GEOGRAFSKI GLASN YU Is 72: Gadina 1986, broj 48 Se aae LATINOAMERICKO STANOVNISTVO U SAD® ZLATKO PEPEONIK Opée je poznata éinjenica da je stalni porast stanoynistva SAD uvijek samo dijelom bio reaullat prirodnog prirastaja, dok je dijelom bio rezuliat useljavanja, Udio doseljenika bio je obiéno veéi u prvobitnoj razvoine) fazi zemlje s malom gustocom stanovnika te s kasnijim razdobliima gospodarskog procvata, Kriana razdeblja rezultirala su pokusajima restrikeije imigracije, uvedena je i lav. kvata, ¢), dozvola useljenja za samo odredeni braj deseljenika iz dino podrugja ili zemalja, ali imigracija u SAD nikada nije potpuno prestala, Ona traje i danas, samo su se izmijenili ueljeli imigranata iz pojedinih dijelova svijeta, Ne uzimajuéi u obzir prisilnu imigraciju ernih robova, najstarija imigracija bila je samo evropske, au noj su dominirali brilanski doseljenici. Oni su dali osnayni peat novestvore- noj zemiji, aon se izmedu brojnih pokazatelja najholje isti¢e u upravi, na€inu Fivota, kulturi i jeziku. Svi kasniji doseljenici, medu kojima su i dalje dominirali Evropljani, morali su se prilagediti ovakyoj britanskoj podlozi novosivorenag americkog drustva, a prije svega rali su nauéiti engleski jezik. Na taj nacin, htjeli to ili ne, oni su ulazili vw ameriéki » melting pote vetu prvoj generaciji, da bi im on u drugoj ili treéoj gencracii ostavio jo$ jedino sazna- nje o zemiji porijekla predaka, a ponekad cak ni to, Engleski jezik, skola inacin Aivota bili su efikasni Cinioci bree amerikanizacijnie svih, a posebno evropskih doseljenika. Taj proces bio je neste sporiji kod doseljenika iz Azije zbog njihove lee prilagodhjivosti, ali njihov relativne mali broj nije se zbox sporiieg prilazodavanja osjetio kao problem, Sve do potetka 1960-ih godina medu ameri¢kim doseljenicima dominirali su Evropljani {sl 1). Medutim, slika se od tada bitno izmijenila, jer su vodecu ulogu s relativnom vee preuzeli doseljenici iz drugih zemalja obje Amerike, posebno. Latinoam 1970-ih vodina imigraciju iz Evrope premagila je i azijska, Toj Cinjenici sigurno se ne bi po: avecivala posebna painja da se latinoameri¢ka imigracija ne koneentrira prvenstveno u ju govapadnom grani¢nom podrutju SAD i da ne zadrzava svoj jezik, kulturu i nagin diveta, da nivzin| predstavnici ne sivaraju posebne gradske civeti, u pravilu siromasne i otporne milaciji ida im veliki broji grupni identitet ne daje veéu moé u irazenju posebnih prava, od Kojih sti mnoga vee iskoristili (novine, radio i TV na Spanjoskom i sl). Uprave pitanje njiho- ye leze asimilacije potice u SAD bojavan od stvaranja try. »Hispanic Quebeco-a, t), podrucia Spanjoskog jezika i kulure unutar SAD, kao Ste je Quebec podrudje francuskog jezika i kul ture u Kanadi, Ta bojazan temelji se i na Ginjenici da je prilikom posljednjeg sluzbenog popi Sa stanovniatva u SAD 1980, god, rdeno 14,6 mil, stanovnika Spanjolskog porijekla, 1). 6.4 0 od tadasnjih 226.5 mil. stunovnika SAD. Ova skupina stanovaistva, prema ameri¢ko} klas! fikaciji, predstavlia posliie crnaékog stanovnistva (11,7 % iste godine) najjaeu »manjinus. La- tinoamerikanci su u SAD od 1950. do 1980, god, porasli 263 #6, kako zbog stalne legal galne imigracije, tako i zbog visokog priradnog prirastaja, dok je bro} ostalog stanow SAD povecan istovremeno 4a 50%, Tako se radi jos uvijek o relativne malom udjelu u ukuy nom stanovnistvu SAD, za neke Amerikance pomale zastrasujuée ljeluje pragnaza po koja} uz optimalni nastavak imigracije i prirodnog priraslaja Lationoamerikanaca do 2020. ¢o- w njlhay kroj perastao na 47 mil, audio u ukupnom stanovnisivu SAD na 15 %, Dok je broj Latinoamerikanaca ¢ak i u pocetnom razdoblju nakon Il svjetskog rada bio zanemariy | jedino je obuhvaéao Meksikance u jugozapadnim driavama SAD, danas su se u njega uklju- ili Partorikanci, Kubanci i predstaynici jos 16 zemalja Spanjolskog jezitnog podrucia. Laientni sirah ed «poplaves Latinoumerikanaca mozda je i rezultat vizualnog dojma da su oni yeé brojniji u nekim dijelovima SAD. Naime, kao siramagnije stanovnistve, pretezno hea automobila, vidljivije je na ulicama gradova od ameri¢kog, narodito bijelog stanovni- §tva, kaie yecinom #ivi u obiteljskim kucama i dobrim dijelom atraktivnijim prostorima gradskih perilerija, na posao ili u sredi§ie grada dolazi automobilom i manje je uecljivo od ionako po izgledu drugacijih dosljaka iz Latinske Amerike, © Recensent prof dr, Miden Friar150 Z, PEPEONIK ih, \ fall lin | heel Hey oh my ey oe ve an Se ne He Oe mE Ne Hg SL. 1. Useljavanje u SAD po kontinentima (1820-1979) Fit. 1, [mmigeatian to the U.8.4, by continent (182010 1979) Pogledajmo najprije tko su i edakle su ti Latinoamerikanci. U SAD ih nazivaju »Hispa- niess, Ovim imenom su obuhvaceni svi doseljenici u SAD spanjolskog potijekla, Jezika, 7e- mlje rodenja u kojej se govori panjolski, pa cak i Spanjalskog prezimena. Veé nam ovih ne- koliko pokazatelja svjedodi da su Amerikanci Hi znatnih teskoca kod odredivanja nj vog stvarnog braja, za koji odmah modemo konstatirati da ne moze biti potpuno tocan, ve samo slika pribli#nog stanja. U ovome élanku nazvani su Latinoamerikancima, Sto znaéi da bi Spanjolci iz Spanjolske trebali biti iskljuéeni, a ukljuéeni Brazilei. Medutim, i jedni i drugi imaju u toj imig toliko neznatni udio da ih mirne duse mogemo zanemariti. Ameritki statisti¢ari i znanstvenici, koji su se po prvi put nakon popisa slanovnistva 1970. godine po- éeli ozbiljnije zanimati za ovu skupinu danasnjeg ameri¢kog stanovnisiva, bili su_u dilemi kod razvrstavanja, npr. ameritkog gracanina spanjolskog prezimena koji ne govori Spanjok- ski ili Argentinca talijanskog ili njematkog porijekla, koji govori épanjolski i ponosan je na svoju rodnu Argentinu, ili Cileanca hrvatskog porijekla istih osjeéaja kao prethodni Argen- isl Dakle, sve brojke vezane za Latinoamerikance u SAD iu ovome élanku mozema same kao orijentacione i kao pomoéno sredstvo u praéenju osnovnih procesa i trendo- Jako Latinoamesikanei -ijoj ameritkoj imigraeiji nisu potpuno nepoznati (sl. 1), nik hova maéajnija prisutnost primjecuje se tek nakon Il svjetskog rata (tabl, 1). Dok je cielo- kupno stanoynistva SAD od 1950. do 1980. poraslo za 49,7 % istovremeno su Latinoameri- kanci u SAD zabiljetili povecanje od 265 % (sa svega 4 na 14,6 mil.). Porast im se ubrzava, a udio u istom razdoblju od svega 30 godina konstantno povegava, pa su od 2,7 % dastigli 64 %@ u cjelokupnom stanovnistvu SAD obuhva¢enom popisem 1980. godine. Niihov noviji po- rast temelji se veéim dijelom (gotavo 60 %) na visokom priradnem prirastaju, a ostatak na imigraciji. Tu je ukljuéena i ilegalna imigracija. Neki od ilegalno useljenih ljudi obuhvaéeni su popisom stanovnika 1980, godine, a neki nisu, Ameri¢ki popisni ured tvrdi da je medu 2265 mil. stanoynika SAD popisanih te godine bilo obuhva¢eno dva milijuna ilegalnih imi- granala, od kojeg broja su 1,3 mil. [lt 64 % bili Latinoamertkanci, a unutar ngih 931 000 Mek- Nitko, medutim, ne moze reéi broj ilegalnih imigranata koji nisu bili obuhvageni po- pisom, Postoje razlitita nagadanja, a brojéane im se prognoze kreéu u upravo nevjerojatnim rasponima, kao npr. za 1970. godinu od 2 do 12 mil, (!), a za 1980, godinu od 3,5 do 6 mil. Za 1981. postoji podatak da je iz Latinske Amerike uselilo 1,2 mil. judi, od kojih 480 000 legal-LATINOAMERIKANCI U SAD 151 Tabela 1. Kretanje broja s 1950. do 1980. ‘Table 1, Changing of the number af total and Hispanic US. population (1950-1980) unjima pe popisnim godinama od Ukupri braj Broj Pe 0 Godina stanownika alinoamerikanaca Latinoamerikay SAD (umil} SAD(u mild duty stanovnisivy SAD. 1950) 10 160, 69 29 1970, los 36 1530, Lae. 41 Tryon U.S, population; Bureau of Consus (za navedene godine! no, 217 000 izbjeglica i oke 500-000 ilegalna. Kaliko god ovi brojevi zbunjuju, oni su odraz te skog gospodarskog stania u latinoameriekim zemljama, Na ilegalno useljavanje prisilja § jedne strane ameri¢ka restrikeija, a s drape nezaposlenost i teska ekonomska situac gemliama it kojih dolaze. U Latinskoj Americi godisnje stasa oko 4 mil. nove r Cega 12 mil. u Meksiku i Srednjoj Americi, Od tih m povremeno zaposleno. Kad tome jos dodamo podatak di je prosjeéni nacionalni dohodak po stanovniku u Latinskoj Ameriei iznosio 1981, godine 2063 dolara, a u SAD, unalee recesi je, 12530 dolara, sly su nam takyi postupel Daleko najvise ilegainih prijelaza americke granice yrsi se iz Meksika, izmedu 100 1 150 tisueéa godisnje, Na istoj se graniei i hvata najvise prekrsitelja, u prosjeku 400 tisuca godis- nje. Npr., 1983, godine ubvaceno ih je i vraceno u Meksiko 377 000, medutim, neki od njih uhvaceni su iste godine nekolike pura. No »wetbags«, kako ih Amerikanci zovu, jer mnogi od njih prelaze graniéna Rio Grande i kod toga se smoge sa svom svojom imovinom [wet bag mokra torba), nisu jedini ilegalei w SAD. Njima se pridruzuju radnici i student kojima jeistekla dozvola boravka, a nisu napustili zemlju. Takvi se obiéno presele u neki veliki grad udje ih je velo tesko pronaci, Sadasnja nezapostenost u SAD ucinila je americku vladu osobi- to osjetijivom Sto se de ilegalnih imigranata. Rigorozne mjere prema njima opravdava time da brani svoje gradane od onih stranaca, koji su spremni raditi za mnogo nige nadnice itako eduzimaju posao damacima. To je, u stvari, sume djelamicne Loco, jer vilegaleis prihvacaju najslabije placene poslove koje domas Inici ionako nebi prihvatili, Za poslodavee koje se ubyati da zaposliavaju ilegalce uvedene su visoke novéane kazne, 10 im je sada izgovor 2a placanje niskih nadniea, jer toboze moraju osigurati novac za shia) plaéanja kazne. Istina Je. lakoder, da zbog straha od deportacije ilegalei i nehotice pomazu poslodaveima dreati nie ske nadnice i sprecavaju unapredenje radnih uyjeta, makar i sami uvida ni, Tako se umjesto osnovnog koncepta osobnih prava, jednakih moguénosti i toleraneije Kulturnih razi sti, stvara u SAD ilegalna potklasa. Jedina svijetla tocka za ilegalne imi: grante je akt kojim se dozveljava boravak i rad svima onima koji su u SAD uli prije 1, T1980, Ostale uhwa tar SAD (osim na samoj granici) ne mode se deportirati prije no sto se favrsi sudska rasprava. [z novije ameri¢ke politike se ipak vidi da stranei vise nisu dobrodosli, iako su bez njih heke djelatnosti u SAD gotove nezamislive. Za legalno useljenje treba imati ili neposrednu rodbinu koja garantira da imigrant po dolasku nece pasti na teret dréave, ili garanciiu 0 za- paslenju na radnom mjestu za koje se na natjeéaju nitko od domacih radnika nije javio. L galno usclieni stranci najées¢e odabiru za svoj boravak-prostore jaée gospodarske aktivno- sti, u prvom redu velike gradove, ali su u pravilu dispersije rasporedeni od lationoameri- kanaca, Sto se prostornog rasporeda tite, Latinoamerikanci su-u SAD istovremeno jedno od naj- fasprsenijcg i najokupljenijeg stranog stanovnisiva. Naime, v SAD nema niti jedne savezne draave u kojoj nebi bilo latinoameriékih doseljenika, a broj im j¢ 1980, godine varirae od €ak 45 mil. u Californiji, do svega 3 304 u Vermontu, Registrirani su iu perifernim dréawa. ma kao Sto su Aljaska (9 507) i Hawaii (71 263), U 15 sav ‘tava bilo ih je iste godine vise od po 100.000 {tab. 2) Okuplinast im se isti¢e u 4 dijela SAD (sl. 2). ie, odd dil judi 40% je nezaposteno ili samo a152 . _@. PEPEONI >1000000 EE) 250000 - 500.000 [HO] 300.000- 1000000 ES] 100.000 - 250.000 5.2, Dezave SAD 5 vide od 100 000 Latinoamerikanaca 1980. god. iu 2. States of the USA with 100 000 oF more persons of Hispanic « np according to the 1980 Census Pri ut jugozapadne dréave SAD, neposred- noua meksi¢ku granieu, s progirenjem p Coloradu, U pet dréava ovog pojasa (Califor. nia, Arizona, New Mexico, Texas i Colorado) okupilo se 8 786.000 ili 60,1 to od’svih Latina- amerikanaca u SAD, pa se za taj prostor sve éeSce Cuje nesluzbeno ime Mexamerica, Njihov broju vee spomenutih 4,5 mil. u Californiji ili 3 mil, u Texasu daleko premasuje broj stanov- nika u vise od polevice saveanih drzava pojedinaéno, $ obzirom na zemlju iz koje su dosel prevladavaju Meksikanci, Od njihovog ukupnog brojau SAD (8,7 mil,) 83% Zivi u spomenu- ih 5 drzava Dok su po brajnosti Latinoamerikanaca vodece drtave California, Texas, New York Florida, po njihovom udjelu u cjelokupnom stanownistyu pojedinih dr?ava stanje se prilitna razlikuje (tabl. 3). Godine 1980, u 22 saverne dréave oni su Cinili vide od 1% cjelokupnog sla- novnistva, a medu njima bilo je 12 drzava s vise od 5% 15s vise do 10 % (sl. 3). Ukupno je 12 drdava imalo veéi udio Latinoamerikanaca u svojem ukupnom stanovnistyu od prosicka SAD (64%), U New Mexicu Lationoamerikanei cine vise od trecine stanovnisiva, au Texasu i Californiji petinu. Posebne se izdvaja ranije spomenuti pojas dréava uz meksi¢ku granicu kao proster najvecee udjela Latinoameril ica u SAD. Sve vise se me i jenje da oni postepeno, uporno i bez ornzja, ponowno osvajajti iste one prostore danasnjih SAD koje su do sredine proslog stoljeca drzali Spanjolci, odnosno Meksikanci u svojim rukama, Spa- njolci su veé pocetkom 17. st. imali svoja naselia (pucblos) sjeverno ad danasnje meksicke granice u danasnjem New Mexicu (npr. Santa Fe su oni osnovali 1610. godine a potom Taos i Albuquerque}, zatim poéetkom 18, stu Arizoni i Texasu (npr. Nacogdoches /Texas je osno- van 1716. a San Antonio 1718. godine), a u drugoj polovici 18. st. niz katoli¢ misija i voir aeajniji prostar njihoves okuplianiaLATINOSMERIKANCI U SAD 133 Tabela 2, Broj i udio Latinoamerikanaca uw njihovem kupnom broju-u SAD pe draavama (1980) Table 2. The number and the shave of Hispanics in US. by state (1980) Broj Sod svih Savernadriava —Latinoa 1980, zod! (000) -Calilornia 4544 2. Toxas 2986 New York 1659 4 Florida 858 5. linois 636 Mew Jersey 492 7. New Mexico 6 Arizona, a Colorado 339 10, Michigan 162 154 ia 124 120 120 1383 14.608 100 : ‘Tabela 3. Udio Latincamerikanaca u ejelokupnom broji stanavnik:t pojedinih dréava SAD (1980) Table 3. The share of Hispanies in total US. population by state 11980) Ukupni braj Broj i stanoynika — Latinoamerika- Latinpamerikana Savezna draava aca wukupnom bra) (000) stanay, dave 1, New Mexica 1299 a6 36.6 2. Texas 14 228 2986 210 3, California 23 669 4544. 10,2 4, Arizona, 2718 441 16.2 5. Colarade 2890 339, 18 6, New York 17587 1 65o 35 7. Blori _ 9739 858 BB 8. Hawaii 965 n 74 9. Newad 790 54 67 10, New Jersey 7364 492 7 L, Thinois 11419 626 5.6 12. Wyoming AF a Lol 60 tient 3107 14 935, 37 SADukupno 226 505 14 608 64 liver: Kao koe tabl3 JS nadia veel ot 24: Washington 2, Kans 2a) {Shjsdece drive im 25, Qrepon 25, Louisiana 2.4, Sliaska 247 Rod Ist154 7, PEPEONIK 20- 36,6 % (MM 19-19.9 % 2-4,9 % E=]3 s- 99% ([_] <20% SI. 3, Briave SAD 5 udjeh Fig. 3, States of the USA wi jétvu vecim od 2% (1980) nf of Hispanics according to the 1980 Census nih uporiata (presidio) u Californiji (najstariji medu su San Diego iz 1769. i San Fran- ciseo iz 1776). Poslije osvajanja Texasa 1845. i Californije 1848. u ovom Sirakom pojasu bile je relativno malo meksitkog slanownistva: oko 60 000 u New Mexicu, 14000 u Texasu, 7 500 u Californiji i 1000 u Arizoni. Zbog pronalaska lata u Califerniji 1848, godine ovamo je na- glo prispio veliki broj Angloamerika Sto je posve lo raniju populaeijsku sliku, pa su Meksikanci samo dvije godine kasnije, 1850. imali udio od syega 10 % stanovnistva, Slitno se zbilo iu Texasu. Dakle, sredinom proSlog stoljeda taj je pojas i paliti¢ki i populacije ski naglo postao angloameriéki, a samo stoliece kasnije na istom se prostoru poveéava broj meksickog stanovnistva, Drugi prostor po velidini i brojéanom okupljanju Latinoamerikanaca je dréava New York, u kojoj je 1980, godine regi no 1659 000 Latinoamerikanaca ili 11,4 % od njihovog broja u SAD, sto je éinilo gotove desetinu stanoynisiva ove savezne drfave. Najgusée su na seljeni u New York Cityju, te susjednom dijelu dr2ave New Jersey, (a 75 % njthovih pred. stavnika su Portorikanci}, ali se ta aglomeracija latinoameritkog stanovnisiva sve vise Siri na sve strane. U susjednim drgavama (Pennsylvania, Connenticut, Massachusclts) ima ih w svakoj ved vise od po 100 000. | Treci ameri¢ki prostor s velikom koncentracijom Lationoamerikanaca je Florida. Ovdje je 1980. zabiljezen broj od 858 000 Latincamerikanaca, ali je jo$ iste godine, nakon sluzbenog popisa stanovnistva, porasiao na gotovo I milijun. Medu Latinoamerikancima na ovom pro- storu dominiraju Kubanci s 94%, Mo%da mnogi od njih nikada nebi ni uselili u SAD da nijeLATINGAMERIKANCI U SAD 155 Latinoamerikanci SAD Dob Ukupno stanovnistve SAD z B— 0-74 65-69 60-64 papa) 50-54 45-49 40m bb 35— 39 30-34 1 3-29 ZZ A mn a ee 10-14 YZ 5-9 EZ. O-4 LZ Mette rite ly 654321012345 6% AD (1980) $1.4, Dobna i spolna struktura Latinoamerikanaca u SAD i cjelokupnog stanovnist Fig composition ef the Hispanic and total U.S. ponulation (1980) evolucije 1959. godine ovog atraktiyrog turistidl jas uz meksiéku granicu, gowori da doziv je najprije bila u vlasnistva Spanjols grad na dar prepustila SAD. Getvrti | brojéano n je drdava Tlinois, u kojoj ih je 1980, godine nog broja u SAD. Zapravo se avai, ka trirana u Ch i as svi Latinoamerikanci Floride cine vet deseti- poluotoka, pa se za Floridu, slieno evrapski ne), a tek ju je 1819. abiji prostor koncentracije latinoameri¢kog sianovnistva u SAD: lo 36 000, 6 je svega 4 jihovog ukup- inois daleka ke sti Latinoamer itm Seanhinn mozem« tio njihovej migracijskoj orijentaciji prema urbanim sredinama, Cak i Meksikanci od kojih je 1981. godine svega 8 %% bilo zaposleno « poljoprivredi SAD i za koje se obiéno pogresno misti da ih veeina radi na ameri¢kim farmama kao serons! eéim sul dijelom da- nas zaposleni u gradovima, Od svih Latinoamerikanaca u umetropolitenskim podrugj udio kod domaceg stanovn ‘Od 318 statisti¢ki izdvojenih velikih gradskih aglomeracija SAD (Standard Met tistical Areas) u 29 bilo je vise od pa 100 000 aca, Vise od ljuei- ‘ovog stanovnistva postala abieno jos e sem miestu medu gradovima je Los Angeles, Wi je 1980, me 8 pri radovima, brojio 2,6 milijuna Latinoarmerikanaca, slijedili su ga New York sa 1,5 ae te Miami i Chicago s po vise od pola milijuna. Buduei da je u koncentriranom broju i snaga, Latino- amerikanei su upravo u gradovima postali najutjecajniji, pa je 1981. pu prvi put jedan Mek- sikanac izabran za gradonacelnika jednog ameritkog grada (u San Antoniju/Texas). To nije neabiéno kad znamo da su Mcksikanci upljeni u cjelokupnam broju Latino- amerikanaca u SAD. Razmotrimo zato njihove osnoyne razlike i slicnosti186 Zz ONIK Latingamerikance u SAD prema porijeklu mozer (tabl. 4) U prvoj i najbrojnijoj (8,7 mil. 1980. god.) su av. meksicki Amerikanci, u SAD najéesée poznati pad imenom Meksikanei (pogotovo ako su noviji doseljenici), dok pripadnike iste skupine radene u SAD abitno nazivaju »Chicanese ili mnoge rede »Hispanoss. Weeinom su to potomci Spanjolskorindijanskih mjesanaca s jace naglasenim indijanskim nego Spaniol skim rasnim svoistyima, Medu njima sui malobrojni potomei bivsih meksitkih gradana koji su ostali na svojaj zemlji nakon sto su od 1845. do 1848. godine SAD od Mexica prisvojile Te- xas, New Mexico, Arizonu, Californiju, Nevadu i dio Colorada, Draave uz meksi¢ku granieu, zalim Colorado, te gradovi Chicago i New York i danas su prostori njihovog najveeeg oku: plianja. Prvi jaci imigraciiski val iz Mexica potinje poterkem 20, st, Uvjetovan je vecom meri¢kom potrebom za radnom snagom uw vrije adnje Zeljeznica, kao i moguénostu sezonskog zaposliavanj rmama, Taj val je drastiéno prekinut pocetkom 1930-ih gadina deportacijom 400 000 Meksikanaca uslijed velike ekonomske krize. Ponowno dovottenje rad- jka podinje s drugim syjetskiny ratom, Pod izlikom tay, »braceros proge (obraceros« su meksiéki nadniéari u SAD) nastojalo se u SAD rijesiti pomanjkanje snaye 7bog rata, ali je po istom programu dovodenje radnika iz Meksika nastavijeno st ukidanja oveg programa 1964, godine, U spomenutom razdobliu prispielo je 48 mi meksitkih radnika, koji, narayno, nisu radili samo na farmama, yee prvenstveno u amerié- koj industriji, Unatoé ukidanju »braceros programa broj meksickog stanovnistva u SAD se povecava, kako zbog velikog prirodnog prirastaja, tako i zbog nastavijene ogranigene leg: he, le nepoznate, ali stalno prisutne il igracije. Medutim, ogranigenje legalne imi- gracije odrazilo se na smanjenje udjela meksikanaca u ukupnom broju Latinoamerikanaca, ‘SAD sa 70% 1950. godine na 60 "4 1980. godine, prvensiven zhog jaéey useliavania Porto kanaca i Kubanae: Druge najbrejniju skupinu Latinoamerikanaca u SAD éine Portorikanci. Godine 1980. bilo ih je 2 milijuna. Mjcsanci su crnaca, Spanjolaca i indijanskih urodcnika njihove otoene zemnlie © podijeliti w Cetiri osnovne skupine udne eda Tabela 4, Latinoamerikanci SAD prema portick! (1980) Table 4, US. Hispanies by origin (1980) Porijeklo Broj(000) Driave s najuecom koneentracijom Meksibanei 740 59, Californi . New York Portorikane Dal 13.8 New York, New Jersey, Illinois Kuba 803 5 Florida, New Jersey, New York Osta Lair amerikanei 3052 20s California, New York, New Mexico UKUPNO| 14.609 100 California, Texas, Now Yor Izvor: Population Bulletin, Val 38; Washington B.C. (1983) Oni slobodno useljavaju u SAD od 1917. godin Senim zakonom (Jones: Act) Puerto Rico postaje teritorij SAD, iako je jos od ameritko-Spanjolskog rata 1898, godine pod americkom vlascu, Od 1952, godine Puerto Rico ima status slobodne pridruzene dreave SAD, a Portorikanci koriste ameri¢ki pasos, ali im za ulazak uw SAD nile potreban, Zbog toga Portorikanci fleksibilno reagiraju, a ovisno © gospadarskaj krisi njihavog otoka i mogueno- stima zaposliavania u SAD putuju maicesée na toj relaciji, Gedine 1940. bilo ih je u SAD tek 70.000, a samo tokom 1950:ih godina nifhova netio imigractia, preteyne u New York, inosila je pola milijuma, sta je za otok od 2,2 milijana stanovnika 1950, godine predstavijalo ogron man gubitak, ali { olaksanje, [scliavaniu s oteka pogoovale su halje magucnosti zapostiava: AD, te jeftine regularne avionske vere izmedu San Juana i New Yorka. Portarikanei uglaynom koncentrirani u New Yorku, ali se opaza i njihove sirenje, naragito w susjedni New Jersey, te na zapad do Chicaga. Treéu i posliedniu izdiferenciranu vecu skupinu Latinoamerikanaca u SAD cine Ku- banci. Niih je 1280. godine bilo 803 0001 60% od tog nithovog broja bilo je koncentrirano na ~na krajnjem juzu Floride, dakle, acposredne nasuprot biLATINOAMERIKANCI U SAD 15; Ne M Latincomerikanci SAD 1910. SSSI 33,4.% S1.5. Latinoameritko i ukupno stanovnidive SAD starije od 25 god. sa zavréenom stee nekom vigom skalom 1970, | 1981, godine. Fig 5. Hispanies and total penulation of U.S.A. (1970 and 1981) schuol « prisutnija, kako zbog Spanjolskog jerika, take i zbog sve vecer broja kubi dana, paduzeca isl u koja ne moze ili ne zcli govorit engles ne ea ma cigara na Floridi ili u New Yorku xdine donio je u SAD 260-000 uglaynom aéajnih ljudi u kubanskoj politict ili gospodarstvu prije revol astro vajedno $ njihovim obiteljima pustio kao stvarne ili potencijalne antirevolu- ikon Sparazuma Castro — Johnson 1965. godine legatna je avionima prebaceno novih 344.000 u razdoblju do 1973. gedine, poslije éegn je Castro zabranio emigraciju. Na ti suce drugih dosh su kao bjegunci, obiéno preko drugih zemalia, najéesée preko Meksika, Us doavolu Kube posliednji veliki yal od 125.000 prebacen je brodovira od IV do IX mjesce 1980; gadine, § obzirom na kubansku luku El Mariel, iz koje su prebacivani u SAD, prozvani Za vazliku od »odbacene burzoazijes neposredno nakon revolucije 1959, go- Wj val obuhvatio je radnike i urbanu sirotinju. Marielitos nisu bili obubvaceni po: sliednjim sluzh pisom stanovnistva U SAD, as lom od 15 “0 bitne su promi- jeniline istrukiurne karakteristike Kubanaca u SAD. Cetvrtu skupinu Lalinoamerikanaca u SAD od preko 3 mil. Ijudi Cine doseljeniei iz osta- lik gemalia zapadne hemisfere u kojima Iski, ali i neki spanjolske meksikanski potomci, uglavnem na juge su preci radeni avdje i koji su se u popists deklarirali samo. kao kanci. Larzmemo li nih, preostali Latinoamerikan- ci ove skupine d AD, 5 neSto vecon} kencentracijom u New Berm ete ie ors aaiieybs cage gecdatnalcval (Dunia cissvenssnonienliees »bracero« programa za Meksikance 1964, gouline, pa ih je u pevih pet godina 1950-ih uselilo svega 30.000, a poslicdnjih pet godina 1970-ih 300 000, Tim deset pura vecim brajem od nj hove imigracije u jedaom pctogodisnjem razdoblju potisnuli su po broju legalnih imigrana ta Meksikance na drugo miesto. Najvise ih je iz Dominikanske Republik jc. Arg tine i Ekvadora, a posliednjih godina pridrudili su im se izbjeglice iz Salvado- ra. Pritisak emigranata iz lih zemalja na SAD moze se dalje occkivati, jer im porast stanov Stva izosi prosjecno 2% godisnje, sto znaci da im se broj sianoynika udvos 35 go: dina, a gospadarske mogucnosti su im ograni¢ene. Trenutni pritisak na amevi¢ka radia mjesta od strane potencijalnih imigranata uskoro ée bili pojaca injem sadasnje djece vec useljenih Latinoamerikanaea, Gotove 1/3 (32 ) Latinoamerikanaca u SAD je mlada od 15 gedina, dok je taj udio kod ameri¢kih gradana, faith iski val sto. ila zaposlena u ivornk irajac ad 1959, do 1962,158. Z. PEPEONIK ne racunajuéi cence, svega 22 %, Zivetno stablo latinoameri¢kog stanovnistva piramidalnog je oblika, dok va ameriéko stanevnistva vise nalikuje stupu (sl. 4). Piramidalnost Zivatnog stabla Latincamerikanaca bila bi jos izrazitija da im na debnu strukeuru ne wl ku mnogo starije izbjeplicko slanovnistvo iz Kube, Prosje SAD je 23 godine, domaceg stanovnisiva 30, a Kubanaca 41 godina. Sega je 5% Latinoame rikanaca u SAD 1980, godine bilo starije od 65 godina, u adnosu na 1] %% damaéey stano Siva. Ravlika je iu spolnoj strukeuri, jer-zbog vede imigracije mus latinsameri¢kih, a samo 94 domacih muSkaraca, Na esnovi proucavanja Amevi¢keg adravstvenog statisti¢kog centra u 9 saveanih drzava polvrdene su prognoge da je kod Latinoamerikanaca veéa i stopa poroda, «i plodnost njiho: vih ena, nego kod domadeg, ameri¢kog stanovnistva (tabl. 5), araca na 100 ena dolazi 99 Tabela 5, Razlike u stopama paroda i plodno: lokupnog i latinoameri¢kog sanovnisva SAD u 9 save: dréaya SAD (1979) Table ¢ differences in birth rates and fertility ra between US. and Hispanic population in 9 states of the USA. (1979) wmedu cle h Porijeklo, 1a plodnosti jena anketirano od IS do 44 godine stangvn (0) ikanct ‘Ostali Latinoamerikane’ Levon Population Bullesin, Val, 38, Wosh, B.C, 61983, Raglike nisu velike same izmedu Latinoamerike i domaceg stanovnistya, vee i medu sax mim Latinoamerikancima, gdie potpuno drugacije vitalne karakteristike pokazuju mlade meksiéko stanoynistyo od onog u prosjeku starijeg stanavnigtva pobjeglog s Kube. Stopa ni taliteta anketiranih Latinoamerikanaca u SAD bila je 10 % visa nego kod demae¢y stanovni- Siva i opee je misljenje da je to bila prava slika stanja lokupno stanovnistvo. Najnovija sui misljenja da se slapa poroda, pai prirodni prirastaj Latinoamerikanaca u SAD postepene smanjuje, kako bog nijecaja nove sredine, tako i zbog poznatih programa pkinirania pora- dice u latinoameri¢kim zemljama adakle dolaze. Anketa iz 1979. godine je pokazala da je broj djece kod anketiranih Zena obroute praporeianalan njihovom skolovanju, tj. neskolo- vane imanje skolovane Zene, s manjim prihodima i navikle na siromastve imaju vise djec medu koje su zavrsile dvanaestogodisnje ili jos dulje Skolovanie a ljezeno je 780 Amerikanki, 77% Kubanki i 37 " Mcksikanki, dok je prosjek za sve Latin amerikance bio 47 Premda mladi Latinoamerikanci u SAD zave ole ed svojih reditelja, prosjek skolske spreme im je mnogo manji od domaceg stanovnistva. Tako su svi oni obuhvaceni ini Latinoamerikanci (narocito Meksikanci i Portorikanci} ua: pustaju skolu cim im ta zakon bog gedina dorvoljava, Razlog je slabije poznavat skog jeviku na potetku skolovanja, zbop éega w prosicku zaostaju za svojim ima dvije godine, pa se zbog toga i u sk ¢ osieéaju strancima. Ohrabrujuca je njenica da se je udio Latinoamerikanaca u SAD sa zavrsena 4 razreda srednje skale popeo medi 1970, 1 1980, godine sa 33,4 % na 45,3 % kod muskaraca i sa 31 Sa na 43,6 % kod Zena, Medutim, udio Amerikanaca s istom $kolskom spremom 1981, godine-iznosio je ked muska- raca 70,3 %, a ked Zena 69,1 %% (sl. 5). Na slabiji prosjek Latinoamerikanaca utjece | stalni pre Ujecaj novih j velikim dijelom neskolovanih imigranata, kao i slabo imovinske stanje koje ih prisiliava da se ranije zaposle, all osnuju obiteli.LATINOAMERIKANCI U SAD 159 nil. stanavnika % 50. i | # | | | es | | | At) 3 | | lee| | | ie 30 146 | ie Fe==—g OT * o 0 1980, 2000, 2020. god Netto imigracija od 1000000 / god. Netto imigracija od 500000/ god. 51, 6. Projekeija prognoze porasia Latinonmerikanaca u SAD (e njihoveg udjela wkupn : novnidiva SAD od 1980. de 2020, god Fig. 6, Projected number lor WS. Hispanics, and their share in total US. p sla. 1) (1980-2024) Slabija skolska sprema Latinoamerikanaca ors i kad niihovog zaposljavania. va Unatoe unapredenja njihovog ckonomskog stanja, oni jos uvijek vecinom slabo pla: éenim nekvalificiranim ili polukvalifietranim poslovima, gdje je sezonalnost naglasenija, za- . rade manic, moguénost nezapuslenosti veda, a siramasivo wodnoste na americke gradane i Portorikanei, dok st Kubanei, te imi noamerickih zemlja u nesta povoljnijem polozaju. Inace, kod muskaraca starijih od 20 godina zaposlenost je cak i veea (85 %) nego kod Am ca (79 Ne}, dok je samo 49 % latinoameri¢kih Jena u SAD gaposteno (premia 51% domacih), zbog vece verinsoti za kucu i obitelj. Krizme godine i otpustanie » posla jace se reflektiraja kod sirinaca, pa je uv poslenosti, godine 1982, bez caposlenja bile 10,2 % do mati), all 52 % latinoameri@kih radnika u SAD Takvo stanje odreclilo je i ckonomski poloéaj Latinoamerikanaca u ameri¢kom drustvu, Oko 800-000 njihovih ebitelji (24 %} bilo je 1981. godine ispod tev. praga granice siromasiva, dok je istavremeno u isto) skupini bilo 9 % bijelih i 31% ernih obitelji SAD. U prosjeku je la: tinoameri¢ka obitelj uv SAB imala dohodak manji od demace bijele obitelji, Mora se naglasi ti da je pragom siromasiva iste godine smatran prihod od 9287 dolara po obitelji, sto 70 ameri¢ke prilike i cijene nije mno ili je neusporedive mnogo vise nego w lalinoameri- ékim zemljama, To je i razlog Sle vecina im ¢ Amerike ne planira povratak usvoje zemije i sto ih se unataé svih restr joS na sioline Gisuca svake godine, legalno i ilegalno useljava u SAD. hemaegucnosti prognoz boditi momentalno nepozelin Iti pretpostavke koje se odnose na Latinoamerikance u SAD (sl. 6: 1, Kad bi sva latinoameri¢k acija prestala, njibov broj od 14,6 mil. iz 1980, godine ipak bi se de 2020, godine poveéao za 9.4 mil, zahvaljujuei privodnom pritastaju, pa bi ih tada bilo 24 milijuna ili 8 4 stanovnisiva SAD, 2, Uz preipostavku da prirodni pr = netio imigracijom ne premasi 500.000 godisnie, do 2020, godine bilo bi ih 32 milijuna ili [1 4a stanovnistya SAD. 3. Ako pod istim nyjetima ne premase pavecanje od | milijuna godisnie, u 2020. godini bilo bib u SAD 47 milijuna ili ya lalingameri¢koe porijekla normalna posljedica, U tome prednjace Meksikane razmotrit Cemo prognoze njihovih demogralia sPEPEONIK 160) Ove brojke zabrinjavaju. neke Amerikance koji se boje da ce SAD izgubiti svoje ranije karakteristike prvensiveno bazirane na engleskom jeziku, te ameriékom nacinu Zivota i tada, Sli¢ne su se bojaani pojavijivale krajem proslag i paéetkom naseg staljeca kad je pote: a imigracija iz juzne | istotne Evrope, ali do vecih promjena nije doslo. Pitanje je da Ti ce se u blizini svojih rodaka i Spanjolskog jezicnog podrugja Latinoamerikanci moi i hijeti brao hsimibiral, Podaci da ih u vrijeme popisa 1980. godine vec 24 % nije kod kuce govorilo Spar niolski, te da ih 15 % nije bilo rimokatoliéke vjere, govore o djelovanju nove sredine. Na no- Yoj stedini je da asim kulinarsiva poéne bolje upoznavali i respektirati i Kultura svojih no- Gil sugradina, koii su sposobnost i prilagod|jivost novoj sredini pokazall i time, sto su vee dali, 9 kongresmena, jednog guyernera dréave (New Mexico) i vise gradonatelnika, ak i ve- Tikih eradova kao Denver, Miami i San Antonio. Oni su bes sumnije postali fakior koji zajed- no s osialim gradanima SAD svojim prisustvom i radom utjecu na suvremene promjene velike zemalj LITERATURA I IZVORL 1. Acuna, Rz Occupied America: The Chicane’s Strugke Toward jon, New York (1971) 2 Barberis, Mz Hispanic America; Editorial Researeh Report, Congressional Quarterly, Vol. 11. hington, D.C. (1982) 3, Contes, C. The Cuban Experience in the U.S, New York (1980) 4 Devs C.idiy U.S, Hispanice: Chaniging the Face of America; Population Bulletin 38; Washington, B.C. (984 5, Keely, ©: Mepal Immigration; Scien ilic American, Vol, 246, Washington, D. ©. (1982) &. Nebon, He The Los Angeles Metropolis; Dubuque Lowa (1983) } Nostrand, Re The flispanic American Borderland: Definition of an American Culture Region; Annals of the Association of American Geographers 6i1 (1970) (The News About Hisparies: American Demographics, Vol. § (1983) Abstract of the U.S. 1981, Bureau of the Census, Washingt persons of Spanish Origin in the United § 198: 1, D.C. (1981) Summary the U.S.A. ik Hispanic populatio by Zlatko Pepeor = (60 % of total) concentrated in the iple frou anather 16 Spa. due to the bigh fertility Hispanics in the US.A. are represented by Mesiean Ame Southwest, Puerto Ricuns living mainly in New York, Cubas in Flor nish speaking Latin American countries, Their number is in constant grawing jrilteal immigration. [n only 30 years, from 1980 jo 1980, their number increased from 4 10 116 mifians, reaching 64% of the total US: population. Itthey continue to grow by one million fe 2020 they would number 47 milipn or 15% al US. population. They are younger than the U. §. avel recwith a median of 23 years versus 30 foF taal U.S, population. Fully 88 6 of them, eainpared 1 of ze areas. Their occupatio Jag far bebind ¢ q meat is much higher, an in the US. history that one group af immigrants, ge, become resisiant tothe U.S ul o lange non ta pe number: