Vrhunske spisateljice o kojima nas škola nije dovoljno naučila

Tijekom srednje škole pročitali smo mnogo lektira i upoznali mnogo autora.
Počevši od Homera i Sofokla pa sve do Miroslava Krleže i Ranka Marinkovića.
No kada bismo se vratili na početak i popisali sve autore o kojima smo učili
primijetili bismo znatan izostanak ženskih imena. Upravo zbog toga odlučila
sam napraviti kratki popis poznatih hrvatskih i stranih spisateljica o kojima nas
škola, nažalost, nije uspjela dovoljno naučiti.

Ako se malo prisjetimo prvoga razreda srednje škole i antičke grčke

književnosti, na um bi nam mogla pasti pjesnikinja Sapfa, prva pjesnikinja o
kojoj smo u školi učili. Nakon antike slijedi veliki razmak sve do književnosti
20. stoljeća kada smo, u velikoj žurbi, spomenuli englesku spisateljicu Virginiju
Woolf i Vesnu Parun, jednu od najpoznatijih hrvatskih pjesnikinja. No,
vjerovali ili ne, one nisu jedine o kojima vrijedi nešto naučiti.

Romantizam – razdoblje osjećajnosti, originalnosti i vrsnih spisateljica

Razdoblje romantizma u književnosti traje otprilike od 1800. do 1830. godine.

To je razdoblje obilježeno pesimističnim svjetonazorom, pjesničkom slobodom,
osjećajnošću i originalnošću te se smatra prvom modernom književnom epohom
i označuje početak moderne književnosti. Najpoznatijim predstavnicima
smatraju se George Gordon Byron, Percy Bysshe Shelley, Mihail Jurjevič
Ljermontov, Johann Wolfgang von Goethe i Edgar Allan Poe. No romantizam
su obilježile i neke nevjerojatne spisateljice – Emily Dickinson, Mary Shelley i
sestre Brontë.

Emily Dickinson smatra se jednom od najpoznatijih američkih pjesnikinja.

Rođena je 1830. godine, a većinu života provela je u zatvorena u kući
održavajući prijateljstva većinom samo pismima. Tijekom života napisala je
preko 1000 pjesama, od kojih je velika većina objavljena nakon njezine smrti
1886. godine. Njezine pjesme odlikuju se prepoznatljvim, unikatnim stilom, a
dokaz su i nevjerojatnog dara za riječi koji je Emily posjedovala. Godine 1955.
objavljena je zbirka The Poems of Emily Dickinson u tri sveska koja sadrži
pjesme u izvornom obliku s nestandardnim korištenjem velikih slova i
interpunkcije.

Mary Shelley, rođena 1797. godine, bila je engleska književnica i žena pisca
Percyja Bysshea Shelleya. Kada je sa svojim suprugom i njihovim prijateljem
Lordom Byronom bila na odmoru na Ženevskom jezeru, Byron je zbog kišnog
vremena predložio da dane provedu pričajući strašne priče. Upravo je tamo
Mary napisala svoj najpoznatiji roman Frankenstein. Iako je Frankenstein
nesumnjivo njen rad, mnogi su iz kojekakvih razloga tvrdili da ga je napisala
zajedno s mužem iako je Percy zapravo napisao samo prolog prvom izdanju
romana.

Sestre Brontë, Charlotte, Emily i Anne, bile su poznate engleske književnice

19. stoljeća. Kao i mnoge autorice toga razdoblja, svoja su prva djela
objavljivale pod muškim pseudonimima, no nije trebalo dugo da njihovi radovi
privuku pozornost zbog svoje originalnosti. Charlottein roman Jane Eyre prvi je
zadobio pozitivne kritike te je, zajedno s Emilynim romanom Orkanski visovi i
Anninim romanom Stanarka napuštene kuće, vrlo brzo postao remek-djelo
svjetske književnosti. Iako su sestre Brontë umrle vrlo mlade, njihovi se romani
do danas smatraju klasicima engleske književnosti.

Književnost 20. stoljeća – vrijeme velikih promjena

Velike promjene koje su se tijekom 20. stoljeća događale u društvu uvelike su

utjecale na razvoj tadašnje književnosti. Žene su se počele sve više emancipirati
u društvo, a samim time i u književnost. Osim već spomenute Virginije Woolf,
dvije žene koje su se posebno istaknule u ovome književnom razdoblju jesu
Sylvia Plath i Harper Lee.

Sylvia Plath, rođena 1932. godine, bila je američka pjesnikinja, spisateljica i

novelistica. Pjesme je pisala od ranog djetinjstva, a kao učenica često je
pobjeđivala na školskim književnim natjecanjima. U svojoj poeziji često se bavi
osjećajem samoće, vlastitim unutarnjim svijetom te temama života i smrti.
Njezinim najpoznatijim djelima smatraju se pjesnička zbirka Ariel te roman
Stakleno zvono.

Američka spisateljica Harper Lee rođena je 1926. godine. Iako je studirala pravo
na Sveučilištu Alabama, vrlo se brzo okrenula pisanju, počevši s kratkim
pričama o rasnoj nepravdi. Na svom romanu Ubiti pticu rugalicu, pisanom u
stilu tzv. južnjačke gotike, radila je više od dvije godine. Taj joj je roman 1961.
godine donio Pulitzerovu nagradu, a smatra se modernim klasikom koji je
znatno utjecao na pokret za građanska prava američkih crnaca 1960-ih godina.
Godine 2015. objavila je svoj drugi roman Idi, postavi stražara, nastavak
napisan 55 godina nakon prvijenca.

Hrvatske spisateljice kakvih nema nigdje drugdje

Ovaj članak ne bi bio potpun, a da se u njemu ne spomenu neke od najvećih

hrvatskih modernih spisateljica – Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić, Julijana
Matanović.
Irena Vrkljan rođena je 1930. godine. Bila je hrvatska pjesnikinja, prozaistica i
esejistica poznata kao hrvatska Virginia Woolf. Na hrvatskoj književnoj sceni
djeluje već više od pedeset godina, a dopisna je članica Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti. Književno stvaralaštvo započela je u doba krugovaša
poezijom nadrealističke tematike (Krik je samo tišina, Paralele, Stvari već
daleke, Doba prijateljstva), a autorica je i mnogih romana kao što su Berlinski
rukopis i Dnevnik zaboravljene mladosti. Svojim je velikim književnim donijela
trajan doprinos hrvatskoj književnosti i kulturi.

Slavenka Drakulić, rođena 1949. godine, poznata je hrvatska književnica i

novinarka koja trenutno živi u Švedskoj. Završila je komparativnu književnost i
sociologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a karijeru je započela kao
novinarka u novinama Start i Danas, pišući uglavnom o feminističkim temama.
Piše na engleskom i hrvatskom, a autorica je brojnih romana od kojih su
najpoznatiji Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema i Frida ili o
boli. Danas živi u Zagrebu i Stockholmu.

Julijana Matanović, rođena 1959. godine, hrvatska je književnica i sveučilišna

profesorica, članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Studirala je jugoslavenske jezike i književnost te diplomirala na Pedagoškom
fakultetu u Osijeku, a magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše
romane, eseje i pripovijetke, a u književnost ulazi 1997. godine romanom Zašto
sam vam lagala koji postaje bestseler. Autorica je intertekstualnog romana Tko
se boji lika još, zbirke priča Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka,
romana Bilješka o piscu i mnogih drugih djela. Smatra se jednom od najboljih
hrvatskih suvremenih književnica, a u njezinim djelima isprepliće se književno-
znanstveni i beletristički stil te mnogi autobiografski elementi pisani snažnim
emocionalnim stilom i vještim pripovijedanjem.

Iako ove vrhunske spisateljice koje su ovdje navedene još uvijek nisu našle
svoje mjesto u hrvatskim školama, njihova će se djela pamtiti još dugo vremena
te će možda, jednoga dana, oni koji sastavljaju popise lektira shvatiti da su ova
djela zapravo pravi primjeri škole za život, odnosno životnih lekcija koje se u
školskim klupama nikada neće moći naučiti.