PROBLEMI ISTRAŽIVANJA DRUŠTVENIH POJAVA, ODNOSA I PROCESA

-Pojam i značaj naučnog istraživanja-

Nauku je moguće definisati i kao sumu znanja o objektivnoj stvarnosti, čija se istinitost može
provjeriti. Do znanja o objektivnoj stvarnosti dolazi se naučnim istraživanjem.

Pod naučnim istraživanjem se podrazumijeva otkrivanje onih dijelova objektivne stvarnosti koji do
tada nisu poznati. Do naučne spoznaje dolazi se primjenom metoda naučnog istraživanja, a one
podrazumijevaju put ili način kojim se dolazi do znanja o nekoj pojavi u prirodu ili društvu.

Metode naučnog istraživanja uvijek podrazumijevaju prisutnost i primjenu tri bitna elementa:

1. Određenu masu prethodnih znanja o stvarnosti;

2. Postupak koji treba primijeniti na putu do novih znananja;

3. Sredstva koja treba primijeniti da bi cilj istraživanja mogao biti realiziran da bismo došli do novih
spoznaja;

Spoznaju, do koje dolazimo primjenom metoda naučnog istraživanja, bitno određuju tri
stavke:istinitost, preciznost i složenost.

Istinitost je osnovno načelo kojim se nauka rukovodi u svim fazama teorijskog i empirijskog dijela
istraživanja, dok preciznost spoznaje podrazumijeva njenu egzaktnost i činjeničnu utemeljenost i
preciznost jezičnog istraživanja. Postoji više nivoa složenosti naučne spoznaje i to: najednostavnija
otkriva tek neke uzročno- posljedične veze unutar neke pojave; nešto složenija je spoznaja koja
otkriva uzročno-posljedične veze među pojavama pomoću kojih se može odgovoriti i na pitanje kako
jedna pojava utiče na drugu. Sljedeći tip spoznaje predstavlja otkrivanje naučnog zakona koji
omogućuje da se u potpunosti objasne uzročno-posljedične veze u složenim pojavama i dijelovima
stvarnosti. Na kraju najsloženiji vid naučne spoznaje je naučna teorija, koja u sebi sadrži veći broj
naučnih zakona, a otkrivanje naučnih zakona i formulisanje naučnih teorija cilj je svake nauke.

- Utvrđivanje uzročno – posljedičnih veza među pojavama –

Naučno istraživanje uvijek je usmjereno na utvrđivanje uzročno – posljedičnih veza među pojavama.
Te veze ono otkriva stavljanjem u odnos promijenljivih veličina koje se zovu varijable. Jedna od
varijabli uvijek ima karakter uzroka i ona se naziva nezavisna varijabla. Druga ima karakteristiku
posljedice i ona se naziva zavisna varijabla. Ako se među dvjema varijablama može uspostaviti
uzročno – posljedična veza i ako promjene u jednoj izazivaju promjene u drugoj, onda se za takve
varijable kaže da se nalaze u odnosu korelacije.

- Metode i tehnike istraživanja u sociologiji -

- Pojam naučne metode –

Riječ metoda je grčkog porijekla (methodos = put, način) i označava planski postupak ispitivanja i
istraživanja neke pojave, odnosno način rada za ostvarivanje nekog cilja na filozofskom, naučnom,
političkom ili praktičnom području. Naučna metoda može se odrediti kao način i put dolaska do
naučne spoznaje o pojavama u prirodi i društvu. Tri bitne komponente naučne metode su:
1) Postupci dolaženja do naučne spoznaje, faze procesa naučnog istraživanja.

2) Tehnike i instrumenti prikupljanja empirijskih podataka

3) Tehnike obrade prikupljenih podataka

- Faze procesa istraživanja –

Sve radnje koje obuhvaća proces naučnog istraživanja mogu se klasificirati u šest zasebnih faza i to:

1) Izbor i definisanje predmeta istraživanja

2) Postavljanje hipoteza i sređivanje varijabli istraživanja

3) Izrada projekta istraživanja

4) Prikupljanje i obrada podataka

5) Naučno tumačenje i interpretacija podataka

6) Izvještaj o rezultatima istraživanja

- Tehnike prikupljanja empirijskih podataka -

- Anketa –
Predstavlja pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koji se uz pomoć upitnika
provodi na reprezentativnom uzorku.

Upitnik je tehničko sredstvo za prikupljanje podataka a sastoji se od niza pitanja u vezi sa predmetom
istraživanja na koja se traži odgovor.

U uvodnom dijelu upitnika se kratko obrati i zahvali ispitanicima, zatim se navede:pol,starosna dob i
stručna sprema ispitanika( to se ne broji kao pitanje).

Pitanja u upitniku mogu biti postavljena na tri načina:

1) Kao otvorena u kojima se ne nudi nikakav odgovor nego je ispitaniku ostavljena potpuna sloboda u
kreiranju odgovora (npr: vaš stav po pitanju nasilja u porodici ____________________ ; kako
spriječiti odlazak mladih iz BiH ______________________________ itd..)

2) Kao zatvorena pitanja – fiksiranog izbora kojim se ispitaniku nudi izvjestan broj odgovora između
kojih treba da se opredjeli (npr: nasilje je česta pojava u društvu: a) DA, b) NE, c) NISAM SIGURAN;
smatrate li da vlast radi u interesu građana BiH: a) DA, b) NE, c) NISAM SIGURAN)

3) Kombinovani tip pitanja kada nudimo odgovor i ostavljamo mogućnost ispitaniku da on sam
odgovori npr: najčešći uzroci nasilja u porodici su a) nejednaka pozicija žene u partnerskoj vezi, b)
siromaštvo, c) zlostavljač, d) alkoholizam, e) ljubomora e) _______________________; posljedice
nasilja u porodici su: a) psihičke b) fizičke c) socijalne d) nesigurnost e)
______________________.;Koje od dole navedenih institucija su nadležne za rješavanje problema
međuvršnjačkog nasilja: a) MUP, b)tužilaštvo c)centar za socijalni rad, d) škola
e)____________________.Uovom tipu pitanja obavezno istražite uzroke i posljedice istraživane
pojave i zastupite u anketnom upitniku.

Pitanja u upitniku mogu biti postavljena kao:

a) Direktna – pitanja kojima se pita tačno ono što se želi znati.

b) Indirektna – pitanja kojima se do odgovora dolazi zaobilaznim putem.

Anketni upitnik je moguće realizirati na više načina i to: indvidualno, grupno, poštanski upitnik i
telenfonsko anketiranje.

Bitno je naglasiti da je uzorak dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju. Taj dio ispitivane
populacije dakle uzorak mora biti reprezentativan tj. mora posjedovati sve karakteristike grupe koju
predstavlja. Dva su oblika uzorka i to: slučajni i stratificirani.

- Intervju -
U sociološkim istraživanjima koriste se dva osnovna tipa intervjua i to: standardizirani koji sadrži
unaprijed utvrđena pitanja i voditelj intervjua ih svakom ispitaniku postavlja istim redom i u istom
obliku dok kod slobodnog intervjua nema nikakvih unaprijed pripremljenih pitanja.

U sociološkim istraživanjima koriste se i drugi tipovi intervjua kao što su intervju sa zatvorenim
pitanjima, ponovljeni intervju i produbljeni intervju.

- Posmatranje -
Naučno posmatranje sistematizirano je i planski vođeno, u njegovom se planiranju utvrđuje i
predmet posmatranja, ali i vrijeme i prostor u kojem će ono biti izvršeno te instrumentarij koji će pri
tome biti primjenjen. Razlikujemo izravno i neizravno posmatranje.

Izravno se odnosi na pojedinačne slučajeve ili pojedinačne grupe a neizravno obuhvata seriju
društvenih pojava.

- Eksperiment -
U sociološkom smislu eksperiment je naučno posmatranje u precizno određenim i kontrolisanim
uslovima s ciljem da u ispitivanoj oblasti utvrdi ili provjeri postojanje i prirodu nekog pretpostavljenog
društvenog odnosa. On dakle podrazumijeva posmatranje pojave koja je umjetno izazvana radi
provjere prethodno postavljene hipoteze o postojanju nekog uzročno posljedičnog odnosa. Pokus
podrazumijeva oblikovanje i paralelno posmatranje dviju društvenih grupa, jedna je eksperimentalna
a druga kontrolna .

U sociologiji se primjenjuju dva osnovna oblika eksperimenta: laboratorijski i eksperiment u

prirodnim uvjetima.

- Analiza sadržaja -
Podrazumijeva istraživački postupak kojim se iz društvene komunikacije žele izvući bitni sociološki
zaključci.

Društvena komunikacija podrazumijeva postojanje određene poruke, zbog koje ono uopšte može
egzistirati. Za analizu sadržaja bitni su prije svega poruka i njezin sadržaj koji mogu biti odaslani na
razne načine.

Oblasti primjene analize sadržaja su raznovrsne. Najčešće se primjenjuju u području političke

propagande. Analiza sadržaja se koristi i u drugim oblastima prije svega u analizi sadržaja književnih i
umjetničkih djela, filma i sl. te izučavanju školskih udžbenika posebno onih koji su povezani sa
vladajućom ideologijom.
 ZADAĆA
- Kreirati anketni upitnik - jedna od tehnika prikupljanja empirijskih podataka.

- U anketi zastupiti sva tri tipa pitanja i to na sljedeći način:

a) Otvorena pitanja – postaviti četiri pitanja ovog tipa

b) Zatvorena pitanja – postaviti četiri pitanja ovog tipa

c) Kombinovani tip pitanja – postaviti 6 pitanja ovog tipa

Redoslijed pitanja možete postaviti u anketi kako vi želite tj. ne treba da postavite sva četiri pitanja
otvorenog tipa jedan iza drugog to važi i za ostale tipove pitanja.

* Detaljno uputstvo o kreiranju anketnog upitnika pogledajte naprijed u ranije navedenim tehnikama.

-Vaš anketni upitnik treba da sadrži 14 pitanja (strogo se držite uputstva i broja i pitanja, ne treba 13
a niti 15)

- Anketni upitnik radite na primjeru sljedećih društvenih pojava : (JEDNU temu od dole navedenih
po vašem izboru)

a) Alkoholizam i mladi

b) Narkomanija i mladi

c) Nezaposlenost mladih

d) Problem pasa lutalica

e) Djeca bez roditeljskog staranja

Cilj je da svako od učenika kreira anketni upitnik na svoj način, jer je to druga ocjena iz Sociologije i
ne trebaju mi ankete sa interneta (odlično znam svaki anketni upitnik koji se nalazi na internetu).

Neka to bude vaša lična kreacija.

Molim vas da se ne bi desilo kao u eseju gdje neki učenici nisu pažljivo pročitali uputstvo i naziv eseja,
kod anketnog upitnika pažljivo pročitajte uputstvo i odaberite samo jedan od gore ponuđenih
društvenih problema i na osnovu toga postavite vaša anketna pitanja.

Anketne upitnike (otkucane u Word dokumentu) postavljate na Moodle platformu, a rok za dostavu
je 04.05.2020. do 16:00 sati (imate 14 dana za zadaću) bez mogućnosti produženja roka, s obzirom
na činjenicu da 08.05.2020. završavamo sa Sociologijom.