti osobito duboko f ukofiko mu je ell) dalja verbalna komuntkactja, 2a Suvremenu znanost verbalnodogicke definicije su od vrlo male koristi 1 vit Jednosti. Suvremena znanost | suvremena psihologija temelje se na operacio- nalizaiji svojih temeljnih pojmova a ne na verbalnim definiijama. Verbalni ‘™edij u suvremeno} znanosti sam po sebi uopce ne predstavlja nikakav sustav rl Komunikacije, a pogotovo ne predstavija sredstvo na kojem bi se mogla temeljititakva znanost. Za znanstvenu Komunikaciju, zmanstvent rad 1 temelje neke znanosti potrebna su mnogo prectznija sredstva i natin! definiranja 0d tradicionalnih verbalnologitkih postupaka. Takvi su nagini i sredstva opera- cione definicije koje se temelje na matematickim odnosno kvantitativnins ‘metodama. Operacione definicije pojmova unutar nekog znanstvenog podri- Ga mate definiranje pojmova az bazi postupaka mjerenja ili na osnovt mjer- nih insiramenata odnosno rezultata mjerenja. Samo takve definicije imaju dovoljnu jasnocu i egzakinost da mogu zadovoljiti potrebe znanstvenog i Fivanja, To je slucaj 1 na podrugju psthologije liénosti. Verbalno-logitke def nici to ne mogu. Zbog toga su mnogi pojmovi, sobito u abjektivnim i mate ‘matickim teorijama liénosti definirani il operacijama mjerenja tiékim izrazima, To je, na primjer, slutaj s pojedinim osobinama ili faktorima lignosti w faktorskim teorijama Eysencka i Cattella gdje su pojedine dimenzije lignosti definirane, s jedne strane, mjernim instrumentima (testovima, upit nicima), a s druge strane pozicijama vektora w vektorskom prostoru koje pose ini mjerni instrumenti imaju. Dalji nedostatak verbalnoogickih definicija je to Sto se u njima ne mogu obutvatti svi aspektt nekog podruéja, u ovom siuéaju podruéja lignost. Zq-" nost danas raspolade s ogromnim brojem podataka (Koji su vesinom npye 7baine privode) a koji se jednostavno ne mogu ili ne daju pretopiti ili sazeti u neku verbalnu definiciju. Zbog toga nije rijedak sluéaj da psiholog (poput Freuda) koji se cijeli Zivot bavi istrazivanjem lignosti i na osnovi toga stvori i elaboriranu i kompleksnu teorijs litnosti nikada ne donosi definiciju ié- nosti. To moze zaéuditi neupucene ili one koji se ne bave znanstvenim radom, ali ne i znanstvenike s tog podruéja. Potpuno je jasno da je teorija liénosti takvog psihologa uzeta u cijelosti ujedno i njegova definicija lignosti koja se po hogatstvu i egzaktnosti ne mode uopée usporediti s tradicionalnim defi- nicijama koje su tako neophodne onima koji ne raspolagu nigim drugim vee verbainim moguénastima i verbalnim znarjima, Ipak, postoje brojne verbaln-logicke definicije lignosti nastale pod utje- cajem tradicije stvaranja takvih definicija. One sluze 2a komuniciranje s lai- ‘cima jli kao pomoéno sredstvo istrafivata. Neke od tih definicija dane su u samim prikazima pojedinih teorija lignosti, a neke éemo, u svrhu orijentacije, navesti ovdje. Pri tome treba svakako jo8 jednom napomenuti da je za pot: iu definiciju liénosti potrebna cjelokupna teorija, a ne jedna ili dvije rece- Allport kaie da je lignost dinamigka organizacija unutar pojedinca onih psihofizigkih sustava Koji odreduju njegove specifitne prilagodbe okolini (Sanford, 1963, str. 494). Bronfenbrenner kage da lignost predstavija jedan sustav relativno traj- nih dispozicija da se dozivijavaju, razlikuju ili manipuliraju stvarni ili perci pirani aspekti okolice pojedinea, ukljueujudi i njega samog (ibid. stg. 497). Cattell: sLignost je ono 10 dozvoljava predvidanje neéeg sto ée neka ‘osoba utiniti u danoj situaciji... Lignost se odnosi na cjelokupno ponaganje pojedinca kako javno tako i ono ispod kates (ibid. str. 496) Eysenck: »Liénast je vise ill manje stabilna i trajna organizacija karak tera, temperamenta, intelekta i fizitke konstitucije neke osobe koja odredu: je njegovu osobitu prilagodbu svojo} okolinie (ibid. str. 456) Hilgard smatra da je lignost: »... ukupan zbroj obiljezja pojedinca i nagina ponaéanja koji po svejo} organizaciji ili obraseu opisuju jedinstveni natin prilagodavanja tog pojedinca njegovo} okolini« (ibid. str. 494), ‘Newcomb smatra da se liénost pojedinca mote »... upoznati jedino pro- matranjem njegovog individualnog ponaSanja. (Napominjem da koristim ter- min lignost u smislu oznagavanja organizacije predispozicija pojedinca 2a ponafanje) 2elio bih sugerirati da je ono Sto 2elim re¢i to da je ona vrsta ponaéanja iz koje motemo najvige naueiti o lignosti ponaSanje u nekoj ulozi Promatranjem Johna Doea u takvim funkcijama kao Sto su suprug, gost, ‘namjeétenik ii poslodavac, mozemo otkriti one vrste reda i pravilnosti u nje- govom ponasanju koje predstavljaju eit} istrazivaca lignostie (Ibid. str. 496). Sullivan kaze da je lignost: »...relativno trajan obrazac ponovljivih me Gupersonainih situacija koje obiljezavaju Ijudski Zivot (ibid. str. 497). Ove definicije lignosti kao i druge u tekstu pokazuju da je za psihologi- ju lignosti najvainiji aspekt i temeljni podatak ponasanje pojedinca u razli Gitim situacijama. Teorije liénosti se medutim ne slazu u tome Koliko je to ponaganje determinirano jzvanjskim faktorima, tj, samom okolinom, a uw koliko} Je mjeri determinirano unutarnjim faktorims kao sto su »osobines Iignosti.”Na’e je poznavanje drugog Zovjeka ograniéeno njegovim postupa- rnjem i ponasanjem. To su objektivni podaci i podaci koji su direkino dostup- ni promatranju i registriranju. To omoguéuje da psihologija lignosti bude 8 Asset ata als lick, genes puoogl, Ureke se reg alas tate: Bln atl ante pedir dk feet airline, chuninfakoing | dwemnniana Uta Heath re etree meen ote eed lh era eae gui hte Caleta cauoris aerate pon Sin Aencncizoaeng ancoeie = te eb dvi tao we IA fe Stepan hen ces aot oj, Tatar severe pel eae ee ocho soma ao 2 peanemilapane, ini, "pam, nen vaste Stee ae ae, eucre M emitone pools oxi ebie Gl ok pas ara te ote ee ak een tani an! sone ee eommel: io a ci ca elect rawr ito an ae se dalicd tog ey reas Tele le on fafa fe orn cancel es ne a a ee Ege pip mre ogee peter gat ora hed fess cinttincao ethos oR era fat, Te eee ee ee ee ei ome tc ret a ee en ee ee Ccoheltent lami eee Seen. et in ea Une cones enter acc rm ier cote] a pre inde hse chia a ce mec Sealer data ene et etcetera ae ea eeprom eng each pales 9janje takvih fiziolo8kih procesa i determinanti (njthovo reatno postojanje, a ne pastojanje u zamisljajima odnosno u glavi onog koji ih koristi kao obja- Enjenja tli Roji ih je izmistio). Teorije i istrazivanja ee sci Za Son ee Letina et er Per aC Rare enn maton onl vl ase etn, de eet Ln ee ee ee a ee ps eee wis Ooo se nf ere ra a a en ee seg gto ek ibe eo mom Al ok ene terre geen ede en a eee Co ne tans me feo aur Br {ue soit il Ome oe ane sce Htiaar, 2g a nn eae, Mo ee Heli ti dijel ke ost Zag ora snk sor sale oon lo en mage erie oo dec Pe ie sae eae vale Re, On nh re Nae Se ne ey leg ela ro ep er Ne soba Pe wis ee coe ncn al poate face eat Sa a a ee ae to Osim takve interpretacije veé poznatih ginjenica, zanstvene teorije tre- ‘baju usmjeravati istrativanja | omoguéavati otkrivanje dif utvrdivanje novih, do tada nepomatih éinjenica (Fulgosi, £974, 1975). Upravo je jedan od naj. vainijih kriterija 2a vrednovanje znanstvenih teorija njihov utjecaj na empt- ijska istrativanja i zamah takvih istrativanja do kojeg je dovela neka teo- ‘ja. Prema tome nije ispravno miBljenje Koje neki izrazavaju da su teorije jesnostavna racionalizacija onoga Sto je utvrdeno prethodnim istraZivanjima iii kako Kadu »pjena u brazdie koju ostavlja vodeéa oftrica znanstvenog na- pretka, ato je istrafivanje. Sposobnost neke teorije da sugerira opée smjerove istrazivanja Ili specifitne hipoteze koje se mogu provjeravati znanstvenim ‘metodama eksperimenta, mjerenja, sustaynog promatranja, opatanja ili rege Striranja, naziva se heuristitka vrijednost teorije, Teorije liénosti, kao teorije na podrueju psihologije, znatno ze medusobno razlikuj 4 pogledu hheuristicke vrijednosti, ali nema wjerojaino ni jedne zanstvene teorlje koja bi bila bez beuristicke’ vrijednosti alji je znaéaj i funkeija zanstvenih teorija da prutaju operacione itt empiriiske definictje odredenih pojmovnih konstrukata ili tvorevina koje su znatajne za odredeno manstveno podruéje. Naime, bez takvih operacionih Tempirijskin definictja nemoguéa su istrazivanja i primjena znanstvenih po- stupaka (mjerenja, eksperimenta i sustavnog promatranja), a bez toga nema ni znanstvene verifikacije same teorije ai znanstvenog rada wopée. Zbog toga Suu prednosti one teorije koje su utemeljene na operacionim i empirijskim definieijama, pred onim teorijama fiji su temelji verbalno-logicke definicije esto puta ber ikakvog objektivnog znatenja, tj, prazne rijeti ili pojmomne Konstrukcije, odnosno uobi¢ajeni pojmovi ili fraze. Tipican primjer 2a tou psihologiji jest pojam ineetigencije koji je do Spearmana bio stoljecima ver- daino { subjektivno »definirane, da bi Spearman, analizirajuci sve te def doSao do zakljucka da inceligencija ne znadi nista drugo do praznu rije’. To je kasnije navelo Boringa da inteligenciju definira kao ono st0 se mijert testo. vima inteligencije (dakle operaciono 4 objektivno), odnosno Sto je dovelo da faktorskih, dakle matematigkih definicija inteligencije Ohiljezja toorija lignosti “eorije lignosti se medusobno ranikuju ne samo po veé spomenutim obiljezjima i funkcionalnim zahtjevima veé | po veéem broju drugih. Mnoga fd tihobiljeaja koriste se 2a medusobnu usporedbu razligiin teorta, 28 ulve- ivanje njihovih temeljnih. pretpostavki (a nekim’slutajevima te pretpo- Stavke mogu biti | aksiomatske), za utvrdivanje stupnja njihove medusobne slignosti odnosno stupnja Tazliitosti, Ova obiljezja ujedno ukazuju na shva danje prirode lienostt odnosno prirode Zovjeka koje imaj pojedint teoretil, Zbog topa su analize | usporedivanja pojedinih teorija posebno interesante, tako da o tome postoji na podrugju psthologije uopée, a posebno na podrutju psihologije lignosti, obilna literatura (Allport, 1937, 1961; Boring, 1950; Carl Son, 1975; Dahlstrom, 1970; Edwards i Abbott, 1973; Frick, 1971; Fulgosi, 1974, 1973; Holzman, 1974: Geen, 1976; Maddi, 1978; Mischel, 1976; Sanford, 1963; Sarnoff, 1962; Sarason, 1966) "Temeljne pretpostavke pojedinih teorija koje se odnose na Ijudsku py rodu ilt'na prirode litnosti vrlo su brojne i u odnosu na njih teorije se siti, Raat‘dusabno jako razlikuju, Mi éemo ovdje spomenuti i opisati samo neke od njih, Valja najprije reti da su te pretpostavke ili temelji kod nekih teorija sasvim empirijskog karaktera (kao na primjer Kod Skisnerave ili Pavlovlje- ve teorije lignosti), odnosno Konceptuainog karaktera (kao kod fenomenolo- Skih teorija litnosti). Ove druge bivaju empirijski verificirane tek post festum. To u stvari znaei da se neke teorije temelje na empirijskim podacima, a druge takve podatke nastoje tek kasnije utvrditi Obiljez}a po Kojima se pojedine teorije lignosti_ medusobno razlikuju treba shvatiti i kao »dimenzijex, odnosno kao Kontinuwme na kojima pojedine teorije zauzimaju odredene pozicije ili tocke, To znati da se moze razlikovati ne samo postojanje ii nepostojanje pojedinog obiljezja nego se ta obiljezja mogu i kvantificirai ili mjeriti. Zbog toga je uobitajeno da se pojedina temelj- na obiljezja definiraju kontinuumima na éijim krajevima stoje polarni atributi ili pridjevi. To je moguée tim vi8e, Sto je dijapazon razliéitosti teorija liénosti toliki da obuhvaéa ili pokriva najéesée citavu dimenziju, od jednog pola do suprotnog pola (Helle i Ziegler, 1976). Najvatnije bipolarne dimenzije za usporedivanje teorija litnosti_ jesu: dimenzija racionainosti, dimenzija idiografignosti, dimenzija konstitucional- nosti, dimenzija determiniranosti, dimenzija interdisciplinarnosti, dimenzija ‘objektivnosti, dimensije holizma,'dimenaija reaktivnosti, dimenzija spoznat- Hivosti, dimenzija homeostati¢nost Ovdje éemo ukratko opisati pojedine dimenzije i njihovo znatenje. Dimenzija ili Hestviea nomoteticnost — idiografignost ‘Na toj dimenziji li Tjestvici moguée je razlikovati pojedine teorije lignosti s obzirom na njihov stupanj nomotetiénostt odnosno na njihov stupanj idio- g7afignosti. Na jednom pol imamo one teorije koje su pretedno ili iskljuéivo nomotetickog karaktera, ‘}. kale se zasnivaju na opéim, zajedn’ckim obiljed- jima svih ljuidi iti na podacima takvih istrativanja, Taka si istrazivanja velikog broja pojedinaca u kojima se podaci promatraju, analiziraju i inter- pretiraju zajednicki, tako da se dobivaju ili utvrduju zajednigka obiljedfa ili cette lignosti koje vrijede za Gitavu Ijudsku populaciju ili 2a neku definiranu Tipigan primjer nomotetickih teorija predstavijaju Konstitucio- je lignosti u Kojima se nastoje utvrditi zajednicka obiljedja svih pojedinaca i na osnovi njih ili usporedbom s njima utvrditi obiljedja svakog pojedinca. [diagraficke teorije lignosti su one koje se zasnivaju na promatra- nnjima i prouéavanjima pojedinaca i koje waglasavaju i zahtijevaju takay indi- vidualan pristup, Ovdje se pojedinac ne usporeduje s nikakvim normama i +s populacijskim obiljedjima. Zbog toga se idiografitke teorije zasnivaju i pro- vjeravaju empirijskim podacima Koji su najéesde Klinickog karaktera, a no- motetiéke teorije podacima Koji su rezultat najéeSée multivarijatnih istradi- vanja, i mjerenja. Iz toga se vidi da ée nomotetiéka teorija imati potesko¢s u pokusajima da svoje reaultate i pretpostavke koristi u interpretaciji pojedinca, a da ce se Idiograficka teorija Wlagati opasnasti da individualna obilje#ja i podatke neopravdano poopéava ili generalizira, ednosno da ne utvré} opéa obiljezja svih ljudi. 2 Ljestvica ili dimenzija racionalnost — iracionalnost se medusobne znatno razlikuju po tome kakvu ulogy ju sposobnostima misljenja, predvidanja, odludivanja, zakljucivanya, ‘odnosao svjesnim procesima u ponasanju i 4 usmjeravanju ponaganja i postupanja pojedinca. Dok neki smatraju da je Covjek svjestan svojih postu: paka i samog sebe, drugi smatraju da je on iracionalan. Primjer za sraciona- listigkie pristup { interpretaciju lignosti imamo u teorijama Aliporta { Kelly ‘Tako Allport smatra da je za razumijevanje nekog pojedinca vazno poznavati njegova usmjezenja, njegove planove, interese, stavove, dakle »svjesne deter- minantes ponasanja. Kelly je éak svakog Zovjeka proglasio za vznanstvenikas Lignost se u 10} teoriji zasniva:na intelektualnim procesima, a ponaganje poje- dinca ima znanstveni karakter, jer predstavlja proces donaianja i testiranja hhipoteza, dok je cjelokupna subjeKtivna realnost pojedinca njegov viastiti produkt ili produkt takvag grocesa testiranja hipoteza. Nasuprot tome Freud je smatrao da su judi iracionatna bica, nesvjesna ‘svojih mentalnih aktivnosti i nesvjesna temeljnih obiljedja kao i determinartti Vlastitog pona8anja i postupaka. Jasno je da ¢e u tim teorijarma koje su vige racionalne naglasak, prousa- vanje i objainjenja ponafanja j llénosti biti okrenuto prema kognitivnim funkcijama ili determinantama, a da ée to izostati kod iracionalistigkih teorija, Dimenzija sloboda — determinizam Pitanje unutarnje i individustne slobode pojedinca u odnosu na cjelokup- ‘nu okolinu takoder predstavija dobro razvijenu i pokrivena dimenziju na kojoj je moguce razlikovati pojedine teorije lignosti, Bazno je pitanje ovdje Koliko je pojedinae stobodan da odlucuje o sebi, da kontrolira svoje ponaia- nnje i svoje postupanje i koliko'su subjektivni dotivljaji ili impresije pojedinca da gotovo svakog trenutka mote slobodno odluéivati stvarni, tj. u koliko} Je mjeri ponaSanje determinirano uzrocima koji su iavan njihove Kontrole, Na poltt slobode ili blizu tog pola ove dimenzije stoji Rogersova teorija Ménosti. Rogers (prema Schlienu, 1963, str. 307) kage: »... Covjek jednostavno nema obiljedja jednog stroja, of jednostavno nije ¥ Saki nesvjesnih motiva, fon je osoba u procesu stvaranja sebe samog, osoba Koja w 2ivotw stvara na: Genje, osoba koja utjelovljuje jednu dimenaiju subjektivne slobodes, 'S druge strane za Freuda, Pavlova ili Skinnera pojedinac predstavija jedan potpuno determiniran sustav u kojem ima malo moguénosti za slobodno ‘odludivanje i autonomiju odnosno u kojem takve moguénosti uopée nema, ‘Tako Skinner (1971, str. 200) kade da »Autonomni Covjek predstavija samo stedstvo 74 objainjavanje onoga Sto ne mozemo objasniti ni na koji drugi agin, On je stvoren iz naieg Neznanja, a kako se nase razumijevanje pove- ava, to sama tvar od koje je on sazdan nestaje One teorije koje su blide polu slobode koncipiraju éovjeka, Tinost i ude kao biéa koja su odgovorna za vlastite akeije i postupke. Ta odgovornost naj- Ge8ée nije apsolutna, ali ima odreden stupanj. Prema tim personalistickim eorijama i Koncepcijama govjek je sposoban da transcendira svoju nepo- srednu okolinu i da se, bar u izvjesnoj mieri, oslobodi njezinih utjecaja. U stvari, stupanj slobode pojedinca je proporcionalan stupnju njegove mogué- nnosti da se oslobodi takvih utjecaja. Dapage, po tim koncepeljama bitno je ‘abiljegje Ijudi upravo takva sposobnost i nedeterminiranost okolinom. To je 13ujedno i srf Zovjeka. Njegove nedaée proislaze iz podlodnost ii zaroblfenost rauligitim utjecajima okoline. Nasuprot tome personoloske teorije liénosti koje su blize polu deverminiama tumaée fovjekovo ponaSanje kao. potpuno determinirano utjecajima okoline i prema tome Konirolirano okotinom. U tim teorijama i istrafivanjima Koja sits njima u veri naglasak ée biti na ispt sinanga specifénih utjecaja okoline { zakonitosti takvth utjecaja, Takve kon ‘cepcije pripisivat ée lignost upravo utjecajima okoline i smatrat ée da nam poznavanje tik utjecaja amogucuje da liénost pojedinca ne samo mijenjamo, nego i formiramo mijenjajucl 1 kontrolirajudt takve utjecaje. Deterministicke Koncepeije lignosti znatno se medusobno razlikuja po tome sto. smatraja odluéujucim za lignost i ponafanje. Tako neke od njih (poput Freudove) sma traju da su nesvjesnt motivi | nesvjesne komponente ltenosti ono sto deter. minira i Kontrolira ponatanje Eovjeka, druge (poput Skinnera j Paviova) sma- traju da su izvanjski faktori y form efekara ponasanja oni Koji determiniraju i Kontrotiraja to ponatanje pa prema tome t litnost, drugi pak, smatraju da je rano iskustvo pojedinca ddluéujuce (kao Erikson), neke pripisuju kontrot ru ulogu ficioloskim procesima u organizmu (Eysenckova koncepeijs, Pavlo- ijeva Koncepetja) a eke utjecajima drustva i drustvene okoline (Erikson). Dimenzija. subjektimmost — objeKtivnost Koncepcije lignosti u suvremenoj psihologiji znatno se medusobno razli- kuju i u pitanju koliko je ponasanje i litnast pojedinea subjektimma vore- vina ili jedan subjektivni svijet. Koliko je ponatanje ili liénost pojedinca de- ferminirana subjektivnin iskustvima odnosno dotivljjina pojedinca, Rezlike Koje postoje medu teorijama lignosti u shvacanju maenja subjektivnog odnosu na ponaganje proizlaze po mom misljenju vjerojatno (kao i sve ostale razlike na drugim dimenzijama) iz stvarnih razlika edu tjudima. Neki sa judi vrlo podlozni svojim dotivijajima i subjektivnim iskustvima I ajihova Je ligaost izgradena i pod Kontrolam je takvih iskustava, pa prema tome pod Slabime ili ntkakyins utjecajima objektivnth faktora i determinanti ponaSanja, Drugi su vike pod utjecajem vanjskih, objekrimnik Sinilaca, a mane pod ule. ccajem vlastitih subjekcémih dotivtjaja, Ta raalititost modu teorljama lignosti ha podrutju personologije reflektira raalititost izmedu fenomenologije. ¢ bineviorizma u Suvremeno} psihologtj! kao jednoj od temeljnih razlika u pri: stupu i tumaéenju Ijudi u suvremenoj psitologjt. Znagenje subjektimnog svijeta i osobnog tskustva odnosno dotivljaja 2 razumijevanje 1ifnosti motda se najpotpunije izraiava u Rogersovo} fenome- ‘nolosko} teoriji licnosti. Rogers smatra da je unutarnji, subjektioni, dotivijaj- ‘svijet pojedinca odluéujuci 2a njegovo ponasanje, za njegove tegobe, 10 hiegovo postupanje { 2a ragumijevanje pojedince. Tako Rogers kabe: >Unu- tarnji svijet ima, igleds, znaéajniji utjeeaj na ponaSanje negoli podrazaji iz vanjske okolinee (Rogers, 1968, str. 124. ‘Suprotno stajaliste je ono Koje covjeka smatra fizikalnim ii fiioloskim sustavomt Koji je pod neprekidnim utjecajima okoline. Ti utjccaji imaju odlu- ujueu vainost za formiranje ponasanja i za razumijevanje postupaka. Bez oznavanja tih objektivnih, vanjskin determinanti ponatanje pojedinca se ne Mode razumjeti niti objasniti. Tako Skinner kojt izmedu svin. suvremenih biheviorista najdosljedaije zastupa takvo shvacanje kaze: »Zadatak je z0a0- stvene analize da objasni kako je ponaSanje osobe hao fizikalnog sustava po- vezano S uyjetime pod Kojima se judska vista razvila kao i uvjetima u kojima 16 pojedinac ivie (Skinner, 1971, str. 14). Za njega psihologija mote ssiljediti Stazu koju imaju fizika i biologija, take da se direktno okrene odnosima izme- 4u ponasanja i okoline i zanemari pretpostavljena posredujuéa stanja duhae (bid. str, 15), Ljudsko je ponaSanje po takvim koncepcijama zakonito i uzrot- no povezano s vanjskim, objektivnim faktorima. ‘Teorije onih personologa koji imaju subjektivistigku Koncepeiju zanimat ée se i baviti priradom subjektinog iskustva i dotivijajnim svijetom pojedinea fonako kako ga pojedinac dotivijava ili vjeruje da ga dovivijava. To je dakle nuino fenomenoloski pristup. Psiholozi takve orijentacije smatraju u stvari da je zadatak psihologije upravo da prouéava taj dodivijajni j subjekeieni svi- jet ili Ijudsko iskustvo i da je to predmer psthologije; ili bar najvainiji njen io. U takvim koncepcijama znagajno mjesto imat ée takvi pojmovi kao psi- holoski faktori, psiholoska okotina, subjektioni okvir referencije, osobnost, vlastito ja. Naglasak ¢e biti na tome kako pojedinae dotivijava svijet i svoju okolinu. Objektivna stvarnost i fiziéki svijet mogu utjecati na pojedinca jedino onako kako ga on percipira i dotivljava, dakle subjektivno. Prema tome, objektivna realnost nije ona koja moze odredivati pona§anje pojedinca, vee je to percipirana ili subjektivna realnost. Subjektivni a ne objektivni faktori odreduju ponasanje i djelovanje. Znazenja koje pojedinac pridaje objekriv. nim zbivanjima su ona koja odreduj mjegove postupke. Pojedinac Zvi u subjelcienom svijetu, « psiholoskoj a ne fizitkoj okotini, Za razumijevanje pojedinca u takvim se koncepeijama velik znataj pridaje i pojmu o sebi iti vlastitom ja. Ono se éesto (sasvim nehotice i potpuno pogresno shvaca kao tunutarnji »mali govjeke ili homunkulus koji se Koristi za stumatenjas, dakle fonako kako to shvacaju i laici). Prema nekim personolozima najvainije ljud- ‘ko obiljegje je upravo to shvacanje koje pojedinac ima o samom sebi ili per- cepcija samog sebe, To se smatra i kljutem 2a razumijevanje bez kojeg se lignost pojedinca i on sam ne mogu shvatiti, Prema tome, kod takvih koncep- cija sve je unutratnje, sve je u fovjeke iti u pojedincu. Za objektivne personologe nasuprot tome, sve je izvan govjeka, a ako u njemu ima negeg t je opet nastalo pod utjecajem vanjskih éinilaca. Zadatak je psihologije prema tome da proutava objektimme determinante ponasanja i'samo ponatanje. Tedno i drugo su objektivni podaci i zato ih je moguée pro- ‘uéavatiznanstvenim metodama, a to su eksperiment, mjerenje i sustavno gpatanea ne intonpeel. To je wedno | garancija da je pshologe mogucn ‘a0 znanost. Dineraia toeam — clemenaraom } ‘Halistigkim stajaligtem u psihologiji smatramo ono po kojem je Ijudska__ priroda takva da se ponatanje i pojedinac mogu razumjeti jedino prouéava- ‘njem-pojedindca kao cjelina. Suprotno tome je elementaristicko stajaligte po~ “Folem puologlja mote radumjet Iudsko ponasenje Jedino ako istratje svakj fundamentalni aspekt tog ponaSanja posebno, dakle analitigki, Razlike 1 holistiékom i elementaristitkom pristupu dovode do toga da se ponasanje judi u raalititim psihologijama i personologijama proudars na razli razinama generalnosti odnosno da se koriste ragligite jedinice za objainjenje 10g ponatanja. Tako, na primjer, kod Skinnera j Pavlova jedinice analize jes refleksi. Kod Rogersa to je cjelokupna, nepodijeljena liénost. Holisti smatraju __ da Sto se vige fragmentira lignost ili pojedinac, to se vise psihologija bavi trivi- 15jalnostima, apstrakcijama, artifictjetnim stwarima, liudskim preparatima, ane ‘stwarnim Zivim Ijudima, Parcijalizacija i fragmentiranje [judi je nemoguéa } predstavija zabludu. Nasuprot tome, elemeyitaristi smatraju da je put znano- stl analititki.i da sustavna analiza jedina mote dovesti do pravih znanstventh 4@ ne subjektivnih spoznaja, Proutavanje specitiénosti nikako ne moze Stefi Anatomija se zasniva na stanici, biologija i kemija na molekuli, fizika na aiomu. Pornavanje specifienih faktora omogucuje razumifevanje globalnog ‘Ponasanja, odnosno, znaéi poznavanje temelja tog ponasanja. Jedino specifiéna ‘analiza predstavija znanstvenu spoznaju i omogucuje takvu spoznaju, Holistighi pristup naglafava zavisnost ponafanja i lignosti od okoline, fodnosne medusobnu povezanost »poljem« unutar kojeg s¢ to ponaganje do- gada. Ponaéanje pojedinca nije rezultanta samo unutarnjih subjektivnih éini- lca, veé i vanjskih. Kumulatimmo i zajednicko djelovanje jednih i drugih do- vodi do ponaSanja. WS takvam pristupt naglasava se sadagnjost, a katkada se zanemaruje protiost pojedinca. Zanemaruju se 1 smatraja manje vagnim 1 hereditarni éinioci ponasanja Tzmedu svih pojedinaénih akata i postupaka pojedinca postoji povezanost i svaki se postupak i akt mote razumjeti samo u Kontekstw i odnosh na ostale ostupke tog pojedinea. U svemu tome velik znataj I vaznost imaju i organski rocesi ili procesi u organizmu jer i oni predstavljaju dio totalnosti, Holisti¢ki pristup Eesto naglatava i posebnost i jedinstvenost svakog po- jedinca, Svaki je pojedinac razligit od drugih, dapace svaki je akt pojedinca jedinstven i neponovijiv. To znati da ni isti pojedinac nije ponovijiv, odnosno ‘on je u svakom éasu razlieit. PonaSanje pojedinca determinirano je subjektiv- no.objektivnim totalitetom éinilaca, ali je njthov broj i njihov sklop ili obrazac takav da je uvijek jedinstven i neponovijiv. Zbog toga se pojedinac ne moze opsiet tl razumyeti na osnov trajnin stabinin Karakteristka kao 810 su ‘osobine i crte lignosti Dimenzija homeostaza — heterostaza Prema homeostatickim koncepeijama lignosti lignost pojedinca kao i nje- gov organizam predstavijaju jedan sustav koji je sposoban ili usmjeren na ‘detavanje vlastite ravnoteze ili unutarnje ravmotege, Takav sustav opire se ‘svemu sto tu ravnotedu naruSava \ nastoji ostvariti neprekidno stanje ravno- tefe, Ako je ona narusena, takav sustav djeluje tako da se ravnoteza opet uspo- stavi, Ravnoteda organizma i lignosti postoji onda kada nema unutarnjih izvora napetosti Prema heterostatickim shvacanjima }judi nemaju tendenciju neprekidnog odréavanja stanja bez napetosti, vee, suprotno tome, oni su u svom postojanju {Bivotw useujerent na razvoj i rast, ont (rate i trebaju podrataje i dodivljaje { oni tele samoostvarenju ili samoaktualizaciy. Pitanje homeostatiénosti odnosno heterostatignosti Ijudskog ponaSanja povezano je § motivacijom i ulogom motiva u ponaganjy, odnosno w razumije vanju lignosti. Sasvim druge motive kao odrednice ponaéanja naglatavat ce cone personoloske koncepcije koje se zasnivaju na homeostazi od onih koncep- cija koje se zasnivaju na heterostazi Heterostatitke koncepcije u vezi s motivacijom i lignoséu najizrafenije sti u Maslowljevoj i Rogersovoj teoriji ignosti. Oba psihologa smatraju da je Tjudsko ponaganje motivirano neprekidnom potrebom i tetnjom za razvija- nnjem i rastom, neprekidnom teinjom 2a samoaktualizacijom i razvojem svih 16 svojih potencijatnosti, Takve koncepeije odbacuju shvaéanje po kojem govjek nije drugo negoli organizam koji teti zadovoljenju svojik nagona i potreba, odnosne smanjenju napetosti koja nastaje iz nezadovoljavanja potreba i na gona (nagoni nisu ovdje kao ni drugdje u ovoj knjizi instinktil). Ljudi winjeste. redukcije nagona trate podrataje, trate izazove, traze moguénostl za Ispunje- ja samih sebe. To ujedno predstavlja temelj za formairanje i razvo} li¢nosti, kao i Wljué za njezino razumijevanje Homeostatigke koncepcije smatraju da su obiljedJa litnosti i cjelokupna gnost nauéeni oblict ponaganja, Takvo uéenje ponasanja zasniva se na posto- janju bioloskih potreba 1 u vezi s njima pobudenih stanja organizma ili nagona koji naruSavaju ravnoteiu organiza, Organizam i pojedinac ée nautiti da se ponaga onako (a to znati da ce tako i formirati svoju liénost) kako to zahtije- \yaju okolnosti koje mogu dovesti do 2adovoljenja njegovih potreba i redukeije nagona. Funkeija je lidnosti upravo takvo zadovoljenje potreba i reduciranje nagona odnosno odstranjenje napetosti iz organizma. Repertoar ponasanja ‘koji Gini lienost pojedinca ujedno je i repertoar ponaéanja koji je taj pojedi- nnac nautio u toku zadovoljenja i za zadovoljenje svajih potreba, odnosno za reduciranje svojih nagona. Primjer takve teorije imamo kod Freud, a i kod nekih bihevioristigkin teorlja lignosti i uéenja. Homeostati¢ka pozicija znadi interes za Istrativanje broja, prirode i razli- Gitosti baznih Ijudskih nagona kao i mehanizama lignosti koji su razvijeni za njihovo zadovoljavanje. Heterostatigka pozicija u personologiji znaéi orijen- taciju na samoakiualtzactju lignasti, njezine ciljeve, njezinu buducnost | na stojanja pojedinca, kao i na sredstva i putove 2a njihovo dostizanje. Osnovne potrebe Eovjeka integrirane su u takvim Koncepeijama s tim ciljevima i te- injama Dimenzija nastjede — okolina U psihotogiji wopée, pa iu psihologiji litnosti, Jedno od temeljnih i viet nih pitanja jest pitanje 0 tome U koliko} mjeri su pojedini aspekti éovjeka ili lignosti odredeni nasljedem, a u kolikoj mjeri su produkt okoline, odnosno njezinih utjecaja. To se pitanje u personologiji povezuje s konsttfucional Konstitucionalizam ili (opéenitije) nativicam smatra da je Ijudska liénost determinirana nasljedem. Empirizam smatra da je sve u éovjeku odredeno ‘okolinom. Konstitucionalizam ima svoj pocetak u Hipokratovo koncepcifi da Je ljudski temperament odreden tjelesnim sokovima: krviju, crnom fuel, fu tom 2udi i flegmom, odnosno njihovim medusobnim odnosima u tijelu poje- dinca. U suvremenijim koncepeijama konstitucionalisti¢ko stajaligte ima mo U Kretschmerovoj tipologiji lignosti, odnosno Sheldonovoj konstitucio- nnalnoj psihologiji ignosti, Medutim, | mnoge druge koncepetje naglasavaju va- ‘Anast Konstitucije odnosno nasljeda (Freud, Eysenck). Empiristigka koncepcija Di koncepeija wtjecaia okoline najizrazenija je u bihevioristi¢kim teorijama litnosti i ponaSanja osobito kod Watsona i Skin- nera. Temeljna determinanta ponaSanja i lignosti ovdje je uéenje lignosti ‘odnosno uéenje ponasanja. Okolina stvara te oblikuje i ponasanje i lignos pojedinca, Zbog toga je prougavanje uenja i psihologija uéenja sredignji i najvazniji dio suvremene psihologije. Osim bihevioristitkih koncepclja, i neke rage koncepeije Unosti pridaju veliko zmacenje utjecajima okoline. To se ‘osobito odnosi na suvremenu environmentalnu io& engleske rijeti environ: 2 ules: Paitooia eos 7ment = okolina) psihologiju, odnosno psihologiju okoline. Na podrudju psiho- logije lignosti taiay naglasak i trend doveo je do razvoja interakcionizma i situacionizma. Po tim shvaanjima liénost Je « neprekidnoj interakeiji ili od- nnosu s okolinom i mijenja se u funkeiji promjena te okoline. Konstitucionalisti¢ke koncepeije smatrat ée lienost produktom unutarnjih determinanti i snaga, Tako ¢e pojedinac biti agresivan zbog toga 8to ima kon- Stitucionalne predispozicije 2a takvo ponatanje (recimo jaki id ili odredene Dioloske determinante koje mogu ici €ak do genetigke stritkture). Jasno je do e moguénosti utjecaja okoline u takvoj koncepeiji biti velo maiene, a stabil ost ponaganja ili osobina lignost vrlo velika, Dimencija spoznatljivost — nespoznatljivost U psihologifi lignosti pitanje spoznatljivosti pojedinca na znanstvenoj osnovi takoder predstavija jedno od najvainijih pitanja, Da ti se znanstvenim metodama istraZivanja mote posti¢i znanstvena. spoznaja lignosti ili liénost iabjegava znanstveno} spoznaji? To je pitanje, dakako, povezano s drugim Pitanjima kao &t0 su, na primjer, pitanja o subjektivnosti ili objektivnosti, Slobodi ili determiniranosti, Tako ée glediSte personologa Koji smatraju lic- ‘ost potpuno determiniranom i objektivnom pojavom biti da se ona moze spoznati znanstvenim postupcima, tj. da je moguca znanstvena spoznaja lié- nosti. Personolozi Koji lignost uzimaju Kao subjektivai produkt ili pojavu subjektivno determiniranu, odnosno slobodnu ili nedeterminiranu smatrat ée da znanstvene metode ne omoguéuju spoznaju ligno: Pavlov, Watson, Skinner j drugi refleksoiozi i bihevioristi smatraju da je lignost, kad i sve judsko, potpuno moguée znanstveno proutavati | spoznavati znanstvenim postupeima i metodama, pa je, prema tome, moguéa i znanstvena spoznaja lignosti. To misljenje imaju i mnogi drugi psiholozi izvan tog kruga, ‘Tako Cattell i Eysenck smatraju da je moguca znanstvena spoznaja na baci matematickih i drugih metoda anatiziranja ponasanja. Prema tome, zmanstvene metode eksperimenta, mjerenja, sustavnog opaianja, klinitke opservacije i matemati¢ke analize omogucujui spoznaju linosti. Ljudi su. prema takvim shvaéanjima znanstveno spoznatljivi bez ostatka, i znanost ih mode objasniti ' potpunosti Nasuprot tome, Rogers i drugi fenomenoloski i egzistencijalni psiholozi, smatraju da svaki pojedinac Zivi u vlastitom subjektivnom svijetu koji se neprekidno i nepredvidivo mijenja i u kojem on sam zauzima sredignje mje- Sto. To je privatan svijet koji svoj smisao i svoje znagenje ima u samont sebi. Ta privatna znagenja i smisao nisu dostupni znanstvenom prouéavanju. Poje: dinca se stoga mote samo razumjett it ga treba nastojatt razumjett. Takav pristup znaéi onda unosenje tradicionalnih necnanstvenih postupaka u pro- Wavanje lignosti i zahtijeva takve postupke (to su, na primjer, samoopazanje ili introspekeija, intuicija, kontemplacija, spekulacija, imaginacija, empatija i drugi). Naravno da »podaci« dobiveni ovim neznanstvenim metodama ne ‘mogu biti prihvaéeni u znanosti | da moraju proci naknadnu verifikaciju znan- stvenim postupeima, tj. moraju biti ispitani i dokazani eksperimentom, mje- renjem ili sustavaim objektivnim opa%anjem ii registriranjem. Subjektivan pristup prouéavanju lignosti mode stoga pruditi jedino hipoteze, a ne defini- tivne spoznaje, Bez znanstvene verifikacije i znanstvenih metoda nemoguce Jje razlikovati objektivne i realne ¢injenice od pojmovnih konstrukata, »moz govne metafizikes ili »mozgovne mitologijes, odnosno od praznih rijedi 18 Ovdje moramo reéi da, po nagem misljenju, u suvremenoj psihologiji po- stoji odredena konvergencija rezultata subjektivaog i objektivnog pristupa uu proucavanju lignosti. Naime, i isto subjektivni i cisto objektivnl pristap dovell su do slicnih rezultata. Veéina, a u nekim sluéajevima (kao kod Skin: nera) | sve apsiholoske determinant ponasanja 2a koje se pie verovalo da postoj ‘su trajae i nepromjenjive konstante li¢nosti i u procesu ekspe- Prmetiiranja iu peoeesu,sabjekvvistehin: analiza jednostayno,snestajue sevaporirajue, odnosno pokazuju se nestvarnim, tako da se lignost u procesu manstvenog proutavanja postepeno »prazni«. Umjesto »psiholoskih«, dakle subjektivnih sdeterminantie, nama svakim danom postaju sve pozmatije i jasnije objektivme dererminante ponasanja i liénosti, kao i objektivne deter- minante tih »pshickih determinantie, Jasno se pokazuje da su ove druge samo epifenomeni | da nemaju nikakve samostaine egzistencije; pokazuje se da se zbog toga one ne mogu smatrati konaénim determinantama ili pokretacima Ijudskog ponasanja, odnosno znanstvenim temeljom liénosti iako za laika i nestruénjaka imaju najvece znagenje, To je po mom miljenju jos jedan slu- aj Koji pokazuje koliko se znanstvena spoznaja i znanstvena istina razlikuje {i Koliko je suprotna subjektivnom i svakodnevnom iskustvu odnosno zaivnom realizmu koji 2a gotovo sve Ijude predstavlja njihovu Konaénu »spoznajue sebe i svijeta Dimenzija reaktivnost — proaktivnost Ova dimenzija, na kojoj se takoder mogu razlikovati koncepeije o lignost, odnosi se na pitanja gdje je uzrok Ijudskog ponafanja — da ll u samom poje ‘incu it iavan njega? Cdje su pravi realni uzroci ponaSanja i liénost, da je lignost kontrotirana unutarnjim Giniocima i podratajima ili je ontrotirana vanjskim éiniocima i podratajima? Ako postoje unulara)i Cinioci cjelokupnog onafanja onda ud: predstavijaju aktiima bica pobudena unutarjim proce Sitna i usmjeravana takvim procesima, Takvi proces! mogu biti mateijal fizioloski, bioloski, biokemijski, ali mogu biti zamisljeni i kao psiholoski. Ova. eve Koncepcije nazivamo proaktivnin. Nasuprot njima stoje reaktivne kon cepeije litnosti, Po njima éovjek je reaktivmo stvorenje, on samo reagira na podrazaje i tu su onda najvainiji ievanjski podrafajt | situacije il izvanjske Seterminante lignosti i ponasanja. Tipican primjer reaktivnih koncepeifa lie hosti imamo Kod Pavlova, Watsona, Skinnera i drugih biheviorista | rellekso- {oga. Proaktivne koncepeije litnosti vrle su razlitite. Tako Freud smatra. da su nagoni pokretadi Ijudskog ponasanja, kao i snage koje djeluju iz nesvjesnog dijela ionosti, dok Allport, na primjer, smatra da su Svjesni ciljev, stavovi | interesi ont kojt usmjerujuponatanje. Maslow smatra da je zatelak svih Ijudskih Postupaka, kao i cjelokupnog ponatanja pojedinca unutarnji. Tako on kate: *Covjek ima svoju buducnost u samom sebi i ona je dinamicki a na i u sadatnjem gasue (Maslow, 196, str. 59). Tako Koncipirana liénost tre- bala bi na taj natin biti oslobodena uijecaja neposredne okoline i okolina je u stvari 2a nju manje vaina. Nasuprot tome reaktivisticka poricija smatra lignost, odnosno ‘cjelokupno.ponasanje pojedinca produktom reagiranja na fanjski svijet. Ljuai ne iniciraju svoje ponasanje u samima sebt. To je Samo Privid; oni jednostavao reagiraju na lzvanjske promjene, dogadaje, zbivanja ednosno na svoju okolins. Primjer 2a to je éinjenica da ni jedan éovjek ne zna Sto ée ret ili raditi u sljedecem éasu ili u toku jednog jedinog dana. To Je zbog (oga jer je on izloien neprekidnom sbombardiranjus podraiaja 1 pro: 19mjena izvana koJe ne moze kontrolirati a na koje je reaktivan. Pravi wzroci ponasanja su, dakle, izvan éovjeka, Tako Kimble kafe: »Za sve praktieke svrhe Imoguée je Konstruirati takvu znanstvenu psihologiju u Kojo) ée organizam biti smaivan praznim. Sto se mene ti¢e, ja mogu zamisliti takvu psihologiju koja se zasniva jedino i u potpunosti na podratajima i odgovorima, psihologiju u kojoj je egzistencija organizma potpuno nevaina éinjenicae (Kimble, 1953, str. 158). Ova je koncepcija potpuno identiéna Watsonovoj, Skinnerovoj i Pavlovljevoj Osim ovin dimenzija koje se Koriste za distinkciju ili razlikovanje i 2a deskripeiju ili opisivanje pojedinih teorija li€nosti postoje, naravno, i druge. Medutim, kao Sto smo ve¢ rekli, medu nekim dimenzijama postoji prekriva. faje, Sto znati da one nisu medusobno nezavisne i samostalne, odnosno da su u medusobnoj Korelaciji. Zbog toga je i sam termin dimenzija relativan, pa ‘se moze zamijeniti terminom kontinuum ili Ijestvica. Zanimljivo je da su poje- dine teorije litnosti bile kategorizirane na vecem broju takvih kontinuuma fli bipolarnih Ijestvica i da su onda izragunati koeficijenti rang korelacija izmedu pojedinih kontinuuma. Matrica korelacija koje su tako dobivene podvrgnute su faktorskoj analizi i klasteranalizi da bi se utvrdile prave dimenzije (orto: gonalne) koje obuhvacaju citay semanticki prostor bipolarnih |jestvica ili Kontinuuma. Rezultati faktorskih i Klasteranaliza su pokazali da. verbalni termini, kao I uvijek, ne predstavijaju nezavisne oznake i nezavisne dimenzije, veé da je dimenzionainost psiholingvistickog prostora mnogo manja. Tako je Cartwright (1957) utvrdio postojanje svega éetiri faktora ili dimengije, Prvi faktor predstavija svrhovitost odnosno determinante grupne pripadnosti, arugt faktor biologiju odnosno bioloske determinante, treci fakior pojam 0 sebi, svrhe i organizmi¢ku determiniranost, éetvrti faktor nasljede j strukturu. ‘Taft je (1960) klaster analizom utvrdio pet Kklastera: klaster funkelonalisti¢kih teorija socijalnog polja, klaster teorija koje naglatavaju vairiost nesvjesnih Kompleksa u razvoju i strukturi lignosti, klaster urodene organizmitke samo- aktualizacije, klaster interakcije sa socijalnom okolinom i klaster konstitucio- nalne strukture lignosti. Schuch (1966) je u svojoj analizi utvrdio etiri Kkla- stera: Klaster naglaSavanja socijalnog, klaster naglasavanja sebe { dva Klastera kojima nije mogao dati naziv. Evans 1 Smith su (1972) uéinili faktorsku analiza i atributa i teoretigara. Prvi faktor teoretigara cdgovara faktoru naglaSavanja sebe, kao i u analizi Schucha, drugi je faktor psihoanalitickog pristupa, treci faktor jest faktor bioloskog pristupa, a éetvrti je'faktor aaglafavanja ucenja lignosti. Posebno su interesantni rezultati koje je dala faktorska analiza koju je izvrSio Coan (1968). On je traZio od psihologa da mu rangiraju 54 psihologa teoretigara t odnost prema razligitim vrstama sadrdaja kao Sto su, na privajer, nesvjesni proces, pojam o sebi, uéenje, zatim u odnosu prema odredenim metodoloskim pristupima (da li naglasavaju ili odbacuju introspekciju i kontrolirane eXsperimente) { konaéno da Ii prihvaéaju ili odbacuju razligite vrste konceptualizacija kao Sto su operacione definicije pojmova, kori8tenje hipotetickih konstrukata, Utvrdene su Korelacije izmedu rangova'i dobivena matrica je faktorizirana. Utvrdeno je ovih Sest faktora: 1. faktor subjektivizamobjektivieam. Subjektivisticki pol ovog faktora ‘znaéi naglasavanje svijesti, svjesnih procesa, introspektivnih izvjeStaja i po- dataka | vadnost pojma o sebi. Objektivisticki pol znaéi naglaéavanje opaie- nog ponasanja, operacione definicije, ugenje 1 neposredne izvanjske deter minante. 2» 2. faktor holizamelementarizam. Holizam magi naglasavanje ili prids vanje vaznosti ukupne organizacije 1 posebnosti ednosno jedinstvenosti pojedinca, dok clementarizam znaéi naglaéavanje elemenata ponaganja { opcih, rincipa bez individualnost 3. faktor transpersonaino-personalno. Transpersonalni pol ove dimenzije predstavija i obuhvaca upstraktna nagela kako U strukturi liénosti, tako 1 U procesima, dok personalni pol ovog faktora naglasava ponasanje pojedinca F njegove dotivijaje. 4. faktor kvantitarivno-kvalitativno. Prvi pol ovog faktora oznatava nae glasak na statisti¢koj analizi, kvantitativaim formulacijama i operacionim definieijama. Drugi pol obuhvaca introspektivne izvjestaje i nesvjesne procese. 5. faktor dinamignost-statignost. Jedan pol oznagava valnost Loju, 2a lignost imaju procesi koji se 2bivaju u njoj u sadasnje vrijeme, kao i promjene koje se sada s njom dogadaju, dok drugi pol ozna¢ava naglatavanje statienin obiljezja ponasanja u deskripeiji iénosti 6, faktor unutarnjostizvanjskost, Taj faktor oznagava polarnost izme- 4u bioloskih Konstitucionalnih determinanti lignosti nasuprot procesima ute. ‘ja i socijalnim utjecajima koji predstavijaju igvanjske deter miante litnost Navedeni faktori nisu, medutim, bili bez korelacije, tako da je Goan izvrsio i faktorsku analizu matrice njihovih Korelacija i utvrdio da oni definiraju Jedan faktor vigeg reda, koji je takoder bipolaran. Na jednom polu tog faktora stoje atributi subjektivisticks, holistigki, kvalitativan i personalan, a na dri. gom polu atributi objekrivisticki, elementaristicki, kvantitativan i transperso. alan. Ti pridjevi oznaéuju pristupe liénosti. U odnosu prema teoriji ligaosti s jedne su strane ili na jednom polu ovog faktora teorije Freuda, Rogersa i Maslowa, a na drugom Hulla i Skinnera. Interesantno je da je Coan utvrdio da se vatnost pojedinih polova pet faktora prvog reda ciklicki izmjenjivala 4 povijesti suvremene psihologije. Iznimku od toga ini samo prvi faktor subjektivizam — objektivicam koji pokazuje stalan i neprekidan pad vaznosti pola subjektivizma i porast pola objektivizma, tj. smanjenje fenomenolo- Skog i porast objektivnog i bihevioralnog pristupa u proutavanju lichosti i psihologiji uopée, Literatura Allport, G. W.: Personality: a psychological interpretation, New York, Holt, 1937, Allport, G. W.: Patterns and growth in personality, New York, Holt, Rinehart and Winston, 1961. ie Boring, E. G.: A history of experimental psychology, New York, Appleton-Century: “Crofts, 1950. Berger, J: Pslhodijagnostika, Beograd, Nolit, 1979 Carlson, R: Measurement of personality traits: theory and techniques, U: P. H. ‘Mussen and M. R Rosenzweig (Eds): Annual Review of Psychology, Vol. 26, Stanford, Calif, Annual Reviews, 1975. Carlson, R Where is the person in personality research?, Psychological Bulletin, 1911, 75, 2035219. Cartwright, D. S. Factor analyzing theories of personality, Counseling Center Dis: ‘cussion Papers, Chicago, University of Chicago, Vol. Ill, No. 24, 1057 aCoan, RW. S72, Dahistrom, W, G.: Personality. U: P. H. Mussen and M. R. Rosenzweig (Eds): Annual Review of Paychology, Vol. 21, Stanford, Calif, Annual Reviews, 1970, Edwards, A. L. and Abbott, R. D.: Measurement of personality traits: theory and technique. U: P, H, Mussen and R. M. Rosenzweig (Eds): Annual Review of Psychology, Vol. 24, Stanford Calif, Annual Review, 1973 Evans, J. D. and Sinith, H. W. A factoranalytic syntesis of personality theories: ‘basic dimensions reconsidered, Journal of Psychology, 1972, 82, 14S—149, Frick, W.: Humanistic Psychology: interviews with Maslow, Murphy and Rogers, Columbus, Ohio, Merril, 1971. Furgosi, .: Zoanstveni status eksperimenata u suvremeno} psthologiji: T Nesustavno ‘eksperimentiranje, Revija za psihologiju, 1974, 4, 430, : Fulgosi, A Znanstveni status eksperimenata u suvremeno} psihologiji: 11 ekspe "ment u racionalistiéko} tradieii, 1975, 5, 73-80. Geen, G.: Personality: the skein of behavior, St. Louis, Mo., Mosby, 1976. Hall, C.'S. and Lindzey, G.: Theories of personality, New York, Wiley, 1978. .* Helle, L.A, and Ziegler, D. J.: Personality, New York, MeGraweBl, 1976 Holzman, P. S. Personality. U: M. R. Rosenzweig and L. W. Porter (Eds): Annual Review of Psychology, Vol. 5, Stanford, Calif, Annual Reviews, 1974. Kimble, G: Psychology as a science, Scientific Monthly, 1953, 77, 186—160. Lamovec, T, Musek, J. i drugi: Teorije osobnosti, Ljubljana, Cankarjeva zalofba, 178, Maddi, R: Personality theories: a comparative analysis, Homewood, Ill, Dorsey Press, 1976. Maslow, A,: Existential psychology. U: R. May (Ed.): Existential psychology, New York, Random House, 1961 ‘Mischel, W.: Introduction to personality, New York, Holt, Rinehart and Winston, 1916. snsions of psychological theory, American Psychologist, 1968, 23, Musek, J.: Psihologija osobnosti, Ljubljana, Dopisna delavska univerza, 1977 Popovié, B.: Psihologija litnosti, Beograd, Drustvo psihologa Srbije, 1977. Rogers, C: Toward a sclence of the person. U; T. Wann (Ed): Behaviorism and phenomenology, Chicago, University of Chicago Press, 195, Ror, M2 Psihologija ignosti, Beograd, Zavod za udBbenike, 1976 Sanford, N.: Personality: its place in psychology. U: S. Koch (Ed.) Psychology: a study of science, Vol. 5, New York McGraw-Hill, 1963 Sarnoff, Ls Personality dynamics and development, New York, Wiley, 1962 Sarason, I. G.: Personality: an objective approach, New York, Wiley, 1966. Schuh, A. 1 A synthesis of personality theories by cluster analysis, Journal of Poychology, 1966, 64, 62—TI ‘Shlien, 12 Phenomenology and personality. U: J. Wepman and R. Heine (Eds): Concepts of personality, Chicago, Aldine, 1963. ‘Skinner, B. F.: Beyond freedom and dignity, New York, Knopf, 1971 Taft, R A statistical analysis of personality theories, Acta Psychologica, 1960, 17, ‘0-88, 2 S. Freud: Psihodinamiéka teorija liénosti U vrijeme kad je nastala, Freudova Koncepeija dovjeka i lignosti znadila je jedno sasvim novo shvacanje koje je, osim toga, u mnogim svojim aspekt ma bilo i suprotno svim dotadaSnjim shvacanjima Covjeka koja su se uvrije Hila kroz stoljeéa | koja su predstavljala sluzbena miljenja i tumateaja. Zbog toga je Freudovo shvacanje' tumatenje naislo na velik i 2estok otpor zastupa- ka takvih tradicionalnin tumatenja i shvacanja, Dok su tradicionalna shvacanja i tumaéenja govjeka smatrala da je Eovjek ssvjesno biée sa slobodnom woljom, moguenosen slobodnog adlutivanja i od- govorno za svoje postupke, pa prema tome auizonommo bice, necvisno o svemu Ostalome, Freud je iznio Koncepeiju po Kojo) je Cavjek nesvjesno biée, bet noguénesti stobodnog odlucivanfa, potpuno determinirano koje ne samo da re mote donositi racionalne ill svjeshe odluke, nego ne mote vladati ni samim sobor. Osim toga, za Freuda Covjek nije nikakvo nezavisno bice Koje bi se po bilo emu odvajalo i razlikovalo od ostale realnostt i prirode. Covjek je za Freuda dio te realnosti i zbog toga 2a njega ne mogu vrijedittnikakvt izuzeci ww obliku autonomije, slobodne volje i sliéno. Zakonitosti realnosti potpuno determiniraju | Govjeka. Takva je Koncepeija znacila velik udarac svima onima koji su Sovjeka i njegovu priredu odvajkada tumadili kako su hijeli, koji sul Covjeka i njegovu prirodu smatralt svojim, rekao bib, lovnim podrutjem. Tauzimajuéi govjeka iz prirodnog reda i-prirodne wzroénosti, ta su tradi cionalna tumaéenja | shvacanja smatrala, dakako, da se Covjek ne moze pro- Uavati znanstvenim metodama prirodnih zanosti, vee samo introspekeijom, Xontemplacijom, intuicijom, spekulacijom, imaginacijom i slitnim neznanseve: rim postupeima. Freud je, medutim, smatrao da Eovjcka, kao prirodno bie, treba prouta- vati znansivenim metodama i da se takvim metodaina moze Covjek Jedino i Prouéiti odnosno shvatiti. Prema tome, Freudova koncepeija Zovjeka znatila je uniStavanje svit tradicionalnih vrijednosti, bla je revolucionarna i zbog toga neprihvatljiva 2a sve one Koji su éovjeka izdvajali iz Prirodnog reda stvari i iz prirodne wzrot: nosti i determiniranost. bog toga, dakle, sto je stvorio jednu novu koncepeiju Eovjeka, Sto je ovjeka vratio u prirodni red i determiniranost, a time u veliko} mjeti srusio nemanstvene | mraéne koncepeije o Soyjeku, Freuda danas mnogi smatraju intelektualnim gigantom u povijesti razvoja moderne misti, BSam je Fread sckno da fe covjek pretrpio ti povrede svog narcisizma i vlastte slike 0 seb. Prva se zbila onda kad Je Kopernit pokaeao da Zemija nije centar svemira, kako su 10 smatral Ij | ojihovi itaknuti umow! na fanlitim podrucjima, Druga povreda Ijudskog narciizma Gogodita © onda Kad je Darwin pokazao da je Govjek bice koje Je nustalo evolucljom od 2ivotl nije. Treca je povreda tog nascistzma Freudovo otkrice nesvjesnog ? njegove ‘dominacije nad svjsniny dijetom Eovjeka, kao 1 njegovo otkrice smaga | ttje- aja koje su ivan Sovjekovis moguenost I njegove Kontrle, a koje uljecu na jeeove ponatanje, Stim u ver! smatram da moram spomenuti neke Einjenice ie razvoja zmanstvene phologijeu to doba U doba kad je nastajala Freudova Koncepcija Eovjeka 1 njegova psiholo- aija lignost,umifaa je prva vista znanstvene psihologje — Wusdtova struk {oalistitha psihologia, a radale su se nove koncepolje 1 Skole zpanstvene pst lologie: gestaltistitks psitologif, Pavlovijeve objektivaa psihologija | bike Stara strukiuralsticka psologija dotivjela je svoj raspad i svoju smrt (s eksperimentanim gree} 20g Tekaliko azlogs. Wand je, dab psiNo- Joeija postavio kao znarost, ane kao filozfeku diseiplin, zamsio § steotio za nls posebnu vrs ekaperimenta —introspekeijsk eksperiinent. On jo fe Getinirao podrucje istiaivanja— to su pelhiGki proces, psihikastanjal pst hex 2ivot Covjeka, odnosno svijest,Ciljevt su takve psinologije da, na bari bntrospektionog eksperimenta,utvedi elemeniarne dijefove psthikog Ik psiht tke elemente | zakone (a skladu s Wundtovom idealisti¢kom Koncepetjom © paralelizmu nematerijalne dude i materjalnog tela) po kojima se ti clement Eombiniraju uslotene pubes dotivjaj, process | stanja. Na taj natin patho logis je rebate, po Wundtove) zamisi, posta nekorn wstom smnentatne Ke mje. Kad utvrdlclemente psihikog Hvota | zakone spajanja 1 Kombiniranja th elemenata (a to su treball bid ost, pulhologja je postigla vo} cl tna svako psihicko stanje proces mote svesti investi ix clemenata, phigh élemensta. Taka, mogucnast znaéi postlaanje razumijevanja 1 mogucnost Predvidanja psihichog Hvota, isto. om0 Sto je kemlja postgle na podruth jalnog svijet abi 2x 49 moglo post, potrebai su osm eksperimentalnihlaboratoria | instrumenata, po misijenju Wundva i po logict sear, fof ispitaniel ko trebaju Bit dobro fevjetbantu ncrospekaitsvojh dosviayatsejesnih stan ‘Wandt i strukturalisigt pstholo! pretpostaijali su, prema tome, da PO- stojepsihiki element, da se oni mogu uteriti eksperimentom kombinirsnim $ introspekeijom I da se psihihi Bvot I psihidht procest mogu iajednadit sa Svjesnim stanjima. Znanstvena vasprava inmedu pripadnike strukturalisttke Skole koja je ~otena na asnoW eksperimentalnihistrsdivanja 1 eksperimentalnin rerltats kroz nis godina pokazala je ncoardivest take psthologje. Naime, Titchener, Wandt, 1 drugi strukturalisti,jedni w Ameri, a drugi a Evrop, opivali se ta primjer, @sstrogo kontroliraim uvjedinas,ekeperimentalnom metodom, od topitanika kojt Su bi irvanredno avjezbaai uw samoopazanju i inerospek- ci, da i Jedan Krug zelenoplavog svjetia projciran na bijela podloga predstay- Ija jot jedan od mogucih psihiih elemenata (dakle konsénih, nevidivih, do 2vijaje) i ta} dotivijaj predstaija kembinaciju dvaju elementarnih pshickih dobivijaia, 1. dotivljajaaelenog i dodivijaja plavog, Pa, prema tome, ne pred- 2% stavlja poseban element psihitkog. Ispitanicl, veksperti u introspekeijie, jednom su laboratoriju, na osnovi introspekeije izjavijivali da je ta} dozivljaj poseban clement i da se ne mode svesti na jof elementarnije doZivijaje zelenog 1 plavog, pa nije nastao kao njihova kombinacija, a isto takvi »eksperti u in- trospekciji« u drugom laboratoriju izjavijivali su da to nije poseban dotivijaj 4 da on predstavlja kombinaciju dvaju elementarnih dozivljaja, tj. dozivijaja zelenog i dotivljaja plavog. ‘Ta je znanstvena debata znatila kraj strukturalisti¢ke psihologije, jer je fona jasno pokazala da se jedna znanstvena metoda kakva je eksperiment ne smoge komibinirati s jednom neznansivenom metodom kakva je introspekcija i da Wundtova metoda introspektivnog eksperimenta maci neuspio pokusa). Medutim, po opéom misljenju a narocito miBljenju gestaltista, rezultati Tit chenera, Wundta i drugih pokazuju jos nea, a to je da je sama introspekcija promagena, tj, da vlastiti dodivljaji nisu dostupni introspekeijsko} anatiz: bila ‘ona eksperimentalna iti neeksperimentalna. AKO se ispitanici Koji su »savréeno lavjetbanie u introspekciji ne mogu sloziti o tome kakav je dotivljaj zeleno- plavog svjetla, onda to pokazuje da se oni nece sloditi ni oko éega drugog i da Psihicki procesi (kako je to, uostalom, pokazala kasnije i Wiirtzburska skola 4 vezi s mi8ljenjem) izmigu introspekeijt. Introspekelja, prema tome, ne pred- stavlja vise od impresije, iluzije, izmisljanja odnosno samoobmane. ‘Ako jednostavni osjeti nis dostupni introspekeiji, ako ni migljenje nije dostupno introspekciji 1 ako su i svi ostali rezultati strukturalistigke psiho- logije (na podrugju emocija, na primjer) vrlc skromni ili ni8tavnl, onda je, prema mom misljenju, jasno da je »znanstvenae psihologija (koja se doduse Sludila neznanstvenom introspekcijom) ve¢ prije Freuda pokazala postojanje okrize svijestie i da je polodaj svijesti bio ve¢ tada poljuljan. Rad Pavlova koji je upucivao na potpunu prirodnu determiniranost tako- zvanog psihigkog 2ivota i moguénosti da se on razumije i prouéava kao aiz uvjetovanih refleksa takoder je bio snazan udarac tradicionalno} koncepcij Covjeka kao svjesnog bica Konatno, Watson i klasitni biheviorizam, (dakle, kao i Pavlovijeva psiho- logija akademske psihologije) uéinili su ono isto sto je utinio Freud, samo Jo§ mnogo temeljitije. Oni su éovjeka Koncipirali kao potpuno determirsirani ‘ustav: sustay zadatak Dra D Ispitanici w eksperimentalng} Gosietanje Aonjecanje sip pisjett e se mane Uilanjanje prijetnje _Razfafnjavanje Prazjasnjavanie 4 ‘Trete Tete Ned biti raziike jzmed jedanje iajeganje ekepersmentalne { Rontroine prisjecanj ri ee

You might also like

• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (821)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (122)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4610)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1840)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Tóibín

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1946)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (74)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1104)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (897)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2520)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4203)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (537)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (345)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2104)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (589)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1016)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1898)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (842)
• (Advancing Core Competencies) David Mechanic - Mental Health and Social Policy - Beyond Managed Care-Pearson (2013)

  

  Document365 pages

  (Advancing Core Competencies) David Mechanic - Mental Health and Social Policy - Beyond Managed Care-Pearson (2013)

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (440)
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (599)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (806)
• Teorija Polja

  

  Document12 pages

  Teorija Polja

  Mlata Zamlata

  100% (2)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (401)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1715)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5806)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brene Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1091)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)
• Osobenosti Socijalizacije Dečaka I Devojčica, DRAGANA BANIĆ

  

  Document15 pages

  Osobenosti Socijalizacije Dečaka I Devojčica, DRAGANA BANIĆ

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Teorija Promene

  

  Document30 pages

  Teorija Promene

  Mlata Zamlata

  100% (1)
• Upitnici. MCMI

  

  Document29 pages

  Upitnici. MCMI

  Mlata Zamlata

  100% (1)
• Mentalno Zdravlje - Teorijski I Prakticni Okvir - , Print 2017

  

  Document68 pages

  Mentalno Zdravlje - Teorijski I Prakticni Okvir - , Print 2017

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Mentalno Zdravlje Dece U Socijlanoj Zastiti

  

  Document135 pages

  Mentalno Zdravlje Dece U Socijlanoj Zastiti

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Policy Options On Mental Health

  

  Document68 pages

  Policy Options On Mental Health

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• 0048 57050003329G

  

  Document20 pages

  0048 57050003329G

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Ajdukovic Integrirajuci Prstup Individualni Plan Skrbi

  

  Document32 pages

  Ajdukovic Integrirajuci Prstup Individualni Plan Skrbi

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Tanja Motivacija

  

  Document9 pages

  Tanja Motivacija

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Agenda

  

  Document3 pages

  Agenda

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Vesna Vukša - Prekidi Ciklusa Kontakta

  

  Document8 pages

  Vesna Vukša - Prekidi Ciklusa Kontakta

  Mlata Zamlata

  100% (2)
• Intimna Istorija Covecanstva, Prikaz Knjige

  

  Document9 pages

  Intimna Istorija Covecanstva, Prikaz Knjige

  Mlata Zamlata

  100% (1)
• Tanja Motivacija

  

  Document9 pages

  Tanja Motivacija

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Bolesti Zavisnosti - Ispit

  

  Document15 pages

  Bolesti Zavisnosti - Ispit

  Mlata Zamlata

  No ratings yet
• Psihologija Obrazovanja - Skripta

  

  Document100 pages

  Psihologija Obrazovanja - Skripta

  vedranaantonio

  No ratings yet