ZADRUGA

RADISE
H RVATSKOG
EA STEDNJU, NAVJERU I OSIGUR.ANJE, TE
pnl|fl
ilR[ffix|il
xffilillltf
ZA PROIZVODNJU, NABAVKU I POTBOSNJU
Srerh5njica: ZA,GREB, Zvoni'rnirova ulica br. 11
'(Radi$irre palaie)
brzorg}as: 65-35. 73-71, 2%474 zAGnEB, ITICA BROI 5
tvornica I sklatlr5te: Itreinzel'ova72, brzogl, &7-05
PotlruZnice: Du;brovnik, Gospi6. Kerrlovac, O,mi3' OSNOVANA GODTNE 1846.
Split, Su5ak, Hrv, Mitrovrca. Brod na Ssvi,
Samo,bori Vilk'ovci. BRZOJAVNI NASLOV: PRASTEDIONA
lzpostave: Ruma, Sid i Vuk'ovar.
Eetlovite vezane Stetbrje preko I(n 250'000.000'-
Osiguranie . preko Kn 150,000.000.-
PRIITIA; Ulotke na kniiZice i teku6e radune, te tiedne
redovite uplate na vezatru Stedtriu, u}ramacule ix DIONIEKA GLAVNICA
naipovoliniii i izpla;uie ih odmah bez ikakvih
ograaideoja,
OSIGURAVA; Za strudaj s64;, doZivlienja, rentu,
itd. uz najpovolinije uviete.
rrulra 9li,o()|).CI()()
OBAVLJA: Sve cloznate u tu- i iuoaemstvo najkulantniie'
-
VRSI; Osi€uranie Protiv poZara, provale, tez$ode'
PODJELJUJE; Ztimove tz uLniiZbu, zalo{ robe i i'amstvo'
PRODAJE: Sre6ke drZame razredoe lutriire.
PROIZVODI; U vlastitim tvornicama sve vrste
33 PODRUZNilCE
Knistalau soclu, la5tila l vuelin za obu6u,
vosak a podove itd.
PODRZAVA: Tvornidko skladiste sladora, zatim: bra5m,
Zitarice i svu kolmilalnu robu za svoje zadrufae'
PROIZVODI: U imo drZave oaeioaalizaciiu hrvatskog pri-
OBAVLJA SVE BANKOVN,E
racla.
PREKO 3O.OOO CLANOVA POSLUJE ZADRUGOM
POSLOVE
I MJENJAC,NE
Nar,odna je duZnost svakorne Hrvatu da posluje
s,a >Zadrugorn Hrvatskog Radi$e<, jer time podu-
pire lxrvatski p,rirradl, a kod, zadiruge n€lazi pun{r
rnoral,nu i novEao']u zaBtitu. IMADE VEZE U INOZEIVISTVU
Postanite ila,novi zadrugari ove vslike hrvatJke
obitouq jer u zatlrugarstvu je spas!
 G. 1944,
30 €ootna KALENDARIJ
$luzl uspl€sno

Protiv: REUMATIZMA
N[Gffi
PROBADANJA
rSm,sn- zuBoBoLJE
GLAVOBOLJE

,,'r*=";;;fffLq PRILOG

Alga se dobiva u liekarnama'

dro$eriiama i tr$ovinama. DZEPNOM
GOSPODARSKOM
r,obOrarorli XIX.
PRIRUENIKU
€ttffiffi
ZAOntD- Do5horlfeva
ul. 30
 srEeANI vErlAeA ozulAK TRAVANI
S |t ' - '1 . N o v lieto. Ob. Is. r., rgnacrJe D. trnc. lJ S 1. Albirn b. S S
S 2. Sviednica c
N 2. Ime Isusovo S c 3. BIa,Z (Via'ho) ib. P 3. I(uni,guinda. dj. N 2. Cvjetar,ica
P 3. Gerrxo{,feiva P 4. A:ntdrirj,a Kors. S 4. Kazitrnir P 3. Rikard b.
u 4. Dafr,orza mrue. S 5. Agata, djerv. u 4. Izido'r b.
S 5. Telersfo,r N 5. Euzebilje S 5. Vinkro Fer.
c 6. Sv. Tri Kralia N 6. Serl,arnrles., Tirto P 6. Perpetua U 6. VeI.,Eetvr:.
P 7. Maroel b. P 7 R'omuraild,o U 7. Tonna Akvinski P 7. V€I. petak
S 8. Seve,rin u 8. Ivan Matskir S 8. Ivan o,iL B,orga S 8. VeI. sub,ota @
J 9. eiril Aleksr. @ 9.r trlrancitska R. ud.
N 9. 1. po Bog. Sv. Ob. 10. SkoXa5rtika P 10. 40 rrxuidenilka @ N 9. Uzkrs
P 10. Nikanor @ P 11, Ukaz. Gos. Lurld. S 11. Heral<lii, ' Efl]logij P 10.ob. N. D. rr.
u 11. Higin (Nwesin) 5 12. Se,datrnuterm. u 1i1. L€on p.
S 12. Emest N 12. Grguir Vel., pap'a S 12. Jr-liije papa
N 13. Sestttretsetnica, K. p 13. Itre'rrnenegildo, rn[.
13. Le,oncije, Bolg. 13. Rrozarlijar (RuZa)
P 14. Hilarije b. P 14. Va1e,ntin u 14. Matilrdta P 14. Ju6tjn, rnrd.
S 15. Pavao purst. u 15. Fa\u{stin i Jov. S 15. Lorngin S 15. Barsiilisa i. Anast.
s 16. J'ulij,ana m[. e 16. Herirbert q
N 16. 2. po Bog. Marc. 1?. Iionstatacijra € P 1?. Fatricije b. € N 16. 1. po Uzkrs'u
P It
r r,
Ah+,,n
Arruurr
$",-+
puFL. P 18. Sim,e,on mLd. S 18. eiri Jer,uz,al. P 1?. Ainicet p. Rurdolf
u 18. Stol. sv. P u R, € S 19. Ko]nrad u 18. Apolonij
5 19. KaLnut N 19. Josip zar. BDlllI. S 19. Krelscencij
20. Faib. i Se,bast. N 20. Peclesetnlca P 20. Nirkerta b. 20. SuJpicije
P 21. Agneza dj. P
I !
21. Eleonora u 21. Benedikt op. P 21. A,nrselrnro,b.
S 22. Vinko rnrud. ,22. StoliLcaisv. P. S 22. Oktavijan S 22. Soter i l{ajo @
S 23. Peperlnica 23. Oton
N 23. 3. rro Bo,s.Z. EDM \- 24. Persturpni' dan @ P 24. Galbriel ,ar[<. @ 23. 2. po Uzkrsu
D
r 24. Tiim'ctej b. P 25. Martija ap. s 2 5 .t s l a g ' o v j e s t 24. FirdeliS m.
u 25. Obr. sv. Petra @ S 26. Viktorin rn6. 25. Mark'o ev.
S 26. P,i,lilkarpoib. i rnd. N 26. Emanruel 26. ZaFft. s\r. Josilpa
27. Ivan Zla,torusti b. N 2?. eista. Al,eksand r 27. Ivan Darnra56ani,n 27. Ozana Koit'otr.
P 28. Petarr Nol. P '28. Gatrriel u 28. Ivan Kapistran 28. Pavao o,d liriZa
S 29. Frra,nj,o Sa ,er3ki u 29. Rornan 6,p. 29. Eustahij
-N
29. Petarr rnd.
30. I(virin, Vil<tor
P 31. Sedarn Z. BDM. S I so.B. ; u"k"* b
MieseEeve miene:
MieseEeve miene: ) Prva delvrt 1. III. U.4A @ Ustap 8. lV. 18.22
$ Prva detvrt 2. I.21.4 g Prva detvrl 1. II. S,0g @ Ustap 1 0 .I I L 1 . 2 8 @ Z a d i j a d e t . 1 6 .I V . 5 . 5 9
@ lstap 10. L 11.9 @ Ustap s. II. r}.zs ( Zadnja det. li. fiL 2L.A5 @ Mlad 22.lV.21.43
@ Z a d f i a d e t v r t 1 8 .I . 1 6 . 3 2 @ Z a d n l j ad e t . 1'i.II. 8,42 @ Mlad 24. IIl. 12.36 $ Prva detvrt 30 IV. 7.06
$ Prva det. 31.III. 13.34
 svrBANI IIPANJ SBPANI KOTOVOZ
P | 1. FiliD i Ja,kob l.- 1. Gratihijan rnrd. S 1. P,rersv. K_rv Isus' u 1. Petar u okovlirn,a
U | 2. Atanaaij b. P 2. Ma,rcelirr Er. S 2. Alforns b.
S | 3. rNaSar36e,sv.I{riiZa 3. Kloti da N 2.5. po Duh. (- 3. Aurg'ustin b. zargr.
P 4. Do,mlnirk (D
C I 4. Florijan P 3. Leon, II PaPa
P i b. Pijo V. papa N
P
4. 1. po D., Pr. Tr.
5, Bornifacije ndb.
u 4. Aleksije 5 5. Sniezna, Gosrpa
S 6. Ivan pred. la;t. v,r. S 5. ei'r,iLli Meto,dije
I
u 6. Norrberto ndb. @ U 6. T'oLrnaMor m;d. O N 6. 10. po Duh.
N f. +. no-UrL."., 7. Lukre,cija P ?. ViLlibald, rbisku'P P 7. Kajetan', Do,naLt
D 8. Uk. sv. Mihovila@ L- 8. Ttelovo 5 B. Elizabe,ta ud. U E.rMedardo
U 9. Grgur Naz. P 9., Primo i Fetricijan S 9. trvan Vi'alnej
.S 10. Antonr:n b. S 10. }\{argareta ik. [<r. N | 9. 6. po Duh., Brcko 10. LovLro.rnd., Laura
11. Fra:njo Hier. P I 10. Am,alija diev. P 11. Suzaina dj. ir,m,d. €
P 12. Panlkracije N 11. !. P,6 I)uh., BaIn. u I lt. Pi,o papa €
12. Iilara djev.
S 13. Servacije P 12. Ivain Fakun'do S I tz. ilutohorr
L,I 13. Antun Padu,n. € C I 13. Mar,g,ari,ta N 13.11. po Duh.
N 14, 5. po Uzkrs., B'on. S 14. Baz,il,ije Ve]iki P I 14. B,cnaventtura b. P 14. Euzebitje
P
u
l). lvarn s., 50[1Ja a
16. Ivan Neporn.
1.5.Vid rnd. S I rs. Hslrid{ u 15. Velika Gospa
P 16. Franjo Regits
N 16. ?. po Duh. S 16. J,o'akim, Rok
S 1r. PaSLKal S 17. Ad,olf, b. Rain,errirj U 1?. H'ija,cint
(- 18, Spasovo, Venarn. P 17. Alelksitje
P 18. Jelena KlirZar. @
P 19. Pet,a,r Celestin p. N 18. 3. o Duh., Efnern TI 18. T{arnil,o
S 19. Virxko Pau;Iski S 19. Ljudevit tr.
S 20. Ber,nra'rdin S,irje,n" P 19. Jrulijan, G. i' Prc6.
u 20 Sqomen tlan @
P
20. Ilij'a proLrolk
21. D,g'niel pro,ro[<
@
N 20. 12, po Duh.' St. k.
N 21, 6. po Uzkrsu, Fel. S 21. Alojzije P 21. Iverna Frarrc. 'uLd.
p 22. Ilelena, Emil'ij @ L- 22. Pavlin b. S 22. Marija Magdal. u tt rFihdfa; mF

LI 23. Dezi.derij p 23. Sidornija, AliLr,ina s

N 23. 8. p'o lluh., Atpol. 23. Fi'lirp Be,nicij
S 24. Marija porm. krii. 3 24. R,od. Ivane I(rut. P 24. Kristina dj. C 24. Barrto'lomej, arp.
cD 25. crgur VII. Urban tt
u 25. Jakorb aipostol D 25. Lj'udevi,t kralj
26. Filip Neirij N 25. 4. ps Iluh,, Vilirn S 26. Ana, majka BDM S 26. Pelagida, Zefirin
27. Beda easnil D 26. Ivan i Pavato rnri.
5 27. Panta'lerorrr
nr Ds. D"ho"i, Aug., V.
u 27. Iradisla,v kraij 0 P 28. Inoncent rnd. D N 27. 1.3. p,o Duh. S
S 28. ILrenej b. S 29. Mlarrta dj€rv. P 28. Agurstirn bisil<up
P I zS.oun. pon.,Maks.
U I 30. Ferdinand
e 29. Petar i Pavao! ap, U 29. Glavo,sjek Iv. Iir.
$ P 30. SLporrnensv. Panr. N I 30. 9. po Duh. S 30. RLUZaLimska
S | 31. Ansela dj., p. P I 3t. Ienacije Lorjola c 31. R,ajrnundo

Miesedeve miene: Miesedeve miene:

rffi Mlad 8. V. 8.28 @ Uitap 6. VI. 19.58 @ UStap 6. yII. 5.21 @ Ustap 4. VIII. 13.39
$ Prva detvrt 15.V.17.12 @ Zadnia det. 13. VI. 16.56 S Zadnja det. 12. VII. 21.39 @ Zadfia 6et. 11. VIII. 3 52
O Udtap 22. V. 8.!2 @ Mled 20. VI. 18.00 @ Mlad 20. VIL 6.42 @ Mlad 18. VIII. 21.25
Q Zadnja Eel. 3A. V. 2,6 p Prva detvrt 28. VL 18,2'1 $ Prva detvrt 28. y[. 10,23 $ Prva det. 27, VIfi' 0'39
 BUIAN TISTOPAD STT'DENI PROSINAC
P --
1. Egidije o6rat N 1.18. po Duh. S 1. 'Svi sverti P l 1. Eligije b.
S 2. Maksiwr @ P 2. Anateli d,uvari @ 2, DuSni dan s l 2. Bihrirjana, d[. i m"
U 3. Terezfia od M. Is. P 3. Huhert, Viktor
N 3. 14, p'o ,Duh., Ser. S 4. Franjo Asi,Ski N 3. I. nerl. A.tlventa
P 4.
S 4. Karlo Bo'r,orn.
Roz'alijar dljev. 5. Pl,acird rrnt. P 4. Barbara dj.
u 5. Lo,vr,o .I,usrtihian
L-
P 6. Vj,ora dj. i rni. N 5.23. pio Duh. Efn. u '5. rsava ,op'at
S 6. Zakarlja prorofl< S ?. res. I(run. P 6. Niko'la biskup
c 7. Marlrc KnDevd. u
6. Le,ona'nd
7. Enrgel.bert € c ?. Aimhnozijer'b. €
P 8. Mala Gospa N 8. 19, po Duh. S 8, Gotfrrid P 8. Be'zgr. Za6.BDls,I
S 9. P€tar Klaver @ P 9. Dionizije b. i m. G 9. T.eodto'r (BoZid,ar) S 9. Leolka'dija
N I ro. rr. po Duh.
u 10. tr'rantjo Borgia P 10. Andrija
S 11. Maferinst. BDM. S 11. Ma,rtin bis[<m6r N 10. II. neaL. Aalveqota
P I tr. enorto,i Hijacint c 12. MaksdEniilidan b P 1i1. Darnraz papa
U I tz. r,m'eMariji,no, G.
te. emat. Ldurbo,rnir
P 13.f Eiduarf di N t2,24. po Duh., M. p. u 12. Malksencirj rn6.
$ | S 14. Kalisrt. pap,a P 13. Sttanislav S 13. [,'urcijra rdlj.ilrnd.
C
P
I f'+. Uzvli3.sv. I(ri%a
ts. z zar. BDM (D,oil.) 15. 20. po Duh., Ter.
IT 14. Nikro a Tavili6 c 14. Spiridi'on b.
I S 15. Alibert Ve. @ P 15. Irenerj, Valer. O
S rO. r<ornetij i Ciprij. 16. Ga[o, Heidlviga S 16. Adlelhrajda
I 17. Ranesv. Fran. @
L- 16. Gert,r,uda
N 1?. 16. po Dirh. @ 18. Ln-ilka evandeLista
P 17. Gflgur tud,ortv. b. N fz. fII. net[: Adrventa
S 18. R,ornan, Adron I
P 18. Josrjp Krupertihlslkjr 19. Petar Alkantara P |18. Oeek.por. BDM
u 19. Januarij b. 20. Ivan' Kenrt., f,renia N 19. 25, po Duh., Eliz. U |19. Nerrnezij,F., VI.
S 20. Eustahijtrnd. 21. Uriula, Hlari,on P 20. Fe "i{kslVa]. $ |zO. amon, Lib€rat
c 21. Matej apostoil
N 22.2L. po Duh., Ko'r. L_l 21. Prilkaz BDMurhr. C izt. Tonna, aporsrt'ol
P 22. Matlricitje S 22. Oecilijadj. i rnb. P 22. Zeh,oin,Flav. D
S P 23. Irgnarcij e' bis[<'up S
23. Linop., Tekla
u 24. Ma'rija Merc. S U 23. Kiernen't p. Lm. S ] z,e.vit<torrija,4i.irn.
N S 25. Hrisarnt i Dar1ja P 23. I(lernen't papa m. iv I z+. Badnjak, rV. n. A.
Ztl. 17. po Duh.
P 25. Illeofa, Aure]. b c 26. Evarist p. S 24. Ivrarnord I(riZa
P | 25. Bo,Zi6(Rod. rsus.)
u 26. Cirprijan i Justi,nra P
S
27. rSaibin,arnE.
28. SimuLn i Jurda
N 26. 26. po Duh. Il,on. U | 26. S0jegran, p,rvi m.
S 27. Iftizme,i, Dam. rn. D 27. Virrgilitj b. S | 27. Ivan ap. i ev.
c 28. Veeeslav 29. 22,po D., Krist I(r. u 28. Sosten e I zo. Nevirra dje'dica
P 29. Mihovin arkand. 30. AlofionF, Marcel S 29, Satumnin P ] 29. Torna biskup @
S 30. Jer.onirn priz. 31. Feliks rni. @ L 30. Arnld;rija ap. €) S i :0. Sabirn. Anisija

Mieseieve N I 31. I. n. po 8., Silrs. p.

miene:
@ Ustap 2. IX. 21.31 @ Ustap 2. x. 5.22 Miesedeve miene:
@ Zacl{ar 6et. 9. IX. 13.03 €. Zadnja det. 9. x. 2.12 @ Z-adnja Eet". 7. XL tg.28 -
@ Zadmja det. Z. XII. 15.57
@ Mlad 17. IX. 13.37 @ Mlad 1 7 .X . 6.35
Prva detvrt 25, IX. L3,07 g Prva detvrt 24. X. 4rad ls. xr. 23.2s 6 mr"a' 1;: iii. is.s+
$ 23.48 g Prva detvrt 23. XI. s.53 prva
. @ Ustap, 31.x. 14.35 f dervrr
-- '- ii. iii" to.s+
@ uitap 30. xI. 1.52 6 ust,e ,s. iii. is.ss
 GODINA 1944. JE PR,ESTUPNA GODINA
TE IMA 366 DANA
GODTSNJE DOBI DZEPNI
GOSPODARSKI
Froljede podinje 20. oZujka u 18.49
Ljeto po6inj.e 2L. Ii,pnja u 14.08
Jesen podiinje 23. rujna u 5.02
Zimft, podinjs 22. p]r,oSince, u 0.16

MUSTIMANSKI KATENDAR
PRIRUCNIK
za g. 1944, na telrneij,u racutnsl<e 'viid,ljivosti
po prof. Muh. I(antardZiiu
Mlaclaka zA GODTNU 1944.
6. eetvrtak 10. Jevmu ASura, Zemheriie 1.-j.
Z', LCIVTIM 1.SaIet 1363.
UREDUJE I IZDAJE:
25. Petak 1. Reb1iu,l.-evvel 1363. Diuma
u 12 sali 1 min. 2. mj'
7. Utorak 12. Mevlud. Rodjendan Muhameda s. P R O t r ,D R V . M A N D E K I C
25. Jubota 1. Rebiul-ahir 1363. 3. mj.
24. Ponedjeljak l.DZunadel-ula 1363.
23. Utorak 1.f)Zumad e1-ah,ire 1363. 5. mj.
22. ee&ttak 1, ReclZeb 1363. Uo6i Leiletur-Re., XIX. GODISTE
gaiba 6. *j,
17. Ponedjreljak 26, Uoii Leiletul-Mi,radia. Dan vakifa. 7. n1.
3. eetvrtak 14. Uoii Leiletul-Berata a -i

20.Nedjelja l.Ramazau 1 3 6 3 .P o d e t a k m j r , p o s t a
14.-eetvrtak 26.UoEi Leiletul-Kadra 7'iskanje i razpaiavanje dopuiteno od.lukom Ministarstva
18.Ponedieljakl,Sevval Narodne I'rosvjete,. Glavnog ravnateljstva za pramitbu od
1363. 1. dan Ramuan-
7. svibnja 1913. broj 3180-43.
bairama. Namaz otl ? s 2 m-? s 15 m 9.-i.
19, Utora < 2. 2 dan Rmazan-bairama , , 9. nj.
20.Srieda 3.3 dan Ramazan-bairama, . . . . 9.nj
18. Srieda 1. Z tlk a,d e 1363. 10. mj.
1 7 .P e t a k 1, Ztlhididie 1363. DZuma u
11 sati 32 minute . rr. ml.
SVA PRAVA PRIDRZANA
26. Nedje,lja 10. 1. dan Kurban-bairama. Namaz od
7 sati 26 min. do 7 sati 49 min" 11. mi.
27. Ponedieljakll. 2. dan Kurban-bairama 11. mri.
28. Utoraft 12, 3. dan Kurban-bairama 11. mj.
29. Srieda 13. 4. dern Kurban-baframa 1 1 .m j . TISAK ,TIPOGRAFIJE" D. D.. ZAGREB
16.Subota 1. Muharrem. Nova godina 1364.
1943.

IIE$TIIACIJA
IIRUA
d. d.
U TESLICU
izradaie sve proizvode suhe destila-
ciie bukovopi drveta
kao,r ret,ortni drveni uglien, drveni
kred, o'catnu kiselinu jestivu i teh-
nidku, rnetilni alko'hoi, forma,ldehid,
sredstva za razttapanje, kao metil-
ace;tat,esterovo sredstvo za nazla-
pa,nje, acetonska ulja, etilacetat,
butilacetat, amilacetat, i t, ace'
tat, disti
kreozo,l, drveni
katran, karbo,lineum, ulje za
pregniranjei't, d.
Na parnoi pilani u Tesli6u proizvodi
drvenu. rezanru gradu iz ielovo{,
smrekovog i bukovoS drveta.
PREDGOVOR
. Syaki gospodar i uobte pos.iednikmakar
darstvo Iako obrad[. da mu ono dade na.iveZi
i ma-
Io^gkomad,ica zeml j.e mora naslojati, da svoje gospo_
firiios.
Da to post_igne,potrcbno je znanje, jet kao&to treba
znanja u .dnevnom |ivotu, tako lreba i za gospodar_
stvo a rek-ao bih, da ga za gospodarstvo triba'i viSe.
JvaEa godina.nije naime jednaka, svaka zemlja. isto
lako nije jednaka, a i podnebljs nije jednak<t, pa
prema tomu,mora lospodar primienifi svoje znan'je,
K-at:,oga, ne bi zactesita nesreta za to, Jfo niie ili
dabro ili q pravi das u gospodarstvu napravio ono,
ito je trebao udiniti. I bai radi to*a. potrebn<> mu
je veliko znanje, Gospodarstvo phk i^a mnoitvo
grana. Ima na pr. ratarstvo t. .i. kako se i kada obra-
duje zemlja, ftako se ona gnoji, kako se siie i t. d.
Ima voiarstvo, vino'gradarslvo-, povrcarstvoi t. d. a na
svemu,tomu ima opet mnoitvo itetnika i bolesti,'ima pa
ih treba pznava[i i suzbiiati. (J stodarstvu
razliiitih pasmina t vrsta stoke a tako je i u pera-
darstvu kuniCarstvu i t. d. I na svim tim Zivot,inia-
ma pojavljuju se bolesti, jer osim timare,nja stoke
treba znati i o Zivotinjskim bolestima i pruiiti im
prv)u pomoc, dok stigne struinjak veeterinar.
Prema tomu gospodarstvo zahtieva veliko zna-
nje, koje se sfiie Ekolom i praksom, Sve znanje
gospodar i prijatelj gospodarstva ne ,moZe nositi u
glavi, pa je stoga
-potrebno, da ima knjitu, u kojoj
ie nati one podatke, koje on treba u svaktda\nlbfi
svojent gospodarskom |ivotu. Takove podatke pru-
la mu i ovaj priruinik, koji izlazi vei 19 Aodina a
koji sluZi gospodaru kod njegovog velikog i odgo-
vornog posla.
Hvala mojim. suradnic.ima,.koji su me podpomo-
gli u mojem naslojanju, cla prirutnik bude Sto pod_
puniji ,pa vjerujem, da de i ovo godiste primiti nali
go.spodari i..prijatelji gospodarslTa * oni- povjere_
njem, s kojim su ga primili do sada.
Zagreb, na Malu Gospu 1943.
.Dr. Vinko Mandekii
3
 I. RATARSTVO
tnnith & Jnegniar
OSEBINE
taovmie,a papicct d. d., tuiak P'OLJSI{O GOSPODARSKE
FROIZVO.DNJE

OSNOVANA GODINE 1827. Selj,adka gosp,o,darska p,r,oizvodnja razlikuie se od

cstalih pro'izv,odnja kako po svojstvima svojih proiz-
POSLOVNICA ZAGREB, ILICA 5. voda, tako i po oso,bitrr,ama uvjeta, pod. kojima se
do,gada.
Zada(.a poljskog gospodarstva je da snabdieva to-
Svilaste palpire, za ubruse gladike, krepo- vjedan,stvo, izvorom one e'nergij'e, ,razvijanja, koja
vane, Jianelirane i sa damast-Sarama. plredstavlja t,emeljni znal< Zirvota ii up,otrebe. koja je
neobhodno potrebna_ za svatku p,ojavu njego,ve Zivotne
Svi(aste paire za kopiranje >RAPID< biele
djelatnosti, ma kako se ona izraZavala. poljsko gos_
i Lu,te.
podarstvo je je'dina proizvodnja, koja daje dovjedan_
Kopilns role poznate prvorazredne marke stvu ne,ob,hod:ro mxr potrebni i za da.nas jor5 trezuslovno
>JELA< biele i Zute. oezamjenlj:vi izvor energije. Uzp,oredo s time poiljsk.o
gospordarstvo daje dovjedansf,vu niz proizvod,a, koj,i
Prepisne papire >METRO< u svum b,ojama. su
odredeni da srnanje gurbljenje energije: tvorivo za
Krep-r,oile >JEI"A<(, >SOKOL< i >FLORA< odje6u i obrr6u, tvorivo za graClenje i ogriev.
Svilene papire za cvie6e u svim bojama.
Proizvodii poljskog gospodarstva ne mogiur se du,go
Najfinije biblijske i papire za tisak, pel'ure- od.uvati, ,o1i su izvo,r energije ne s,arno za 6ovj,eka ,no
paplre. i za sve netbiljne organizme i zibog toga ti pr.oizvodi
Papire za dokumente i novdanice. lak6 podlieZu kvarenju, koje prouzr,okuju nebroje,ni
sitni organizmi (mikroorganizrni), koji Zive p,osvuda
guperior, Srenc, Se3irne i toiletne papire. oko nas. No to jo5 nj,e sve. Veliki dio pr,oizvoda polj_
Hi,gijensku celuloznu vatu marke >JELA<.
skog gospo'darstva dine ili cie i Zivi ,organizrni ili su
Bugadicu >JELA( i papire za filtriranie. pak to_ dielovi tih organizama, te oni,
i eko polagsno,
Sve vrste cigaielnog papira u arcima i 'nasta,vljaju
svoje Zivotne procese. To je spojen,o s
nalrrotlrma. neizbjeZivim gubljenjem elemenata sarnoga proizvo.da
Izvoz l europske i izvane,urolpske drZave. ili s njegovorn nreupotreb,ljivo36u.. Rok upotre ljivosti
liveLnih r-afirirnica tl rietkirn sludajevirna pre,lazi go_
Jedan od najstarijih i najpoznatijih strud-
dtinu dana. Zbog toga se tmora svake go,djne korlidina
nih veleobrta na svietu z'a najfinije proizvo.da seoskog gospodarstva
vrs,te papi,ra. iznova nadoknaditi.
Time je uslovljeno sv,ojstv,o neprekid-
rFosllovni novdani zavod: Prva Hrvatska nosti pt:oizv odnje.
Stedionica. Sveorb6a po,treba ,organskih tvari, kao izvora ener_
gije, uvjetuje neobhodnost lake pristupadnosrti
za sve
dlanove druZtvene zajednice. Idealrlo bi bi,lo d.a lzvor
 nikakva mogudnost, da se na jednostavan nadin
energlje bude pristupadan kao i dinbenik. koji uslov usta-
- novi reakcija dotit6nog tla, a zatirn nije biilo nikakvih
\juje proces nieAovo'g oslobadania u organizmu pouzdanih p,odataka o reakclonoj
Razl,ika je sarno u tome da doLbivanje potrehi pojediiner
kislk zraka.
CiLrn manja 6e biiljns vns4e..
organske tvari traZi ulaganje rada.
Danas su medjutim oba ova sporna pitanja
biti kolidina rada, utjelovlielna u izvoru energije, bim . Fodburno
rteSena. Istina je, ne treba otekivati, da 6e rnarn tiljt<e
ee lak5a biti niegova proizvo'dnia i tim 6e pr:6tupa'-
rast oprostiti svaku drugu poefjesfi<u u razvojrr, ako {rn
n i j i b i t i i s a r n p r o r i z v o d I, s t o t a k o n e p r e s t a n i
sarno darno izpra.vnu reakciju, .ali je to p,onajdcs6e
pudan stv a zahtleva progresivni rast pr'oizvod'ni'e
prvi uvjet za zdlrav razvoj b:Ijaka.
poljsko gospodarskiih proizvo'da.
jedn,o je o'd temelj'nih nadela oirganiz'acije d'ruZtva
Sto io pH
liorba rada i jasno je da proizvodilddka snaga svakorg
rad,a ne moZe, imati potro'Saiki karakter, ona txaZl U br'ojevima iz:r,aLemereakcione vriednosti Zovdrrro
proizvcdnju ,nekog t'i5ka, ko ji prelazi potrebe same pH - vriednosti. pH -"- vried.nost ? oznaduje
neutral_
plo,izvodnje ili proizvad'ada pr'oizvoda' no s,ta,nje tla. Vriednosrti ,od Z do, 2.5 ,o,znaduju sadriaj
polj'skog
Na taj nabi'n odredeni su temeljni zahtjevi kiselina u Uu, dok b,rojevi od ? do, 9 pdkazu;u alX<aldd-
O n o m o r a d a v a t i v i S a k ' mor6 no ili ,baz,idno srtanje! dakle sadrZaj vapna
eorspodaritva. u tlu.
i ma tl 6pos obnost p:ro gresiv n o g r azv itk er Najvedil d.io kultunnih biljaka irnaju svoj ,optimalni
, r a d , k o j , , i s e t ' u p r , i m j e n j u j e _ m ' o r a p ro - razvoj u lako kis,elom tlu, to jest u takovom, dija
sjedovati maksimalnu proizvadaiku pH-vriednorst iznosi 6.5. Sanno kod mal,og
broia biijaka
snagu. je razrnak izmedju vriednosdi kolebljiv;
najve6i d,o
moze i,mati najbolji razvoj sarno u tlu sa to6no od_
Tri skupine rastli'na, gova.raju6im brojerrn pH-vriedLnorsti.
Zelene b.iljke - temeljni pokretadi poljsko gospo- .Reakcija
rpojedinog tla rniein,ja se usil,iod kultrunnih
da,rske pr,oizv'o'dnje - rdiele se na tri skupine Po {nJe,ra stalrr,o prema .kiseloj s'trarni, Zetvam6 se oduzi_
d,uZirni svorg Zivota, a na,ravno i P,o roku svoje sl'uZbe ma tlu stalno va.{r'no. Nadal,je ugljid,na t<iselina stajskog
gnoia rne,utral,izi,ra s vre,meJnoqn
u proizvodnji. alkaliine sa,stavrne
rJ pr\nu skup,inu spadaju drvenaste biljke, di€love. No na j jade obara ju reakciju ,ona urnjetna
gno,jiva, dija je hraniva vrierdnost iz tehn,idkllr
Zivot kojih traje mnogo godina' Tu mislirno na Sume. razlorga
vezana ,na jed'niu, za tlo nepovoljnu, kiseltirnu, je,r kard
Ellristare i slidno. je k-orrienje otopilc iglavnu hranivu
j Zivot ne
Drugu ii tre,6u sk'upilnu dirne b i 1 k e, diji vriedn,ost, postaj€
kiselirna pord,pruno slorb,odna.
traje viSe od jedne godine dana''
Mdkra6a, k'oja poitiede od, bitjoZdera, ,reagira lagano
-
allkalidno, d,o[< rno0<ra6a rnesroZdera _'datkte i e,ovje,
IZPRAVNA REAITCIJA TLA I(AO UVJET
kova - reargira lagarno, tdselo. pqjedina ,urrr"ietn,a gnro-
ZDRAVOG RAZVOJA BILJAI(A jiva djeluju vi5e ,ili ma,rrje alLkalidn,o
oO.*osno-Xiselo,
Pod reakciiom tla razumievaxno sadrZai vap'na ili Najjade djel:u.ie all<alidrno Zivo vapno. Zatirn po reciu
gos-
kiseline u tlu. JoB sve do ne'davno slarbo su se djelu.ju slabije: ulg jen,o-kisel,o vapno,, 1rrp"e"ri d,u5ik,
podari za,nimali zat'o, pa su vapnili svoiu zernlju, kako ?h omas ova dro,zga, Rh,en a nira-f osf,at, v ap,nen o
afno,ni jska
.vapmen,a
im se svid.jelo, u trl:avilnim razi:nacirna vrernLelna' Nisu salitra,
"salitra, i t. d., da[<le gn,ojiva sa sadr_
Zajern vapna. Kisblo d,jelujuta urnjetna gnojiva, i<oja
se ni brinuli 'o torn, koj'u vrstu b ljaka ltrs'fon u2gajati
po r€du djelujnr jade, jes'u: ernonijsiki sullfat (arnonrije-
pojedinom tIu. Ovakova naziranja osnlvala su se
n a ^d.rj"*u
nedosta;tcima. Prije Svega nije postojala va sol), <alij, sqperfosfat, annonijslka salitra 1 t, d.
,rr

6
 Vidimo, da postoje vell,ke razlike u se'd,rZaju vapna T1o. koje je prema svom sastavu, a 'osobito prema
pojedinih vrsta ,umjetnih gnojiva. Ja6no je dakle, da svo joj .stalnoj vIazi, zakiselierno, moZe e,e davan jem
na pri,rrrjer za ovrBno grnojenje sa fosfor.nom lkiselinom vapna .brzo d,ovesti u vi,5i reak'ciorni str.lpanj. Meelmtim
na kise,lom tlu ne smijem'o'uipotriebiti supe'i:fosfat, nego stalnim stvaranjem kiselina, vapno se u lkratrko vrierme
alika idniu Thormasovu drozgr.l i1i Rhenania-f'osfat, a na neulralizira i na taj ,nadin rpo,tr'o5i,
vapnenorn tlu rnoirarno postupeti obratno. Isto tako ne Prema ruzoru nerkojih nizozemsiki,tr podru'dja, koja
smije se rna kiselom t}u trttr)otrieblti. irnade za lbazidno su zasade,na zuimib'ulirf'ra (hijarcintirna), gdj€ se t1o nika'd
tlo vrlo, koristni arrnonijs[<i su'Ifat, nego ga treba na'do- ne zakiseljuje uzprkos toga Sto je temeljna vo'da vE6
mjestiti alkalidnirrr duSidnirni gnoj'iviima, [<ao Sto je na 25 centimetara izp'o'd po'vr3in'e, z,ahvalj'ujltl6i svorm pri-
primrjer vapnemi, du5ik ili ,na'trijslka salitra. rodrnom vapnu u iko,rna,du,koje se nalazi u Skoljtktsm,
Mogao hi tkogod, ,Drimietiti, da ie pri
'dana5nj'oi doSlo se j'e na misao, da se sl,idrnim, ali rnanje'vilaZnim,
no ipak beavapni,rn tlima darde urgljeh,o' kiselo varpno
oskudici na urnjetnim gnojivim'a ps i na vaunu, pozna-
je u ko,rnadima, jer ,ono drZi reaikcij,u r51nqgo drulje i
vanije reakcijg tla od malerne vaZnorsti, No urp'ravo
obrratno istina, A[<o inarm danas ine firoiazi uviek
za Lednofl,idnije, nego ],i Vaprnro u prahu. Prekotmieln€
rulkorn ds tlu daderno po'trebnu reatkoijtr, orno se ipalk koliiine vapna u prahu nisu Skodliive Lne saLm,oziboig
prelkoradenjra reakcije, Lnego i radi djelwarnja, koie
moZ,emo izborom biljke i vrste pobrinuti. da raziitha
izmeilu realkcione portrebe 'i stvanne reakcije, koju otvara xr,rimanje hrarnivih tvari. Tirne, 5to se sve zalihe
hranivih tvari u tlu p'rije vrerneina raztvaraju i Fo-
.da,jemo, br.rde Sto marxia. Razmak, koji na,n tu pojed'ine
tnoie, dorbivamo, istina, ierpodetlka vel,ike Zetve, ali te
vrste dopustaju, je pri;li'dno veli,k. Krirvo je nai'm€
bivaju kasnije sve marnie i marnje, i to u,slied osir'o-
miEljenje, da je r€akciona potrerba svih biljaka unutar
jedne grupe ili iak jerdne vrste ista' Stare lkulturne rrnaselnja tla, koje je nastu,pilo z' o,g ttpotretbe vapna'
Nar'odna poslov,ica. da preikornjerna upotreba vapna
tir:n., L,oi" s,e ve6 ,dm'go uzgaiaj'u, ne pokazuilu sivoj
najipovoljniji razvoj uviek u istorni reakcionorn polo- stvara bogate ,o'tceve, ali siromaine sinove, podpuno ju'
na mjestu.
Z,aju. Jahuka ,narn daje za to do,bar pri,rnjer: Talko
'orkuSavati stvorriti pie3dano
zvana Narandarsta-rane'tta zatajit 6e na kiselorn il'i Isto je tako po,grjeino
tlo jako alkali6nim, jerr bi se tirne raztvaranje humusa
neutraln'om tlu podpuno. Ali ova ista vrsta dat ee
talko r:lbrzarlo, da bi za ,nekotrirko godlna tlor [:ostalo
divan nerzu'lta,t.na la,Irorru sa pll vriedrnoBdu ord 8 do 9'
je prak- skoro neplo,dno,
Stvara'ti tolkve reakcije, jedne vrste umjetno
Ovdje ie jedn,a rdkrriZaljka iz koje se rno,gu vidjeti
tidno nerrxolgu6e, a ,niie ni po'treibno, jer za lagana i'
za pH-vriednosti za najpoznatije vrste biljaka:
kisela tla postoje vrsrte, koje su sarnro tu s6rroso'brn'e
naLppedaik, dod< u teZkorn alkalidrlorm Uru zataje' A A. I(oristne biljke
je darpade
t. zv. Gratrrannova j'ubilanna jabuka poznata Jago'd'e 6,0*8,0 Krunxpir 5,0-7,0
od
kao vrsta, koja se zadovoljava sa pH-vried'no56u Cvjetada (karf i,oI) 6,5-?,5 Kolorabica 6,5-?,5
5,5, te izvrstno ruspierva ffra [T]obvarastoc-n, rpa i n'a Grah 5,0-7,0 Koratba 7,0
rrrorbvarn'offr tllr. Gra5dk 6,0 Salata glavatiea 5,5-7,0
Ilcjrd v tlarsikih poslo.va vaZrno je znati, rda rnlarde Jagode 5,5-?,5 Tilkva 5,5-7,5
b,iljlke za'htievaiu ttro, koje je kiselije i naranrno laik5e Je6arn 8,0 Ilucerna 8,0
nego li je tlo, koje 'odgpvara starijim biljikarna' Ovu Kel j 5,5-7,5 IIren 6,0--s,0
pqjavu rnoZerrlo w,esti rna dinieniau 5to se tklij'anje u Krasiarvci 5,5-7,5 Rotkv'ica b,5- I ,U
pri,rodi dogadta uv'ie{< u gornjem kiselorn sl'oju hurmm- Zob 5,5 Rabarbara 5,5-7,0
Malirne 5,5-7,5 P,upIa.r kelj 5,5-7,0
sa. do[< t€ik k'o.ri€nje srtarijirh biUaka prodlre u vi5e
Cikla 6,5-7,5 CiklE 6,5-7,5
ili rnarnje alkal,idni d,onj[ s oj tla.

8
I
rl;
Crverno zelje 6,5-7,5 KeIj 6,5-7,5 koje su na pehametru zabiljezene' Broi, koji sioji na
JaLgu,r 6,5-7,5 P5enica 7,0 peharnetru kraj od,nosne b'oje' oznaduje pH-vrriedrnost'
Cdler 6,5-7,5 Bli'tva o,D+/,J U p'oEetl<u odlkrida o odrnosirna reak'cij€ u tlq, rnnrogi
Sparga u
6,5-?,5 Slado,rnare,pa 8,0 su vjerovali, d,a je tirne prrornaden kamen rnurdraca
Spinat je tu bilo
5,5-7,0 Crveni lurk 6,5-7,5 biljrntrn svie'tu, Poslije kad se pokazalo da
Rajdica 5,0-7,0 mrnogo preoiernjivarnjra bilb i'e razodaranja' Na[<orn Sto
se je au'Ulje za3lo u 'orvo po'drul6je, zna se da reakcijLa
B. Ukrasne biljke
t1a nije jedini dinbenik, koji treba uzeti u obzr, nego
Azale'je 3,5---5,5 Horternzije c,D-'o,t snvps'1eia,n od najvaZnijih. A ova spoznraja 'dlostaje
Krizant€me 8,0 Horrtenzije plave 4,0--4,5 nam 'da znadernj'u rearl<c,ije tla 'dadern'o' on'o rniesto u
Cilkla,me 6,0-6,5 Karneliie o ra'zvi'tik'u hiljke, koje joj dois'ta
4,5-5,5 sklorpLu pitanja
Erika (ca.lluna) 3,5-5,5 pelargondja zo,n. 5,0+6,5 pripada.
Er.ika (gracil,is) 4,5-5,5 pri:rnula dbconica 5,s*6,5
Erilra (carrnea) 7,0:8,0 R,ododendron 3,5-5,5 U POLJODJELSTVII
ZNAOENJE SNIEGA I LEDA
Sfirringa vu,lgaris 8,0 Ljuhica 8,0
Vi'dirno rdakle, da su razllil<e zna]tne i da nije sve- Kad n,akom d.uge z,irne, koja je ostiavila na na'SiLm
jedrn'o l<akvu rea,kciju tls stavimo poiedinoj biijci ,nra poljima i oraln'icarmd deb'ele naslage sniegs, dune pnv'
razpolagarlje. juZnjaf i rnastup,i 'kop'njernje, uviek sg dudimo' keko
Da bi se l;stanwio sadrZaj 'vapna u tl'Lr, pre,porudaju ,se duLgozimra drZi u tlu. Ako takov'u poj'avlu pr'otmatra'
nekads up,ofrebLr lakrnusovog papira il,i s,ol,ne l<iseline, mo kioz neikol jl<o dama, kod top,Iine od neko;liko stuE'-
No s ovim prrirniti''Onirn sretdEtvirna teZlko se rnogu po- njeva iznad ni5tice, im'o'Zda 6erno pomisliti, da to rrlij'e
sti6i up,otreblji,vi p,osljedci. 'u sldadu s prirod'nrirn zakomotm, koji ubi da se 'sn'ie]g i
led pretvaraju u v,odu kod topline oLd 0 srturpejeva' To
Aparati za usdanovljene pH vriedmosti obidno t,umadenje gov,ori mam tada, da je u tt\u toliko
pir'orbiti i
studerni, da se torpl,irna ne fi:noZe tako brzo
Medutim za ustanovljenje tordnih pH-vrie.cl,noisti po^ protrro,riti s,nieg i led u vodu.
sto.ji viSe apareta, iko,ji rade to tobnije Sto s,u finije i
sloZenij e sastavljeni. Prosjednorn gosrpordaru il,i vrtjanu Ali pravi, stvarni raziog ovoj pojavi leZi dublje'
nije po,tre,brnoda reakciju ,ustanorvlju.je do na 0,1 srtup- Onaj prirodni zakon, o,koiem smo priie govorili, vriedi
nja, ve6 nnu, je 'dostatno da imra tatkav aparat, koji 6e sa'mo pod stanovitiim uvjet,ima. A[<o je toplina tla iz-
rnu polkazati ,reakciju do '/, stupnjA todnroist;. U tu 6e nosila recimo -15 stulp,njeva, o'nda toplina vrerlnena
m,u svrhu bit,i 'dobar ,oibidni peharnetar (p[I-metar). Taj udini, da se pr.ilirdno brz'o, pn'irbfi no iistim korakorn kao
arparat ima ,tu prednorsrt Sto je jeftiri, malen (m,oZe gu I vanjski zrak, ugrlje i t]o na 0 stulpn;eva. No tada
se ,lalko spremiti u dZe,p) i Sto ,je posturpail< s rnjime nastutpa u tom napredovainju dmrdrnovato zati3je' Led
veoma jed,nostavan i brz, Tlo narn orrnogutuje, da ordre- ostaje, ne pretvara se u vodul, ra?umlj:v'o je, da ne
clernu povr3inru iLzpita'roo na vriSe mjesta, Sto narrn daje postaj,e ni topli'ie, jer ne postoljf led iznad ni5tice' U
pouzda.nost o prosjedmo j re,alkciji titave iapitivane t,orn st,anju dakle prije koprnjenja' urpija ied stalno
pro'vrSine. dalj,nje kolidi'ne topline. bez d,a se rr\ieinja. Tek o'n'da,
Postupak s orvim apaTato{rn sastoji se 'u sliede6em: kad led nagomila B0 kalorij,a (je'dinicu topliine), potinje
Uzme,mo rnalo zernlje, koju izpiituljerno, i stavirno je k,oip,njc.ti i pretvara se u vo'du, aill tre,b'a naglasitii' u
u urdub'inu od por,culana na pehametru. Zatirn preli- vo,d11,Lo;u ima orpet toplinu kao i p,rija$nji led, to
jemo o{vu zemlju in'djlkatorrtsikorm.tekiur6in,o,mu$lderd deg€ jest 0 stupnieva,. Akd i daije p'ritjerdu kalorije oinda
ona p;rormieni b,ojru, pa ovu ;b,oju 'uzporedimo s bo,jama, postaje toplija.

t0 11
 Budu,6ri dla jedinica topline (kalorija) predstavlja onu
k,ciidnu t'opline, koja je potrebna da bi se 1 kilogxam
vode ugrijao za 1 stupanj, znadi to, da se sa onom
koJ.iidinorn topline, koja je p,otrerbna, da se oc1 1 kilo-
grama leda od 0 Stupnjeva stvo,ri 1 kilogram vode od
0 stuprnjeva -- moZe takocler 1 k,ilo,gram vcde od 0
stupnjeva ugrijati na B0 stupnjeva. Pokus napravljen
u tom pravcu potvrdi,o je ovu predpostavku.
Da :bd nestala go erna povrsi,na sniega i leda, s,to
se nagornilala na narSirn proljima, potrebne su dakle
ogrornne kolidine topline iz ztatka i iz unutrasnjorsti
sarnog tla. Ova okolinost moZe nam razjasniti, zadto je
u na5im krajevima, Idje u zimsko. doba i nak,o,n Sto
zapadrne snieg, zna bj.ti i toplih dana. zirna opet
prsvladava i zna potrajati. Uzrok je u torme, ! o go-
leme koli'dine sniega pu3taj:u iz zraka hladinotu i na tal
nadin uniFtavaju onu torplinu koja struji na snieg iz
zraka. Tako su na primjer u na5iirn krajevima goleme
kolidine sniega, Sto su napale u godine 1928.-1929.pro-
uzrokovale bile dugu zirnu.
No s druge strane ima ova pojava, potrebu to,Iike
kolidine topline za koprnj,ernje sniega i 1eda, i svoje
dobre odl'ike. Tieba salIxo pomirsliti kakve bi goleme
poprlave nastupile, ka'd b,i se snieg i led tek sto do-
segne torpiiriu od 0 sturprnjeva pretvarao u vodu!
Obrnuto razv,ija se proces kod srnrzavanjar tla. Ra_
zumljivo je da se ko,tidina tqpline koja je bila po-
trebna za korpnjenje rnrora oduzeti v,od,i, kad. se ohladi
nar r0 s,tupnjeiva, ako Zelirno, da se ta voda pretvori u vreffrernar jedan vrlo opasan neiprijatelj,
]ed. Tako se turnaii veorna polagano smrzavanje tla,
oso,b,ito pod sniegom pokrivad, lio,ji nije gust. To is,to
vried;i i za polargano stvaranje ledene ko,re na vodama,
Sto je des{.o q jakoj suprotnosti s h1adno6o,rn, koju mi
csje6arno na vlastitoj ko,Zi, to jest nama se Eini da je
hladno6a rnnogo ve6ar, ali vidirn,o da se rieke i jezera
joB ne smrzavaju. Posljedica takove varke naiih
sjetila su po,nekad nesre,6a, koj,a se dogadja uslied toga.
Sto ljudi misle, da je led na riekarna iJi jerzerima
deblji, nego Sfo u stvarri, jest.
Budu6i da dz unutra3njosti fla stalno strujs velike
koltidine torpline dogacla se smrzavanje tla jo5 polaga-
12
nije, mnolgo polaganije nego 1i kopnjenje, koje toplina
tla ubrzava. BaS ta okolnost oirnrogu6ava svima biljka-
ma, koje prezirnljuju, da se po,lagano p'rilago'de na sve
jadu hladnodu, pa na .taj na'din mogu po'dnijeti ri jak
mraz, dok b{ kod nagiog prielaza rnorale uEinuti.
Pri torne djeluje snieZni pokrivad, osorbito 'od sni-
ega pr5i6a, zb,og mno'gih Supljina, tako da zaiustavlja
stvar'anje 1eda. On doduie ne grije ali zadrZava t'oplinu
tla. Ako, pomislim'o, da se za to, da bi se 1 kilogram
vode od 0 stupnjeva 'pretvorio u led 0 stiliprnieva
oslobacla toplina, koja je sadrZana l vod,i topiLoj 80
, stupnjeva, ,onda nam ne 6e biti dudno da se pod
snieZnirn pokrivatern rnogu razvijati uslied topline,
'koja
tarno nasrtaje razne gli,ivice i Ziva lbi€a, koja se
u obliku razniLr pliesni rnogu veoma pro,Siriti i nanieti
ozimirn usjevirna vi5e Stete nego li sva zima,. Mi si
obidno predstavljamo da zirni. za velike hladno6e
prodire studen u zemlju. Tr,eba rnectuttim z:nati, da I
u smrznut'orn tlu ima joB topline. Golerne kdliiiare
to,pline, koje se oisloiba'clajukad se voda p,retvara u 1e,6,
obja3njuju nam takotler dosta za5to su prosjed;n'o nafe
zime blage: .rnora i ocearni, kojLi oiplakuju nar5 k'onti'
nent su neizcrpivi rezervari (sprernriita) topline. Zem-
lje pak, koje ne leZe l blizini mora, kao na primjer
srednja Rusija, imaju oporu zimu.
BORBA PROTIV SUSE
Naie,rn se gospodarstvu pojavljuje od vrerrnena do
koji tpravo
posljednjih god-ina, nanoisi velike Stete gospodarima,
liiavajuei ih dorbrorg diela Zetve a besto diotjer,a d.o
biede i sirorna5tva ditavog _kraja, naie zemlje. Taj
neprijatej zove se suSa.
Najve6u Stetu nanosi su5a kr5evitim krajevima ali
ies,to i cielo,j zernllji.
Sto.te, koie suia proruzrokuje m'ogu biti ogrornne, i
ne sarno da uni5te sav godiSnji trud gospodara ve6 i
c'la poremefe Zivot ciele zemlje.
Zato nam je duZnost, da proudimo prave uzroke suse
i da vidimo moZe li se djelovanje ,ovog zla, odkloniti
lrr DaI ublazltl.
l-)
 Nastoja 6emo r'le sarno da odgovorimo ri na jedno
i na drugo pitanje, ve6 da sprurtirno gospodjara na one
po,sl,ove, koje on rno,Ze izvriiti: sam - bez idije pomoei,
I
te da rnu s'r.rEra vi6e ne bude onako ,qpasan nep'rijatelj
ka,o do sada.
Steta od su5e
Da ne iderno dalje, 'dovoljno je da se s.j,etirno zadnjih
go'dina, kad nem je su5a igotov,o sv€ odniela. Zmaff\o.
da je ti,h god;ina os,obrito u krsevitirn predjelima i na
Prirno'rjru susal brirla tako velika, d,a su, se i vinovar loza
i smokva, biiljke, koje rnogu llzdrrZati veliku susu ,osu-
$ivale; 11 dmrgtim krajevirrna nastalo je kod Zitarica
pris,ilno dozrievanje: kukuruz je ostao malen, pustio
je resu prije nergo je zametnuo plod, te je kl!p, ako
ga, je ,i bil,o, bio slarb i 5tur, a u mnrogim krajevirna nije
bilo ni pa5e; rnnogii p'roljetnj'i 'usjevri :nisru ni nicali, ili
ako su i niikl,ib zrna je,bilo rn"alo i;Ii nf,rnalo; trava se
je na livadarna' osuSila, a gladna stoka prodavana je s
jeseni bil.o zaSto, jer se nij,e imala 6ime prehralifi
preho zime. Dugo bi bilo narbrajati, svar zla p,ro,uzroko-
vana suSom, koja je u izvj.estrnirm .krajevirma d,ovela
najveieg nep.rijatelja dovjeka - glad.
Od su3e najvriBe trtpe oini, usjwi, koji s,u sijanri na
slarbim ri pli'tk,irn ze'rnljarna, a zartrim onri, koji se siju
u p,roljeie s za koje zemlja nije bila s jeseni priprav-
ljena, i napokon oZrLrnino, koj.e su kaLs,n,ozasijane i
siabe uSIe u zi,mu. Olri slabi usjevi razvili su slabo
kori,enje te Zilice nisu, ,mogle doprieti u donje slojeve,
g kojima jo,S,;ima vlage, pa kako se je zemlja os,uSila
u gornjim sl,ojevima, briljka je venula d,o{k nije i
u,girnula.
Sreb'orrn n'ilj,e svuda podjednaika, Ste,ta od su5e. AIa
zemljarna, koje su dobro, s jesea-ri obradene ri na zeim-
ljarna, koje sadfZavaju dovoljno biiljne hraLne, t. j.
zemije, koje su bile 'gno'jene s,tajskim ili umjetnim
gnojem, ako ve6 i nas,tane Steta, to ona nije ni iz
da,leka tolika, kao na zernljarna, koje nisu s jesoni
o;braalene i hojo se rietko kada i,Ii nrikad,a ne gnoje.
Isto tako nije jedraka steta ,od suse na lakirn ili
teZkim zernljama, na plitlcim i du,bokim. plitke zemlje
daleko viSe stradaju o,d su5e n,ego li duboke, jer se
tl nji,rna vlaga rnnogo slahije zadriava. Zakorov jene
Zemlje rnnog,o slahrije izdrZavaju sur&u nego, Ii diste, je,r
ko,rov ohidno irna ve6e 1i56e, pa iest,o i ve6e korienje,
brZe i jade se razviju rp,a treba i vede ikoliiine vla,ge,
koju rnora iz zemlje 'crpsti, a tu bi vlagu inade usjev
upotriebio za svoj raavoj.
Verd sada ocl pnilike vi,dirno, gdje bi m,ogli lezati
uzroci velikih steta 'od suie, ali 6emo pri daljnjim raz-
Iaganjima rnnog,o potpunije upioznati se sa :njlima.
Potreba, vode za razvitak bilja
Naljgrlavnija dinjeniaa za ,do'bru iertvu u na5irn pri-
likarna jest vlaga, budle li je do,voljno i kad 'treba
imat 6erno dobru godirnu, ,bude li je malo u izvjestnom
vreffrenul i,rnat 6emo slabu "_ :nerodnu - godinu.
Bilijci' sn rlotrerbne .vrilo velike kolidine vode za
svoj razvitaik. Ova joj voda sluZi, i kao, hranivo, i kao
prenosad h,ramrivih tvanri, koje Zilice crpe iz zewije. Za
pnoizvodnju jedrnog kg. sgLhe rbliljne mase. trerba oko
400 kg. vode. Rarzu'mije se, d.a pos;to.ji razlika iannetlu
potreba pojedinilh vrsta biljaka, ,5to, je opet u vezi sa
prirodo'rn zernarlja, na kojinna one rastu.
Izpitivanjem je utvrtleno, ,da razne vrste zemalja.
razlidito i zadrZavaju vlagu. U tome pogled,u postojri
velika razlika izrneatu pjerskulje i crnice ili ilovade, a
jo5 vede ra.zlike 6,e biti izmedu lake lapornjade i t,eZke
il,o,vad'e.Ra6'una se, da za prrodrzrnordrnju1 kg suhe bitjne
tvani na' pjeskuilji tneba bar 600 kgr. vo'de, d,ok na ilo-
vardi ili glini trebat 6e 300r-500 kig. P,nlzaiu Ii naz-
nadene zemlje toliku vlagu 5'iUgi i ako je tl,o iina6e
plod,no rnrogu se p,osti6i najrpov,oljniji prirordi. Obildnro
se uz,i,ma, da se biljka rnoZe najbolje razvijati. ako
zemlja sadrZi oko 60% vlage, koiu ,rnoZe na jvi5e
upiilti.
Sve zernljie nemajgr ilstur rnro'6 upidanja viage, tako
pjeskulja rnoZe u,priti 20, ilovada 30, a crnics 40% orl
svo;je teZine. Najpovoljnije bli b,ido stanje vlage, kad
bi pjesk'ulja sa.drZavala 12, ilovarda 18 a glirna 240lo
vodg 2" vrienre doln s€ ,biljkn razvijaj, t. i. od klijanja
pa dok svrii svoj Zivot.
Ovo bi bio najb,oilji odhos i ako bis,mo rnogili. ga
odrZati, no bi qsjevi nikada stradali od ned,os,tataka
 vla'ge. Kod nas je na Zalost drugatije, jer inna sluda-
jeva da usievi nemAjlu na razp,orl,aganje
ni detvrtinu te
po re,bine kolidine vlage. RazurnJljivo je, da od_ takovih
usjeva ne rmoZemo ni odekivati obilne Zetve. U krie_
vitinl.krajeviima dorgada se, d,a zemlja ine razpolaZe nj
sa 7t% p'oftebne vlarge, te nije dud,o da ;biljke moraju
stradat,i
Za Tzgradnju 1 rkg suhe tvari l<od kukuruza trreba
240 do 310 kgr. vode. Tu kolidimu treba biljka poglavito
ljeti, kad desto nelm€, ki5e, te ako ramije nisrno pre-
duzel4 niSta, da se zirnska i jesenja vlaga oduvaju,
moZemo gotovo sa sigurno56u radunati, aho je ljeto
iole sufrro, da 6e naim kukuruz slaho ponesti. ovo;m
prilikom uputno je nap,omenuti, da Se tokom mj.eseca
srpnja razvije na t hektaru kukuruziSta p;rosjedno prel<o
1100 kg suhe .tvari, a za njenu proizvodnju p,otr,eban
je sJoj vode od oko bO mm. visine. Toliko kise go
ovo
nirgrdje i :ng padne u mjesecu srpnju te stoga valja da
se kukur'uzu jo,S mnogo ranije priprerni vlaga, koja mu
je kroz ljeto potrebna. prof. Azzi je ustanovio, da
od vremena, kad je podeo kukuruz meilidati. pa deset
dana nakon cvatnje, svaka pojedina biljka kukuruza
tr'o3i 1.5-4.5 litara vode ns dan, a to znadi 600-1800
hektoli'tara vode dnevno sa I hektara. Drugo kul-
turno bilje i ako treb,a, razrnjerno jo5 viie vlage (tak:
na prr. jedam tr.e,ba olko 390 kg vode, da bi izgradio
1 kg suhe tvari, djetelina oko 450 kg, zob ,oilno b2'0)
ipak rnanje strada od su5e, jer se koristi bolje zirnskorn
vlagom ili irna d"ulje ko,rienje.
Bi jka uzirna vlagu iz zemlje i to pomo6u si6,uEnih
korjenova Zilflca k,oje je priroda udesila tako, d4 rnogs
d,o krajnjlh granica oduzeti vlagu, koja se
u zern]ji
nalazi tako, da rnoZe ostat! sam,o jedan mali d.io vode
koju ze,mlja nikak,o ne p,u5ta od sobe.
Kolikogod jedna odrasla biljka crpri vlagei iz zemlje,
toliko je isto izpu5ta po,mo6u 1i56a. Ovai rad bilj,ke
naziitva se franspi,racijom, i on je od naivece vaZrnosti
za njen Zivot. Kad biljka transp,irira crpi i vodu iz
zemlje a sa vodo,m i potrebnu hranu.
Sto je toplina ve6a, briiljka 6e svojim li56em izpa-
ravarti viBe; a izparavat 6e takocter viiie i oinda, u ko-
liko je uzduh s,uhlji i 1r koliko su ja6i i suhlji vjetrovi.
1,6
Za pojedins biljke 'ovo 6e izparivanje briti ve6e u
kotriko one brZe rastu i u koliko je zemlja siroma5nija.
Gubljenje vlage na ovaj nadin vrlo je vetiko, i da
bismo dobili jasniju sliku o tome gubitku dodaj,erno,
da sa t hektara, na kojem je posijana
raL troba da izpari oko E00.000kgr. vode do Zetve
pSenica ,, 1,100.000
jedam ,, 1,200.000
zob ,. 2,000.000
Razurnljivo 6e biti i to, da 6e biljrkg r1.7^ir,o.j zern li
oduzimati viSe vla,€e, no s'uirljijoj a isto tako izpara-
vaju ve6e kolitine sa. zernlje, koja je gusto, zasijan.a
nego 1i ona, koja je rjede sijana ili ne nosi nikakav
usj ev.
Vainost. vodo
Voda je ,od velil<e vaZnostii za bilje, jer: je ona
sastavni d,io svake biljke. Razli6ite biljke sadrZavaju
razliiite kolibine vode. Tako vo6e sadrZava 70-72(%',
repa oko B8(%, krurnpir 75%, a neko povr6e i preko
900/o vode.
Voda sa'drZava kisi,h i vo,drik, dhkle dva vaZna biljna
hraniva, koja su svak,oj biljci neobhodno potreb,na. za
izgrad,nju organske tvari. Ona sluZi kod izgradnje
Skroba i t. d.
Voda se nalazi u sarnoj biljnoj stanici te joj daje
napetos,t - elastidnost. e irn ponestane vode, b,iljka
c,mlahavi i kilone.
Voda je ,o,n,aj dinbenik, koji dini da se sierme budi,
cina uz topllinu i uzdr:Lh 6ini da sjerns proklija.
Voda om,ogu6uje priimanje hrane ia tla. Sa,mo ona
hraniva, koja se rnorgu otopiti u vodi, moZe rb,ilJka
Prirniti kpoz korie6rje.
Voda prenosi sve hranljive sastavine iz koriena u
li56e i iz li,56a u staib'ljilkru i korienje.
Voda ureduje topl;inu u tliu.
Vod€! je dakle kao iirnbenik rasta za biljku od
velike vaZnosti. O njoj ovisi i rasrp,od.jela biljnog car-
stva, ier gdje irrade vode rn'ogu se uzgajati najrazno-
vrstnije biljke.
17
 gdje obidno, izbi,ja na Xr,ovrr5rnukao iavor ili rno'dvara.
Voda je nosilac i.ivotq, bez vo,de ne mogu se za-
Fretma virslirni nelkoga zemijiSta razliditra ie d,ubina te
grijati ni plasma ni stanidne membrane ,pa s,u o sad'r-
po'dzerrnnevode, a prema duibini, 6 kojoj se olra nalazi,
Zaju vo,de ovisni svi Zivotni dinbenici bilike, kao
razlidita je i njezina vaZnost u snaLldievaniu biljaka
os,moza, difuzija, ,putova,nje tvari i t. d. Najveti se
vcd,om.
pri,rod m'ode posti,6i samo onda, ako' ima dovo,ljno vlage
Ne,rna li usjev dovoljno vode, to jest him izparava- Oborine nisu svurcta podjedndke, ved su raziidite
plerma kraju, njri-rovompcloZaju, dobi godine i rnnogirn
nje sa li36a' podne biti jate nego 3to Ziliice mogu da
nadju vlage u zemlji, biljka podinie -uvi.j'ati li56e -- drugim okoilnostima.
smanju ju6i na taj nadin povrsinu sa ko je izparrava
vlaga - i uskoro zalim, ak,o joj se ne po,mo,gne, ugiine. ' Mjerenie o,borina
S pravorn se moZe reii, da je voda jedna od naj-
glavni,jih dinjenica za u,spjeh ietve. To su znalii joS I Da bi se utvrdilo, koliko ob.orina pa.dne u jednom
najstariji narodi, koji s1 podnosili ogromne Zrtve, da kraju, nauka je qvela nadin mjerenja onih ob,)rina,
bi ,doveli 6esto s.a velikih dal jina vodu. za rnav,o,d- koje se mogu uhvatiti. Za jedlinicu te mjere uzeta je
njaVa'nje u,sjeva. kolidina vode ,o,d 1 litre na 1 kva,dratrni rnetqr. Ako bi
I danas se sn:natra navodrnjavalnje ik,ao rnajsigurnije u,zeili,Ljednu posutdu, iije ,dn'o imh povrsinnr I kvardra,tni
sred,stvo u borbi p'rotiv suse, storga savjetujem,o sva- rnetar, pa bii u njega sipali 1 liitar vo'de, to bi visina
ko,me, tko,go,d trna rnogu6nosti, neka irn,u u s uiaju po- te vode bila ulpravo 1 rn.ilimetar. Kadla se kaZe dana-.
trelbe prirbjegne. je palo 10 mm hiSe, to znadi, da je na sva[< kvadratni
Nesumnjivo je, da 6e se vrermenom i kod nas izko- metar palo deset litara vo'der.
{'istiti mnioge rieke i rje'dirce po,red ko,jih danas usjevi
desto >urniru od Zedji.( i.....2......-;
Stoga gosp,o,dar treba todno znati. kako se sa
vodorn pametn'o razpolaze. Ako t.o zna, moei 6e uviek
i sigurno izbjeei ne,volji s11Se,koja se kod nas u p,os-
ljedmje vrierno gotovo svake godine Fonavlja, na ve-
liku Stetu naEeg blagostanja i nar'odnog bogatstva.

Snabcljevanie zemlje vlagorrn

Zapitajm'o se prvo odahle zernlja dobija vla€u,
kojorn se biljke snatrdievaju, a zatlm 6emo prouditi
nadin, na koji se vlaga gubi iz zernlje, i napokon po-
kazaiti put, kojim se gubitak te vlage,moZenaivi5esma-
njiti tako, da glavni njezin dio ostane na razpoloZbu
ssjeva.
Zernlja doibiva vlagu iz azdiut'a i od pod,zernne vode.
Iz uzduha - atmosfere - dolaze ki5a, snieg i grad
mraz, inje, rosa i magla. Sve ovo naziva, se u nauci Ornbrornetar
jednirn imemorn oborine, padeZi ili vodeni tailog.
Sprava, kojom s,e nrljere pale koliidine oborina, z,ove sc
Podzernna je voda ona, Sto u izvjestno.j dubini pr'o-
>Omklro,rnetar(-
tje6e zernljorn i sliva se ud viSih mjesi3 prLtmil nrzjma,

l8 t9
 Kad se ka,7e usjer.rs freba godiSnje za njegov dobar
razvitak oko 200 milirnetara oiborina, to zna(i da naSi
rrsjevi treba da uarmu ,oko 20O litara vode sa svakog
kvardr. metra zemljine povriine.
Od.akle biljka uzima vlagu
D r u g o p i t a n j e , k o j e n , a , r ns € n a m e 6 e , i e s t : o d a k l e
biljka uzima p'otrebnu kolidinu r'lage, da li iz o;borina
ili iz podzemne vode?
Tamo, gdje je podzernna voda blizu povrJine, to
je pitanje sporednor ier t1 biljke imaju i suvi3e vode,
koja im S[<odi. Takve zernlje morajd se izsuSivat,i.
Gdje je p'odzennne, voda na domaku b,iljkinog ko-
riena, tamo je ona vrlo koristna. Na takvim zem jarna
usjevi rire'dko strradaju od suse. Ta povoljna du'bina
podzemne vode iiznosi oko 2 metra.
Gdje je podzemna voda jo5 na ve6oj dubini ipak
m , o r Z ek o r i s t i t i b i j k a m a , j e r s e p o , d z e r n n a v o d ' a i z
zemlje diZc na viSe kao vIaga, koju korienje moZc
upiti. Ta dubina iz,nosi prema vrsti zemlje ,nekoliko
motara, te je prerna tome i 1aft61 dllboka podzemna
voda ici koris'tna.
Gdje je poid,zemna voda vrlo duboka, da koriienje
bi,Ijaka (koje desto s{Iaz,i i 10 rnetara u zemlju) ne
moZe da je dostigne ni kao podzernnu vlagu, tamo je
ona od male ili nikahve vriedn'osti za snabdievanje
biljke. Tu se biljka snabdi€va s,koro izkliudivo vodorn
iz atmosfere - oboriinama,
I usjev i korov, koji se u njernu nalazi.
Biljka uzima najve6i dio vode svojim konienorrn,
dakle iz zemlje. U naj'obiinijim prilikama najve6i dio
vode, ito ga biljka uzima, dolazi od liiSe i sniega, Fa
mozemo re6i, da kod sviLr zemailja, kod kojih podzern-
na voda ne dolazi toliko u obzfu z,a snabdievanje
usjeva vlag,orn, koilirdina kiSe i sniega odluduje ho6e
Ii itli ne 6e ursjev irnati dovoljno vla€e.
Od najve6e je vaZnosti, da svaki gospodar vcdi
raauna o oborinarna u svojem kraju, o vremenru kada
su one najjade ri napokon ,o torne Sto, biva sa] torn vo-
dom. koia Padne na zemliu.
KiSe obidno padaju u dovoljnirn iesto i u suvir5ni'm
kolidinarna u jesen I prolje6e; krajern prolje6a i preko
20
ljeta padaju u vecirn i manjim ko,li'dinama, "t.o 6visi
od godine. Snieg gotovo redo'virto pokriva preko ziinc
ciel'u na5u zemlju dosta debelirn slojem. Uzima se,
da u ditavoj na3oj drZavi irna dovoljno oborina, a u
nekim krajevima i viSe no "ito je potrebno. Srednja
visina godiSnjirh obor,ina za cielu naSu zemijru je oko
800 mrn.
Uzrok su5e je s nepravilnom razporedlu obor,ina
za vrieme vegetacije (rasta bijjaka), a1i glavni. uzroii
leZi s tome, 5to gosp'odar vodi vrlo slabo i gotovo
nikakv,o gos,podarstvo sa zimskorn vlagorn, koja bi m:u,
da bolje radi, staja;l,aduZe vremena na razpolaganje
i tako ublaZila dje ovanje su3e. Gospodar je desto ne-
upu6en, to je irstina, ali joS de56e ne 6e da prirma sa-
vjete i ne uvodi ))novosti< ve6 radije >plete kotac kao
i otacn, m,isle6i, da je tako najsigurn,iji.
Meduti;m danas su nastale druge prilike, koje izis-
kuju i vi3e znanja i viSe rada, jer zemli.a rnora donieti
viSe nego do sada, a da 1o moZe, treba pribje6i na-
prednijem nadins tu6u, rkoii je desto napornijri ali
v.odi sigurnim posljedcima (r'ezult,atirna).
Gubljenje rrl:1ge
Kao Sto je pri j.e redeno jedan do,bar dio vla'ge
i z g u b i z e m l j a k r o z u sj e v , k o j i m j e z a s i i a n i l i k r , o z
Prilikom naglog topljenj.a sniega i buinih kiSa nr
neobradjeinim, nagnutim zemljama, dobar dio vode
izgubi se oticanjem sa lovriine.
Najve6i pak gubitak, koji se znatn,o moZe smanjiti,
prouzrokova.n je izparivanjem vod,e sa p'ovr5ine zem-
lje. Ovarj je gubit,ak u,toliko ve6i u kclik'0, je uzduh
topliji i su,hlji i ukoliko viSe vladaju suhi i topli
vjetrovi.
Gublje,nje vlage izparivanjem vrlo je razlidito u
raznim krajevima na5e zemlje, ali se bez velike po-
grjeike moZe uzimati, da se polovica od cje okLupnL-
kolidine vo,de, koja padne u toku godLine, izgubi izpa-
rivanjem-hlapljenjerrn; dvie Sestine gube se oficanjem
vode sa povrsine i spuSianjern u donje slojeve zemlje,
21

a tek jedna Sestina tlpotrebljena je od usjeva, koji
uzgajamo.
Aik'o je zemlja tako o,bradjena, da rnoZe primiLti u
sehe svm koliEinu vode, korja na nju p'adne ii da je
pravilno razvede u ,onaj .sl'oj, s korme se razvijaju Zi-
iice usjeva; ako se osim toga, u Srto ve,6oi mjeri spriedi
Sub.ljenje vlarge iapardvanjem sa povr5ine, 5to je jedno
i drugo mo€iu6e, on'da je dobrim dielo,m rieSeno pi-
tanje u borbi protiv suS,e.
Da uzmognemo nauEi'ti, kako se to vrSi razmo-
trirno paEljrivo Sto biva sa vlagom, koja. dolazi u zernlju
iz atmosfere i dz Podzernne vode.
GIBANJE VLAGE TJ ZE\TLJI
Voda, koja pad,a iz atmo'sfere. dospjev3i na zemlju,
teZi da pr,ocle u njenu urnu.traSnjost, a1i na tome putu
nailazi na mnoge zaprie,ke.
Ako je zeml ja na povrSini zbijena, to 6e voda
samo slabo u nju prodrieti. Orna 6e se zadrZati na po-
vrBini, ote6i p,otokom dalje ili iz,pariti u;birzo sa po-
vrr3ine. Ta je voda za biljke izgubljena.
Ako je zemlja nx povrBini otvorena i obradjena, to
6e se vo'da u nju b,rzo upiti, i ukoliko ie de,blji slo,j
rahle zemlje, to 6e ve6u kolidinu vode mo6i pri,miti.
I{ao pravilo rnoZe se re6i: Obrad,erna povxSina b,rZ€
upija vo,du od .neobradene i u koliko ie zernlja dublie
obrad,ena, u toliko 6e mo6i ve6u kolidinu vode primiti
u se,be i ds je 2adrZi.
Podimo dalje za vo,dom, ,koju ,je upio gornji sloj
zemlje i pazirno, Sto 6e delje bitti s ,njom.
Ze;mlja 6e postati vlarZ'na. Ona 6e upiti i vezati za
sebe jedan dio vode, ter se ta voda n,e 6e slivati u niZe
slcjeve, ve,6 6e se samo porstepeno vlaga spu5tati sve
dublje. Zernlia 6e ,drZati u sebi tu vlagru sv'e dotle,
dok ie ne;LrudepreviSe, t. j. dok ne bude zasi6ena,
i onda 6e se tek uzpostaviti veza izmed.ju gornje
vlage i pcdzemnc vode.
Ovo kreta[rje v'o'de odozgo prema dolje ne zbiva se
u svakoj zemlji ied,nako brzo, ve6 to ovisi od vrste
zernlje i nj'ezinog sastava.
Pjeskovtita zemlja upija vodu brzo, slabo ie u sebi
zadriala i lako p)ropuSta u niZe slojeve Glina upija
22
vodu sporo, zad,ri.ava je vrlo dob,ro i propu3ta tezko'
Humusna zemlja (cr,nica) upija vodu brzo. z€,drzava je
u sebi vrlo d.obro a izpuSta je spono. Zato pjeskovite
i lake zemlje tnpe vi5e od sLur5e 6ego li il'ovade i crnice'
Iza ki5ovitog vremena nasta,Io je suho i toplo vrie-
me. Voda, Sto je d,o,Slau zemlju, drZi se u' nioi gor&iim
naslagama i n,asko,r,ose podi,nje gornii slo"i suSiti.
Od das,a, kad je kolidina vl'age u povr5nom slioju
zemlje manja no u sl,oju izpod njega, poeinie 6e ona
knetati odozdo prema gore. U koliko je povrSni sloj
surhlji u toliko {.e penjanje vlage biti jade. Prvo 6e se
izjednaditi 'vlaga, Sto je kiSorn d,ospjeila u z,emlju, s,a
onom vlagom, Sto se u zemlji digne od podzemne
r,'ode, zatiim s'e neprekidno diZe vlaga prema gcls gdj€
je dielom troS,e biljk'e a dielo'm izpa'ruje sa povrSine
zernlje. Ako je ,uzduh t'o'pao i su'h, a pri tom. ako du-
vaju suhi vjetrovi, hlapljenje viage bit 6e tako brzo,
da 6e se zernlilz za vrlo kratko v,rieme ,osu5i;ti i biljke
ce poicti trpieti od suSe.
Dizanje vlage Ir d,onjih slojeva na viBe 'do'gaila se
z b o , gj e d n o g s v o j s t v a , k o j u i m a v o d € , d a s e p e n j c
prerna gore u vrlo tankim cjevdicama. Ovo svojstvo
n a z i v as e k a p i l a r n o s t . I(,od zomlje nauka turnadi
ovu pojavu tako, Sto se izmedju siitnih zrnaca pro-
vl,aie brojne uske Supljinice tkao kakve vrlo uzke cjev-
iice. U tim cjevdi'cama diZe se vo'da u toliko viSe, u
koliko su one uZe. Cjevdice 6e biii u toliko u'Ze u ko-
liko su sitnije iestice, iz [<ojih je sastavljena zermlja'
Tako su na pr. destice gline rnnogo sitnije od zrnaca
pieska, p,a se zato u glini voda diLZe mnogo vi5e no u
piesku Zato 6e u glinastqj zernlji kr-rristiti i,o5 i dulot,tka
podlzemina vo'd,a, 6ije se d.jelovaLnje u pdeskovtitoj ne 6e
ni osjetiti. Za svaku pak vrstu zemlje vriedi, da 6e
ol.o dizanje biti u toliko ve6e, u kolitko je ze,mlja sa-
bienir's Dizanje vo.de uslied kapilarnosii vrlo je ko-
r i s ' L n o ,j e r b i i n a t e p o m a l o s u h l i e m ! r e m 3 n u b i l i k e
stradale od su5e. AIi to dizanie vode ne srnije da ide
do povr5ncg slo,ja zemfije, jerr onda nastaje Stetn'o iz-
fra:riva,nie - gubljenje - vode sa norr3ine.
Ako vlaga u rsvome dizanju ne naitle ni na kakvu
zaprohu, t. j. 'ako one uz<e su;pljine nisu nirdim porre-
me6tue, onda 6e ona bez ikakve smetnie hlapiti pravo
u uzduh. ProduZe 1i suhi topli dani. 1o 6e urslied iz-
23
puStanja vlage i svojstva il,ovade (koje u svims zem-
sitne z,emlje, ako p,osti'j€ sva,ke kiSe, koja ie sabil'a
ljama ima manje-vi5e) da se na to,plini gruda, zernlja zemlju -- kad je god mogu6e - precle:mo prrasadem ill
poeeti pucati 'ostavljaju6i time vrlo velik€ povrsine,
drljadom i stavimo tako preko ciele p'ovrSin'e jedan
sa kojih 6e se hlapiti - izparivati - vlaga. Ovo sta- sloj sitne z'emlje 'od nekoliko centirnetara dubine.
nje 6e se svakim danom po'goriavati i zemlja ce se
,osu5it,i do, velike diubin'e. Najbolji prirnjer daju za ovo FA]|IETNO RUI(OVANJE VLAGOM
zemlje, koje su s proljefa bile poplavljene. ati koje
po siuStini sv'ojoj nislr modvarne. Uslied toga Sto je Gospodar dakle m'ora nastoj,ati da se voda diZe u
v,oda dugo, leZala na takvi.m zemljama i iako ih sa- ze,mlii samo onoliko vis'oko koliko, je p'otreibno za
b i l a , 1 . op r e k o l j e r t a , k a d n a i d u p r i p e k e , o v a k v e z e m l j e snabdievanje biljaka; ali mora sprrie6iti da s'e voda
gube vrlo 'mno,go izpariv,anjem. Kad pri velikim vru- ciitZed,o' pcvrsine, o,dakle s,e ,n€povratno gubi.
6inama naide,mo na ovakovu ,o,n,a p,okazuje On to ;rrroZe;
zemlju,
Zalo,stnu sliku, ler se je toliko o,suiila, da u njoj cni ako zemlju dbrailuje tako, da j'e ona tolilko usit-
najobidnije travdice ne nadu vlage za sv,oj Liv,oL niena. koliko treb,a da se kor:ienje provladi kroz nlu
Ovakve ze,mlje toliko izpucaju i toliko su izprepl,etene bez velikih zapreka;
pukotinama, da se desto pr:elko njiLr ne mo,Ze ni da ako obraClenu zemlju zbije onoliko. koliko tlreba da
prelazi. b u L d eu z p o s t a v l j e r n a k a p i l a r n ' o s t s a p o d z e m , n o m v o d o m
rli bar vlagom;
SPRIEEAVANJE GUBLJENJA ako, se u gornjem s o'ju dlrlj,anjem p'one'meti kapi-
VLAGE
SA POVRSINE l,lrnost i .napravi zaklon do sitne z'emlje' tako, da se
v l a g a n e m , o Z e 'd i z a . t i s a s v i m d o p o v r 5 i n e .
Ak,o vlaZnu zemlju pokrijeno ti56em. sl,amom, pa Poradi toga trreba d'a vried,i ka'o pravilo:
6ak i kam,endi6ima, struja,nje vtrage odozdo na viie bii Povrsina z'emlje treba da je kroz najve6i dio godine
6e vrlo znatno uspore'n,o. obradena.
Ovo spriedavanje,gublj,enjavlage p o k riva n j e m o r ' a n i c e t r r e b a d a s u o b r a d j e n e S t ' o 'd u b l i e i z u z e v i i
v r l ' o 6 e s t o i z k o r r i S 6 u j u v r t l a r i , d a b i s v c j , e g r e d i c , e "z a - .s.mo pjeskovile zemJ.ie.
Stitili od naglorg, ljetnjeg su5enja. Mnogi gospod,ari u Ze'mlja treb,a da je na povriini pa do izviestne du-
a-.a'SimkrSnim krajevim,a ne znaiu koliko du,guju sit_ b i n e u v i e k r a h l a i L s i p k a ,a i z r p o d t o g a d o b r o i j e d n a k t r
no,rn lkamenju, koje pokrlva njihov,e niive i vinorgrade. usitnjena, a1i pri t'o,m dov'oljno zbiiena bez vellkih
JoB jedarn rn,ali pri,m.jer, koji moZc svatko s kcri3iu Suljirna.
primieniti. Ako oreko, ljeta zalievarno Lsv,e6er,a p,c,vrie, Ov,ako obradjena zem ia:
to iemo poslije obidne ljetn.e nodi bez rorse iziutra v,ec upija vlagu;
vidjeti da je z,alivena zemlja izpucal.a. preko dena, pri razvod.i je brzo, u niZ'e slojeve, te spri'edava svako
;ai<im pripekama, zem j2 6,e j,oS j,ade izlpucati. p,okjd,at oticanj e;
6e ko'rienje, osobito rnladog usjeva, pa od zaliev,anja pomaZe dizanj,e vlage, ali je ne puita da hlapi sa
ne 6e biti koristi, ve6 Stete.. pok,riiemo 1i s i t n,o m povriine.
suhom zemljorn zalivenu zemliu kod usjeva. Ovo bi bilo pametno upravljanje vlagom i galje se
v i d j e t 6 e , r n oi p r i n a j V e 6 i m Z e g a m a , k a d o d g r n e m o , s u h otako raali, lamo nema suse.
F l , o j s u h e z e m 1 j , e ,d a 6 e z , a l i v e n a z e m l i a b i t i v l a Z n a j o i
i poslije sedmice dana. SREDSTVA U BORBI PROTIV SUSE
O p,okrivanju njive slamom, 1i5.6emi ,clr.. u cilju
Vidjeti smo iz pred'a5nj'eg izlaganja. da biljki tre'b:'
sprledavanja gu;bljenja vlage ne treba ni govoriti, ali
mnogo v,ode, pa plrem,a tom'e treba po'duzeti sve mjere
c i e l a s , e n j i v a , p a i z a s i j a r n . a ,m , o , Z e1 a k o , p o k r i t i s l o j e m
da se zemlja prip,remi tako, da rnoZe primiti Sto ve6u
24 25
 ko'liiine vode ir da je dto durZe z,ardlZir.U ta sredstva
dolaze u prvom ,rediu:
Valjano obradjivanj,e :zerrnje.
Kod .ovoga su najvazniji: Prvo'razredne
Ugarenje - za,oravanje strnjike.
Zatim duboko orranje u jesen, a, u prolje6e po
gui6no6ti izbj,egavati oranje,
kultivalove.
nrc_
ve6 viSe upotne,i.ljavati GOSPODARSKE
. _O
bradivanju zemlje govorili
izdanjima ovog p,rirurdnika.
smo u predadnjim
STROJEVE
VALJANJE I DRLJANJE
Sjetirno s,e lkapilarnih cjevdica. u kojima se
pltr,gove, siiadice, kosilice' vrdalice'
motore, lniere, Pumpe 7'a fnoini'cu'
vodi iz
d'onjih slojeva d{Ze prema gornjima, o dernu je prrije
runilai s'iedkanei t' d' te duvene
gov'oreno, te da se voda utoliko
vi5,e penje ukoliko su
Suplji,ne izmedju iestica zemlje uZe, pa
6e narn od,rnah
biti_ jesno, kakvu nam dobr..r uslugu moZe, udiniti
t? l,j
SIVIEE STROJEVE
Ako po sjetvi naslane suho vrie,rne. to zrno
"'k.
teZko i nejednako niEe, a to radi to,ga
Stor l.urn, ,
blizirni dovoljno vlag,e. Da Ui se izbjeela
ova neOaea,
koja desto ls p,rolje6a nastupi. nema
ne,go prie6i valjkorn pretk,o njive. Valjak
zvati vlagu na povrsi,nu i zrno 6e
niita botjega
6e ubrzo iza_
M I N E RVA
io imati Jovolj.no
da, pravilno i istodobno mik,ne.
..
Medutim ak,o rbismo ostavili ovako povaljanu
njivu
povolino dobavlia stro{om
Sto bi nastmpilo? U sabijenoj zernlji
penjela i gubila sa p.ovr3ine, ,St,o
n_oaa ni se statno solid'no,56uPoznata tt'
nikako ne treba do-
p u s t i t i . P o t r e , b r n , joe b e z o d l a g a , n j..ori"fiti ofrg,
da dotle na povrBinu zemlje i tr,eba njeno
ustaviti tarno, gdje je ona i potrebna.
gornj'i sloj zemlje, da
priie_ govor,eno, e to se moZe
drrlJa,njern.
bi se otv,orio zastorr. o kome j.e
vrlo
n"nJ"rr;. ,r,
Treba razrahliti

; lako- izvrSiti
AGRAR
Osim,ovoga valjarnje
posla, koja bi tr.ebalo izvr5iti
i drljanje s,u dva K, D,
.ra srrako,m pos=jedu rano
u prolje,6e i to osobit,o .na jesenji.m
golornrazj,c,a, otapanj a
Ziti,rna i iivaA,ama. ZAGREB,BRANIMIROVAUL, 33
_^_tjt^t"d l' .*rr"o".r;"
zemlJe m-noge su Zilic,e. jese-njih "rri"e,
vise storga, Bto ie mrlad usjev
usjei?.a p,okidane, a Trailileponude nz pozir na ovai oglas
Tnogre u ,ln iu_
di,gnut. Ako ne priljmbimo ove ;ilice "fifo"
zemlji. aofa,r aio
Brzoglas 52-88
usjeva p,rcpasti osobito, ako je
.moZe or.j.i"l.-"orol:"eu
su,h i topao. Kardi se preko .ovakovo,g
ursjeva pireile
26 27
 Iak5jm valj.kom, sv€ 6e Zilice do6i u
dodir sa zemljom koji goji.rno, i svakim danom p'ostaje sve Stetniji' Svo-
i biljka 6e se urbrzo ukorjeniti, podet 6e slabi'm i
buj.no napre- :om ie pririoclom naviknut da uspijeva i na
dovatl i naglo ee se bokodti. Iza neholiko
dana poslije suhim ze'mljama, kad naide na vlazn'e. snaZne i dobro
valjanja treba prie6j preko njive branom pripremljene njive, razvije se, buja i nemilosrdno
iti l"Xo*
drljadom, da bi s,e razbila go,rnja kora
i sprieeiio su_ krade hranu i vlagu, ina'mienjene usjevima'
vitino izparivanje.
P,ra3enjern osobito po suhorn toplom danu, paz'e6i
_Proljetno drljanjs djeteline i livada tak,oder je od pri tom da se ze,mlja ne prrevr6e i kor'ov tim'e zatirpava'
vrlo velike ko,risti, jer se njime
ne samo odisti livada on ." ,t" sarno, uni5tava ve6 svojim li56em zaklalnja
od suhe trrave, rnah,ovine i ,krtidnjaka.
ve6 se sabita zemlju od su5enja. Kako je korov vrlo u'ztraian' t'o
zernlja razrahii, pomie5a s uzduhom
a osim toga ireba praSiti, ka'd god se potreba pokaZe a nikako do-
spriedi se gubljenje vlage.
zv,o,liti m,u da wieta i pusti sjeme'
Ne treba smetnuti 6 uma, kako je
ve6-re6eno, da srr Pogrrj,eska je misliti d,a treba okopavati samo ku'
valjanje i drljanje dva posla, rkoja goto,vo
uviek idtr k u r u z i d r r u , g eb i l j k e , k o j e n a z i v a m o o k o p a v i n a m a ' U
z,ajedno. Samo valjanje bez drljanj"- zemlja na okopaju se i Zitarice, St'o
, - r-n-n^ ,' "o' g r r n u t . r _ naprednijima
dajevima bilo bi od v,eie Stete no
t<o,riJi. znatno uve6ava njihove priirode' Ovo se pak lako po-
KOPANJE, OI{OPAVANJE, stiZe, k'ad se prilikom s'ijanja razrnak medu redovima
PRASENJE malo pove6a, tako da okopad, Bto ga vude konj, moZe
Vee je govorreno o velikim gubitcima lako prolaz:iti izmedju redova ne nan'ose6i Stete usj'evu'
vlage kojl
morgtu nastupiti p66 .u i na najbolj,e se dakile, duva vlaga, zernlja se stavlja
pripnavljenoj okapanjem
zemiji napravi kora. -uf pod blagotvolr,ni utjecaj uzduha i uni3tava se korov.
T., f."oru-pilf"ut"f.:u
t.Y."f "
9m z1u. u prolje6e ili po5s1.koin'-ti"iJr.*o po-
jakih
Rietko tko da nije zapa:zia kako veselo izgle'da
slij'e kiSa, koj,e su sabile go"";t .ioi j'e
er"ru valjano okopan usjev, kako s'eosvjeZi i ozeleni, Sto
sunce stvori se korra i odmah p,odne gublj,enle ""lrrij",
vla,ge iz u mnogim rnar'odim,astvoril'o iizrek'u >Okopavanje vriedi
zemtje. ovo izpariva,nie rreba
st" p;;;-;;;iJ6,ti, n.._ iednu do,bru ki5u<.
taze6i prreko injive rkultivat".o_ j da
iri-aii"tl-l'o,t Got'ovo u cielom nariem narrodu postoii obi6a
p,ostoji boiazan, da 6e
s,e mla,d ,.:"" "r.o
ovim se o,gr6u i .oni usjevi, koji nemaju nikakve potr€be za
spravama, onda se mora pristupiti
orkapanju "lt"iiti
{O:"rSurr;r1 to. Poznato je na pr. da se gotorvo svu'da ogr6e ku-
rukom. P,omo6u rnotika, kora
se ff.azbij€- ;*e;nji stoj ku,ruz, medutim to ne samo da nije u velikoj ve6iLni
zemlje u,sitni ne prevreuei
:". O"Uof.r'"fnrilrr:" ,_rij,, sludarjeva p'otrebno, v€6 je i vrlo St'etno' Kad se o'grie,
dobrro.
a n,a5 gosrpodal obidno ogr6e vrtro visoko. na'nosi se
Okapanjem isto,dob,no-,se -mie,!a
sabiti sloj zemlje u velike humke zemlja ,oko hilike. Na ovaj nafin po'
s uzduhom, koji ie neobh,od,nop,otreban je
Z--Oslm
ltilr_r, ;". vrsina, sa koj,e se irzpariva vlaga na njivi zn'atno
one diju kao j n,nd2smni dielovi povecana te je i gubljenje njeno jako i btzo. Kro'z
tit:t e. toea
mieS,anjem uzduha sa zemljom humke struji uzduh, odnosi vilagu. a ak'o jo5 dune i
o-"n,rerlrr";,i-"" n,.o._
mjene-raznih tvari, iz koj:,h topao vjetar ovakav ie hurrnak za nekoliko dana sa'
b i l j k e J o p n . i r' po"] o
r rJ' faror ", r r l ' r .
PraSenje - k o p , a n j e - _ j e samo da ogrtanjem nije biljci inikakva
,
treba o,bavljati kad go,fl se pctreba
v r l o v a z a n <oji ', svim su,h. Ne
ookriu--, zbog korist udinjena, vec je osiim 'o'stalog o3te6ena i time
urtiilavanja korova, .koji usjevlm,a 3 t o j ,6 j j e , o d u z e t a v1aga, koja bi joj toliko
strru,ke Stete nanose. mnog,o-
"rro ".illu'i dorbro do31a.
Ogrtanje bi se m,orgl,oFreporrur6iti sa;rno na vlaZnim
KOROV
Korov ,otim,a biljci mjesto,, hranu, zemljama, gdje bi biljke mogle od prel<omjerne vlage
vo'du. Kao izdrZljiviji on se
uzduh, svjeil,ost i stra.dati, na svima ostalima je Stetno. 'o,sobito na
b,rZe r"rvi;a n.jgo'r*;.u, lak3im zemlj'am,a.
28 29
 Slidne pogrjeBke, 6ine gosp,odari i na dal'm.atin-
sko,m prim'orju u gajenju vinov,e loze i masli,ne..
Krumpir s'e takoclerr redovno o,gr6e i to radi toga,
-ito on ba3 u sipkaivoj ze,rnlji najlakie stvara gomolje
Mecluti,m ,mno.gim je pokusima dokazano da .ie u suS.
nim godi.nama, krolje slabo ,ogrtati ili deS6e okopati
kru,mpir, no raditi kao Sto se to redov,no dini. Orgrta-,
njern izgurbi se velika kotidina vlage, hu.mak se za
suhih godina podpun,o osu3i, te biljka ne m,oZe stva-
rati o,noliko gomol ja, ikoiko bi dala u zbi_jenoj ali
vlaZnijojzemlji.
od svoj,eg volum,ena vlage, ilovada oko 50't%, qlina oko
750fu. a humusna zemlja-cr'nica oko 150-220t%'
Osim ovoga poznato ie, da stajski .gno j vrlo po-
v o l j n o u t j , e d en a f i z i k a l n a svojstva zemlje, t. j- na
njenu rahlost. Tako teZke zemlje postal'u lak5im' a
lake teEim, te 6e i jedln'e i druge rnoCi upiti i zadrZati
veie kolii6ine vode.
No nije svej.edno, kad te se gnoiiti stajskim Eno'
jem. NaEi gospo,dari iirne iednu veliku pogrieBku,
gnoje6i zemlju gotovo uviek s prolje'6a i to gotovo
prerd samo sj'etvu kukuruza.
Da bi se izvukla sva koristrod 'stajskog gnoja, treba
z'emlju gnojiti tokom jeseni ili zirne. Na tai natin upo-

SANA D.D.
zq industriiu gipso
treblien stajski gnoj i,mat 6e vremena da ,se podpun'o
raztvoiri, da rupije j,esenju i zirm.sku vla,gu. koie je tada
u izobilju i da koristno poslutZi kao hrana namienje-
n o m e u sj € v u .
U b,orbi protiv su5e ierilatnu ulogu i sam,a sietva,
pa ,razlidite odlike sjemena. zatirn vrieme sjetv€ i
a a drrurgi razlirditi dinibenlirci,kojo 6e gospodar lako uvidieti
I umfernog gnof tvo
. aa

i nastojati da ih p.o,bolj5a, kako bi borba ,p,r,otiv su5e

bila Sto urspjeSnija.

ZAGREB GNOJIDBA BILJA

Brzolaviz Gipsana
Brzo€Ias bro,i 5Z-00
ULICA EDUARDA JELAEICA 4
Proizvadri'asve vrste sadre
UPOTREBA STAJSKOG GNO.IA
U BOR,BI FROTIV SUSE
Stajski gnoj osim toga Eto oboga6uje zernlju hra-
nivima moZe biti od velike p,orno6i u b,orbi protiv
su,Se..Stajski gnoj kad podrpuno >sagori< i iztruli, pre-
tvara se u ornu zemlj,u, koja se zove humus. U ju,tra,. Tatko n. pr. kurku,ruz izvah^ s,a I ha 50 krg du5ika,
kolirk,o u zemlji irma viBe hurnusa. utoliko 6e ona mo,ii
u sebe upiti vi5e vla,ge. rStoga njeskulja, koiar obidno
sadrZi vrlo rnale kolidine humusa, moZe upiti tek 200/o
Tlo nakon ,stanovito,g brro,j'a Zetvi dta'je sve manii
prirod, a to zato, jer se Zetvom odnose iz tla hraniva.
Ta hra;niva m,oirarrno rni opet tlu dlodati, d'a se bi'ljka
mrorZehra,n,iti i do'nie,tti o,p'et dobru, Zetvru.
Biljka uzirmx hr,arn,u, za iizgrardnju sMojeg tiela iz
zrake. i iz tla. Velik dio trih hra,niva uzima da zraka',
a manji iz tla. Gosp,o,dar ser :u glavnom briine za orne
h'raniva, koja bi'lje crpe iz tla, ier ta hraniva mo'Ze
lako doves,ti u tlo', a u zrakLu lprostroji ravnoteZa 'onih
hraniva, korja ibliljika odanle urzima.
Mi vidirno ,iz p,rirl,eZe6e skrirZaljke, kolike su koli-
d,ine, k'oje se sa 100 ikrg usje'ra, iz tla izn'aSarjiu, pa mo-
Zernro ,tako s6ft3166ryitti, kroililko, se hraniiva itzvaZa sa
jed,n,o,g herkta.ra ili jednog jrutr,a ako zna'derrnq koliki
je p,rosje'dni prirod drltidnog usjeva sa t hektara ili
25 kg f'os,forne klseliin'e, 60 ke ka'Iij,a i 16 kg vapna' a
pSenica 80 kg ,dusi[<a, 35 kg fosforne kiseune, 50 kg
ka ija i 50 kg vspne.

30 31
i'
 I
KOIICTNE
HRANIVAKOJESE ZNTVOUIZNASAJU
IZ TtA
il Sa 100 .ke. usjeva izne6aju se sliede6e kolidine:

Psenica
Usjev

slama
ztno
DuBika FosIor-
kg re kise.
line kg

2.08 u'62
0'48 0'23
Kalijo
kg

055
Vapna
kg

0'06
,GIMPEX(D.D.
0'49 0'26 ZAGREB, ZVONIMIR,OVA ULICA BR,OJ 15A
RaZ slama t'79 o'82 0'54 0'05
ztno 0'40 0'25 0'80 0'36 DOM GOSPOI}ARSKE SLOGE
Jedam slama 7'52 o'72 0'48 0'05 Brzo8lasi 30-01, 63-55
ztno 0'48 0 ' 1 9 0'93 0'33
Zob slama r'92 0'55 0'42 0 ' 1 0 Nabavlja i im,a na sklad.iStu sve vrste go6po-
zmo 0'40 0 2 0 0'97 0'36 darskih strojeva za m,anja, srednja i velika
ztno 1 ' 6 0 0'5s 0'33 0'03 gospodarstva - rrz najpovoljnije ciene:
Kukuruz oklasci o'23 0'02 0'24 o'02
kukuruzinac 0'48 0'38 1'66 o'26 Poznrate EBER,HAnDTOVE pl,ug,w,e s,a znrakorn
Heljda zrno 1.72 0'61 0'45 l'91 >Divlji vepar< za svaku vrstu o'raixjia,,za vu u
$ama 0.78 0'18 l'23 0'20
blagom i moto,rnim pogo{nom. -LANZ kosilic€ za
sladorna repa -"il$: 0'16 011 0'40 005
trra'unr,vezadice disalrlovezaidce za Zito; s,tro{,evi za
0'30 0'10 0'40 0'36
gomoli 0'34 0'16 0'58 0'03 izkap'snjs krurnflitra; vrsailice i pu:e5e za stlarnu;
Krumpir
crma o'49 0'16 0'43 0'64 traktore za oraqje ri tereite za SurnFil<erardovre. -
Lan . :1i9 3'20 1'30 l'04 o'27 IIOFHEIRR-SCHRANTZ wSalice bez i sa kombi-
sI€bl.lxka 0'48 0'43 l'- 0'83 nacijorn za d,jetelinru. - HOLDER"OVI rnrali trak-
Konoplja . ?ti.? 2'62 L'75 0'97 1'13 lari za ora{ntjre I droibljerxje nqjtwdrj,e zernl,je;
stAbll llra 0'35 o'52 r'22 pffikalice za vrodke i, virnograde. - SEMLING
Livada zelena o'44 0'15 0 6 0 9'25
u slJenu l'31 0'35 1'60 0'77 fixalli rnotori, xla prolgon, benztnom i sitrcnz'iwl trljeim.
ztno 3'10 l'64 0'88 0'52 MEDICAGO poznate rnlinove na dekiie.
Repica slama 0'50 027 o'97 1 ' 0 1 PETKUS poznate setrel<tore zn. b\tamoe. - HEID
komuike 0'85 0'36 0'57 3'38 poznate rl(;rere za so*tii,ranje Ziltarica. - SKODA
Crv. djetelina 2'- 0'56 1'95 r'92 motore za elektridnu st{'uju; separatore za mlieko
Lucerna 2'- 0'51 152 2'88 i vrhnje. - Za sve vrste pl,ugrorva,malih i ve-
Grahoil.lc.a 2'n 062 t= 1'93 Ii,kith strorjeva potdrZaManrro ve[i[<e zalikre doknad-
vino 002 0'10 o02 nih dlielova.
-
LOZA
hefalilta t'- 0'30 0'50 050
li56e 0'80 0 ' 1 6 o'28 2'40
tozgva 0'20 0'20 0'30 052
JZ
 se rz
Zertve ne bivairu sla'bije samo radi toga, Sto'
rse.hran[]va
ila izve,iaju Zetvorm hraniva, ve6 i zato St'o
slojeve' a
izp,iru o,forinama (kiso,rn, sniegom) u drolrie
p'odzetnno'rn vodorm q ptitoLke, rieke i u more'
ffi daiie
i,frla,gr hranivar gulbi i time riz t1a' St'o se Ze'lva

ffi i*Ji-':i"i" "" gospo,da,rst'va, dak e rr gradwe

zemstvo, a ta se hraniva vei 'ne vra6aiu u
stvo.
r' u ino-
gospodar-

gospo-
HRVATS KA Velika se kolidina hraniva gurbi i na sarnom 'ro sa sitai-
j,er nar3i go€proderi ne ba'rataju do
aarsWu, gdje
D RZ AV NA LUTRIJA rxi*
li:i"
J""i"- i joS uvie't< nisu izgradena gnojiil5ta'
grJ: mogas dobro spremiti i cla gubltci budu
rninilmalni
"- i orgrani,6eni.
n-"*i:i"t jest dakle, 'dirn su gubiltci'.hr'arniva za
6.-o mcrrarti i jaLie g'n'ojiti' a p o d
tlo ve6i, ti^
gno jeniem rarz'umievam'o d o d l a v a r n j e t1u
da se ono 'osposobi za ve6u
iirr.rin,a,
proizvodnju.
Ta se hraniva d,odavaju tlu u ohliku:
1. Prirodnih g n o j i v a k a o S ' t oi ' e : s t a i s k i g n c l '
i pepeo'
ljucilske izmetine; kornrp'ost' zelena gno'jid'ba
2. Umjetnih gnojiva, k o j a s e p r r o i z v a d a j uu
tvornicama.
sarnro p'o-
Kupnjom sre6oka Hrualshe Sa priLro'd,nim i urmjetn'iim gn'ojrivi;ma mi
Zeii,m'o da p,rirod bu'de ve6i, nego Sto 'bi
-uzJ-", ler '1rebs vorditi radurns ri o
i;;" ."i iarne p'r'irro'd'e nlo' No
'i tlo, u.kojem
dtiaane lulfije omogu6uiele i;;,-da su i viemensl<e ,prililke bi'Ijka
s'amo spo"
Zivi' i ra'ste, r,/eroma vaZni di'nibenici' Treba
jerdrno'gkraja u'po-
^*rl.tri .t"p'tvoiljno ljeto ili iose tlo'
sebi i suoioi obilelii sre6u i ,udurro , dr,.lg;rm, pa d,a nalrrl t'o postanre iasno' Jer ako
ia dva glavna uvierta: porvorljni vremen'ski o'dn'o5aii i
'o'|digovallajtu'on'dr
btcrgoslcnie i &oristile no;odrr Jo,Ur" tfo, na kojem ,bilika raste, n\e
6e i sva gn'ojiva na,jve6im clielorn zatajiti'

PODATCI O STA.ISI{OM GNOJU

tel<u6ih)
Stajski je gnoi smjesa izrne'tine (kLrutih i
(n'astoro'm)' Ta se ie
domatih Zivotinja sa steljom
i-:*" iizmieniiia cljelro'varnjem irTlikrloorrgandLzama' a
gospcrda'rsko'm
. i hranur - o j e l u i e
^ - i L : Jza
-shli bilju'
gn,o'j na f izikatna svojstva tla'
:ur"Gf.u ti" iiti" r"hlit'-t* i u'orb6e p'orbolj'5ava .srvojs'tva
jska svoistva tla'
iiu. sfuuloi gnoi iljeiuje na kemi
33
 jer se s njirm dronaSaju u ilo o,rga{nske i a,n,organske ga >v ru-
tvari. On d j , e l u j e n , s .n i r k r o b i o l , o Z k a s v r o j s t v , at l a , se raztvnra, djeluje brzo i kratko' Zoverrno
je'r se s za urgriiavanje k1i-
Zli n1,, gr"ro;"tr't.-On ie ylle p,oLdsrsran
njLirn clonarSaju rniilijuni sitnLirh Ziv,uLirh briba,
bakterri ja, ko'j,e ps-U6"uaj,u f iziortroUku aktiv:nos,t tla. j aLliSrta.

SadrZaj jest 'ovaJ:

SI'AJSKI GNOJ DOMAEIH ZIVOTINJA ltuliia (I(:O) 0.307o
Vode 75'-7o
n-ck VaPn'a (CaLo) 0.23Eo
Govedi cnoj organ.ske t'vari
0.56(/(, Magnezija (MCO) 0.10(./c
Go,vedo teZk,o oko 500 kg iztrurduje dnevno: n"-fil." tl,Tl .
0.33')it Sunp'c'ra (SOr) 0.05a/c
25 kg svjeZi,h kru,tih izrnetina: Fcsfo,ra lPtot;
16 kg mokraie. a k l,ome d,oiazi ios sadrzaie:
A mokraia
4 kg ste),je iti nasto,ra. 1'65Vo
DuSika (N) 1'50o/c Kalija (K:O)
Prema t,oimu je dnevnra F::oriz17o,6n;"go,vedbeita, teZ_
korg..okro,500 kg ,oko 45 kg svj,eZeg s,tajskog gnoja ili I'osfora (P:Or) lragovi
goldrii5nje 160 q, Sto odgova,ra oko, 120 q
*,rirrur"rrog U ko'njskorm, gnoju irna velika k'oilirdina.-rnill<'roorga-
da u 100
staj,skog gnoja. nizarrna. U sviezoli tvari cko 75ak iia zna16i
U samiyyr krutitm iizmetinama, kro,ie iznaSaju go,di- ilg l-^4" 15 kg nikrc'ba. Tinr se mikroorgarn'izmiirna
S n j e o k o 9 0 q , ; . r n a d o v o l i n o v o d e . a kemijskir je p,iipisuje br,z6 raztvaran,je [<orniskih izmetina'
sastav ovari:
Vode ffi.5 Va 9"6;i gnoj
K,alija (KrO) 0.t47o
Organske tvari I5.0 Va \rapna (CarO) vage oko 2'4
o.Zgoh Dnevlna pro'irzv,odnja ie na 45 krg Zive
Dt-r5ika (N) 0.3 {,/o iVlagneziLja (MgO) . 0.19% i,zmetin'a i 0'15 kg nas'tora' dakle
Forsfo,ra (PrO;) . trg krutr(h i t"f"ein
0.2BVo Sump,orra (SOr) l0 q o'dnosn'o o{ko
0.0270 ukupno 2.55 kg s'vjeizeg ili go'dirinje
A naork,ra6a sadrrZade: gnola. Ov'eji je lgno'j ka'o' ko'nrjski
B q raztvoreLnolg .1
pa i njega nazi-
DurSika (N) 1.6 ,/o }ialrija (Kro) r.ac;(
nn.i r.uh j rahao ie se brzo ugrijava.
Fosfora (PrOr) 0.75Ea i"-o ,u r u 6 i m< gnojem. SadrZaj je oval:
6s -qa Kalija (K:O) 0'154o
I g.ra,m izrmetjna srardrZaje 20-30 milijurna bakter.ija, Vo,de
zs'-qa Vapna (CaO) - ' 0'404/0
a nelkii sru izrtraZivadi na,Sli a.r,1 com 60-90 mililiurna. Oog*".f." tvari
0.62;/0 Magneziia (Mgol 0'24ak
gnloj polagan,o raztvar€, ne ugri;ava se Durs.irka (N)
']e,o'l
. _Gorysdi s,e [""1",f" o3 ilo sumpora (Sor) 0'r4Eo
jako i zo,verno ga >h I a d n, i mn gnolem.
a m,okra6a sadlrzaje:
Koniski gnoj 1 . 6% Kalija (KrO) l.85Vo
Du5ika (N)
Konj proizvada dnsynq oko 19.S-'2S kg krutih iz_ Foslora (PzO;) 0.130k
rnetina" i ,rnoLkrai6e,pa ako se pri,radun,a jots Z XS na- rnikroorga-
stoffa ili sttelje, i,znaSa gro,dlirsnd.a I u ovdjern gnoj,u ima velika kol'irdina
ptoiavodrnja oko g0 do i'Ii
100 q svjerZerg ildt 60!80 q rarzrtvorreno,g gnoja,. Kod ra,d- nizama. U 1 mrg rima 'oko 240 rnlili'june trak'teriia
gnoja 2? kg bakterija'
nih se kornja gubir oko llr-?/t izl,udenrih llznetina, 2?% mikrorba, to znaLdi u 100 kg
;e,r
s,u konji vani na radu. gn'oj
Svinjski
Konjstke su izmetine ratrle, sitromaSne su 1s y,odi,
jer 'se ,konj.i hrarne grurblj'o,rn i suhorrn Svirnia, koja je tezka oko' 100 kg, izlLurbuje dnevnro
hrarnom, koja je dol'azi
bogata na celul.ozi. Kcnjski je gn,oj to,pa,o, Zesio[<. brzo + f.g f.ru,tift I teln'llifr izmet'iLna' a k tomu
",f.o ri r.i ut.ri" l'ri ,nanstora;dakle 5'5 kg svjezeg gnoja
.l"J
34 35
 dnevno l]i 20 q BDdtSnjs svieiqg odnosrno gnoja ovrisi,tak-oder o
14_16 q raz- 6. Vriednost
tvorenro€ g-no,ja. je stelje ili n'ast'ora
sterlji i n'a,s't,orru. Zadada
I
,
Vriedln,ost o"forg gnoja ,ovisi ,o torrnu, k,akro,
se svinje i* r'pt""* redu prurZi Zilvort'in'jamra me[<an! topao
hr:ani,. Ak,o s,e hran,i k,repkorn frranorp-["j omqguCa:la, da staier bude..disrta i
se tovi), *.rni f"Zu:'. Steilja
.,!'d" gnoj do.bar, ako se hrani v.oluminoznom Za stelju se' tlpotrebljude vrlo' razlidi'to tvo-
l" i vo_ ur"O"u.
qenaLcrtorm hranom onda je IoS. Kad ss hrani gnoja 'ovisiti o
krrepkrom ,iu", pu 6e prerna tormu i vrie'dnost
hrano,m onda je kerntiijsikj sadr%aLj ovJj: ;;;i i;n tv'oriva' To' tvorirvo razlititro' wija 'teku6e
Vo,de 50._f9 K,aJija (KrO) ii^ru#l m":t"li" ie srteilja 'cd 61atrne oaiimlh.-Zitarica'
o.A yo sj'edkana' Iirartlko srj'dd-
Or,ganske t,vari 16.-79 V"p"" . ail<,o je 'cna lrratko
iC,aOl . 0.g0qo ""pou", ulpi j anj a. tekir'rbih'
DuEitka (N) a.6 tu"r' uif*u iim,ade veliku sposorbn'ost
-da'de
7y Masn,ezija (Meol 0.oz% 'dobro prem'j'erit'artri i
Fosf'ors (PrO5) 0.2 Vo tZir-tli*t-- gn'ojListu se
Sumpo,ra iSO"rl' O.Oa, "- la[<ro ne s'udi' a
ri"pL.ti,' ak5e-se'nat'ovar'uJe, qnoj.-6e
a rnrokrada sad,rZaje:
r,a poJju dadc' se boljc d jednolic'nije razbacati'
DuSika (N) O.B47o Ka1ija (K,O) 0.8 Vo
fbsforra (P:Or) 0.IiVo
Vriealnost raznih vrsta nastora (stelje)
VRIEDNOST STAJSI(OG GNOJA
Vriednorst starjskc,g gno,ja ovisi:
I. O vrsti
u 100 dielova lest 100kg
Zivotin, J e , o , d ,k o , j e g
'iin ,-s;i'eot:"eu
o dp o t j e a e . sadrZano
j
- 2. _o . m e,r u uz so ju t. j. .ar,
moZe
o,d rnladliihZivoti,njaiti oid.krava iii"ri" Vrsta stelie
srpre'Znorg blraga. Na,jbolji ie gn,oi oO
ono hlratnrikrepk,om hranorm. Krave muza-re
JO1".v.,ognt
tovnog bi",Su, ,u, o"n*"
jfi'ii,"J kg
:e izkoriste
fo.sfgrnu kiserlin;u, dursik ir ostala
hraniva znatno vise
o'd] tegle'6iFr vol,ovau pa au zato 4.8 2'2 6'3
i izmre,tri,nekrava miu_ P3eniEna slarna
za.ra sirormadnije na hra,nivima.
Rarzena sl,ama 4'0 2'7 7'8
3 . V r i o d t n o , s ,t s t a j s k , o , g
rgnoja ovisi Jedmena slama 6'4 1'9 9'4 ,,,
od vrste i kolidine U r a n e . - e r i-jm '*,'"o:
je hrana Z,obena sla,rna 5'6 1'9 8'9
bogatija na po,j,edindim hranrivima, tim ;e, ,ro_ Kukuruzovina 4'8 5'3 9'6
gatiji, pa prema tomu i "l]."-n"'' 6'7 24'2 },,.
bolji. Ako ie ,r, nr. Heljdirna slaryra 130
botgattija na bjelandevinan-na i rnineralnim
tvarirna, o,nda Graikova slatnra 10'4 3'5 10'1 281
10'5 2'l 7'6 235
:l^ l. 1r",utl"e -b,ogatije n,a dru,stiku i ostaii,m biljnjrn SAS
237
J:,1" Zivo,tin j e up ortri eb e za vt as,titu Drvena strugo't;na . 1'0 0'01 0'04
:,:-l-^t"ll ,/s ",.,dtudika F,reh ranu
sarno i, Josrfrorrne kiseliirne poolrvro5"r;,-t Dtvena t"u,na-. 1'0 0'01 0'04 283-440
mlieka- i mesa, dork 4/s tih hraniiva
lOu "",tr ,irrrr*tr"u. trgXice detinja6e . 6'0 1'5 1.4 150
4. Vriedtnrost s Lt a j s , k o r g g n o j a 8'0 2'7 2'5 232
ovisi oa Li56e b'.rkovo .
st.arosti Zivotlnje. M l a d e Z i v o f i , n ; gO r j " 30
rabl,jujr.r hranu 2,2 izgradlnju -*i
i.gri,oj Zivortinda
I f.ouU, pu iu t"Lo
,r_
t Grunje
Tnesetna mahovina 8'0
5'0
05
o'2
03 1000-
0'2 1500
.mtadtih starui;i. N"p;; trL#;iu,' mlade Trerset
Ziv.otinjs mnog,o, du,iika. u') 0'6 1'0 30
Piesak 50
5. Vried.nost I 20 2'0 2'0

t
g n . o rj e o,vIsj o sad rZa jv Hurnozna zemlja
v o d e. Na'iviAe vode sradirZa,je 1'0 1'2 4'0 60
SoveAl, pu .ulr:"f.i, Giina 190
ho,njski a nejmamji ov(ji. Za to je
J ovdji e;,oj nairhr:i. 5'U 1'5 2'0
Hu'mus
j
36 il
I
 7. Vriednost stajskog gn,oja ovisi i po cielom gno-
o'd stuFnja zrelosti. Gnoj na gnoji3tu ne valja raz5irivati prvih
tt.t"ti t hrpu do hrpe' Gnoj
prije du,li, da stajski gnoj utjete nar risti'"le-e"
'a-"r. ,moze
_ _Ve6 srno fizi_ ga zatirn valja utapkati' zbiti i
uiili I rahao, ali
ka1na, kemijska i Lriolojka svojsrtva t1a. Stalsti gnoi
pqpravlja_ frizikaLlna svojstva tla, pokriti tankirn slojem zernlje'
Sto teZa t]e, iini raftrli_ i snierg-ne rpad'aiu
jima i Suljikastijima, do[< od laksih Grnoj valja svakako pdkriti, da kiSa
tala destice medu_
." i" nu ao'I"'l uu't'"" ttt niega i da nije izvrzen
sobno veZo 'i pove6ava kaparciterf. za vodu.
":"i", i snieg Li2pi1'u hranive tvari'.sunce uni-
Stajski gnoj obOgaduje tlo sa hum,usom, a isto tako t:"it", :!t- r.iSa
odnosi am'onijlski
oboga6lrje ga hraniviinna naposo dusikoim,. fostornorrn ii"ua ,rril.too"ganizme, a vjetar suii i
kiselinorn, l<arlije,m i va,pn,om, dakle svojim ke;rnijskim dugik.
gnoi bude nadkrit' Cesto
sastavorn stajski gnoj utjeae na kemijska svojstva Za to 'neka
tla. 'daiske, da hi se sprie[ill gubi;tci'
Cim se gnoj bolje raztvorio t. i. dim euta sr.t d'ovoljne i
. ie boj:e zreo Gnoj neka na $nojirBtu sazrije' ier
tirn 6e on brZe i bolje djelovati, rupor", ako su bili djerlo-
gubitci 'ogranideni. " svjeZi gnoi do'vezen na po je ne moZe. o'drnah
bilika prim'adi'
B. Vrd.ednost vaii. Tvari u svierzeirn stanj'u ne moZe
stajskoe gnoja ovisi o
nadinu kako se je s gno jem postupalo u obskrba lla humusom
staji, kako se j e g n o j izvezao iz staje,
kako, se jo s njim hurrxu'sa'
barratalo na gnojiitg Da bi samom tl'u saduva,tri dovoljne ko'lidine
i vani na p,o,lju. centi
potr,eb,no je dati svake godirne po 4'0 metr:irdkih
-Aol,*
,
Grnoj iz staje valja S,to deS6e izna3ati na, gnojiste,
a *",i"otenog stajskog gnqi€ na jutro' .Ak'o Ze-
je hu-
teku6e izmetine Sto kradim putem odvesti u jame za f]-","4"--.t""ovit-o tl'o p'o;tane j'o5 bogati
oso,ku i to sa iljeibovima, koji neka su pokrirti, o,nda treba gornji 'obrok pove6ati'- Gornju koli-
d,a gu- rnrursortn,
st'oke
bitci na du3iku budu dim rnanji. Jiiu stajst oe gnoja 'dobit 6erno ako stanie na3e
dobrog sprernanja gnoja, ne mo,Zemo odekiva,ti i z n o s i1 k o r n a d , k ' r l p n e stoke na 2 do 2%
- .Bez
dobar gnoj, jer 6e se iz IoSe spremljenorg gnqjs jutrra.
mn6g6
hraniva izgubiti. Osobito se rrrnogo gubi dllsika I
o,rganske stvarri. Ako je Snoj sarn,o izbaden iz staje
i Upotreba stajskog gnoia i gnoinice
tako tarno osrtane ili a[<o ghoj izvezerma nar polje
i tarno Uviek je bolje' izbjegavati davanje veikih
ga ostavirno u hrpama, vidjet eerno, da s proljece
,gnoja velilkiirn' vremenskim razma'
gotovo ri nema, gn,oja, Uz povoljan obroka s aiskor€i u
naime pristup zraka zernljiSta'
i utjecajem aero'bnih mikroorganiiza;ma stajski se gnoj .i-", Oavatl ifr 5to de56e, orsobito k'od-lakilh
i za
brzo hurntificira kao da izgara. Gubitci su duSika tdj"';
" rt"*"t vrlo mnorgo g;uibi' T'o i$to vriedi
vrlo O'sirn toga tre'ba staiski gnoj. uviek d'obrtr
veli,ki dak do 80-90%. D,akako Oa straOaju i mikro_ irlslniau.
Prerna raz-
organizrni. i"raioiti i po rnogu6nosti odmath zaorati'
liditim upjevirna prep'oruduju se ve6 prema vrsti t'la
Stoga valja s gnojem na gnojirstu dojbro p,ostupati.
Potrebno, je da se gn,ojiSte izgradi. Nije dodrlse sliede6i obroci siajskog gnoja:
no_ 'do 1'00 rnet'r;il6kih centi na
trebno da se tu prave d,uboki betonski uredajir, koji za oko,paviine i povr6e 60
stoje mnogo novaca. Dovoljno jq da je d.no jutro
nepro_ ju'tro
pust:no i da se osoka ne iscjeduje van gnojiita, za Zitarice 40 do 60 metridkih centi na
pa je
stoga d,ovoljno, ako su zidovi na gnoji,itu tek
20 cm i .za mahunja[e j, smj€6e 40 do 60 metrifkih centi ne
visoki. jutro
j
38 39
 za lirvade 40 do 60 rnetridkirh centi na iutro.
Za Litatice i mah,unjade uviek je bolje, ako Velidina Cnoii5ta i ja,me za gnojnicu
onc
dolazg po,slijs gn.ojenog usjeva. Srednji gospodar, koji moZe drZati i
_^ dobro hraniti
10 grla kruprne s,toke (o,draslih goveda i konja), ,treba
GNOJISTE za tr,r stok'u staju, kctja ima do 60 kvadtratnlh
prostor\a. Za laj broj s{oke metarra
dovorljno je gnojisrte, koje
' Sbremanje gnoja ima oko 30 kvadr. metara prostora, na pr.
6 m dugo
Za pod,izanjs prir.oda i za dobivanje dobre kakvo_ i 5 m Sirok,o. Jama, za gnojnicu u tom sluiaju dosta
je velika, ako irna neG,boviSe
Ce.priroda, p,6$reban je stajski gnoj. Stajski 6e gnoj od 2 kubna, -Lt.. u"_
drZ,nj3, 61 dakle bud,e i,znutra 1 i po metra
dati samo ornda dorbar prirod i d,obru kakvo6u, duga, I m
a,ko Siroka i 1 i po rnetra duboka.
je on dobar t. j. ako su U tu jarnrr imoZe stati
u njemu sadrZana sva biljna oko 20 hektolitare gnojnice, a to
hraniva u dovoljnoj ko,lidini i ako sad,rZi mnostvo ie iosta.
Ztdovi gnoji5ta s unutarnje strane rnogu biti Z0
mikroorganizama - bakterija. Da to polnrdimo, rnora -
:j cm u.zemtji, ali sada ," pr"lru- e;"j;Jt"
se sta jski gno j do,bro, spremati, a spremiti se gno j {o t",ko,
da dno gnoji5ta bmde ravno sa zernljorrn.
moZe sarrno na d,olbro uredenom €nojiitu. Zidovi nad
l!-lj.- m e k a budu , o k o 20 cm nad ,"_flo_,-a
Ima razliditih nadina sp,rernanja stajskog gnoja. debeii
.-0 cm. Zido,vi j,ame za gn,oj.nicu
NaSi gospoda,ri nek,a sprem,e g.no,j o,vako: Gnoj. t"J""O"beIi lb
cm, a dFto gnoji3ta i jame g cm. ".t.
51o ga dnwm6 dorbivaj{r od stoke, neka, izvaZaju
svaki Dno gnojiSta nekaL bude nagnuto
dan iz staje na gnojiS,te, ald. neka ga ne razSiruj.u po t. j. neka imade
oko 4_posto pada prema jami
cielom gnojiSfu, ier tako za gor:ni"", al"."lu _ozu
zadorbiva gnoj preveliku ocjedifi. Pad se moZe udiniti i pre,ma
povrSinu, koja je izloZena zraku. Ovakav gnoj.nej€dno_ .."O,iri enoji$ta,
gdje se nalazi,resetka, kroz kolu piopuaa"-e^ijrrl."
lidno rlozrierrra a na po,Ije iz,vaLa,tno i stari dozreli gnoj jannu za Snojnicu. u
i svjeZi (nedozreli.l gnoj.
Gnojnicorn treba desto noljevati gnoj,
Prema tornu neks ss gnoj sprema a osirrn toga
na gnojisttrna ona se jeseni, zimi i u rano pno1je,6e moZe uviek,
odj"]g Svako se grnojiSte razdieli na Jva ili tri kadgod nije zemtlja premokra,, izv,izili
"i. . na livaoe, a i
ooJera. r\aJprrje slaZemo jedan odjeI, pa kad je na njive i vrt. Jarma se dakle ne
taj pun, moie po"eroiti,
slaZe se drugi. Takav gnoj se dobro raztvarr. i nije velika sarno trebb grrojnic,u uXo
Mrrr-o izvatiti.
nastojati da gnoj bu,de uviek zbit (utapkan) i
dob.r'o v I a Z a n. Zato ga treba p,oslije svakbg sloja
Gradnja gnoji5ta i jame za gnojnicu
dcbro. utapkati, a kad dosegne oko Z metra visine,
p.oKrrJe se sa slojem zemlje. Tako gnoj jedn,olidno Gno,jiSte i jarna najb,o,lji su, kad se ozidaju
, cemen_
do,zori, a guibitak rse hraniva ograLnidi na najmanj,u tom (betonom). Ozidatd se mora dno
i okolni zldovi.
mjeru. Gdje ima dosta kamena, rnoie se
Cnojlste i jama
Kad grnoj odvazamo na polje, izvaL,at 6erno najprije ozidati jz kamena, da se {rrStedi cement,
ali mjesio
gnai 9noi, koji je najprije kredne (vapnene) Zbul<e (maltera)
srpremljen i tako se ne 6e -o*-,rrJk"to niti
dogadati, da u isto vrieme cementira Zbuka.
izvalarrlo stari gnoj i svjeZi
cnoj. Frosto'r irz,p'o4 1*"01 staji n,e tpe,ba cem,en,tirati,
n e g o d o b r . o n a b i l i i l o v a i .ru.
o.m.
pvo je naj,bolji nadin sablranja gnoja na na5irn
malim gospoda,rstvima, pa PoiSto je beton hlaid,an', biiile 61 dobr,o;
rprema tornu neka nasi go. da s,e na be_
spodari i sprernajs ovako tonsl<i pod ru staLji po orZe da,ske, osoibit;
g1oj. f.r;..r.i_,
gidje ima malo nasbora. "
40
.tL
A1
 Fl
a

o N

a
3t
qq
0-q
B d
d

a
o

O b0
N
a

o
o

oi)

u" broj srtoke i ve- ! ei

P,rerna velibirni - o"tt*
posj'erdal -'it "jr
jame' ovail i9. lzraEunat'o'
nei^""'*i":!,--J"t:'ii<t",- d, jarna' koilriko treba ce-
DT MANDEKIE:
'i i
koiliilno t'leba dla i'e 'grroj'iBie
;;;
";
;; 10 i, 15 srrla kru'Pne stoke'
I RATARSTVO Kn 150.-
!

il..
flil .
 Poalatci za graalniu gnoiista' TeZina I kub. metr6 stajskog gnoia
Sla.rnnati gnrqj, tek iiznie,t iz stajre, teZi B__{00
Za broj komada SvjeZiL i dloibre, ,5i1i U^o
lig
kruPne store ?00 ikg,
Prostor u staji, velidina Fo,lr.rsazreli g00 lng
(odrislih konja
gnojiSta i jame i Potreba i goveda)
Sasvim zre'li vlaZarn i z,b,iitignoj 900 k,g
--- posilije 4-5 rnjeseci gurbi ok6 r/r ne
5 lloltt -.Gnoj
objamiu, dok rse teZjn,a sm,arnji na 1/a.
svoj,ern

P.or,o. .., staji kvadratnih 30 60 90 Kolidine mokra6e, ito ih izluiuje stoka gorliinJe:
metara Vol ili krava 3000 kg 3.0 rl<,ub.met.
Ko,nj 1000 kg
Velidina gnoiiStakvadratnih I) 30 4) 1.0 kurb. rnet.
Ovca 100 kg 0.1 kub. met.
metara
Svinja S 0 , 0k e 0.S kub. rnet.
10 20 20
SadrZaj janre hektolitara
Godi3nja kolidina izmetina pe,radi
Za staiskipod, gnoiiitei ia- 15 KorkoS 5.50kg
mu'nuldno je kub' Inet' Pilrarn
Gurska 11.- kg
betona GorluLb 2 . 1 5k g
Pirtka 8.30kg
Za sve ro nuZdno je metr' 30 4f
Kolidina jerlnog iovjekn
izmetina
centi cementa
krutih 1 3 3g 48.5 kg
Od toga trebaza Pod u sta.lt T2 ld terku6ih 120,0g 438.0 kg
2is ili metr, centr
Ukupno 1332g 4 8 6 . 5k g
a za gnojilte. i jarnu
3/s ili
ei 27 I(ada treba izvaiati gnor. na ora,nice?
rnetr. cenu
gnoj iz sta,je nrij,s jorE go'tova bilin,ska
'- gnoia? . .Staiski hr:ana
Kako se izraiu,na koliiina I lrao takatv ntirje p,o,dLesanza gnojenje.
Ta,j se sta;jNki
pojede' di'o upo- gnroJ mora na,jpri je razpa,s,ti,
Od krme, Sto ju Zivo't'inja iedan
di'o
raz,tvo,rirti i1i tka.kry se
o'bidn'o kaZe: Grnoj ireLba da dlorz,ri,je,t.
drugi veii
triebi za l,zgra,Oni'u tiela i' Zivot' a orgarnrske tv,a,ri mo,raju se prevesti
i. X,ornfitclr,ane
izluiuie van. u, n,a,jjedrn,ositav,n,ije
pojede' mozemo prircLd,ne tvarri;. 16 dlorzrievanje,
Prerma t'orrnu koliko hraine Zivotin'ja crguntsks_ tvari
odnrosnro rnirneraliLza,ci ju
izvadaju
ir.u6lrrt"'tl kolir[imr' gnrois po fo'rrnru]i: miikro,orga,nirzrrli (bakterije),
bez. ko,jih je upravo nemoigu6a raztvorba stadskog
/g I u)' + gniqa. U gnoju inralaai se, ve,li[<a
korlirdi,na i razlildirtih
vrsta bakterij,a, koje u njernu p,rourzlokuju
\r. / fa,z1le pre_
mjene. one raztvaraju bjela,nievine. cel;lq;; li
a : koli{dirna s,uhe tvari krmei b : siurhatvar stetrje O.rs.
organ,ske sp@jLeve.

ili nastora,
a
- : ukupna kolidrna suhe tvari gnoja' _
To raztvaratlje stajskog enoja ide dosta
brzo, jer
o_je enoj doLbrrospremlj'en (d,obro nadkir.it,
3f da
gno ja moZe izratdu'nati' ako izloZen kisi, suncu, vj,etru, ds imade "rrje
Goidilsrnja se kolidina d";;ij"" ltage),
moZe biti taj proces obavljen ve6 nakon
e,e teZina Zrivotinje pornnrorzi sa 25' 3 rnjeseca, a

t44 45
 se stajski gnoj izvaLa na Sastav razliiitih vaZnijitr
i prije. Nije .svejedno kad cnojiva
k'oii se gnojl'
- a to dakalko ovisi 'i 'o usievu'
".i"i"", jest, ako se g"noj izvala ve't u iesen na
Najgore gnojtt I-
o,t*,,tj'u u ktrpovitna' Iz ovakvog lc-E
ntlj.';1-";; jer gnoj vrlo malo
izgu,bri se mnoZtvo hraniva i ovakav l€€
vriedan. lt 5s Js
polje kasrro u jesen
Naibolje jest gnoj izvesti na t€=
55
u proljede i odmah ga zaorat '
ili r;;" ld:

Sastav razliditih PePela i 6atla

ls€

Oznaka ,arlru
750200
j

l-l^'
Pepeo i dada
Pepeo listnjade

,, crnogorice
IzluZeni drveni
10
ol
,a1
3s'ol
18'0
77'O l"'
2'0 1's2 85 l 30'0
,t tl1
pePeo 200

Pepeo melase
1.0

,t ul
"i
-1
A.1
1I
l"o
705 260

;l
Ugljen rnelasine
dlibre ,ntl
IzluZeni pePeo
1'6 ,'rl10'21 1 9 ' 1 ,no
melase
Pepeo treseta 1'-? o'i^ol 1 5 ' 0 I
,r:rl
Pepeo smedega
'uol
0 ' 6 o'71 5/'O ;/
*'l".1
';,1
ug{a
Pepeo kamenog I url 62'0
o'l
ugrta 0'8
8'70 .":I
Cada kamenog
uglja 2'4 0'4 o'rl n o l 2 t ' 7
Cada drveta
1.2 0'4 ,'nl10'01 4'0
 Sbstav razliiitih vaZniiih gnoiiva

I dl l" I l*
| .,!t ol
t: >1 t6.El c l,E3
AORAR
IMP(IRT
ll-.dl
t? 6 9 3I F
l"-l t- ol M Itd!
N; oo AtA"* e,t)

Sme6e iz grada 9'0 0'3 0'5 0'1 1 5 ' 0 32'0

Domaie sme6e 10'0 0'4 0'6 0'2 18'0 20'5 SCHUMACHER
& Co K, D.
Sme6eiz Se6erane 43'7 0'4 7'2 0'2 2 t ' 6 3'8
SvieZi hrultevi 70'6 3'5 0'7 0'5 0'1 0'1
SiSmiL guano
Riblji guano
50'0
9'8
3'8
8'5
7',2 0'6
13'8 0'3 16'0 0'5
8'6
oslEK t.
Mesnato
braXno 8'0 5'6 18'0 0'4 22'ol L'2 Pejadevi6eva uI. ?, Poit. pretinac 88

Brzoglas 28-39, 28-40. Brzojav >AGfMp<

l_-l ltPI
K"r,"1
l*lo"*u"ll::r;l Veletrgovi,nasvih gospodarskih i inih

I o,""u. r.,l.ii;l
l"lE[r-1.'L str'o,jeva,i s,prava,Glavno zastgpstvo

I 5\:alsEl rErsl5Eal;1:a\ U 1OOOdiielova (o/on)

najve6ih,njemadkrihtvo'r,nisapol jopri-
radnih strojeva za Nezavisnu DrZavu
Zivotinjske izmetine Hrvatsku.
i stajski gnoj
lll
SvjeZignoj go)ubova

SvleZi gnoi kokoli

SvjeZi gnoj pataka

slel308i
5601
5661
2551
2621
t76l
ti'31 ts4l
lool 1 40 |
trrl
;::l
'i;l
Stalno skladri,Stesvih do,knadni,hdie.
lova. Odjeljenje za rnlinske strojeve
i mlina,r,skepotrebstine,
SvjeZi gnoj gusaka 7701 1341 s'51 P,o'seibnoodjeljenie za dvoko,lice i
,:.:]

r\\11
7 7 2 1 e 81l 0 o l

i:l
Svjei.eljudskei 5iva6e stroieve te doknadne dtielove
SvjeIaIjud. mokraia e6rl,416'0l 1'7 - r-ll
n
na veliko,
Smjesaobiju e 3 5 l 5 1| I
Ljudske izmetine iz
zahoda
ll'"1
e58l2814'21 ,11 trl
48 t
 Gnojnlca
Kod nas irnade jo3 m,alo go'spodara, koj,i bi gnojs
a napose gnoinici (osoki) posveqivali ve6u pozornost. A
ipak gno,jnica sadrZaje' mno,go hraniva i ne b,ir se
smjelo ie pu5tati da odlazi iz gorspodarstva.
Irua[rualfia $lligl|a
[alanto,
luomim Najbo,lje da se gn,ojnica sprerma u poseibn,irn jamarna
za g,nojnicu, koja neka b'ude cementirana fako' da se

mssa
i ma$li od gnojnice ni,Sta ne rnoZe dzgu,birti. Kad je gn'ojnica
o'dieljen,a. od, stajiskog gnoja spredava se tako gubitak
na du3i,ku. Mie5anjern nairne stajskorg gnoja i gno,j-
nice dolaze .ra gnoja u gnojnicu bakterije, koje raztva-

il||. il.il.
i littoui
fiaurilnttif raju dur$irdne sp,oj,erve u am'onijak, a .o,n izhlaprljuje s
uzduth.
Da se, gubitci ograniEe valja:
1. Odieliti grr,ojnicu ,od, krutih izmetina. pod u staji
neka bude nepropus,tan, nargnut, da se rnoZe ociediti

lstlinia u kanale, koji voder 1 jarnu za gnojnricu.

2. Jarci neka lbudlu neprofirustni, dim kraci ,i p,re-
kriveni.
Brzoglae: Petrinja 4 / Osnovana 1883'
3. Jarna rnora bi,ti oernentirama i pol<t'ita.
4 .Valja spriediti rad miliurna bakterija na razrre
Brzojav: Gavrilovic, Petrinja
nadine. Tako n. pr. dobr,o povrSin'r-r pokniti slojem
kojetg ulja, da Erbitak du5ika bu,de Bto m€rnji te drugrm

ililil[ryl11ilil kemijskirn sredlstvirna, koja rnorajs bi,ti jeftrina (Surn-

porna kiseii,na, vapno, natrijw
i t. d.)
trisulfit, sadra, ka,init

LJUDSKE IZMETINE (FEKALIJE)

Prodajorn Zivotinjskih i bilinskrikr produkata u sra-

dove, o'duzirnrlju se gos odarstvu velike kolidine hra-
niva, Ova su Lrrarr,iva ve6iinorn za gospodalstv,o, irzgub_
ljena,. O'd o,vih hraniva, koja ,odlaze u grad, vra6a se
pr eporuio suoiepoznate zernljir samo jedan .dloe jer ra,oionalns-gssltrodarsk4
upotre{ba gradskrih od,padalka, koji gotovo sva hraniva
sad,rZava[u, za starda davajta pofediko(a, da se nairne ti
pruorazredne proizuode. odpadai kao glnojivo, mogrrl upotfiebirti.
ProsjeEno se uzirna, da bovjek izluduje iz tieia
dnervno, 1338 grarna krutih izrnetina i mrokrade a o'r'e
sadrZavaju u prosjeku:

I .49
- i..
 iz:;retine
kru,te ted<u6e
duS.ika . 0.8% 43%1
fo,sf orne kiseline . 0.60/o 0.7%
kalija . o.ytk 0.8,%
Ukupna kolidina iizrnetina, sto ih jedna os'oba go-
driinje ialudujs, razdieljena je u mokraeu i krute iz-
metine.
eovjek izluduje minogo viSe ;mokra6e, nego 'li krutih
izrnetina. Nadalie rnokrada sadriaje daLleko viSe hra-
niva, nego li hrute iz,rnotine.
Ljudske se izmetine rnogu sah'irati u jamarna ili u
odredenirn zato p,osudama, li ser pak od;mah s vodo'm
kroa ka'nale o'dstranjuju.
Saibiranje ljudskih izrnetina u jame naistariii je i
na,jorbddniji a i i najgori naEin, jor ne o'd'govara n,i
higij'enskirn ni estetski,rn zahtj'evima, g ni obzirorn na
gospodarsku upotreb,u..
V o g e 1 j,e pro,ra'durtao,, da se kod ovo'g rnadi,na sabi-
rarrja, dok sg .izxnetine rne odpremu, izgnb:t 70%' vri-
ednosti gno:ja.
Bolji je naiin sabiranja i,zmetina u posebne za to
ogrreiljetjene posude, lk,oje su na Zalost joi vrlo slab,o
uvedene. U ,o,rrim posu,dama nernaju izrnetine t,oliko
gubriltalka, a dadu s,e i lalkSe ,o,dprermiti.
Iz;piranj'e izrnetina s vodom za gospo,d,arrstv,opodpu-
nolrra su rizguhljene, pa se s njime ne m6is nitir ra-
dunati, jer ih voda odnaSa izravno u rieke.
U nekirn grad,ovirma hvataju se izrnetine na p,oseb-
nirn mjesrtirna, vedu sa 4resetom ili nepelom i dovode
ih u trgovinu.
Za izvai,anje ljudsiki,fr ,izmetina sluZe porsebna ko'la.
KOMPOST (MJESANAC)
Od Eega so pripravlja kompost.? Kornpost se pri-
pravlja od takovih ,odpadaka u go,spodarstvu, koji ne
moeiu viSe sluZiti ni ka,o hrana ljudirna i Z'ivofinjarna
d ni u drurge koje svrhe. ali sadriavaju ipak jo5 toliko
hraniva, da ih s'e izplati za gnoj upot,riebiti. Ovamo
dakle spedaju odpa'drci iz kuhinje, poikvarena hrana t
krma, odpadci sa Zitnjaka. smede '^ dvorista, perje.
50
dlake, mulj, ostatci slanae, blato s ee.ste, zidoderine,
k'orw iz vrta, ,odpalo 1i56e itd. Svi ovi odpadci sadrZa-
vaju d,uEika i ostalih hraniva, a,li su u takvorn obliku,
da ih birljka ne rnoZe prirnriiti. Da rnogu pos.tati p,o-
desne za gnojemje, rno.raju se hurnificirati odnosnb rni-
nera izirati priije nego ih ,upLotriebrirno,za gnojenje.
Za pravljenje komp,osta izabere se prikladno mjesto
Podloga kornp'osta rnora biti neprr,opustna, pa- se pre-
poru6,a da se ta podloga dobro, nabiie ili se doveze
gline, pa se ova na p,odlorgu dobro na'bije. Zat,irn se,
odpadci narbacujtu u jedian ,slo,j 1-1.5 ,m. po p'rilrici vis,ok
i to obidn'o u kvadratnom obliku. Ovir 6e se odpadcr
teda]jern)leEa'nj a 'djeilovan j enn rmillr,roorganilzamia 'naztvorit'l
ie bitti priikiladni za gn,oj. Raztvorba 6e se pospje3 ti,
ako se ovaj mjeSanac barrern svake poil godine premeie,
a po mogudnosti da' se ga i gnojnicorn polieva. Od osoib te
je vaZnosti, ak,o' j,e kornpost kiseo da so pri prernetanju
dodaje tanki sloj vapna ili pepela ali ne prwi5e.
Najbolje 6e biti, ako se poslije svakog sloja komposta
n€rbaca o,drnah i tainlki srlrori vapna, jer ,wo' pordtu,pi're
raztvorrbu, a i sorn s,e ,gnoj ohogatuje s vrlo vadrlim
hraniivorn nairne vapnorn. Istor tako je diorbrro do'dati
sr.rrovog forsfata, gdje ta{kv'org i,rnadle. Ddbno je da se
k'otmpost po{krije zeml,jom ili, das,karna, ali trreba ,r6lak
om,orgu6iti d,a [<iSa (ne pne,vl3e )ne doite d]o nriega, da s€
ornogu0i ,ovldZirvantje kornp,osta. Najkon 1 d,o, 2 godi-
ne dana ,raEdvrorirt6e se sur\jresa,il dolb,ltti jredno[idn'u bolu,
i sastav, pa s,e sad ,mroLier upo,triqbiti za gnojen,je. Korn-
post sadrrzaje rnnroEtvo hra,niiva a sadrZaje i velike
kortrildine baikte'rljts, Fa je stogx drotbro upoftri,ebiti ga
na lirvadama u vfuroigr.adm, vodnja]ku i vrtovima.
Sipati kornpost na lirva'darna, najboilje je jeserni, ili
tokom zime. Ns rmoZe li se kompost sipati jes€ni ili
zirnri va ja ga razasuti rano u prroilje6e.
S kompost'om se rnoze gnojiti svakih pet godi,na,
ali se moZe i ieSte s marnjirn kolriidirna;rna, O,a 6e rib,a[<
povolj,no djeilo'vafi na bujni rast. I(o,rnpost dodnrBrenije
j.eftin gnoj. Na ,njemu valja raditi za ki3nih dana, dok
ra'dnici nemajl drugog p'osla. Isto tako sprege, kad
nemaju drugog p,osla, neka voze blato sa ceste, sme6e
ittd. na kcrrnrporsit.
5t
 ZEL:ENA GNOJITBA UMJETNA GNOJIVA
. Ternelj grnojenja tla treba. da bude s f,a j s k i
Z e l e n a j c g n o d i t b a z a o f f a v , a n j , ez e l e n e b i l j n e t v a r i , gnoij. Znatd,eimromeaiutitrn da gos rodan nema drovoljrnc
da s'e tlo obo,gati humusom i d,uSi[<orn. Za zelenu gno- stajsko'g Bnlo'j,a, da bi mo,ga,o po svojorj volji pogLrojitti
j{rtlbu sijnr se ta{<ve biljke, [<oje vrlo brz,o rastu i ko'je
svoje o,ranice, livade, v,o,6njake, i t. d.. ier se stajskog
salkurp jaj,u duiilk. gnoja ne proizvada dovoljno a 6esto nasii gospodari
Zelena je gnojitba ve6 poznat'a prek'o 2000 godina. loie baratadu sterjskiLm gn'ojern, pa se t,ako d.agubi
Zelerna grnqjliltba upliva po.voljno na plodnost 'tlla m;no€)orhranirvar iz gno,ja! a takorv je i gno,j lo6. Gnoj
sa s'vojirm li,ziil<a'lim svojstvima i kemijstki'm tva,rri,ma nijre 63161" on'a[<o dro,bar, lkalko bi bio, da s]e je s ndirr
iz kojih je izgnaclena a s organskim tvari;ma utjeEe po- dobro postupal,o'. A op.et se gnojiti rnora. rnora se
vo,ljLno na rnikrobiolo5ka svojstva t1a. Tako, Ln'apr. ako birlijkarrna dovesrtti ,dovolj,nro' hrane, da rn'og{r, uspjeisnc
se zelena gnojntba qp,ortriebi n,a teZkirn tlima, t'o tafl<vc rastrl i n'a,prerdova'ti te da doniesu d'o'bar prrirod s doh-
tlo p,os,taje rraihlo, iu njerg'e, zalarzi vii3e uzrdruha 'i. vod,e, a ro,m kaikvo6orn. Pa ka'd nemalrnro dovoljno s'tarjsko,g
na lakim tlirna p,ovils;uje se k'apa,cittet za vcrdu. T',o g n o t j a r ,r n o r r a , m o 'u p o t r i e b i t i u r n j e t ' n a g n , o j i v a .
porsta,je il<ornpaktnirj'e, jer se ze.lena marsa, ka'd sie zarorl:e.
ranztva,ra ri pretvana u hurnus. Zelena gnoljitlba rutjede Gla,vna, umjetna gnojiva
ne" tlo' i meharniliki, jrer ga biljke zasLj,en,j'uju, ir time ga I'm,a vi5e vrsti umjetrnih gnojiva. Glavne su ove:
dwajru od irzpanivarnja, a pogo'dluju urga,ru i razvirth,u 1. Duiiina umjetna gmoiiva! kqja, sadnZe dusitk a
balkterijaL. Brz ras,t 'cvih bi jaka slpredava, razvoj ko- to su: dilsfi<a sarlitrra, vapineni d,rr-rbik,rnon<radevirn,a, va,p-
r.Wa. Zelena je g,notjrirtba kao sp,urZvasta rnasa, [<]ojja nena mokra6evina, arnoni jeva so, arn'onijski nitrat,
sreduje, (re,guiliira) ordlno'laje vlarge u tlu. roiZn,o i l<ro,ino b'rat3no i t. d.
Hum;us olbotgar6uje zemllju hran'iv'itna, pob.o,IjSavo 2. Fosforna urnrjetna gnojiva, k'oja sad,rZe fosfomnru
firzi[<a[,n,a,,keirnijskar i bioil'oi5lka svro'jsiva t]a. kise,lirau, a to su: srqperfosfat, Thronnasrova dlrozga, k'o-
Za" zdLenv se gnojidbu upotrebljavaiu lepirnjade, Stani superfo'sfa't, ko,Stano 'bra3no, Iosfatna zgur,a itd.
ak.o se Zeli orb'ogatiti, tlo du5ikom. popraviti fizikalna 3. Kalijeva umjetna gnjiva, koja daiu ka,lij. I{c'd
sv,ojstva tla pov€eati biolo5ku ,aktivnost tla. Ako se n,as s,e najvi5e upotrebljava katijeva so sa' 4Ar/o-42l,tt
ieli pdk sarno Lporb,o jl5arbi rU,o'ib'ez d,a se o'b'o'gaL6uie diu- kalija u novije vrieme i ona sa 50fi' te sumporno
Sikorn, naogu se urpotrebiliavati i druge biil.jlke. kiseli, katrij, drvni pefileo i pedenar dZ'ihtra.
Djelovarnje dluBil<a ze]ene gnojidbe jest oko, 70 postc 4. Vapme,na gno,jiva, koja sadrZe vapno, a to je: Zivo
dlje;I,ovan,ja dlu5ika u tilskbj salittri. i gasren,ovapino, vapnen'arc, la,p,orr vapneni rnutri iz tvor-
lzkori5civan'je .duBika zelene gn'o,jitbe iest rrazno- nice sJardroua,sadrra (girps).
vrstno. MoZe se prosjedn,o uzeti, da je oko 32 posto kad DUSICNA
UMJETNA GNOJIVA.
se plide z,aore, .a oko 22 posto, k.ard se dublje zaoire.
erilska salrtra
Na teZim tlima djeluje stajski gnoj bolje od zelene
gnodirdh,e, d,ok na lak'Birn, dJelr.r,je opet zeleina bolj,e 'o,c Cilsk,a salitra (NaNOa) sadrZaje 1,5.5% duSika. eil-
ske je saiitra duiidno gnojivo.
stajskog.
Eiljlke se od zelene gnojitbe brZe razp,adaju od Dudik p'ovoljno up.liva na razvoj zele,nih diel.ova,'
pa ve6 nakon kratkog vremena upotreb,e dilske sali-
slarnmatorg stajsl<olg gntojar.
Zerlena se gnro'jitba rnoZe sidati t<ao: tre, zado,bije biljka tamnu boju i brzo se razvija.
1. CJa,vrni usjev eilska se salitra u vodi pod'puno raz.tapa.
2. Meduusjev Kanro se sipa u dosta malim koiidinama na izvjest-
3. Kao Pos'trnri usjev. nu po'vrSinu (50*100 kg ,na 1 dutro). d,obno je pomi€Sat.i

53
ju sa suhim piesik'o'm ili sitnom suhorn zemliom, da bi
sipanje bilo jednolidnrije. Salitra se sip,a rukorn (onako
isto kao i kad se sije Zito) ili sa s;tr.oiem. Neka sie
sipa p'o suhorm dan,u, kada na li3iu nerna r'oso niti
kiinih kapljica. Upotrebljuje se u prolje6e, a uzinna
se 75*150 kg na jutro.
ei{ska salitra pravljen,a. po l1lovom nadinll js g1a-
nultriirana i nije higroclkopidna, t. j. ne upiija vlagu, ve,e
ostane zrnata j suha.
Sintetiina salitra
Imade ist,a svojstva i djelovanie kao i prirodna.
SadrZaje 16% dalika. Ulp,otreba je ista ka'o i kod pri-
rodne.
Kaliieva salilra
Kalijeva sarlitra (KNO3) sadriaje 13.51,j du5ika. Njen3
su nalaziSta na otoku Ceylonu i na Iiavkazu. Kalijeva
salitra jest neutralno duiidno gnojivo.
NorveZka (vapnena)
Vapnena salitra Ca (NOa)r dobiva e,e sintetskim
putem iz zraka, te sadrZaje 15.5ft dulika i oko 30%
vapna. Ona se vrlo dorbro raztrzar,a i du5ik d,olazi vrlo
brzo do djelovanja. Vapn.ena je sali,tra sivkasto-biele
boje i zrnate je stru[<ture. Imade vrlo do,bra svojstva,
j e r s ' a d r Z a j , ev a p n a , t e o s o b i t o d o b r o d j e l u j e n a o i n i m
tlima, koja neirnaju vapna. Upotrebljuje
sjetve ili pak ovrSno, t. j. po ,usjevu i to 75-100 kg
na 1 jutro. Kada se brzo otapa nije potrebno da se
poserbno io5 brana.
Valja str,ogo razlikovati NorveZk6 (vapnenu) sali-
tru od vapnenog du5ika.
VaPneni tlu5ik
(I{alcijski cianamid)
VaLpneni se duSik pravi iz kalcjiskog karbida i du.
Sika, koj,i se na,Iazi u zraku. Taj se pr'o,ces zbiva u
pedima kod vis'oke temperature (700-10000C).
Vapneni duSik sadrZi oko 15-21 fr, dulika i do 40p/o
je troje. Miris imade pr,
Vapna. Modrikasto-pepeljaste
54
karbi,du. U vodi se sla'bo raztvara. U zernlji Ba m,ikr'o-
orgartizmi raztvaraju. Vapnerri je dudik irlo alka-
liino gnojivo i sadrZaje mLnogo vapna. Sipa se ili, u
jesen ili u proljeee, no p,reporurda se, da se sipa lbar
1rG-1,4 darna pfije sjeitve, kako ne ,bi Spojevi, k,oji se
razviju prigodtorn raztvaranja, sjernenu koje klije, na-
Skodirli. Sipa se oko 100-150 kg na I jutr'o.
MoZe se upotriebilti ne, svim tlirna, ali ipak naj-
b,olje dje,luje na 'teZern ilovastorn tlu sa dosta gline.
Na ovim tliima moZe se vapneni d,uSik up,otrieb,iti i u
jesen, jer ga oborine knoz zimu ne 6.e izprati. Na jako
kriseltirn tlrrna neka se ne u,potrebljuje, jer na tim
tlima nerrna bakterija, koje su potrebne, da se vapneni
duSik raztvori.
Cijarnarnid rrxnogo bolje djefluje, ako je zaoran, nEgo
ako je s'irpan povrsno.
Vapneni duiik djeluje p,ovc,ljno kod svith vrsta bilja.
Varpneni je dudik vrlo .s.itna prairina, koju vjetar
lako ramala, pa dolazi do oiij,u i sluznica, gdje izaziva
salitra
upale. Stoga do azi u prornet onaj, koji se ulji sa terh*
nirdkim ,uljirna, a,i uljeni vaprneni duSik ne5to kaslije
dje[uje, jer se teEe raatvara. Ako se praSi neka se
mieia sa suhom zemlj,orn. Treba ga duvati na suhom
mjestu, ier se inade rado skrutne, a onda, ga je teZko
mrviti.
Vapneni je du6ik.vrlo dorbar za pob,ijanje divlje
se ili kod repioei i, divlje Lgoiru5ice, ali i, tu svnhu valja upotrie-
biti onaj. neuljeni. (Vidi: Dr. Ma"ntleki63 Vapnen{i duFik).
Amonijski sulfat
Amonijski sullfat iti am,onijeva sol (NHr)g SOa do-
biva se kao nuz€redni proizvod ko,d tvorbe rasvjet-
nog plina ili suhorn des,tilacij,om karneno,g u8ljena,.
U vodi se ibrzo raztapa -a sadrZaje 20.5% ddSika. U
novijo se vdeme osob,ito 'u Njemadkoj pravi iz
u z d u r h as i n t e t i d n i m puteirn, a pravi se po na-
jest
dinu Haiber-Bosch. Sintetidni arrnonijski sulfat
biele iboje. Sa'drZaje 2iL% dlr1ika. Arnonijski sulfat je
vrlo dobro duiidno gnojivo. On je fizi,oldki kiselo
gtr,ojivo. Zato neka se upotre'b,ljava na slabo alka-
55
lidnirn, neutrailnim i sla,bo kiselim tiima. On se sipa a zatim se osuse i rnelju. Djelwanje jest.dobro, a
posti6i
ili u jesen ili u proiljs6o, te ser mo,Ze upotrieb'i{i ri kod u-potrebljuju se kod 'onih usjeva, gdje se Zeli
same sjetve, a tnol,e se upotriebiti i kao ovr5ino gno- viie zelenih dielot/a'
jivo. - Sipal se 100-150 kg na 1 jutro.
Druga du5ibna gnoiiva
Mokradevina
U Niemadkoj je vrlo jako razviien veleobrt duiid-
Mokra6evina (CO(NH:): sp'a'da mealu organska gno- nih umje{nih gnojiva, te ovdie sporninje'mo ove:
jiva i to medu jako to'piva dm,5i6na umjetna gnojiva. (istog
Vapneni a , m 6 n i j a k s a d r Z a j e o 1 < ol 5 ( %
Mokradevina djeluje vrlo dobr'o na kiselim, baziinim du3ika i 32-35%i vaPna'.
i neutrainirnr tl,im,a. A.monijska salitra ( L e u n a - M o n t a n )s a o k o
Mo,kra6eviina ie crvenkast,o bie,la neutr,alna sol i 20% ei$og duSika. od ovog du,Sika %r brzo dieluje sa
lako torpiva u vo'di. SadrZaje do 46% d,u5ika. Ovo duJito^ u o,bliku salitre, a "A, sa' 'duBikom u oibrliku
visoko postotno gnojfvo imade veliku prednost ko.d
arnoniiaka, kojri pc'l'agarnije djeluje'
prevrozniLr'troSkova. s a d r Z a j eo k o
Va'pneno arrnoni jska salitra
Kod upotrebe ovog visokopostotnog umjetnog g1o.
20.5%' tislog duSika i 33% varPna.
;lva rmora.mo dobr,o, paziti pri upotrebi. VaIja naime Duiidno varpn€n,i f osf at s a 1 6 p / od u 3 i k a ,
znati da sadrZaje tri puta vi5e duSil<a od dilSke salitre.
160/o fosforne kiseline i 20(% ttapna.
O.sobito se prep,orruda u vrtlarstvu i cvje6,arstvu.
I(alijsko arnonijska salitra s a 7 6 % )e i s l o e
Ona se rnoZe s sspjehom upotriebiti kod svih vrsta
i(ulturnog bilja, gdje se pokazuje manjak du5ika, a duSika, zs%' kaliia.
moze se mie5a6i sa superfosfatom i kslil.torn soli. . 2. FOSFORNA UMJETNA GNOJIVA
'--
Vapn"tru mokra6evina
Fosforna je kiselina za Zivot i rast kulturnog bilja
Vapnena je rnorkra6evina duiidno gnojivo, koje sa- neoibh,odhorpotrebna. Forsfor je bllj ci'potreban za izgrad'
dr'aje 75.5% dtrSika i oko 261/'vapna (kre6a). nju stanidne jezgre proto'plazrnp a utjede i na gradnju
Valja stoga ra,zlikovati vapnenu mokra6evinu od kionofila. Ona smanjuie po'l,reganje Zita, pove6ava od-
\ apnenog duiika. pornost protiv bolesti, ona skra6uje vegetacijskm pe-
Krvno braSno r,iodu, u,blzava razvoj razplo'dniitr organa, cvjetova
plodova. Stabljika uslied fosforn:e kiseline p'ostp je
Krv-no se bra5no do,biva od krvi. Izgle,da kao tarnn,o
jana i deblja, sjemena se proizvadla viSe a to je sjeme
mrki praSak, a sadrZaje oko !2-I5t% duiika u obliku
bjelandevine ri oko 0.5-10/o fosforne kiseline. SadrZaje iedro i krupno.
i oko 7l--I4fr1 vode, ali se ipak ne kvari. NiJe dakle nikakvo du,do, da se jo traZilo kako bii
Cirn doite s zemljs p'oane se odimah raztvarati. se i umjetnirn putern dodal'o fosforne kiseline tlu, jer
Pri ra,ztvorbi stvara se amonijak, koji s,e do,skora oksi- je p'o,znato, da ve,6ina t1a upravo oskudieva ua njoj'
dira u d,usidnu kiselinu. Djelovanje jest neSto sporije,
Surovi fosfati
a1i je zato' ovo gnojivo doibro za laka tla.
U surovim se fosfatima nalazi fosforne kiseline
Rozno i koino bra5no u teiko to,pivim sp'ojevirna. Medutim to ne
priedi, da
RoEno, braSno sadrZaje 13*1,4% duiika i .ol<o 5% se ti fcMati ne mogu otopiti i da fosforna kiselina ne
fo,sfor. kiseiline, a koZno 1l-I2%' du5ika,. R'ogovi i moZe do6i do dielovanja. Pokus'i provedeni kod nas
papci goveda omdk5aju se parorn irlti k'uhanjem u vodi, i u dru,gim drZavame. dokazali su, da se sur'ovi fosfati

56 57
 mogu s velikim uspjehorn ujp,otriie;biti na, t. zv. pod_
zolas{tim t!it-na, na kiselinn i barskirn ilima.
Surovitr fosfata narlazirno u Rusili, Alzirv, Tunisu,
Americi, a poznati su natn ;i naSi do.ma6i dalrnatinski
fosfati.
Osirn ovih rnrinera nih fosfata nalazi se u prirodi
jo.S i animalnih fosfata kao Sto su to koproliti,
oste-
oliti ;i f,osfo,rna gvana.
Djelovanje surovih fosfata jest povoljnij e u vlai.-
nijern p,odneblju nego li u s.uhorn, a to je i razum-
ljev,o, jer se i teiZko topiva fosforna kis,e,lina djelo-
vanjem vode mo"Ze lak5e fosf,orna kiselina privesti
birljkarna, dok neprotiv f,osforna kiselirna to,pi.va u
izpranim kiselim tlim,a lak5e postaie ,netopivom. Su-
rr,ovi fosfati, kojtit silurZe za gnojernje, rnorraju biti dim
sifnije sarnljeveni, ier 6e rrn tak,o djelovanjg
titi
bolje : brZe.
Surovi su fosfati i mnorgo jeftiniji, ps ih prepo-
ludamo da se up,otri.ebe onako, kako smo g,ore spo-
menuli. 4 ln,ade 'urp,ortreha rnur je ilstaD jedinor va,ljra prrema, 'obid-
Superfos,fat
Surperfosfat sadrZaje f osf orn,u kiselinu s vodi t.o-
pivu. lFrigodorn tvorbe superfosfata ostaje n€Sto (2-3
posto) slobodne sumporne kise ine) On pnema tomu
slabo zakiseljuje tlo u dasu, kad ga d,o,dajerno.
Superforsfat innade vrlo povo,ljna fiziolorSka svoj-
stva te djeluje sa svojorn fosf,ornom kiselinom, koja
jc topiva u vodi, vapnom i sumporom.
Superfosfat se moZe urpotrebljavati na neutralnirn
t.lirna, na slatr,o kiseliinr,, slabo alkaliini,rn
i alkalid_
nim tlirna, a na, frodzolastim i kiselim flirna kao i na
tlima, koja sadrZavajq teljeza i a,lurninija nerha se ne
upotretrljuje, ier nastaju spojevi fosforne kiselinq koji
s1 neraztvorivi.
Superfoslal je'st mrviiast, si,ve je boje pottrlut pe-
pela, iedino ako je ,od kosti, o,nda. je
tamnile bo;e.
Miri5i po surnpornoj kiselini. Kod nas d,olazi u pro-
met superfosfat sa 16 j lg96 f.asforne kiseline toprive
u vodi.
Superfosfat se moZe up,otriebiti i na lakim tlima
58
i to u manjim kolidinarna, jer je fosforna .k,iserlina
topiva u vodi, pa bi s6 s,uvi5ak lako mogao izprati.
Obzirom, na dinjenicll da superfosfat sadriaje u
vodi topivu f,osfornu kiseli1s, treba, sutperfosfat sipati
tiik. pred sjertvr,l, da se tako s[<na'ti pre]razak u v'o'di
topive fosJo'rne kiseline u sp'od, koj;i otapa biljka svo-
jirni [<o'rieqjern (Di[<a[cids[<i f'osfat).
Superfosf,at se mode s uspiehoim uip'otniebiti i ka'c
ov$no gnojiv,o. Ako na pr. .nije bilo mo,gu6e upo-
tri,ehi,ti 6nperrfosfat kord jtlsrerntskesjetve iitarica,,m{.)'
Zerno, suiperfrosfat upot'riehit'i' r-r prrolje6e i posipati -ga
po iznikn,rllom usjevu.
Sup,errfolsfat se rnoie qpo'tlrilelblti zar sve vrste kul-
tu,rnrorg b,ilja, a, osrolbito za one, koje {rnadu ve6u po-
t.rebu, za fosforn,u kiselirnu. Silpa se 150-180 t<g na I
iu'tro.
Dvostruki supe,rf'osf at
Dobio je ime p,o, torne Sto sadrii dv'a do dva i po
puta \/iBe f'osflotrne kisreline nego ohilentil sru{prerrf'osfat.
norn superlosfaftrr uzimati raernj'ernio rn,arniu koltibinu'
Fosfatna igura
-za
jest fosfo'rnio, ft[6s[161gn'ojli\,rot, k'oje s[uie [<ao' siFo-
vime dalmatinski forsfati; FoMartna ziglurra sardlrZaje 18%
ukupn,e fosforilrre kis'eiline; ord. torga ,je oko 70()6 lorpilvo
u fimurijskoj kiselini a Qo/ou vodi. Ona se upotrebiuie
na livadama, u virnoigrradiima, ipa za hrneilj i raz'ne oko-
pavine.
Thorrnasova ilrozga
Thomasova drozga j€ nuzpro{'zvod' koji se dobiva
ko.d tvorbe bezfostornog 'felika. Ona sadrZaje 'oko
je
!l-23Vo f'osforne kis,e,lin,e i 30---'60 vapna' Forsfo'rrna
kiselina torpdiva u linn'Lrrnsfl<ro,jkiselirni. D jel'ovanlie je
Thornastove drorzrge n'elB'to,p,ole,garnlje, pa jm stoga vailia
plro-
dod.avrajti polgl,avi'tro jes'enii, loko'm zirne i ranrolg
Ije,ea. Daje se na jedno, jutro oko 200*250 kg.
Thormasov.a je dr,ozga tarrnna, p'lavo-sit/4, ifii crno-
siva, riede s,rnede-siva pra5ina; o3tr'og opipa i vrlo
teik,a. Ona rnoira, bi'ti dirn finlie samJ,jevena,, jetr je
ornda i dieilo,varnje qjerzino rnndgo bo'lje' Niez{'n'o je
59
 djelorvanje najpovorljlnije na kiselim flima karo r na rrrrrlrrrrrrrrrrrrtttrrr!
lakiSirn tliffna,. ULp,otreblju,je se ,osobito z.a kulturg,
k,oje
os'taju na jerdnroirn mje€du dulje vrernena d,akl,e za
livade, vo6nrjarke, vinorgrade, ,djebeline i t. d.

Rhenania-fosfat
d'dbito je ,ime po svoijoj {vorni,ci. SadrZajs %_Bl%
folqf,oinnekiseline, ko,ja je topirva iu ietrunskoi kiselilni
i ol<'o 40% vapna.

Ko5tano bra qo
Kos,ti sadlrzavalj|u ako 60% tercijalniog vapnenog
iosfarta urz 6-7,o/. vapnenog karb,onata i 2fi_50%t at-
gan,skih tvariL, korjra pripada meclu bj,elandevirne
r masr.
Do{bro koritarno b;raSno, mora biti iz sams kostane
mase berz ,ikakvirh dirru,gih p,rirnjesa.

rui
Ima vii3e vrsr,a
oFr',o,,g
ko,starnrorgbrasna i to:
1. S,uro,vor k' oita.ni o braSno irnade 4_S?it
dtusilka, d 75-78tVa fosforne kis,eline.
2. Paren,o l < , o , i t a n o b . r a S n o d r o b i v as e p a n e -
nJem Na taj se nadirn deli odstr,anitr mast,
-kostidlu.
ali j,orSuviek zaolstaje nasti, koda n,erpovo;ljnro,djelqje.
a\
Imade 3% diurSilka,i 22r,lznf,os,forne kisertine. Biljno hranivo KALIJ trebaju bezuvjetno sve kulturne
3. KoStan,o brasn,o bez tutkala sadrZaJe biljkeitouobliku:
10/o du5ika i 28ll fosforne kiselirn,e.
4,.Ra,zo,r€ns koSta,n,o braSno
4 0 o l oK A L T J E V E S O L I i
irnade 1 dro
3.5% duBika, 72_78[ /r: I,osrforne kiseilirne. 5 o o / oK A L T J E V O G S U LFATA
Linoji se prije sielvc po t kal. juf.ui'l
Kostani superfosfat P s c n i c ai s v e 2 i l a r i c e . . s a l 0 0 , k g 400/o-ne
'iri'::; ;,:!,';;',: |
Kord ,nas dlo[ezi u ,o]bzirr koStami superfosf,art,
saidrZaj'e l7-n%
koj.i
fos,fo,rne kiseline, t,orp,ive u vordi i oko k r u m p","'
i,i!rz','o
ir. krmna i sladorna repa I
I r r Sl 0rt.r
i2l,'"1,',!!, l
uvn
l% dtLrtsika.Prerna torne i nije drrugs, ov,aj kostani sru_ . '
sa 150-200 kg
perfosfat nego l,i superfosfat, koji sadriaje Vinograd, povtte, rani KtUm'
voike,e, fanl krum- |I JU /O-!UB AAur-
500/o-no{KALI-
i 7ft du_ ^^ 1 r . , . /JEV0GSULFATA
< n a n i ks I fDttnn crlt fllTl
.5ika. Ko5tanri se superfosf at p,ravi ia [<osti, kdje s,a_ P.r L sq'Lq'. sa 150-200
drZavaju ve6,e korlidiLne fos,forrn,e kiseting Zbog prometnih poteZko6a moiim, da se poSalju narudbe
takc da se
tutikarlo na razne ,natirne ordst,rani, a onda se kos,ti bez ztr vagonske poSiljke za jesenje gnojenjc vei u proljeie,
r zr proljetno gnojcrrje u jesen.
kefja sa sutrnp,ornrom kiselirniorn pretva,raju u srurperr- Sve upute o izpravnom gnojenju kao i o nabavi kalijevib
f'osfat. gnojiva daje:
Mesnato braSns If (I NRAID PUTS(cIIIIIG
Do,biva. se od odpad,aka mes,a, uginulih z4stupnik Njenadkog Kalisvndikata d. s. o. j. Berlin.
Zivotin ja 'l'"g
-ilIiinchenskih 7rtava 6 II
itd. Poslovnica Zagteb,
SadrZajg S.S-7.5% duSika i IZ_17% fosforne Brzoglas 56-70
kisrerline, "

60 6l
 3, KALIJEVA UMJETNA GNO,IVA pepeo ili
Drveni lug
Kalij je vaZno, ir neorb,hod,frropotrebno
bi,ljno ,h,ranivo, U svakoj kg6i ima dovoljno drvenog pepola, koji u
bez njega n;erna bi[jrnog Zl""t". o", unrlava
ler ras,f sdbi p,odFZaje ol<o 8--10% kalija, 2.5-3r.50/o fosfo,rne
bi]ja,, bilo da se ovo odnosi ne. zrelost
,, tiziofoStom krseline i 3G-350/o vapna! a to, kako vidiimq pred-
ili tehni6korm srnislu rieEi. On upliva
n. erl_ stavlja veliku vriednost, pa ga zato ne valja bacati u
roda i njegovu d,obrotu i izj.edns6sru "l.irru
kakvo6u. Kalij smede, ve6 saikupljati i ,posipati ili u vrt ili na oranice.
Stiti bi'ljke o'd mrazeva i suSe, korova,
fot"rti i Ste_
tnika. Zbog ovih dinjenica mnogi istra,Zivaoci
nazi_ Peiena diibra
vaju kalij trokretnom snagorn i regulatororn
svih zna_
Eajnilh procesa s rbiljno,m Zivotu. Iza derstilacrije alkoitrorla, koji se proizvodi iz.melase,
Kalij najviSs, lreba Somoljasto ,i korenasto, ostaje dZibra, koja se moZe ugustiti i jo5 paliti, pa se
-J":"'arrfr"r,'.,
bilje,
ali ,dobro ,djeluje i kod Zitarica. tako dobije ugljen, koji se z,ove pedena diibra, a kojs
datij
dobro tinjanje a hmelju d,obru ,arorn:u. sadrZaje 2A.5 i 4l% kali,ja, koii se rnoZe u,p'otriebiti u
gnojitbene svr,he.
.Iiod vo6aka i vino,ve loae kailij zuajuhju u raradbi
cvieta i ploda (boja, arornla,
ukus) i njihove trajnosti
pri duvanju za kasnijll 4. VAPNENA (I(RECNA) GNOJIDBA
upotrebu. Mnogo kalijs traEi
povrde.
Kod cvie6a, tkrasnog Do sada je prea-nalo posvedeno paZnje sa'drZaju
drve6a i Sib,lja, utvrtlen je
utjecaj kalija na ib,ogatstvo, gractnjs vapna (kreda) u 'tlu. Na tllma, koje nemaju vaIma
i t.ujrro.i crrjetolru izl<ljudeno je nap'redno po)ljo'djelstvo, jer ako bilje
kao i na dobro prezirnljavanje
,;;lh ill#".
umjetna sn.ojiva sadrzavaiu t;i;;-;"""n nerner izvjestnih korlidina vapna na raap,olaganje, ono
_ Sulijuu' iti slqbo uspieva, krZjavi i naxlokon ugine. No vapn'o
ili sa surnpornorn kiselinom. Kalijeva gnojiva
", Tl:.* ne ldjelluje sarno izravno kao Lrranivo, ve6 hr'tiede
se odJ..18be.'.godine
u st"".;;t;,'iasnije i
9lr::lL_l
na orjugrm mjestima diS6enjern i koncetracijorn povoljno u viBe sa-njerova ,i neizravno na tlo i bilje.
kalijevih sirovirr Njegorva su svoistva 'dielorn kemijske, dielorn fizi-
,soli. od njih
zu na:poeod;ija-'l? *ouo," kalne i diel,orn biolo5ke naravi, a, ovo je u najmanju
darstvo:
ruku barern tako vaZno, kao njergovo izravno dje-
40%-lna katljeva sol Iovanje.
koja je k,oncetrirana so,l a) Vapno kao, ftrranivo. Bez vapna ne rnoZe
6 obtrika kalijevog klorida.
Ova se kalijeva sol rkod nas najviSe Zivjeti ni jedna bi,ljka.
i ,
su postign'uti wrlo dobri r""uftuU.-
"rotr.ifir:. b) Kemidko djslovanje vapna je mno-
3.J:9m llr#e6a le-
Zista tilh soli su u rukarna lq:emuJto*'' goistruko. Vapno pospjeiuje raztvaranje organskiLr
*"tr_
Sindikata. tvari s tlu, odlnosno dini, da se hurnnrs brzo raztvara
' u u9ljidnu kiLselinru, smonijak itd. dalile u srlojeve
Sumporno kiseli kalij ifi kalijev sulfat koji su i kao hranivi sastojci blljci pristupaEni.
koji sadrZaje 4g-52% katija. Nejto je skupljii c) Fizikalno djelovanje vaF.no. Ovo
od
40tl kdjjwe soli i sl,uZi za gnojenje nif:uf.ui'-xo:irn" svojstvo vapns, dolazi do izraZ;alat osobit,o u teZkirn
j-e povoljniji kalij bez klora tlimai. Vapno iinir terZko tlo raftrlirn pa tako p,ostane
dakle: lri.ro,r. iouu, fr^"r:.
duhana, knompira, finog s.foln6g vo6a i povrea, a lak5e .ohradivirn, vo'di pristu,padnijim te pogodt-rje pro-
porgodan je i za teZka zerriljiita,, diranju zraka, svietla i topline, zapreduje stvaranja
na kojrirna se dodat_
kom kalijevog sulfata ne pravi ko,ra kore na tlu: l
na psvrSini.

62 (t3
 d) BioloSko d jelovan je vapna. Tirne Bto
vapno ,polpravlja kemijsko i fizikalno ustrojs,tv.o tla,
stvara ono dobru podlogu za urfirroZavanje sitnih bi6a
- bakterija u tlu, koja su neobhodno p,o{rerbna, za
ra.ztvaranj.e orrgainSllijtrrtvarr.i u t1u i tako plrivedlu hra-
t]MJETNA GNOJIYA
nirve sastojilns ongan^ckih tvari bi,lju. DUSIENA:
Za gnojenie vapnro/m moZerno up,ot,rie,biti Ziv,orili Amoniii,bki sulfat sra 21% du1ika
gaie,nror vaprno, vapnen,ac te laporr vapineni rnulj tz Vapnemo amonijska sialitra s'a 2O.5% dv-
Lvorrnice s'Iad'otra i sadLI,u. Sika i 33 do 40oh tapna
l. Zivo i gaieno vaproo
Vapnena salitra sa t55% dusika i 28,:Z
vapna
Za gno0enj'e s,e upotrerbljava s,amo Zivo vap,n6 prg.
tvoreno u sitan prah. Ako je vapn,o u komadima valja FOSFATNA:
ga p'fije u,p,otre,b'e;gas,iti. To se r.ldirni tako da se kornardi Superfosfat sa 16 i 18% fosforrne kise-
vapnra i to 100 [<g Zivog vaens poprska sa 30*32 litre Iine u vod,i topive
vode i pckri,j.e. D9 druLgog dana kormatdi valpna p,re- Thomasova dnozga s,a 14 do 200/ofosforne
tvrorit 6e se u si,tan praSak, k,oji se rnoEe p,osipati. kieline topive u detrunskoj kiselini.
Zivo i gadenro vapnlo valja, posilp€iti u jesen. Za Kostano brasn.o s.a 30% ukupne fo,s.[orne
o,zilmd ZitatxiLcendka' s'e sipa ved 'u lipnju i,Ii srprnju. ki,seiLine
Na 1 jutlo, [.],ziirna se 5 do 15 metridkih cefiti Zrivroig FIINO GNOJIVO:
vapna. Treba €a pllttko za,o,rarti, jer njegovo je d[,eL1o-
vanrje najb,orlje u mekoti.
2. Va,pnen,ac (valpneni k,arnen)
AMONFOSKA
Sa B0/o du5ika, l2%t fosfotne k'i,sel{ilne
Od 100 ktg vapnen,ca d;o ide se b6 kg Z,ivorg vapna.
8/a, kalija te
Alko se uportrebljava \,zapne{rac za gtnrojith,e,ne srvrrhe
rncrra biti v,rl,o firn.o sa,mljeven,, j,er sauno kao, t,ail<a^7 RAZNA VAPNENA GNOJIVA
moZe do6i do djel,ovanja. Treba ga posipati bar jedan
mjesec prije sjetve irli jor5 bol,je trokorn j,es,eni ilit zime. zastutr)a,tt,.
Djel'warnje je, sporije ,ord Zivoig vapna, pa ga v,alja
u,zerti i vriBe tna 1 iutro. Tak,o se uzitmal nariirrutrnje 20,
a Vl1lro desrto 30 pa tak i 50 i vts,e cenfi n,a 1 jurtxo. Ceres
Dolornitn,i va,pnenac Trgovina urndetnog,
gnodiva na veliko.
s,adrZajg osirn rvapna i magnezija, pa ddel,uje osobito
na tlima', krorj,a nernaj,u dovofljmo m,agnezija.
Vlastnih: Heinz Otto Gerlsch
3. La,Por
Zagreb, Svaii6ev trg 6, - Brzoglars 23-655
Lapron jest smjosa vapne{rca d glime ili pieska
ili itl,ovade. Vapnenaa irnad,e sad vi3e, sad rrrande, p€
ga mbEe innal|i: lA% a nekarda n 80%. Na zraku se iraz- Sve trpute o praviilnoj u,p,oitrebi umjetruh
grlojirva doibijete bezpl,afno kord Gosp,oda,rskog
pad€ q ugrlaste kornade i listir6e a kasnije u mrvidastu
oclJela gorurje lfl\,'rdke.
masu. Ako se ne drobi, lreba ga samljeti.

64
 UMJETNA
ZERDIK
-Radio
lrlEt{ DE
GATOJIVA
(uapnenq gnoiiia)
ZASTUPAZA HRVATSKU
rl,t
cf:

,,KONCENTRA''
D.SO.J. nabauliaite u trgoumi
poljopriradnihproizuoda

V al,t
C|:

Zlatho Desput
ZAGREB, Vrbani6eva ul. 5O Zagreb
BRZoGLAS 22246 _ P o S T A N . P R E T T N A G3 9 8
Tratinshac. 63 Brzoglas51-84

b5
 T
4. Vapneni mulJ lz tvornice slattora t
SedlrZaie 'al<o40% ka,lcijworg karbonata. 0.S fosforr-
ne lciseline, 0.1% kalija i 0.2% dulill<a. preporuia se NAJNOVIJE
onrim gosp'odarima, koji imad,u pos.jed blizu tvorrnica
Sla,dora, jer in,ade j,e podvoz s,kup. Ovaj vap"neni mulj GOSPODARSKE KNJIGE
sadrZaje naime ve6e kolidine vode (oko 46f^), pa w
taho, plata podrvoz za vodu, I(ad se ovaj m'tr,ij osnrSi iz podral1a Sospodarstva i srodnih mu
mroie sadrZavafiIt 70-80% l<alcijevog tcanbonata. Lail<o
se rnrrri. lirana na6i ,6e te u naSem velikom po-
5. Saitra (sips) pisu rknjiga, koji Saliemo svakome na
'Sadra, sadtrfuiie vapno i surn,porrnu kiselinu. Olna
zahtiev badava i franho
daikle nemra bazidna wojstva i ne rnoZe sluZiti za odu-
zirnamjs kiseline tlu, da to tlo postane rahlije. Meilu.
tim sadra Fovo,ljno upliva na ras,t lepinnla,Ea napose PiSite nam ioi danas!
na rast crvene djetelins i lucern,g jer 6e va,pinou
sed,!'i sa sum,pomom . kiselinom kod ovog biljt dati KI.IJIZARA
d,obre rezultate. Si,pa se BS0---500kg na I jutro. Ona
sadrZaie oko 30% vapna. Sadra s,e ,u vod.i teiko otalpa.
1 kg sadrre o,tolpi se u 400 litara vode.
Najvedu vaZnosrt imade sadr.a za 1,. zv. salirtrena
sT.KUGLIr,13X EB
30
U,a, kojih mi irnaderno d,osta. Na ovim zemljama
slabo Sto usp,ieva i donaSaju slah i,li nikakav p.ri,ro.d.

crI,slfa
Dodavarnjern sadrg znatno se ove zernJje p6plsxd"jsju
r clo,nose doba,r p"irod.
Koliko, bllJne hrane sartrZavaJu pojetlXna umjetna
gnojive?
Superf o,sf at sadrzi Le_20% u v,odi topive f,os_
forne kiseline.
Tomasova dtozga sadrZi l4_20%t fosforne
A tlfR&
jest po cielom svietu priznata kao
kiseline topive u limunskoj kiselini i oko iO% vapna
KoStani superfosfat s a d r Z it g _ 2 0 % i o s -
NnJeot.,eDUsteNdcNoJIVo,
forae kiseline topive s vodi i oko t% dvlika,'' koje se sipa u prolie6e, za sve usieve'
vapneni dtrSik sadrZt lsr2t% dusika i preko povrde i t, d, Njenom upotrebom
r[00/ovapna.
Mokradevirna
moze se znalno povedati prirod sviiu
sadrZldo 46fi duiika.
Vapnena mokra6evlna
plodina. Ona ie NAJRENTABIL'
i i d r z i r e o / od u S i : < a
1 26% vapna,
'Amonijeva
NIJE GNOJIVO, ier kod upotrebe
s o s a d r Z i 2 0 . b 0 /dou 5 j k a . dovoljna ie samo mala kolidina a da
Cil-ske selitra sadrZi tl.iofi du5ika,
Kalijeva
dbilno p,oveia prirod,
s o s a d r z i 4 0 - - 4 2 0 1t '0d f u a .
Kalijev s'ulf at sadrli 4B_s2% kallla,

66
 MIESANJE UMJETNIII GNOJIVA
ako se upotriebi za usjeve, koji irnaj,u dugu vegbta-
OLna ginojiva, koja su u srteZ,u sp,o,jena tankorn _ cionu periodu (rast). Tako na pr. za ozime Zitarirce.
crtorn smiju se uviek meduLsobno rnie5afi. Ona gno_ Vrlo je do'bro, da ser sipa i za proljetne uisjeve ve6
jiva, koja su srpoje,nasa
dvostrutkom drto,m _- smiju se u jesen ili to,lnorn zime i,lii vrlo rano u prorljede.
mie5ati neposredno p.rije upotreb,e. Gnojiva. 2. Ka,tijeya sol prrikladna je, kako je ve6 i prije
koja su
spojeLna debel,om - crtrom ne srniju se mealuso,b,no spomernuto, za sve rusjeve. I ona se ,moZe dati ve6 u
rni e,Sati. jesen ili tokorn zirne .ili ranorg prolje6a, a mo,Ze se
pomieSati i sa koStanim b,ra5norn.
3. Amonfoska jest >puno< gnojiv,o, tkoje sadlflsj. gpz
Vapno Thonasooo bra^Stu duiika u obliku ,amonijeve soli (sulfata). Bo/o kaTija
i l2t% tosforne .kiseline u ,obJiku kostanog bra3na i
superfosfata. I Amodonska ,irna se r.l prolje6e 6i,m prrije
uFotriebiti.
5l.ajsko gujtn 4. Vapno ili krei neka se sipa u jesen, tokom zirne
| luarz4
ili u 'rano prolje6e d najbolje da se zaore. Uzirma se
ili mljeveni vapinenac, ili Zirvo vapno ili varpnena. pra-
Sina iza peienja vapna.

Norueika Na 1 jutro treba: Ko3tanog braEna 180*220 kg

sal ilra Karlijeve soli 80-150 ,,
Arnonfoske 250-350 ,,
Vapna 600-1000,,
.e0Yo 4ra N a 1 0 0m 9 : I(oStanog braSna 3--4 ke
lalijsla, sol Kainit
"Kalueve soll 1-1.5,,
Arnonfoske 5.-:7 ,,
Vapna 5-8 ,,
Cilska salitra

UFOTREBA IJMJETNIH GNOJIVA

SJETVA
KOD POJEDINIH
.
USJNVA JAROVL,JENJE
Uslied r:ata nema dovofijno sur,ovina, za proizvod- Imaderno dovo'ljno izkustva da uslied loSe'g vremena
nju stanovitih Bnojiys. u jesen (ki5e, rani sniog, rana zirna) ne moZerno posi-
'iako
Nama stoj.i na razpolag4nju, ne u veliikim jati, ozirnine, a uslied dtreotrajne zirne, visokih snje-
koiiiinaF-a ' gova, dtu,gotrajnih krSa, golornrazice, vjetrovs, znardal
1. KoStano bra5no zirnski usjev (p'Senica, raZ, jedam) sasvim uginurti, a
2. Kalijeva sol time izgubirno ne sarno jednu oielu Zertvu, ve6 6esto
3. Amon"foska puta i sjerne za sliede6u ietvu. knade .doduBe takvih
4. Vaprro ili kree od,lika Senica, koje se mogu sija,ti i ur protrje6e, ali
1. KoS,tano bra5no daje fosfornu kiseUnu. OVa se kod nas takvikr pjenic'a irnade rnal,o, a i te uviek ne
fo,sforna'kiselina sporo razfvara, pa je st,oga naj;bolje, uspiju. Sijerno' li pako ozimq p5enicu u p,ro1je6e, tro ta
ne uspijs, pa ako i izklasa, to je klasanje kasno, rast
68
69
(vegetacija) je znatno dullt, pa uslled dugog rasta
napadne pBenicu rdta, koJa obieno jedan veliki dio
Zetve uniSti.
Ozime p5enice i uobde ozimi usjer,{ imadu izvjestan
zimski razvoj, koji im je potreban, da bi ozimine u
prolje6e vlatale i klamle, i prema tome pravodobno
dozrele, i doniele prirod.
Metlutim je ruskom uEenjaku T. D. Lisenku,,
upravitelju sjemenarskog zavoda u Odesi, uspjelo na6i
postupak, kako s'e rnoZe umjetno nadomjestiti zimski
razvoj ozimina. Taj je postupak nazvao on rjarovUe-
njemc. Rusi naime nazivaju jaro Zito )Jarnovje(, pa
odatle i rled >jarovljenjeo, koju je rieE poprimila i
svjetska gospodarska knjiZevnost.
U 6emu so sastoil iarovUenje
Kako znarno, ozima p5enica, ako je posijemo u pro'
lje6e, ne vlata i ne klasa, ier joi niie dostajalo nizke
topline, smrzavice. Nedostatak nizke topline sprjedava
dakle prlelaz ove razvojne dobe, koja je potrebna, da
prouzroti vlatanje i klasanje,'
Tu zimsku hladnu dob, lto je preZive ozimine u
nekom podiva,nju nazvana js ajarovljenim stanjems,
Prema tome je potrebno, da biljka prode to stanje.
To se stanje poludi sa samim sjemenom i to dodatkom
vode i topline, a zatim se sjeme izloZi nizkim topli-
nama i prema torne se skrati ditava jesen I zima, pa
se tako to sjeme sije u proljete, te ono vlata i klasa I
dozori. Isto tako, kad grdd (tuda) unisti kukuruz, ja-
rovljeno sjeme 6e jo5 dospjeti i do.nieti redovan pri-
rod. Dakle se ne sije s jesenl u zemlju, ve6 se sieme
jarovi na Zitnjaku u p.roljede i kad ie jarovljenJe
gotovo onda sije.
Grupa blljaka sa smanjenom topfinom JarovUenia
Za jarovljenje Zitarice potrebna je toplina od 0 do
+150 C, Sto zna6i da se jarovljenie iitarica m,ora
obavljati ili tokom zime ili pak za to u udeieinlm hla-
dionicima. Tvorivo (materijal), koje je odreCleno za
jarovljenje, mora biti 6isto .od korova i drugih pri-
mjesa, a osobito od polomljenog zrcja, jer se na tom
70
sjemeflu pojavi pliesan, koJa prelazi 1 na zdravo sjs.
me. Dobro jg da se prije jarovljenja sjerne upita na
klijavost.
PreporuEa se, da se sjeme odredlenoza jarovljmje
podieli na ,obroke - hrpe, koje bi odgovarale koliEini
zrna za j,ednodnevnu sjetvu. Svak;irobrok tr.eba tofno
ianjeriti - izvagati i prema tomu ;izradunati kolilinu
vode za ovlaZivanje.
Kolidine vode za 100 kg sjemena:
ozime pienice i ozimi jedam treba 37 kg vode
jar,e, kasnije odlike p5,enica ,, 33 ,,
jare,,ranije'o,dlike p5enica ,, 31 .,
zob i jare .odlike iedma ,, 35 .,
Koli6ina to6no izradunate vode dodaje se u tri pri-
bliZno jednaka diela, svaki put uz dobro mie3anje
zrna, da bi se voda 3to jednolidnije razpodielila Poslije
prvog ovlaZivanja hrpa se ostavlja razastrta u sloju
debljine od 25-30 cm za vrieme od 2-3 sata i ope,t
se mieSa l,opatama. Drugo ovlaZivanje obavlja se kad
prvi o rok vode bude Fodpuno usisan (sjeme tad iz-
gleda opet kdo suho). Postu ak oko drugog ovlaZenja
je slidan onom prvom. Posljednje ovlaZivanje .obavlJa
se tek u jutro sliede6eg dana, dakle po prilici nakon
12 sati.
Poslije p'osljednjeg vlaZenja treba pazitl. da se to
plina u hrpi ne popne iznad 10-120C, jer pri ve6oj
toplinl rast klice brzo napreduje, dok prije retene
topline sjeme tek Sto pokazuje rast kroz 15-20 sati.
. JarovljenJs ozime p5enlce i ozimog, Je6ma
Poslije tre6eg ovlaZivanja hrps se zmom ozime
p5enice i ozimog jedma treba raz5iriti u sloj takve
debljine, da se topllna u nioj mienia samo od *5 do
100C,kod te topline jedan dio zrna imat 6e ve6 kroz 2
dro 3 dana razpuknutu epidermu pri donjem dielu
klice. Kad broj fakvih zrna naraste do 3-5%, wl.da
treba toplinu u zraku od 24-36 sati smanjiti na +20C,
Sto se postizava smanjivanjem debljine sloja zrna. To-
plina .od *.20C je najboja za jar,svljenje 'ovih kultu,ra.
7t
 F

Janovljenie ranih iarrlh pEenica

Toplinu u hrparna treba nadziraiti vrlo todno, regu-
lirrajuc.i je 'debljinom sloj,a zrna. U sluda:iu da toptrina Po,stije tre6eg ovllaZenia zrno se razhladuje, do to-
u hrpi padne na 00C ili rnoZda izp,od, onda valja sloj pline oko 100C i na toj toplin,t se drZi 1 tou-<u-s--j
zgrfavati u ve,6i sloj, s rpo pofrebi i hrpe pokriti vre- iun". ptl-:uns fqrpline, do'pu3tena je 'od i8 -do 150C'
6ama, ceradarna i sl. uii i" ttuit"tje izrnedu +10 d'o 120C' Jarovli'eni€ 6e
Osim stalnog nadzota nad toplinom, treba paziti i rutS."r ,i s d'o ? drana. Ne'obhodno ie vlaZenje po-
jo3 nema oko 3fr1 zrna
na v aZnrost zrna,. Prti smanjivanju vlaznosti presrtaje trebno, ako kroz 3---4 dana
rpo.rntrog za klijanje. U tom sludaju deje se hrpi
vidljivi Zivott klice, te se gu,bi anadenje o toku, jarov-
ljenja. Dobar znak, da jarovljenje napreduje jest stal- 2-3 litre vode na svakih 100 kg zrna'
no pove6anje postotka zrna sa razpuknutonn epider- Vrieme sietve jarovljenog siemena
rnom u predjelu korjenii6a zameUka. Ako poslije 15-20
Najbolje je v'rieme sjetve jarovljeni;m sjemenorn u
dnna ocl podetka jarovljenja kolidina talkvog zrnja nije
vrlo iano ;prorlje6e. Ako je moguda rana sjetva, onda
dostigla do 50%, oinda je to znak, da je vlarge nedo* jer 6e se
rok jarovljenja rno,Ze se skratiti za 10 dana,
voljno i da treba dodati vode u kolibini od 5-8 kg
Oaljn:e jarovlienje oibaviti na o :anici u lok11 nicanja
(litara) na svakih 100 kg (uzima se teZina zradno -
i prvih dana razvitka biljke'
sulhog zrna). a
Sjetva se o,bavlj,a sijadicama, ikoje siju u redove,
. Vr:iernre, koje je p'otreibn'r,oza jarovl.jenjre vrsta ozime kolid{na sjeirnena ista kao i l<,od nejarovljenog $ernena'
pseinii.ce i ,ozi,mog jeime, kre6e se od 36--t50 dana, prema
pa prerna tornu treba, jer je sjerne nabubf,eno' otvore
oadb,inarna pojedtinih vrsta.
ja'de 'ottvorlti.
Jarovljenje kasnih jarih pBenica, zobi i jarog jebma jarovlienja
crupa biUaka sa visokorn toplinom,
Po,Eetak jarovljenja je kao 5'to j'e ve6 op;isano. Po- prosom' sirrkom' i
Pokusi sa kukuruzom, .gr'ahom
a'li konadni
slije tredeg ovlaZivanja, dim se u hrp'i trtokaZu zxna sa soj,oirn pokazali su doduse dobre posljedke,
kod Zita-
raapr.r{knutom epiderm,om, treha toplinu odrnah sma- cilj :os nije postignut, barern ne onako kao
njiti se 10-120C na *2 do +5qC (smafiivanje6 sloja rica To se jos izPil'uj
i mieSanjem zrna).
Krumpir
Pri janovljenju zobi i jarog jedm'a sjeme poslije
irnati
{re6eg vlaZenja tr,eba driati u tok'u 15*20 sati na to- Za jarovljemje uzirnaju se gornoji, 'a--treba
pod.esnu poouio.ij" i doibre vrste' Prostorija rn'ora biti
plhni 10-*120C, poslije toga je trerba s;manjiti na+. 2 do
sundana sa dobrom prornajorn' Toplina u
+50C, nq iekaj,udi pojavljivarnje 3--4% zrna sprenrnog toouttu"i
za klijanje. prostoriji 1r5*12pc, koja se rnoZe i ugf,ijavati' Za ia-
je oko 35-50 m2
Toplina iznad *5oC p,a'do^ *150C ne zaustavlja i'ovljenjl 1000 kg kru:mpira potrebno
janovljenje biljaka iz ove grupe, ali 6e zrno iztjerarti povrEine.
na toj toplini i korjernEid i k,oleoptil, te 6e ,omoguCiti Gornolii moraiu birti zdravi'
sjetv'u, Sarn je Posr[uPa1k sliede6i:
go{ovo 35 dro 40
A <o sjerne ima dowo,ljno vlarge, ono Le imati 3% 1. Odaibiranje gornolja irnora biti
jer t'olil<o traje iarovljenie' Gornolje
zrna sprernnog da proikliie za ,*6 dana od podetka cLanaprije sad,nje, tl%' raztopini for-
jarrovljenj,a. Ako toga nerna, onda se dodaje p,o 1-2 t.i:" jarovlienja razklulili u
go-
Iitre vode nal 10 kg zrna.
"it:"
-"iit, iL.ou 5 minuta. Nakon razkuZbe donose se
za jar'ovljenje i tu se slaZu u gorniilu
Jarovljenje traje 10----{5 dana ve6 rprerna osobinarna -ohiu'pro,st'oriju
do,titne sorte. ;;;tl;;" ov'dje'ostaju za vrierne o'd 2 sata'
"ur.do*.
IJ
:72
 sata se gornolji me6u u tanak sloj radi
Stgz 2 -- zuEenJa, Gorskom Kotaru, Bosni pa i Lroi mo6i 6e se s uspje-
koje ne smije dulje trajati od 24 sata- hom sijati psenica, pa i kukuruz, koji do sada flobte
2. RazkuZeni i osurs,enigomolji me6u se u hrpu od lije dozrievao. U mn'orgim na5im krajevima zuban ku-
20_cm visine, a toplina se u prostori5i povlsina kuruz zbog kasnih rorazeva jeseni ne dozrieva, a ja-
12 do
150Ci na toj se visioi drZi u t,oku iO_ts O"rr*,
judi da oka podnu rasti. Za vrieme eut"_ rovi li se sjeme zubana, ono 6e prije dozrieti.
ovih 10-"_lbdana Svalkako i za nas ima, ,ovo jarovljenje veliku vaz-
nije potrebno svietlo. Cim se podnu razvijati
oka, tre_ nost, pa mu trerba trtosvetiti oso,bitu pozornost.
ba smjestiti gqmolje tako, d.a mogu imaii ao""ii"o
svietla. KAKO DUGO KLIJE RAZNO SJEME
3. Najpovoljniji su uslovi ze jarovljen.je. ako se
go,molji smjeste u l-2 sloja ,r" podu iti-na Psenica ozima 3 do 4 g. RaZ jara 3 do 4 I'
itetaze. a Pienica jara 2 do 3 g. Heljda 6 g.
mogu se objesiti i na vrpcu (Spagu) tako da se pro_
bodu iglom i nanizaju jedan do d".rgog". RaZ ,ozima 1 do 2 g. Kukuruz 4 do 5 g.
4. Pri toplini od l0-120C, dovoljnom Grah i graEa[. 4 do 5 g, pr.oso 2 do 3 g.
svietlu i Fro_ Le6a 2 g, Bundeve 3 g.
maji, jarovljenje je gotovo za li_40
dana--od dana, Lan 5 do 6 g. Dinje 6 do 7 g.
kad su gomolji donesli o pro"torl:rrl
_se
podnu bliediti A"ko klice Konop,lja 3 g. Lubenice 4 g.
i postaju dugq znak je aa iii"'ventila-
-poor,to"i:" g. 5 g.
cija nedovoljna, ilj je svisfle slafo ifi Je Repica a do 3 Rotkvice
l" Djotelina crv. 2 do 3 g. Kra,stavci ? d,o I g.
vlaZna.
Lucerna 3 do 4 g. Mrkva 4 g.
Ako su gomolji na daskama,. podu iii
stelaZama, Esparzeta 3 do 4 g. Pastrnak 2 g'
treba ih svakih S-10 dana preokreiati,
tai<o Oa gornjl Mak 2 e. lPersin 3 g'
sloj dotte dolje, a donji gorre.
Repa 4 g. Cikla 5 cto 6 g.
Gospodarska vaZnost jarovlienJa Kupus rani 5 g. Luk c. i Eesnjak 3 g'
Kupus kasni' 6 e. Kora;ba 3 g'
Ved to, da se ozim,o Zito moZe sijati prolje6e, Salata 4 g. Celer 3 c.
ogroman je napredak, ier se moZe dogoditi,u Jedam ozirni 3 do 4 g. Paprika 3 g.
da ;esen_
ska sjetva iz bilo kojih razloga propad;e, Jetarrl jari 2 do 3 g. Sparga 3 C.
to mi moZe_
i"to ovo sjeme, ako ga jarovimo; 3 do 4 d"
39. u protjeee sijati. Zob 2 e. Suntanica
U6inak je isti.
Jarovljenie ima i neke dguee nrednosti. Tako
na Koliko postotaka klijavosti mora imali zdravo sieme
pr. jarovljena pSenlca daje inatno po-
nejarovljene. Omogudenoje dakle Aa se
bolj; br;sno od Gos;podarskapraksa daje klijavost sjemena u
odlike obzirom na kakvo6u. Bilin,ogojcim"
--:"
uzgoje Uolje stotcima, koji nam kaZu, kolijt<o je o'd 100'sjemena kli-
a"f.t" javo. Klija li oa fOO ztna 70, kaZemo da jo klijavost
dana da se posluZe
prigoje.prilika, tim ns!in,s* *"goj" i O" io pottot"f.". Tako dobro sjeme treba da ima,ovu kli-
nove odlike. javost: pSenice95, raZi 90, ieema 94, zobi 90, kukuruza
Veliku prednost imade jarovljenje I g6, St"Sk" 92, le6e 96, grahorice 9?, boba 92, repice 96'
u tome, Bto ja_
rovljeno sjeme i brZe dozori, pa prema-tome
raznjm biljnim i Zivotinjskim S,tetnicima (k,od nas
iznlegne iana gS, kom'opjs 95, kupusa 93, nrrrkve 59. orvene dje-
pose opasnoj rdi),
na_ t"ti"" rio, bieie djeieline 80, lucerne 86, seradele 60'
koienike 8s, i vodopije ?? posto' Ovi su brojevi uzko
Ovo pr,ona5aSdeima i za nas vellku vaZnost, pri Zetvi'
ne samo za p5enicu ve6 ir za neke dnrge
i to ovisni od star'osti sjemena, stepena zrelosti
b,iljke. U natinu vr3enia i, spremanju Euvanja'
74 75
 Podatci za sietvu kulturno{ bilia,

bi'Ike
i ""s'la 11ffi1ffiffi/l.*t"Jj*l
l:--i ,

/6fiil.ffi#*3.m#ffi*
.,,
/nffi,:ilf+l
r[/ffFl
l+l=
Grah (pasuli) . . . .I f 80-125130-60'l ,120-180150- ir, l1lo-as 4-I 1
|
I Leia /Jodivo . I 60-1001 50-90 i - 1100-2201 90-150 1)0-251 2-3
.l it;il:".".' . : : . . tio-zoolso-iiol lis0-3001r30-is0 lr0-i0 6-s I
ls"iu -'l3s-s0 l-lL - 160-85 l r 0 - 4 0 4 - 8I
Grahorica obidna 140160-100i- llzs-:02's-4:i
iro ]1120-160]100-1401
rrr.Korietiaiei r I I lL I ] ll I I
lgomoljaiell llll lrrl
I Krumoi. . ll I tz-teql ll - 20-30q 45-65 4-L0l
lcieotu ....1 - |6-7ql lto-tzq - l6s-7s4-101
Slad rna repa I to-tz'ltz-ts I so-+o to 20,:4945 2-3 |
K,anskarepi . . . . il - I 10-12 | 8-10,1 20-30,0-20j145-541 2-3 |
iM,k,nu ... i 3-4 l z ' s 3 1 2 - 3 l l 1 0 - 1 2I 6 - 1 0 l s - 4 l 3 s - 4 s 1 1 ' s - 2 1
Cikoriia.....'.1 * l2's-3 l- ll l8-10 14-sl8-3310's-11
Repa .
okrusrica . 111.s-2 t-, t t-n 1-1's10's-1 1-r
I I 1 130-401 l
IV.Krmnobilie I I ll I I ll I I
lI-u""roufMedica(osa-l I I ll i i l] | I
I tivat \12-77 110-tsl- l2s-3s120-30 I - lll-lsll'5-l5l
lCrro"nudietelinafTrifo- i ] I I I I i
I l i o - o r a t e n s e ). . l l 1 2 - 1 5 I 9 - 7 2 | ll t6-24 | 12-18 | 1 1 1 - 1 5 l1- 2 |
I Bi"lu diet"li',^ tTrifo- | | ll I I ll I
I rio- repens) I 6-8 4-5 | - L l1 0 - 1 5 I 8 - 1 2 llli-lsl 1-2 |
I Ink.rnutni dietelina ll I I ll I 1l i I
I | (T.irol.incarnat.) ll rc zo | 12-17 | - 1130-40 I 34-30 111-1511'5-15l
 Podatci za sietvu kulturnop bilia.
Potrebno sieme po katastralnom
Polrebno sieme po hektaru kg Udalje-
Dubina
Vrsta btlite nost
omaSke redova s,etve
I u redove oma5ke I u redove I ukuiice
arrano 81' ano ceutimetara
IV. Krmno bilie
Esparzeta (Onobrv-
chis sativa) u mahu;i 110-150 70-
Ranovka 1.5-3
.(Antyllis
vurnerarraJ t0-72 8-72
Seradela (Ornithopus 1-3
sativus) 25-30 20-23
Zeleoi kukuraz 80-140 50-1
r-15 1 - 1
Mohar (muvar) (Se- 4 3-8
taria 6lermanica) 20-30 75-25
Goruiica biela lSi- t-2
napis alba) 1 5 _ 1 8 12-75
Engl liuli za sieme
(Lolium perenne) 77-23
Taliian. liuli za sreme
| (Lolium ita(I. 17-23
I Klubdasta oStrica
| (Dactylis {lomerata) 9-11

Pahovka (Arrhena-ll
the rum avenaceum)ll I lrn-n'l - ll - luo-ro ,o-251
Grahorica (l|idasaliva)11110-150|I 80-1201 11-151
3-s
Grahorica kosmata lllso-230
l12o-1eo
IVicia villosa) 90--130| 70-1001 Il130-170l11o-1s0 r1-1513-s
RaZ za krmu 120- i50 1100-1201 Il180-240140-2oO | 3-s
Vunjak (Lupirla) 100-150 eo-1201 11-1513-5
I lllso-230
lloo-130
V. Trfovaiko bilje ltilt I
Konoplla . . ll s0-70 I *-nt | - ii uo-roI tt-to L5-20"2'5-5
Lan . . il170-200I 80-e0| - 11130-170
1120-160 8-1212-4
Duhan . . I
omma - ll660000')1115-30
$ana +5-60l
Hmelj " i l lll0-10 | - l3-5ooo')l 25oo
-30'ooohi , c l c a r00-200
I
Sirak l 6 - 1 0 i - ll - l2o-4s
Suncokret . " i ltl Iro l-ll - l1s 60 I s-s
Hren ..ll l-112-15000,)ll l- t-
1) bilidica, 2) sadnice.

Glcdc umjetnih gnojiva i sredstavaza zai;titu bilja od raznih bolesti i Stet-

'nika obratite se na: KEMOPROMET D. D. - ZAGREB
Gunduliieva ul. 40 PoIt. pretinac VI. br. 3r
\t Brzoglas broi 7z-84
\o
@ Podatci i,etve kultu' nogi bilia,
Prirod po katastralnom jutru Prirod po hektaru t hl.
zr\a
bilike zrtalsla-"1,€omolia vaie
| | Korlenla

I. Zitarice
Ozima pSenica d-15 15-30 75-26 26-55
Jara pSenira 7-70 8-18 72-20 74-28
Ozima rai, 6-72 15-30 10-20 26-52
Jara raZ 4-10 70-22 72-20 16-32
Jedam ozimi . . 9-18 12-20 74-28 20-34
Jedamiari, dvoredac 7-74 10-15 12-24 77-26
Jeiam rari, detveror, 6-10 7 -14 70-17 72-24
Ozimi pir . 5-72 7 -20 7-20 10-30
Jari pir . 5-72 7 -20 7-20 10-30
Zob 6-72 12-25 10-20 20-40
Kukuruz l0-20 75-25 t7-34 26-40
Proso (proia) 6-t2 10-20 10-20 77-34
Muhar 6-10 70-20 70-20 12-25
Helida 4-6 6-15 7-70 70-26
II. MahuniaEe
GraSak 10-1s l 77-26

tsb
EFFg= (t)
a:E V ExEgF o
-*e vi, = 69r-n;
_=- =
='H
F z ^X ; ;I le oe
E. u.F'
:=-De; Y" -O
6' 'd {o ;1'
l-='I G o -,
t; E = E .
E
Oa < olt;.
=- F D
sEr f H tr9
a E o 6'H.F' Ft
I o fio q)
;i*
y i,
=:
e
=
:- Gi
o-6'l e ', /\
CD
,0q5: O
:. | > U ) 6 'vS
x
=F= { : FI
El
= ,;EH.gh
E E e
' ='=+ #85?3
o< r-t .:'
i tfAt Q Y O o
giE - 9
H I
)nH
6i' d lqc Jo.c (D
 :'..r.t.r..rr.rrt..rtrrr.rrrrrrr.!!tr.rr.rrrttrr.t.

a A

b A Xa)i G)
J * 4 .
-d
== a e
r- rl OJ
E
se gu
9' ry 9!J
F'A vi,
B E
wlr N< - I +Cog
A
v
f, s Ni<
l-4 -t
d \<6 o d E^!J
E - nro;'
e
- d t ^ !
F' aPg tt
(n
"ct
El '. - - - € FE:
40. F (, \ ^ F
5pe q)< U7
iPFa r
L \ V €rH:
H T 9);ib< aE i\-
FE
-. !D
en
SE E[
5= C!( t^-
o<p !{
<
OG -J t- ii'
aD !.
F-t rgl o-
effi-
-IrE
"..
E6 (t) 6oP.
Y, -, : tre *{F ;'oq5
?r:
H@ t- o;: a
t€D n- r-t
!] F-
n ad
- ='" -lD
\ oi-
ta

brrt...rrirr.r.. serrrrrrrrrrrrrr-!

Grah (pasuli) 8'5--16 6-10 ll 8's-17 10-27

Leda (soCivo) 4'5-9 4-7 lt 8-16 7- 1 2
Bob 7-17 t2-25 12-30 20-45
Soja bob 7-14 12-78 r2-25 20-30
Grahorica obidna 6-10 /-lJ 10-17 t2-26

6-15 50-100 10-17 85-170

30-70 70-200 50-120 120-340
s- ts 25-35 125-175 g_zo 40-60 200-300
4-12 150-300 7-20 260-524
o'6-r'2 30-40 150-200 1-12 50-70 250-350
20-25 60-90 50-150
120-100 200-700
IV. Krmno bilie o/o o/o
Lucerna (Medicago . Iht.
sativa) . 2-5 25-45 3.5-8,5 40-80 83196
Crvena dietelina
(Trifol. pratense) 2-5 18-35 +-I 30-60
Biela dietelina
(Trifol, repens) 2-2'5 72-15 3'5-4'5 20-25
Inkarnatna dietel,
@
(Trifol. incarnat.) 5-6 r5-25 8-10 25--40
 C) Podatci i,elve kulturnog bitia.
N)

Prirod po katastraloom iutru

Vrsta btlike
ihr.
metr. centi

IV. Krmno bilie

Esparzeta(Onobry- 4-6
chis sativa) 12-25 6,-10 20-40 65 96
Ranovka [Attyllis r'5-4
vulneraria) 12-30 2'5-7 20-50 96
Seradela (Ornitopus 2-4
satiuus) 17-25 ,'t_-u 30-45 73 94
Zeleni k:okutuz 250-350) 430-600) 95
Mohar (muvar) [Seta- 5-t
ria {ermanica} 15-30 9-13 25-s0 /) 99
Goruirca biela (Si-
napis alba) 70-160') 230-340') 80 95
En€l. liuli za sieme
(Lolium perenne) 2'3-2'5 4-4'5 77 95
Taliianski liuli za 2'3-2'5
si.me (Lolium ital.) 2.3-2'5 4-4'5 74 92
Klubdasta oStrica
Dactylis glomerata) M'5 75 73

Pahovka (Arrhena-
therum avenaceum) t.7-2.3 il 3-4 zsloo
[nhoilca ([icia saliva) 15-30 ll rs-so
ll
Grahorica kosmata
(Vicia villosa) 18-40 tl
tl 25-60
I
RaZ za krmu 20-45 35-65
Vudiak (Lupina) a-ts L2-20 8-25 20-30 68 IJ
tl
V. Tr{ovaEko bille
tl
rtao n o p l t a 2.5-4 30-50 4-7 50-90 80 q 6
llil
Lan 2-5 14-16 3'5-8 5 25-30 80 )3)
Duhan 8-10 10-14 70 ) 5
Hmeli 7.7-82) :ll il 3-14r) -I J 92
Sirak 8-18 4-8r) 14-30 7 -t42)
Crveni luk 2-2'5 so-roo 140-170 ,l
Suncokret 8 -16 L5-25 llL3's-4'5
2- 2 2 22-37
Hren rzo-aaorll zw-z+s :
') ') t) cime t) t ori"oi.
zelene krme ) osudene stabljike flavica

Napredan lospoilar upotrcbljule za razhu2ba sJemena od tardeill smtdliioe snieti' snie2ne

pliesniI draglh b olestt,,CER E TA N". Nabaaite hod; l) B n,yen <<-Q haama-
h, d. odlo za zd|tita Prcrddoaideaa 76.
iE
ri
PRIBLIZNA TEZINA 1 KUB. METRA U KILOGRA.
TVARI ke ke
MI}VIA RAZNIII
Bukva wjeZa 1000 Briest zreo ?00
kg ke > dozr,ela 750 Bor. austr. svjeZ 950
P$enica 71O--420 Slama ozima 60-70 Jasen 6vj€E 900 )) zreo 750
> zteo 700 top.ola svjetza . m0
P.ail, 6610-780 Slarna jarina 50.--60
5E0+640 Slama mahu-
D,ud zneo ?,00 >zrela...500
Je'darn
njada 45-55
Jabdka zrela 800 Platana svjeZa 90C
Zab 4'00-500
pre5ana 200.-270 Orah wjeii 900 > zrela. 650
Proso 5P0-610 Slama
,, zreo 700 Hrast luZnlk w,jeZ 1010
Grah 840-880 Slarna sjedkana 5M0
Briest svj,eZ 950 )zreo..750
Bob 750J850 Pljeva 90-1215
Gra5ak 780-820 Kukurqzinac 60--€0
Raane 0vari
Soj a 770-790 Konoprlje stab.. 90-120
D jeteliina 790,--800 Konoplje sjerne 500-.530 Des ilirana voda 1000 Sbjez i sla,rnnast gnoj 500
SLundanica 380'--420 Lan sjerno 616-680 Maslac 940 Zre,o gno,j gO0
Grahorica ?60-800 RiZa gola 780--400 Drveni rugdjern slatki 160 MoSt groZtls 1080
L'e6a 780-820 Orah rplod 650--6[5 ,, iaki 220 Kosti 600
Vudjatk ?80*800 RiZa plod . 65(H?5 ,, miesani 200 Zemlda glinasta 1900
700---800 RiZa s lpljevo,rn 470-490 Brasno Seni'dno 500 ,, h,umurnozrra 1100
Kukunuz
Sirak Kukurua ?50 Treset sru,hi 600
Ilrurnpiir 625.-725 540-560
Zft Mlieko 1030 Vino 980
I{,ravslka repa 625---675 b(toLb6o
Mrkva 660+760 Kestenj 780-800
Koraba 660-760 orasac (sjerne) 340!-360
Porstrna'repa 55H60 Masline svjeze 400--*420 Svevrste siemeniau naibolioikakvo6i
Sladonna re,pa 600-7O0 Natrij. salitra1000-1200 i zaiambenoikliiavosti dobiiete kod
Rezanci 5e6. rep. 320-3,50 Vapnena ,, 1000'1200

B,Tert%Widcw
Krurnpip ,135-145 eilska ,, 1200
Livadna trava 326-345 Arnon. sulfat 900-1000
Djetelina zelena 32 -345 vqpn. dr.rsik 900-1000
Sfu,no lucerne i Molkra6evina 630-670
djeteline 75-90 Ko'5tano bra,Sno 700
Sien:o firre5ano . . 90-100 Smperfosfart 80O Vlastnik: A, JELICIC
Djetehn. i fnicer. Thormasova
sieno preSalo E5-100 ,drozga .215O-2,O0 TRGOVINA SJEMENJEM,
ZEMALJSKITVIPROIZVODIIVIA
StabIa I VRTLJARSKIM ORUDJEM
Jela svfeZa . 100 Clrabar dozreo 860 UAGREB
,, dozrela . bau Ko,stanj svjeZ 1000 VLASKA UL. 7? POD ZIDOM 12
Hrast wjeZi " 920 > dozre,o 1000 Erzorgil{rs44-91 Brzoglas 61-58
,, dozreli . 8?0 Tre,Snja svjeZa 1000
Grabar svjeZ . 1100 > dozrela 750 TRAZITE CJENII(E!

84
85
 Koliko gnrbe ulJevl Euvaqjem 2. Spremante krumpira za zlmu
P5enica A-l % To je tim teZi problem, Bto snr ve6e kolidine krum-
Jedam t-2 % pira, koje treba pospremiti i duvati. Malene kolldine
RaZ l-2 % lat<o je spremiti i duvafi, jer se rnogu lako prsgls.
Zob t-2 % dati, legla gnjilo6e mogu s,e iz njih u svako doba od-
Kukuruz u klipu . 10-25o/o straniti. a jer ne leZe u debelom sloju, ne ugrijavaju
Krumpir +-5 % se tako jako, da bi se znojile, sto moZe bitt najkob_
Repa 4-5 % nijim uzrokom kvarenja.
Repica 12-15%
Sieno 8-10%0 Gradaai, koji lmadu urettne podrume, mogu cielu
" godi5ujs potrebu krumpira vrlo dobro pospremiti
Otava S-IO% u
Povr6e 2-5 % ilrvene sanduke, koji treba da su ili Eupljikavlh stiena,
lli ilaske ne smiju ilobro jectna do druge zatvarati,
tako da krumpir moZe nesmetano disati. Ako se t!a-
PROSJECNI SADRZAJ ULJA NEKOJIH ULJEVTTIE kle stanovnicima gradova omogu6i, tla nabave u jesen
BILJAKA potrebnu kolibinu krsmpira za cielu godinu, bit
6e
time mnogo olaksana obskrba krumpira ktoz zi'0rr:uza
Sun6anica 36%
otro graalanstvo,koie nema kamo spremlti krumpir za
Orah 45%
Sezam 44-53% svoiu potrebu, ve6 je nuitfuo upu6eno na kupovanJe
Ora5ac (kikiriki) 40-45% na malo, OalDaataiu naime ne samo veliki tro,Fkovi
Ricinus 30-40% uskladiStenja ili utrapljenja za tal krumpir, nego i
Lan 33-36% neizbjeZivi kalo kr,oz zimu, koji po,predno iznost oko
Repica 25-37% 77%, ali m,oZe I prema5iti 28fi', ako se rafuna sa
Kukuruzne klice 18---e0% duvanjem dulje od travnja.
Maslina 16-18% Inaie se krumpir moze odrtafl preko zlms dobar i
Pamuk 15-15% ztlrav rl razliEltim skladisiina, ako ona samo zadovo_
Soja 14-18% Iiavaju osnovnim naEelima za spremalte I .Euvanje
GroZdtanekoStice . S-12% krumpira, a to su ova:
Bundevske ko5tloe 30--45%
l. Krumpir rlort s sklatli5te ato6i posve suh, hla-
dan I zdrav. Ako je krumpir ala;naf,, mora se prije
NAS KRUMPIR uskladi5tenja osu5iti, tako da se razastre na suhom
njestu u tanak sloi, gtlje se po potrebi I prevr6e, da
1. Potreba krumpira za Uutlsku prehranu bi se posve osusio, te na njegovoJ povrsini ne bude
mokrih grgrlica zemlje.
Od svih vrsta biljne hrane krumpir je - oslm
kruba - postao najvaZnijom, ier u mnogim krajevima Ako js krumpir izkapan ill preva,Zan za Jako
toplog, sunbanog vremena, tak6 6n se prl suBeuJu
zamienjuje kruh, pa tako I u siromainim ratlniEkim
i probiraniu ugrijao, ne smije se vru6 stavljati u brpu
obileljima, i nora ca. hiti svaki dan ne stolu, Sto je (bilo u trap ili t podrum) jer 6e se inaie znojiti, a to
ku6a siroma5nija, to je u njoj potrosak krurnpira 6e biti Bovodom ill za s&iilo6u ili za klUanjo prije
vedl. , , ll reil,a.

86 87
t
 4. Krumpir ie ihiva bilika, koja u sklarliS'tu drixe,
A[<o u hrpi krumplira ,ima nagfrjilirr gomolja, oni
pa tlm disanjem prozvodi usUiEau kiselinu, votlenu
te kasnije bi'ti legla, gljilode za cielu, ,hrrpu. Zato
paru i toplinu. Zbog tag:a, se krumfitir u hrpi ugruava'
prije uskla,tli5tenja treba krumr,pir vrlo pomnjivo pro-
Sto je hrpa ve6a, to je ugrijavanje ve6e, pa se i pro-
brati I odslraniti ne sarno gnjile gomolje, nego i ma-
izvorli disanja teZe oilstranjuju' Sto moie biti povo'al
kar sanr,o rnalo nagniile, a usklad,iStiti ga tek kad se
znojenja. Ra,rl,i toga ne sm,iie krumpir u potlrumitra
tlobro ohlaili. mU se nadi'
leZati u suviSe ilebelom sloju' a moraiu
2. OStedeni, nasjedeni ili zgnjereni gomo ji lako
niti i kanaJi i dimnjaci za tlisanie 1ta5i5eni iz letvica
p,odlieZu gnji1,o,6i, jer se na mjestu svjeZe ozljede
ili tla56ica). Neiveia ie debliina sloia' koja se tlopu-
zaraze uzrodsi,cima gnjilo6e, koji 6e se naknadno nr Sta za krumpir u poalnuniu 150 cim.
njirna razrnn,&itn. Zata trdba ved u poliu odvojifi sve
Ako se krurnDir sprema u trapove, takoder ne
nasjeEene ili presjeiene gomolje, te rih namieniti nepo- smiju hrrpe biti preSiroke ni previsoke, elok tluge mo-
srednorn potroFku i zasebice sp.rem,iti. JoS 6e trakie
podlie,gatti ikvarenju su biti po voljf,. Naivs6a 'ie tlopus0iva Sirina trapa,
zgnideni il, zgai:eni gornotrj[, a
150 cm, a naiveda visina 120 om.
ne ee, biti ni sposo'bni ze, po'tro,ia[<. Za,to se Fri uskla-
5. Podrumi mogu biti leglo truleia i gfiilo6e' na
dffitenju neka pommjivo Bazi nu to, tla raclnici ne ho-
bi ta,kovi potlrumi, koji 6e sluZiti kao skladiSta za
d,aju i ne gaze po krumpiru, s, gom,o\ie, koji su zga- otvoreni
krumrllir; rnorali kroz Lietne miesece staiati
ien;i, frs6a odma.h od,straniti. Kaal se krurnpir utova- i dobro osvietljeni, tla so otlstrani iz n'iin rniris tru-
ruje, treba sa hodanje s vagon ,p'reko krum,pira po- treba ih sum'
hljivosti, a prije usklatli5tenia krumpira
staviti dasku, tako da se po golom krumpiru uob6e poriti (paljenjern surnpoffrih, rpnlga u 'odr'un'Tru- tra-
ne hoala. 'oblivena
kovi o,d sumpororn {}zbesta, kao za surnpo-
Udarainje takocler Btr<rodi [<,rurnpiru. Od nrdaraca renje badava).
mfroge vrste naknadno iznutra p]ocrnjuj;u, a obdenito
jre udd,ra.nje (bez varnjsks ozljede) povod prerano8 kli.. g. Utraplj'ivanje
janja krumpira u sklaalist!. Zato treba radnike upo-
zoriti, neka. vre6e krurnpira ne bacaju iz visoka, nego Prvo je pravilo ulrapliivania, tla lrapovi ne srniju
tr,eba da ih lagano' spu5taiiu na zemfis. bifi na podvotlnom mjestu ili na takovorn rniestu' ka'
3. Ternperatura skladista otl najvede je vaznosti za mo se slieva voala. Ako je tlo p'ro,pustljivo za vodu,
mogu traip,ovi bi,!i udubeni, ali irn riubina ne treba
zd.ravo iuvanje krumpira. Temperature iznatl goO po-
draZuju krumpir na prerano klijanje, iime se gubi brti veca ,o'd 60 ,crn. U takovorn slui:aju trap treba
svalkako 6sigurati r'otiv naLdiranja vo'ie izvana. Aho
rnnogo tvari, krumpiir ss smeZura i okus mu postajo
bg-1tav. Ako se nul, strlaati na goC, postaje krumpir ie tlo ta,kovo, tla bi u toku zime, ili na prolicde u trap
Irnoilira,la potlzemna votla (t' zv' >tlrenaZna v'rtla<<),
sladak. Joi niZe temperature, ko.ie bi bile uzrok srrnr-
zavania upropaAtile trap ne, srniie b,iti udubem, ve6 posve natlzemian.
bi krumprir, ier poslije otl,mrza-
vanja nemiroovno lastulpa mokra gujilo,6a. U ualubeni trap stavlja se na tlno stiene ponaiprije
Sklarl,i5te koii se
rno'ra ila,kle biti tako urefieno, tla u njemu vlaala kroz tanki oblog suho slarne, na to clolazi krurnpir,
na.jve6i clio zirne ternperatura nail zemljom sloii u prizmatid,nu hrpu sliinu hrpi
izmeilu +l i +80C, a
ila nika.da ne spattne izpoal -10C. U p'rolje6e, karl na- Sliunka na cesti, s o5trim grebenom na ljemenu. Preko
stupo visoke vanjske ternperature, treba krumpir toga se stavlja barem 15 cm tlebeo sloi suhe' zdr*ve
hla-
d,iti zraienjem, slame, kels treba tako stavUati' tla pojeil,ino slamke
i to smr,anierrjem pokrovao ako se na-
barern u gornjem slojs stoje okomito na srr\ieru gre-
lazi 6 trafu, ili o,tvaraniem prozora kroz no6, ako se
na,lezi a podrumu. berna (hqpta) 1s sq spu3taju s orbje strane kao na krov'ttr

89
88
 prema. dolje. Ako bi aalme kroz clobro utrapljlvati, aeka se drZi. pravila: tre 6tedl sa
zemlju prodirala
voda, mora ju slama odvod.iti dolje mimo traBa. Xa slamom.
slamu se nabaca sloj zemlje, koji moZe blti razliEite
4. Otvarante ttapova
ilebljine, ve6 prema vrsti tla i obekivanoJ zimi. Ako
je tlo teiko, dosta je debeo sloj od
B0 cm. Ako je TTapovi se ne smUu priie reato posv€- tatvoritl, a
zemlja lagana, treba da je sloj debeo 40 do b0 cm, pravo je vriemo 4ilhovog konadno pokrivania, kail
jer lagano (pjeskovito) ilo slabije izolira nego
teZko aloaluprvi mrazevl. Sve ttotle moraiu trapovi stajatl
tlo. Gdje su zime vrlo oStre, a tlo lagano, stavljaju samo slabo pokriveal, tla se ne bl krumpir ilisaqiem
se 2 sloja Supljikave tvarl za izolaciju: previse ugriiavao. Ako se krumpir nije mogao dobro
'10 ponajprije
sloi dugadke slam,e, zatim sloj ,od cm zemljo. osuBiti, priJe nego je smjeSten u trap, morao bi se
onda ,opet sloj Supljikeva materi€la, koji rahl,o leZi ostaviti neko vrieme samo pod pokrovom slame, da se
(kao na pr. krumpirova cima, pljeva, pro"d"" prgsusi. To so moZe postidi pokrovom trstike, kukuru-
od .lana
I konoolje i slidlo), a, na to opet sloj zemlje od g0 zovine ili rogoza tarno, gclje se takav material lako
do-40 ctn debljine. U takav trap stane na svali metar nabavlja, s priJe zatrpavanja zemljom moramo se
duljine oko 1 tona krumpira, dakle popreEno I vagon uvjeriti, je li se krumpir u trapu dobro osuSlo' Neki
krumpira na 10 netara duljine. strudnjaci za takav slutaj preporueuju posebne venti-
lacije u trazu i to Zljebast uzduini umetak tr dnu
,- Ako Je trap narlzeman i to s osnovicom
150.i vistnom 120 cm, vetidina trapa (u trostranu prizmu sabijene letvice, koje se
]u prereza poloZe po duljini trapa, da posluZe kao kanal za ven-
150X O0 : 0,9m2, ps na aubinu "5"gi"o;"iO _"i"i"
9-
stane u tal trap 9 mB ,ili oko $ -i". tilaeiju) ,i dvostruki slamnati pokrov, koji u vrhu
"A
f.*r"pi"a. prvi
Je dakle oblik trapova u toliko zgo.dniji, ier ostavlja uzduZnu Suptjinu za kruZenje plinova' No sve
trrz zu to zahvati od nurZde, koii ne daj6 jamstva, da 6e
:a smjeStaj velikih kolidina k"u-p-ir" *"nio '.'" ,ror"-
Binu zemtje, a ona kolici"" ,"*rj",- se krumpir {x trapu doista dobro pr'osu3iti. Zato Je
r.oj" irr"",
iz udubine tla, ujedno sluZi za pot.iu"":'J nbjbolje, os lrpatl krumplr u trap prlie nego se rlobro
-okotlip,a,
-trapova
Oot prosuSi. Jer ako jedanput zapodn'e u trapu gnjil.lda'
se kod
_nadzemnog trapa_ rnora izkopati
Jama, _da se dobije zemlja ,a njeeo;- por.iorr. z"to tad viSe ne moZemo krurnpiru ni5ta pomo6l, ier se
trapovi moraju biti dosta razdatlko trapovi Dreko clele zirne ne mogu otvarati,
:".'O"rr-o,f a.o_ dani, poEevld od
goga, da bi bilo oko njih dovoljno Istom kad nastupe prolietni
i1u .^ potcru
"u
K9d postavljanja trapova na jednoj odreCleloj plohi oZujka, ili najranije u veliaei' moZemo trapove ctva-
.-
tla, treba unapried radunati ra,ti i trrumpir prebrati, odstranitl eventualno potje-
prlLi"anori-lovoza I rale klice i pokvarene gornolje. a poslij'e toga opet
odvoza krumpira i trapove poredati
""-
rnedusobno to.liko razmaknuti, da
u oirooe,-tojt su trapwe zatvoriti i to slabijim poktovom nego lto je
prolaziti kola. izmeCu ojii, *ogu biozimski. Ako krumpir s jeseni nagrnje na gnjilo6u'
tad je t mnogo sigurnije, da ga lrrije stavljanjl u
.
T3mo, Edje se radi podvodnosti tla ne
mogu po- trap ostavimo u kakavoj su6i i par puta prolJ€tr:mo
staviti udubeni ve6 sarno nadzemnl prije nego se konadno u1"rri u traP. Jer ako talcav
trapovi, bila bi
'potrebna
uz iste medurazmake medu trapovima l<rumpir prije reda utrapimo, na6i 6emo u trapu na
istu koliIinu krumpira oko 400/o u"A" polr"lirr" za
U" proljede gnoj umjesto krumpira.
utrapljivanje. "" Krumpir se u zimskim mJesecima ne moZe nl prc-
Jedan je oal prvih uvjela za dobro utraptjivaqie: vatrati, radi rizika, ila se ne smrzne.
dobar, suh, fudaian pokrov zdravo slame. Dr. M. Mohadek
Tko ho6e
90 91
 hra-
SUNCANICA ILI SUNCOKRET zraka i bakterije, koje su potrebne za raztvalanje
niva u tlu. S drubokim se oranjem tok'orn. jeseni ilr zrrne
n.p*..ru u tlu t"ojne tupljinicq u kojirna se nakw)l
u"L t ttleitt" vlage. Ove Supliinice za'drZavaju vlagu
sve do onog vremena kad. 6e ihr biljka najvir5e trebatl"
waki d'rugi
. to :e tok*offr ljeta. Zato suncohret, kao i
*j*, 6e trpjeti toliko zb'og pomanjkanja rljetne
""
vlage bude li tlo d:uboko orano tokorn jeseni ili zime'
Orite dakle s to vrieane.
se tlo drtja ili tanjuraEom pretle' U
U proljeie
p.rolje6e, ako nije bezuvjeitno potrebno, neka se ne ore'
jer se time gubi mnogo vlage'

Gnojittba suncokreta

Suncokret je velika biljka. Razvija veliku stabljiku'

veliho lir36e i veliiku glavicu' Da bi se sve t.o moglo
pravilno razvili, mora suncok'retu staiati dovoljno
hraniva na razpo aganje. Ta hraniva se najbolje do'
vadjajtr u orblik'u stajskog gnoia, jer se u staiskorn
gnoju nalaze sva ona Lrraniva, koja suncokre't 'treba'
Zatim se 1 stajskorn gnoju nadaze bnojna sitna Zi-
vu,6a bida.bakterije, a 'o,sim toga sadrZi i crne organske
testice (ilrurnusne destice), koje imadu svojstvo naku-
piti ve0u kolidinu vlage. koie 6e kasnije biljka trebati'
Eto, zato 11956 gnojiti suincokret sa stajskim gn'oiern'

Stajski se gnoj naveze na oranricu najbolje ve6

Obradivanje tla za suncokret
Zapamrtite: Dob,r,o oibradivanje tla je polovica gnoja.
Prema torml tko doh,ro obraduje tlo, moZe i manje
gnojiti. S d,obrim se oibraclivanjem, tla daje rno,gudnost,
da se hraniva, koja se naflaze u neraztvorenom stanju
u tlu, 'razrtvore i prema tomu mogu biti pristr.lpadna
b'iljkama za izgSadnjr.r svojeg tiela.
Pod dobrrim oibra(tivanjem tla za suncokret razu-
rnievamo Sto dublje oran j e u j esen ili tokorn zi-
me. Sto se nairne dublje ore, to u ,tlo zalazi vi5e
kasno u jesen ili tokorn zirne, u najgorern ali sludaju
u rano prolie6e, { taj se gnoj mora o&na}r raz3iriti
i po moguenosti odlrnah zaorati. Na taj 6e se nadin
hraniva raztvoriti do vrernena kad biljka pofne rasti
i hiljka 6e tako rimati 'dovo jno hraniva na razpo'la-
vanje.
Urnjetna gn'oiiva.takoder povoljn'o unlivaiu. na rast
suncokreta. NaZalost uslied ratnih prilika nije laika
ddbava umjetnih gn'ojiva. Ako se stabljika s'paljuje'
ostaje u pep,eilu mnogo kalija, koji se moZe vrlo
koristno ulpotriebiti za gn'ojenje suncokreta tim vise,
Sto se na taj nadin tlu opet vra6a..kalij, kojega je
biljka iz njega crpi,la za svoj rast.

92 93
 Sjetva sunookreta od vremena do vremena odstranitl postrane iz-
Poslovrca kaze: Kakva sjetva takva Zetva. ZaIsla b o j k e (2aperke), ako se oni pokaZu. Kod doma6eg
treba sjetvi suncokreta posvetiti sl"u moguiu painju, sjemena ovi su izboji dosta 6esti, dok su kod besara-
a napose freba uzeti dobro sjeme. I kod suncokreta, bijskog sjemena rjecli. Najbolje je naime, da se ostavl
kao i kod drugih usjeva, ima vise ,odlika. Ko{ samo jedna, najviSa glavica, jer ona daje veei prinos
nas
s e j e _p o k a z a l os i v o p r u g a s t os j e m e b e s a r . a b j s k o g sjemenanego vi5e mahh.
i
podrietia vrlo dobrim. Ovo sjeme
daje kra6s stab_ Okapanje ne smije biti preduboko, ved plitko. Svr-
ljiku, pa prema tome manje izcrptjrj"-r"*lj,r, ha je tome, da se tlo zadrli u Sto boliem staniu, biljke
l"tS" proriede na potrebnu udaljenost i da se odstrani ko-
se obiru
.glavice, nosi ve6inom po ;ednu veiiku gta_ rov. itetan po svaki usjev.
I,cu, ne tjera mnogo zaperaka i ranije dozrieva, Sto
ima osobitu vaZnost za na5e prilike. Osim toga
ovo Zetva suncokreta
sjeme daje i veci prirod. prema tornu preporu€amo
naiim gospodarima, da uzimaju za sjetvu sjeme besa_ Svakoj Zetvi treba p'osvetiti osobitu po,zornost' a
rabijskog nodrietla, koje se dobije kod FrvL hrvatst<e Zetvi suncokreta napose. Sieme suncokreta mora posve
tvornice ulja u Zagrebu odnosno kod njezine izpostave dozori[i, jer samo tako 6e se ono izpuniti jezgrom'
u Rumi. koja 6e sadriavati i dovorljno ulja' Razlika uslied
Sunookre.l se sije u lsto vriemq kad i kukuruz. Mo_ nedovoljne zrelosti iznosi desto i preho 5 kg po hekto-
gao bi se sijati i ne5to ranije, jer je litru, te prerano branje pred.stavlja distu Stetu za
odporan protiv proizvoditelja.
srnrzavice, Sto ipak ne prepo,rudarno,,a da se
uspje5no
moZe sijati desto i do konca svibnja. Zetva suncokreta nastupa: 1. kad se ostatci cvJe-
Suncokret se preporuda sijati u razmaks od 60 ti6a sa sjemenka glavice lako odvajaju i odpadaju;
na_
p'rama_60cm, s najbolje je sjetvu obavljati 2. katl donji list cviertne glavice i dio stabljike' koji
sijadicom.
Na jedno jutno tre,ba oko 6 kg sjemena, a sije se drli glavicu, FoZuti kao sumpor i kad se elavica pri
2 do 3 cm duboko. savijanju lomi; 3. kad ljuske siemena zadobiju svoju
boju i kad otvrdnu tako, da nokat viSe ne prodre
Njega sfncokreta poslije sjetve u njih.
Niega se suncokreta uastoji u glavnom od okapa- U takvom je stanju sjeme posve zrelo I lako se
nia. Suncokret se cikapa: f. ai sJ prozradi vadi iz glavice.
tlo, 2 4, uu
oduva vlaga, B. da se uniSte ko,rovi Berba na vrieme posijanog suncokreta pada kod
P.rvo se okapanje obavlja dim se pokaZu redovi nas, i to onog sjemens besarabijsko,g po'drietla, ved
i koncem kolovoza i potetkom rujna, dok sjeme doma-
zemlJa se razrahli samo meClu redovima. Taj se posao
preporuduje obaviti oprezno sa strojem_okopade,m. 6eg suncokreta dozrieva kasnije.
Drugo se okapanje poduzima, kad su biljke ve_ Izaberite dakle pravi Eas berbe odnosno Zetve
.._
Lu<e 15 do 20 cay1.To je okapanje temeljitije. prode suncokreta.
s-e,o,bzirom na skupu radns snagu, NaEin berbe suncokret&
najprije'sa konj-
skim okapalo.m, a zatim se okapa sa rufto,m
prilikom suncokret proriedi na
-jednu 1 rotrn se Za branje Elavtca suncokre'taima vi5e nadina. Tako
nii:t" bstavlja se mogu ciele stabljike sasje6i pa metnuti ih u sno-
se yam_orlo jedna najb,olja krepka biljka pove da se osuSe, pa kad glavice posve sazriju, reZu
na udalje_
nost od 50 do 60 cm. se i rune. To je riedko kada mogu6e, jer glavice ne-
6 e se okqnanje poduzirna sarno prema p,otrebi. jednoliin'o dozrievaju, a zbog dekenja mogu nastati
^-T--"."
uaunJa se njega suncokreta sastoji
u tomu, itt valja stanoviti gubitci. Jednostavan i brz nabin je ovaj:
94 95
 _ Stab,ljika se od prilike 20 do, B0 cm lzpod cvjetne
gilavj,ce zasjeEe noZern, da bi' se tirne onembgr.r,6ilo
da{jnji priliv sokova s cvjertnu glavicu. Glavrce se
dakle ne odreZu sasvirn, ve6 one vise na stabljici, te
rih se ovako ostavlja joS nekoliko dana, da podpuno
oozore.
Isto je tako dobar i ovaj na6in:
Ifud cvjetne glavice dozriju, odsjeku se one sasvirn
na vritru, dakle izpod sarne glavice i onda sa sjeme-
norn stranorn prama gore nabodu na aarnu stabljikq,
koja se odreZe u kosom $njeru na 1ffi-130 crn visine.
Posjeku se nairnre glavice sa pet ili sedaan redova i
na tre6i odnosno de,trrrti se red nabodu glavice. Naj-
gornja glavica je okrenu,fa sjernenkarna prema, dol.je,
da ju kiEa i ptice ne o3tete. Cini se i tako, da se
odsjektr sarne glavice i po,loze na ilo prema sundanoj
strani, .da se posu5e, a i takq da se prave mali sno-
Pi6iisuEelEardaku.
Mlatnja suncokreta
Mlatnja oclno.sno r.unjenje glavice na manjim
se
gospodars,tviima obavlja tako, da se glavice lupaju
i
tar11 jed:na ,o drugu, da sjerne izpadne. Ostatak. sje-
mena', Sto ostane j,o5 u glavici, ,omlati se Sta6lo,vima i
rukorn ili se rnogu oruniti
i na rudnim kukuruznim
runi,lima tako; da se glavice razkornadaju,
d.a ,mogu
za6i u grl,o runila. Na ve,6im posjedima suncokret se
rnllati i na nilatilicama,
ali na rnlatilici valja proSi-
riti ko3, a mjes.to Zeljeznih B,ipaka na bu,bnju metnu
se drvene, da se sjerne ne ozliedi. Sjeme trerba jo5
provjetriti, da se od,strane disls"vi cvjeti6a.
Sprernanje sjemena suncokreta
Kad je sjeme suncokreta omla6elno i odi3,6eno,
sprerna se na Zitnjak ili na tavan s sloj od kojih
20 cm i treba od va'ecnena d,o vremena prelo'p,atati, da
se suvi5na vlaga iz sjernena izp,a1i, 1". inade mode
vlazno sjeme 'popliesnivifi, a ulje postane Zgaravo.
Tvornica ulja prima samo 6isfo_ i zdravo sjeme,
datkle koje je dobno osul5eno! reietano i odi56eno, pa
ga treba dobr,o odistiti ns redetu ili na vjefrenjadi.
Za dobru robu dobit 6ete dobru cienu.
96
Korist od suncokreta
O d s u n c o k r e t ad o b i v a m oi z v r s t n , o ul je. Danas,
kad nije rnoguCe proizvesti dovorijno rnasti, napose
svinjske, zbog pornanjkanja krumpira, ku,kuruza ili
jedma, koji su potrebniji za prelhran'up,udanstva,treba
uzgoju suncokretov,og s,jemena p,osvetiti najve6u paZ-
nju. OcI suncokretovog sjemena dobivamo osim ulja
p o g a d e o d n o s n os a d m u ,
i vrlo dobre uljane
koje su izvrstna hrana za na5u stoku.
Stabljika suncokreta rnoZe se up,o,triebiti za kolje-
nje graha I graBka, moie se upotrieb,iti i za gorivo, a
srz se upotrebljuje mjesto p,luta za punjenje pojasa
za spasavanje.
Cviet je izvrstna pa3a za pdele.
Osim ovih koristi irna uzgoj suncokreta i drugih
prednosti. On ostavlja tlo u do rom stanju, pa se
moZe poslije sunc'okreta sijati p5enica. Sjeme, i fo
svaku koliiinu, preuzima tvornica ulja, koja ne samo
da sjeme vrlo dobro p'ladar ve6 daje o'lak5ice kod
nabave safme, kao i druge pogodnosti.
Suncokret kod nas dobro uspieva, daje vrlo dorbar
i siguran prirod, ier nije osjetljiv na ,pirekornjernu
vlagu ni prekomjerniu sugu, pa je stoga suncokret vrlo
unosna i sigurna, biljka i ne bi smjelo biti gospo'dara,
koji ne sije suncokret, pa rnakar i u najmanjoJ
kolidini.
Sijte da[<le suncokret, d a k o r i s t i t es e b i i
drugima.
SJETVA OZIME ruLJANE) REPICD
Masti ili ulja imaju veliko znadeaje u prehrani io-
vjeka. Nije dakle nilkakvo drudo,Sto se nastoji priku-
piti Sto vi5e masti I ulja. Masti dobiiva.rnood Zivotinja
ali ih dobivarno i od razliditih biljaka. Ako Zelirno
dobiti rnast od Zivo,tiinjarecimo na pr. od svinja mo-
ramo te Zivotinje utoviti, moramo im dati kukuruza r,li
jedrna a ta je hrana potrebna i ljr.ldima. Stoga se je
nastojalo, da se 3to vi5e masti irli ulja dobije odr b,iljka
odnosno od njirhovog sjemena.
Od bi,ljka za dobivanje sjemena u svrhu proizvodaje
ulja sijerno najrazlidi,tije biljke ali za aas dolaze u
97
 ZaJ, da bi rnoglo sjerne dob,ro proklijatl, dobro se uko-
obzir one biljke, koje daju siguran prir'od. Takove su rieniti i dobro rasti. Stoga se preporuba, da se za repi-
biljke u prvom redu suncokret i uljana (ozima) cu bar sre'dnje dmboko 'tlo uzore, da bi j,oj n,a taj naijn
repica, a zatim soja,.mak, pa bundeve i t, d. pruZili sve ono 5to ,ona treba.
Ozima se repicx kod nas prije u dosta velikim ko- Repiea kao j svraka d,ruee biljka treba d,ovol j,no
litinama sijala i pruZala je mnogim gospodarima mno- h r an iv a q tlu. Pre,fi),a bornu ne[<,a dodie posliie usje-
go koristi, jer se je uljana repica uviek dobr'o pla6ala va, kodi je bio gm'ojen sa stajsrkirni gnojem a ako mo-
a Sto je najglavnije poslije uljane repice Zemo, preg:orruda, se, da se, rrepica ghoji i sa zrelim
moie se sijati joS koji drugi usjev na- stajskim gnorjern. Tko irnade na razpol,aganje umj,etnlh
p,ose rani kgkuruz ili koje krmno bil je' gnojiva, dobr,o 6e do,6i repici, jer je ,ona uviek zahvalna
pa se na ta j nadin d'obi j e u jedno j godirri za svaku kolidinu hraniva, ko,je joj moZerno pruiiti.
i na isl'oj zeml ji dva priroda, a to je za da- S jetvu retpice t r e r b a p , o d i u z e t iS t o r a m i j e u j e -
nasnje prilike od osdbite vaZnosti. sen. Dobra je ona 1'epi,ca,k,oja s,e moie posidati ve6
Istina, ozimu repicu napadaju stanoviti Stetnici, koji konce,m kolovoza ili p,odetkonrr rujna ,ier se ona moZe
znaju napraviti velrku 3tetu, i to je bio razlog, da su do zime .dobro razviti i tak,o jaka po6i u zirrnr. A[<,o je
prebujna, dobr'o je da se rnalo porkosri, ito 6e d,o,bro
mnogi gospodari o'dustali od sijanja ozime repice, ali
danas ima nadina i sredstava, s kojima se ti ste'tnici do6i i za prethranu stolke. Sij,e se, 4 do 6 kg rna 1 jutr,o.
mogu urqpjesno suzbiti. Ne sijte p.regust,o i ne sijte Sirorn (orna5ike). Upofriebite
sljadicu, je,r 6e te tako za6te'djeti na sjennenu a sjenre
Repice. irna i drugih prednosti: cete jednolidno p,orazdielirti i otnlo 6e imeti kad nikne
l. Repica je izvrsfan predusjev osobito za p,Senicu. i [<ad se razrvije biljka, dovoljno, mjesta i svietla. Sijte
2. Repica uniStava korov i osrtavlja tlo 6isto i u dobroj u redove udaljen.e rnerdod, reda 40 srn a sanlo u ,rnr5a-
snazi. 3. Repigs pusta svoje korienje duboko u zernlju vim tliirna 30 cm. Sijte piliflk,o n,e drublie od 2 cm samo
a time olak5ava ulaz i korienju sliede6e'g usjeva u ako je suho vrierme rnoEe sjetva biti i A.b arn.
dublje slojeve. 4. Sjetva i Zetva repice pada u vrieme, R q , p ' i c na e t r e r b a n i r k a k v e p,o,sebne njege.
kad drugi posl,ovi u gosp,odarstvu nisu tako hitni, pa Jedino ako se je zemlja nakorn sjetv.e uko,rila. po,trebnro
se poslovi rnogu do;bro razporediti. 5. Nakon iztiski- je jedno okapanje. g prorlje6e obiEno n,e 6emo d,osrpjeti,
vanja (preBanja) ulja iz repice ostaju vrlo vriedne po- jer orna brzo polazl u cviet.
gaie, koje se rnogu u,potriebiti kod prehrane stoke. 6. U borbi protiv najvaZnijih a i njoj ve6ih Btetnika i
Repica dona3a prvi novac u gospodarstvo. buhaia jl r,epidnog sjiajn.ika ima rrazliEitih mjera
Repica uspieva n a s v i m n a 5 i m t l i r n a i q , rs v i r n Protiv buhada i repidnog sjaj,nika trerba povladiti dasfi<u
na5im krajevima. Izkljudena su jako suha i jako mod- narnazanu katranom ili kojim siidnim ljepivom. Kad se
varna tla. NaSa Bosanska Posavina te na5a Slavonija takva ,d'aska povlaii knoz usjev, buha6 i siajnik od-
upravo je stvorena za sijanje repice, pa bi trebalo ovs skadu i pad,aju rna d,asku i tu se uniitavaiu. Osim tih
ktlltttru ponovn,o s ve6em obsegu uvesti, tim viSe, 5to sr.edstava ,rnoZs se pr,otiv buhada prskati nikotinskim
je p,otreba na u'lju vrlo velika. olopinarna ili o,to,pinormpelina, vapnenim mliekorm iti
Repicu m'oZerno si jati poslije svih ou-itr usj,e,- sipati vap,neni pra3ak, a vrlo je dobro sredstv,o Gesar,ol.
va, koji rano ostavljaju tlo, d,akle, poslije ranog krum- Ipak je najbo je sijati rane odlike. a ,o6ob,ito one,
pira ,poslije Zitarica, poslije koie krrn:ne srnjese i t. d., koje brz'o cvat,u, j'e1 tako brzo pobj,eghu ovim Stet.
a moZemo ju siiati poslije nje s.ame. nicim€.
Sto se tide obradbe tla, to repi'ca traZi, da tlo Zetva repice pada ve6 koncern wi,bnja i,Ii
bude do'bro, obradjeno. On,a nairne irna sihe'o sierne, pa najkasnije u prvoj qrolovi,ci mjeseca lipnja" RepicU je
stoiga treba i tlo d,osta usitrniti, da ono nadje d,obar le-

OQ
99
 Nemojte suBiti koBtice u pedi, jer m,ogu pregorjeti,
nnaj,bolje Zeti, 'da bi se Sto manje zrna iztrusilo, u
a rni na zemljarnorn p,odu, je1 se za;maZu i navuku rniris
vrieme, kad polje ,Iepice ple'lazi iz zrele'neb,oje u crven-
zeimlje i brrz,o gnjijnr. Znabe i sarmi. da se iz njilr
kasto smedju boju. U to je vrieme ve6 zrno izgradjeno. proizvodi ulje za ljude i hrana za stoku, a ti proizvodi
Najbolje je Zeti rano u jutro, jer u to, vrieme su ko-
rnogu b'iti do,bri sarno ond,a. ako sru izrade,ni iLz zdravih
rnuSke jo5 Zilave, pa se rne .otvaraiu lak,o.
KOSrlCa.
Snop]j,e tr'eba p'ostaviti u plastove, da re.pica nak-
Za doibru robu dorbit 6eie i do,bru cienu!
nadno dorzori a onda se vo,zi rna mlat,nju tako, da se na
Gospodari! Spasite od razsipanja velike kolidjne
k'ola .me,tne cer,a,daili plahte, da se sjerne. koje izpadne
ne izguibi. Mlati se ruka,ma, ciepoviirn,a ili rnla ilica'rna.
ko5tlca, skupljajte ih i uputite va,3e 'uku6ane, da ih
,mlatnje skupljaju.
Nakon treba sjerne odistiti,
p,osu3iti i predati di'm prije tvornicarna ulja, koje 6e
ga preraditi.
'ove PRVA HNVATSKA TVORNICA ULJA D. D.
Sijte 5to viSe ozime repice,
urnorsne ,biljke. koja doLnaia mnog,o no. U ZAGREBU
vac.a, i drugih prednosti svakom go- kupuje svaku koliiinu sjemena suncokreta, repice i
sp,odaru a ulja sva[<orn naSem drZav- bundevskih koStica I p;lada po LnajviSirn cienarne od:re-
ljaninu. denirn po vlastina:
sklapa ugovore za sjetvu suncokreta i repice i d,ade
BUNDEVSKE KOSTICE
sierne!
I{od inas se uzgaja d,osta bundeva i one d,aju tebnu proalaie uljenu sa6mm, izvrsin,o krepko krmivo za stoku
i pLrobavljivu hranu na5oj storci. Bunderve se uz,ga-
uz cienu ko,Stanje.
j,aju p,oglavito, u kukuruzu, €li orne rasiu svuda, kod
velikog i malog gospodara, na p'olju i na kompostu,
jerdnom riedi svagdje, ikuda pa,dne sjem'e burndeve,
tamo i nikne. Svaki gospordar ima bumdeva. U b,urndevi SLADORNA R,EPA
n a i l a z es e k o 5 t i c e - s jemenke i one su naj-
vriedrniji sas avni dio bunrdeve. Te koitice sadrZe o'ko Korist i vainost sladorne re.pe
35/o uUa, koje ie izvrstne kakvo6e. Sto,ga dbradamo Sladorna se repa preraduje u: slador, Zestu i pivo, a
pozornosit nasi0'n gorspodarinna, da skuplja:j,u buLnd,evsl<e osim t'oga sladorna repa sluZ,i kao nadomjestak za kavu.
ko3tice, koje mogu d,obro uno,vditi, jer imaju vr o do- Sama sladorna repa i njeni odpadci - liB6e i glave,
ru ci.ernu. S tirn se grosl,orm (sak,uplja;njem koitioa) rno,gu te svjeZi ri suhi rezanci, kao St.o i melasa (od,padak
pozabaviti svi uku6ani, pa 6e i,rn dobro, do6i no\raLc od pri proizvodnji siado,ra) izvrstna su hrana za stoku.
s,akupljenih ko,Stica.
Da ko3tlce bu,du zdrave. diste 'i 6,uhe treba ov€ko U Nezavisnoj DrZavi Hrvatslkoj postoji sarno jedna
postupati: sladorana, koja ne m'o,Ze prolzvoditi portrebinu koliEirn,l
1. Ne berite rnezrele bundeve. jer kostice takovih i sladora, pa ga rnorarno uvoziti.
burndeva joS nernaju ,razvijenu jezgrui
2. izvaderne ko,Btice perite u distoj vordi, da se s ,njlh
I Railti toga bilo je ve6 proBle godine pokrenuto pirta-
nje osnutka novih sladorana, pak je na temelju zakon-
odistr.ani sluz; skog ov,lar5tenja osnovano u Zagrebu poduzede S I a-
3. oprane i ociedene ko$tice rnoraju se razastrieti na dor a n e d. d., koje ve6 poctiZe dvie sladorane.
dadki ili plete,ru, da se dobro osuSe na zraku i sunc:r.
Slador je lako pr,obavlj,iva hrana, te po,trebna i
Svakih neko iko dana tr,eba ih pregrtati i tek potpurno
veoma prikladna za djecu i bolestnike. U zapadnirn
suihe - ka'da zvo'ne kao cekini - nositi na prodaju.

100 :101

zemljama Europe (Holandija, Englezka) tro5i se oko
40-50 ke sladora na glavu na godinu, a u srednjoj
Eurropi (Njernadka, Frrancuzka) oko 30 kB. dok kod nas
na Zalos,t jedva 4 kg, t to neraz;mjern'o viSe u grad,o-
vima, nego u selima. Dok je slador u drugim zernlja-
ma prava puEka hrana, kod nas je tako reku6 prava
razkoS.
Prilike dana3njeg rata pota[<]e su pitanje ve6e pro-
izvod,nje sladorne repe u naSoj drZavi. U prvom redu
radi rtoga, ilto je kod nas ostala sarno jedna sladorana,
a osim toga, Sto se radi prehrane pudanstva nastoji,
da se zraata hrarra ne upotrebljuje za pro zvodnju
Zeste, Kako je poznatto, tvornice Zeste i poljodjelske
pecare prorizvodi,le zu Zesrtu u glavnorne iz kukuruza,
no ved koncem 1940.pokrenuto je pltanje, da se Zesta
prroizv,odi irz sladorne .::epe, jer se sa iste p'orrnSine
Zemlje iz sladorne repe dob,ije 2% puta vi3e Zeste,
nego li [z krukurtza, zasijanog na istoj povrBini.
Gosp,oda,rskapolitika Hrvatske ide zatim, da nedo-
statke pri proizvodnjl repe i tvorbi sladora [im p ije
odstrani, pa ve6 od proSle Sodine po6snire akciju
tvornica Zeste i poljodjelskih pecara, koja ide za tirne,
da se Zesta vi3e ne vadi lz Eukuruz.a, ved iz repe, te
svojski Fodgpils os,nutak novih sladorana, sve u svr-
hu, da se pokriju po,trebe sladora u sam,oj zernlji.
Od uzgoja sladorne rerpe gospodar ima 'dvostruku
k o r i s t :n e p o s r e d n q i posrednu.
Neposredna k o r d s t s a s t o j is e u t o r n ' u , S t o
je sladorna repa kultura, ko;ja daje vi,3e priroda,
pa se tiirne po's,tizava i ve'6i novdani dohodak, nego li
od pSenice i,li kukuruza. Osirn toga sladorna rep,a daje
veliku koli:iinu odpadaka (glave i ]ri56e),koji su izvrst-
na hrana za stoku, 3 ftod p,roizvodnje sladora ostaju
nuzproievodi (rezanci, melam i saturaciono vapno -
kred).
Posredne koristi s'u u tome, 3to sladoroa
nepa traZi dlr,boko ,oranj,e, viSekratno o,kapanje, te ze-
rslja os'taje iista od korova, pa poshje nje id,u6a kul-
tura d,aje mnogo v'iSe pni'roda i sa sigu,rno,36umorZe
se radunatj,, ds ta'j vi5'ak iznosi oho 2O%. O,&ffr taga
t02
kultura sladorne repe ornogueava' da se izkoristi su-
vi3na radna snaga iz Flrenapuienih krajeva.
Ako l,i urstp,ije,da se kod nas organlzirs proizvod-
nja sjernena sladorne repe' za Iim ide na5a danainia
gospodarska politika, to-6e se sa sjetneno'm kod nas
proizvedenim postidi ve6i doprinosi i repa sa vetim
i"d.Z"j"ttt sladora, jer 6e sjeme odgovarati zernlji5t-
nirn i klimatskim P,rilikama
UzgoJ slaclorne repe
Slaatorna repa voli lasaniio tlo (kao krumpir)' ali
uspieva i na srednje teZkom zemlji3tu, ako je doblo
poexn'o,jeno(psernidno tlo). Zennlj3te rno'ra biti u jesen
poi"oj*o stajskim gnojem, i ovo zaoxano od 15 do
20 cm, a poslije ioga treba opet dub'oko oratl od 20
do 30 cm. eirn je jesonska brazda dublja, tim je
repa bolja, jer preko zime zemlja scnrzne' te je u
prolje6e prhka. To osobito vriedi za teZe tlo' Ize'
zirnske brazde dovoljno je u prolje6e zemljiSte usit-
je
niti s dr1ja6om, b,ranom ili tanjuradom, i riedko
u ovo{-n sludaju potrebno koje drugo ratilo'
Sladorna repa siie se rano i to odmah iza zobi
i jeima, a svakako prije kr-umpi,a. U Sriemu u prvoi
polovici oZujka, a u zapadnoj llrvatskoj u drugoj po-
iovici oZujka. Po jutru upotrebljava se 12 do 14 kg
sjemena. Sjeme se sije u dubinu o'd svojih 2 do 3 cm,
a red ,od reda 40 do 50 cm', tako, da se moZe upo-
ju okopati'
iriebiti konjsko okaqralo. eirn nikne, vatia
proriedivanie i to
te se odrnah nakon toga dbavlja
dim dobrije2 do 4 listi6a' Na prarrcdobno prorjedivanje
valja osob,itopazitr, jer ako se to na vrieme ne pro-
vede, onda repa zaostane i daje slabiji prirod. U redu
se ostavlja b'iljka o'd biljke u udaljenosti od 20 do
25 cm.
Dozrievanie i vatlenie sladohe repe
Kod nas oibriEnosladorna repa dozrieva u drugoj
p,olovici mjeseca rujna ili u pirvoj polovici listopada'
to dorri"rranje ovisi, dakako, i o vretnenskim okol-
"li posi-
nostima, pa o zemlji, vrsti repe, kad smo ie
jali. i t. d.
t03
 Sladorna se repa ne srnije prerano vaditi, ier je
to na u5trb ve6 stvorelog slad,ora. Repa je zrela,
kad vanjski listovi po.dnsZutieti, prilieZu zemlji i su3e
se. Unutarnji se dielovi d,ulje zelene, ali oni ne pe'
stiZu velidinu kao varnjski listovi ljeti. Kod dozrieva-
nja na[<;u.pljase slador u soku.
SLADOR.ANE
Za. vadenje upotrebliavaju se za to prikladne D, D,
lopate (aBov), vile, plugovii, sttrojevi i t. d. Repu
valja o,distiti, a kaid je odi56e1ra,odreZe joj se glava,
spremi na hrpu i pokrije se 1i56em, dok se ne odveze. ZAGREB
Ako se rqpa ne rnoZe odmah odvezti, a p'riete jaEi
mrazovi, treba je sloZiti u hrpu i pokriti jadim slo-
jem zemlje. DruZtvo osnovano ie Naredibom Mi-
Li56e i glave sladorne repe izvrstna su hrana za nistarstva za obrt, veleoibrt i tr{o-
stoku, a napose za krave rnuzare, ali se ne srniju
dati velill<e koliEine, jer sadrZavaju rruro.goso,li (nitrata vinu, odiela za $ospo'darsku'politiiku
i oksalata), a osobito se ne smije davati li56a, jer ono od 2t, Ifi' 1942' btoi 691-2-1942' sa
sad,rZava mnogo oned,i5,6enja(zermljs), Sto loie utjeEe
na probavne organe. Meclutim je vrlo doibro, da se te
zad'atkonr,,da snabdrife zerrllill s'a po-
gla,ve i 1i36e ukisele, jer to je vrlo dobra kisela trebnim sladorom, te da se P'ni tom
hrana za stoku. Istina, kod kiselenja liS6a i glava radu unapriedi kod siiaba sladorne
pojavljuje je se veda kolidiaa slob,odnih kiselina, koje
u ve6oj kolidin'i Skode zdravlju stoke, jer prouzrokuju repe niegovo gospodarstvo, i to na
krhkost kosti. Zato se repno li56e i glave posipaju oratricama boliim i dubliim oraniern'
mljeve,norn kredom (Schlemrnkreide), pa se kiseline
sved,u na najmanju ko,lidinu, a glave i li56e zadrZi boliirn i iaEfun $noieniem, upotrebom
liepu boju. Od tvorrrica svaki sadilac dobiva, ak,o to a kod stoEarstva'
"mietnih $noiiva,
Zeli, i repinih rezanaca, svjeZilt i suhih. Ti su rezanci da se odPatcirna bolie hrani stoka
odlitna hrana za stoku.
i tako 6e se Podi6i ratarstvo
Saturaciono vapno ima veliku vaZnost u goapodar-
stvrr. Na Zalost kod nas u sladorani leZe upravo b.rda i s'todarstvo.
tog vapna ,i malo ga na5i gospodari ,upotrebljavaju,
drok je na pr. u drugirn drZavarna ono sasvim ve6 u Siite sladornu repu' iet bez tePe
kratko vrieme razgra,bljeno. nema sladora!
Upotrebl,iavaite slador, jer Je to
CITAJTE: Dr. Mandetrci6: vaina i lako Probavliiva hrana a
o,sorbitoza d,ie'clu'
BITINOGOJSTVOKn 180,-

l, 104
[,t
 pustiti ito clublje'
KONOPLJA tla svoj vretenast korien rnoZe
lako i dobro mogu obraditi'
Vatnost konoplje --i"t* l" zemlje
i"r."" I
k'onoplja, koja se kod nas mnogo -traZi
Ilonoiplja se kao veleobrtna (industrijska) biljka cienu' m'ora biti tanka' Sto
t":i"n*trr"""'-"":tof:" pa i 3
dade vrl,o dobro unorJditi, a to zato, Sto je
ona po_ *u"j. ,"rgr"njena i ne vi5a od 2 do 2 i gol dobra
trebna osobiio u svrhu proizvodnje konopilja liepo izraduie' daje
"i^l"t.t; tat<va se
uZeia, debelih metra. kude-
,rl"k"""" i takvu 6e konoplju svaka
konopa,
.razliditih rlahta, s brodarltvu, napose rat_
to1, i ribarstvu, a pogotovu
u mnoge tehniike svrhe preuzeti' Stoga valja pripaziti' da na5i
i:*" itr" t"o"
(izolacije kablova) i t. d. Konointja
se mnogo traZi gospodari uzg'oje dobru kon'oplju'
i- za rczlilite vojnidke svrhe, pa joJ je zato vrlo
dobra ciena. Plotloretl - usievni reil
Od konoplje se dobiva vlakno; koje se moZe upo- konoplja i dva'
triebiti za plahte,, vodene cievi, satoie, Ako je tl,o dobro i plodno' moie se
istom
3edra, vreCe, tli" puta uzastopce sijat'i na iednom--te
o"-i ^ol"io"fl"
mreZe i t. d. Talijani s zadnje vrieme prave vre6e iza okopavina
il". le--to"noplia Jk'klY:'
iz nemodeno. konoplje. Kad se vre6e izrabe, predusjev.replca'
upotre_ ,"oe. t tumpira). Isto fako je dobar
bljavaju ih za izradbu celuloze. Time namjeravaju Te posliednie ostavliaju u
jutu" koja se inade uvozi. oliiit""--i--if"1e1ica.
nadomjestiti Cd i<orr<.plje duiika, koji kononlja vrlo dobro
dobiva se sjerne, koje sadrZava velike koiiline
ur;a "l-iii^'a"""fii"
izrabljuje'
(3O do 32%) i bjelandevina (18 do
Zg%), te se moZe
dobro prodati tvornicama ulja, Kod ciedlenja (presa_ Obratlivanje tla
nja) ostajl u-ljene pogade, koje takoder imaju rnn,oSo d" bi rnogla
-toti!t, voli duboko razrahljeno -t19:
Konoplja
bjelantevina, pa su izvrstno krrnivo za stot<u. pustiti i raziiriti u dubljim slojevima'
uuo:
Konopljine pogade sadrZavaju jedan I ir.rl p.uta ti3e "*ojl,
oi;"tfa prit<upiti $to viSe hraniva' jer.Sto ima
tosa
bjelandevina, nego,li meso, a ugljohidralima upravo ;is; ;;";",-to 6e i konoplia biti bolja.' osim
su bogate kao i krumpir, a mastnije su od mesa i l"rtiieva u tlu i dovolino,vlage' koia se moze
t"".til" tiekom
krumpira. Istina, kon,opljene pogade imaju gotovo
dyo_ ;il"rr ill":ttr;u dub'o<im obradivaniem ua
struku kolieinu sunovrih vlakanaca, negcli laaene po- Torne' duboko razrahljeno tlo
jeseni i zime. Prema
gaee. za dobar razvoj konoplje'
iedan je od glavnih uvjsta
Konopljeno ulje 'up,o,trebljavaju je neob-
mnogi gospcdrri i "ti;";""it iionopliu posliie Zitariga' Snla
za hran6 a sluZi i za pravljenje boja ilirrrisa. se ore odmah lza i'el've Zitarica'
hodno potrebno, da
porlnebljo j.
t."-',j da se Pra3i'
i tlo
j"r.r, ili tiekorn zime valja' dakako' i.cluboko
Ko,noplja u,spieva svagdje, gdje i kukuruz, pa se j"t takvo oranje imad'e velike prednosti'
prema.tome konoplja rnoze sijati gotovo ot"ii,
-l'toO
u svim naSlm konoplje vriedi kao pravilo ovo: >Ako nije
krajevima. Izkliudeni su oni krajevi, -treba
gdje nema do_ je neobhtdno po-
voljno topline. Za razvoj konopije
potrebino, ne ori u proliece, a ako
nekin na5im krajevima' gdje zemlje
do 130 dana, a ako se uzgaja i sjeme, onda jot
tOO i*b;", ori plitk'o<. U
se desto
40 dana vise.
30 do j;s";il" d";"ljno 'odi56eneod korova' mora
prolie6l, ako ni zbog tega drugog' ono' d'a
.."ti- u -a
je
Konop,lja najbolje uspieva na rahlim, drubokim i tli"til". ro oranie' kao sto ve6 re-
;l-;; ;;"i;;
umjereno vlaZnim tlima, koja imaju dovoijno humusa iza pluga
(zemlje crnice) I pieska 6eno, trela da bude sasvim plitko i da se
te propustou zdiavicu, re*o dobro brana, [im to vrieme d'opusti'
106
I
J
107
 j. mnogo bolje, da se proljetno oranje izvede
.JoB 'ranije, onda se konop-Iia moZe ii
kultiva.to,rom ili, jo5 bolje, tanjuralom. mrazova pro3la ve6
obi'6no podi-
U Badkoj i Sriernu, gdje se konoplja uzgaja s veli_ ranije sijati. Sjetva u naSim kraievima
atrcoj polovici mieseca travnja' a traje do
]dm razurnievanjem, ali i s vetikirn o.rpjori-u, nlu'*
or.,
uviek u jesen dub.oko, a prolje6e pliil<o oko
--- 10. svi;bnja.
.u konoplje mno-
Od velike- je vaZnosti kod sjetve
Gnojitba kouopfie Zina-sjemena na j'edno
j'u'tro' Kod sjetve konoplje
vefil<e pogrieike, jer se sije previ'3e sje-
Dobr,o pripravljeno tlo je prvi uvjet za doi:ar ;;;;"-'; jer sta'-
uzgoj
konorplje, ali u toe-n sludaju mora biii i dovoijno hrane, ile,rra. Premalo sjerrnena ne smije se siiati'
a vlakno grubo' previSe se olpet
da bi Je rnlada biljka, koja nide,'odmah naSla, te se lr:it" po"t":" debela,
Dakl'e
ojad,aJa, kako bi u svojo,j najrnladoj siiati, jer se bi,like dobro ne razviju'
d,obi mogl,a od,o_
ljeil razl.bitim vremenskim ""1*i:"
;;*"-u."euirl: ui:o u jednom kraju 32 do najvise
nep..rgoCama i biijnim t
Zivo,tinjskim Stetnicima. Zato lreba zemlju pognojiti, si kg nt jutrl, a u drugorn kraju dak..2'5 do 30'kg'
jer samo tako pruZit 6ern.o kono,plji Nikako ne rnozemo' preporuiiti, dra se sije viSe od 35
nalbolje uvjete ista' kao kod
za Livot i razvoj, a ona 6e. dakako, za to d.ati Jo +2 kg. Udalienost je reda od reda
svoj dakie- r0 do 16 cm' dok bilika od
najveti prirod. ;;";;"";;";o;
Stajski Bnoi ju najvaZnrije gnojivo za konoplju, jsp ;i;;;*^reid,u neka tb'ude 5 do I om' Sijemo tri tako'
_
dobar stajski gno.j sadrZava rnnogo hraniva, ptpravlja aotit eu*o konoplju o'd1i6ne kakvo6e' i to t'lpravo za
fizikalna svojstva tla, dovozi zemlji brojne bakterije, surhe, u k'oje se danas najviBe traZi'
"..'K"";nlj; poslije 5 do 6 dana' a
koj.9 neo,bhodno potrebne u zemlji za raztvaranie
""e obidno ponikne
.ug usjev zelen' Dakako' to ovisi
razlidi'tih hraniva. Stajskirn se gnojem duva viaga, jer nahon 8 dana ve'0 ie
prije spornenuli'
se u njemu nakupi vlagg koja dobro dolazi konoplji .].,p'fi"f i vlagi, kako smo to ve6 i
u danima su5e. Niega konoDUe
Tl<o ima na razpolaganje u,mjefnLihgnojiva, zernlji'
._
ih upotriebi kod konoplje,-;er je o"" .7"f1'-rrirrr"frru
neka Kcrnoplja posiiana na dorbro priprern'ljenoj
pravilno preorala' i
za ta gYrojiva, a osobito za fl<altj t oja se- nekorliko puta d'orbro i
i dusik. dwo jno klijava sjemerla' onda je
Isto je tak.o neobhodno potrJno i ,"pr,o i."'J :. poui:*o
ili kred. p,otr,ebna posebna njega oko konorplje'
Brojnirn je pokusirna dokazano, a" ried,ko kada
,iljutrr" grro_
viie vtakanaca,
koja zu arr:" ilrll-'i u,,:"t_ Bolesti i Stetnici
iil" *i: Tu i
Konoplju napada malo bolesti i Stetntka' onda'
. -Vrlo dobro djelovanje rimaju umjetna gnojiva za- t.*" :."i t" tidxada pl'erneniada' i to osobito
jedno sa stajskim gnojern. je stalni po-
oko ,u t o^oplja sije iiza konoplie' Buhab
. Vrierne sjetve sjetioc, ali ni 'on ne dini rnn'ogoStete'
Konorplja je d,o,sta osjetljiva prerne, Zetva (sieEa) konopue
hladnorn vre-
menu, a osoibito prema jadim mrazovima. prema
konoprlja_se sije, kad. je proSla bojazan
tome, U pr,obritku je svakog gos'podara, koji sije ko'noplju'
j' n'e pre'ran'o' ali nl
Zato se sije orbidno u rnjesecu
o,a-*ruro,ru. da obavi Zetvu pravovremeno, t'
travnju, ier u to je vrie. prekasno.
me zemlja obidno ve6 dovoljno -'-ii""tpf:"
torpila i ima dovot;no je zrerla za sjedu, kad -pra3nici. Podinju
zrno brle k,liija, a'ono-;e pra3enja' U
.tl"g",._pu
konoplja brzo i jednoliEno
UrS ,r"iUJ:", f."O oOpra"ti a"tj" tu kad praEi, vee nakon
"iLne.
am--:e pogtfef: ;; J;":* mtrzke bilike izgledaju kao metle' all opet
108 109
 ne smiju biti s,uhe. To Je xlravo vrieme za sjeEenje.
MuZke biljke dozrievaju 4 do 5 sedmica Frije Zen-
skih, ali se Ze{.va odretluje po muZkirn biljkama.
Ko'nopilja neka se sjede p,osebnim noZem za ko- VUKOVARSKA
no'plju, a nikako se ne smije kositi. Ko5ena se ko-
noplja slabije pla6a, jer daje gotovo sarno kuirinu,
koja se, dakako, lo5ije p,la6a. Ne valja ostavljati na
njivi previsok strnjak. Nakon posjeiene kono,plje ne
KUDELJARA
srnije se gotovo ni v{djeti strni, dakle neka, se reZo
tik do zemlje.
Nakon sjeEe mora se snoplje ostavrtl nepovezano
u obliku Skara nekoliko dana (3 do 4 dana) na suncu.
Na suncu 6e se starbljike i 1i56e osu5iti. Zelene ne
valja odmah vezati, jer se konoplja lako upali, a to
D.D.
PR.EDIONA
Iode utjede na vtakanca, pa se takva konoplja IoSe
preraCtuje. Nakon Sto se koloplja posu5ila, poveZe se.
Ako se kono,plja prodaje u kude'ljare, ,onda lo5e VUKOVAR
povezana konoplja ne ulazi u prvi razred., je.r se iz
takve konoplje dobiva gotovo sama kudina. Dakle,
gnop neka bude dva puta dobro vezan, Nafveia i najmoderniie uredena
Nakon Sto je snop vezan, valja ga nekoliko psta tvornica kudelje dklapa svake godine
donjim dielorn udari'ti u zemlju, da bi se sve stabljike
sravnile dolje. rsa proizvodjadima u{ovo,re o sijanju
Nakon toga sloEi se konoplja u ku,pove (bangete) ko,noptrje, l<.oja preuzima u svakoi
od 5 do I snopova. Snop ne srnije blti deblji od lb do
20 cm (6 do 7 coti), jer Sto su snopovi manji, to se
koliEini po ugovorenim cienam'a,
bolje su5e. Ako ki5a pada dulje vrieme, onda se, kad
nastane liepo vrieme, preporuEuje, da se koarcplja Svoiim proizvodadima
razSiri, da bi se posu5ile stabljike i 1iB6e. Zelenu, mo-
kru stabljiku, i ako liS6e nije suho, kud,eljare ne pre-
nabarolia potrebno sieme
uzimaju. Ako je konoplja suha, najbolje je da se o.dmah i umietno Enoiivo,
odveze u kudeljaru, jer se inade mnogo gubi na teZini
i kakv,o6i. Ako 6e se kod ku6e izraClivati, onda je valja
metnuti u kamare. Da bi se kamara Sto b,olje odr-
K'upuie seliadku kudeliu
ZaIa i da se ne kvari, metne se p,od kamaru slarna i kuEinu
ili kakva drvena gr€Cla, a okolo se izkopaju jarci,
kako ne bi voda zalazila pod konoplju i ,o3tetila je,
Isto tako treba je dobro pokriti,
lzvaZa kudeliu i kuEinu na
da kiia ne zaile
u konoplju. To se najbolje dipi, 6s se napravi dobar i sva svietska trZiSta
gust krov ili se metne slama. Bolje je krov nabd.ni,ti
od kono,plje.

ll0
 Prirod je kod nas 40 do ?0 rntc, a u Italiji j preko
80 mtc na jedno jutro.
Iiod predaje konoplje u kudeljaru, o{ra se razvr-
stava (kvalificira) po kakvoci ovako:
U prvi razred >A< ide samo ona staib[jika, koja je
sva glreko 12.b crn visoka, tanka i ne deblja od.
1 cm
na donjem kraju, 'ls2 o6te6enja od tude (led,a),
bez
korova, travuljine, bez truleZi, bez zemljg ,o,bidno
listnata, nepokisla i dva pruta u svakom gor.
i dolje vezana, posve suha i sa suhim lii6em."ropo
U prvi fazred >B< ide samo ona stab jika, koja je
preko 125 crn visoka, n,e,Sto deblja, no ne preko
I i pol
centimetra, a jma ina€e sva svojtsva kao stabljika
prvo,g >A< rrazreda.
I(AVENA KA-NTICA: Kada Po-jo
U drugi razred ide s(abljil<a od 125 do 100 cm
deo ra,t, mislila sa,m, tla ostahi
€u
viisine, a inade iirna sva svojstva kao sta,bljika prvog
razreda >A<. bez posla,, ier ie brzo Ponestalo ko-
Stabljika izpod lonialno kavq. Medutirn doskora se
100 crn visine se ,ne preuzima.
pojavita 'Divka.., pa su ljudi oPet
Uzgoi sjemena pili kavu kao i prije.
Sjerne je dosta skup,o. Stoga je najbolj,e,, da sebi
SALICA: Nije ni dudo, >Divki<
svaki gosf),odsr sam uagoji sjeme. To se dini tako,
da se pusti jedan dio ,da dozrije, a safito muZke se nefna, prigovora. I(a,va od te rr\ie5a-
biljke (bjelojke) p,obers, ril,i se jedna njiva sarno u tu vino je zdra-va, 1 krePka, I'rlo j€
svrhu orstavi i sije se u Bire redove od S0 do 60 om, ugoclnog okusa,, a, 1oo5i 6a,lo 5e6era.
pa je dob,ro da se' ofiropa i p,or$)e s
nesto viBe gnoja. To jo va'nredno dobro sastav[ena,
Konopljar se rnoZe sijati i ta[<o, d.a se oranica izmar-
kira markerom uzduZ i ,pop,rieko u razmaku od 100 cm, 2a,1njsn3 kave!
te se na kriZarlistLirna s mo,tjdicorn posije 4*b zrna
konop,lje. Kad konoplja doibije par listi6a, prorjeituje
se na 2 biljke. Vrlo je dobro, ako se konoplja posije

urwt{
i na rubove plohe, gdje je zasijan kukuruz ili sla_
dorna repa. Kad je sjeane dozrelo, treba bi,ljke qprez_
no porezati, da sjerne ne izpadne, posuBiti, a onda pre-
ko daske omlatiti.

eitajte: Dr, Mandekid:

l?a ,&ieht te.aatu.-?a. e.nu,c tenu*l
UZGOJ KONOPLJE Kn 20,-
Lt2
 CIKO IJA
I oikorija spada, n'redu veleobrtno (ind,ustrijsko) bilje,

zArfi0A0iltcA
pa i ako je podruEje za sijanje oplemenjene crft<orije
ograniEeno ali se sve viBe plo3iruje. ova je kultu'rna
biljka za gogp,odarrstvo, od velike vaZnosti, ne samo zato
jer daje ,odlidnu su,rovin'u za vel,oorbrt Liveaniih namir-
nrica (o,na je meilu ostalirrn glavna sirovina za pnoizvod-
nju duvenog tr'ranckovog dodafl<a kavi) nego jer kod
I racionalne obrade tla daje prir,od, koji daleko prelazi
prirqd kod drugih veleoib,rrtnih :biljaka. Raili velikog
sdrZaja vode cije se cikorija kao i sladorna rqpa. pre-

DRAZB0UA(IlII$A tedno u blizini tvornica kavwina odn. njihovih

jer bi kod duljeg ZeljezniEkog prievoza nabavna ciena
bila pres[<uipa radi visoke vozarine.
su5iona,

Porlneblje i llo.

STEIIIOIIIGE
GRAIISIG Mlada oikorijina biljka prilidno je osjetliiva
zimu, no kasnije poLdnosi dobro hlad:nodu kao i vm'6in'u.
Surlu podnosi ibolje' ,od sladorne repe, te i u vrlo sui-
na

nim godinarna daje dobar Zetveni prirod. Uglar,'norn

ob6ine slob. i kr. glarmog grada voli cikorija ne5to lakinr zemlju nego,sladorna repa,'a i
Zagteb,a u Zagrebu. urspieva na svin-n vrstama tla, osrirn na vrlo teZkorn,
suhorn grjekovitorn i p'o'dvo'dnorn tlu.
GAJEVA ULICA 2 B.F.ZOGLAS 62-63
Usjevni recl.
Za prir,od i kakvodu oplernenjene ciko,rije vaZrno jo,
ZAGALAONICA (u I. katu) p,rima u kakav je usjev Eredhodio sjetvi cikorije. Cikorlja uspi-
jeve vrlo ddbro riaa valjano gnojenih ojkopa\rina (iepe
zalog d,ragorcienosti i raznu ro,b,u. rli krdrnpira), zatim nakon zirnskih t<ao i jarih usjeva,
repice ili 6a11gih sljanih biljaka, dok se sijanje nakon
DRAZBOVAONICA (u prizenrilju) pre- dje'teline ne preporuiiuje.

'uzima na dob,rovo,ljnu prodaju i'li obr.adba i gnojenje

Tlo za sijanje cil<orije treba uviek kasno u. jesen
draZbu svakovrs,tne predrnete, a na dtubciko pre,orati, vee st,oga, jex je od velike vajnosti da
se saduva zimSka vlaga. U na'Sim krajevima, gdje s,e
zartrtjev podieljuje na iste 'zaloine sijanjem oplernenjene cikorije bave stad.no ve6 viSe
desetaka godina s dolbrirn ruspjehorn, 'trpo'tr,ebljavajs za
zajmrove do p,r,oidaje. gnojenje stajski gnoj, kqjim se gnoji ver6 u jesen lnod
sranja. Oranje u prolje6e radi gnojenja stajskim gno-
jem ne rbi bilo koristno, jer bi izazvalo neqrravilan
rasl
korieorja i tjeranje u cviet.

113

Nakon temeljitog i dov,oljno dub'okogoranja u jesen,
dolazi ri obzir plitko oranje u prolje6e samo onda,
ako je to potrebno rad,i uklanjarrja korova. Kod polja,
koja leZe viSe, treba proljetno oranje izbjegavati vec
radi velikog €ubitka vode. Cikorija ima vrlo sitno sje-
rne, zato je p,otrebno da se tlo za sijanje briZno pri-
redi. Izpravno i savjostno priredeno tlo za sjetvu jedan
je od prvih.preduvjeta za uspjeh sjetve cikorije. Kada
se tlo posuSi,valja zemlju dobno prodrljati, odistiti od
korova i neposredno nrije sjetve povaljati.
. Sietva
sije se na iednolibno i gladko uvaljano tlo i to u
posve
redovima (razrnak izmeilu redova 2&-33 cm)'
plitko, da sjeme ne dopre dublje od 1 cm s zendju'
Sjeme se dakle ne smije udrljatr, nego se - samo u
pri-
zemlju uvalia. Prema sastavl tta i vrernenskim
od polovice travnja do polo-
likama sije se cikorija
s"iU":". lriijs dobro p'rerano sijati, jer se inafe
"i""
pogo.duje tjeranju u cviet. Cikorija proklije obidno
.rr"e n.tott 8-14 daqa. Ako sjeme radi duZeg suhog
go-
vremena za 2 tjedna ne proklije' ne treba da to
spodare zabrinjuje, ier 6e se biljka pojaviti iz:zemlje
vec nakon Prve kiEe.
Ntega
fim se ns biljci poiavi i 'tre€i listi0 ir redovi budu'
jasno vidijivi, treba cikoriju okopati i proriedirti' oko-
puta' Frorje'liva-
bavanje se kasnije p'onavlja jo5 2-3
njr.l trefa posvetiti posebnu painju; samo na srvakih
li--te cm ostavlja se po 1 biljka, dok sve: ostal'e valja
iziu,pati. Po5to pregust usjev daje sarno slabo, neraz-
viien'o korienjer od velike j'e vaZn'osti za Zetveni p'ri-
rod kao i za kakvodu korienja, da razmak izmeclu po-
jedinih biljaka bude dovoljan' Mn'ogi saditelji- grie3e
kod prorjettivanja, jer ostavljaju pregust usjev' pa
onda dobij-u dodu.SefiInogo ali tankog korienja, koje
je za industrjsku.' preradbu b,ezvriedno. Biljke' koj'e
po,tjeraju s cviet, treba izdupati o&nah dim se poiave'
jer su drvenaste, te za tvornicu neupotre ljive. U cviet
potjeralo korienje ,sluZi kao dobra krrna za svinje,
guske i rogato blago,
tL4
Vadenje
Ctkorija je obiino zrela za vatlenje koncem rujna,
Li56e se smije pokositi teik I d,ana prijg vatlenja. Za
vadjenje korienja sluii dvozuba motika ili plug. Po-
slije vadenja valja glavu korieaja ottrubiiti, t. j. odre-
zati zajedno s 1i56em i odistili.
Veleobrt osigurava ugovorom preuzimanje ciele
Zetve, 5to za saditelje znaEi veliku prednost. Izmedu
tvornice i saditelja utvrCluje se kupovna criena ugo-
vor,om ve6 u pr,olje€e, a izplata se vrii u gotovom od-
mah nakon predaje Zetve. Time se gospodar oslobacta
rizika, koji kod drugih zemaljskih plodina on satrnmora
snositl.
PIVABSKI JECAM
Jari se Jedarn, kako ve6 i 6amo i,mg kaZe, sij,e u
prolje6e na dobro prriretteno,tlo. Kao predusjev d,obra
j6 sladorna repai krumpir, kukuruz 1 drr-rge okopavrine,
koje ostavljaju tlo Eisto i u dobroj snazi. U jesen valja
zemlju dobro prreorati, ostaviti preko zime u surovoj
brazdi a ,u pr,olje6e valja plitko preorati ili jos bolje
ne orati ve6 jes,ensl<ooranje priedi sa tanj,uraEom,d,a
se zemlja prorahli i 'ulirni prikladnom za sjetvu. Dob,r,o
ie prije ta,njuranja ili plitkog ora,nja posipati 150 kg
strrperfosfatai 80 lng 40%-tne kalijeve so1i, sto ,oso,bito
npliva na kakvo6u samog zrna jetma a ako je zemlja
slaba na ttuSirku,on'da je drobro p'osipati 40*50 kg vap-
nemogd,u5ika.Vapnerni druiik treba posipati ibar 14 d,ana
prije rsjetve.
Jedam s€ kosi kad je posve d,ozrio, jer serno takav
daje izvrstnu kakvo6u. Zato treba vrlo 'oprezno kositi,
da se dirn nranja klasja izgmbi, jer se klasje kod Zetve
vrlo lako lorrni. Kod sa;mernlatnje valja xlrirraziti da se
ne lo,rni zrno.
Ka[<o vidimo obradba i njega 'jaroga pivarskog jeE.
rna nije nipoSto teZka aJ.i m,ora biti d,obra.
Pivarski je6a,m vrlo d'o,bro 'uspieva kod rnas u Sla-
voniji osobito u kotarirna Djakovo, Osiek, Na5ice,
Vinkovci, pa u Sriem,u i to s kotarima Si.d, Vukovar,
Ruma i Hrvatska Mitrovica, i. u drugirn na!'im kraje-
vima.
115
 I{od varenja piva ostaje pivski trop (kom), a on je
vrlo dobra krma naSoj stoci osobito za ktav€ muzare
i za tovUenie volova i svinja.
Kod proizvoalnje slatla iz jei,ma ostaju sladne klice,
koje su vrlo pr'ikladne ka,o krepka krma, a oso,bito su
doibre za odhranu telatli, pa za krave muzare i tovnu
stoku.
J0$IP
I}.CAT(}U
lrvoz i izvoz sie,rnenia,
NaSi gospodari mogs pivski jeiam prodati, a dobiti distiona dieteline
pivski trop (kom) kao i sladne klice kocl ZAGREBAC-
KE DIONIEI(E

NARUEITE
PIVOVARE

I CITAJTE:
U ZAGREIJU.
osl EK l.
VinkovaEka cesta br, 2, | 4
Dr Ma'nderki6: Proizv,oalnia, i konzervi-

Dr
Dr
ranje krme .
Mao-deki6: Vapneni du5ik
Maridgki6: Lucenna
.r(n 100.-
Kn 40"-
Kn 30.-
ersrl
i tude la.neno sieme za u,Sur
Dr Mand,eki6: I(ukuruz I(n 30.-
Dr
Dr
Mandeki6: Ratarstvo
Ma,ndeki6: Pienica
Kn 150.-
Kn 50.-
KUPUJE
natravnor nerodisdeno

TRAKTORE djetelinsko sjemenje

te sva gos,podarsl<asiemenia rkao
na pr, od konoplje, 7ete, graho,rice,
DIBSEL
SYOBODA KAR gra5ka ozimtog rirViktonifia, te ulianro
sjemenjekao repicu, laneno siemenie
te travno siemeniei t. d,
za or'aniJet vurdu i sryg gg,spodarske
posloveod 12 Ks i 22 KS PRODAJE
plornbiranu dietelinu 99% distu. la-
Dobavlia i upnrle daie neno sjeme za sietvu 100% iisto, te
ING, IVO GRIVTEIC siemenje grahorrice, o,zimop gra5ka,
konoplje, prosa, murhara, Ie sieme
Zapreb, StarEevi6ev trA 3 kravs,ke repe, tr,a,vno kao i u,ob6e
sve gospodarskosiemenie,

II. TIVADARSTVO,
PASNIAnSTVO I KnMNO
BITIE
VAZNOST SIENA
Kraj sve one razno\rrgtne hrane, koja se prqporu-
Euje za pr€hrainu krava muzia;re i uzgoj goveda, sieno
je bez sumnje ioi uvieh najbolja 'i najprikladnija
k,tna, pa kakogod kombinirali prekrranu naEeg roga-
tog blaga, ripak rnora sieno ostati glavni sadrZaj sva-
kog dnevnog oibroka. Kol,iEin-a hranjivih {vari nije u
svakoorr siemu jed,naka. O,na se mienja, .i t'o dosta osjet-
ljivo, tako da gos'podari, [<oii posve6uju ne5to ve6u
paZnju wocne miljekarstvu, iesto prirnje6uju, da se
dobivena 'dnevna koliiina mlieilra mienja, ako se, reci-
mo, jedan d;an krave hrane sienocn iz drugog, upravo
naietog stoga siena. Hrenjenje s,ieinom riz drugoga
stoga, iako ono mogu,6e potjede inade sa iste livade,
all je samo sloEerno6 'dnu,gom s,torexl,hoji je svojirrn
polo,Zajern Lizvrgnut ctrug[m atrrrosferskirn pri]ikama,
obiino se uviek zapazi pove6anjern ili umanjenjem
dnevne koliEine rnilieka. Ol<olnosti, koje prouzroikrliu
ovakve promjene, m,ogu biti vrlo razli,Eite. U prvom
red,u ovisi o to,roq kakve se trave nalaze u slenu, t. j.
da lri se u sierru nalaze dorbre, slatke trave, s do,sta
djeteline, odhros,no da ,tri je u sienu onaj provoljni
omjer 'izrnedlu gornji,tr i donjih drelova ,trava (vr5ike
i stabrljike), te da lri je mrno,gokoirova (drada) 1 kise-
lih trava ,1 sienn, SttLo se dogacta onda, kad se livada
elabo obratluje ( 'cnoj)i. Bai se u kakvo6i siena najbo-
lje vidi prednost obradivane livade pred neuzgaja-
norn prirodnom livadorn.
Sieno ima srve one sastojine, koje Zivotinja (onra
koja se travorn hranri) za svoj Zivot treb,a. Zato valja,
uz ostallu hranu, blags dava,ti sieno svakLi dan, pa
makar ii u sa$'na malim kolidinama. Ako se toga g.o-
spodarskoe pravila drZimo, ooda se ne trebamo bo"'
118
jati razlihitth uzgojnih bolesti I pogrje5aka,
a ve6
o'drasla stoka b'it €e zdrava, t. j. b,it 6e sposobna da
radi, da se mnoZi i da nam svojim proizvodima vra6a
uloZeni trud i novac. S.ieno,osim bjelandevina ,i uglji-
kohidrata ima i volike holidine mineralnih tvari te
vitam'ina, jednom rieEi ima sve ono, Bto j,e p.otrebno
za prirodan razvoj organizma Zivo,trnja, pa ga punim
pravom moZemo smatrati spremiitem sunca (sundane
eriergije) za.zimt, koja daje mnogo mlieka i odrZava.
stoku zdravom.
Sieno rnora biti dobro t. j. ono mora potjecafi iz
dobdh liveda, a dobre su livade one, hoje se gnoje i nje-
suiu. Lo'5e su one livade, na koje gosp,odar dolazi samo
onda, kad jrr valja kositi. Ako mi gnojimo kukuruz,
p5enicu i dnnge usjeve, ornda rnorarno snojiti i livadu.
Na livadi, koja je gnojena, pojavljuju se uz trave jo5
i djetelirne, pa tako postaje livada bolj,a ne samo u
priroduve6iukakvo6i.
Livade treba branati ili rlrliatl ili kako na3 .narod
v€li )draUiti<. To je od velike vaZnosti, ien prodrljdna
iivada daje ve6i prirod. trave zu xrodraZene na ve6u
proizvodnju, jer je ,odstranjemamahovina. razrahlje-
na je zernlja i u nju moZe u6i zrak, koji raztvara
hraniva a koji je ujedno potr,eban i za disanje korienju.
Veda kolidina korova u sienr.r smanjuje njegovu
vrie'dnost zbog toga, 5to te vrrste bilja imaiu manje
ko.i6ine bjelan6evina, nego ih irnaju plemenite vrrste
trava, a vi5e tvr.dih drvenastih tvari. koie organizam
Zivotinje ne moZe izkoristiti. Osim toga rneClu tim
bezvniednim travama po,stoje I takv'e, koje sad,rie razne
okove, a ti otrovi rn'oEu 6esto i vrlo Stetno djelovati.
Zivotinje ne uzimajtr takv'u hranu, u kojoj se nalaze
znatnije koliline korr.ova, rado. Poslj.edica togia za gos-
podara bit 6e - manje mlieka, a osim toga se izvrga-
veju opa$nosti, da im te manje kolidine mlieka po.
prime ne'ugo'd,an o5ta,r ili gorak okus. koji.se ne gubi
niti onda, ako rnlieko preradirno u maslac lli sir.
Slarbija vrsta trave je I .ona. koja raste u s.ieni, koj,a
raste, recirno, rna livad,arna zasjenjenim obliZnjim 5u-
marrna, ili koja raste u vo€njacirna, zasjeniernim kroB-
njama vodaka, Tr.r nas Cesto kod prosudlivanja rnoZe
119
prevariti 6odna zelena boia bilja, Sto zapravo samc v,odi. Navodnjavanje livad'a, koj'e kod nas, na Zal'ost
zna i glad i nastojanie bilja, da p,rimi Sto vi3e suinca, 'r.rit"
;i;'ti;;", ima zadatak tlodati livadi vodu. i- trranu'
us-
koje mu tako teZko propu5taj'u gutrste kroi'nje drve6a' i"-" Da ibi se navodlniavanje postiglo s
Na,ibolje i nadiztta5nije sieno je uviek ono, koie do' ";or.
potrebno je navo'dnjenu liva'du,opet u;mjere'no
;t;t";,
s odv'odnjavan j em'
biva,mo sa, ns previ5e vlaZnih (suhih) livaala, kroz cio iJ"si1i,-'o""Lr" navodnjavanie sipojiti
se riedko odv'odnjava'
tlan izvrgnutih sunia,nom sviotlu- Ove liwade' istina, Ve6ina na5ih livadra vrlo
one staja6u vodu ne
ne daju rnnogo siena, ali je zato sieno sa t'ih livada I ako trave traZe dost'a vo'de, ipak
tirn bolje i Lrranljivlrje. irp" p"eLo-j"rno, a-obi6no $irnu, ako se njihovo korie-
Zeliimo li, da .dobijemo dobro sieno. onda valja d'a nie nalazi u stalnom dodiru sa vodom'
Zato o'd;vodnia-
drZinno prred ,odima ove dinjenice: Sieno sa kultiviranih gospodara'
vanie livada neka bude prvi ra'd
livada uviek je bolje ,nego sieno sa priro'd:nih nekui-
tiviranih livad,a. I sieno sa prirod,nih livada bit 6e io Pra.votlobna ko5nja liva'la
slahije. Sto je mainj'e udi.njeno za njihovo pobolj5anje'
blago'
Otava, dod,u,Se,nije tako tedna kao sieno. ali zato Da diobra livada dade [Irnorgo i dobre [<Lr-rneza
livadu trerba pravodoibno ko'siti. Fri k'o5nji na3ih Ii-
ima obi6no ve6u hra,nljivost 'od siena. pa ako je uz to nikada
;o5 sprerrnljena sa potrebno.rn paZnjorn. moZemo
je ,r"'J,u etiuge 'naii selja'ci lmnogo, 3to svoj'e livade
r.rviek smatrati [<ao vrl'o dobrru ]krmu .Isto tako rno- Xtit'u pravo vrieme. Gospodarr.' rnil<a'da nije nideg
uviek
Zemo s,matrati kao vrlo *obtn .lrst'u o'no' sieno. koje se
""
;;.;;,-;. t^ako ni siena na livadi' on red'ovito
je bu'd'e 6to viSe'
dorbiva na So,rskirn livadarna, gdje su i najbolje prilike deka da rnu trav.ar jorS,porraste i 'da
- naime re'
za rast drobrih trava, a to su umjerrena vlaga i rnno'go To on rad,i jednalko i lpri lko3nj'i djeteli3ta
suinca. dovito kasno kosi.
je
Pravilo je, da se li,vada rnora po<ositi on'da, kad'
Sretlitba vlago na livaili
na njoj t"juld" trava u cvietru. U ovorm Lqsu ne samo
je i'oi i
Ve6inu naSih livada rno'Zemo uvrstiti u red kis'elih. iu to!l"" ri"ada ,daje najviBe siena, ve6 Sto
t. j. kod svih prevladavaju kisele trave. Te trav€ ne glavnije u ovom 6asru d,obiva i najbolje' sieno' Sto se
samo d,a irnaju rnalu hra'nljivu vriednost. ve6 su dest'o [o3":ot" o'teZe, t'o trave ii"z 'dana u dan poslije cvatnie
i Slcodljive za st'o{ku. I{isele trave svojim o3trim li3eern postai,r drvenije - manje vrie'dnije' jer od rnjih dobi-
jo3 teie pro;bavlja'
izizivlj,u, rhod stoke upalu 'IrrorbavLnih orgarna. Sboka hra. veno sieno bla,go slabije' jede' a
pravo 'd'aie slastnu
njenai kiselirn travarna rnr5e,vi i slabi' I{isele trave rastu Napr,otiv livad,a ko'5ena {r vrieme
poglavito na mokrirn livadarna, zato treba livade 'oslo- krmu, lako probavljivu i sieno ima njeZne vlati' Ovak'
bo,cliti o,d suviSne vod,e. Burdu6i da ko'rienje livadskih la{<o i
. vo sisno rne,rna velikorg o(buj'ma, pa se dade vrlo
pred-
trava ne prodire tako dr.rrboko lu zernlju [<'ao korienje sprermati. - Od p,ravo'do:bne l<oinje imarno i tu
razliditih u,sjeva, ne s,mije povrBirna dornje vlage spasti nost, ,cla 6e pokoBena trava odmatr i potjerati i ne' za-
odviie duboko. Odvoclenje suvi5ne vo'de m,oramo tako vlsd,a ]i su5a, do,bit 6erno otavu i otal/i6'
udesiti, da na lakirn i poroznim zemljama odrZar/amo Sve spomenurto narm govoiri d'a livade. a i.djeteliSta
donjrJrr vlargu. na rl0--50 c,rn., a na teZkirrn nepropustnim (1ucerni,5ta) lrrlorarno pravo'dobno kositi radi ve6e i
zermljarna na 60 am pod p,ovrSinorn. Lolj'e kolidine sie,na. Mrrogi ogrjeBno misle' da s koS-
NaEin, po koiemu treba izvesti 'odV'odrnjavanje. niom treba mal,o zakasniti, d'a trave sjeme naprave, da
ovisi o razliditirn okolnosti'ma. N€gdie je dovol j'no se na taj naL6in livada sama od sebe za6ije' Treba
lr
postaviti jedan ili nekoliiko odvodtnilr' jaraka. negdje je gospo'dar
Iivadu zasijati novim sjernencvm. tada svaki
puSta trave
pak potre n'o zemljiSte drenirati' ,Kao Sto livatde n€ naruduje dobro sje'me i sije ga s'arn, 'a ne
trpe previSe vo'de, tako isto ne trpe ni oskudicu na da se sam,e od sebe razmrnaZaju'

t20 121
 Kao 5to Je pogrJeSno. eko se kasno
Iivada ko,si, tako
nije uputno da bi se l
srudaiuo,u'"ri""#ff""iltrT:iffii:i:il f#
navljamo: pravo je vrierne toS":e-r"
u""f.u Ulvadu,

),GR(IATI
se vidi, da je na njoi najviSe kad
-kro t*". poo"_r:ut"io.
KoTj." se livadi ,r", pro{/ada
, kosama. Dobrra
kosa zlata vried.j. !el1,e,p L6u"*
vjest ko,sad moZe
Itoe.o uraditi i ko5nju dobro izvr5iti. ri:i"SJL""e
som brzo i dobr,o radi kao j t*
d.;;;-;;;I" o",trrorn
brijadicom. "^
U naprednijim zemljama Sredi5niica:
mjesto rudnih koea uve-
uy kositice, posebni strojevi.
9^T" ko,je konj ili trak-
tori \ruku. S modernim kosilicama'jiosqi""^",",
brzo i skoro savrseno. upotreuom-t<oJilJJ prolr"a" ZAOREB, U]L'56
PALMOTIETVA
ilei
vise vezani na t osio".,'ieffi;;#:t
lr."t o"I".
snr "rro"-
su ovi_

wierne,
rednoj snazi. ieft
,is";u;;';i;;;;,1",;:,"":f"iT"
j3T'"'.xH"d"ii?i:
""il;.
Sto sa kosadima de6to ;;
;
"'
P(IDSIISEI
TU(lRilIGA
Gubltci oa teZlnl zbog su5eNrja:
100 kg p,okosene livadne
Btzoglas81'41, 23'358i 23'359
^^ trrave teZl posuje 12 dana
26 ft€, po€lije 5-6 mjeseci 2B.Zb
kg. Brzoiavni naslov:,,Croatiacement'
. ruu Kg pokose{nelucerne teZi poslije 12 dena ?,6.35
,kg,_postije 5_6 mjeseci 24.15
kE.
100kg pokosene crvene djeteline
33.33kg, poslije 5-.5 rnje,seci teZi poslije 12 dana
80.93ke.
SoUenJe siema
so,lt, kad ono nije dovolJq6 q16.
,.^,lt-9lt-::
K-oJ-e Je gotovo suho, soll se sa b_6 -' Sieao,
v]aZno i p.okvareno sie,no sa f.g rra 1.000 kg.
Bgi so1l.
c.rElo.sraDo pru^D
Igf J3"T:o,,..?1. sroKEaarlrrt-
zaII,D-
No pAsE, jer zivofini
- .m*ogo davaju mlleka,
Dobavlia:
g;ij"il,l,,
doblvair, ff6h6r^
koje daju I
dnevno
*t
"l.l
":::1: -loi l- d*rT-n,T"i3::
,_^_-,1_koj"
il #
-' q sr q5s rJrEvlse'
K'.rave
b,ielandevin,a;
hjelandewin.a. r.---,^
r.r"ru
S tit,
ursuaJU qnevno G00 g
.^"?lieka
:te.daju
trebaju dnevno 600 g l" Porllantcement,
"il;""'i1,
dnevno lS
f^'l^r. t:;;;;'ffib
lit. miieki
frAhei,, ^-^r,_^ ,6^^
t""1""i"'"' - (ementu suektaieue
ll""?i"iT,""l:"
r^..I1.^ll,,sa
. tr.ereiu
t"nl:""-"^1i.1:€baju
" " u":o
;";:"ff1;J;,"1 sperial
ioo
r o:.t"rio="."rff Hrualslte
pasnjake 9'-9*o
razaieftr
,_ TTb". od prilike u ;;dd;'i':;:liii"*"i"
. 0riaue
llezauisne
l:"L"l1llX u pro,izvodnji ,"i.i'1,",,u pre-
Sonu drZati. "."_
r22
 Naibolie (t-8) i dobre (g_I4) livadne

IME TRAVE Odpor-

nost Prirod Ostala svojstva

Lisiiii repah i tffi'-f",,"noo visok | ,

[Alopecuruspratensis) K o n e n , eh r a t k o , z a p a s u
vi.ot I Vi1k9
lAZno
J o s o b i t oI
.k"".-g i."."tnu
Matii repah !
(Pheum pritense) s r p a r j | 4 - 5g o d . korienie duboko za paSu
(i planiaskoj) dobia
Vlasulia livadna
{Festuca pratensis) stvara gusto busenie,
za paiu izvrslna
Toliianshi liuli
ILohum italicumj Siroko busenje, daje
vi5e odkosa
Klubfasfo o5lrica
(Dactylisglcmerata) dnje te: korGnle, lako
busoje. za pasri, olobito
vlaino
plantnskot, rzvrstna
Vlasniaia liuodna srednje
duboko korrenje s pod-
(Poa pratensis) 0: p-re-
zemnim vriezima i guitim
vlazno
DuseDtem,za pasu izvrstna
Eng.leshiliuli teiko,
llouum perennel vlaZao nisko bu5enje za pa5u
lzvrslne

o i z k o b u s e n i e ,z a p a S u
[i planinskoj] izvritoa

rahlo i -olitko korieoie s izdacima

Rosuiia bielo Iipanj-
teie, na paSi vrlq dobra
(A!irostis alba) srpani
vlaZuo

s vibanj- duboko koriene stvara

Plahouha rana busenieue, podnosi paiu
(Avena lipani
alatior)

| € p'o"ta (P. trivialis) vrlo na:lzemoe vrijeZi, dobra

i5e god sredoji na pa5i
11. I E kasna (P. serotina) odporoa
j mala (P, annua)
I
na planinskoi paii
srednli izvrst!a
12,1 B crvenafrubra)
| * trskoviti [arundinacea]
gusta tratioa- na, planinskoi
;l
--' Kr""tt" trt"" srednii
P a S iv r l o d o b r a
| (Cynosurus cristalus)
visoki ra paSi dobra
-1.o' I O u s i h c m a l i o v a eod
"iilif,'l .'it""t lvise srednii
| ( A v e n ap u b e s c e n s )

Lo6lie trave: Trave korovi:

Mlrisava (Aothoxanthum) Raznovrstne stoklase (Bromus)
Medica kosmata (Holcus laaatusI Jedam stoklasti IHordeum murinum]
Rosulia obidna [Agroslts vulgaris) Liuii demeracti(Lolium temulentum)
Ovsika livadna (Aveoa prateneis) Busika ledinastafAira Caespitosa)
Stoklasa uaoravna (Bronus erectus) Pirika puzava [AgropYrum rePens
Smil ca krstasta (Kdeleria crirtata) Pirevina (Glyceria Plicata)
Repak koljeniasti lAlopecurus geniculatus) Rosulia Scetioaeta (Agroslis caoirs
Smilienka osorka (Nardus stricta Medica mekana (holcusmollis
Milava (Calamafrostis)
Kostrika [BrachYPodium)
 I lraveza llvarlena raztldlllnrllna na I ta
Snresadlelelirra PRIPREME ZA PASU
-=
=.4
d
Budu6i da pada predstavlja podpuno druediji nadin
hranjsnjs Zivotinja, nego lri je to bi,troza vrieme zime
5r 3Er u staji, to p'rirpreme za taj prielaz mo,rqiu biti veorna
V RS T A o
BILJKE
.i'.x s ;.! briiljive, jer od velike je valnosti da se dobro izkoristi
. N :
'El podetna pa5a.
-9 6 :
9c
Nadalost obidno se dogacla d,a Zivotinje, koje su to-
5i
kom pr'olje6a i ljeta na pa5i otvrdnule dolaz€ na jesen
DF=

u pretoplu staju, gdje se onda jako znoje te za dugo-

trajnog Zivljenja u staji, bez izlaza, sasvim o,mlohave
0.5 2.5 2'5
Kada zatim s tdro proljeee, Eesto pri nizkoj toplini
U'J 1.5 zraka dodu n,a pa3u, dolazi lako do, prehlade i drugih
t.2 t'2 oboljenja. Da bi s'e to izbjegl.o, morarno ve6 za vrieme
kasne zime, kad nerna jake studeni, o,tvarati za pod-
t.7 0.6 0.6 2.5 0'7 ne!"nih sati stajska vrata I pr,ozore, da se Zlvotinje
2'3 2'8 2'3 polako p'rivikns na hladni vanjskir zrak.
1'4 06 0'1 ;,4 Dobro je takottsr 6s llvofinje nekoliko tjedana pnje
pultanja na pa5u ilzpusti'rnona nekoliko sati u podne u
5'2 4.4 6.- 4.3 2..7 6'2 dr.ori3te ili koji ve6i ogradteni prostor. Kod toga treba
7's 5- 2'5 3.8 paziti na,to, da se Zivotinje rnogu dovoljno kretati, pa
im tre,b,aved tada urediti papke.
72 16.8 6.- J'-
Ali i u pogledu hrane moramo Zivotinje pripremati
8- 8'- t2'8 8'- na pa,S'u.Da se h'rana na paBi bitn'o razlikuje od staj-
9'4 9'4 .5.6 9.4 9'4 ske hrane, te da prielaz s jedne hrane na drugu izaziva
znatne promjene u tielu Zivotinje - to 'bi rnroralo bltl
2'9 4'8 4'8 poznato wakom gospo'daru. Zato lreba davati 'u po,s-
2'5 ljednjtrn tjednima prije iztjerivanja na pa3u ve6e ko-
4'6 6'- 7'6 38 5'7 57
I lidine kisele krme te srtodnerepe, a kao dodatak mladu
zelenu krrnu. Na sarnoj pa3ri treba u prvo vrie,rne
32'4 39'4 439 JO'-- 25'2 24.1 30'7 omogu6iti stoqi da .dobije hranu, koja u s,ebi ima uglje.
26 1,7 2'6 3.4 t'7 nih u-idrata (sladora) kao, Sto je to na primjer siero,
s,larna, suha sjedka. Tirne se bjelandevina. koje irna
2'8 2'8 28 t4 4.8 mnogo u svjeZoj zelenoj krrni. naibo'ije izkoriSSuie,
4.3 5,4 5.4 7'2 7'2 Znadilo bi bezikorristnorazsipavanje. kad ne bismo dali
bar jednu od gore navedenih suhih hrana,. Zato se
J'- 1 0- - c- 2'5 mo,Zesamo preporuditi da dajerno obiEne kolid,ine sulhe
46 4.6 5'5 ,6 9'2 hra'ne tako dngo na pa5i, dok se Zivotinje p'omalo ne
priviknu na uzirnanj'e svjeZe paBne hrane. Na taj na-
3'5 2'3 4.6
iin najbolje 6emo sprie6itri svaku smetnju u probav-
21.4 17.6 16,5 50.7 34'4 25'8 nom toku ks,o i pojavu nadama.
652 67'5 56.E 78.6 58.5 62'7
t27
 Kail<o su najnovija iztraZivanja pokazala ne mode se rrrllltlltttlrt ttltrrllt:
takozvana bolest od par5e svesti na prekornjerno ruzi- I
manje jake ibjelandevinaste hrane ni u'ob€e na neko T
:---i
o I
oi.:ovanje bjelandevinom, nego ima svoj uzrok u. po-
manjl<arnjtrr ,rudn,ih tvan,i. Zat'o se preporuda,
njake gnojimo fosfororn ir vapnom. Potr,ebno je ta-
da pa'S- --=
==_-:
{nn-^Knv
w'w,{ffif ill li
iI
I
kotter 'dati kalija i to 2 do 3 metribka centa 4096 ka- I
l4jeve soli na jedan helitar. MoZctra je gdjekoji gospodar I
boje6i se ove bolesti p'ropustio dati svom pa5njaku r
o'dlgovarajudll kolidinu d,u5ika. To je velika pogrjeika, I
jer pravodobn'o gnojenje d,u5ikorn unapreCtuje p,roljetno I
tjeranje trave, na osobit nabin. I
Taj stalni izvor bjelanEevine rno6i 6e na,Se Z{votinje iSrate i kupmiete
arko igrate -
izpodetka temeUito irzkoristiti, aiko budu pravodobn.o i ke Hrv. dri,. lu-
sre6ke I
svrsishodno pnitprernljene na dolaze6u pa3u. I mlada ttije kod najstariie
stoka, koja je uslied ograniEene i jednolidne zi,rnske I
zLlrane ornr,Savrila, brzo 6e se na pa5i, ako srno je pri-
prodavaone
prernili na prielaz, oporaviti, pa 6e se u jesen vratiti
, I
u stad{.l ugojena.
Kod doibro pripremljenih krava kolilina
od,mah raste pirigodorn izlazka na, pa5{r, dok kod ne-
mlieka I BLASKo
tl
Snrtc:
pritprernljenitr Zivortinja, koje bez rprielaza dolaze sa
stajske hrane na pe.6u,, kolidina mli'eka najprij'e jako
pada i samo nakon duZeg vreme,na opst dolazi q re- il l aLGREB !I
dovito stanje. Tal<ove Zivofinje ,o,bridnomrSave, postaju
bole,stne .i ne rnogu izkoristiti velilke vriednosti, koje ! bivda Kukovi6eva ulica broi 5. I
u sebi sadrZava mlada trava ,6 proljede. TI
Iz sve,ga, Sto je rebeno, treb.a zakljuditi da prelazai<
I eek, radun 99383,- Brzo,glas90-24 !
iz staje na pa5u treba ,obavit oprezno i sa, dovoljno
* za postu, !
! Prsto- narurdbe Kn 5.-
priprema, ako ne Zelirno da imamo nrep.o.trebne Btete
i gubitaka.
TT
Trave za pa5njake = PR0DAJAU SVIM !
Za pa3njake dolaze g obzir poglavito one trave, l_l
koje na jedno,m te istom rnjestu uspievaju
Eodina. DugogodiiJrnje trave moraju praviti
dru;lji niz
gusti bu-
= MJESTIMA
NEZAYISNE
!
sen i rnoraju proizvaelati
T T
rnn,ogo fi.nog lir56a sa matlo
vJati. Ovakve biljke imaju i ve6u hranljivu vriednost
Za paSnjake dakle dolaze u obzir vi5e niizke trave .
I
T
r
DRZAVEHRVATSKEII
*!
to od prilirke s slijetledem ornjeru: Visok'h trava 2b lrrrrrr Er r r r r r r r r r r r r i E - r -
r28
tr do 35 posto, nizkih trava
d'rugih biljka 10 posto.
50 d,o 65 posto, a djetelina

Jqr storka m4 painjacima uviek griize travu, to o,na

ne stvara Vlati, a kod toga p,ostaje busen sve guS6i,
Pa i ako se na painjaku nalazi po koja vlat, stoka ju
ne jede i redovito ju ostavlja. To moZe,mo uviek za-
i

paziti i u ono vrieme, ako se stoka slubajno zaleti u

bujnu ]ivadu sa visokim vlatima. Stoka jede na pa5i
samo fin'o, 1i36e,a vlai ostavlja.
Nije dakle svejedno, kakve trave irnarno na triva-
dama i rpaSnjaoirna. Svatko, koji zasijava livadu, valja

pililln[il[tlll
lltIt0nffl
da izabere takve trave, koje 'odgovaraju ,i u ko i6ini
i u kakvoii za njegovu zemlju i podneblje.

Dr. iNg. SLAVOLJUB DUBIE:

VLASTNIK
SOCIOLOGIJASELA
IVANKOHEK I DRUG Svcsl.rani prik.rz soci.alnogZivota
sela prema s'adaK:rje'rn stanju
znanosii. Obseg knjige 338 strana,
ZAGREB vel. 8-ne - u tvrdo'm p,atnenorrr
uvezll.
prLE r. BROr lO. BRZOGLAS 85-6540-65
CIENA I(UNA 350.-

Cieni se priradu,'navaju odpre,mni tro5kovi

ukljuEivo poStarina.

KUPUJESVEVRSTEVOCA ZAGREB, VUI{OTINOVIENVA ULICA BR. 4.

(JABUKE, KRUSKE,KAJSIJE,
GLJIVE, BRESKVE,RIBIZLE itd,)
STARIJIM OSOBAMA REUMATICM NO-
LOVI oglordavaiu stare dane. Masiraite
VaSe umorno tielo ALGOM, ALGAieza
stariie osobe prava bla$odat,
 Trave za pa5riake
Painiaci koji traju 5-6 godina
lratnr pasnracl i slul,e za pa5niake i livade

zemliiSte
telko lsredniel lako telko srednie
Sieme
ololai
t^

q
li
lr O
i lgs
9 l9-9
F tr lE';

1 4 6
2 2 6 6 4 2
3 4 4 2 2
i 2 6
6
) 1 : : 2 4
6
7 2 2
1 :
8 I 1
9 1 4

Visoke trave:
A
10 madji rep 4 4 2 2 6 4 6
11 tisiiii rep 1 4 :
A
12 vlasulla liv. 4 2 2 " 4
13 klubd. o5trica 2 I 6 I 6 4 2 4 2 2
t4 franc. liulj 2 4
A .
15 engl. Iiulj. 72 10 4 8 4 1 4 8 4
16 tal, liulj. J
., 2 2 2
t7 stoklasameka : : : t : : :
A
18 ,, bez osja

Nizke trave:
i A ^
t9 krestac
: - A z+
20 rosulja biiela 2 6 2
A
27 ,, obidna ^ 10
22 vlasnjadaliv. 10 ^
a U 4 4 8 4 4
23 /, Pfosta . +
24 vlasulia crvena 6 : + 4 1 4
Ukupno ftg na t ha 44150

1 iutro : 0,56 ha.

 PODATCI ZA GRADNJU SILOSA
Kod prorradunavanja za silos valja znati sliedede:
Na jednorn jutru dobro po,gnojene oranice naraste
oko 200 metriikih centi zelene kukuruzovine, prosjed-
no. Po odbitku oko 16 p'osto gubitaka. dobiva se od
toga ,oko 170 metr. centi kukuruzne silaZe. Sa tih 170
metr. centi silaZe, moie se hraniti 5 krava kroz 200
dana,, t. j. od 15. listopada pa do konca travnja kad
ve6 oodinje zelena svjeza hranitba (15 kg dnevno kroz
200 dana : 30 metr. centi za kravu). Za ansiliranje te
kuku'ruzovine treba neito preko 25 kubidnih metara
prostora u silosu. Tih 25kubidnih metara prostora moZe
se izgraditi u kormorama ili u jamama. Za tih 25 ku-
bidnih metara prostora izkopa se u kakvoj S'upi tri
jame duboke po 1 i pol metra, a, iznad jame visoki su
ti silosri joS po jedan metar, tako da slr svega duboki
do 2 i p,ol rnetra, a unutarnji promjer izna5a 2 metra.
Debljina betonskog zida iznaSa 20 cm. Sljunka (,pieska)
treba za to nesto preko 24 kubika, a cementa svega
sa glazurom 55 vre6a. Taj se beton armira sa Zeljez-
nim ilpkama u razmakll od ,po 30 cm. (Ta,mo, gdje
se je bojati, da bi vo,da mogla prodrieti u silos,
bolje je graditi ih nad zem,lj.om). Kravi daje se dnevn,o
po 15 kg silaie. Za tih 15 kg silaZe treba od prilike
ne5to preko 4 kubidna rnetra silosprostora, da se krava
prehrani ktoz 2AO dana. Za pet krava narast 6e krme
na 1 i ipol jutru. Ako se krava hrani dnevn,o sa 20 kg
SilaZe, onda treba oko b i tri detvrt krrbidnih metara
prostora, da se m'oZe ansilirati dovoljna koliiina krme.
. ZAYJESE
CILIMI.SAGOVI
S. TURKOVIE - ZAGREB
22.219-
BRZOGLAS ITICA BROJ5 _ (OKTOGON)
132
I t33
III. \TOCTIRSTVO
VAZNOST VOEAKA I VOEA
V o 6 ' e n a j v i i e u z g a j a m , o z b o g p l o d L a ,j e r j e p l o , d v o 6 a k a
zdrava i korisf ns hrana. Vo6ke ne samo Sto koriste
liudima svojirn plodom, nego sl-l one i ukrasn,o drve6e.
Vo6ke rkrasuju ku6u, dvori5ta, vrtove ili ibaite, sela,
gradlove i ciele okolice. Ako u nekom sels ili oko njega
ima mnogo starih v,o6aka i ako su dorbro rrjegovane,
tad se kaZe: to je staro naselje, to je narpredno se1o.
A gdje i,h nerna, mlado je ili natraZno sel,o. U kul,tur-
nim zemljarna po mnozini vo6aka i kako se njeguju,
prosuduj,e se kulturni n,apredak n,ekog sela. a i ciele
okolice.
Vo6ke zasadene uz ceste, pute,ve i na svakom praz-
nom mjestu, ukrasuju cio kraj. Vozi li se iovjek u
pr,olje6e, kad vo,6ke cvatu takvom olko,licorn bit 6e
zairsta uzh,i6en i uzne,sen dirv,o,tom i krasotorn prirrode,
a tim vise go,di mu oku i veseli ga u jeseni, kad vidi
svoj ra6 s obilju plodova od svojih miljerniika, svojih
vodaka,
Punim pravom moZe se ustanoviti, da su vo6ke
prisil,i,le iovjeka, da ostane na onoj grudi zemlje, gdje
je zasadio svoje o'rniljeno drvo.
U Japanu svake godine slave cvatnju tre5anja. Na-
rodna je to svetkovina! njoj se v,eseli i na njo,j pnisu-
stvuje star,o i m,lado, bogatai i siromah, seljak i ,obrtnik
u svebanom odielu, da pod cvatu6im trer5njarpa s,pr,o-
v,od,edane u veselju i zado'voljstvu. I sam >mitkado<
(car) slavi sa cielim svojim dvoranstvorn taj stari na-
rodni obidaj - cvatnju tre5nje. Ne sla.ve Japanci trej-
nju radi ploda, koji lije za uZitak, ve6 ju slave zb,o,g
njezin'og cvie,ta: ona je njihova najljep5a ukrasna
biljka.
Kod nas kao i s svoj Europi nije obidaj, da slavimo
cvatnju vc6aka, ved se kod nas sva,tko veseli i u tome
uZiva, kad u prolje6e gleda ljepotu Sarolikog cvie6a
svojih miljenika, svojih vo,6ak.a. Gleda li to prekrasno
 Zivo't' vidi Prikladnost neke vrste ,i odlike vo6a za odrede'ni
cvieee pomnije, virli na njemu neki novi
rad rmarnih' pdelica, koje neumorno o'bletavaj'u od kraj ovisi o. klimi i tlu. Izrbor vrsta i od;lika vo6a bit
i pelud- ie to teii, lLto su prirod.ni u,sl,ovi (klima i tlo) nepovo'lj-
cvietka do cvietka, da nakurpe S'to viSe meda
nij{ za razvoj vo6aka, jer 6e biti sve manji b'roj pri-
no.g praha. Peludom nehotice o'ploduiu niuske cvietova
jer dobivamo med' a kladnih odlika.
i taLo narn trostruko kor'iste,
pe,lud Prerade u vosak. Toplina i vod'a
jabuke' da je
U nekim krajevima smatraiu cvatniu Toplina i voda .s'u najvaZniji dinbenici (faktori kli-
nastalo Proljete. me. Tloplina nekog poloZaja ,ovisi uz ostalo o nadrn,or-
mno- skoj visni. lPoloZaj bit ,ie to hla'd,niji, d,to ima ve6u
VeC od davnine ljerpota vo'6a po'budila ie kod
nadmorsku visinu. Za krajeve s vetorn nadrnorskom
gih ljubav za vo'6arstvo. Vo6e je pobudilo i mnoge
visinorn ne dolaze u o,bzir ,odlike s dugolrn vegetacijorn
,umjetnike da ovjek'oviede vo6e slika;ma, a s nilm'a
(rana cvatnja i lkasno .dozrievanje) i vrste koje za
svoje i tutle dom,ove' Iz urnjetnidkih vo6nitr
>poznavanje dotbro uspievanje traZe lTrnogo toptline (na pr. vinova
s l i k""t".1"
"n a nastala'ie u vo6arstvu, n'ova grana:
prlonuse uz loza, breskve I kajsije). Nadalje moramo obratiti paZ-
vo6a ili pornologijao. Mnogi i mnogi laici
nju kasnim proljetni,m mrazovima. Mogu6nost uspje5-
pomollogiju, ona im je bila rputokazorn kod oznadivanja
'uzgaji i' nog uzgajanja osjetljivih vrsta koje rano cvatu (na pr.
f.og. su u svojinn vrtovima ili baStama
"oiu, bresaka i kajs,ija) ovisi o kasnim proljetnim mrazovi-
Vo6e uz cvie6e ukras je svakog stola' SIuZi se kod ma. Poznato je, da, se breskve mrogu gojiti s uspjehorn,
posebnim po-
r,udka i ve,tere, kod gozbe ili zabave na u naS'im hladnijim kr-ajevima, saimo na vinogradskim
6udairna ili tanjuri'rna. Sv'ojim ugodnim i posebnim
poloZajima, radli kasnih proljetnih, mrazova. I od jabru-
i
mirisorn podraZuje na tdk a na ljepoti pasu se odi ka moraju se za tak,ove poloZaje odabirati odlike koje
u ovom uZiva Zeludac' kas,no cvatu, da izbjegnu Stetnorn' djelovanju kasniltr
UZivanjem ili tro5enjem vo6a mnogi 6e se lako odu- proljetnih mrazova (na pr. Zlatna zimska parmenka).
iiti od Stetnog djelovanja alkohola i duhana' KoliEina i razdidba oiboriina preko godine odludna
Sadimo i uzgajajmo vo6ke, trolirno i uZivajmo u je za uspjeh vo6arstva i za izbor vrste i odfiike vota.
votu, zdravo 6e nam biti tielo i pleme'ni't duh' Odlike s dugom vegetaci,jom (na pr. kasne jaibuke, kru'
3ke i Sljive) ne podna5aju su6u, pa se mora s us,pjehorn
IZBOR VRSTA I ODLIKA VOEA IiOD OSNIVANJA gnojiti samo u krajevirna s dovoljno ljetnih ,oborina ili
VOENJAI(A. s dovoljno vlage u zemlji. Rano vo6e: treSnje, breskve,
kajsije i u manjoj mjeri rane' jabuke i kru,Slke rnogu se
Kao 3to je rodan vo6njak s prikladnim odlikama
s uspjdhoim gojiti i u krajevima sa su5nirm ljetom.
rados,t i ,r"uuij" gospodara, tako vo6njak s nepril(ladnim
Kasn,o vo6e radi, suSe odbecuje joF sitne zele,ne plodove.
odlikarma moZe biti samo na teret gos'podarstva' Izku-
Ako plodovi i ostanu n5 drvu, oni ostaju sit'n.i i slabe
stv.o stedeno u isto,rn kraiu moZe biti jedini siguran
su kakvode.
pu,tokaz kod izbo'ra odlika voda' Prep'oruda se dakle
go- U krajevirna s jadim vjetrovima mogu. se saditl
saditi s,amo one odlike; za koje smo kroz d'ulji niz
sarno odrlilke s manjim plo'd,ovima, koji se dvrsto drZe
dina ustanovili, da su, dorbre za do'tidni kraj' Uvadaim'o
na granarna (na pr. Porajns,ki boibovac).
Ii novu odliku, rno'ratrno najprije ustanoviti s malim
Sastav tila o'dluduje kod izb,ora vrsta i odlika kao i
brojem starbala, da li je ta odtlika prikladna za odre-
klirna. Na teZl<im 'tlima ne uspreva breskva i kajsije,
derne prilike. U fom sludaju najbrZe 6em'o do6i do re- kao ni tre'Snje ciep;ljene na tPlunus rnahaleb. Breskve i
zuiltata, akc preciepimo ve6 rodnu vo6ku s odlikom,
kajsije traZe lagana pr'op'ustna tla. Naprotiv ja;buke i
koju Zelim,o izPi(ati.
135
134

kru5ke propadaju na mr5av,irn pjeskovitim i Sljunl<o-
viti,rn tlima. Prvirtr godina, dok je jo5 k,orienje u gor-
. U manjirn vrtovima
njim slojevima bogatirna n€, hurn.usu, mogu se dobro
razvijati, ali kadi korienje dode u slojeve piesika ili
5ljunka, voeke naglo sla,be i propadaju.
Sastav tila znatno uxrliva i na izbor odlika. Na
teZkirn i vlaZnirn tlima do,bro uspievaju na ,pr. odlike
jaibuke: Harbertova carevka i Siva francuzka carevka,
koje na laganim i suhirn tlima uspievaju vrlo slabo
ili lagano pucaju i odpadaj'u, kao 3to je sludaj kod Sive
francuzke carevke u Slar"oniji. Naprot,iv Kanada-ca-
revka ili Ananas-,carevka na teZkirn i vl6Znim tlima
stradaju od raznih bolesti na pr. gnjirlo.de plo'dova na
drvu ili od rak-rane u tolikoj mjeri, da malo plodova
ostaje na drvu do berbe. Rak-rane mogu potpuno uni-
Stiti osjetljive odlike na nepovoljnom tlu. Kanada i
A,nanas-carevka traZe jatka, bogata, aIi lagani ja i
Pro{Pustna tla.
Raik-rane pojavljuju se kod po.jed'inih odlika ja.
buka na teZkim i vlaZnim ilima, jer drvo tih od,lika ne
moEe do,bro doe,oriti g teZkirn i vlaZnim tlima. Kora
drva, koje nije dobro dozorilo, razpuca zbog djelo,vanja
smrzavice. Na razpukline nasele se uzrodnici rak-rane
i stablo je za kratko vrieme puno ,kvrga od rak-rana.
Tako,ve vo6ke n,ajbolje je preci,e.piti odpo,rnim odlika-
ma ili, ako to ne 6emo, moramo ih pomladiti i nasto-
ja.ti da pospje5im,o dozrievanje drva dodavanjem vapna
u zemlju, te jatim gnojenjem fosfor'om i kalijern.
Svrha vo6njaka
Kod izbora vrsta i odlika vo6a, osim spomenutih
prirodnih usilova, vaZna je i svrha vo6njaka. Posve
drugi izb,or bit 6e kod osnivanja vo6njaka za po,dmiri-
vanje vlastifih p,o,treba, nego kod oslivanja vodniaka
u trgovadke svfhe. - Osniva li se vodnjak za ku6ne
portrebe vlastnika, rnora se kod izbora paziti, da se
ku,6anstvu. osigura raznovrstno vo6e kroz iitavu Sodinu.
U torn sluiaju odabirati 6e se dest'o i odlike, koje nisu
osotbito rodne, ili koje LraZe intenzivnu njegu, ali se
istiEu osobitom kvali,tetom (na pr. Biela zimska re-
brada).
136
I
Paluljaste vodke
za ku6nu potrebu osobito su
jer se na maloill
podesne patulja.ste vo6ke,
prostoru rnoze uzgojiti ve6i br'oj vo6aka. Uz ,to je
znatno b'olja,
kvaliteta priroda na patuljcirna uviek
nego na visoikirm vo6kar/ra iste odtlike. Patu'ljaste vo6ke
dat 6e doibar prirod sarno ako s,u cierpljene na odgova-
raju6im podtrogama s;Iaboga rasta. Jabuke moraju se
ciepiti na doucinu i1i na rajdici, a kruSke na dunji.
| Vo6ke zd' trgovaEku svrhu
I Od vo6njalka s trgova,bkorn svrh,om traii se, da od-
I bacuje Sto ve,6u dobit. Tu je izb,or mnogo teZi. U tom
I slutaju nnora se razlik,ovati vo6njake s produkcijom za
[
I mjestnu prodaju, u bl'izini jadih konzumnlh srediSta i
vo6njake za izvoz ili za trgovinu na veliko.
U vo6njaku za mjestnu trgovinu sadit 6e se vrste
i ,odlike, koje dobro uspievaju, a na trgu se najbolje
p 1 a 6 a j u .T o s u u p r v o m r e d u n a j r a n j i ' e v r s t e : t r e 5 n i € ,
(Rana majska) i kajsije (krupna rana). Od ostaloga
vo6a najranije ,o'dlike. Od bresaka na pr. Amsden, Rani
Aleksandar, May trllower, Rane, ljetne jabske kao ditc
su: Bjeiidnik, Astrahan bieli i crveni, Charlamovskv
itd. Rane kruS']<e: Zelena ljetna Magdaleinka, Salzbur-
gerica, Klapov ljubi;mac itd. I u torn sluEaju bit 6e po-
voljnije saditi ve'6i broj vrsta i odtika. Nije dobro sa-
diti samo jedn,u odliku, rad,i njezine do,bre pro'de i
ciene na trgu, na pr. salno najranije tre3nje. Riziko' u
pogledu lrriroda bio bi suvise velik kod sadnje samo
jedne odlike, a pogotovu, ako je to rana odlika. JoS je
veci riziko hod berbe i prodaje, ako rse radi o vecrim
kolidinama. R'ok berbe i prodaje suviSe je kratak, jer
se rane fre5nje brzo kvare.
Vo6njaci sa produkcijotrr za trgovinu na veliko
moraju se o,snivati na rposve drugoj podlozi. Tu mo'ra
I vladati nadelo (nrincip): Sto manje vrsta i Sto manje
I od.lika, jer se mora pr'oizvoditi velika kolidina dobre,
I izjednadene robe iste oflike, koja se'u trgovini na veliko
I mrnogo traZi i dobro F|lata. Za ,te vo,6njake treba uzi-
t mati samo potp'uno sigurne 'oLdlike, eersto 6e pre\/ladati
domade, u prirodu sigurne odlike, ako imaju dobru tr-
i t37
L
 govadku vriednost. No ni u tonn sludaju ne smijemo
prteti u skrajnost i sa'dliti jednu odliku, jer bi bio ri-
zik,o suviSe vel,ili<.
OPlodnia
Sadi li se vedi vo,6njak ja,buka i kr'u3aka, a pogo-
tovo ako je 'udaljen od os'talih vo6njaka, mora se za-
-saditi s najmanje dvie o:dlike. Kod jabuka i krusaka
ne postoji sarnoorplodnja t. j. p,olen (peludini praSak)
nelke odilifl<ejab,uke ili kru3ke .q9 moZe o,ploditi jajinju
jezgru cvieta iste odrlike. Zat,o, mo'raju biti u vo6njaku
najmanje dvie o'dlike iste vrste, koje se meilusobno
do'bro oplotlujm. Ako je u vo6njakrl sarn'o jed,na odlika
ili dvie, koje se meilutsoibno ne o'ploftuju, vo6ke 6e Li-
epo cvasti, ali ne 6e r:odi,t'i.
Polen nekih ,odlika uobde nije sposoban z€l ,o{plodnju
ili je spo,soban samo u vrlo ma,loj mjeri. Nabrojiti
6emo nek'o'liiko takovih odlilka. KriZi6i uz ime oznatuju
d,o,ba cvatnjer. Jedan kr|Lilt. znati najraniju cvatnju, a
ietiri kriZi6a najkasniju cvatnju. Polen nesposoban
za oplodrnju irnaju: Kanada carevka tft, StoZerka p am-
na,ta tt, Siva francuzka carevka ttt, Jakob Lebel
tt, Harbe'rtova carevka tff, Gravensteinska carevka i,
Blenheimska carevka 'itt, Liepa ;iz Boskoopa ff, Rib-
ston Perpring tf, Reinski borbovarc ff. Kornbinacije iz-
meel'u tih dvijtr, ,oblika nisu povoljne za oplod.nju vo-
6aka, jer ni jedna od tih ,o,dlika ne daje polenov pra-
lak sposoban za oplodnju.
Sliede6e odlike imaju d,orbar p,olenov praSak za
oplo'ilnjm: A,derlerbenska rebrada ff, Ananas carevka tt,
Astrahan crveni t i Astrahan bijeli ft, Baurnarnnova
carevka tt, Zfia cvjetada (Zuta balle.fleur) tit, Bern-
' ska
rudevka ttt, Ce lin,i tf, Cha'rlamovsky t, Charn-
pargne-ska catrevka tttf, Zlatna zimska parrnenka ftt,
Jo,na,than ttt, Landsber3ka carevka ff, Onfarie carev-
ka, Mo'5anka 1tft, itd. I{,o'mbina ije izrneclu odlika ove
grupe meatusoibno, ka'o i kombinacije ;barern dviju odli-
ka iz drrrge grupe i jedne ili vi5e odlika iz, prve grupe,
dat ie kod oplodnje povoljne rez;r..rl,tate.No kod sadnje
[!ora, se paziti, der ser .odaiberru ,od{ike, koje cvatu u isto
d,o,ba (oznadene istirn brojern kriZi6a).
138 | 139
Od kru5aka s'padaju u prvLu gru u na pr' Dielova
(Pastor-
maslenka {t, Oliver de Serres ttf, Kalutlerka
tica) ft. U dru,gu grurpu spadaju: clapp'ov ljubirnac
tttf, Gellertova rnaslenka ttt, Vojvo'd'kinja Angoulem-
sks ff, Ddbra Vjekoslava od, Avrancha ttt, Le Lectier
tt, Zelena ,ljetna Margdallenka Williarnovka tft itd'
Za trgovinu na velirko drolaze u" orbzir 'prvensweno
kasne odlike, odtporne kod prievoza. No kod povo iniill
prievoznih prilika 'rane odlike vo6a mogu o'drbaci'ti
mnogio sig,lurniji i ve6i priro'd, nego kasne odlike, radi
voee potr;Znjo,i vi5e ciene na trgu. Stoga treber ranim
pa-
odlika;ma specijaln'o ranirn jalbukaroa obratiti veeu
i vo6rnjairna s pr'oizvodnj.ofit' za izv'oz'
Znju nr
Vo6ke, [<oje nas ne zad]dvoljevaiu svojirn prirodorn,
jer su neprilkladne odlike, ne treba, iz vodnjaka rrernil'o'
srdno iabaci'lii, ve6 ih je na,jbolje precieOirti prikladnom
odlikorn. Preciepiti m,9rZese s do riro uspjertr'o'rn i mla-
de ir starije voeke, damo ako imaju 'zdrav korien i
zdravo deblo. Precierpljene votke noiinju rod'iti nakon
punoj
par godriLna, a za krartko vrierne nalaze se u
nodnosti. 'I''''''''||I|II''|||||''I
rrrrrril,rrrrrrrrrrrrrrrr
i uoGuRA$ADllf
i :
: STUPNIK
! polta Hrv. Leskovac krai Za$teba
: Brzoglas ?A-ffi3
razoolale vetikom zalihom nailiep5ih
i nariplemenitiiih visokih i patuliastih
vo,6aka za sadiniu
VOCKE
PATULJASTE
na garantiran'o patuliastim qodlogama
oripinal
- PodloAe East Mallin$
TRAZITEPONUDE
 VAZNE zA oploduju oTalijanska Sljivar<<, >Kraljica Viktorija<,
UPUTE voEARE
>Kir,ke-ova bardaklija< i >Qullin-ova renekloda<.
Svaki vlastnik zemlji5'ta, ko ji namjerava da si Kako pr,ienos cvjetnoga praha od voeke na vo6ku
podigne unosan (ko,ristonosan) vo'6njak, treba da uvaZi izvr5uju pdele-medarice, to se unosno vo6arstvo ne
i u praksi prirnieni niZe navedene kratke upute: moZe niti zarnisli:ti bez pdela. Bolje reieno: )B ez
1. Za vo6njak valja izabrati takav notroZaj, koji je pe elarstva * nema vo6arstva!<
zaSti6en od burer (jakih, vjetrova). Ne stoji li takav 6. Sadnja vodaka filora se izvrSiti najsavjeslnije i
poloZaj na razpolaganju, tade se m,ora ,podi6i uz vje- znalardki. Nilkako se lre smiju voeke zasaditil predu-
trovitu stranu voinjaka za5tiitni nasad od brzo rastu- boko, bududi, da u takovirn sludajevirna one ne rode
6ega jahlana, obidne orrnorike, duda i dr. i brzo propadaju, Razmak izrneclu redova i voeaka u
2. U podpunoga redovima mora ib,iti dostatan. U nasim vo,enjacima
i,nteresu osigllravanja uspjelha
treba za vodnjak izabrati najbolje tl,o. zasaiiene su voeke u veoini sluiajeva pregusto. Jame
za sadnju votaka urroraju imati Sirin:ur od 150 cm
3. Saditi treba 'one vrste i ,odlike vo6a, koje u do-
u 6etverokr.lt, a du'bljin'u od 5O-60 cm. Dublje ne
ti'bnome kraju najbolje uspievaju, koje redovito rode treba koipatl. Najbollje je, dja se clela povrsina la
i koje su najodp,ornije prerma smrzavici, bolestima i
iizrigolai! - U voenjaciirna ne srniju se sijati nika-
Stetnicima.
kove Zitarice ilrj" t,rava, dok se okopavine rnogu saditi
4. U novije vrierne preporuda se, da se p'rigodom - predrp'ostavljajuci, 4,a se tl,o za ove p,odku,lture po-
podizanja vo6njaka up,otrebljavaju jednogodiSnje sad-
sebno gnoji i tp,o mogucnosti 'natapa! - Vo6,ke mo'raju
nice na odgovaraju,6irn pod,logama, budu6i d,a ove
brti dostatno ldaljene od susjedne meaie, kako bi se
imaju rnnogo prednosti pre.d 3---4 godiSniim ciepwima
izbjegto raznim neugodnostima i turzbama.
(ili izdancirna ili iz sjernena uzgojenim sadnicama).
7. Poslije dovrsene sadnje zapoeima uzgoj pravilne,
Iz jednogodi5njih sadnica mogu se tada uzgojiti na
Siroke i snaZne kroSnje. KroSnle vo,eaka rnoraju bitl
licu rnjesta u vodnjaku oni oblici vo,6alka, koji ss s
snarbdjcrvene s rnnogobr,ojnim plodnm granelca,rna,
obzirom na razpo ,o,Zivo mjesto najpodesniji. U prvo-
(visina staibla sve se ovo postizava prrmjenom struenoga reza. -
me'redu valja szgajati polustablaiice
Prema potrefri (rebat c,s rzvrSavatr 1 pomladivanje
iznosi 125-150 cm), te nizko-staib,laiice (visins stabla
kroSnji, a kadkadq i precjepljivanje.
iznosi 60-70 crm).
8. U vocnjacidna treba tlo redovito obraalivati
5. Pri izb,oru odlika o.dnorsrxih vrsta vo6a rnora se
(rahl[ti), gnojiti i prema potrebi i rnogu6nosti nata-
pokloniti osotrita paZnja mogudnosli medusoibnog oplo-
pati. Oslm tosl'ora, kalija i dusika potrebuju vo'cxe
tlivanja (op,raiivanja), jer bez toga - nema voia! r vapna.
Tako na pr. valja znati, da jabuku >Sarlam,ovski<
9. Sustavno sus ijanje b,o[es,ti i Stetnika imade
oplodujur svojirn neludom (cvjetnim prahom) ,odlike
>I{oks--,ova narandasta svaki napredan voear smatrati poslom, bez koj,ega se
carevka<, >Bismarck-ova ja_
ne firogu posliti 1 vocarstv;u nrkakovi 11spjesi. Tho
butr<a< i neke druge; >Liepu iz Bosko,opa< oipl,oduje
>lParmenka zlatna zirnrska<; >J,onathan< oploduj,e o.dli_ ne rndsli na unistavanje razlidltih nepruatelJa voea,Ka
lz bd'hsil<'oga i ZrvotrnJskoga carstva, taj ce bolje uel-
ka >Gotrden Delieiosus<. * Kruska >Klappov ljubimac<
oplocluju odtrike >Williams-ova niti, da uoDee ne sadi vocKe.
Kris.tovka<, >Dekanka
druZtvena< i >Gelllertova masloVka<. - lU. PoJedlnac ,treba da zasadi sarno toliki broj vo-
TreEnja >He-
delfingenska orija5[<a< oploituju odlike >lggpole,onova 6aka odabranlh vrsta i odlika, koliko ce biti i<adar
hrustavka<, >Fromrn-ova d'oista valjarno njegovati i - ruSta viSe!
crna<, >Kassin-ova rana< i
>D6nissen-,,o,va Zuta<. - >Reneklodu veliku zelenu< Stiepan Koyoi

140
 SADNJA VOEAKA
U ovim razma,cirna posadene vo6ke imat 6e primje-
Najva,Zniji rad u vo6arstvlr je sadnja,, jer dorbra i ran rez, dovoljno svietla i zraka, te 6e se plod uslied
u pravo vrierme dlzvrsena sadnja, temelj je zdravlja tih iinbenika ljepSe i jeitnolidnije razviti i dozoriti,
i pl'odnosti vo6aka. 3to ie vrl,o povoljno 'utjecati na kakv'o6u prl'oda, a
Vrieme sadrrje ovisi u glavnom o frizi,orloZkom time i na bolje i lak5e unovdenje, od tega 6e vo6ar
ustrojstvu tla. U lahkom i prop'ustnom flu, preporuda imati ve6e koristi.
se jesenska, dqk ,tr teZkom, ilovastom i glinenom tlu, Na prsgiusto posadenirn voekama je plod nejedno-
proljetna sadnja, jer ss obidno dogaela, da se u teL-
lidan i manje vriedan i na tim se vo6karna lakSe
kim tlima u jesen posactene vo6ke, vrlo teZk,o ili baS
nasele razni Stetodinci i bolesti, koji svojim razor-
nikako n,3 p.rirne, jer im ]<orien.je uslied suvi5ne vla'ge
nim'radorn uni5tavaju koli stablo toli plodove.
po6ne crniti i trunurti.

Jesens,ka i Droljetna sadnja Rezanje iiUa

Kod rane josenske sadnje u lahkim tlima, dobiva Rez Zilja p,ravi na prirnitak vo,6aka vrlo veliki utje'caj.
vo,6ka jo,S prije zime a i kroz zimu, male Zilice vla- Svrha je rezu da se sve ozliedene i potrgane ZiIe d'o
sulje. Ove' Zilice vrlo 'po,voljno utjedu na daljnji rarz- zdravoga '1njesta ods'trane, a os,talo zdravo Zilje pri-
voj korfena i pospjeiuju primitak vo6ke, k,oja se je krati na, jedniu tre6inu. ReZe se o5trim noZem, jer
kod lpodetka vege{acij,e ve6 djelornidno primila, pa o Skare za vinograd- kod reza Zilu ujedno i gniede. Re-
nekalkvorm zastoju u vegetaciji prouzrokovanom uslied zati treba neposredno pred sadnju, da rezotine Sto
izkapanja i sadnje nerna skoro niti govora. svjeZije u zemlju doflu. Kod reza se prep'oruda, da
Jesenska se sadnja obavlja p,o ,odpads lista i do se pravi Sto manje rezotina, da se kalus S'to b'rZe i
nestupa jakih rnrazeva i zime, t. j. u mjesecu listo- boije nadini i'rana zaraste. Vrlo je neuputno previSe
pardir i stu,denom, a po nekad, u ko,liko to vremenske rezati Zilje, jer vrh desto po,crni i iztrune, 5to jako ote-
prilike dozvoljavaju, dak i u mjesecu pto,si11su. ?ava razvitak kalus,a i Zilica vlasulia.
iU nrolje6u se sade vodke rnjeseca oZujka i trav- euvanje Zilica vrlasulja ima u tom sludaju smisla,
nja, t. j. onda, kad.a se zernlja podrpuno odrmrzne i
ako voOka nije dugo iizkopana leZala i pretrpjela
prilidno izs0Ei. I(asna se proljetna sadnja u rmje,secu
duge prevozne nepo,gode, te ako su te Zilice kod reza
svihnjs nikal<o ne preporuda, jer kasno posadene
bjelkastg boje.
vocrke trpe ; stradaju ord suse. Iiod pr,oljetne se sad.-
nje moraju vodke desto zalieva,ti. Za,lievanje se obav-
Rezanje kro nje
lia, ,pred veier. ,Orne jamice i purko,tlne, koie s,e do
ju,tra oko stabla narprave, rno,rajm se temerljito Kr'o3nja se' )<od proljetne sadnje odmah reZe ili
zato:p,ati bolje redi p'rikra6uje, a kod jesenske se sadnje ,ostav-
Razmak sadnje lja do prolje6a, da rane, koje bi se jesenskim rezom
Razmak seLdnje za F,olu i visoka staibla na bujno napravile, ne izpucaju i stradaju ,od jake zime. Pro-
rastu6im p,odl'ogama oci.rectuje se prema pojedinoj vrsti duijnica - glavne grarna, koja stablo u vis vodi, reZe
v'o6aka, i lo zai se na pup, koji se nalazi nad proSllogodi5njorn rezoti-
nono, dok se ostale postrane ikroSnje reZu na vanjskti
i0-15; metara u kvadrat
i Sljive
pup. Fostr'ane se grane prikraduju na jednu tredinu
Jabuke, kruike B-10
svoje dui,in,e, a produljnica se ostavlja 10-20 cm vi3a
Breskve, kajsije ; viSnje 6-€
od njih. Ako se Zeli uzgojiti kroBrjar u obliku da3e,
Dunje i ljeSnjaci 4-6
odstranjuje se pro.luljnica sasma do prve pos,trane
grane, tako da stabtro os,tane bez srednje gtravhe grane,
a ,ostale se postrane grane isto reZu, kao i kod kroS-
nje sa produljnicom.
Kro3nja se reZe par godina, jer rezorn 'dajem,o sta
blu Zeljeni smjer i oblik kroinje.
Kopatrie jama
Voene se jarne za jesensku sadnju kopaju desetal'^
dana prije sadnje, da se izvjetre d qrrozrade, dok se
za pnorljetnu sadnj;r-r mo,gu joi u jeseni izko'pati i pu'
stiti 'do' pro,lje6a. da se izk'orllana zemlja rz:nlr)ztae I raz'
rahli.
Jarne rnogu bi,ti detverouglaste ili okrugle u pr'o-
mjeru 120-150 cm- a duboke 50 crn.
Kod lzkapanja rne6e se prvi Stih (Erekota) na
jednu, a zdravica, drugi dtih, na drugu stranu' Par
dana prije sadnje metne se u sred,inu jame kolac i
zablje ga se u neizkopano' dno jarne. Uz kolac se
u vidu humka nasla,Ze najprije drugoizkopani
(zdravica) zemlje, a na taj tek prvoizko'pani (mekota).
Na tako p,oslaganu zernlju dolazi korien vo6ke u
plodnu zernlj'u, gdje ima mnogo hranjivih destica, te
se vo6ka bolje, zdravije i bujnije rAzviia. Jama se
zatrrpa sasrna, s suviBaik se zemljs pomede povrh jarne
sve dotle, dok se sva izkopana zemlja nad jarn'om
pos]aZe. Tik r.rz povr3inu zemlje, preporuda se uz ivicu
janne izdaBno gnojenie. Gnoji se sa razprhlim
skim gnojern i to jed.ne tabke na dvie vo6ke ili jeden
voz na 15-20 vo6aka.
Sadnia
Kada se zemlja malo slegne pristupa se sadnji'
koja se obavlja na ovaj naEin:
Uz kolac se na zatrpanoj jami izkopa mala jarna i
u nju se na sve strane briZno razporedi korienje
vo,6ke i posipa sa sipkom ze[nljom. Kod toga se pos]a
rnora oso'bito paziti, da iunedu Zila ne ostane. zraka'
To se poludi tirnq ako se si.trlk'u zernlju prstima na-
gnjete posvu'da u,naokolo Zilja i malo pr'igazi' Jama se
po tom d,o kraia sa zemljom izpuni. Vratni korien
144
vodke rn'ora tak,o duboko do6i u zernlju, kako je
prije bio.
Voika se prve go'dine uz kolac veZe na rahl,o, ,da
joj se ornogu6i slieganje sa zernlj,om, i tek rpod jesen
veie se za kolac d.zrsto. I(olac ima biti dosta jak, od
kestenovog, hrastovog ili akacijinorg drveta, .da par
godin2, ,6y151o stablo drZi i saduva ga .od jakih vje-
trova,. DuZina mu mora biti od podnoZja janre do po-
detka kro5nje. I(olac se ne smije kro5nje ,ticati, jer
time prouzr'okuje rane na kro5nji, koje su preteda
laznim Stetnicirna i bolestima.
Najve6a pogrje5ka, koja se kod novo,posadeni,h vo-
6aka moZe prigodorn sadnje napraviti, jest preduboka
sadnja, Sto se obidno kod teZkih ilovada do,gatla. 1Po-
grjeika se u prvoj godini ne primje6ujg ve6 istorn
za par godina, hada ve6 stablu nema porno€i. Srtablo
slabo raste, krzljavi i su5,i se dok konadno n,e u,gine.
5 ;ih VOENI OCAT
U svdkom kudanstvn nade se odpadaka od ;aibuka
i krudaka, koje mn,oge domaidce bacaju u s,rne6e. Me_
dutirn dra,naB nirje vrierne rda se iSta bacar, ,stedrrja je
potrebna na svakorn koraktu, a pornajvi5e
u [<u,6i.
Sve odFadfi<e od vota treiba 'odirstd,trii, zdnoibi.ti i
clotkrro {zsjeckail da se mp,gu up.otrierbiiti za pravljenje
acta. Sve ,to tre,ba staviti u posudu, pa ffra to, na iti
staj- vruie vo'de, tako da ,onda prekriva ove os,t,atke. po-
sudu treba p,osrtay,irt;!, na t,op)ls mdesto, pa 6erno za best
ilii .serdarn tjedana imati p,navi dbrnlaaLi v,o,6ni ,ocat.
Ako Zeli,mo ovaj ocat pqjadati, rnoZemo mu do,dati rnalc
rakije. Ako Zelimo ubrzati do,bivanis octa, onda treba
dodati neSlo kiselog ,octa.
Kad ustanovilrnol da je ojca,t dosta kkeo tr,eba ga
otc,aiti, u iLr'cice,a ove dvrsito zaberp,iti i spremiti na
hladlno rrnjesto. Tko Zeti brZim postruBrl<om dohj,ti o,cat,
n6 primjer za ttj,erdan d€na, ta,j neka na tri de,tvrt lirtre
vina doda pol litre destilirane vode i 15 Erama izsje_
dene p,osve orne l<,otre odi svjreZeg kruha. S,ve to treba
d,otbro rnli,edati u boici i srtayirti na torpl,o rnjesrto. poslirje
desetak dana pretoti se u boce, koje se dobr,o zadepe r
sprrerne u srnorinic,u,
:10 t45
 SUSENJEKnUSAKA dobrro j,g da se stude neka krolirdina tko5tirca, I ove stave
Maieine knuSks srriSe se ciele i n.eolu,pljerne, ba$ ka,o gore na kornu (ne trdba drtr mieSati). Od ulja Sbo je u
i Sljive. Ve1ike kru5ke olupe se, razlkroje na eetvero koitioi, rrazvije se mirri6. - Kolidio vrennena tna,je
i su5e zajedho s, peteljrkom. Fine s.tolne vrste krusaka \rreqje to olritsi o srlaidlorr,u.u ,Sldivdt i! od toipline, pe, to
6e se bez daljnj,erga n,a taj n,adin darljg 5u6rl1i jedn,al<c vr'enje moZe trajati 3-:-6 sedmica. Svakal<o valja
ka'o i Sljive, i dati izvrstno, svietlo Zuto vo6e. Naprotiv nastojati, da Sljiva vrije foliJ<o, .d,odi je sladora u njoj
treba na gostpodatskim,c,C,lilkarna kru5ak,a talko, ,da se sav slardJoir pretvori u allkohoil. - Ked j,e
drrugabije
postupa,ti. Nj[]r trdba neolrupljen,e kuhati ,u vrenrje gotovs Sio se pozna ipo tornu, Sto prestaje
v,oldi, dlok
ne budu polrumel<ene. Ovalk,o ,napo]a kuiharne v,ad]e, sre lzbijatti ft-r,gljidna k,ise],im,a, Sto se ne pjeni li Sto te]<ru-
iz kotla i slaZu na lj,esice da s,e su5e. Ka.d je suSenje dina njje vil5e slradka. - Zatirn se rnrertnru u l<ortao
nap'ola gotovo,, t. j. kad si-r od vruioine smek;Sale i na- i pete se ved kao obir&no. Sto je ,voda hlad,nlda, bi't
burbritle, treba iiLr skirnmti, i sa,rno torlilko preSati medju 6e i jalEe pretrvaranj,e arlhotr,oilskih para u tdkrufrin,u
dvjema da!6icama, da postanu plosnate. ali ne toliko t. j. alkorti,ol pa 6e 6e dohdti i viSe d, rbolje rakiie. [-uta
da bi se razpukle. Nako,n toga se opet sloZe na lieske neka je Sts rd,rnlja rir viiuigava. - BoljE ,je da ee f€kdda
i suie do kraja,. ne perde oidrnah po vrelrju ve6 posliij€i nelrc,g vrernena.
Stajanjem dovrSava se drugo tiho vrenje, [<oje je od
vainosti, jer dlaje raikirji arorrnnl. - Friilit<orn peCenj.a
valja pazi,ti:

SCHIESSER 1. Da [<om ne za]gorri i da se ra,ldja ne nadhrxi, J'er

tri 'rakija dohiila lo6 m,i,ris i ukus.

UREDJAJI 2. Da se i<'ortao ne prepuni,, ien prilitkom kljuEaa:ja

moZe p,rire6i u rruktirj;u i rlesto lkoma.
ZA SUSENJE 3. De, se uthvafi eav alkohol treba da brud,e v,oda, za
hladjenje Sto trladnija, pa ju 'tre a de5ce mienja,ti.
4. Da kljtadanje tr, pOiefku ne b,ude burnor, da, bl
se allohoJLna pana morgla polalgarno, pretvoriti u 'te[<u=
6irnu - e,lkohol.
SAMOPRODAJA: Da kom ne ,bir zargonior treba rna .dino tr<,ofla rne0nfl.rtri
jed,an hoftart sa ,rtulptiioaala i, n,a :nij, naguti korn. Na tarj

1UDWIG
[. WAG]IER nadin itarm,o Bdje j,e nrajjaida vat,ra bit 6e t,a teku,6.irra.
- Za peiernie rakije ,naibolja su drva cerova,
vaitru. -
ona d,a'ju nraj'jedinro'tribnij/u1 Sastofin,e lkofe se
ier
Z,AGREB izparavaju u niioj topl,ini ,izlaze prve iz kotla zaje.d,no
BRZOGLAS: 22-198 VLASKA UL.77 s aiLhorholon. To je talko zvarni rprvienac. Ralklja [<oia
s€ d'olbiva poslnlj,e tog,a daj.e t. zv. eti,l alkohol (vrixrskl
alkohol). Na koncu izlazi rakija s rnalo alkohola. To
je patoka. Prviena'c i patoku me6e se natrag u flrotao
SLJIVE ZA RAI{IJU da se pede s nor\drm fl<ornorn. To ,treba rtrvidlf radtiti kod
Sljive za raklidu ne morraij,u biti kr-upne ni ci€le, svakog punjenja komorm, dok se sav kom ne izpeEe.
ali moraju bit,i dobro zrele. Da Sljivovica ima Sto Med,jurtirn kod nas se to marlor ii,ni. Da nerlcij.a burde
bolji ulkrurs,treba d-a Sljivg p,revrru sa koiticarna. a jaka me6e ee op'et u ko,ta,o i talllo dorbirv,a prepeEenrica.

t4() t47
CUVAJTEVOCKEI
T ry. VINOGRADANSTVO

Silni se milijuni .izgube, Sto na5i vo,6ari ne alste i

ne prskaju svoje vo6k,e. Na siotine hiliada vocaika
ugir:uJo je uslied nesTetne Stitaste uSi. Milijunima NESTO O MATIENJACIMA
vo6a[<a prieti ,opasni Stetnik >San Jos6< i ne bud,u Ii
Posad,iti arm,eridki kljudic u zernljru ka,o virbu, _ pu-
naSi vo,eari ni5ta dinili, ,one 6e propasti.
stiti da raste p,o rrxiloj v,olji, po zernlji jli kojekaik,o,
U ;borrbi protiv ,tih Ste,tniks irnamo danas ,dobrih - u .j€,seni ralspi iti rmoida j,oB i
sre'dstava. Sjetimo se sail:no odliin6g sredstva >RESOL< nerzrele rnladrce na
50 om duge komade, - na to cierpiti itogod 6e. ur \,,iino-
na5eg dorma6eg proizvoda. To je sredsfvo, up,ofr,iebirno
gradu nade, pos,adirti u t. zv. loznjal<, onda n:a
!i ga rl pravom ornjeru, u stanju uni5titi Stitastu uS
i >San Jos6<- mjesto - od toga nikada vinograd. Ima tu joS StoSta
'RESOL< drugoga I
se upotrebljava od jeseni, kad liiie
opadne, pa do prolje6a, kada pupovi podinju nabu_
bravati. Upotrebljava Kod osnutka i uzgoja matiinjaha treba:
se.ovako: iU veliku pb,sud,u se
nalije 100 litara vode, i u tu se lieva polagano 6 do ? 1. ,odturdirtise na odgovraraj,ucu pod ogu;
litara >RESOLA<, mieSaju6i terk161rr,, Sia.porn tako 2. izabrati naprerdne kl juEite sa tri .zid,rava o)k,a
dugo, dok posve ne pobieli i ne dorbije izgled rnlieka. bez ikakvi,h orzl,jedlai zasa,diii ih u osob,ito p,ri,reelenfu,.
Ovu mliednu teku6inu lievarno kroz sito u vehku ali ne prreviSe €lnrodnu zemlj;u, lk,orja ordlgovara st/o,jbiln-
vo6nu ili manju lednu Strcaildku i moZerno odmah skirm priliLkarna b,udu6eg rn,atidnjaka ;
podeti sa prskanjem.
3. marljivo cbradivati i po,potr€bi zaLlrirevatiloau
u razsadniku;
4. prerd zirmu izv,adene korenjarke opet pod:nno.s,or-
tirati. te orno, ito zLriljs nije prrvorazred"no, p,oiiipurno
jzluliti i r.pali1"i;
5. Tako odabrane' ko,renjake dobr6 utrrapiti. na pri-
kladnorn mje,stu, da se n,e ,osuLSei1i zap,Ijesniv€; , .,
6. u pro,lje6u prije sadnje kroz B do l0 danal
staviti [<oren.iake u vod,u, Lpa o,nda, rn€ p,rerranob po6aF
diti n.a ordreilenLo irnjesdjrou red,ovirto prriprr,emljernnr;
ri-
golanu (na 60 cm) i o,drmorenu zeiTrl:iu,
u razmaku od'
1.50 ]]) u, detverokutu;
7. kloz 3 godinre sta !1,o se ibrinru.ti, da Zirlje i toko,t
Covotljno ojardaju. Ne forrsrirail urord drva, jer on,o od
mladliLr dotrrorta riL onalk,o niij.e po,d,esnro za podlogu;
" e ITAJ:
Dr. Manclekii: 8. postaviti vis,cktr armat'uru na Zicu, irll drvene
stutpove: Tu imadle raLzlirditttih na6ina, o,d kojrih se prlr_
PROIZVODN.IA I KONZERVIRANJE KRMA Kn 100.- rrljenju.ju, dva: Glavn,it sLtup,orylu smjeru sleven_;,ug u
Kukuruz
PSenica
. Kn 30.-
. Kn 50.- I razmaicirna ,ord 7.5 met. [>o sredtnti redova,
walkog petog para iokota. U vi,si,njo.d 5 melara rna_
peta j.e po. stup,ov['rna
iarnedu'

j
jad,a lica (4 mrn prorn,je,ra).
t48
t49
 Preko te glavne Zice prebadena je tanja (crna) od 2.b
rnm prqmjera za wa[<,a rdJva Coil<ota,, koja se o,Fet p617,1,i.1
zernlje vezraje na pocinr6anm Zicu,, ornortenu o[<o j,edln,og
kamena, zakopano€i u zemn"jrir lrra,j wakog bofl<orta. Taj
nad,in ornolgureude ,oirarnje u na,jviKE tln,afl<rsni&r pra-
vaca. N,a porloEaji.rnar, dal,odenria-n jaBirn vj.eltrr,oviifna,
upotrebljava s,e po jedan rborov ili hrastov stup, koji
ulkorpamo na srerd,in,u 'izmeilu Eetiri ioko,ta. Zica sva-
k,og iokota vezana rje 5 met. visoiko na tai srednji stup,
tako da izgleda tkao ietver.olloutni Bator. Svrha je, da
se na taj nadi,n vi5e predusr.etne ozljedanna rnladica
us{ied ,ribanja o Z,icu rradi nrj,etra. Najidesln,ije bi bilo,
da svaki dotkot rumjersto Zice ima svoj tan.ii drve.ni
eturp,, ali to je preskupo, ne traje ,dugo, a potroSi se
suvi5e rafije za vszarnje, ,mlladrica,
9. Od treee do €ctvrte godine podinje se postepeno
na glavi dokota ostsvljati po 6 do I rnr,ladica ,ko'je
tr€,ba za vr'ie,me rasta nqprdk'i.dmo njegovati, i to u
glavnom po sliede6irn snnjer'nicanna :
Ivlatidni iokoti redu se u glavu ili pak ,na sasvim
kratke reznike sa jedni,rn rdkom. Bollja ie o,na irozga
(drrwo). koja iztjera iz ,glave.
Cili de: uzgoj d'obr,o sazrelog. neozljetleno,g drva.
bez ve6ih r€,na. To ,se p'oslirzava od,s'trarnjivanjem vi-
tica i pirncira:njerm posiranh izbo,jaka (zaperaka) izpod
prvog lirsta. Kad se 'tako Xrincirani izb,ojtci ,osruse, od-
padnu sa.mi ,od se,be, a ,da ne ostave ve6e rrane. Atko se
pa,k tak,o ne postupa, ve6 ostave Fo s rani izbojci, nas-
tat ie Ikodr prirezivanja reznril<a odviSe velike postrane
rarne, ikoje rkesnije sa ciqpom ,ili korenjakorn dodu u
zerrnlju. K,roz te ,rane 'ulszit 6e vilarga ,i :proruzroditi
truleZ ,srZi kao serkun'darnu pojarvu te 'rnodenne bolesti.
Moramo kod rastltina misli{i Eovjetno: otvorene rane
naravno da ,nisu mikojem stvorenju: od kro,rristi! U kiS-
nim godlnama postoji d,odru5eiopa,snost. da ruslied pirr-
krardivanja izbojaka izpod prvog lista iztjeraju glavna
oka, to se'qli riedko 'drogatla, a rrnoZe lako predusr'esrti,
ako se za takvih g,odiina nekoji .,postrani izbojci n€ pin.
ciraju, ve6 ostave da rastu. Ti 6e se dielovi kod rezanja
klitlEita izlubiti. Zadnj.i rjedan metar ne treba distiti.
ve6 se, porneEto prikraden, ostavi sa vi5e 1,i36a, r,adr
boljerg dozrievanja ,rozge i kao protuteZa postranom
150
razvija,nju izbo,jaka (pospje3u,je uzrast u vis). Jeseni 6e
talkav dokot biti d,o, jedrn,o€ mertra izp,od, vrha ,obraSte.n
samo glavnim listovrirma ,pojedinadnih ml,adica, kao
cigla na krovu, s na vrhu 6e ,imati ka,o snopove mladi_
ca sa sitnrijirn fi56enn. Kad list n,akorn prvog j,esenskog
rhraza sam o,dpadrne,zn'adi da je rrozga (drvo) sazrela.
Orna tada pu,cketa k,od pokus,s savijania i dobije tam,nije
srnedu boju. Kod silrirdanja loae najprije se ns p,ocr_
noZiu o,dveZe Zica, ikoja rnorra rbiti po irnogucnosti iz
jednog komada (ne [<ripana), rafija
se ,odreZe , a oieli
snorpovi rnladica svuku se, isa Zice. X<ao rukanrica 6c
ruke. Kod toga se mora ipaziti. da se \,o,za ne svija
s u v i 5 . ei n e t r g a i l j k i d a .
Vezanje Sirokom Ia rnajunga rafijorn usljealuie, upo-
redo sa discenjern vitica i za'peraka, vee ,prema na-
predlku rasta. Ne prekruto vezati" da drvo rnoZe ne_
smetano debljati, jer de u protivnorn sludaju,osta{i
zatezi,
Veta je poteZko6a nogoditi, koliko da se ostavi
mladica, da loza 1 cieloj duZini ne ibude deblja od 12
mm (dolje) do 6 mrn (gore). Najbolja je loza jaiine
clovke, dakle oko 8 mm promjera.
10. Obrada matidnjaka je kao i kod vinograda. Ors
se odmah po skidanju loze, po dvie brazde k dokotu, da
bude dirn viSe nagrnut. U prolje6u opet se matidnjak
preorava, i t,o od doikota prema, sredini reda (na t. zv.
ngrob<). Sliedi odkarpanje dokota motikorrn (oprezno!),
da se posuBi i spriedi plies,an, te da se ev. iztjelalo
gornje korienje moZe odstraniti. Tokom godine ,obra_
cluje se po potrebi rnogu6nosti xrlugovima kultivato-
rima (planetima), da se tlo drZi 6isto od prekornjerne
trave i pnoraFrli. Radi lagljeg obradivanja, pristupa
sunca itd., najbolji je razmak sadnje dokota, kako sam
ved spomenuo; 1.50 m u kvadrat.
11. Ameridku lozu napada ma,lo Stetnika iii bolesti.
NajviSe se pojavljuje Iistna filoksera (phylloxera viti-
folii) i to FonajviSe na vricima mladica. D,obro je i
gledom na Stetnike, zimi dokote nagrnuti.
NajviSe Stete bini u mafibnjaku tuda, jer i slabija
prouzrokuje rane na nedozreloj rozg;i, koje vrlo teZko
zacieljuju, a moraju se kod rezidrbe kljuiida izluditi.
l5l
 Nadalje znadu po'nekad nana5ati znatns lfqfs I p16- potrebne u vinu. Najb,olje kad je toplina do,bro
ljetni rnraz'ovi, su5a iti kiSne godine.
' razdieljena.
Sve u sverns, to je skoro teZa. kultura od vinograda, U velike uplivaju i na prirod i na kahvo6u o b o-
predposlarvivii naravno prvorazrednost uzgoja reznika,
rine. Pada li ki5a za vrieme cvatnje, opiodnja jest
kakav mora da bude: t. j. podpuno spcso,bna, da
Fod samo djelomidna, pa za to i vidimo u mokrim go'dinama
zemljorn uspje5no djeiuje u budu6em vinogradu. g r , o z d o v e ,k o j i n i s u d o b r o o p l o d e n i . P a d a l j k i i a z a
12. Gn'o.jenje se mora ravnati po uzrastu, stojbin- vrieme dozrievanja, groZde sadrZaje manje sladora,
1
skim i drugim orilikama. ali se moZe popreino uzeti
I sporije dozrieva, pa je kakvo6a slaba i ako je' moZdr
kao turnus svake detvrte godine sa oko 300 do 400 q prirod i bolji.
I
stajs,kog gno,ja po t ha, uz povremeni dodatak kojega Vjetrovi. U P r i i m r o ' r j u z n r a L d eb r u r a v e l i k e i t e t e
I
umje'tnog gno.ja. I(od pojave kl,oroze uspje5no se do- nanieti, jer vietar polams mlad:cc. r 7a vrictn"
I
daje t1u zelena galica. Zdenko Turkovid 7 c v a t r n . i e t r 0 a d t n . iv j e l r o v i ikode c'.pludivanju.
B I ir zl n a 3 ullm e ne djelu,je rn:ri'o'ov'ollirnl1je'jer
NA STO TREBA PAZITT I{OD NASADA NOVOG darje vinorgrardirrna vlaZan zT ak, a ovaj daije glj'ivnirn
VINOGRADA Stetrnicam,aplodhr,o tloi, pa se iu brrzo Sire i u ve'Iike
1. U vinogradu treba n'apadaLjLuvin'ovu lozu, a 'tilme 'o'ste'6uju i kalkvo'iu i
saditi Bto manje
o d I i k a. Kod nas na Zalost ima svake vrste 1oze. kotrltiinu.
a najviSe ima one, koja mnogo rodi, pa makal ona r 2, Octlika vimove loze i na,6in uzgoia
davala ,loSu kakvoiu. Svaka odlli,ka vilnoMe loze iim'a svoja po.rebna svo'j-
2. Valja saditi takve 'odlike, koje od prjlike u I s t o stva. Ima odli[<a, i]<Oie 'ord nailavi raizvljaju mrno'9o
'kiselina, ugo'darn i rlj'u;bali
vrieme dozrieva ju, jer 6e se mo6i u isto vrie_ slaldora d rarzirnljennlo dol$ta
me brati. miris tie ilm je lprljrrold slhladarn, proLourn. Nelke pai<
3. Sval<u odliku treba posaditi na posebnu po-. odlike imaju lneulgodBn mirris, rnalo slador'a i m-no'go
v r 5 i n u, koja je to.j odlici najpov,oljnija. kiselin,a, n€ke ne od,olievaju biljnim bolestima, druge
se osipaju i t. d.
KOJI ETNBENICI UPLIVAJU NA I{AKVOEU Virno,gr,adarrno'ra da pozna sr\/e 'dohre odlike s'voje
I MNOZINU PRIRODA Ioze, pa 6e' orn sadditi sramo 'orn'e odlike, koje rrru sa-
svim odgo,varraju t. d, koje 6e mu d'ajli 'i dobar prirod
Na kakvo,6u i mnoZinl prir,oda uplivaju ovi dinbe_ i d-r:bru kakvo6u.
nici: R e z i n l a d i n u z g o j a u r u j e l d iu n a ' k ' o i l i i l n u i n a
1. Fodneblje (ktrima) k,akvo6u pr.il:oda. DuLg,i'rez d,atje obi,dn,o koliLdinu, ali
Svima je poznato da u hladnim krajevima ne mo_ umanjuje lkva lte,ttu prirordra. Visrorki uzgo'j daije ma-
zemo dobdti vina d,o,bre kakvo6e, jer ima rnnogo n,je slad,o,rra, pa pr'eima t'ornu i lo6iiu l<vailitetu.
kiseline, a razmjerno rnalo alkohola, naprofiv u toplim 3, Poloiaj
krajevima d'obivarno vina sa manje kiseline i vi5e Gdirovo svi su vrinrorgraldi p'orsaale'nina otbto'nclma'
alkohola, jer se u gro,Zdu razvija i viSe sladora. U Na ,olbrolncima itmra vitie zraLka, svietla i tloplirne, pa je
urnjerenim krajevima vlada sklad izmeclu svih sasta_ sto,ga i virno sa ov'ih polo'Zalja v'rl'o 'dobro' Sva vina,
vina, Sto sadinjavaju vino, dakle izmeclu alkohola, kise- koj3, irmajLu sv'jertrsl<i ellrals, ralstu na 'obron]ci]ma.
Iine 1 pititr. Isto je tako i kod n'as' Folznatra su vara'Zdimska
Vinova 7oza, da bi donieta Sto bolji prirod, treb; vina sa briegova, oko VaraZdina, kalnidka sa Kal-
ve6e kolidine t o p I i n e, a1i ipak ni prevelika toplina nika. pa poZerskal, molsilaMaUka, fnuSlkLorgotrslka i t' d,
nije povoljna, jer gro,Zde guibi kiseline, koje s1r dakako jaie
Sva su ova viina sa 'ohronarka. IJ lSvrnini je loza

r52 ; IJJ
 izvrgnuta kesnim mraz'ovri,rna, deibe.l,iLmrorsama, p.e-r
I
I pinslra na 3+4 lista. Nakon ovog pinsiranja razvije
tom,e i mnogim nepogodar:na i bolestima i ako su u se opet mladica, pa se i ta pinsira na 2 lista, da tako
rav]nicarm.a bolja zetmfijirstra, pa se d,obirva, i ve,6i p,ri- grozd ima nad solboim 7-10 listova'
rlod.
Natjlboiji su polo'Zaji ,nra obirom,cima omi, fl<rOji,su po- zaltumarrie (vr5ikanie) iest pr,ikra6ivanje svih mla-
sve
loZerni pren:nar jrugu, tako da cio. 'darn ,tri ,o'brornci iirnaju dica na trsu. To se obavlja obiino tako' da se
posieku srpom iznad, kolja. To se iini obi6n'o
dtovoddno gunca. mladice
koncern lipnja, dakle kad je vinograd ocvao'
4. TIo
pa
Poznato j,e, d,a rje .tlo tirn kr,olj,e, sto iLrnade vitie Izkialanie li56a to se dini, ako je godina vlazna,
hrarniva u s,elb,i,pa 6e talko lo,za na tlu, u kojem irmatde je dozrievanje zakasnilo iii ie pred berbu..zahladilo, 'pa
probitadn'o
do,vodrjrnrohranle i bolje ,ulspievatri i ,diornes,tiivilie pri- r" Z"li a, se groide izloZi suncu. Inade nije
roda, Kall<o 'su nxnoge po'dno,ge osjettjivte prejma vap- izl<idati 1i56e, jer je ono potrebno za asimilaciju razliEite
nu, pro,treibno jes,t prride n,e,go li 'se dtoza sardi da se hrane, kao i za dozrievanje groZda i drveta'
izpita, koliki je sadrZaj vapna. groZtla
Proretlivanje bcb ca. To se dini kod stolnog
koje s{oie
tako, da se sa finim Skaricama izreZu b'obice'
POSLOVI U VINOGTRA,DU ZA VRIEME pt"gu*to, koie nisu orplotlene i koie su u unutraS'niosti
RASTA (VEGETACIJE) groZda.
Izlamanje ne,ploatnih milarlica. Kad se ,u proilje,6,e Vezanie mlatlica. Da se ne bi potjerale mladice
polomile, valia ih vezat'i-
ml€idiice rrlar,asl,e,do 20*30 crnr, (,o se vid,i da li koja ustiea vjetra, a, i po radnicima
nrolsi.plold irli, n,e. Sve n,erpl,ordjnemlardjce, mlad,ice, koje irui pui se veZe prije cvatnje, a drugi put poslije
.su iztljeiral,e iz starrorg dlrv,eta, te je,dna od on,ih edie cvatnje. a D'o P'otrebi i viie Puta'
su ,d,Vifs mlad,itce p,o,tjerale da lsto,g p"p", kolca
i-u,:'u'1. Loza se veZe orprezno. R'ozgva se skupi i oko
odlstraffliiti. Iz.larrna sre rr-r,pnoi]lj,d6e, kard se mlaCle prrri sveZe, da moZe sunce i zrak na svaku lozu
lahko
put veze. Kod izlamanja mora se uviek ,ostaviti .one to5;. f*o grozd'ovi bolje cvatu i bolie dozor'' Za
mladiice, makar bile i neplodne, koje 6e nam do godine vezivo sluZi naibolje r;f ii j a. lnade se upotrebljuje
tre;ba{i; kod reza, da uzrnognemo sniziti ili p.ornladiti i raZena slama, vfba, lipov'o liko itd'
, trs iii da koji iokot bo,lje uzgo.iimo.
Dizanje lucanja. U.slied teZine groZda znadu luc-
Uitipavanje vr5aka (pinsiranje). pinsiranjeyn se od- pridignuti i ponovno
njevi popustiti, pa ih stoga valja
stranjuje vrSak rrrladice te se tirn zausfavlja njen razvoj vezati.
s duljinu. gnjilode'
lPinsiranje se upotrebljuje : Potlizanie kolja. Dogo'di se da kolac ushed
padne na zemtrju' Treba ga ponovno
1. da se plodne rnladice zaustave u rastu u duljinu nevre!:nena i t. d.
te da se plod bolje razvije; zaSiljiti: zabiti.
2. da se wrladice, koje 6e nam do godine trebali jade
razviju, a napose da se ,pupovi bolje izgrade. OkaPanie vinogratla'
Mladice, koje nose plod, o;biin,o se pinciraju vi5e ptitko - prije cvatnie t' j'
puta. Prvo se ohavlja prije 'l' Prvi put se 'oihapa -
poslije cvatnje. Za (;maja), kad mine po'giba'o od mraza'
koncem s;ibnja
vrieme cvartnje neka se ne pinsira. Ovo se pinsir.anje - Tnedi put
- Drugi put u srpnju (julu) prije Sare'
obavlja nad drugirn ,listom povrh najvigeg giozd.a. korov
\ D'rurgio je pinsiranje, kad na pinsiranoj mladici iz- nakon Sare. Ako se tredi put ne okapa, valja
peronospori' a oduz'imljc
raste n,ova rnrla,diea,,a to je za 2-B tj,edna. to se ona noZ.ti, ju. ovaj jako prija
trsu hranu.
154 155
 PO EEMU SE ZNA DA JE GROZDE ZRELO
TeZko je ustanoviti ias, kad ie groZcle podpuno
zrelo za branje. Ima nelkih znakova 1 praksi po kojima
se p'fibliZn,o znade, da li je groZde pod,puno zrelo.
Ti
su znako,vti ovi:
1. Mladice ri grozdove pe,terljl<e, oid]rverne, otvrridlnm
i porsmede.
2. KoZurice porstatnu ta;nke, siok nierdalk, sladbfk,
ljepdiV i proziran (trako, da rmorzemo
i, F,er6u vidfie,ti).
3. Jagode se ok,ird,ajl.r lak,o, a
. F,o6lke proi.qmede,,,tte se
lako odj,eljrujru ord.mes,ariL niisu ljerptdirve.
4. U bielilh vr,sta g,rol>.d.ax,olute k,orZu,rioe,
. . a u ne_
kilh i posmede, tre d,o,bjrvajru,pilknjirce d rrxuku.
U ne_
lnih ornilh vrsta {rorcrv€ini srpidak (vth) jagodhe
efl,je
a jagod'a je polqve mrodra ,do crna.
5. Da je groZds zrelr6, in.ajrto,dnidese ,ustanrovri,
alko
"se rSirnomjemonn (mo{itnat vaga) i,zlra|i rnnotZxnra sl€_
dorra-
Kad je ve6 groZde zre1o, izhlapljuje voda iz iago-
d,a, solr se zgurS6rLujrg.a .u ta,l<vorm m,oliftu ima
_ v,itse
-s1a,d,o'raa mranje kiitseldine, (ali zato je s,oha
rnanje).
U to,j doibi groZde prez,ri,evar, i ,to i1i se borbe pre,rva_
rajg u. su5ce (cibebe) tim, Sto se uk,ovrde i suse,
a vine, dolbivena od zldfava grold,a, rlzmie5a Ii .se jedtno
vc'da izhlapljuj,e. To se dogada, najllrarliie ru, j,u,Znri,rn
krajev'ima, gdje groZde sazrije kod visoke
topline
(kao_ u. Sprarniji, Grrdlkoj, Italirji, Dalmacidri
i drugtdje).
U sjevernim virno,ro,dlnda"n krajevi,mra kaio i u nas,
stvaraju se susci sam,o kadkad, i to za suhe
i tople
jeseni, i tad su su5ci sam,o nepodpuni.
Berba (j'ema"tva)
U vrrionici u podrunnu 'treiba ,dLa, rje priije bernb,esve
pripravtn.o, po,mljivo ti56erno, prodam odl podfirma
(ko_
nob_e), badava, tieska, pa do najmanje pos;udice, E{o
slu?i za prirreidbm vina.
I(ad je sve pripravin,or, ar grroZde potrilurxo do,zorilo,
z,a'poditna s,e b,errborm (jeimrarfyo6;.
Preve6 hladrn'o v,rierre, rrirje pov,oilljin,o za berbu,
1er
rnast teZikro uzavre i prevre. Radli toga s,e za hiiadlna
\i'I'emena n'e za&oidi/rna bratti ,O,d,mrahtralnro U jutro,
ve6
kada dra,n malo stopli. Obradno se pak radi,
alko j€
156
vrierne vrude, 3to na primjer na primorju hjie ried-
ko'st. Za vmrea vireime/na bere se odrnarh riz jlutra rarno
i na vrede,r lkasrno,, u inaLjv,rul6e do,bra, d,ana ohusta'vlj'a
se b,enba. Kofldlko god nepovo,ljnq dljeluje stud,en nra
wenje masrta, jos 'nep'ovoljnirje dje uie' v€lika vLrutina,
jer orcl vru6eg ,groZd,a d'olbilveni,marst, zapordima 'odmah
vreti u vinrorgrardu. Nardaltje 'uplivorrr viilslork'e torplilne
pri priernosu,[<ao i u podrumu, miesto naravnog (al-
koho[norg) -yretnja, de56e nasttupra; metnrit,no, ili o,catno
vrende. Tako se mlado vlilno diob,iveno o,d najrb'oUeg
groztla ve6 u mastu polkvari, nastane slatki maravan
ili kvasrn,o6ar. Da se, lizlbjegne Stetan Luplitv ipreve6
v€like topline, u nelhim ikrajevitmra, ko'ji su mnogo
toplitjli od naBilh, vinorgrad,ari ohavliajru betrbu po no6i.
Za kiSovrit,ilh vlerDgna. deikar se dok se groZcle osuSi
od ki3e, a jedJnatko se ne zapodima berb'orn oidlmah
iz j,u1tr, iLad js eJr.olZale puno rose. Bere li se roLgnc
gtoZde, do,blva se r:a\zr'eden rm,ast sra rnanjiim koil,:,dllna-
ma sladora.
Koliko god je to mogu6e pr'o'bi,re se i od,stranjuie
olte6eno grodde o,d zdnarvoga, jer se pri priredlbi vlnil
od gnjii'og groEda Ldtrr.ngaldije radi nergo li pri priredrbi
s dnxgi,m, doibrivra"se virno ,loililje ka1kvo,6e.
Radi lak5eg prienosa u vedini krajeva naiega pri-
morje, groZde se gnje6i u vihogrardi,rna, a 'ne u vrio-
nioi. ,Grdje gord rje to moguae ,trerballo bi taj inadun nil-
pustiti, jer.izgnjerdeino grozale (mast) cstrje po virSe
.catripord ve'dxirn n,ebom ialoZerno uplivu znaka, topli-
ne, pa dok dude u vrionicu mnogo izgubi.
Kao lto u svirn pclozajirna g:r,o,Zdejednaiko ne d,o-
zrieva, isto tako ne d'ozrieva rri u jedlnom te islto[n
vlno,gradu, koji je easaden raznilm vrstarna lo,ze.
Nadi su v'irnorgradii u, ve6imlil kraje,va zasadeni sa viSe
lrlsta, ikoje ne dozri,svaju ru isito vrieme, U ovalhv'im
prililka,ma ;berba Lrii s,e irmala orbarvljatii prema zrelosrtl
po{ediniiLh ,v.msta u dva1, a, 'do portrebe, i u tri nar.\rrata,
kako se to rnjeEtilrniice proivaila.
GroZela s'e nabers tolil<io, kohnio se d]nevn'o dade
proraditi. LoB je otbirdaj nek{h ,vino,gradrana, da u idva-
trj. dnna Eoberu oieli prirod, pa irn ,ontd,a rlep er]a-
r57
ctreno groZde ostaine u kir.r,povirne u vir\ograd,u ili vri-
onici.
Gr,o,Zd,e se b.ere kosd,eri,corn, a slaEe s,e u k]osare
ili drvene posude (bremte). Radi runjenja i o,pada'nja
iagoda rreika 6e grno,Zcle;n,i[<ako ne bene ili trga rukg-
ma.
Sve posude i ,orude, koje sluZi pri befbi, neka se
svake vetberi d,o,bro i,Zlrer'e.
Gnjeienje (maStenje, muljanje)
Dok je jago'da ditava i neozledena, dotle u njoj sok
ne moZe nikako da uzavri. Da se sok iz jagode iztjera,
treb€, grozile smastiti , naime zgnjediti.
GroZde se masti tako, da se sve zrele jagodg do-
bro izgnjede, a pri torne da ogrozdina i sjemenke
ostanu ditave, neozliedene. Nepod,puno i sla,bo obav-
ljeno gnjedenje, loie upliva na koliko,(u, a joS l,o5ije
na kakvo6r.r vina. Ova se radnja obavlja nogama i
spravarna - gnjedilima, muljadama il,i ruljadama.
U ve6im i raci,onailnijirn poduzetima, gnjedenje se
obavlja, izkljudivo gnjedilirma. Gnjedila su vrlo jedno-
stavni s'trojevi, slidni rnlinu, s jednim ili dva valjka.
Valjah se,okre6e porno6u rudice. U novije doba valjci
se prave sarno ,od Zeljeza, dok se od drva i aluminija
napuitaju, ier su nezgodni. Zljebasti su, pa se groZde
izrnedu njih okretanjem valjaka lako gnjedi. Valjci se
ne smiiu do,ticati jedan drugoga. Jedan od njih, ako
su dva, rnora da je sa perorrn pom,idan, da se dade
regulirati udaljenosl izmeilu nji,h, a time i gnjedenje
groZtla. Manja gnjedila posrtavljaju se na kadu, jed:nako
kao i koB ,pri gnjedenju bosim nogama. Valjci se kao
i cielo gnjedilo. prije i poslije u,porab.e peru hladnom
vod,orrn,a pazi se da, ds Zeljezni dielovi ne zahrdaju.
Runjenje ili odstra"njivanje ogrozrline
Glede odstranjivanja ogrozdine francuzki i talijan_
ski strubnjaci se ne slaZm, iedni su za, a dr,ugi proti
odsfranjivanja. Za naSe prilike s obzirom na vrst
groZcta, kao i na to, ito je petljeko,vina (ogrozdina,
Surperina) prigodom berbe obidno zelena i sodna, runje-
nje je groZda neobhodno potrebito.
Pri priredbi bielih vina kao i svieilih opola
- o s t a lodstra_
i (: bordo5ka juha), da su s ovim sredstvom bilri vee
njuje se ne samo pe,tljekovina nego i
158
Glede to,ga nadina priredivanja b'oljih vina d" svietlih'
opola wi su strudnjaci sloZni. Opol rnoZe bez pet-
ljikovine dobro prevreti d dati vrlo dobru vrstu, vina'
Zasto se ne ibi mogl'o napraviti i crno vino bez
ogrozd,ine? Osim tanina ogrozdina ni3ta drugo ne sa-
drZajei'Sto ibi povoljno u4rlival'o na kakvo6m rnasta od-
nosno vdna. Narprotiv u ogrozdini ima drugih sast'ojina'
koje ori vreniu prelazs u mast i kasnije vrlo Stetno
djeluje na okus I iisfueu vina. A i sarn tanin iz ogroz'
dine osobito za primorska vina je suvisan i Stetan' U
mast, Sto oskudieva tanin,om, lako je do'dati dist'i tanin'
Radi toga ogr'ozdina je suvisna, i neka se uvierk od'
stranjuje.
iPrimorske vrste groztla daju bez ogrozdine tvrda
i opora vina, a vare6i sa o,grozdinom postaju tako
opora, da nisu uporabiva za izravnu potro6nj{r vec
sajno za kr'iZanje.
Strudnjacri su p,okusirna dokazaii, da masti bez
ogrozdine daju za 0.2 do 0.5 posto alkohola iada vina,
a isto tako i kiselinama bogatiia negoli isti masti'
koji su prevreli. sku,pa sa ogrozdin,orm.
Mali vin,ogradar, koji nema kombiniranih sfrojeva
za gnjedenje i runjenje, rnoZe tai posao obaviti po-
sebnim reietima. Napravliena su iz pocindane Zice.
Re3eta se postavlja preko otvora badve i]i kace, na
kojoj se ima da 'runLi groZele. Mast se (ili groZfte) sipa
na re5eto, a radnici rukama ili io5 ib,olje drvenim mje-
Salicama (grna ama) trljaju mast 41e tam,o po reSetu.
Sok.i jagode propadaju kroz okanca reSeta u batvu,
a ogr,ozdina ostaje na re5e,tu, odakle se diZe i baca u
drop.
BORBA FNOTIV PERONOSPORE NA VINOVOJ
LO7;I
LT borbi pro4iv perronospore (Plasrnospora v.iticola)
na vinovoj lozi nema do danas drugoga uspjesnoga
sredstva - osim bakreni\ preparata. Ve6 je godine
1883.francuzki naudenjak pr,of. Dr. A. P. M. Millardet
u Bordeaux-u ustanovio, da je bakar u stanju stlzbiti
PeronOs,Poru.
Poznato je iz poviesti bakrene, modre ga ice i vapna
dron.
159
 odavno prskani vinogradi uzduZ cesta ,-, go.d.or*-u, 5. Borcloiku juhu valia pripremati tako' da se raz-
-J"ol"J I
i to poradi zaStite groZda od kracte. x"A" u Uool' vo'de) u ieva NJz rLe-
i" I topljena 66dv6, galica (-
1878. uveZena peronorsporaiz Amerike pre.trtro rnieianje u vapnen'o mlieko, 't. j. u drugih
cuzku, tada se je ustanovilo, da su fi.t""i" i"Z;;r;;_
""" i
p.rf.""i_ I 50% vode, a ne obratno.
ma trsovrma ostal,i zdravi, dok su na 6. Raztopina morra biti u'viek svjeZa, t. i. isti
'dLan
nepoprskanoj
lozi bili .;e6 odavn.o p,opadal . p r i p r e m l j e L n a : j e r v e d d r u g i 'dan
kada se upotrebljava
K a k o s e j e g . t g g g . i 1 8 9 4 .p e " o n o s p o r a p o j a v l j i v a postaje zrnata i n,eu,porabiva' Prerna kelmida,rru W' Ke;l-
a
samo u maloj mjeri, to str se mogli pokusi
u veiemru h'r.rferuostaje medutim bordoiLi<a juha d'odatkom slado-
obsegu provesti tel< godine 188s. T;da je
wfillar.Aet ra i1i mlieka dugo vremena sluzava odnosno uiporabiva'
preporuiivao, da se ;n3 100 litara vo,d.e uzrne g kg m0_ Na iOt) litana go'tove juhe uzima se 10 'dekagrarna sla-
pri
dre galice i 15 kg vapna....! Na osnovu po,sljedka (re_ dora ili jedna litra rdlieka. o'vi \dodatci djel,urju
zultata) daljnjih ,pokusa preporudio je spomenuti tome kao za5titni kolloidi'
na-
ueenjak ve6 godine 1886. sarno t_Z po,stotnu
bordoSku ?. Reztopina- irno'ra biti ),neutralna<. t. j' ona ne
juh_u kao dostatno djelotvornu. smij'e dielo,vati kiselo (previ5e modre galice), niti
Millardet je znao ta_
kodjer ve6 i to, rla samo preventivno p"sknn;"
u borbri bazidno (-previ5e vaprna), budu6i 'da se sramo u torne
Protiv peronospore ima uspjeha. sludaju zaPrieduje izgrad,nja zolenih org€na vinove loze'
Unatrag nekolil<o go.dina _ podrnence B. Prska,nje treba prema vremenskim xrrilikarna ope-
ratnih _ vi_
nogradari su medutim nauiili, da se peronornoru tovilt 3_4, a moZda kadlkada i viSe puta'
ou 9. Za prskanje valia uip'o'treibljavati tarkove prskalice,
vinovgj,tozi mode uspjesno smzbilati t^";;ildo jeal_
rropostotnom raztopinom modre ga,lice koje rade s jakim tlakorn; jer lto je tlak jat'i, to ie
i vapll, pr6uu, je
da uspjeh suzbijanja ne stoji prvens,tveno razprsikav'anie juhe sitnije i tirn gu56a i iednolidnija
s jakosti njezina razdi'oba na 1i56u i dr.
raztopine, vec naprotiv u njezinoj pravilnoj primjeni.
Osim toga treba kod suztrijanja per,onospore uvaZiti 10. U borbi protiv pero'nosp'ore rtreba saditi ^/inovu
na svaki nadin I ovo: Lozu u v'e6em razmaku (120-130 crm, ru detverolkut)'
uvesti visi uzgoj trsova od zemlie, izbiegavati ffeobil'
1. Prskanje vinograda valja izvrSavati pomodu in-
kubacionog kalenclara, koji je iztadjo nlernadki no gnoje,nje s duiikom ,uni5tavati -pravilnorn obrad-
strud_ b,om tla - r,azni korov, pravovremeno odst'rainilvati
njak prof. Dr K. Miiller. Vinograda,rima je time omo_
gu6eno, da ]lri ,opaianju vremensilrih prilika suviSne z'elene mladice vinove loze. a ostale redovito
na prv,r 1s rahl.o Prlvezati i drugo.
mah oditaju das, kada 6e se pred.vid,ivo pojaviti pe_
Stjepan KoYcll - Poi'egu
ronospo,ra. Uslied toCa su oni _ vinogradari _
u sta_
nju da todno ustanove i vrieme, kada treba da SUMPORENJtr'
zapodnl
prskanjem protiv perolospore. Ovo m,oraju udiniti
prije, nego Sto 6e se predvidivo S u , m p o r is , e p r o , t , i vb o e s t i l u g a ili pepelnice
bolest pojaviti.
(oidiuma).
2. Samo preventivnim prskanjem moZe ss peronos_
pora s.uzbrt,i. Otra se bolest javlja svake godi:ne. a orso'bito u
rnalo, vlaZ:nim godinama. U nekin-r nasim vino€radskim
3. Prska,ti se mora veoma savjestno, kako
bi biii k r a j e , v i m a s t a l n a j e t o b o ' l e - " tn a l i h v i r n o g r a d a .
svi zeleni diel,ovti vinove loze snibdjeveni
sa sasvim
lankom prevlakom bordoSke juke. I{ako i ka"tla se surnpori
4. Li56e treba uviek s ilolnje strane _ na nalidju
S u m p o r r e n j e s e v r s i z a t i h ' o g , i l i e i p o r gv r e r n e n a , n a j -
vauano poprskati, buduoi da okuZenje (infekcija)
na_ radije u prije,po,dnevnim satovima' ,Prvo slrnporenlg
staie tamo, a ne na gornjoj strani!
najbolj'e se izvrsi ve6 kada ]o'za razvije m adice od
160 161
 6-15 cm. Ovo surnporenje (pra,senje) ju p.u.rurrtiurr.
mjera ne samo protiv luga ve6 spredava f bolestina organima). Ovai jerazmak razlidit ve6prerna
(pauka) (Eliophyes vritis). Drueo- I I toplini i \nrermenu, koje ta'd'a vla'da' O'bidno traje 5 dLr
";"""i;;t;;
u".npor""i" se u I je
doba cvatnje. Sumpor d,o,brod.jeluje ,;;;;dr;; "ii 28 dana. Njernadki strudnjaik Dr. Mii ler sastavi'o
t i;; i
Tre6e sum orenje vrii se kad takav kalendar.
." :ieo;;iJrrilu r'-r
velidini gra5ka. "o rne b,i
Ova tri sumporenia Prskanje se ne smije pre ustiti neupu6enirm ljudi-
se smjel,o prskanja
izostaviti, I naravno, qrrema potrebi ma, koji prskaju, kad ih je volja' Za uspieh
i u godinarna jade
zairaze surr\pori s,e i vise puta. ViSe puta
tneba s,um{)o- odluduju najvise r,'remenske prrilikre n'apose Lau'nceki5a'
riti (pra5iti) i odlike loze, koje su jade jake rose. Sve s'e to rm'ora uzeti u o'bzir' za'to bi u
nodloZne tsgs. treibalo bezuvjetno urerditi
TaLmo gdje prililke kraja traZe surnrporenje vinogracliski,m krajevima
u dr"rlgo vri_ rnalo: jednog
elne ,mlora se drZati rainijih izflrustava. pero;osporske postaje, koj,e stoje vrlo
Oso,bito prva dva sumporernja prep,oa:uditi je strudnjaka i neik,oliko toplornjera i hiigrormetara'
su,m_ prevlsc
poriti sa ogaliieni6 sumporom. Mnogo se potr'oSi rnodre galice, ier t'jtrdi 'i
-Najbolje i najekonornidnije je sumporiti sa. surnpro- prskaju. Sa lii6a i u orb6e sa loze ciede se vellke
ra6om. Radedi sa sum,poraeom potrosi-se iolid,ine otcpine, a to je porsve ne'potreilcrno'Treba
a"ilLo ma-
nje s,urrlrp'ora,o,bavi se posao brZe,
i, Sto ;e-najglavnije opre.znoprsikati a n'ap'ose s'a donje strane listova'
najsigurnije se bra,ni loza. Siumpo;ru8,
-iorl 'l",ar"to.
,"r.lpG sumpor Peronospo,ru s;uzbija sarnlo bal(ar. Prema toimu dru'ga
kao oiblalk,,ko,ji se hvata svih Zelena
Oiefova sredstva, koja ne sad'rZavaju bakra manje vriede'
CtT ju. surnpor b,olji, to je razsipainje galica ne u"iudi ,u suzb'ijanje peromospore' Ona ie
bolje a i bolje
se hvata za zeleine dielove loze. pr'o'tiv
i,obra protiv kloroze u vlnogtardima, a nip'o3to
Sump_ol smeraklo (ogalideini .sumpor) p e r o n 0s p0r e .
, irna svojstvo
da se dobrro liepi racli d€ga .l-,
uvi--a;"ffi ,obloZeni Da s,e sn-ranji po'tr'o'5ak mc'dr'e galice tr'e'ba smanjitij'
sumtporom i spredava razvoj galice t'
bolesti, a u koli[<,o ;e ,ima koncentraciju i uzirnati pol posto mo'lre
ub!3: j": SadrZi izvjestn,l ko,lidinu p,oi kilograma modre galice na 100 litara vode 'i o'd-
-"a"u-e"li;".
_ _Mjesto sumpora uzima se i preparat Sulikot, po.16i_ govaraju6u ko'lidinu v'ap'na. U godinama. korja nije
dalnl surnpor.
vlaZna, mogu se vinogradi ul p'rivo vrieme prskati dak
i s'a tetvrt posto t. j. 6etv'rt flrilograma rno'dre galice
RAZNA SREDSTVA PROTIV PERONOSPORE na 100 litara vode i odgovaraju'da k'o'1i6ina vapna'
da se pristedi rnodra galica Mnogo se pri5tedi modre galice ako se priredjuje
raztopina po Casale-u. Ta se rasto'pina, pravi ov'ako:
Mi nemam,o ve6e tvornice rnodre golice pa je Uzme se 200 grama modre galice, 50 grama limunske
oteZeana nabava modre gallcq kiseline, 40 gra,ma luZine ,i 5 grama feriklorida na 100
te z916 1."-p'o..rt"_o
naSim winogradarlmr, cla Stede litara vode. U 90 litara v'ode raztopi se rnodra galica,
s -ooro^'e"fi;om ko-
liko,god j,e moeu6e_ docia limunska kise ina i feriklori'd. Razt'olpina pos'tane
priitedi na m,odrroj galici, pr,ozirrnorplavkaste 'boje. Zatim se otopi luZina u 10
_ _Najvlie sc ako se pravo.
tlobno i pravilno prska--NaglaS":"-o Iitara vode i lieva uz mie5'anje u 90 litara reeone
ne plskam,o li u pravj ' " _ " - " l u f " a jer
rrr"rrioll.ro,
6as, potr,o5ili raztopirne. Raztopina tako priredern'a jest zeilenlkaste
rnodru galicu i vrieme. Strudnjaci, i
koji su p.ouervali biele boje, mutna a1i 'ne,ma ta'oga.
peron.osporu, sastavlli su raztopina. To je
t. zv. >inku,bictoni kalendar<. Drugi ,je inadin t. zv. Martiniieva
pomodu kojeg se rnoZe p,ojavljivanje
pero,n*pJ.. er"_ po,l kilogra,ma rnodre ,galice i pol kilograrma al€ulna, a
vo,vrem€n,o unapried predkazati (inkubacino vrle,me zatim se doda vallna toliko, koliko je potrebno za neu-
J e s t o r n o ,k o j e p r . o d e o d i n f e k c i j e 1 o , z e
d,o izbijanjo tralizaclju. To je 'obidno 650 glr€;m'aZivo'g vapna.
r62 IOJ
 $p'orninjemo jo5 azurin metodu. Uzima se ra 100
litara vode 10 dekagrairna mo,dre galice, 20 dekagrarna V. VINARSTVO
amonijskog karbonata i doda neSfo vapna, da ss raz_
topina kod prskanja liepi.
Mnogo s,e rno,Ze priSt,edjjeti modre galice. ako se
uzme joS i koloidalna sm,oia, ier ona zadirii raztopinu KAKO SE DOBIVA DOBRO I ZDRAVO VINO?
na liSiu vrlo dugo.
Od drugih preparata Dd ro i zdinavO virno doibiiva se, clko virnogradanl
preporrudarno. u koilliko se
rnogu dobiti, ba"kreni acetat, Nosprasit. Bakarno vapno izvr$uju rprod€i'nod berrtbe groZda s,ve pos or/e u po-
>Sfin-ks<, Bakarno vapno Nosperal d'rumarstvu prrenna 'ovim up'ut,arma, i to:
i druge bakrene soil
kao i oga,lideni su npor, gdje su ostale, zalihre. 1. Belbu grodtla treba orbavljati po m,ogu6nostl Sto
kasnije, i to Fo lietpo,me i sruho'm vrrermenu' a ne po
UNj€maclkoj se rnn,ogo ,upotrebljuje baLkreni pre[r,a_ kiSi. Mo51 od groZda, koje je 'oibrano po kiSi sadrZaje
r'at >Vitigra'm(<, a u Italiji >>Pi-uno.. odnosn,o >>M<<
(e,me) 5-10%r kisnice, koja vrlo nepovo'ljno' utjeie na kakvo-
preparat.
6u kasinijetga v'irna.
Nije prvi vinogradar u neko:me vinorodnome kraiu
crnaj, [<ofi bere grioZde prvLi, ve6 nalpro'tiv onai, ko,ii
Protiv octika,y6s1i, sjedflna,, mute7a, i dru- obavUq taj posaLo zadnii!
gih bolesti vina, kao i za bistrenje vina u mo_ Frirgodom be'r{be groZda mol'a se strt:cgo paziti na
dernom I naprsdnom pivniiarstvu, valja najve6i red i distodu. Nedozre'le. pliesnive i gnjile
jago,de mo'rarjlu se ordablitrati o'd, pod:puno zreloiga i
uviek zahtievati samo
zdlaMoga gro'Zdra. Beradirna treiba zailrr'a'niiilri jeldernid
grcZda, budu6i da oni u profivnome sludaiu pojedu
Kaliie v Metabisullir - , n i a : r a i v n o , - o n o i t o j e n a j b , o l j e . u - < r l i e d6 e g a ' u v e l i -
ko,j mje,ri riiebuj,e ikalkvorda (kvalite,:a) vina' To je ii-
t\.iornice
FAHLBERG-LtrST, Magdeburg njenilca, o k,ojoj trreiba voditti ratuna!
jer se tajl Kalijev metabi,sulfat odmah topi i 2. MoSt valja prije alkoholnoga vrienja pravil-
sacirZaje propisnu kolidinu SO:. no zasurnporiti, i to sa 5-10 grama Kalium-Me-
tabilsulf ita po hektolitru. Koristi sumporenja moita
FAHLtsERG.LIST sastoje se u ovome: Dok moit vriie moZe se ga
Aktieng.esellschaft Chernische Fabriken oiistiti s ,tal'orga. To je medjutirm plotrerb'no udirniti sa-
n'lo omlda, ako se time mo,Ze izbjeidi koijorj pogrj'e3ki
Magdeburg,.Siidost. vina. Vina sadrZavaiu malo h,lapljivih kiselina (octena
je pravilno i
Privremene obaviesti: B, pEeAB, i neke druge kise,line). Vrenje mo5ta
'brzc.
ZAGR,EB, Kralja Torna,Sevida ul, p9 Vitnia ine dorbivaiu visoku bodu, ve6 o'starju zelen-
kasta, d,ok se posm'edivanije zap'rri,eduje,Srnanienrje [<i-
oeliine rnoZe se ,r€gullilratri. Virna se mogru rainLo nefiaikati
u bo,ce, te osrtadu duigo, vremena svjeZa'
Protiv reumatidnih boli :uzmiza masaiu 3. Alkoho,In,o vrenje mo5{.a trerba podpomagati

l'lLGU", & za ialanie i,ivaca i protiv ugrijava'njem v'rio.nice n'a 15-180C.

b l i e d o b o l i e ,E, N E R G I N , , . 4. Na badve u koid'rna vriie rno3t valja trrostavi'ti
vrelnjaie. Odrnah nakon burnoga vrenja mosta rno-
164
165
 klica
raju se badve nardo.ljevati (zatpurrliti rnlardtim vinom), d,ovoljno topline potrebite za tazvoi razliditih
Nardoljeryanjem zaprieduje se posmealitvanie ;brojer,bu- d o k - u l j e t n i m m j e s e c i m a u n a S i m slarblm po-
bolesii,
podiumi
dav'os't, te octikavosit vina. Bardve treba zavrarnjit;j po- drurnirna malo se vina uzdrZi zdravirn' NaSi
vi-
sve olkruglrima, te 12-15 cm dlugadkim x/dalnde\rimla j,z loSe su, zidani, pa sto'ga u niima preko ljeta vlar{a
hrasrtoiv,oLg, kesternjavorg (pito,rnir kers'ben) i akasiljilnlog jednaka to'plini
.oLa toelin". Il njima je toptrina lieti
d.rr,.eta, preko ljeta vino
vani ta polju. K tome se kod nas
5. I kasnije se mora red,ovitom nadolievanju vlna prepusta satno sebi, a u poclrumima se ne vr5e nika-
(svalkih 14-30 darna) pokl,onitd ,najve6a p€,Zrnj,a. tove rad,nje, stoga i nije nikakovo budo, da se vina
6. Pretal<an j e vina tre'ba izvriavati pravodrobno preko ljeta vrlo lako kvare- Za razvoi oct'ika'vosti
je ve6a to-
(ne prekasno) .it 'uviek samo premar piredl,iodno usta- vina, a i mnogih drugih bolesti poi"rebita
novijenoj potre,bi. plina, ko,je ljeti ima u dovoljnoj kolidini u naSi;m po-
preko
7, Prazne vinske bardve valja sv'akirh 6 tjeda,na pro- drumirna, pa se k tome uz nedostatnu njegu
pisn,o zasurnrpo,riti, i to. porradi sadu1ran,lq od glji'vi'ca lieta vina mnogo i Pokvari.
p,Iiesni (kvairen ja).
B. Dolbar vilnskri podrru,m ne smije imaltri v,e,6,uteim- Preta'kanje vina
penaturn: ord,10-14qC. se vino
JoS prije nastupa ijetne vru6ine moraio bi
jer u
9. U vinskome pLod,rumu ne smije s,e podrniiporsto pretoditi.it o ea nije pretoaio harem dva pula'
pre-
sprernati kupus, krrumpir, repa, mast, pivo i razne ij.tr, r" vina redovito ne pretadu' Tko vino nije
drruige vinu trude stvEuli. Zrak 'u po,drumu rnora biti put, t.aj treba da 1e udini dim prije' Vino
to,iio drug,i
vrieme
urviek p,osrve bist! ne smije da ostane u dodiru sa talogorn za
koltko se ne
l0 Svli iposlovi o,ko njege virna - porimence surnpo- ljetne vrudine, jer 6e se lako pokvariti, u
r:enje s d<aliumrmertatbits:ulfit,omti diru,go - rnoraju se pokvari lako 6e poprimiti neugodan miris p'o talogu'
izvr,lavati strudno, p,ravodobno i najsavjestnije!
Neprevre'Ia vina
. Stjep,an Koydl - PoZeg,a.
ve-
Mnoga vina ostanu slatkasta, na'jme ostanu s
EUVANJE VINA iom kolidinom neprevrela sladora'
slat-
Vino imade vrlo doibru pr,odu. Ima i vrlo do,bru Nastuporn ve6e topline nastane u neprevrelim'
zua se
c i e n u . I b a , Sr a d i t o g a m o r a j s s v i o n i , k o j i i m a d u v i n a kim vinirna naknadno vrenje. Naknadno vrenje
dobro
u podrumima, posvetiti najve6u FaZnju vinima, kako otegnuti za dulje vremena' Da naknadno vrenje
kalieva
bi se i ,preko ljeta dobro saduvala. Naii vinari imaju ,"ur5i, i da se vina ne pokvare, treba dodati
u glavnom slabe podrurne, lako u nje zalazi to.plina, a metabisu fata. Na svaki hektolitar dodaje ga se po 5
pre-
vinq ss lak,o pokvare uslied p,revelike vru6ine. K tomu grama (ipol dekagrama). Da se vrelnje pospjesi'
i po 20 grama
<iolazi desto da vino postane sudovno, jer se burad i f,oruduje se" da se po hektolitru dodade
pod'puno
uob6e stde ne disti ili ne bar dovoljno. Sve to irnoie amonijlva fosfata' Vino se zatim prepuita da
naSkodliti vinima, ona mogu dobiti najrazliditije bole- prevrile, a dim zavr5i ponovno vrenje, preta'e se u
sti, lk'oje dakako l,6js uplivaju na kvaiitetu vina, a distu batvu.
prema tome i na cienu. Evo nekoliko vaznih napornena i
I Naclolievanie babava
prigodom Euvan_ia vina preko ljeta:
Najgiavnija radnja u p o d r u m irna, u koiima.'i'rna j'oS
Vina ne poalmose vru6ine "itt vino-
uln", desto, nado Gvanje' Svaki napredniji
Visoka toplina ne koristi vins ve6 mu Sk,odi. Zimi grua"t :"S prigodom berbe pobrine se da ostavi do-
ura'
se redovito. malo vina kvari, jer je hladno, pa nema ioljne t olidine vina za nadolievanje' Tko to niie

r66
I 167
 dio za vrieme berbe, taj to udini pri prvom i drugom
pretakanju vina.
Nalazi li se vino i u najboljoj drvenoi badvi, a I u
najurednijem podrumu, ono malo p,o malo izhtaplju-
je kroz sitne Supljinice drva. Izhlapliivanjem
vrna
nastaje nad povrii,nom prazan prostor. koji se izp11_
njava zrakom.
'Foznato je,
da bolest octikavosti vina kao i vinsr
cviet mogu se razviti u vinu, i tako ga pokvariti, je-
dino ako vino dolazl Lr izravan dodir zrakom. Drugim
riedima, vino se rrroZe p,okvariti - razboljeti od octi_
kavo,sti i od vinsko,g cvieta 1 nepunim badvama, dolr
u punim ne moZe. Upravo radli toga i obavlia se na-
dolievanje badava. U svakom dobrom podrumu moraju
se badve nadolievati st'ake seclrnics {ako, da su babve
uviek rrune.
Sumporenje vina
Za sludaj da ponestane vina za nadolicvanje potre-
bito, je da se u punoi, a pogotovo u nepunoi baevi
vino de56e sulmtr)oruje. Pri izgaranju sumpora sumpor.-
ni dim iztisne zrak iz nepune badve napolje, te tako duva
vino od kvarenja. Kadenje sumpornim dimom provada
s e d e , 5 t es v a k o 1 0 - 1 b d a n a , a t o f a d i t o g a , j e r v i n , o d j e -
lomi6n'o upij,a suimrporni clim, a djelomiino se gubi
kroz Su,pljinice drva. Mjesto sumporno,g Ctma (sumpor_
nog dioksida) u prazan pfostor ulazi zrak, koji pruZa
ponovno mogu6nost razv,ojl octikavost i vinske6
M j e s t o k a c l e n j a s u m p o r n i m d i m o m m o Z e s e" ov. ii "naou
uspieSno u polupraznim kao i punim badvama sum_
poriti s kalijevim meta-bisulfitorn. U zclrava ga
se
vtina dodaje po hektolitru 5 do 6 grama. a u vina koia
naginju kvar,u ilro 10 do 15 grama (1 deka do dcka i
pol). Odredena kolidina kalieva meta-bisulfata
uspe se
u daiu, 1 koju se ulije do polovice vina, u kojem se
b,isufit raztopi, da se zatim odmah u rieva
s badvu.
Surnporenje kalijOvom metabisulfitom provada se i na
takav nadin, da se ,odmjerena kolidina uspe u distu
platnenu kesicu, koja se objesi na konac (Spigu) i
turi
do polovice badve u vino, s zatim se konac zaveze o
cep na vranju). Strmporenje s kalijevim metabisuuitom
prekq ljeta vfsi se svakih 40 dana.
168
Sumporenie ba6ava
iz-
Svaku badvu, dim se je izpraznila, treba dobro
prati distom vodom. Foslije pranja baiva-.se dobro
ocledi i prosuSi. Prosuien'u se badvu zakadi surnpor-
nin dimom. Sumporenje uzima se od prilike 5 do 6
grarna, kod manjih, a 2 do 3 grama kod ve6ih badava'
iumporovanje provada se surn;poradama' u kojima
sumpor izgafa van badve, a kroz otvor vranja u bad-
vu ulazi disti sumporni dim. Tko se paF sluZi sumpo-
onda
r"it urn, (sumporn'im vnpcama, (pantljikarna),
mora uzimat,i sumporelke, kod kojih je sump'or obliep-
ljen na azbe,stu,a ne one na krpi ili kartonu'
BISTRENJE VINA
Pokus bistrenia u malom
Da se jo5 prije bistrenja us'tanovi, da li 6e .radnja
diltenja uipjeti dobro, kao i ko ike 6e se kolitine bi-
je da se
striia upo,tiiebitii za pojedino vino, potrebno
po-
najprije provecle pokus u malom. Prema izpadku
kusa u malorm, provacla se bistrenje vina s badvi- na
veliko.
je naj-
Za bistrenje obidn'ih vina spomenuto je, da
prikladnije sredstvo Zelatina, pa 6emo stoga opisati
iamo pokus bistrenja u malom pomro'6u Zerlatine' Ra-
zu,mljivo ie, de se na slidan nadin provadaiu pokusi u
malom i s ostalim bistrilima.
U svrhu pokusa napravi se 176 ot'op\na Zelatine'
Naime, u 100 ccm (u jednu desetinu litre) mlake vode
otopi se 1 gr. ielatine. Zalim se uzmu tri biele, pro-
zirne boce i oznade se brojevima 1, 2 i 3' pa se u svaku
ulije t litra vina, k'oje 6e se bistriti. Poslije toga
ulieva se u prvu bocu (br. 1) 15, u drugu 20', a, u trefu
25 ccm. otopine Zelatine.
Pravi li se pokrus s vinom, koie nEma dovoljno ta-
nina, tad se prije otopine Zelatine dodade jednako
napravljena ofopina tanina i u jednakoj kolidini'
Kad se otopina ulije, vin,o se u boci dobr'o iz'rni-
e!a. Mieianje se ponavlja nakon dva sata, tako, da
se otopina Zelatine u boci za ptva dva dana mie5a
tri do detiri puta dnevno. Djelovanje bistrila irastaje
vi3e puta nakon nekoliho sati, a vi5e puta 2. ili 3. dan.
t69
 Ako se. je vino izbistrilo I sve tri boce, tad je do- par litara vina' a
s e u d r v e n u p o s u d , u ,s k o j u s e n a l i j e
vo,ljna kolidina odl 1r5 grama na t hl dotridnog vina. prireelivanja
t":it" u" dobro mieBa jednako kao i kod
Ako se pak vino izdisti u drurgoj i tre6oj boci, onda je do-
;bhil;. r ako je bistrilinna zakonom dozvoljeno
potrebita kolidina od 20 grama. U sluiaju da se je soli, danas se u vinarstvu to ne
a"rranj" kuhinjske
vino izbistrilo sarmo,u tne6oj b,oci, to, znad'i da je po-
upotrebliava.
trebita kolibina od 25 gr. Zelatine na svaki hek'tol. vina, o t a ' p as e u r m a l o v i n a ' r U
Albumin i kazein
Za sluiaj da se vin'o ne odisti ni u jednoj boci,
iako se je ptije p*rdu t. prvo ulije vino, a zatim se po -malo saspe
Zelatine dodala potrebita kolidina 'dobro' albu-
,otopine tan,ina, tada treba pnnoviti pokus, ali s dru- ;;" ;;.ue*.ln"o mieianje, Mie3aiu6i
pomie5aiu ,3 vinom, a zalirm se ulpo-
gim srodstvorn. *in uu J taz,ein
trebljavaju za ibistrenie vina u babvi'
Spanjolske zemlje navlaze se vi-
Kako se prireiluju b,istrila? Ctude
o'd-
Prijs nego 6e se pojedino sredstvo za bistrenje nom, a za{im se d;b'ro izperu u vod'i' Pri -pranju
Do-
utr"n" ," kamendi6i, ak'o se slutajrro u njoj nadu'
uliti u baiv,u s vinorn, treba ga prirediti. priretlivanje
uro-l"ptr"t zernliu stavlja se u drvenu qg"uqY'.u koju
bis,triila pravi se na razlidite nadine.
Riblji mjehur se ulilva vino i dalje radi kao i s ostalim bistrilima'
rnoZe se prirediti tako, da se
od,mjerena ko,litina na kamenoj nlodi najprije umek5a
s drvenim batom. Poslije toga mjehur se izreZe po- I{ako se Provaala bistrenje u ba vi?
preko vlakanaca na male komadi6e - rezance. Re- Bistrenje se vlna provatla sa svima dozvoljenim
zanci se s,tave u m.anju posudu, u koju se ulije Lrladne se ima
sreditvima na jednak nadin. Iz badve, u kojoj
diste vode. tI vodi os,tavljaju se puna 24 sata, sam,o par litara vina'
5i"1.i1i vino, otodi se s drvenu p'osudu
Sto se nakon prvih 12 sati izrnieni voda. poslie toga jednu uliie se
Zatirn, se uzrr-u dvie manje posu'de. U
iziije se vo'da, a u posudu rulije se z'dravog kiselog 5 do 6 litara vina' u koje se usrpe pnirecleno bistrilo'
vina. KadL rnorunji mjehur narbubri i postane Fodpuno Bistrilo se rpo,modu s'urhe rnetle (rnjesalice) dobro iz-
mek, prociedi se kroz d.istu lanenu krpq. poslije pro- rn eEa s vinoim da sve skuipa jako zapjeni' Kada bi-
cjedenja riblj,i je mjehulprireclen jedne po-
za bistrernje vina. strilo s vinorn dobro zapieni, izlieva se iz
Od ovih, rib;ljih mjehura najbolji je ruski mjehur od surde u drugu, drZe6i posudu na vrisol<o, da se distilo
ri,be morung koja Zivi u riekarna 3to utje6u u Kas- padaj;6i s visoka j'oB bolje izmieBa i zapjeni' Kad se
pijsko i Crno more. je riitrito ipodp{rno izrnie3a o, tada se uliev,a u baivu'
Zelatina porno'6u
za bistronje vina kup,uje ss rpotpuno u f.o:,o: se pomo6{r drvena 3tapa, a io3 bolje
iista, bez mir,isa i boje. rProdaje se obiino s tankim posebnl mjeSa ice podpuno pomiesa sa cielom sadrZi'
listidima i ploticarna (Weinlaube, Lain6). prije nego nom vina u badv[. U sluEaju da se bistri vino u
Sto 6e se dodati vinu, otapa se s mlakoj vodi, koja ne jos i
velikoj baivi, dobro ie ako se poslije miesanja
srnije bi'ti toplija od 40-450 C. Ka.d se Zelatina naz- otade i ponLovno ulieva u badvu.
krabi, tad se stavlja u manju drvenu posudu, u koju
Kad se ie vino dobro izmie5alo s bistrilom' tad
se uXije par litara vina, s kojim se dobro izmieSa da
se puni badva s otodenirn vinorm. Ako se pak radi
se nanrravi jaka pjena. pjene ne ;moZe uliti sve vino u badvu, tad ga se ostav*
Bj elance od j aj a prirettuje se {ako, da se nai- lja u velikoj staklenci (demiZani) i ulieva se sutradan,
plije odstrani od Zutanjca, jer Zutanjac vrlo Stetno
da badva ostane sasvim puna. Da pjena, koja se uhva-
djetuje na vino. U odreileni broj bjelanjca dodajs se ti gornjih d'uga baEve, lakSe sjedne na vino, potrebno
2-3 i:lice vode ri rnalo soli, pa se we sku,pa do,br,o mi- je par puta, udariti drvenisn batorn p'o dugama oko
eSa dok se ne napravi jaka pjena poslije torga ulieva
vranja.

170 t7l
 Bistre li se stara fina vina, k,oja nisu bila jako povrSinu. Djelovanje uglj€na p,ojadav,ase prisutnoS6u
mutna, tada se priredeno bistrilo lagano sitnih ugljenih destrca.
ulijs na po_
vrSinu, a da se ne izrnieSa s vinom. gistrilo Vrsta >enocarbon< ,koji slui,l za oduzimanje bo,je
se poput
fine koprene slegne i staloZi na dno badve. To vinu, sastoji se uglavnom tz sitnih mi,kroskopskih
se pro-
vacla prije ulievanja got,ovih finih vina okruglih 'dje1i6a, koji imaju u pro,s,jeku 0.05 rnrn
u boce l(od
bielih finih vina bistrenje se takovo vrii morunjim Slidno d,jelovanje imaju kolo:dne sastoilne poje'di-
,rnjeh,urorn, a kod finih
vina bjelancem od jaja. nih sredstava za dil,S6enjevina (morr-xnji ,mdelrur, Zela,ti-
na, bjelanievina, kazeriln i sl.), jer se rmikroskorpski sitli
- -Kad se badva nalije do vrha, pu5ta se na miru
dok se vino ne iz,bistri. eim se vino lzbistri, rijeli6i odn,os,nosredstva sa svojom velihom povrSillm
n to *or",
da_usliedi najkasnije za tri do detirl seamic", zasi6uju ostalim tv,arim,a, ko,je izazivaju muteZ vif,ra,
t;l;
treba vino pono,vno pretoditi u distu i dobro pa se zajedno s njima u obliku sitnih finih pahuljica.
zasumroo_
renu badvu. krpica i1i zrrnaca tal.oZe na d,no ba'Eve.
Kod upotrerberbiljnoga ilil Zivoitinjskog iugljena i.e
UPOTREBA UGLJENA U PODRUMARSTVU smije se nikada pust,iti s vida, da omi svojim djelova-
I
NJEGOVO DJELOVANJE njem, kad se dodaju vlnu, oduzimaju i buket, utoliko
U podrumarstvu, kod rnanipulacije vinima, upotr€- v:se, urko,liko je vis'e ugljena dodano vinu- Ovclje ,mo-
bljava se u stanovitim sludajevima livotinj3ki ramo isto, tako paziti, kao i kod ostalih s.redstava ra
ugljen di5tenje vina, da se upotniebi najm.anja koliiin€, koiom
(koStani ugljen i1i spodium
i krrvni u,gljen) i .biljni
ugljen (drvni u8ljen i €rpo,nit). Sam ugljen ne sluZi s e m ' o , Z ep o s t i 6 i Z e l j e n a s v r h a .
to_
liko kao sredstv,o za di56enje vina, ve6 vide za odrstra_ Kolidina u,gljena potrebna za odstranjivarnje iz vina
njivanje strranih mirisa i okusa ,kao i za oduzimanje mirisa, o,k'usa i1i suvi5ne boje vrlo rje razli6ita. M'oZe
suvidne bojo kod bielih, vis,oiko o,bojenih vina
i Ik;,1 bjti kod jedne te iste mane ili b,olesti, kod razliditih
Silera zatim kod crnih, ocin,osno crven,i r vina, kada irn vina, vr1o, razrnolika, prema t'o:me da 1,i je rnana ili
Telimo dati svjetliju boju. bolest jata ili slabija.
U obliku fino,g praika djelovanje je ugljena iade Za orientaciju podrurnara u pojedinim sludajevi'ma
nego' u krupnim korma,didirna, zrbog 6ega se dinas navordimo nekoliko primjera s odredenom ik'o,1i6inonr
uglavnorm upotre,bljava samo onaj rprvi oblik. Za upo_ vinskog eponita, koja se m,oZe u stan'o,vitim sludajevl-
trerbu u vinarstvu rnora se takav ugljen posebno pri- ma dodavati vinu 'po helktolitru:
p'remiti.
1. kod zadaha vina po tradvi - drvetu (kod nov'o
U zadnja dva desetljeda od os,obit,e je vried,nosl.j ovinjenih badava) 20-40 gra,ma, a, ! izuzetnim sluda-
pokazao jedalr p1gps1at. biljnog uglj.ena pod jevirna, StaviBe, i do 150 grama:
imsno.rn
"epo'nit<. Taj preparat preporuduje se za up,otrebu kio,d 2. kod pokvarenog rnirisa badve 50-120 graima;
razliditih mana vina, a pogotoi\ru ,kao jedno od naj_ 3. ,ko'd pliesni badava odno,sno kod okusa vina po
b o l j l h s r e d s t a v a z a , o d u z i m a n j , es u v i S n e b o i e v i n u . Z b o g pliesni 50 do 150 grama ,a kod osobito teZkih sluea-
to,ga je u n.ovije vriert-ne srm,anjena upot,reba ko5tanog jeva 200-300 grarna;
uStriena (s,podiuma), [<oji se svojevr.emeno mno,go upc- 4. kod posmeili'vanja vina, nakon jadeg sumd:,orenjr
trebljavao za o'duzirnanje boje, pa je rnjegova upotreba 20-50 grarna;
u pordrumarstvu svedena tna rminimurn. 5. kod slaoijeg rnirisa po irni5evima, nakon pred,hod-
Razliditi ugljeni, ko,ji potjedu o,cl biljnih ili Zivotnj- nog zradenja 70-150 graLmai
skih proizvoda djelu,ju samo ornda. ako su d,odani vintr 6. kod mirisa po po,kvarenim jajima. po predhod-
u orbliku finoge pra3ka, da uzmognu prekriti Sto ye6u nom sumporenju 100-150 g,rama:

t72 173
 7. kod rnliedno-rki,selog ohusa ,nalkorn jakog sumfiro-
renja ili pasteriziranja 75*100 ,grama:
B. kod' bielih vina s visokorn :boj,orn 15-40 grama;
9. ko,d rbielog vina, dobivenog iz crnog grroZela (k1a-
ret) ,za 'oduzimanje tloje 30-80 gr,ama;
10. kod trpkih cr.nih vina u sv,rhu o.duzi.manja tanl-
na 10-40 granna, a kod bielih vina s okusom tp.o komu
(tro,pu) 6-12 grarna;
ullllRsl(r
P0pnull
11. za oduzirmanj.e b.oje kod 5ilera do. prirkladn,e boje 6Ian VINoGRADARSKE
4,0L300 glrarrna;
12. kod gonkih crnih vina, nakop rpredhodnoga jakog
GOSPODARSKE SLOGE
sumporenja, 50*250 grama..
Pr.ibliino Jed:nake kotiEine vriede i kod dodavanja ZAGREB
eno,carbona [<od pojedinih rnana i bolesti vina, kao i za KAPTOL BROJ 28 _ BRZOGLAS 6I.21
oduzirna:nj.e suviine boje. Alko srno se odluiili za d,o-
davanje rna kojega ord tih d,vaju sredstava. t. j. erronit
ili enocarb,on, bezuvjetn,o je potreibno da se izvrle :.:
predlh,odni pokusi na manjoj k,o,lidina, da bi se todno
ustanovila koliiina, koju treba d,odati dotidnorn vinu.
Radi lak5eg preradunavanja urpotrfebit 6erno za sva- P t euzima
ki pokus jednu Iitnu ili najrnanje i,etvrt litre odn,o,snog . I vl

vi;na. Za o,dmjerivanje potrebne [<olidirne ugld'erna, za

vrno oo clanova
svakri pojedini polkus, sluZinao se .obidno malom ljerkar-
nidlkorm vagom, na kojoj moZ€rmo ,s ,primjerenom toi-
noS6u odvagnuti podev5i od 0.1 grarn pa inavi5e. Obshftljuje
UzoraLk vina pornie3an s ugljenom praSinom mora gostionidare od 50
so drZati u zatvor'enim boca,ma od, ,jedne. odrorsno
detvrt litre. To rno'ram,o svako,g dana ibarem jedamput litara dalje
dobro promu6ka.ti ,a zatim nakon tri, dana p,ustiti da
se taloZi. Cim se urgljena pra3ina donekle iztalo7,ila,
odnosne ,pokuse odrmah podvrgavarrno filtriranju, u P s euzimor
koju svrhu rnadbolje sluZi rnali S.eitzov pokusni filter.
narudbe za vagon-
Praktidna up,ot,reba ugljena kod vina vrii se n,a taj
nadin, da se predhodrnim pokusom ustanovliena koli- ske poliljke.
dina ugljene praSine naj,p,rije prornrie3a u Skafu s neBto
odnorsnog vina u kariastu firasu, a tek nakon t,oga se ta
ka5a dodaje, uz stalno mieSanje, u cdelo:j kolidin,i virna
I(ao i ikod polkusa mora s,e ciela kolirdirra vina bare,rn
svalkog dana je,da"'rnput dob,ro pornie5ati. Nal<on tri da-
na ostavljamo vino na miru, da se tal.oZi ri disti. eirn jq
v,ino doinekle odiSteno i ugljena prasina iztaloZena, rn',r-
rarno, ga bezuryjetno filtrirati i. gs podvr6i di56enjLi

ttl 175
nekim priklardnirn sredstvorrn. da bi s€ time tz vina
odatranild jos i oni naitiniji ostaci u.qljena.
Zbog oduzirnanja bo,ie i tanina u vinu.
dogaeta, da dod,avainjem rnekih vrsta
umanjuje;mo sadrZaj vinsfl<o'g ekstrakta.
ugljena
de;to se
znetno
A.wlGllER
LuDwl6
trgovina plvnidarskih i pivarskih uredjaJa,
potrabstina te filtera
UPOTREBA KALIJEVO'G METABISULFITA
U VINARSTVU ZAGREB
(na 100 litara) Vla5ka ul, 77 E}rzoglasr 22-19f3

P,rednosti pr'ir:edivanja vina pomo6u bisulfitirania

su sliede6e:
1. Doibiv,aju s€ zdrava i p,roti bolesti odporniia vina
s vrlo ntzkirn sadrZajem hlapirvih kirseli'na (o'ctene TVORIUO ZA NIEGU UII{A
[<iseline).
2. Mlada vina dobivena iz bisulfitiranog mosta
FITTENAZBESTI
lak3e se b,istre, a teZe se mute u dodiru sa zrakom STROIEUI
Boja, i,m je Zivlja, intezivnija i stalniia.
3. Za dulje vretnena zadrZavaju ukus mladog vin"l, ZA PODRUMARSTYO
Sto da.nas konziul-nenti u ve6ini sludaj.eva traZe.
4. Doibrirn provaclanjern rad.nje bisuifitiranja do;bi-
'rraju se vina neito borgatija na al,koholu. a i na dru-
girn, ekstrativniim tvarima.
1. Kod norma,lnirh, zdravih vina trerba tzeti 1l ta'
blete odnosno 5 grao:na.
2. Kod vrilna sa nedovolj:norm k'olidinom kiseline ill
sa kskvcm marnom 1-7 I tablete ,o,dnosno 10-15 gr'
3. Kod mutnih ili bolestnih vil;,a 1%-2 ta'blete od-
no,sno 15-20 gr.
4. Kod mo5ta (Sire) u cilju uniSternia Stetnih gljivica,
a u ko,rist vinskog kvasca 2-3 tablete, odn. 20-30 gr
5. Isto tako [<od rnolta ra,di odstranjivania pjene
(kod trulog groZela) i radi p,ostizava.nia diste boje i
bistro6e vina 2-3 tablete, ,odn. 20-30 gr.
i HODNIKOYIC
il{ER.VAR
6 . K o d m o S t a u c i l j u u z p o r a v a n j a v r e n i a prilikorn
ZAGREB, PETR.INJSI{A ULICA 8R.2.
duzeg pri€voza 2+3 ta;blete, od-n. 20-30 gr.
Kod upotrebe treba tablete raztvoriti od prilike tl
'.r Na jvede slkladiSte sveukupne Zeljezarske robe
1 l i t r i v i , n a i l i m o 5 t a i d o b i v e n u r a z t o p j n u usutl
napose gospotlarskog orutla, 'okova za ku6e,
oafvu ili kacu-
hrava, Stednjaka i t . d .
Na taj naein mogu se razkuLiti. (de,sinficirati) badve
i boce i to taiko, alko se 1-2 tablete 'razto,pe u' 1-2 Najsolidniie cieae.
litre vina i tirne iz.peru.

176 177
 Y
I zlatna jabuka. U sjevernoj E,uropi gojili su je iaprvice
VI. POVRCANSTVO I samo kao ukrasnu biliku, a plodove smatrahur za
I otrovne! Tek malo pomalo podeie je upotrsbljava i za
, hranu, a istorn najnovdja istraZivanja pokaza5e sve
dragocjenosti, koje 'ona krijie u svom plodu
ODI{UD POTJEEE NASE POVREE? Ku6ni Povrtnjak
U <m6nom po,vr'tnjaku prcizvod,ise olbidno
Velik dio povr6a koji troiim,o svakog dana, donesen
je prvotno u na5e krajeve iz dalekih zemalja, a tek se od razn,ovnst&og povr6a gve€a, po mailo', liclil<o' je
je kasnije udomadio u nas. Iz Afrike, Amerike i Azijs potn'ebno za ku6nu po.trebu. S olbzirowr rna t'o, kord nas
skoro svaka se,oska kru6a ,ima poidku6niou tili ne[<i ib]:l-
dornesene su joS u. davno doiba mno,ge vrste povrea,
pa su zatim u Euro'pi oplemenjene. No ima i 6itav niz zak di'o p,o,Ijsko,g irnanja, ord lkoi,eg rnoZe orgnarditi po-
povr6a, ko.je je oduviek raslo s Europi, jer se je ovdje treban dio, pa su dedke se,oske ku6e, k-oje ne li rno-
razvilo od divljaka. Tako je na primjer kod izkopa-
gle pod,rntirrirti - sa rnalo trutda - ako ne srvu svoju
potrelbu u , ,0r\/.16r-l,a on,o bar zrtlatan dio, U elradiu
vanja gratlevina, koje su bile podignute na stupovirna,
nacleno mrkvino sjeme. Medu takovo prastaro por/ree i gradi6ima ima vrtova, koji su bili cvjetnjaci, ima
neizraibljenith gradrilSt,a, [<orj,e treha ohnaditi i z,asiiati
koje je bilo poznato na5im europskirn pred,cima spada
i zased:iti poryr6ern. Za takah,z rnadirn proizvod,nje' po-
i graSaik, te cetrer. a prije svega kelj, za koji se rnisii
trehno je samo ma'lo vir5e dolbrre,volje, 'jeir i najne-
da se je,razviro.o,d jedne divlje vrrste, koja je tu
nodnija i za" olb:radivanje nradrnep'odesrxirja,zem[iaL rnoze
usplevala.
se o,bradomi, gnoje,nljelrn ri .drrutgdrm rardwima tld'ifi'iti
.JoS u staro doba, a pog,oto,vo za srednjeg vielka pogodnro,m za l<udni p'o{/rtnjak. Osim povr6a m'oZe u
b,irla je poznals salata. Metlu doma,6e €uropsko povr6e
vrtu biti i nesto cvieca a i p,o koia plemenita 'vo6ka.
spada i crvena repa. To bi bilo u glavnom sve 'one
vrste povrea, kojih je domovina u pravorn smislu Ra,ztlioilra povrtn,iaka
rie6i EuTopa. Povn6e ireba razldieltiti prema potreb'i tbilj'nih hra-
Majoran potjede iz Afrike. Spina't potjede iz pred- niva ovako:
nje Azije, juznog Kavkaza i Afganistana. Njega su 1.U rvu s[<upinu valja svrs6ati po-
ok,o godine 1100. donieli u Europu Arapi preko Spaniie. vr6e, kojemu priia sta,,js[<i,g'no'j To je
Iz istoene Azije donesena je oko godine 1570. u Europ'u kup'us, kelj, cvjetada, kelj pupdarr, oikla. Spinat, kra-
rabarbara. Izprva je nisu osobito volili. Najprije su je stavci, ,bude, dirnje, rafidirce, celetr, pra,s,tr1lljafi< d rborb.
prrihvatili Eng ezi, gdie su nabrrzo velike povrsine t1a 2,U drugu skrupinu ide o r n or p ' o v r 6 e '
bile posve6ene ovoj biljci. Otuda se onda preniela u kojemu prija zomlja gnojernar proSle
sjevernu NjemaEku, a zalim gotovo u ditavu Europu. g o d i n e. To je 3pin,at, rnrkva, repa, korabica, pori-
Itz j:ttLne Aziije dobili smo crveni luk, kojega upotreba luk, cweni iuk,perliirn, jagun, ro'flkva i pwrtmrica, ci-
kao povr6a je veorna stara. k1a i kirJufrnDir.
Nakon odkri6a Amerike, godine 1492., potekla je 3. U t'ree u skupinu spada povre e, ko je
fitava rieka svakovrstnog povrda u Europu. Bundeva moZe uspievati na tlu, koje je gnoieno
ili burda, ,ponajprije nazvana >iqdijanskom jabukorn<, obilrno staiskim gno je rn p'red roS[e
Spanjolsk{ papar i1i paprika, koji je poEarn od godine g o d i n e. Ovamo ide glrasak, grah dudavac i neho
1585. u MadZarskoj zauzimala sve ve6e prost,ore, zatirn drugo povr,6e.
U 6 , e , t v r t u s k r u i p i n , u s p ,a ' d a t r a j n o p'o-
kufi<uruz, grah i kona'dno rajdica. Njene - po svoj
prilici tada Zu6kastije plod'ove - nazvahu pomo d' oro, v r t e, ko,je na istom zemtljiBtu ost€ii€ vi6e godi'na kao

r78 t79
Sparga, artidoka, raved, kiselica i drugo, treba obilno
gnoiirti svaku gordrinu.
Treba dakle tarko i povrinj,ak razdierllti.
U povrtnjaku valja tako radnje ,u.re,diti, da sv,ak:r
Cestica z,ernlji,Sta donese 5to veti pniro,d.
Obradiba tla za povrtnjak
V r l o 1 o , 5j e o i b i E a j k c d n , a s , d , a s e u j e s e r n , k a d s e
cielo povr6e p'obere iz vt:ta, ostavi ovaj svojoj sud-
b,ini. Tu moZet'e krroz cielu zirmu i r,ano urolje'6e vi-
djetl joi ostatke povr6a. Nikorne ne dodazi ni
kraj pameti, da tleba vlt tokom
zime prekopati 5to dubl je. Ovo dubokoprre-
karpanje tla u vrtu t.okom kasne jeseni ili tokorn zi-
m,e, kad jo'S,nije t1o sa:nrzniito, ima verllko znadernje
i veilike p,redrnosti. Mi znarmo', da se iu 't1u nalazi joS
mnoZtvo l1s11iva, ali ta hraniva su jo3 neoto,pljena i
kao takva ne moZe ih biljka, priimiti i urpotriebiti za
svojru hranu. Storga trerba dati prrril,iLku,da se ta hra-
niva 'otope, Da se ta hranirra. mo,gtu ortorpiti, po,tr'eban
j e u p r v o r n r e d u z r a k , a z ' a t i mb a k t e r i
lma ditavo rnn,oiZtvo u tlru. Samro ako o,vi dirnlbernici
d jelu ju, mogu se hraniva otopiti. Tih hraniva
oso,bito mno,go u donjrrn slojevima, ,u koje te,Zko pro-
diLre zratk i u korje ieLtko zalaze bakter,ij.e, jer je taj
sloj tla tvrd. Ako mi taj donji sloj u jersen ili toko,m
zime duboko prekc,n,:mo, zalazi u. taj dornji sloj zrak
i bakteirrije, tr,rani:va se poinu razllvarati i bit 6e
pri.pravna za bilje uprxvo u proljeie, kad ih biJjka
u ,sv,o,jeirrml,ado,m ra.stu najvis'e treiba. Eto, zato ireba
clubolko ft6,pati u jesen ili tohom zirne.
Biljka nadalje treba za svoj rasl velike kolidine
vlage. Biljke, a osobito povr6e sadrZaje veliku kolidinu
v o d e . I m a d e v r s t a , k o j e s a d r Z e i 9 5 0 / ov o d o s s e b i . T u
v,odu m.ora biljka imati na razpolaganje. Ako je nema,
biljka mora propasti. Ako mi tokom jeseni ili zime
duboko tlo. pre,hopamo i produbimo sloj tla, to se tu
stvori bezbroj malih Supljinica, 1 koje zade voda, koja
padne tokom jeseni i1i zime ili dolazi od ,otapanja snie-
ga. To se dakle Supljinice napune vodom, a poznato je,
da se s tim Supljinicama vlaga vrlo, dugo zadrLaje i to
do onog vretmena, dok ju biljka bude trebala, a to su
180 I
ljetni mjeseci. Zato, treba tlo ve6 u jesen i1i toko,m zr-
m e d u b o l < op i e k o p a v a t i .
K a k o 6 e r m oo b r a d i t i v r l q p r o l i e c e ?
g prolje6e 6ems yr1. ako smo ga u jesen duboko
prekopali, samo zubadama izravnati. dakle ga ne ieim,o
k o p a t i , i e r b i r s m o -i n a d e i z b a c i l i n a p o v r 5 i n u v e 6 i s l o i
zemlje, iz koje bi se.vlaga izparila. Na takvom 6emo
{lu napravitj toliko gredica, koliko ih trebamo., a osra-
Iq 6emo zemljiSte ostarriti jc! nepozubljeno. I onda,
kad te Bredice buderno tre'bali. mi 6emo ih orpet po-
zubljati i prirediti za sjetvu.
jeserni ili
Ako pak nismo kopali u jesen i1i toko,m zime, ,onda
moramo kopati u prolje6e, ali to k,opanje mora biti
plitko. Ne izbacivafi velike slojeve na povr5inu, je,r se
iz tih slojeva zeLrnlje gubi 'u velikim kolidina,ma v1aga.
To ste mogli ve6 de56e zapaziti, a osobito i ove godine,
kad ne samo da su rano nastala liepa vreme,na, vei
le i duvao vietar. Na taj slt se na6in velike koliiine
vlage iz zemlje izhlapile, zernlja se je naglo su5ila i
je, kojih tako otvrdnula, da smo ju morali zalievati dan prije,
ako smo htje.i sliede6eg dana sijati.
itma Temeljno, dakle rradelo kod obradjivanja tla u vrtu
jest:
U jesen lto prije i St,o dublje prek,opati tlo, a u
prolje6e uoh6e ne prekopavati ve6 b,olie samo sa zu-
baiama izrahliti i izravnati zemlju ili pak sasvim
plitko ko-oati.
Povrde, koje brzo raste
Povr6e, koje brzo raste, uviek je o,dvi5e njelno. Zalo
moramo nastojati, da rast p,ovr6a ved iz podetka pode
pravllnim putem. To 6emo udiniti onda, ako sjerne
dode 1 'tlo, koje je dostatno, hranjivo, blago i nije od-
viSe suho. Rast se osim toga unapreduje i sijanjem u
ledove. Nakon Sto nikne treba marliivo okopa.fi, 3 ist6
nakon svake jaie kiSe, dim se zernlja opet mAlo osuSi.
Nararznoda ne smijemo motikom zahvatiti odviSe du,
boko, jer bi mogli oite,titi korien, 6 time bi bilici na-
n i e l i v i 5 e S t e t e n e g o k , o r i s t i . T r e b a c l a k l e , ok o p a v a t i
Sto se pli6e moZe. Nakon okapanja treba povr_
iinu pokrili kompostom. Na taj 6e naiin tlo ,ostatl
18r
 prii'te- je vaino da se upo'trierbi sasvim svjeZe sieme, jer
za dulje vremena rahlo i vlaZno, pa derrro si
trit te sjeme jagurovo moZe saduvati klija'vost samo dvie go-
djeti oaviSe dest'o okopavanje, a rast biljke
dine.
vrlo 'do,b,ar.
Sav rad s jagu'rom sastoji se u to,me. da se u toku
Tko p,okrirje t1o l<ormpost'om, 6ini, ne s'amo mnogo za
rasta triljka odisti od kor,ova. Ako nastane ve6a suia
prhkost tla nego se brine i za vlagu, a daje bnljci i
tla postizava se i to treba se Fobrinuti 7a jate navodnjarranje, kako ne bi
i"agocienu hranu. Pokrivanjem
je od doil,o do smetnji u razvoju biljke.
da ono i za vrieme zalievanja 'ostane prhko' Tro
p'okti- U jesen je korien sposoban za uporabu. Jesenju i
osobito vaZnosti kod riltrovastogtla. Odgovarajudirn
zirnsl<u potr,ebu i'zvadit 6em'o iz zemlje koncem mje-
vanjem moZe'rno dak i dvrstom tlu dati rahlost, koja
seca listopada ili podetkorn studenoga. ,Pri tom treba
je za pravilan rasf biljka 'od velike vaZnosti'
paziti, da n'e 'o5tetirmo, korien. koji prilikom o5te6enja
puSta bieli, mliedni sok, pa onda jagur postaje suh i
o jaguru
ima neugodan ukus. Proljetna potreba neka ostane do
Od jagura moZe;mo prirediti veolma ukusno i zdravo tog {ioba u tlu, budu6i da je jagur dovoljno odporan
varivo zi vrieme zimskih i prolietnih mjeseci' Zbog protiv .studeni.
'ove koxistne
toga se mora Sto vi5e pro3ir'iti uzgo"i
O salati
biijke.
-Prvi
preduvjet za njegov uzgoj je dobra, hraniva i
se Salatu su poznavali veO stari narodi: Perzijanci,
ddboka zem,lja. Sto je dublje zemlja obradena t'o 6e Grci i Rimljani. U opisu starih go,zbi njihova vremena
i
ko,rien jade i debtje mo6i i:a'zviti. Naprotv u teZkom ve6 se spominje da su i oni volili ovu zdravu hranu.
nedovoljno duboko obradenom t1u razvit 6e se neko- Ali salata nije trila tada samo osvjeZuju6a hrana, nego
liko sporredrlirh kori€na, Sto 'n'epovoljm'o djeluje na lraz- je 'ona sluZila i kao liek protiv' mnogi,h bolesti.
prijaju
voj tiljt<e. SvjeZi staiski gnoj i gnojnica ne
j"guru,, kao ni o st,alnom povr6u, o'd kojeg up'o'treb- Sve vrsrte vrtne salate vo e topao,, sunba,n poloZaj i
go'dlntt razmjerno vlaZno tlo. U svakom sludaju treiba salata
ij,".tu-t ko,rien. Stajski gnoj rnorze se dati samo
Od umjetnitt jako dlohro gnojenu zemlj1. Na slabo gnojenoj zem ji
dana prije odnosno predhodnoj kulturi
gnojiva moZ,errno dati na 10O tetvornih metara 1 i po ne razvij,a se d,otbro,,,a u koliko se rrazvije, ,ona je tvrda
[<oli- i go,rka. Ako gnojimo sa stajskirn gnojern uspieva sar
do 2 kilograrna sump'orno kiselog amonijal<a, istu
prilici 2-3 kg' Iata najbolje drugu godinu nakon gnojenja. SvjeZi
timu 40 post,otn'e kalirjeve s'oli ii po gnoj ne rno,Ze ona izk,oristiti, jer prije izraste, nego li
superdosf a,t.a.
tP*ij" 'u mjesecu kolovozu' U se gnoj dorbro raztvori.
tu jagur
-daju sijao samo
prednost jedno'godi5njoj kulturi, jet Vrrt. koji ima d'ovoljno crnice, pop,ravimo tako, d,o
novije doba ga s ieseni p'ognojirno dobro stajskim gnojem, a u
je o"J" korien njeiniiji i ukusniji' Uspieh jednogodii-
prolje6e kornpostom. I{oristno je takoder zalievanje
,rju krrtt.to" ,ovisi najvi5'e o prav'odobn6vn sijsnju' Si- gredica zimi sa rgn'ojnic,orn kad je gredica prazna. Sa-
po rnogu6nosti ve6 po-
;ati treba 5to je mogtlie ranije, lata veorma rado prinna umietna gnojiva. Trreba samo
ittXo* mleseca oZujka' Redovi kod siianja neka budu paziti da zemlji5fs nije odvi3e gnojerno. Ako je bila
udaljeni ,od drugo'ga po' 15 centimetara' U red'ovima gredica ve6 za prijainji usjev pognojena, to 6e;biti do-
treba sjeme poilagati u razmaku od 5 centimetara, 3 sta ako dademo na 10,0 detvornih metara u proljede 1
centirnetra duiboko u tl'o'.
do 3 kil'ograrna superfosfata, 1 do 2 kilograma kali-
Velika ie p,ogr;jeBka kad se sjeme pr€g'usto sije' Time jeve soli i 1.5 do 2.- amonijevo,g sulf ata ili dilske
do,bivarno,tanak, nesposoban-korien. Ako srno pregusto salitre.
si,jali, rnorrat 6enno kasnije b,iljbicu presa'diti. Za uspjeh

,182 183
_ :::---
 Korien salate ulazl duboko u zemlju, zato treba
t vil. tIEKOVITO BITJE
zem ju duboko oibradi{ir. To se dini obidno s jeseni'
Salata brzo raste, zato je tak'ocler sijemo meclu drugo
povrte, kao meclu rajdice, krastavce, kelj i ze1je.
I(ad salata dostatno izraste presadujemo ie u redo- KOJE MOZE SVATI(O SABIRATI
LJEKOVITO BILJE
ve. Za presadivanie izaberemo samo liepo iazvijene i
absvnthum)' - Nalazi se
krepke biljke, koje ve6 imaju 4 do s listi6a' Red tire- Peli1. - (Arternisia
o b r o ' n k e ' o s o b i t o u P r i-
ba da bude 20 do 30 centimetara jedan od drugog uda- svagdje uz puteve i kamenite
bilika
njen. Presadlnicama ng srnijemo tfgati liSae i skra6i- ;;;, n"l-u"lji i Lici' Upotre'brljava se ciela
se 'sabire
vati korien. .s" 1".":i- tankim stabljikama, a osobito
6 o 6 1 6 e q 1 5en' liepe
Od sjetve do do;:aslosti treba salata, vea prema iirt,- i"L'1" m l a d b e z s i a b l i i k e ,
se 1 kg su-
vrsti koioj pripada, 9 do 14 tjedana. Gospodarica rnora disie boie.- od 4 kg sirovog lista dotrije
paziti na to, da sadi svake tri nedjelje novu gredicu, jaianie probave 1
trog. poznato i okuSano sredstvo' za
tako da ima'de do q kasnu jesen dovoljno salate. jetra.
Jeali6. - K165udi6 modri' - (Aconitum napellus)'
Crveni luh u na'sem ztlravliu - Nalazi se s ve ikirn goramal osobito u Gorsko'm
na trav-
P r o t j v p d e l i ' n j e g u b o d a v e o m a j e d o b r ' o 's i e d s t v o c r - Kotaru te po najvi5im vrhovi;ma Velebita'
j'e jako otrovna'
veni 1uk. Odmah iza uboda treba ozliecleno mjesto na i vlaznim mjestima' Biljk'a
""il-" m. Cvate tamn'o modro' sakuplja se
trti sokom od. crvenog luka, pa 6e nestati svrbeza, a i-rZ
"rrtr." ko'rien kad biljka cvate odiS-
oteklina se i ne 6e pojaviti. -i"ai ,r,*nrti i svietli
Crveni luk up,otrebljava se i u nekim drugim slu- t-e n o d t a n k i h Z i l i c a I d o b r o o s u s e n '
dajevima vrlo uspjeino. I(o'd vratobolje do'bro dieluje Breza- - (Betula a ta). - Vitk'o drvo sa bielorn
njegov sok. Izpiraniem i grgljanjem ovim sokom uguSit korom. U p o t r e b l j a v a j u s e l i s t o v i u liepoi zel€no'j boii'
i l i p odetko'm- lipnja' ostt'
6e se razvoi bolesti ve6 u zarmetku. Osim toga pomaze bez mrlja, ubrani u s v i b n j u
ja s'e 'od svibn ja clo
ovaj s'ok i 'kod tiedenja Zuljeva i biadavica. Crveni luk Seni na zrabno'm tavanu Sakupl
se stavi na nekoliko sati u jak vinski ocat. Zatim se k-"o l o v o z a .
i rno-
izvadi, prereZe po, sredini i priveZe na I'uIi ili biada- eaj je poznato sredstvo protiv br'rbreZnog
vicu. Ovo se mora ponoviti nekoliko dana. Zulj ili krainog kamenca.
(Capsella bursa p'astorisl Nalazi se
bradavica 6e ornekiati, pa se moZe noktom skinuti. Rusimaia.
uz putev€'
svugdie na suhom, pje5dan'o'm tlu osobito
se ci€-
U p o . " . t r l n t j n n .s e c i e l a b i l j k a b e z k o r i e n a ' S a b i r e
SYE VGSI E log ljela dok cvate.
Kao d,aj sredstvo protiv griZe i krvarenia.
mate--
oboljenia
povrtnog i cvjetnog sjemenja u naiboljoj nice. Takoder je p'oznato sredstvo kod
kakvoii kao i rajbolju istrudnjadki sa- jelrra i slezene.
ko'rw
stavljenu ptidju hranu mozete dobiti kod Preslica. (Equiseturm arvens'e). Doe'adan i Zilav
Sabire e
Natrazise na polju i na vlainim lirvadama'

,,SEl(0'*::;;;ll:
r:i"rl nil:r." tiie"ttt od, stabljika' cvate od lipnja do
Iistopada. Valj,a j e b r a t i dok je zelena i njeZna' Gran-
prema gore'
dice liekovite preslice okrenute -su vrhom
te su bez
ZAGREB, Potl Ziilom 6 - Brzoglas 22-186 o.t dtugu vrste imaj'u gr'indice v'o'ctro'ravno'
uri*66osti.
185
184
 . .9tj tj"ru mokr.a6u i ublaZuje boli u rnokra6nom se svug-
mj,ehuru. Preporu6a 6e oprez, je,r u ve6oj MajEina jl15rica. (Thvnlus serpiilllum)' Nalaz
kolidinj tlu
prouzrokuje lak.o otr.ovanje. a.;.'"J-tt"z"ilcirna i suirnskirn [istinarna na suhom'
,paBnjacim,a. Cvate od lipnia do kolovoza'
SUez veliki" (Malva silvestris). Nalazi Jl*"t",-," i
se svugdje uz S a b i r e s e o d- ] i r P n j a d o r u j n a '
*;;i";t
puteve, kraj ku€a, .Zivi,ca na
i livada.rtra. Sabire se cviat ,r i raj rao sredstvo-- za. iadanje
s_a. bez iaike. Kad je svjeZ, crven je. pomodri. "ro^Ltitt Krnei'p prepo-
r.isti bez peteljka valjs glsti "uf, Zeludca 5 do 15 grarla na I litru vode'
d,ok je rnhJ i ,osu6iti ,i dai toa prehiade, hripavca i' plu6nog
brzo da zadrZi liepu zelenu boju. .ut"
katara, "tf,oe"
mnogo sluzi, koja povoljno djeluje ka,o oblog "-iopri"a. puto-
-- P"d.Zj
,Kod (Urtica dio ca)' Nalazi se svlrgdje uz
u'pale otiju i za klistire. Caj ie okuSano sredstvo mjestinna'.Bere se u pro-
,rul,ploto"" na zap'uStenim
kod upale m,otkra6nog rnj,ehurr,a. U ljska,r,ni na sjenovitom ;miestu'
mie5aju i:"e" i-tl:l ,n"go i.susi
sljez u daj pro,tiv kail.ju i prehlade. " ",,it"utpotrebljava se kao daj koji ima
s.tS-"rru koprivu
LJeko'viti stolisfnik. (Achillea ga pliuvanja
mi.llefolium). Nalazi .ujJt* o* tisti krv. Prepoiutuju -kod
se..svugd'je uz puteve i na tratinama. pre oruda 6aj od koprive kod
sl,abi,m suhim krvi i Zutice. Kneip
pa5njacima, a osoibito na lapornom
vapnenom ilu krvarenja Zeludca'
Upot'rebljavaju se cvjetovi sa EaBkama ,i rietle mlada Mak turiinak (lPapaver Rtroeas)' Nalazi se-.ka'o dosa-
ciela ibiljka s malim jo3 neotvorenirm cvjeti6iima. Cv6te d;"k;";; *u6r1 "tr*p.titttn. Saik'upUaju se cvj'e-tni listi6i
od lipnja we do kasne jesenri.
i;; ;;. ;;;" i suB! bT zo na Zark'onn sunrcu' 'Ne smlirt
Upotrebljava 'prreporuda 20 grama n-a -1 litru vode
se za zaustavljanje ,krvarenja -#- i kod pocrnitir.
-f": Kneip
he,rneroida. InaEe se rabi il<ao jadanje tt" za protrjetnu k'uru' Jada Zeludac i crieva'
Zeludca,. Mnogi prerporruduju 6aj protiv "*Ori"" susioil tjera i'uticu' Iz vana kao sredstvo
Bunrika crna. (Hyosciamus niger). "*"tS"t"--t"ficu,
;il;;-';";;" i ttz"it ibolesti, a takocleri protiv
. Smrdljiva i jatr<o
otrovna 'biljka. Stal,ljika ra,ste do, 60 dkorrbLlta.
"'-
crn. Cvate od se
svibnja do rujna. Upotrebljava se list bez oeietjte, u t"n"in" ttugoliasti (Plantago lanceolata)' .Nalazi
hladu osu5en d,a zadri,i zel€nu boju. fu"u uz puteve a nekad u velikoj kolidj'ni u lucer-
u1'aot fit;t svugdje
se dugoljasto
cvate.
_SvjeZ list ima ogavan miris, osuien ie bez mi-" ;i6til"-. p,osaaa,nje [<orov. upotrdb:Iiava ciel'o
ri,sa. Nalazi se 'na buni5ti.rna, ru5evina,ma.
u selima na ii:;;:;-; ,t U"poi zelenoi boji' Sakunlja se kroz
pustim kamenitirm mjestima uz puteve. l; a{n

Upotrebtjava se, za rrlazanje prrotiv jakih grdev,a ""6"j grgljanje protiv kaslia i katara. eisti krv'
- i ""
boti.. otr,ovna je b,iljka i smije
:" u.*o tibdnik zenj;ieno ftsZe stuzi kao oblog kod upala'
propisati.
VN,IESAK
(Juglans rergia). Orahov list sabire
- 9T"h. se u lipnju miris' koji nas
kad je liep zelen i ,mekan, vralja ga .cldistiti ,' Vriesak G,li vries, vriesac) i'rna takav
o,J freteljke U na'uci
i susitir na suncu na brzi naiin. d,a zadnzi oeaia ,od mjeseca kolovoza pa do listopada'
zei,erlu boju. vurlgaris. 'Carll'unan uipu6uie na upo-
Zelenu ljusku, ploda valja u jeseni skidaii, i iiri l*" cailuna
,r, jer je ova riet izvedena
osu3iti da i ona za.drZi svoju zelenu bo.ju. "",n"u i-tuu" ."" bilike za iirscenje;
preY'Tti sa: ii'stiti
Caj 10 gr,ama na 1 litru vod.e kod ikrofla. rJ :uarr" grdte ,riedi, koja se m'oZe
Inat€ s,e iii:;;.il [r.:i- sna,Znim i trgodnlm miris'om priv adi
nriretluje iz mrladirh plodova veoma te6an i ljekovit
li_ ,r.iesLov pdelu, kojoj daje dragocjenu hranu'
ker. (30 oraha, na I litru rakije). Kneip predroruba pra-
".ri.t
;;;;k* rneo ie 'osobito ukusain i cienjen u trgovini'
nie,kose u daju ,od, g0 grarna na I ,litru vocle
0<ao Oob,ro trnanie ie m*utiirn poznato, da se iz cviet'a' li'Bda i
sredstvo, koje. pospje3uje rrast kose.
obiteljski
stphliike ove biljke moZe prired'iti izvrstan-
186 187
 daj, dok se ka5a pri,pravljena iz ditave biljke up,e_
trebljava za obloge 2s upaljene dielove tiela i zglobove.
U Skolsk,om ljednidtvu ne u,potrebljavaju se vise
liekovi prirealeni iz vrieska. Naprotiv u pudko:m ljed_
nidtvu vriesak je joi uviek visok cienjen. Hieronymus
Bock pi5e u svojoj knjizi o travama godine 1565. da Sa medicinskog stanovidta zasluLvie prednost ono
>vriesak ima snagu kvrge i dirove raztjerati<. sredstvo za otvaranje (purgiranje), koje -
Tabe.r_
n a e m o , n t a r n u r sg o r v o r i g o d i n , e 1 7 3 1 . : > H v , a l e o v e c v j e t i c e , zbilja djeluje i to krepko i sigurno, a pri
d,a mogu one, Sto, b,o,luju na slez,eni. vrlo dobro izliediti.
L tom ipak blago, lagano i sasvim bezbolno;
Dobro je 'ovo cviede i protiv velike groznice. Ulje ,o,d
2. koje ne sadrZi umjetnih kemikalija s nepoZelj-
ovog cvleta veoma hvale, protiv li3aja, osobito na licu.
nim nuz-udincima (na pr. fenolftalein ili sl');
Poznati pudki ]iednik Sebastian Kneip, diji je naiin
od kojega crievo ne mlitavi, nego se naprotiv
liedenja mnogo raz5iren i u naioj domovini, preporuaa 3, pobudujei odgaja na djelatan vlastiti rad'
vriesak sa Zutilovkom i pelinom kao sredstvo profiv
r ' e i _ r m a t i z m a .U o , b d e s e m o Z e r r e 6 i , d a j e v r i e s a k n a 5 a o
- pa odpada svaka oPasnost navike;
veliku plim;snu kao ljekovita bitjka, odkada ga je
4. koje je prilagodeno na6ernu dvostrukom sustavu
Hieronymus Brunschwygk oLpisa,oi prikazao njegovo i z l u d i v a n j a ,t e d i s t i >totalno<, t. j. isto-
djelovanje kao sredstvo za izbsgie26;e sluzi, znoia 1 dobno preko crieva i Preko mjehura;
pojaianje rnokrenja, Ocl tada vriesak se mnogo
upo_ 5 koje distedi ne slabi organizam, nego Sa iaEa i
trebljava,o u pudkoj medicini ditavog ovog diela _L;urope osvjeZuje (>tonizira");
pr'o,tiv bolesti bubrega, protiv kostoLrolje
i reumafizma
i protiv upala u odima. Upofreibljava se i kod katara 6 koje svojim ugodnim, aromatidnim okusom ne
mje'hura dak i onda, kad se u mokradi rnoZe odbija, nego Privladi uZivaoca.
dokazati
sadrZaj gnoja.
Ne srnij,e, se srnetnsfi, s uma ni upotreba vrieska
Svim ovim zahtjevima savr5eno udovoliuje
kao veorna bezazlenog sredrstva za spavanje Sto su
kod suvremenitonidni p!.rrgativ FrLlauaf , -
nekojih naroda primjenj,uje kod djece.
Cvjetove, koji se od biljke najviSe upotrebljavaju, sastavljen ad QA izabranih vrsta visoko-
treba sabrati i paZljivo osuditi n,a sjenovifoj povr3ini. vriednogdomadegljekovitog bil.ia, sa naj-
Poslije ih moZemo iirlati duLe vremena u'rat-vore.rim
p'osudama, a da ne izgube svoj
liepi miris. I ditave povoljnijih na5ih planinskih poloi'aia.
grane u cvatu mogu se upotriebiti
za dnevnu uporabu
(3 do 4 velike Zlice Eto iznosi 4,2
do b,6 grama) bil,o za

FrlJaxraV
kuhanjs daja, bilo.uZivanjem htadne voie,
rr Loloj su
bile narnobene.
Kod re,umatizma pokazala se kao osobit,o dobra
ova
mjeSavina: vriesak i stolisnlk u isto,rn omjeru _ 4
velike Zlice pune na 2 da,Se vode _
te mle5avinu:
v r i e s a k ( 3 0 , 0 ) ,c v i e t o d k a r n i l i c e ( 1 0 , 0 ) m a j d i n e
i duSice llekov iti i.aj za osvjeZenje i iiS6enie
(10,0). lU o,vorn posljednjem sluiaju
bi; 6e";;;;a uzetl
4 pune velike Zlice na dvie daie vode. og1. 10t1943 U Vaioj ljekami!
188 189
 raiata r ! a r r r ra
rrt

VIII. BOIESTI I STETNICI

i GOSP ODARI! NA KUITUNNOM BILJU
SABIR,AJTE IJEITOVITO BILJE
! uCinit dete dobro i koristno sreb! i narodu.
i Sv" upute o sabirar\fu i spremanju ljeko- STETE oD BoLESfi I STETNTKA
i vitog bilja dat ie Vam Velika j,e koli{6ime, Stetmrifl<arnedu, [<'ojre spa'daj'u po-
! BEZPLATNO glavirt'o lbolesti i )itdtrli [<m[<oi. Ovti rnapadp$nl rlaSe
kufltunno ,birlje, |Ir.a]sevo'6kre i nanose irm ogrornne Bt'ete
iz godiffre u godi.nu. 'Ove bo,lesti i Stetni'ci ne kvare
! i
a T ^ t F

samo pllodo,ve ,odnocfiro priilo'd, rve6 i silahe biljlke i

i
"ISIS"D.D.
industriju i pro,met kernikalijama i :
de,sto ih undltavaju. Ovi Stetnici i boflesti su glavni
krnryci ,nerOdlnirh goldirna e i gl,avni uzFok we' ve6gg
"a"
drogama. - OFuet za ljekovito nit1p. prqpaldanja vo6aka. Ufirnav,o je fi<ratjrnje v,rieflne, da se
! i
we .podutzmer, da bi rse Srirretnije dtetnrlk'a i 'boitrelsti Sto
. ZAGR,EB, HATZOVA ULICA BR,OJ 14 i vil3e ,o,gra,nirdilo.
: Brzoglae 60-41 : Mlnorgo srtodi nar naJSirrn gorspod,arirna' da to rubine'
t: aaaaaalaa....llar,
Istina, nisu to Eesrto moeli d uz najbolju volju uiiniti'
je,r su sre'dsrtvra. za pobirjanlj'e b.'ila odlvil5er rdltqpa,. Da-
nals, tr<ad je ciena gospodrarshirn proiEvo'diim'a \riso[<a
a cieinre sr,edStvirna tekrve, d,a ,irtr rnOZe gosllodlar irxa,-
bavi{i, pa kako ie ua to' danas potre'ban svaki k'ornard
vo,6a. sv'aki prirord na6eg kul,tr.r,rnoig bilia, treba po-

),1LOVAC.. rluz,erti we, da se qp'asi pnirod,

tvornrica glinenog criepa i ope,ke d, d,
lstimai rirna'de j,oB rnnogo naBih elospodar€l [<oji 'ne
6e 'd,a rsuzbijad,rnni ibolesfii rni St'etnike i r{akalko 'da im
js rsteta od, rdilh veli0<a. Ne salrno njirrna, rne'go i rnii-
jer
hovi,rn susjedi;ma, [<'oji sudbid,arjtu hoflesti ,i Stetni'k'e,
ovi ,riarpard,aj'u sa susjed,no,g mraEenog posdeda, 'Stoga
je u probi'dku svtij,u, 'da suabijanlj'e burde zarje&lildko

KARLOVAC t. j. da svi to Eine, da bi Srtete dd bolegti i Stetnika

bile 3to rnartie.
U ovom pri,nrfrdnriku je govora safiro o naijv'azni'ji'm
. Tvo,rni,ca cementnih proizvoda bole,slima i Stednicima na kulturnom bilju' pa je na-
veden i naEi'n, kako se oni suzbijaju'
Skladii5te specilalnih vrsta
PBSKANJE VOC.dKA PRIJE CVATNJE
$radjevnog rma,teriia,la Pdkanje vo6alka protiv boll,esti i 3t€'tni'ka j'e 'isto
tako potnebno lkao i redlorvita nj€rga (okapantje, gt'oje-
nje, ,obr'erzivanje, ii$6enrj,e). Ve6 sarmom nj'ebom, ko'ja
ima svrnhnr odrrZa,ti vo6ke ru p'urnroi Zi'votno,i snazi, uta'-

191
 mani lse ip)Iilid\na rnnozina S,te,tn{,ha i crdstrarnjuje zrra'
tan broj legla ;bolestd. ali i najtiriZljiizijom njegom ne
motgu. s,e trniStiti svir ili v,er6i dio, Stetrrlirka i sva, Iegla
b.oile,strt,pa nre finneostaje .drugo, rnego, da s,e pos,erb,nim
postlrpfi<om iunListg, a to se rn,oZe rposti,6i jedino, pravto-
vnemen:im, iizpravnirn, r,edovit{im i po os,novi p,rove-
denim prslkanjem. U narprre,drnjtm vo6ars[<im ze-
rnjljaLme ne rnoEe se zaLrnisLli:tivo,6a;rrstvo 'bez leidovitog
prldkantja vd6a[<ar, isto {ako nri v:iinogradiarstMo bez,
prrSkarnjai flo,ze, pa se rn'od,e lkaza,ti, da se naprre,dn'os't
vo6arstLva ineLke zemlje pro'crjetnjuje po, to,me, koliko
troSi Skrropiva za suzbirjarde' bolesti Stetnika rrazmjeir-
no p,rerma ,bnoj,u vo,6nirh sta,b,aJa,
Zlmsko se prskanje vodaka ,ne moZe uviek pro-
vesti u omo,rn o,bsegu, kako b,i trerbalo. Ali to inije v€-
lika ,neda6a,, jer samirn zirn'skim prrskanjetm rni ,izda-
leka se ,ne sprie6ava n<,asrn,ijep'o,jarvljivanje o,nih bo-
lesti ,ili se sruzbiju s,amo, djelorni6.no.
Zato je ralno proljertn,o ili prerdcvietn'o prr"tslkanjeisto
tolitko vaZno, koliko i zirmsko ,prskanj,e, ako moZda
n:je i vaZ.nirje.
Rano pr.otljetn,o 'ili predrcvietno prskan,je vr5i se
dva. Puta.
P;rvo prsk,anje, kada su listni i cvietni pu-
povi rnah,retk)Ii1, ali su jo,S sawim zatvo,rerni tako, da
se iedva vide zelerni 'i bieli dielo,vi. cvieta i lista. ali
se cvjetnil drZci ne vide.
Drugo prskanje, kada sru se zimski pu,povi
raztvoriili taiko. ,da se vid,e drZci. cvjet.ova, arli su svi
cvjetov,i joS zatvoreni,
Prskanja prerd, cvatnrju imaju o'dtlr,ldno,zna6e,nje za
sprjedavanje,oviih b'olesti:
1. ,krasitavorsti vo6a (fusitl<lardij), rkorja mapaida li56e,
a kasnije plodo've;
2. TruIeZi plodova (rnornilija) go,tovo ko,d sviir vr-
sti voda, a koje po Stetnosti jedva za,os,taju iiZa kras-
tavosti;
3. Su'pljikavosti li3ca kodtidavog voia,
4. P ernenjate i rile na Sljivama;
5. Kovrdavosti bresl<vina li56a i
6, Pe,pelrnice raziqih vo,6aka.
To su naldeS6e i najbteiniie bolersti vo'6aka i vo6a
i njrihovo uspjebn,o sltlzbijarnje ne rno'Ze s€ pr'ovesti
bez prskanja pre'd cvatnju, j,er se tiim prskaniern spre-
darvajr.r ,bo'lesti u samorn zatmetku i tkadta bi se pro-
pust;ilo, ne bi se jedino prskanjern iza cvatnje ni izda-
leka postigao ,ornad uspjeh, [<odi se postitzavs, prska-
nje,ra ,prije ovaitinje. Tirne n'ije relddnq, da sn-r prska-
nja poslij'e cvatnje slulvilsna.
Prskanj,e pred ovartnju i |za ova,trlje upo'dpurniuju
se, pa sie poifuiu'ni uspjdh mo'Ze ip'osti6ii satno o,nda,
kada se pravo,d,o,bno i brriiljirv,o provedu obje vrsti
pfsikanje.,
Fnslkanja p!,ed 'ovatndLu obavlje,ju s'e bakarno-vap-
Derno,m (bolrdoxkom) ili suLrnlpo,fflo-valpnenom (kaliior-
nijtskorm) juhorm. Tlko ima irli rrnoZe nabaviti mo'dJru
galicu, 'nenra za, prslienje prrirr'eldi tdnu6irnlu na isti n'a-
dirn, kalko je ,prired,jurjiu za lprrs)kanje, loze i to:
7. Za rprskanje pred cvatnju: jabuke i
knu5ke sa 2-posrtot,n,orn jruftr'onr, 31jive, kasne tr'eBn je
i rkrresil<ve s.a 0.50-postotn'om 'juhoim;
'- prerd
D , r ' u e l, o p , r s h a n j e n€p,os,redno'
cvatn jm,: Jabu,ke i lknu5fl<etri 6edvrtine posto'tn'orm
juhom; Sljive [oa,js'ije, ,bnesl<ve i treBnde ne mogu se
n,elpos odlno prije otva'nania cv'ieta prts{<aiti.
Tlko ijma ,illi ne rnorZe'narbaviti rnodmr galicu, moze
prvo 'proiljetno iprskamlje izvrBiti sumporno - vqpne-
norn (kaliforni:jsko'm) juhorm i, to:
Prvo 6rrrskanje j a h u k x i [ < r r u i $ < as a 3 - p o s t o t -
nom teku6inonn; Sljive, kajsije, brreskve i treinje sa
2-postotno.m teku6irnoml
Drrrugo prsil<an j e rneposrerdmo pirerdr otvaraffrjem
cvjetova ,moZ,e se orbarvirti za jabmke, kru3ker, Sljive,
kasne breskve i 'tresnie 2-posto'fnorn teku6inorn.
P\rireddivanje su;mipornio-vaprr'ene juhe
nije lupo j,edrnostarvn'ol, lkaro lprrriLreidjiLvanf'ebBkre'n'ol-
va rleroe r6onrbe. Prir'edruije se ovako:
'
1.450 ,gtrarna surmpo'rn'qg cvieta dobrro sre poimieBs sa
850 grama ga eno,g vapna i toirne 'dorda 10 litarra v'octre'
S':rnrjesase opet dohno pomieBa il potorn stavi u emaj-
lirnanru riili zernljan'u posudtu, a zartirn rxa vatru, 'da se
l<uha tri Eertvrt sata. Pri k,uih,ar4iu tlrebar smjesu ne-
preistarno rni'eBati, a izparenu vordu d,ordarvati' Zatim se

192 13 Iq3
Zuto'crvena tekur6ina ohlacLi, ocie'di i srpremi u sta- rFrskanje, r'o6aka je ren,taibiln'o, jelp,ovisuje ne sa-
kl'e,nu ili ieljeznu postrdu dotb,ro zatvorri, da zr:ak rno pfitr.ordl, nego' s,e d'ohivarju jedtri ]i zdravi 'plodor'i,
nom,! nrilcrfrrne
koji se dobro unovduju Pro,f. F. Operrrran.
Izprskava se iz prskarlica od mjeili (nikako iz
balnreinihl). ,Na z-postotnu juhu uzirnaju se 2 litle juhe PRSKANJE VOEAKA POSLIJI] CVATNJE
i 98 litara vode, Jrr.rthaLse moZe ve'6 i goto,val i(uplti, a
isto tako se moZ,e potr,ebna juha tp,riiredli'tiiz krupovnih U vor6n'jacima p'ostojg razne virrste i 'ordlilke vo6aika
prelparata SoIbar ji P'oli;barit, al'i se potonje pa zborg to€a t,reba o prskanju voditi raduna n€, S&mo
juhe smi,ju upotrriebiti saimo u 1-posto,trnoj raztorpini. r,adi sruzbirjanja ,raznih bo elsti i Stetndlka, nego, i ,radi
nok,a, t.r, kome s,e Lmio)ra ,p,rskand,e izvrr6iti, kao i radi
t'oga Stro sve vo6ke ne rnoderno jedn,arko, i s istifn sr,erd-

WW
1. Zimsko prskanje se vr3i, kada su pulp,ovi j,oS podpuno
zatvoreni
2. Prcljetno prsjkanje se vr$i, kada se pupovi otvaraju
odnosno bubre
l. Prskanje iza cvatnje se vrSi, kada su odpale cvjetne
latlce
4. Ljetno prskanje se vrSi; kada su se zarnetnuli plo'dovi
Sumlporn'o-,vaprn,enqj prilrddenod ,juhi za prsk^an je
moZe se dod,ati 300 grama vapnenog airsenata (Aresi,n.
Meritol) za isto'dobno suzbijanje raznih gusjenica
i drugih kukaca koji grizu puipove 'i mlado 1i36e ili
0.15-0.2 posf,o siro,voig rnikortina za suzbijanje lirslnih
uiii.
stvlma prskati. Prstl<anje se voiCeikarolbidno vrSi u
svrhu suzbijarnja svih vrsti bo,lesti i Stet'rlika', pa ,takro
ono obildn,o ima oib6i znadaj tek u rierdlkirm srludarjevi'rna.
Prskanje irne svrhu srurzhijatnja sarnrg' jedlnog Stetrnika
ili brorlesti, i t.o zbrorg ,toga, Sttic k"3.d 'otbr6ergprskanrja 'ne
rnode,mro u p,ojedinim srludajevi,ma ulnLil5tilti Ftianrovite
boilesti, i it€ltnilke.
Sa aireds,tvima, koia su na\,redena u prrvoirn dlarnku,
vid,ir se, I<rqje ;b'olesti i' Bteitnike mpZernro surzbijatti. Sa
eurmiporlnlo-valpnenlorn ji.rhorn (k.alifo'rni jskorrr) ilLi, s rb,or-
do5kom juhom (mo,dra galirca i vapno) m,oZemo suabj-
jati la'zne gljivildne boles,ti. S,a,rseinsfl<irrnsrerds'tvima
mcrZerno Frurzb,i'jati Stetnike. koji nag,rizadu zelene dlie-
love bil,jarka, ali s tiLm srerdlstvima ne rnoZerno suzbijatti
one Stetni'ke, koji si3u s,oikov'e iz bilja{ka karo na p'r
listns ili StitaLcrte udi. Prortiv ovih -ite,tnLilka rrxor€,mo, se
posiuZiti s drordirrnilm rortporvitm,a,krao it,o rje si,novi in i-
k'otin, s kojim moierno, 'osrim rt,olgasutzhijati i ,gorle
gusjenrice, pa i raEne .drruge Stetnike, kada ornri dlodju
u ne,posredni ,dodir s .nikotinomr. Takvo je jedno sred-
stvo i Gersarol.
Sada 6e,mro u kratko raz,loEitti, lkada i sa, liojjim
snerdstvima. moiemro pilskati pojed,ine v,rste vtoeaka:
J a b u k e tre,ba potslije cvatn,je, t. j. lraLda su 'o,d-
pals cvietne latice, prrsika'ti s 2o,4t-tnprn kalifornijisk,o,rn
tli 0,75-796-hno,m bord,oslkom ju,ho;rn, korjoj 'treb,a d,o-
deti 4% kalcijevog arsenata (Aresin. Meritol) i i istu
korlibinru o1o\/tnro,galrsenarta. Ov'o prslkaqje iza cvatnje
je vrlo vsi,no za jatbuke z,borg t,orgar,j,er se ru io, vrieme
pojavljuju ra,zne bo,I€sti i !'tertni'ci., koiji Ll,rxir3tavajrr
mlado ilirSce i pl'ordove. Cvatnrja o)bidno, zavrsava kod
nas po6etk'om svibnja. 14 dana, iza prvog prskanja -

194 195
ciakle obidnro pord k,o,nac svibnj,s - tureba izv'n5iti isto Breskve se prskaju u glavnom sa;mo zimi, od-
takvo prskanje, kakvo smo proveli iza cvatnje. U rnje- nosno prije cva nje, jer prslkanjerg, poslije cvatnje ne
secu Jirpnjru roibidnorse srnanju,jre ;bro,j b,oles,t;i i S,tetnika, rno,Zemo spriediti pojavu najobiEnijih boJesti na bres-
te se u ,to, vrierne narjviiSe p,ojavljuju bolesti, .koje iza- kvama, t. j. kovrdavos.t i Supljikavost lista. Zbog toga
ziva,ju ku,astaviolsit i irutrez pl,ordlova, te jarb,udni stavfjad, treba {kod bresaka po,svefiti najve6u painlu zimsko,m.
korji izaziva crvljriv,ost ,pl,o.dovar. Pneima torne hilt 6e p,rskanju. Osirn toga kod bresal<,a osobito nekih
pot,re,bno u. irn,j€secu ligrnju, i,zvriilti jied,hrorprska,nje nt odliika - dorgadja se besto, da iza prstkanja, koje je iz-
pr'voj, a, drugo u drruelc,j (lolovici toga mjetseca s isiim vrSeno 'posl,ije cvatnje znade odpasti lii6e, a to mo,Ze
kornbrinir,anim sreds,tv,orn kator Srto je to napried rrave- l,o3e dielova,ti na prinos pl'odova, jer us,Iied slabe pre-
deno,. P,o;,ays rsp,orne.'nrul,irh,b,or1esti ir Stetn[[<a. nastevlja hrane padaju plodovi. No ibudu6i. da se na breskvarna
se i u rnjesecu srpnjju, xra sto vise i do saLrne berb.e. javljaju uviek u toku prolje6a i ljeta listne uSi, to tre-
N'o, ru rnjeseau rsrrpiniu ne srrrxljemo viSe pirskati ,rame ili ba b,reskve i,za, cvatnje nel<oliko puta prskati s 0,12/i
ljetne iabu-ke, jerr na,jm,arnjrs 3--4 ijredrna. ,p,rije W)'otrebe siro,vim nikotino,rn i,li 2-4010fl<alijevim sapunorm.
ne smiju bi'ti plodlovi vo6aika prrskani s oltroivitm€! hao Kalko se i2 predrnjega raza,bire, postoje u pogledu
Sto su arrsenskil. Stroga mo,Zemo s ss"prnju il)rskati saff)o prskanja vodaka izvjestne razlike, iz kojih vidimo, d,a
2 putLa lkarsne jarbuike. Za. kasne jalb,uke oivo je prsl]<anje se k'asno vo6e osim bresaka, rnrora vi5e puta prskati,
rarlor vaEno, je,r sie u k'olovorzu radli do,zirievatnda vl5e nLe ako ho6emo, .da do,bijemo, zdrave plodove. Ako se d,r-
srmidu nLiti kaFne, ,jabujke prskati. Zimo napried naveden,ih uputa, ta,da 6em,o svakako do-
Ako n,a jabukama ima rrxnogo listnitrr ili Stitastih biti prvorazredne i zdrave plodove, koji u 'dana5njim
u,Sijur, onda modelm'o dro'd,a,ti kaliforrnijrdk,ol j'utri 0,28% prilika,ma predrstavljaju veliku,novdanu vried,nost, jet
sirovro,g nrikro'titrtta- u,rrnj,e.gtroarsieniskih - ili potroSnja vo6a svakim dan,onn sve vi3e raste.
ga rdicrd,aLvati ",."6,s1svg
ruLz€-rseiniska srerdJs,tva,ier 6erno rtlme s'atmo Dr" Z. Kovadevi6.
pojadati djelovanje sredstva.
I(od suz,bijarnrja boriesti i Stetrniika ,na k,r u 5 k aim a ZITARIcE
p,no\,/roidilrlo isti posrttuLpralk"ka,6' 6'66, jabuka, sramo Bto
ranre krulSke - k,o,ie ve6 drozriLevadu ru dtrrugoj pol,ovici PSenica
Itptnja --- ne srnijernro vi15e prslkattii poslije 10. lipnda.
Snieti (ga,ra, gl,avnica). Najve6e Stete na3irn Zi-
S I j irv e :rnoLZetmLo, plsJ<a'ti posii je cVart'nje s lsitirm taricama inanaiaju snieti, pa se stoga valja proti'v
rsLred]stvim€Lkao i jaburke, no rarne 51jive rnliie utprutln'o niih boriti, da bi se njihova iteta Sto vi5e smanjila.
vilie ipr3ka,ti u mjeseou lipndu, dolk bistrioe rnodeno Razlikujemo:
plrskat i u srp,nju. Ko,d Sljiva moZ'emro rsmanjiti broj Tvrclu (smrdljivu) sniet (Tilletia laevis i T. Tri-
p,rskanja n,s iaj nadiln, d,a bistri,ce, [<ao i rostale, k'a6ne tici), koja nana3a najve6u Stetu. OkuZuje zrno izvana
iljive, prrsk.armo polstlrije cvattnie; u lirprniu irh pnska.Ino (na povrSirni sj'erme,na).U isio vrieme, kad zrno [<lije.
polorvirccrm lip,ndra, a u srrpnju u p,rvroj i dru,groj po[,o,v,i,ci podne klijati i truslka (spora, klioa) snieti i ulazi u
sqp,nja, ,da sfiui,edirno truleZ i crvliivost ,piodlo{va. mladu bi)jku te ju zarazuje.
TreSnj,e, vi5;nje i ka.jsitje r r r o Z e m op m k a , t i lProtiv ove bolesti imade danas uspje5nih sredsta-
sa sredjstvima navedLem.im za jalb'uke ,ali sanno j6dan{}ut va kao sredstva za rnodenje: Modra gali-
ploslijje cvatnje. I{asnija prs&<aLnjtati'h v'oiaka se ne ca (1 kg rnodre galice na 100 l,itara vode i moditi 10
prepolruftuju, jerr morZe kod upotreb'e arr"sernEkih sLred- minuta, izvadit,i i posipati s vapnenim prahom i po-
stava do,ci do otro'vanji. su5iti). Bordo3ka juha (2 ke. rnodre galice \i 2
Gesarol je medutim neotrovan i on se moZe kg. Ziv,og vapna - fl<rrrasitri10-15 imin. Nakorn kva5e-
upotriebiti mjesto arsenski,h preparata. n j a p o s u s i t i )A
. bavit, Arilan, Ceretan i Ger-

196 197
misan modlvo ( m o k r i ) .F o r m a l i n (na 100Ii-
tara vode pol litre;formalina d kvasiti 15 rninuta).
Sredstva za praSenje mjesto nataBranja ZA ZDRAVU I OBILATU
t. j. bez vode. Uzme se dodiEno sredstvo u pra5ku,
p'o,sipa (>o pSenici, ,d,orbro srnier5a i razkuZba ie gorto-
Va: (na 100 kg. sjemena 150-200 gr.). To su sredstva:
Z,ETVU JAMEI
Abavit, Arilan, Ceretan, Germisan, Ortostan i t. d.
Pr.aSna sniet (Usti,llargo tritici) 'okiuZuje sam cr,'iet,
to jest kad psenica ili jedam cvate, padne na nju5ku
spora (truska) pra5ne snijeti, tu proklije i zacle u
,)CERETAN"
piodnicu, gdje okuZi embrio.
,Ovru smiet rnoZe se undiStriti -salno vru6om vodom
(520 C.) ili vrueim zrakom i to ovako: Sjeme se pSe- dugogodi5njeproku5ano sredstvo,za
r"rice ili jedma navlaZi vodom i pusti tako 4 sata da razilruri,ivaniesvih vrsti Zitarica, rerpe
nabubri.
Nakon toga se vremena metne u koB i pusti 3 puta
i drugog sjemena
po 10 minuta u vodu od 520 C. Time se ubija klica
spore, koja je podela bas klijati. -o,t
Rda (plamenjada, pikac, magla - Puccinia). Bolest Cfv
napada gotovo sve vrste Zitarica, a osobito p5enicu.
O,d ove op,et viBe' jaru pS,enicu. Ona se razvija cso-
bito u vlaZnirn godiinarna, a rrajjade rznarde nastupiti
kad su deS6e ki5e i sunce (zapara)r. Isto joj tako po-
ondrrio mrolq
),MORKlT.,
Ima viSe vrsta rtte. Tako n. pr. spomin jemo a)
Zutu rilu (Puccinia glumarum). Pojavljuje se u pro- novo neo,trovno sreds'tvo za nap,rasi-
Ije6e, a spore prezime na slami. b) Crnu ralu (Pucci-
nia graminis). Spore ,o\,,e rtle prezime na jednoj biljci
vanie siemenau svrhu obrane usieva
hraniieljici, koja se zove Zutikovina (Berberis vul- o'd vrana, giolu'bovai druEih ptica
garis). To je trnovit grm sa Zutim grozdastim cvje-
touima, a plodovi su crvene bobuljice. Ljeti se ulove
zimske spore na 1iB6u Zutikovine. Na proljede pojave rl,r
se na torn liS6u crveno-Zudkaste pjege i u tim se Clv
piegama s11),o{r€, ko,jq pnelaze vjefrorm ina zdlene die-
love p5enice i tako ju zarazrjw. c) smetla rtla (Pucci- nflo,grcL<<.PHARIU.A
nia dispersa) dij€ spore prezimljuju na nekim koro-
K, D,
vima. Adjel za za,Stitubilia
Odbrana: Odstraniti iz sjemenja krZljava i sitna
zrna, odstraniti iz okolice Zutikovinu i razne druge
l:orove, na kojima prezimljuju spore (sjemenke i t.
ZAGREB, PRERADOVICEVA 16
d.). Ne sijte u dolinarma blizu vode, gdje se razvija ZATRAZITE I.JPUTEI PROSPEKTE
.magila. Sij'te odporne odlike. Obilrno wotrebljujte zu-
perfosfat, jer on jada vlat i p,ogoduje ranijoj zriobi.

198
 Crvena glavica (Claviceps puqpurea). Napada raz l(lisnjak (Skodibuba - Agriotes lineatus - Draht-
wurm). Znade napastri p5enicu vrlo jako i ostale
a kadkada i p5enicu.
usjeve,
Najbolje ie pobrati ro3di6e i pr'odati ih u ljekarni
Ako se nalazi u sj,e,rnenu istrierrajtel akro su popadali
na zemlju, duboko zaorite.
Crrra trolest na korienu dit"atica (Ophiobolus gra-
minis). Pojavljuje se na rnajd,ornj'em dreiu vlati, gdie
vlat sagnjije. Izgleda kao da je klas prije dozorio, a1i
je kra6i i prazan. Vlat je obidno znatno kra€a.
Si,pajte su,pe'rfosfat, mienjajte plodored.
SnjeZna pliesan (Fusarium nivale) pojavliuie se U
u g,o'dinama sa ve6im kolidinama sniega. Bujni usie-
vi (pSen,ica, jedam, raZ) potinju gnjdti.
UspjeSna su sredstva ona, koja sadrZavaiu Zive.
Treb,a 'dakle sieme razkuZiti s Abavitom ili Cereta-
nom, Germisano,m, Ortostanom.
Meclliika (Erysiphe graminis) pjege sa sivkastim
ili bielim p,revlakama, a koje imadu ; udubljeine crne
todke. Pojavljuju se na bujnim usjevima u :rlaZnim
godinama. Ktrisniak
Ne sijte na prevlaZnim mjestima.
Krezubatost klasa (Dilophospora granainis), poje- Uni3tuje se: Izdainom gnojidborn sa du5ikorn' do-
dini klasi€i podpunoma. nerazviti. Upotriebiti sred- brom gnojidborn stajskim gnojem i u,potrebom du-
stva za namakanje ili praSenje, koja sadrZavaju Zive. Sibnih umje'tnih gnojiva, osobito vapneni n du5ikorn'
Hesenska mu5ica (Cecidornya destructor). MuEica Najbolje je ipak sredstvo >sumporougljik<. Na sva-
leZ'e jajaSca, iz kojih se izlieZu lidirnke, koie nagri- kom kvadratnorn metru napravi 5 plitkih rupa (do
zavaju najdonji dio vlati, zbog iega se vlat osu6i. 5 cm) i ulii po 2-3 kub. crn. sumporougliika i za-
Ozimine sijte kasno, s prolje6e drljajte. StrniSte grni. Skupo ali sigurno. Svakako 'ralja nastojati da
odmah spalite i zaorite, bude Sto pomnijs i temeljitije obracten'o tlo.
Sveclska muiica (Oscin,is frit) napada vee u jesen Zitnog moUca (linea granella) te Zitnog Ziika (Ca-
pSenicu, a u prolje6g zob, koja ne 6e da ide u vlat. Iandra granaria) uni3tavamo sa tiS6eniem hambara.
Zarad,eno zrno metnite u kruBrnu pe6, nakon Sto ste kruh
Mu3ica ,odlaZe jaja na nalidje lista ozimina i ja-
izvardili ifi topliinonr ,o'd 500 C. ili pak sumlpo'ro{rglji-
rina. Lidinka zalazi t srce biljks sve do korjenovog
vrata i unisti vegetativni vrsak. Srce uvene, postane kom. Nal<on Stto s'te odistili Zitnjak (hamba'r), operite
podove i grede Are'ginal'om ili Grodylom ili Anoxonr.
tanko, kao nit, mekano i dade se lako izvu6i. Ozirni-
ne valja sijati Sto kasnije, jarine Sto ranije; Sto du- Izvrstno je sredstvo Pherinol Shell, koie je sredstvo
L'l.je zaorati strniSte. bez mirisa, neotrovno i neupaljivo.
Zitni kupi6a'r (Thrrips cerealium). Cieli gornji dio PoUski miS (Arvicola Arvalis) truje se fosfornim
klasa jest izumro, uveo i bjelkaste boje; nema zrna. preparabiima, ub-ijajte ih za vrieme oranja. DuSe se sa
Lidinka iziede [<las, dok je joB zamotam u list' Vrie- plinom, Sto ,ih proizvaitaju posebne >Hora< ili >Le-
di isto kao i za Svedsku mu5icu. pit< 'naboji. Truj sa Hora ili Zelio-zrnjern (1 kg na

200 2{tl

Zi|.,;i nizzl<
t hektar), a sluZi se pri tome kuburama za sipanje
otrova.
Vrlce (Gryllotalpa) hvatajte s kl,opke i lonce, ljeti
za Lege u slamnarte rogoze. Truju se sa >VraZiim
prahom<.
Poljske puZeve uni5tavajte
sa Zivim vapnorn dva
puta uzastopce d to tako da se u rano jutro posipa
prvi put a nakon 2-3 sata drugi put.
crdice su lidinke h.ruSta (Melolontha), koie se po_
javljuju
svake 3. ili 4. godine. Znadu napraviti veli-
ke Stete.
Saberite hruSteve, a kod oranja neka kokoii jedu
lidinke, a djeca neka ih sabiru i t. d.
202
Zitna osa (Cephus pygrnaeus). Vani na vlati ne za-
paZa se nikakova Bteta, ipak se vlat tako lomi ili se
iama prekida. Ako se vlat po duljini razreZe, vidjet
6emo, da su koljenca izgti?ena od bjelkaste lidinke'
'Vatja
dim nii.e i'eti ili kositi, strn spaliti i dub'oko
iu zaorati.
Zitni sljistac (Tvlenchus Tritici). Zrno ie pgenice
sitno, viSe okruglo, crno smede, a u unutrainjosti
izpsnjeno nek'om rnasorn, koja se sastoji iz brojnih
crvi6a tek 1 mili'metar dugadkih' Valja odstraniti ova-
kva zrna iz sjemenske pSenice diS6enjem, zatim na-
mal<anjem sjemena tt razrecleno j surnpornoi kiselini
(1 kg sump,orne kiseline na 150 litara vode), duboko
orati u jesen, i ne sijati neko vrijeme na torn polju
pSenicu.
Pivac (Anisoplia) razne vrste. SiSu zrna dok su u
mliednom stadiju. Valja p'obirati te kukce i ne stiati
neko t'rlerne Zitarice.
Zuta I'itma rnu5ica (Clorops taeniopus)' Vlat ne na-
- da-
raste do normalne velidine' Klas ostane u listu
kie ne klasa - a ako otvorimo taj list' na6i 6emo
.-rt"Au irgti"otine, a tu 6emo na6i i lidinku' Sijte u
jesen kasno, a u Prolje6e ran'o.
Zitna buba, (Haltica vittula) izgrizava mlade biljke
StrniSte Preorati i Povaljati'
.r"AZ
gorniem di-
Vlatna sniet (Urocvstis occulta)' Na
plievicama i u
elu vlati, te na p'lojki lista kao i na
[ine
zrnu nalazi se crna praSina. Na listovima i vlati
I augatke pruge. Vatria narnakatl sjerne u raztopini'
tola saala:e Zive iii zapra5ivati slidnim sredstvima'
je boiest
Crvena glavica (Claviceps purpurea), io
pljevica
zrna t:aZi. Ztno ie izoblideno a viri izmeclu
. i.ao t<at<av ro5di6. MoZe ih biti i vi5e' Kad roddi6
padne prigodorn Zetve na zemlju, on tamo prezimi' a
klijati'
Lr prof:eee kad cvate raL' podne i taj ro3did
iz ko-
odnosno stvara siernenke, koje zata tiv cviet,
jeg se umjest'o zrna stvara ro5di6. Ovi se ro3di6i upo-
umjetno
irJlj"i., s ]lekarstvu. U novije se vrierne
raz truZuje, da bi se dobilo dim vi5e ro36i6a'
i 203
I
 Sabirati ro56ri6e i prodati. Trierati raZ i duboko JECAM
orati.
SnjeZna pliesan (Fusarium nivale) Za vrieme ve_ Pra5na sniet na jeimu (Ustilago nuda). Za vri-
lik'ih snjegova znade se u d,osta velikom obsegu
Fo_ eme kla.sanja umjesto iklasa pokaZe se tvorevina pu-
na puncata crne praSine. Ta praSina su spore (sje-
menke), k,o,je zarazuju cviet. Na s,arnomu se ztrlu
ne vidi, da je okuZeno. Pobijanje slidno onom kod
pSenice pr'otiv pra5ne snieti.
Pokrivena sniet na jeimu (Ustilago Hordei) Klas
! zaraLen iz podetka ne razlikuje se od nezaraZenog.
Te'k kasnije vide s.e snjetljivi klasovi, jer su tamniie
J boje. Sjemenke zarazuju kod mlatnie, di56enja i t. d.
sjeme. Valja sieme kvasiti ili pra3iti sa sredstvima
I'ii koja sadrZavaju Zive.
Tvrala snijet (Tilleiia Pandi6ii) pojavljujs sg na
jeimu. Porbijanje kao i tvrda sniet na p5eni'ci.
Prugasta bolest na ieimu (Helminthosporium gra-
mineum). Ova se bolest pojavljuje u svibnju i lipnju
na plojka,ma li.st,a u oblirku uzkih prruga. Pruge su
najpt'ije bielo Zute a zatim crne obporljene futim
rubom. Iz podetka ih js malo, ali kasnije prekriju
cieii list i tak'o ga uni5te, a rkad je list uniSten, uni-
i.teno je i zrno. U,nistava se kao i tvrd,a sni€t na
pienici.
Crvenn glavica (Claviceps purpurea). Vidi raZ.

ty
Ophiobolus (vidi p5enica).
Rda (vidi plenica).

zoB
Pra5na sniet na zobi (Ustilago Avenae). Ova vt-
sta sni.eti nanaSa n,ajve6u Stetu na zro,bi. VeC prije
II mettidanja zobi, moZemo zapazitl, da je najgornji list
ne3to poZutio, a kad izade metlica, vidimo da ie pu-
na puncata crne pra3ine, koja predstavlja broine spo-
re (sjemenl<e) snieti, koja o,p'eitzarazule sieme, dakle
Crvena glavica na p5enici i raZi ne cv1et.
Boiba je ista kao i kod tvr'de snieti.
javiti ova bolest. Valja kvasiti sjeme sa raztopinom
Tvrrla ili pokrivena sniet na zobi (Uslitago' KoJ'
ili pra5iti ,onim sredstvima, koja imadu Zive.
leri). Niti se na cielim ;metlicama a ,ni'ti na p'oj€di-
Medljika - vidi pSenica.
nim l<lasi6ima vidi da su zaraZeni. Istoim kad podne
Ostale bolesti i Stetnike vidi pSenica. zob dozrievati, pokaZe se crn€ praiina krcz pljevice

204 205
Spore, se raztresu istom kod mlatnje pa se tako oku,il Za sadnju valja uzeti zdrave gomolje, obilno Sno-
sjeme. Suzibijanje isto kao kod tvnde sni,e,ti na psenici jiti fosfornom kiselinorn i kal,ij.em. Saditi na odvod-
Crna rda - vidi pienica. njenim mjestirna.'
Medliika - vid.i pSenica. Prstenasta truleZ, koja se odituje kao bliZi (Bacte-
rium sepidonicum) ili Siri (Fusarium) prsten tamnije
KUKURUZ bo,je (smede ili sivo smedle) fzpod kore gornolja kr.um-
pira. Zbog napada tifu gljivica suK.i se cima i list
Sniet na kukuruzu (Ustilags May.dis) d.olazi na krumpira i obidno ima wlo malo ili ni3ta gornolja.
sv;im diel0vima ku,4<uruza dakJe na korienu, stablji_ U koliko su gomolji razvijeni i cirna nije sasvim pro-
ci. li56u, meilici i na klipu. Osobito znade se poja_ pala opaZa se na prerezu gomolja prstenasta truleZ.
viti na onim di,elo,vima, k,o,ji su bilo dim ozlieden,i.
Spore - sjemenke - U tom sludadu treba rprorrnieniti sjerne krqrnrpira.
koje se najviSe Sire iz stajskog
gnoja, ka'rno su, badene snjefljive Rak (Synchitrrium endobiotica). Na gomoljima, ko-
biljke i ostali ku_ rienju i vratnorn korienu nalaze se bradavice,
kuruzinac, zrakosn i vjetrsm.do'kukuruznih koje
biliki i su iz,prva biele, a kasnije ,tarnno5arene. Ove b,o,lesti
tamo ih zatazuju,
joS kod nas za sada nema.
Glavni je posao: Odstranitri sve snjeiljivs bitjke UniStiti odmah sve zara?ene gomolje zajedno sa
Iz kukuruznoe polja i ne bacati ih u staju i na gnoj
cirmom, a sliedede godine' uzeti sam,o zdravo sjeme.
ve6 spaliti. Ne up,otrebljavati stajski gnoj, na koji Paziii da se zataza ne prenese zemljom, cipelama iti
su badene snjetljive biljke i snjeiljivi kukuruzinac. orudem na drugu zemlju.
Modenje sjemeria u raznim sredstvima ne pomaze
. Krurnpirova .pliesran (Prhytophtora infestans). Na
mnogo, ali se ubijaju spore, koje se moZda na sje_
menu nalaze i ta sredstva podupiru klijavost. Iistovima krumpira pojavljuju se velike , tamne pje-
ge, koje su na donjoj strani lista, a osobito na rubo-
Kukuruzni moljac jest vrlo opasan i ztrade napra_ virna njege prekrivene sa sivom, srnetlorn pliesni.
.
viti veliku Stetu na kukt ruzu. Li[inka izgrizava vlat Najbolje je sredstvo: lolo-tna Nosprasitova juha,
izpod me,ftrice ili pald drZak ktripa pa k ip padne na kojom uni5tavamo i druge Stetnike, te l7o-tna Bur-
zemiju ili pak izgriza i ciels vlarf biljke ,pa s,e p,re_ gund,blka ili Bord,odka j,ufra ilri 10/o-na razto,pina Ba-
lomi.
karnog vapna.
Valja kukuruzinac prije 1. svibnja odstraniti i Razno vrste bakterioza (gnjilo6a gomolja, mokra
spal,iti. gnjiloda, suha gnjilo6a gormolia). U nurtrinji gomolja
USi rna korienu kukuruza. pojavljuju se ,os,obito pojavljuju se naiprije mrlje, koje ili sagnjiju ili se
na slabirrn zemljarrna i nizki;m poloZaiirma. osuBe,
Valja jako gnoj'iti, da kukuruz bude jak. Ako Zd:ravo sjeme, izabrati odporne vrste, .ne saditi
;e
napadaj uSi jak, a kukuruz zakrZljao, najboljs je krumpir na mckriq zernlji5tima. U.p,otri,ebiti kod
preorati pa Sto drugo posijati. sadnje superfosfat i kalijevu sol.
Kukuruz nema mnogo b,olesti i Stetnika. Grinta na krumpiru (Spongospora scabies) pojav-
ljuje se na povr3ini gomolja.
Za sadlnju. valja upotrierbitii zdrave gorrl,o.lje. Ne-
KRUMPIR
zdrave gomolje modif,i 12-18 sati u 20lo bordoikoj
Bakterioza gomolja (Bacillus amylobacter). Gomo- juhi.
ljl zadobiju u unutra5njosti Sarene pjeige, koje gnjiju Nitavost. Gornolji daju u prolje6e slabe nitaste
i zaudaraju lli se pak su5e i zadobiju unutri udubinu. , klice. To je pojava slabljenja Zivotne sposobnosti
Kora,cstaj,e nepromienjena. krumpira,

246 207
 Babiiavost je slitna bolesti nitavosti. Mjesto kli-
ce naprave ss na oks mali gom,oljdi6i.
Viroze na krumpiru su bolesti, kojima se ne zna Najveoi nrepnijartelj di bolesrt na6e p5errioe j,est,:
uzroka. One su zarav.ne i mogu se sokom bolestnog
buss, zarazlfi drugi zdravi bus, koji dajg bolbsrno po-
tomstvo. Glavni su oblici virus bolesti: l. uvi j e-
Tvrdaili smrdliivasniet
nost lista, 2. kovrdavost lista. B. kiti- Najbolrje i najuspjeBnije sredsrtvo prnofiiv
e avost, 4. m,ozaik, S. cr,tidavost, 6. kr-
Zljavost. ove broilersrtije univerzaln,o suho sredstvo
Grdice, vidi Zitar,ice. I{lisnjak, vidi Zitarice.
Stonoge, one Stetne, nagrizavaju gomolje i Iru;p,ove, GERMISAN praSivo
ako je krumpir rano posaden.
Dovo jno, je 150 grama GERMISAN PRASM
SLADORNA REPA za 100 kg pienircer U jedrnom se ap,araltlu za
PaleZ na klici slatlorne i stoine repe (pythium Ba- rnieBanje ilri u kalkvom b,uretu knoz 5 rrldnutra
ryanurn). I(ad izklije klica i stvo,ri prve listi6e, podne rntie5a i postutpak je gotov.
klonutt. Tu bolest prouzrokuje gUlvtca. .\ko je psenica ia"ko za'rai'ena i rirnaide joi i
Pra5iti s Abavitom ill Arilanom ili Ceretanom lli
Ortostanorn il,i Germisanorn. Za gnojenje upotriebiti cieliih zrna, onrda va ja uzeli
superfosfat i kalijevru sol.
GnjileZ srca na slattornoj relri (phoma Betae). Na- GERMISAN modivo
stupa u mjesecu srpnju i ko o,vozu. Naj'prije najmladi
listovi ok,o srca poZute i uginu, a zatirn prelazi na U rtu se ,s\r'rtxu uzrnie 50 gra[Tra GERMISAN
starije li56e, pa ii na samu glavu. MOeIVA, raztopi tri&r 50 granna u 3-4 J.i{tre
Skrbiti, da biljka imade dbvoljno vlage, Sto se vode ii u kakS/orn aparatru za naztr<uZbruitli u
postizava dubol<iu-n oran jem, zelenom gnoj,idbom, -
kakvorn buretu dorbro kroz 5 minuta mie5a i
Gnojiti Bo.rzuperfosfatom. Pametno upotrie;biti vap-
neni du5ik. Ne orati u prolje6e. pra3iti sjeme sa razkuzba je gotova
Abavitorm ili Anilanom ili Ceretanom ili Germisanom
ili Ortostanom.
Repna pipa (Cleonus) nagriza mlado liS6e i tirne
FAHLBERG.LIST
urniStava vrlo velike plo3tine. AKTIENGESELLSCHAFT, CHEMISCIIE
Skr.opiti sa Barijevisl kloridom, Arsallom. Ars,dko- FABR,IKEN
jo,rn i Nosprasitom ili Merit.o,lom ili Gesanol.om.

HMELJ
M A G D E B U R-G
SUOOST
Peronospora. Prskati sa Burgundskom ili Bordo- Prirvremene o'baviesti :
Skom jutrorn ili Nosprasitorn ili razt,opinorn Bakarnog
vapna.
USi prskati sai p,reparatirna
E. Pn€,nn
Afidonom, Drepirnorn,
Er.odinom, Niil<,oprenom ZAGREB, KraUa Toma5evida 29
Mo,r,bafirnom, Shell Biljo,
branom ljetnim i dru,girn nikotinslkim otopinama.

208

ZA ZESTU
SREDISNJICA
U {ZAGREBU
DOBAVLJA :
Zestu dehydriranu za benzinsku
mle5avinu;
Zestu rafiniranu za pro,izvodnj,u
Zesto,kih'pi6a;
Zestu denaturiranu za eorivoi
Zestu za proi,zvodni,uocta;
iestu za,pro,izvodniubaruta
iz v eleobrtnih tvorni,ca:
Vladimir Arko veleo,brtno po-
duze1e d. d,, Zafreb
Tvonnica Zeste i pie,nice d, d,,
Savski Marof ;
P, Teslidn Sisak;
Bosanski poljopriradni veleobrt
d, d,, Brdko;
"Krekar. d, d,, Kreka
te iz 39 poljopriradnih pecara Zeste
VINOVA LOZA
Peronospora (Plarnenjada - Plasrmopara vitlcola)
napada i razara li36e, mladice, cviet d pl,od.
Najbolje jes,t sredstvo modra galica. Doibra su sred-
stva Bal<arno vapnro, Nospera
Zatim Ramato P 1 te Antikrrirptogarn M.
(OB 21) i Nosprasii
Oidium (Pepelnica, lug - Uncinula necator) napada
sve zelene dielove vinove loze: mlad;ice, IiS6e i groZde.
Najve6u 5te,tu pravi razaraj,u6i bobice gr'oZela.
Najbolje je sredstvo rno'dra galica. Doibra sur sred-
kao Solbar, Sulikol, Polybarit, Erysit.
Crni rak (Antraknorza - Sphaceloma ampelinum).
U rano prolje6e pojave se na lii6u i mladicama, a po-
slije i na bobama male, smecle, okrugle mrlje, koie
su izpoie,tl<a izpupdane. Te mrlje doskora pocrvene,
smreik,aju se i osu5e, te nastanu rrlpice, pa izgleda kao
da je list pregorio, a na mladicama i b.obicama nastanu
udubiine. Ako se b,olest p'ojavi rano, uni5ti mlad.ice :i
bobe.
U ljeti surnrporenje a zimi pranj,e trsova raztopinom
zelene galice ili su,rnpornorn kiselino n: 23 kg zelene
gali,ce, ili 3 litre sumporne kiseline nal 100 litara vorde.
Kovriavost (metla5 Akarinoza, Phylocoptes vitis) vi-
nove 1oze. Veoma opasan StetniLk u starijirn vinogradi-
ma, osobito u juZiaoj Hrvatsfl<oj, gd,je uni3tava i rnlarde
nasade.
U prolje6e, poslije o,brezivanja, a prije p;upanja, pre-
maZite staro dobrol oiiS6eno drvo 3 postotno,rn ,raz,topi-
norn Solbqra ili Sulikola, a ljetl p.rshajte I postotnorn
ruztopinom Solbara 1 Sul,ikolom ili Pdlybaritom, dirne
6ete 'ujedno suzbiti i lug-pepelni,cu (oricliurn).
Gnjilo6a grozdla". Zbog dugih jesenskih kitsa, pu-
knu ibobitce i ibu se naseli gljivica Botrytis cinerea, a
rjeete rPenicilium crustaceum te raztvaraju bobicu i
sok. Pr,otiv ovorg n€rna sredstva,
Zutica (Illoroza). LiE6e XroZuti, a to dolazi ili da Je
u zemlji previ3e vapna, ili podloga nije prikladna za
to tlo ili je trs na suviBe vtaZnom tlu ili nedostatak
hrane.
Na 1 kvadratni metar uz.me se 300--400 grarna ze-
lene galics fino se stucka i positpa oko dokorta ili 6e
napravi 2-3ol-tna raztopirna zetrerne ga.lioe i poikro,f:i
209
 Trsna uS (Phylloxera vastatrix). Najvedi neprijatelj vege,tacije prskati koji6 vodnim karbolineumorm 11j
vinove loze. Shell BiIjobranorn zirnskr'm.
Najb.olj,e je,st clepi'ti vinovu lozu na rezistentnu Neke Stitaste u3i napadaju vinovu lozu. Nalazimo
arneridku podlogu inade se preporuta upotreba sutn- ju na drvenim dielovima loze i peteljkarna listova i
porouglji[<a. grozdova, osobito na brajdarna i rzravno rodeetm
Grozalov moljac (Po y,chrosirs botrama) napada lozu vrstarna.
za vrieme cvatnje i uniStava cvjetove. Kasnije napa- Treba ili odistiti o5trom kef,orn i zimi poprskati
da b,obe. Daje na godinu tri generacije. Prva se javlJa vo6nirn karbolineumom ili upotriebiti Afido,n, SheIl
u lipnju, druga u drugoj polovici srfirrja, a tre6a u ko- Biljobran zimski.
lovozu i rujrng 26 vriierne dozrievanja lo,ze.
Ka.d Skropirte protiv peronospore, primetnite u tu
raztopinu Aresina ili Arsalla ili Ars,okola, pa tirme
Skrop,ite ili pak Skropite razto,pinom Nosrprasita ili pra-
Site sa cr'alitorn 'ili Meritolom, te prskajte ili pra3ite
Gerasolorn.
Prije nego li se zarnotaju Skropite sa raztopin,om
Aresina ili Arsalla ili Arsokola, ili razto,pinom Nos*
prasita, odnosno pra5ite Gralit,om ili .Meritolorn iii
Gerasorlom.
Qigara5 - zlatrna vinova pipa (Rhynchites betuleti).
Zenka nagrize pe,teljke te list uvene a u taj meilli list
snese Zenkra jaja,Sca i pravilno sfrkne list kao cigaru.
Mlada se lidinl<a hrani srnotanim list'om, koii kas'nlje
odpada.
Prskajte s Nosprasitoyn ili Aresin,om rili Arsallom
ili Arsoholom ili pra5ite sa Gralitom ili Meritol'om ili
Gerasolom.
Skorovaia ili vinova pipa (Otiorrhynch'us vrste).
ViSe vrsta raznih pipa napada mladu lozu za vrisme
pupanja i iagt,i .a nabubrale pupove. Druge pipe napa-
daju ist.
PoSkropite pravovremeno Nosprasito,rn ili Areslnom
ili Arsallom ili Arsokolom 'odnosno praBite Gralitom
ili Meritolorn ili Gerasolorn.
Gnba, korak (Boarrnia gemmaria). Gusje,nica ovog
leptira {zjeda prupove, te negdje poiini dosta Etete.
Sabiraj'te gusjenice, hvatajte leptire r distite koru
sa trsova.
Biela uE ili metli6 (Pseudococcu,s vitis) Z,ivi na Zila-
ma a i na nadzemni'm dielovima loze, Znade narpra-
viti velike Stete ,os,orb,lto r.l Dal,maciii. - Na j-
bolje jest p'rSkanje sa kvasija raztogrinom za vrtieme
vegetacitje, a kad je loza obrezarna, vaija dakako pr{e

2to 2n

VOEKE
I. JABUKA
Guba ili truleZ ili gnjileZ drva. Ova se bolest ja-
vlja najde5de na stablu d na granama. Uzrodnicr eu
eliive, koje prostim oko vidrrno kac i svaku Sum-
sku gljivu. D,onji dio glJlvs zadre u unutrinju drveta,
od iega drvo pocrveni i poibieli, postaje p'rhko i trulo.
Dvie su to gljivice. koje je nauka prozvala Polyp,o-
rus igniari rs i P. sulphureus F. Tijelo gljivs prve
vrste je tvrdo poput kopita, s doinje 3e strane crven-
kasto-sivo, kasnije navorano. Kod druge je tielo le-
pezasto, gdje jedna lepeza pokriva drugu sumporno
Zute boje, izpodetka mekano kasnije fvrdo. Ove gljive
ndstanjuju se i na druge vo6ke jeCnako kao i na
ja;b'uil<u.
Gljive valja zarana pobrati sa stabia i eventualne
rane u kori, koje su gljdve prouzrodile, katranom, ilo-
vadorn ili ibalegom dorbro narnazati. TruleZ drveta tz
rana desio nastaje i od nepaZljiva rezanja i o;breziva-
nja grana na Sto vo6ar mora osobito paziti.
Fliesan koriena. Na povr5in-i koriena javlja se
bijela pahsljasta pliesanr koja zadire i u korien, pa
ga polako tazat:a i 6ini da korien trune, dok ciela
biiljka ne propadne. Uzrodntik je gijivica, koju zovu
Roseli,nia necatrix Hart.
I{ako gljivica vrlo rad,o napada vo6ke, koje rastu
na vlaZni'rn mjestima, potrebno je, da vo,d.u teme jnicu
Sto bolje odvodimo, a tlo, da Sto prije prozraEi,mo.
JoS mlade vo6ke valja izko,pati i presaditi na druga
mjesta. Ova gljivica nap,ada korienje i drugih v'o6ki.
Dorbro je razkuLili sa Zivinim preparatima.
eadavost. (eadava pliesan) pojavljuje se najprijg
na onim jabukama, na k,ojima se nalazi na liSiu listni
uienci. Listni u5enci izluduju slardkaste izmetine, koje
padaju na li56e i sluze kao vrlo zgodna hrana gljivici,
koja uzrrokuje bolest daetavost Na 1i36u se vide crne
pjege, koje u velike smetaju djelovanju lista. Nepo-
I poznate pod irmenorn otvorre'na i zatvo,r,e.na (g:um,oz,na)
sredni uzrodnici su mnoge gljivice osobito Apiosporium
salicinurn I{ze.
2r2
Ze suha vremena valja vo6ku prskati Morbafinovo,m
raztopinom, SLiel Biljoibranorn ljetnim, petrolejskorn
ernulzi jom, tanato;nom ili Nikoprenom ili buha6em
(Pyretrum) a i i izpiranjem distom vodom claje dobrih
rezultata. Vrtol le uputn,o prskanje modrorn galicom i
vapnom ili kojim vo6nim korbolineurno,m.
Jabubna pepelnica - Meclljika (praSnasta pliesan).
Pojavljuje se na zelenim izbojcima kao biela Frevla- ,
ka, koja sprredava rast izrb,oj,cima i dovodi dro ko.a-raE-
nog s'uSenda.
Uzror6niik je' Podosphaerra le,ucotricha protiv koje jc
n,aup'unilje zapraSiv,anje sutrnrporrom ili pnsl<,anje Sol-
barom itli p,a,l<Sulikolom.
TruleZ ploalova, Mon'ilia bolest. To je botest ploda.
Na plodovima p,ojavljuje se za,mazani ili smecle brieli
jastutiiti po,put tbari5flull,ar,s,rnjestetni u k,rugu,
kotji do-
skora zapreme cielu povr5inu plo,da. Rjecle nastupaju
na IiS6u, g r a n a l n a ' i na cvjetovima. Napola ili posve
zri'o plod zarana p,adrne n,a zem,U.u i tu trune. ili za,o_
stane na stablu pa se osuSi i izoblidi. Takovi rzo,bti-
ceini plo'dovri poznafi s,u pod iimelnorn >Murnija<. Tu
b,olesf, koja napada no samo jahuks nego i krru5ke,
du,nje i rrur.r,Brmule, uarolk,ude gljivica, koju zovru Scleir,o_
tini,a f,ructigenra Pers. DirLlga,jedtna nj,ezina drrudica
Solerotlinia cinerea Bon, napad,a Sljive, breskve, treSnje
i viBnje. Ova uzrokmje, d,a meso u nutrinji rptoda ja-
biLrke posmedi, a koko,Ska pocnni,
-
Oboljele ili odpale ptod,ove valja pokuplti i zako-
pati, ierdnatko i, one mimdficinane rn,a stah[,u. Obarnrle
gratne [<r'oSn,jeva].ja odrreza,ti, ilo pod l<roKnjo,m
u je-
sen,i prreft<opat[, da zarazrne klirce dospitju F,od zernlj,u.
Tokorn zime valja prskati razfopinorn BordoSke juhe
ili Bakarnog vapna ili kojeg bakarlog preparata.
Rak. Na deiblu vo,6k,e i,li ,na granams pojavljuju .se
olvor€n€ itli za;tvorerne ve,6e iilii manje rane, koje su
rrana. N€ rnladirm ograncifna nastarju prlstenfl drro-
rovi, radi iega s,e onaj gorriji dio ograinka os)uBi. Bo.-
iest uzrokuje gljivica Nectria galigerna. SIidme n.epri_
like doilaz,e i od drurgikr uzrok6 ka,o od nepodersrna fla
ili vrem'ernskih .nepri.Jika.
213

Trulez Plodova (Monilia)
Bolest se liebi tako, da izreZemo nastale rane i ta
nrj,esita zarnaEemo v'c6nim kalrlborlitne'umorn ili pop'rska-
mo .r'azfopinom zelene galice, a tlo da pogno'jimc
\ apnom.
214
Rita. Rda se pojavljuje rna gornjoj i: dondo,j strani
Iistova i to u orblli[<u pjeiga, a na go\rndo'j strani k'ru-
Skastih {vo'rina. ltad se 'ove razpsknu, pojave se na
lLi56u fine todkaste pjege, koje ornesna,te, a iz njih se
stvaraju biele dunjaste tvorevi,ne. Borlest uzr,ol<uje
gfjivica Gyrnnosporangium ,tremeiioides, ko ja inace
Zivu na borovici i odavde prelazi na vo6ke.
Toga radi nasrtojat 6e svaki vo6ar, ria u blizirni vod-
njaka ne trpi borovice. Neka se gnoji superfosfatom.
Krastavost, Fursiclaallum boles,t. Ovo je jedna od
najopasnijih i najde56ih boles,ti,a napada plod,we,
li56e, dapade d rnlade zelbne o'granke Na li56u se po-
javljuju otkrurgljaste pjege, koje dosko,ra zapreme ci-
elu povr3inu lista i uTrokujg prerano ,opadanje. Na
grana;rna se pojavljuj,u tanjuraste okrugle udu,bins u
o,bliX<u' 6vorova, koje ve6 prve godine prouzrokuju ob3-
mrlost dotidnih dijelova. Najobidnija je ta bolest na
plodovima. Na rnladim ili na pols zrelim plodovima
nastaju zelenkasto-srneile ili tamne pjege, kojs kasnije
rastu i uzrokuju raz,pucale kraste na povr5ini ja,buke
i kru5ke. Flod postaje bezvriedan. Bolest uzrokuje
gljivica Fusicladirlm derntriticum Furnk., ko'd kruSke
F. Pirirnurn Fuck. Bori,mo se tail<o d,a zaraZene grane
odreZerno i zajed,no s plodovirna spalimo. Tilo pod
stablom valja u jeseni prekopati, a tiSce pokupiti j
spaliti. ,Kao izra'Jno sredstvo upotrebljuj€ se Kslifor-
nijslka juha te surnporni pre,parati (Solbar, Polybari't)
a zatim prskanje rnordrot-n galicorrn i vapnorn (2 kg nro-
dre galice, 2 J<g vapna na 100 lit. vode; i to prije pu-
panja, zatim neposredno priJe cvatnje. lza cvatnje i za
vrieme listanja. Za su5nog doiba dovo,ljno je tro-
struko prskanje. Isto tako su dobri bakanni pneparati.
>Sjinks< i Nosprasiit i FUklasin.
Kalifbrnijshi Srtit,as (San Jos6) (Aspidji,otus per-
niciosus Coms1.1 jest vrlo opasan Stetnik. On
imade Stit, koji je sive boje. kao kora drveta.
Ako su se pojaviii na drvetu pojedini primjerci San
Jos6 uSi, moZemo ih na6i sam,o pomoiu jednog pove-
cala. Stit odrasle ienke je tek l-l.b rnilirnetara Sirok.
Sti,t je okrn-rgao i u sredini izboden, a ta izbodirna je
svietla. Pod ititom se nalazi Zenka, koja je Znrte boje.
Kada se uS razSiri u vo6,njaku, ona znade s,vojim Sti-
tovirn.a potpunn prekriti koru drveta.
215
 godlnu =:(z
Drurea osobina te uii ie ta. da ona daje na
znade
a Oo +"generarcije. Zenka pak svake ge'neracije
jedne
izleOi do 400 Zivih mladih. Taiko moie samo od
Zenke
,rSijt.
u godini
z]Aoe toga
dana nastati
San
nekoliho
Jos6 uS v'rlo
lrodl do propadanja vo6ke. Kod jakt'g napada moZe
vo6ka u iofl
milijarda

od jedne godine u,glnuti. San Jos6 us

brzo
novih
d'o
S
BI I.JOBRAN ZIMSKI
prv9rn
se vrlo lako prenosi sadnicama. Ona napada u
redu jabuku i kru5k'u, pa zatim ribizl, breskvu, Sljivu
grm-
i ostalo ko,stuniavo voOe, pa onda razno ukrasno
Vrlo, uspielno i jeftino sredstvo za suz'
tje
-'-S"rni:u
i drve6e.
b'ijanje svih vrsta Stetnika na vodkama.
se sa Shell Bilj'obra'norn zimskim (6-8%)
(7% za breskve, Lahko raztvoriv do'bro se mie5a i sa bor-
te raztopinom o'bidnog karbolineuma
i Sljnve), razt'opinom teZk'og do,Skom juhorn, pa se takovom mjeiavi-
l1olo za jabuke, kruike
n o m i s t o d o b r n os u z b i j a j u i g l j i v i d n e b o e s t i
karnbolineurna (3.5% za breskve, 8o7j za jabuke, 70/o
NeSkodljiv po koru, pupovs i ostale or-
za krns[<e, 6% za Sliive) te Nitr'o'zanom i Selinonorn N' gane v'otaka.
razkuLtt\ Zyklono'm B.
' Jabuini savijad (Carpoca.ps,a po,rnonella L.). P u 5- Upo,trebljava se bez ikakove Stetepo vc6ke
tjiva ili crvljiva jabuka. \rrlo opasanStet-
tokom kasne jeseni i zime i ranog proljeda
nik na nasoj jabuci. Liiinka zacle u samu sredinu
ploda gdje izgrize sjerrnenke.

SHELL PHARINOL
UniStava itetnike, u mlinovima,
Stima Z,itarica i sjemenja i tvornicarn'"
te skladiStjma Zivotnih naimirnic:r.
pod'puno neupaljiv i
Eez mirisa, bez u[<11sa,
neottcvan po ljucle i to'plokrvne Zivolinie

Todne i ob5irne ilustrovane upute,

ciene i nabavne uslove dobit 6ete
bezplatno I p'cdpuno rneobvezatno od

H R.VATSKIST{EI.Ld. d.
JabuEni saviiaE ZAGREB
GAJEVA ULICA 5. _ BRZOGLAS 22-6{1.
Ako je plod m'alen, libinka (gusienica) se seli i
n.apada jos 1 do 2 pl,oda. Kod nas 1ma ovaj Stetnik i
drugu. a v jerovatno i djelo,miLdne tre6u g€neraci]u.

216 2r7,
 '[iitffi ttutim je Gesa'rol ne'otrovan, pa se moZe prskati kad-
god je zato Potreba.
:::'::::::i:i
' Sve druge mjere, kao sakupljanje o'dpalih Plodova,
prskanje karbolineurnlma ili drugim preparatima, po-
stavljanje lovnih po jaseva i pos'uda, nricu sarne za
sebe dovoljne za suzbijanje jabufl<ovog sarviiada, nego
se mogu preporuditi samo kao nado'pune tli po'rnodne
mjere za gilavno suzbijanje. koje se o,bavlja arsenskirn
pre,paratirna ili Gesaro om.
Jabudni cvietar (Anthonomus pomorurn). Ovai se
Stetnik jav,lja gotovo svak€ godine. Pozna se p'o tornu.
Sto se izviestan broj cvjetova urob'6e ne otvori, nergo
su se aatvotene latice posu5lle kac da ih je rnraz
oprZi,o. Ako se sa tog cvieta skinu latice, nai6i 6emo
u' d n u d a s k e b i e l o g s v i n u t o g c r v a b e z n o g u
Na izmaku zime, tik pred iztjeravanjem ip'upova te-
meljiio prskat' 8-100/0-nim vo6nim' karbolineurnorn
ili Biljobranorn zimskirn ili Nitrozanom ili Selinonorn N'
u rano prolje6e (u oZujku) za sundanih dana s utnjere-
nom toplinom prostirati pod stablo ponjavu ili ceradu
i tresti grane jaki6 i kratkim poteg,om; uhva6ene
cvjetare uniStiti. Postaviti na staibla uZeta od siena ili
4 . "t;,11,,
lovnih pojaseva od valovite liepenke polovinom lipnja.
Uni5tavati cvjetare podev5i od srpnja dopolovinekolo-
'toza, zatim pon.ovno u kasnu jesen ili u veljadi. Od
Metlu i iz1ioil ko,re pobivaju tidinke jabuinog savija0a poEeflka o,Zujka do cvatnje priEvrstiti zavijene krpe u
pazuha grana, u koie se cvjetari uvlad€, pa ih sakupit:
LiLbinke ov-ih
.generacija ubu6,uju se u plod i najprije
grizu pod koZicom i uniStiti.
ploda a kasnije p.od.l, k.o, *"uo (Gastropacha
Suznik kukaviiji neustria) nadini
u sredinu ploda i izgrizaju koStice.
Najbolji obiEno na miladirn graniicama prsten od svojih jaja-
uspjeh suzbijanja provodi se prskanjern
arsenskim preparatirna (n. pr. Aresin, Saea. U prolje6e kad vo6ke pupaju, pojave se njegove
arsali, Arsokol, dosta mekane rnodrosive gusjenice. Taj Stetnik na-
Menitol) i to: prvo prskarnje: odmah
i"a paOan;a padne sve vo6ke ors.rn oraha, a osobito hrastovo li56e.
iatica, un'utar 8 ,d,ana, ali pdje
uatvar,grrja-ilrSlie valja Gnjedits gursjenice kada se skupe u gnjiezdo. Prskati
qopnskati rnlade plodove tako da bude ta$ka oi.o.rr"r;
aygo i- tre6e prskanje: odmah na grodetku listanja arsenskirn sredstvima [[i
Za f+-ZO U"o" kasnije na
mlade plodove; detvrto p,rskanje Gesar'olom.
erf""i""*-*.p"Jr. Gubar glavonja (Lyrrrantria dispar) zaista je tc
Kod ranih vrsta jabulka i krurSal<a ne
srnij€ se najopasnirjl nerprijatelj nizinskih hrasto,vih ftirma, koj€
obavljati- detvrto prskanje, pa kadkada (kod
vrlo raniir nel]<ih'go'd,inau o.grornnim povrsinarna o'brsti d'o gola.
sorta) ni tre6e prskanj,e. posljodnj" pr",t nnlf U vo6jacima s€ pojavljuj€ osobito u blizini hrastovlh
se obavljati najkasnije b tjedana prea rcriu, "-rj"ne
aa Suma u ve6im kotridinarna. ali ga je na6i i inaEe [<ao
zaostane na zr,elim plo,d,ovirna o,trovni sl,oj arsena.
wte- manJe v1s.e staln,og gosta voenja[<a. Zenka od]az€ po-
)t F.
2t9
 eetkom sln-nja do 800 jaja u
sfl<upinama,ra ut"Uo ifi I

{!:if"h:"":TJ;l'J1","ff
laaaaaaaaaaaa.aaaaaaaaaa

i;,l"-fl A",#t":l;t1{j:*l
ii"tt'lil#YH"i,|,';'" sv-e
dodruge noro"i"i ZASTITITE
SVOJE
tsILJE!
f|o1.
:I":.^:*!-ur,*ry;?"it#f
z.agredk,r
L """i:-i#.T:;jf
-purcotmr-"
-r.rr"] fI
,,,.,iil-i1Ju.1-,'iT
Le'ptiri lete podelkom srpnja
OBTOSTAN, odlidno sredstvo za zapra5ivanje
pSenidnog sjeme a. Suzbija sa sigurrnoEiu
i kasnije.
treba strusati e,uUaiu"" tvrdu ili smrdljivs sniet.
,^^i1,U^1.:-
lepilrr 6nesu, dakle ljeti_ (u luj';a tegla, iim ih
srpnju i-[<tfouor-"1.'zi_"f.o SULIKOL, poznati koloidni sumporni preparat
strusanje ng.daje uspjeha.prskao;L topiv u vordi, kojim se suzbijaju gljividne
nih legla
lii-r"iJi"":. :.:.
10p/o_nim obidnr,m ili Eor(,-n|tn
t,eZkim karbor
bolesti, osobito 1ug (Oidtium) na vinovoj
line,urnorn
il; petrolejom.c"jeeeoij'"e;; Iozi, jiabukama, ruzarTla i t. d.
:"{"?. .u rarslja,rna
p-odkoje
grana iti o*"i""]"-uiunii'
""i"1,'L"0" "u
i..nu-u, ABSOKOL, koloidni, olovno-arsenov preparat
se gusjeniceza,,"lade. prur."":u"loEr.J tcpiv u vodi s,uz;bija sa sigurnoBiu Stet-
skm preparatirma ili Gesarolo,m,
dok su eui.Litce ".u"n.
;,o,S
nike, koji nagrizavaju zeler,e dielove bi-
malene. ljaka; urni5tava gusjenice jabudnog leptir2
Veliki mrazovac (Hirb.ernia defolia,ria) (crvljivost voea), rnrazovca, glogovca bie- 3
i nrrali mrazo-
vac (Cheimatolira brumata). Nerrazvieni il,i tek na_ 1og, gusjenice, g'rozdanih moljaca i t. d. :
Dulkli pppe1j"i, a zatim mlado ,IiS6e do lipnja omotan,L, POLIBAR'IT uniStava kras avosrt. (Fusicla- 3
je pa,udinom i vi5e rnanje izgriZeno. dium), moniliu, lug (Oidium) i druge bo- :
eesfo js ve6k6
pod,puno ogoljela prije negoli ,olista. Iesti. :
Steta je oso,fito
velika, aho je proiljede hlad4o i pupovi *l"e"rro MOIiFABIN, neobidno djelotvorno sreds'tvo za !
,"r-
vijaju. NagriZen list obidno je savijen u tulj;[<,
a vise
uniStavan.ie raznovrs nilr- listnih uii.
njih rnakuplje,ni su predom paudine, u koj,o,j KALIJEV METABISULFIT protiv octika- !
su gusje_
nice. One hodaju prave6i grbu, pa ih zato vosti, sjedina, muteza i drugih bolesti vina 3
zovu gr_
bama. kaa i za bistrenje vina. :
U;niStavanje: eirn se pojave gusjenice treba KALCIJEV BISULFIT za konzet:viranje voia. !
prskati ili zapra3ivati arrsenskim'""eOutrrl*".--U
Lreba staviti ljepive poja6€. iese,
Krvava uS (Erisona lanigerr..rm).
.*{'-
,r ljejT i n-a izbojcima I mladicarn"
Na granama, stablu,
i"n-"X" pnl'rri U"f.
GI
V
.pl""lufj:. kao ,da su prefi<rivene vutom-iii-aenetim
lnlem..! tim prevlakama nalaze se
od niihovog sisanja nastaju gomoljaste
usi, koje siSu sokove;
ZCDN.TEJI'
-
i ,un ,, ufierr. Glavno zastupstvo:

l
livrge, koj€ jarb,uku ne samo nagriluju
,"go i lrpro_
jer takove grane zafl<rflJaj,u-
PlStujy:
tako. siSe krvava uS i na korienu jabuka,
I suiJ se. rsto
n-" 1 ,u*o
,,fftPlopnoPlfr"D. Il.
se stvaraju raku slidne kvrge, rftojs q6ii".i,, -fiori*.r. ZAGIiEB, Guntlulideva ul. 40.
J"h9 o5te6ene, za[<rZlja]e :' on"*rf"-"e;""u'o,Or"r"t,
. Brzoglas 72-84. Po3tanski pretinac Vf. br. 31
i spaliti.-Ako su rnno,ge grane za[<r2lj"L i,li klrrguuu,
valja vo6ku pomladiti. preko tjeta p:"llOi""
kolonije
22()
221
 usr pretmazati la,nenim [rtiem
iJi ma56u i ki5ovitog vr'emena sv,e do pred zakukuljenje kada se
Zeste r* rnedranog sapuna ili zo%_tnii ili smj€som
taJorirrerr_ razltuze i zakukulje na g.ranama! Zivicarna, plot'ovima,
rnom._prsko zime cielu vo,6ku "iro"Srr"
temeljito i k o l o i m ai s l . N a j b o l j e , najjeftinije i naj-
popirska,ti 12-15070-rrirn o,bidnim l a k r E e s e s r u z b i j a j us k i . d a n j e r n i l i r e z a n j e m
-;";".;;;"i,u,u
rli 6l_iti7,i_"i*" teZkim
o:1- gpkanla
tilo^"lT:_T":,1, i"- zaipt'edaka u jesen i . p r e l < o zime. A [ < o ,j e
bukevargazimr oogrnu?i-;;#;" ;il#;;."r:l skidanje zirnskih zapredaka qrropr.l5tenro valja rano u
rr",, pro je6e, odrrnah iza podeflka listant'a, li56a poprskati
ar:senskim preparatima ili Gerasolo,rn.
Zla,tokraj (Eup,rroctis ohrysorrhoea). Bieli l.eptirri sa
Zutim straZnjim krajem tiela lete u sumrak pod krai
hpnja i u srpnju nesu jaja u lir56e i rekriju ih dia-
kama. Od druge poil,ovice srpnja i pobetkom kol'ovoza
grizu mlade gusjenice li56e, a u jesen zapredu po ne-
ko,l,iko listova sivosvilenorn pretlorn na vrScima vo6ke
u >velike guisnjalre<, u fl<ojima prezime. U prolje6e
Zderu ve6in'orn h'o,6u pttpove, rnllado li56e, i cvjetove.
SunEanih darra sakqpljajru se na jadirn granarrna u hrpe.
Od druge polovioe svi nja i u lipnju razmile se i za-
kulculjuju na li56u. Suzbijanje kao i kod bielca g1o-
govog.
Jabudni rnro'Ijac (Hy6ronorneutha, rnalinella). Svietlo
bieli, leptiri, koji lie,6u ,od lipnja do [<olo,voza. Zentka
izle?e t grupi po 20-40 jaja5ca i pokrije iih srnedom
sluai. Gusjenioe se izlegu i ostaju [<roz z.imu s tim po-
krovom dok ne prezilne. U prolje6e izlaze i uv,1a,6e se
u ,piupov,e ili u li,56e prav€6i hodnike. Nafl<on prv'og
prssVladenja hrane se li'56erm a zatiLrn putuju prema
vr$ku grandice i prave zapredlke, gdje izgrizavaju
Ii36e a kad su iga orbrstile purtuJ,u 'dalje i prave nove
vede zapredl<e,
KrvaYa u5 Odrezati i zapali'ti zapredke dok su jo,E mali i prskati
i.gonnjeg korienja i politi ili arsensl<irn preparatima i It/z%-tnim klolbar:jem od.
temeljito-i.fliri"""*
izprlskati vo6_ mah nakon otvaranja pupova. Pokazali su se dobrim
nim kalbolineurnorn ili Nitnozanom ili ol. i pir'etriinski prepairat: Shell Biljobran ljetni i niko-
Prirodni.je neprijatelj osica
apnelinr" *rif. tinski preparat Nil<'op'ren (0.15%) .1s Morrbafin.
|'lqrac glogov (Aporia
Bieli veliki lep4ir Jabukova pirpa - rila5 (Rhynchites bacohus). Iztgtize
leti danju m mjese,ci lipnju.crataegi).
i'""8"'zrt"l"jJ'.i *o_r,,_ u lipnju ruipicu u plodu i tu sne6€ jaja. LiEin[<a ucle u
cama na g.ornju stranu Jista
vo,6a[<a. fVffade gusienice plod i izgrize ga. a zatim padne sa plodorn na zemlju
Zderu rnekani zeleni d:o.. lista,
a pod kraj u6n:" i u te se u zemlji zaikuk'utji. Pod jesen izide [<ukac, koji
kolovozu zapredu se nj,ih po
O_S _ - gri_ prezirni u kor.i, rnaftrovrni itd. G,lavnu Ste u 6ini u pro-
e z d_a, ko,ja ,naprave od dva
do tri" "
li.t; t u r r -
;;
.
vrh,u 1je6e za vrieme odlaganrja jaja grizenjem pupova, rnla-
Branrdica. U proljer6e ,po6nu Zderan:*- rniuA"el nSA"; dica, cvjetova i 1i56a, a u jesen grizenjem zimskih
na{pra\,/e ve6a gniezda i u nji,m,a
se slkriva_ju pupova.
""*htudrron
222 223
 Prskanje arsenskim preparatima prij€ r poslije
cvatnje. U jesern zemlju izpod vo,6ke prekopati .p,rotiv
lidinafl<a i naLpravitl prStenaste kupove li56a oil<o stabla
za prirnamljivan je kuil<aca i spaljivarrje ,u 6rrolje6e
prij,e nastupa foplijeg vr.em,ena. Stresanje
r sikqplja-
vanje napad,nurtih plodova. Stresanje kukaca sa stabla
kao [<od ja,buino,g evjetara.
Potlkornjxk mali (Ecceptogaster fugul,osus i E.
mali). Na kori grane i stabela, poglavito sa iuZrne stra-
ne vide se male rupice [<ao sadrnonn izbu3ene. Kad se
kora ma tim mjestima s[<ine, nalaze s,e izpod rnje izkri-
vudani hod,n'ici, koji ir6s sve d,o srZi. Hodnici su izpu-
njeni crvotodinoim, a tu se nalaze i male lidinke bez
nogu sa tarnnom glavorn, a nalaze se i odrasli ,l<ukci.
To su najvedi .Stetnici vo6aka, koji znadu uniStiti
ciele vofnjake.
Suzbi jam je:
TE]vI.ELJ
Z a s a d a r n e m , as r e d s t v a . j e , r s e
Stetnilk nalazi u dr,vetu. Treba .drZati vodke distirn i
redovito ih prslkati uljeni'rn ili fl<arbolineurn raztopi-
VASE
nama. Ci'm se vidi, .da se grane suse. od,rrnah odrezati KUCNE
i spaliti. Tokom svibrnja ili lipnja prrskdti arsenskiirn
sreds,tvi;ma. A P O T E K EI
Podkornja,k rlrvotoE (Annisarndms dispar.). Znakovi
su isti [<ao i kod podikorrmja&<a mal.og, samo se hodnici
ne razgranjavaju vee idu ravno u dno. Suzbijanjs je
isto kao i kod podkornjaka rnalorg.

II. I(RIISKA
Za bo,lesti: crna dadta, rnonilia bolest, ra[<, fusic]a-
dium bodest, kroje napada,ju I jabuku ditaj pod nadhnisorn
I. Jaiburka.
Sm,eilenje tista (Stigmataea mespiii Sor.). Oibidnija
.
je to bolest li56a kod drvljaka n€g; ko,at opiemenjenih
suvrstica. Na li56u se p.ojavljuj,u malene pjege, crvene
bo,je, koJe se s vrernenom proiiruju
--ir--
otvrdnu i siju u
skupinu, radi dega li6t posmedi r osu,Si se. pjege nasru.
paiu kad,kad'a i na go.rnjirn die,lovima
izbojaka, a ,ri-
etlko kada polazi i ina plodove. Bolmrt uzrolcu.ie gljivica
identidna Bljivici, k,oja d,olazi i kod rrrurBmmla.
\:l
Zaratene izb,ojke odrezati i spaliti; liS0e sakupiti i
spaliti ili duboko.zakopati; viSekratno prskati, sa Ogl. br 9 11913
10/o-nom b,ordoS[<om juhom za vrieme vegeta,cilorne

224
 I-ffi

A f A g"'",:::";:Xltlil;::GOSPODARI,
-I kolica,lokomotive itd.
VOCARt,
VINOGRADARI,
VRTLARI!
svih napona i kapaciteta.
Za u,niStavanje svih vrsli Ste{nika; koji
nagrizavaju zelene dielove biljaka na,pose

TARI A,o"'"Jl;"
II
::
**:t?ft
val, brzoglas, signali-
na vodkama, u vin,o,gradima, na povrtu i
. na drugom kulturnom b,ilju, 'upotriebite
p o s v e p o u z a l a , n oi n e o t r o v n o sredstvo

zaciju, sigurnostnu razsvietu,

))GESAROL"
lltAt ^**:"-nfii;5#
- svih naponaikapaci-
ovo sredstvo se razpabava u tri razlidita ,oblika:
GESAROL za prskanje,

tela za sve svrhe. GESAROL za napra3ivanje i

GESAROL >>M<<
za uni5tavanje muha.
Gesarol djeluje smrt,onosno kao dodirno
Proizvodi i dobavlja sr,edstvo i kao Zelutliani otrov.

FIUil'A
Gesarol uspje5,no pobija sve vrste savijada,
grozdovog rnoljca, mu3ice na treSnji, razne
vrste gusjeinica na vobkarna ,i povr6u, te

TVORNICAAKUMULATORAD,D, drurge Stetnike.

Gesar6l proizvatlja tt. J. R, cEIGy A. G.
ZAGREB BASEL lSvicarska)
Glavni zastupnik:
Vrbanideva 50 Brzoglas 22-245
FRANJO VAJS,
PROIDAYA()ilICA ZAGREB, Mo5inskoga rul. 22. - Brzoglas: 63-39
Za{reb, Martideva 15, Brzogl. 59-60 Trai,ite upute!

225
periode. Podloge oplemen jivati Sto mogu6e qiZe pri
zemlji.
Lli56e valja pobrati i spaliti, a preporud.a se zalie-
vanje gnojnicom iili zelenorn rgalico,m (na 100 l. vod.e
2 kg zel,ene ga,lic€, 2-3 litre svakoj vo6ki).
Suzbijanje kao ko,d smetlenja lista.
Pikae kruEkin - rtla. Na gornjoj strant listova na-
staju todikaste crvenkasto Zute uzdignute pjege. Na do-
njoj strani lista dine te pj€ge nabrehline, koje otvrdn,u,
a na njima se stvaraju dunjaste izrasline, koje u sebi
kriju spore.. klice, koiima se bolest dalje Siri. Bolest
uzrokuje gl jivica Gy,mnosporaq-glum Sabinae Wint,
koja Zivi najprije na smrekulji (Juniperus sabinae) l
na drugirn bor.ovlcarna. Prema tomu, ier je smrefl<u]ja
prvobitni stanodavac gljivice, je uputno, da se u
blizini vo6njalka ne trpi ove grmove.
Listnl smotavci (O]ehtrr'eutes 6p. i Recurvaria sp.).
Mladi listi6i u prolje6e mjesto da se razvij,aiu, ostalu
skupljeni p,o, 2, te 3 i vi3e zajedrn'o, ne rastu suie se.
Smotani su paudi;norm, a unutri gusjenicama.
UniStavan j e : C i m s e p , o d n ul i s t i d i r a z v i j a t i p r -
skatl ili zapraSivati arc€rnsik'im sredstvi.ma. zart[m sa-
kupljati i uniStavati talkve skupljene listi6e. a tokorn
zime prSkati uljenim emulzijama ili karrbolirneumom.
CigaraS (Buotiscus betulae). Tokom mjeseca svibnja
vise suhi zafrknuti, Iistovi po,put cigare.
Uniitava'n je: Skupljati i spaljivati uvijene lis-
t,ove dinn se pojarve. Tresti rano iutrrc ili za obladnih
dana, sakupljati ih i uniStavati. U pro.Ije6e rano prska-
ti ili zapra5ivati arsenskim sredstvirna i1i Gesarol.orn.

III. BRESKVA I KAJSIJA

Kovriavost lista na bres[<vama je desta pojava. Da-

nas je ta bolest tako raz3ire'n,a, d,a rietko nalazimo
breskve hez kovrdastog ilista.
Tu bolest kod breskve izaziva gtjivica T a p tr r i n a
deformans. Li56e bresaka, napadnuto tom glji.
vicom kovrda se smeZura, postaje bliedozeleno dje-
TruleZ ploda - Monilia na kru5ki lomiino intenzivno crveno. Na donjoj 6trani listova
nalazi se bjelkasta prevlaka, koja nije drugo nego
Biela pjegavost li56a. Na li56u nastaiu ;mal€ne razplodni organi gljivice, pun sjemenaka, koje vjetar,
ok,rugle smeCle obrubljene rna srodini suhe biele pjege. klsa, ptice, pa i sarni kukci raznose s jednog lista na
k,oje Zivah,n.o pokriju liS6e. Uzrodnik je gljivica Mv- drugi, s jedne vo6[e na drugu. Listovi, napadnut; tom
cosphaerella sentina (fl'uck) Schroei. Slidnu pjegavost
b o 1 e S 6 ul,a k o s e p r e l a r n a i u i r a n o o d p a d a j s , j e r s e 6 l i -
uzrokuje 1 gljivica S. pirina Sacc.
ed napada bolesti suSe. Ta bolest napada ne samo
226
227
li56e, nego i izboje bresaka, na l<ojima se u ja.doj mjeu
pojavi, a osim toga napada i plodove i cvjetove.
Da se srpriedi pojava kovrdavosti lista na breskva- SREDSTVA ZA ZASTITU BILJA
ma potrebno je:
1. U jesen, kada padne list, premazati stabla smje-
som vo6no,g karbo ineuma i vapna (2-4 kg vo6nog
karbolineuma, 4 kg ga5enoga vapna na 1C01. vode). Na
taj 6erno nadin uni5titi i jaja uSiju koja se preko zime
A.(ir
T.T.$CHERllt(i
BERLIN _ CHARLOTTENtsUR,G 1.
nalaze u drvetu.
2. U prolje6e prije pupanjs potrel.:no je poprskati ABAVIT - NOVI, univerzalno sreds,tvo za raz-
breskve sa 0.57o bordo5kom juhom (% ke rnodre kuZivanje sjemena" svih vrsti
galice, )( kg ga3en,og vapna na 100 I vode). Mjesto ANOX, sredstvo za razkudivanje Zitnitr skladiSta
l'ordo5ke juhe moZe se upotriebiti kalifornijska juha. protiv Zitnog ZiZka
Mjeslo kalifornijske i bordoike juSe moZe se upotile- KARSAN, sreclstvo za pra5enje krqmpirq, s po-
biti kao goto,v p,reparral 3l(, rnztopin,a S,olbar,a ili Po- drumima i trapovima protiv vanjske gnjileZ;
lybarit.
LEPIT - ZRNCA, 22, ta,manjenie ku6nih ,i polj-
3. Odmah posiijg cvatnje treba breskve prskati sa skih mi5eva
kalifornijskom juhom (1 dio kalifornijske juhe na 35
LEPIT - PLINSKI NABOJI (PATRONE), za ta-
dielova vode) ili sa 1% Solbarom, ;ili Poilibaritom.
manjenje mi5eva, Slakora i osta.Ii"h stetnihr
To prskanje treba tokom prolje6a 2-3 puta prnovjti
glodara
odnosno poslije cvatnje svakih 14 dana do konca svib-
nja opetovati. FUI(LASIN, bezbakreno sreclstvo za suztrijanje
4. Bolestno 1i56e treba sabrati i spaliti, a tak,o isto peronospore u villogrn"darstvu i fusikladiuma
izboje, koji su tokom Ueta jaEe napadnuti, o.lrezati u vo6arstvu
i spaliti. FUNDAL - LOZNI, bezbakrenor i bezarsensko
Saimarica ili Supljikavost lista je bolest, koju iza- srealstvo za .islodobno suzbijanje peronospore
ziva gljivica ClasterorSporium carpo- i crva groztlovog rnoUca
p h i I u m. Ta bolest moZe se nadi na. breskvama, tres- FUNDAL - vo6ni, bezbakreno i bezarserrsko
njama i viSnjama, a m,oZe se nadi i na ostalom kostrr- sredstvo za istodobno suzbijanje glivibnih
njavom vo6u, kao Sljivi, badernu i dr. bolesti i Stetnika, koji grizu pupoljke, plo-
Supijikavo,st lista je vrlo razSirena bolest, a obzirorn ttrove i li56e u voda;rstvu
na to, S,to izaziva rano odpadanje lisfa,,od osoibitog
je utjecaja na razvitak i plodnost vo6aka. pojavljuje
ZASTUPSTVO ZA HR,VATSI{U
se u isto dorba,kada i kovrdavvost lista tj. u proljede.
Stoga je potrebno, da se posveti osobita pozornost
spreaavanju te bolesti, jer ona uzrokuje naglo suSenje
grana i propadanja iitavog stabla. Od te se bolesti
MT.DRASKOVITFAN
treba braniti ovako: ZAGREB
1. Napa.dnute grane vo6aka treba s k r a t i t i o d n o s n o
SREBRNJAK 55 BRZOGLAS 64-1T. l
odrezati, koliko je t.o mogu6e i 6paliti. Napadnnte I
dove treba sabirati i uniStavati. ""
I
228
229 '
 2. U prroljede prije punanja treba vodke prskati sa
2-3 bordo5kom juhorm, sa 3% Solbarom ili Polyba-
ritom.
3. Posiije cvatnje treba prskati breskve. trcSnje,
vi3nje i Sljive bar dva puta sa Solbarom ili Polyba-
rrlom.
Kod bresaka ne smijemo upotreblja-
vati bordoSku juhu u koncentraciii ja-
e o j o d 0.594 Kod ostalih k'o5tunjavih vo6aka uzinle
se jada koncentracija, t:. 0.75%-I%.
Breskvina pepelniaa. lia liS6u i izbojcima nastuje
siv,o biela, pepeljasta prevlaka, koja prelazi i na mla-
de plodove. VrSci i izbojci zakrZljaju i mogu se osu-
5iti, a plodovi obidno mnogo ranije odpadaju. Ovu'
bolest prouzrokuje gljivica Sphaerotheca Pannosa L6v,
koja prouzrokuje i na ruZama sivobielu pliesan.
Uputno je praSenje sumporom i i prskanje Scl-
baro,m i1i Suiikolom ili Erysitom.
Moniilia bclest (vidi jabuka).
P i k a c - r t l a . N a d o n j o j s t r a n l 1 i S 6 a :n a s t a j u k a d g o d i
s v i e t l o s m e d a .k a s n j j c t a m n i j a m j e s t a n c a , koja uzrokuje
gljivica Puceinia Pruni Pers. Na istom mjestu gornje
strane lista nastaju iute nabrekline, od bega dcskora
poZuti cio list i posu3i se. Ovo je i bolest Sljiva, a na-
stupa podev5i 'od kolovoza.
Od,palo 1i56e valja spaliti, a preporuda se prskanje
modrom golicom i vapnom (1 kg modre galice na I kg
vapna na 100 litara vo,de).
IV. DUNJA
(Vidi jabuke i breskve. Monilia
V. TRESNJA
Vjestidina metla. Na granama tresnje i viSnje stva-
raju se desto guste, jedna kraj druge, neplodne tanke
grandice, koje se dine kao l<ak,ovo gnlezdo. Na tim
grandicama izrasle izrezano krZljavo 1i56e. Uzrodnik
jc gljivica Taphr-na cerasi Sad., protiv ko je nema
drugog lieka, nego bo,lestna mjesta izrezati i ito prije
spaliti. Od stabla sa vjeitidinom metlom ne smijr-t se
uzima't,i plernke. I odpada.
230
Poberile otpale treSnje. Prskajte sa Arsallom, Ar-
sokolonr ili N.o'sprasitom ili Meritolorn dli Schell Biljo-
branom ljetnim odmah poslije cvatnje.
Zilosriz (Calpnodis tenebrionis) je vrlo ,opasan no-
prijatelj dalmati,nskih mara5aka, jer mjestirnice un:-
Stava ciele nasade; on silno o5te6uje ovu najunosin,iju
granu dalmatins.kog voearstva.
Razpro,stranjen je po ci,elom ltrrv. Prirnorju i DaI-
maciii. Zivi ,osirn na marr,a3kanna pona jvi5e na cr-
nom trnu (Prunus spinosa), na tre5,njama, kajsijaima,
dunjama i breskvama.
Zenka lil,ogriza snese u ljetu jaia,Sca pod koru stabla
Fri glavi koriena. Po F. Maderu god;isnje moze da
snese oko 140 jajaSca. Iz jaja se izlegu lidinke (poput
velikog crva), koje Zivu p'od kor,ornl u podzemnom di-
elu stabla, a najviSe s korienu. U ko'rienu ili stablu
ostaje cielu godinu, raztadu6i korien 'i stablo, pra-
vedi medu likom i drvorn rnnoZtvo ne,pravilnih ho'dni-
ka rad\i 6ega stablo i propada, Iz razvijene niinfe iz-
lazi van.na drvo pravi kornjai. Zilogriz-kornjaS Zivi
ve(:inom na mara3ki ili na drvu, gdje se odgojio i
odh,ranio.
Od svih sredstava, koja su se protiv Zilogriza up,o-
trebljavala, pokazalo se je najsigurnije sredstvo, kad
dovjek sam sakuplja i uni,Stava, bilo to lidinke ili
kornjaSe. Za ovu radnju su najzgodnija djeca, kad
ih se prlje dobro uputi.
Ziiogrizi-kornja5i p61urr1;,rru se od svibnja do
rujna na maraSkama. treSnjama, breskrrama i t. d.,
pa je tada najzgodniJe doba sakupljanja.
Pod jese'n, u rujnu i f,istopadtu, zemlju odgrnuti sa
bolest). glave koriena i zaliti vo,denim ekstralkto,m buhade-
vog praha.
Nalazi li se u blizini maraiaka crni trn, treba ga
izkrt,it, jer je on razsadnik Lilogriza.
Crna osa tre3njarica, (Eriocampoides limacina) na-
pada na treSnje, viSnje (maraSke), jarbu[<e, kru'Ske.
Gusjenice su crne boje od sluzi, koju izluEuju. Ona
izgniza r\a 1i5,6u pokoiicu, ,ostarviljaju6i sa:mo donju
koZicu lista i tanka rerbarca. P[aze6i po gornjoj strarri
lista, Zdere tan[<o tkivo. Napadnuto li56e posmed] i
231
 lJajbolja je odbrana protiv njih prekopavanJe
zemlje u zimsko doba, jer lidinke Zivu u zemlji, te
izvrgnute prekopavanjem studeni, vrlo lako ugibaju.
Za vrieme ljeta, dok se Stetnik nalaz,i na 1i56u, upo-
irebljava se sumpor ili vapn,o, kao i protiv luga na
lozi ili se prska jed,nop,ostotnorq raztopinorn duh,an-
skog ekstrakta.

VI. SLJIVA

Rtte na Sljivi. Na li56u nastaju ve6e i manle

odebljale okrugle ili eiiptidke, crvenoZute ili iivo-
crvene pjege, koje zapremaju veei dio iista. - Nekih
godina jedva se nadle i jedno drvo, koje bi bito bez ;ii#
tih pjega. Jade zaraleni listovi smotaju se na
: r u b o ' v i m a 2 s - s r i r i n o gv r € m e n a i r a n o o d p a d a j u . p r v o -
hitno crvene pjege kasniie posmeile a na zemlji sa-
uiu"
svim potamne i odavle d,ospieva Bljivica budude go-
dine 'opet na mlado li56e, ako ni je liS6e temeliito iiiiil,
rzrpod stabla odi![sr6. Tu b'olest, koja se dobro, vidi . riiii,ii
d,osta kasno u godini, uzrokuje gljivica polystigma
iti
iubrum. Pers.
Pjegave listove valja pobrati i spaliti, tlo u iescnr ffi
prekopati i prskanje modrom galicom i vapnom do- ::;iii
nosi dobr€ rezultate. Poslije cvatnje Skropiti sa ba-
lirenim preparatima.
Rogai. Iz cvieta se rne razvija redoviti plod negc Rogai na Sliivama
nekakva nakaza, koja je poznata pod imenom >R o-
g a d a<. Te su tv,orine vretenastog oblika, kadgod za-
j i-
r;inute, iznutra prazne, na povrSini navorane, crven- Sliivin savija6. (Grapholitha funebrana). CrvI
kaste ili iudkaste boje, desto pokrivene bielom pre- va ili pruSljiva Sljiva. Zivi isto kao i ja-
vlako,m. Ovakav je plod propao i doskora pada sa buini savrjai, pa je ista i obrana.
stabla. Dakle bolest dini velike Stete. Uzrodt:ik ie Osa Sljivarica (H,oplocampa fulvicornisr U proljete
gljivica Taphrina pruni se opaZa kadkada jako opadanje %-l% cm velikih
Uni5teno vo6e, i ono sa .stabla, kao i ono pod sta- plodova 51jiva, koji imaju rupe. UnutraSn j'ost ploda
bloim valja pobrati i spaliti. One grane, na kojima su sadrZava crnkastu masu, a rneso i kostica su izjedeni'
bila ta dudovi5ta, valja p,rilidno dubol<o odrezati, da U plodovima se festo nalaze bielo-'Zstkas{e do bliedo-
se spriedi dalji razvoj gr1j,ivica 'u ibudute. Preporuda zelenkaste lidinke sa tamno ili svietlo-smetlorn gla-
se mazanje i dkropljenje vocnim karbolineumom, vom i 20 11ogs, koje za'r.rdaraju po stjenicama' Ona
sump,orenje i prskanje modrom galicorn (100 lit. vrrde, prelazi kacl je izjela iznutra plod i sjemenku u drugi
2 kg galice i 2 kg vapna). Prijs pupanja prskati sa ptoa i t"t"o na taj nabin moZe uniltiti i do 90 posto
Solbarom rli Polybaritom. ciel,og priroda.
i 233
232
.&
 Prskati Sljjve kada jc ve6ina latica odpala ekstrak- XII. MASLINE
tom kvasije u vodi uz dodatak ne5to ialijevog sa_
puna.. Teku6ina za prskanje prirecluje
se oviko: 3 kg Maslinova grizlica (Prays oleaellus). Grizlica kod
kvas'ijevog iverja (tr,ieE6a) moai se nekoliko sati nas nanosi ogrornne Stete i to bai maslini u cviietu,
u
15 i. vo,de i zatim kuha 1 sat. Teku6ina se prociedi kad ona za toplog prolje0a zna uni5titi sve' Ona Zivi
i doda joj se raztop,ina od 250 g sapuna u svagdje, gdje ima rnaslina. Razrnnada se u tri gene-
5 ]. vode.
a ovoj smjesi doda se B0 l. vode. racije. Zimska generacija napada li56e. Zenka treie
generaciie u jesen snese na donju stranu lista i to
VII. BADEM obid.to po iedno jaje' Lidinke se za 7-8 dana izlegu
(Kovrdan je lista, rala, vidi
breskva.) i uvtade se u lisni parenLLim i njim se hrane' I{roz
tanke tjenice se mogu tak i vidj'eti' Kad odraste iz-
VIII. VISNJA jasn'o
lazi van i jede list sa donje strane. MoZe ih se
(Vjesti6ina metla i pjegavost
v i d i t r e S i rj a , p j e g : , vidjeti kako vise o svilenroi paudini. Koncem oZujka
U - s j - ai m e d l j i k a , v i d i b r e s k v a , m o n i l i a , v i d i j a - se na drugoj srtrani lista zakukulji. Nekada jedu i
1ro1t .
buke, 2ilogriz vidi treSnja.) grizu mlade izboie, koji se osu5e; koncem travnja iz-
predl ve'er
iaze leptiri6i, koji Zivu 10 do 12 dana i
IX. MUSMULA jaja na Fo-
Iete oko stabla. Zenke za par dana nesu
(Snredenje 1iSia, vidi kod kru5ke).
povima ili na 1i56u, ako se pupovi jo's nisu razvili' To
Piegavost tista, Na liS6u nastaju tamnosmecle, je pro'ljetna genera,cija, koja napada cviet i protiv
smc-
de obrubljene pjege, koje u najvi5e sludajeva potje_
koje trcba voditi najo5triju borbu. Jedna Zenka moZe
cu od gljivice Stigmataea mespili Sor. Bolestne
listo_ snesti i do 300 jaja5aca. Nakon par dana odnosno u
ve valja pobrati i spaliti. grizu
dr'ugoj potovici svibnja izlegu se lidinke, koje
Pepelnica. Na li56u nastaju biele pjege,
koJe po_ cvjetne pupove, zavlade se u njih i stvaraju finu
tjedu od gtjivice podosphaers O"y""".ri-f,""-
DS., a prufi.tu, kojom izpletu ditavu resu' Potrovicorn lipnja
borimo se protiy nje praSenjem sumpornim izlazi vee gotov leptir, dija Zenka
cvietom iz njene kukuljice
ili prskanJem Solbaro,m ili Sulikolom. p;tod' Nove liLinke udu u
opet nosi jaja na mladi
X. ORAH mladi plod i xo3ticu. Tu se razviju, pojedu srdiku t
Pjegavost. Gnornonia leptostyla Ces. -et u kolovozu mirn'o peteljke iziitu van. Zbog ozliedc
de Not. Na pe,teljka se suSi i masline prije.'dozrievanja odpadaju'
li56u i na vo6u pojavljuju se brojne pj"g.,
koje
i"ori.r., Sad dolazi ponovna jesenska generacija.
.potjedu od viSe stjivica. Na iis6u^;;;ojavljuju Maslinova grizlica irna i svojih neprijatelia
- oko
najprijs k a s n i j e spojene bezobjidne pjege, u jol
.zasebne
sred'ini sivo-biele, a na rubovima srnecle.koje, 9 nametnika (parasita), koji je napadaju i rade
doskora glavi, ipak prskanje s arsenovim solima je naj-
o ali
zapreme c,iolu povrSinu lista. Isto takove pjeie
nastaju urij*i.riju i to bai u prolje6e protiv druge generacije'
i na plodovima.
Otroljele dielove valja odrezati i spaliti. Za Maslinina muiica (Dacus oleae Gmel).
stabla preporuda se prskanje
mrlada Ziv ot rnu Si c e. Maslin[rna rnjusiicaje Stetna na
modrom galicom i
vapnom. plodovima masline. Mu5rica (Zenka) do 're6e na plo-
-dove
i b,usi ih svoiorm treglilcom, koju iirnatde na knaju
XI. KESTEN PITOMI
trbrr.rha,a, u rupicrll, lkodru je rnadinila, polade svoia ia-
P;'egavost li56a. eesto nastaju na ii56u j,aica, u svafl<u po jerdho' Svaka Ze'nlka polaZe oiko 250
smecle pje_
ge, u sredini svietle b,oje, jaja5aca, Nakonr 2-4 'datna izlelZe s's LilTjajaEca ii'6inka
a uzrokuje ih gljivica
'_ My_
co.sphaerella maculiformis (pers) Sthroetl onrana muSice, maleni bieli crvi6 bez glave i no$u' Ta li-
nepoznata.
di'nka 'uLnrirstavar:o,d maslitna. Ona se hrani lnesom
234 235
 plordova i b,tr,Siserbi ta,rno hordnifi<e, u kojima Zivi. Me-
so ploda podirlje zb.og guriZenda brunutii ili snrsiii se.
Tako Zivi lirdirnka ljerfi oko 10+14 d,ama, a u jeseni jcS
diulije. Zati mse pre,o,brazi u kufl<uljricu., ko,ja nepo-
kretno leii sakriverna ar ko,Zilc,i litdiinke. Ta koZi,ca po- rL zlllslro pnsffaNJt
stan€ tv'rda, o,bldno je srnetle ,boje i izgletda kao neko
zrrnce, koje sre zove puprarij. Ljeti se ikukulj,ica nalazi YOEAMA
u qrlodwi'ma, ,a kasmi,je u jesen u zernlji pod masli-
nama. U takvom nepokretnonn stanju ostaj,e kukulj'ica upotrebljava se sa odlidnirnusrpiehom

.$HE
ljeti oko 10 dan,a, a u zirnsl<,o doiba po nekolil<o rnje-

Iruffi-il
sieci (od d,o, p"oje6a). Iz kukuljice se izlegu gotove
rnu'Sice, koje nakorn 6-8 dana p,ostanu srp,osobn€ za
pole,ganje jaja.
Steta od nn'uiice. Lidinka se nnusicehraini
mers.orn plod'ova i trime sman jude njergovm kol:idinu.
Svaka 'liiirnka poZderre, oko 1/. rnesa maslirle, a u go-
Dinitrokresolova pasta
dinama jakih navala jo3 i viSe, jer se u svakom pl,odu
nalaa'e pros,j,edrno po tri liLdin[<e. Osirn toga, plodovi
trufflu ili se srur5ei opardaju sa starbla. O,d rrru5ica sfra_ Selinon unir5tava prezlmliele o'blike
daju- sve odili[<,e, rnaslilna, a najvil5e ome, ko,je imadu kukaca kao listne u5i, Stitaste u5i,
velilke i sordne, 6:1ordove, .a to znadi borlje ordlike. jabu'dnebuhe, saviiada pupova, zlato^
Plodovi, koji s'u odpali zbo.g r:azornog djelovqnja
mu,Sice, irnadiu rya strrarni olkruglu rmpu, kro,z koju je kraia, mtazovcat suznika, {ubara,
izasla illd,irnlka Lili izletjela gotova rnusirca. N€ smijemo ja,budnogmolica, molica kesi'6a,ra,
ih zamieniti s plodovirna, koji s11 odpati zbog djelo-
vanja drugog Stetrni[<at,mastiinovog moljrs6. Gusjirnica kao i li5aieve
rnollljca ne Eirvi u mesu maslina inego u fl<osticil, te iz-
lazi itz ploda blizu dnZka; ploda. a ne na .stlratra.ma
ploda.
Malslirnjiina,mtutsica rik,ord,lj{Va je'talkoderr granarna
mar-qline, rna ikoje p'renosi bolest rralka.
'Suztbi janje muSice. Mu5iau moZemo ;uni-
Stervati sa,mo kad ona leti po maslinjacirma i hrarni se
tamo svakojaikirrn slatkirn sokoviima, Mou:.arno prrskati
masline sa sladkom raztopdn,om melase ,u vodi uz do- -PHARIVIA K. D,
datak otrova. iPrska se svega 4 puta po 400 ccm na "(Bsgelge
etablo. Za Hrv. Primo,rj'e i Dalmaciju pode,sno je Odiel za za5titubilia
vrieme prskenja:
Za prvo prskanje krajem lipnja; ZAGREB, PRERADOVIEEVA 16
Za drugo prskanje 20. srpnja;
Za tre6e prskanjs 15. kolovoza;
TRAZITE UPUTE I PROSPEKTE!
Za (.etvfio prskanje krajem kolovoza ili pcdetkom
rujna.

236
 Teku6ina za prskanje priprema se ovako: uzima
,-
10 kg melase; njoj se dodaje 300 g natrijevog
na'ta, koji se predhodno otopi
rr 10 1 vr,uie vode, a
onda se dodaje g0 I vode.
Prska se po li5iu i plodovima, i to na onotn mJe_
stu kroinje, gdje ima viie plodova.
Smokve, koje se nalaze u meslinjacima, pove6avaju
jadinu zaraze muSicom, jer
se muiice hrane sokom
zrelih sm,okava.
Divlje masline su hrana za lidinke mu5ice
a zemlja pod njima je mjesto, gdje kukuljica prezr_
mi. Divljc masline potrebno je Sto pri_ie cieoiti.
Bolest >Paunovo oko<< na maslini
oleagineuml.
Ova je bolest poznata ve6 od starih vremena. crt.lr
nanaSa velike Stete nar,odito na mladim maslinama.
Bolest pr,ouzrokuje jedna parasitska gljivica, xoja
se zove Cycloconium oleagineum, a koja napada po_
glavito Iistove. Ona tvori okrugle mrlje,
Zute boje, a na rubovima smede, a katkada
smetle u sredini. .Ie su rnrlje takve boje, ka,o
repnom paunovom perju, po demu je i ime ove
lesti.
Gljivica napada male i mlade grandice, a isto tako
napada i plod.
Bolest se pobija sa bordoikom juhom, ,i to u dva
puta: prvi puta u veljaii ili oZujku,
prije cvatnje. Ako je u ne!<im krajevjma
onda se moZe j o 3 jedanput prskati sa bordo5kom
juhom.
Kraste na maslinama - guba (PSeudornonas Savasta-
n'oi) p{ouzrokuju bakterije. Borba: N,ove masliniake
po,dizati
_ s a , m os, a c i e p l j e n , i m n a d j v l j i m m a s l i n a m a ; n e
saditi mlade sadnice, ako ve6 iz razsaclnika d.olaze
njave; napadnute grandice odrezati niZe izpod bolestno,g
mjes(a i odrezan,o mjesto premazati votarskim voskom:
oruate, s kojim se reZe prije rezanja razkuLili
XIII. SMOKVA
medi6 (StitaS, Ceroplastes rusci
-. .F*ok"il
Stitasta uS, koja napa,da grandice.
IiS6" i pioJouu
kve_. Prepoznaje se vrlo lako po
tome,
- - p i o Sto
! i 1 " , odrasla
Zenka ima Stit od 9 bijelih
"oStu";t
238
osmerokutna u sredini, a do nje 8 manjih' DuZina 3
se
arse_ dlo 5 mrn. Mlerdi med.ia je duguljasfio jajo{ik, izprvine
iutkasto-smeile, a kasnije kao krv crvene boje, sa 2
duge detkinje nar strainjem d:irelu tie,la' Ka,da se
mladi medi6 pridvrsti dobiva duguljasto zvijezdoiiki
cblik od d,ugordu,njastih bielirh rz'oS'la'nih z,raka. Zenka
nese prosjedno oko 1000 jaja u svibnju i lipnju; iz
njih se izvale mladi, koji putuju na li56e i na njemu
se pridvrste, osobito na rebrima. Iz lista si5u sok, a
izpt-ritaju medenu irosu, na koju se nastalne gljivice, koLl€
u jeseni,
prouzrokuju dadavica. U jesen putuju na grandice,
na njih se pridvrste i na njima prezime. U prolje6e
(Cycloconium se r,asten;e mladih narstavlja., a prcidpuno oclrast'u u
svibnju. - Miadi medi6i ne podinja ju vellke Stete,
ali zato odrasli, koji si6u na granama gusto zbijeni
jedan do drugoga, mogu oslabiti grane' ko,le onda
n a p a d as m o k v , i r n p o d k o r n j a k ( H v p ' o b a r u sf l -
cus), od fega se tanje grane a osobito vrsci suSe.
Zimsko suzbijanje: eistiti zaraZene grane rukom
u sredini
obavijenom u tkaninu od vre6e (pazi na pupovel)' a
i obratno
zafim premazali 2-4 postotnom emulzijom uljanih
ona na
preparata Jesenje suzbij'anje pred o,dpadanj'e J.iSCa:
bo_
prskati sa 2 do 4 postotnom emulzijom ulian^ih prepa-
rata. Proljetno suzbijanje: prskati u svibnju, kada se
legu mladi medi6i, nikotinskim preparatima.
Drvoietl zubdasti (Sirn'oxyiL,onsexden'tatum OIiv) na-
pada jade grane i buEi u njima hodnike. Napadnute
a drugi puta
grane lako se prepoznaju po rupama I piljevini ko'ja iz
zaraia jaka,
njih pada. Osobito rado napada oslabljena stabla iza
velike zime.
Polusuhe i suhe grane, a osobito one, na kojima se
nalaze rupice, Sto prije sasie6i i spaliti.
Smokvina stjenica. Ova sitna stjer-ica (5 mm) nalidi
malenom cvrdku; b'oje smetle ili zelene" prozirne, kcila
ra_
nadlmaSuju druZinru tlela; moZe "skakati. Jaja nese pod
jesen na pupove ili na grandice u blizini pupovtt; jaia
prezime. U prolje6e 1sn'6 (veljaEa-oZujak) izmile iz
jaja iidinke, koje siSu pupove, a kasnije prelaze na
1i56e i si5u u blizini listnirh Zila. Odrasli podetlho'm
srpnja. Ne podinja velike Stete.
L.) je lloljac smokvin (Simaethis n:ma,rana lli.lbn). Leptir
i odlaZe jaia
"_o_ ljeSnjakove boje leti u travnju-svibniu
na 1i36e. Gusjenice oliu5te gornji .s1oj iista u veliko.i
:"a.,,
239
 povr3ini, a preostaje samo donji sioj, koji iz daljine
upada u odi bijelom b,ojom. rima dva pokoljenja n:
godinu; gusjenjce drugog pokoljerlja lju5ts i k,oZicu
ploda i time ga kvare. Suzbijanje arsenskim prepara-
tima.
Smokvin rak (Di.aparthe cinerascens Sacc.). Ova
bolest napada grandice i ubija ih; na tlebljim granana
i staiblu ottvara, velirke ra'ne; izpodetka n,astai,e udtrb-
ljenje kore, kasnije se udubljcnja 6ve vise Sire, korr
puca i opada sa drveta. Suzbij:r se kao rak na
iabnci
RAZNE UsI
Kalifornijska uS Jos6 (Vidi str. 230).
Zelena, jabudna uB (Doralis polniCe Geer). Zivr na
listu i mladicama jaLruke i kru5ke. Savija iist jabuke
pre'm,a do,lje. Z'elene je bo,je. r.rrjezirua
su crno_sviefla
jajaic,a, koja prezimljuiu,
a desto su razplottena u
tolikoj mjeri, da je rnladica pokriven:r.
Smetla jabuina ui (Dentatus malifoiii Fitch). Ciel6_
sto-crvene b,oje, prouzrokuje silno kovrianje, Zu6enje
a zatim suienje lista i zakrZljavanje vrsaka. MjesLi-
mi6no vrlo opasna.
I{ruskine usi (Dentatus piri Boyer, piraphis Streili
Bcirn i Anuraphis farfarae Koch). Iirva oiieiuje kr1,-
Sku kao smeda jabudna uS jabuku, cl:uga kovrda liide
osobito n,a vrScima, tre6a savi.ja Ii!6c duZ srednjeg
rebra prema dolje.
Ui tre5nje (Myzus cerasi). Crne je boje . pr.ouzroku;e
savijanje i kov,rdanje tr56a i mladica, a proizvads ta-
kotlsr ve6u kolidinu medene rose.
Sljivina uS (Hyalopterus prtrni). It glavnom napa ta
51jive, kajsije i breskve. U ljetu prelaze zelene kao
praSinom posipane uBi sa SIjive
i kaj."1i" na rogoz,
izazivlju savijanje i kovrdanje 1i56a i r.rgoza.
Bra5nata uF (Hyalopterus arundinis Ir) je zelene boje
sa tamnom leilnom prugom. Izluduje vosak u obliil_<u
bra5na. Ne kovrda li5ia.
Prugasto-zelena uS (phorcdon hrtrnuli Schrk) je
Zuto-zelena sa 3 tamne, zelene pruge. LiS6e k,ovria
slabo. U ljetu se seli na hmeij
I(ovrdava, uS (Brachycandus helichrysi Kalt) je Zute
..
iL zelene i ji maslirnasto smede bojG LiS6e kovrda
silno, ono se suSi i opada. Obamiranje vr5aka
Kcvriava uB (Aphr,s amygdali Buckt) ie iuta, Lut'ct.
smede ili Zuto-zelene boje, tamne glave i tarnnih p,c-
prietnih prsga. Li56e jako kovrda i pravi listna gni-
ezda. Uzrokuje krZljav,o,st cvieta i plo.da. Ne s€1i se.
Bra5na,ta ui (Hyalopterus anuldinis) F.). Kao kcd
Sljive. Ne seh se.
Zelena breskvina uS (Pharadon persicae Sulz). 7.e-
lena, Zuta do smedasto crvena. Li!6e slabo kovrda.
Pri jakom n'apadu uzrokuJe Zu6enje i suienie li56;r i
vrsaka. SeIi ss ns krumpir i na n j.:mu uzrokuje
trvija.nje i kovrdanje lista prenose6i virus-bo1esti" od
kojih krumpir p,ostepeno gub; rodnost.
'irassi(:qe
Kupusna uS (Brev,icoryne I- ) je prlj3vo
zelene boje s obilnom p e p e l l astom praSnom prevla'
kom" Mladi napadnuti kupus lrropaCit, a na starom se
naseljuju na srce. Oko njihovih kolonija 1i56e Zuti.
Ribizlova ui (Cryptomyzus ribis L,) prouzrokuje na
1i56u ribizla crvene mjehuraste nabrekline izbod.,ne
prema gornjoj strani. Ove se lz,brekiioe kasnije osuie
RuZina uS (Macr,osiphum rosae L.). Prilibno je k.rup-
na, zelene i crvenkaste boje. Nap:rda pu,pove, vrSke,
p.r i mlado liB6e ruZe. Pupovr i vr5ci zakrZliaju
Bobova uS (Doralis fabae Scop.). Crne boje. Na
bobu, repi, rnaku, grahu, rijetko na krurnpiru, ali
ne prenosi virus-bolesti.
Graikova ui (Acyrth,osiphon pisj Kalt.). Velika
svie,tJoaelena, ,riedko crvenkasta uS Zivi na rrlnogc-
brojnim lepirnjadama (gra5ak, cijetelina, lucerna, bob,
leda i dr.).
Brestove uii (Tetraneura ulmi Geolfr. i T. caeru-
Iescens Pass) srtvaraju na listu br,iesta SiSkaste n.a-
breklirn,e. Sa b'riesta se sele na korien trava (zob,
pSenicu, proso, sirak, kukurnz), irojc m,ogu tolilco
oslabiti da zakrZljaju, poZute i osuse se
Neprija,telji uiiju
Prirodni neprijatelji u5iju Zder,u iii siSu u5i i tirne I
znatno spredavaju njihovo razmnaZ,rnje Najdes6i su
neprijatelji:
i
ril
BoZje oviice (Co,ccinella bipunctata, C. septem-
punctata, Chilocorus bipustulatus i dr t 6ije lidinke i
:l
ri
odras{i Jrukci Zderu lirst,ne uSi, a1i i krr/avu u,S. Njih
treba svakom zgodom Euvati, s ne ubijati. ,I,

240
241
;
T6
$
 U5iiari (Chrys6psy nesu jaja ns drrgim vlasastim
drZ'cilrra u kolonirje lisrtnikr uBi,. LiEinlka u5d6ara isisavajtr
listne uSi i ta[<o ih ubijaju.
Tamanjenje u5iju. plsksli zjmi sa vo6nim u v.odi
topiviim kar.boiineumom, a istim se putom u,ni3ta,vajr
i drugi Stetnici. Uzme se 8 do 10 kg karbolineuma na
100 litara vode, a za ko5tidavo vo6e i osjeiljivo bilje
6 litara na 100 litara vode.
Tamanjenje u5ijq 1;"1i. Napadnuta mjesta treba
prskati nikotinom, kojega se procijedi 1 i pol kg na
100 litara vode, a tu si mjelarrinu moZe sv.aki sanr
pripraviti, ako 0.b kg suhog smryljenog duhan,skog
lis6a namodi u g3 i pol litre voCe, u kcjoj se ottavi
duhan d.a se 1 dan namade, a drugog se dana teku6ina
odlije, fluhan istiSde, pak se isti duhan ponovno namofi
u toliko vode, kao i u prvcm sluiaju i to Z dana, a
zatirm se pdrnieBa, s,ve zajedno te se o,va ,dbibivena
teku6ina rnoZe ,up,ortrieibiiti za prrslkarrirje. Duihanr s,e
osuSi, te se kaelenjem s istim uni5tavaju takoeter u5i
na pr. u biljnicirna. Ina6e je vrlo dobar preparat
Nikopren (0.12 posto), Aphirlon te lWor.bafi,n i She]l
Biljobran ljetni.
Prskanjs sa nikotiniom i sapunovom juhom. Niko-
tinska otopina: kuha se 1 kg, riuha;rskih otpadaka u b
ZiZak t gtaha
litara voide. Kaid se ,ohlacii, raz,rired.i se rsa 100 lit. v,ode
i doda 250 grarns karlijevog saprunra, a:a,ztrorpljenorg u
5 litara kiSnice. neu'paljivo, bez ukusa i neotrovno. Sjeme se prska i-
Stritasta uS (Lecanium, Mytilapsis) ns vo6kama i na com poprska, dobro smie5a, a isto tako i pod ili san-
vinovoj lozi Siri se sve vi5e i vi5e. Merhovinu i ll3ajeve duk il]i vre6a. Zil.ak te b,iti unitern.
ostrugati i namazati vapnom te prskati vo6nim kartro- Repiini sja,inik (Meligethes aen,e'us). I-itdirnka i'zje'da
lineumorn kao Resolom ili Shell Biijobranom pra5nike i pesti6, a kornjaS cieli cviet. UniStava
zim-
skim. se prskan,jern a'nsensfi<irn sred]stvitrna i'li povlaienjetn
natrnazane daskare kakvim liepivi6 sredstvom Dobar
Stetnici na drugom bilju je: Gesarol.
Zidak tr grahu i u grasku (Bruc,hus) leZe jaja na Lucernin kornja (Phytho,cie,cta f'onnicata) jest nari-
mahunu, lirdirnlka zal,azi L1 zu,rlro i izjede ga. UniBtava
veei Stetnik lucerne, jer on ne samo da znatno sma-
.-qe,ako se srjene i,zl,ozi to lini o,d 500 C. Najibolji je njuje p,rilod, ved i onem,o,gm6uje usp'jeSni uzgoj Iu-
s'urlpoiroruglji{k. Na 100 kg .sjerrnena uzirna s,e 100 cm3
cerne. Korrnjas dbibro leti,, pa 'prema torn'u rnoze lako
sunlpororurglji0<a. Sjrerne se me,tnle ilri ,u ka/kav sanrdurk
s jednog lucernirsta prie6i ma drugir. Zern[<a lede ja'ja
ili' u hLrrpu. Na vi5e rrdesta ulide redena kol:iEin,a na 1id6e lucernre, iz k,ojih se nafi<on dvie serdLmic,eiz-
6u,rnpor,ougljiika,, .zatvorri il,i, p,okrije dohro s,a plahtarna leiu liiinke, kode grriam liB6e, a n,apadaju i semr,u
i1i ceradama, ,ostavi 2 sata tako ,i L1i,ak je uguien. VrIo stabtjiku. P,rezi;mljuje u zernlji. gdje se zakukulji i
je dobar Pharinol Shetl. To je sredstvo bez mirisa,
s l i i e d e 6 e gp r o l j e d a l z l i e 6 e k o r n d a 5 .

242 243
 Borrils js teZka na vr,lo velikLirn prloBtrimarnra,atri na
ylanlifn se dad,e lako pror;esti. Zaptazi li. se [<ornja6 iili
ljiinka ,u lucerni5itru. ojnda je n,ajbolj,e, da se lmcerna
odfnah p,o[<osi., d,a se izn,ese van i pus,ti, da korn,jsse
i iirbinl<e poj€die perad, a na strln ,l,urcenne nastr,aze se
slarnq i aa4la i. Istin,a, nastat 6e iteta, jer se izgubi je_
d.anr odkos. D,oibro je rnrj,esrt,o t,o/gg p,osipati neuljani
vapmlernLidtLlSik irli pak Zix/,o,vapno. Osim tc,ga dobra su
f az,na ansemF{ka srerdstva, ko jirna treba p,rsk,ati luce,r-
niSte ili joi bolje neo,trovni Gesarorl.
Nematroala (He'teroldera Schachtii). pqjavljuje se na
zemliiBtirna, gdje sre lucerrna iaa luc,erne de56e sije.
L,uceirn,a se slarb,o ,razviiia, i po;Iagano ugi)ba. Uz,rok je
jed,na rnala jegruijica, zvana nemaitodia, korja s,e za-
v'uie u sitoro koriende p,od koru i t,arn,orse hrani so&<,om
blljke.
MoZe se LrniBtiti! aik,o rse ne sije luce,rna, a, ni dhugo
b'irlje, Lnra,hoije ide nemattoda,, kaie sladoirrra repa, z,oh.
repitca i t. d.
Crveni pauk. prrsfl<.artisa 1 post,otnom narztortlin,otrn
Solbara ili rPolibarita.
I{upusara odnosno njegovb gusjenice najlakse se
suz,bjie sa 0.15 postotnim Nj.kopren,om ili Ge,sa,rolom.
B'uhada (Haltica i t. d.) 6e,te najbolje suzbiti upo-
trebom Aphidona ili Morbafina iii iti,l<orprena, Sheil
Biljobrana ljetnog, kojim treba poprskati .mlade bi jke
i okoilnu zemlju. Vrlo je dobar Gesarol.
Razne vrste biljnih stjenica (SoStars) uspjesno .se
tamane sa Nikoxr,rern,om, Aphidtnon i Morbafi,norn tc
Slreil,l Biljobranorn ljetnim i Gesar,olom.
Vilina g6sa (Cusrcutta-Tri,fo,li,i) rraasirrila se je silno
kod nas u zadnje vrieme. Upotreba €is{,og s;6sr"rru,
a osim toga, urniStavati i na polju. MoZe se rposkropiti
i ss l0-postotnom raztopin.om zelene galice.
NAJVAZNIJA SREDSTVA ZA UNISTAVANJE
BILJNIII BOLESTI I STETNII{A
Abavit-Novi universalno sredstvo za razkuZbu sviiu
vrsta sje,rnena. Potrebna kolidina 150 g na 100 ke
pSenic€.
Agrinrom, Derisov preparat za suzbijamje burhada
gusjenica, grozd,ovih moljaca, specijalno kasnijih po-
koljenja, jer nije Skodlljiv ljudskom zdravlju.
244
.dgroitin, sredsrtvo za poboljSanje moiivos,ti j lje-
pivcsti ruzto'pi'na za prskanje.
Anox, sredstv'o za pobijanje Zifn6g LiLka na LLInja-
ku. Zi'tnjak vaha iztrrrazniti pa ,zatim opradi' cieli p,o'tl,,
sv€ gred€ itd., a naroiito prukotirne u podu. 1 litra za
1 0 0k v a d r a t . r n e t a r a .
Antikriptoga n M bakarni pregrarat za suzbijanje
peronospore na vinovoj lozi i drugi[ bolesti.
Aphidon, za suzbijanje listnih u5i, Stitaste q!t, krva-
ve uSi i'trd. Podesan za ljetno i zimsko pnqkanje.
Arbokol ljepilo za gusjenice.
Aresin jest vapneni ansenat kao dodatak kalifornij.
skoj ili bordoskoj juhi za suzlbija'nje svih Stetnika u
vodarstvu, vinogradarstvu i ratars,tvu, koji nagrizaju
ze,lenrer dieiove biljke.
Arilan Zivin,o smedtstvo,z,a razkuLbtt s.jemena proitiv
fyrds snierti, srnjeZne pliersni i t. d.
Arsall arsernsko sredstvo s aluminij€rn za po ijanje
svi'h Ste,tnirka, koji nargrizav,aju zelene dielove bilj[<e.
Arsokol jest koloidalni arsenov preparat za prska.
nje, a sluii za suzbijanje raznih Stetnika u
vinogradarstvu i vo,6a,rstvu, koj i nagrizava j u
zel.ens dierlrove biljke.
Bakarno vapno N'osperal (OB 21) za suzbijanje pero-
nospor€ loz.e i hmelja te drugih bolesti.
Bakreni-Medtol pra5ak arserna i bal<ra za za,pra-.r
Sirzanje.
Ilakarno vapno rkred) >Sfinks< za suzbijanje pero-
nospore na vinovoj lozi i drugih boles,ti na vo6kama.
Bordo5ka juha (1 ili 2 kg modre galice i 1 ili 2 kg
vapn,a - itakle l(% il.] 216 ra,ztapina) za, p'cbijanje pe-
lono'spore na vinovoj I'ozi i hmelju te za pobijanje
raznih bolesti na vo,6kama i tvrde snieti na p5enici.
Buhad praSak struZi za suzibijanje raznih Stetrnika na
r'"odkarn,a a orsorbit'o pnotiv golih gursjenirca, listtrniih uBi
i stjenica.
Burgunclska juha isto Sto i bordoika juha samo Sto
:e mjesto vapna uizne Solvay soda.
Cerefan praBivo jest Zivin preparat za pra5enje sviju
vrs,ta sje,rnenja. Na 100 k,g sjemena urpotrebljava se za
psenicu i raZ 150 grama, za jedam 200 grama, zob 350
grama i sladornu repu 600 grama.
215
 Ceretan m,odivo jest Zivin preparat za modenje sje-
f i I e n a , a z a L c u z b i j a n L j e t, v , r d e , * s r n i , e t i p L S e n , i , c e , . r a z i i
jedma, trrrugavosti j€dma, prna.Snesn.ieti zobi, trulen je
korriena repe i lana itci.
Cijanovoclift sredstvo za uniStavanje raznih Stet-
nika.
Davolji prah za suzbijanje
1t.d.
Dufornova smjesa. Izmieia se 100 1i't. v,ode i 1.5 kB
buhaia sir 1.5-2 kg kalijevog sapuna. Upotrerbijava se
kao buha6.
I)entlrin i Neoclenrlrin jesu vo6ni karbolineumi
prskan je vo6aka protiv Stitast€ usi i drugih Stetrlil<a.
Drepin preiparat arsena u praSini za suzbijanje bu-
haia poglavito na hmeh'u.
Exoalin pro[iv libtn'ih urii, gusjendrca i drrugih Stef-
nika.
Drysit upotrebljava se l/6 protiv oidiuma i crve.
nog pauka itd.
Formit za uini3tavanje korova.
Formalin za uniitavanje tv,rde snieti na p6enici.
Fuklas,in je bezbakarno sredstvo 2s ssTfijsnje
lonospore u vinogradarstvu i fusikladiuma u vo6arstvu
Fundal .lozni je bezbakarno i bezarsensk'o sre'dstvo
za istovremeno suzbijanje peronospore i crva grozdo-
vog moljca.
Funalal vodni je bezbakarno i bezarsensko sredstvo
za istodobno suzbijanje gljiviinih
koji grizu pupoljke, plodove i lii6e u vodarstvu.
Fundal za pra5enje je bezbakreno i bezarsensko
s r e d s t v o z a i s t , o v r e n ' n e n os u z b l j a n j e p e r o n o s p o r e i c r v a
o.nzri-n.o m^li.o
Germisan jest Zivin preparat za pobi jan je tvrde
i1i srrdljive snieti, p,a sn jein,e plie,sni, prugastc
sni,eti itd.
Gesarol je neotrovno sredstv,o, koje se upotrebljuje
za uniitavanje svih Stetnika, koji nagrizaju zelene die-
love biljke. tPre,ma toil:nu Gesarol uniStava najrazllbitije
Stetnike kao jabudnog i Sljivovog savijada, jabudnog
cvje{ara, jabudnog rnoljca, groZdanog moljca, mr'a-
zovca, Sljivinu osicn. repidnog sjajnika, razne vrste
buhaia i t. d. MoZe se upotriebiti za napra5ivanie i za
216
prskanjc a smrtonosno djeluje kao dodirno sredstvo. i
kao Zeluddani otrov.
Gralit: arsenov prah, kojim treba uni3tavati crva
grozd,ovog rno jca, razne gusjenice i slidne Ste{nike,
koji nagrizavaj'u liSde i plo,dov€. Upotrebljava se kao
prah.
vrlca (meda), iohara
Grodyl - N jest srredlstvo z,a suzbijan,je i)fntog i,i'ika
r-r izprraZnjenim sip,rermiStima. Nerna neugodinog rniritsa,
a rad je vrlo jed,nostavan.
I. G, zelenilo jest arsensko sredstvo kao dodatak
bordo3koj juhi a za suzbijanje raznih Stetinika, koji
za
nagriz'avajnr zelene direlo,ve bi1ja'
Hora plin za uni5tavanje poljslkih miSeva, voluha-
rica. parcova, krtova, osa, strS€na itd., dal<le Stetnik,a,
koji Zive u rupama, hodnicima, dupliima itd.
I(alijev sapun: prro;tiv lis'tne uSrit.
Karsan sreidrstvo protiv vanjske gtnjilezi krumpira,
ridodatak raznirn otopinama za
Koloitlarlna smola
prskanje, d.a s,e sredsfva bolje lie'pe.
Kvasija ili gorkun drvo sl,uZi protiv lisnih uSi. Spre-
pe- ma .se ovako: l-71f 2 kg smrvlje'nog drva kvasije moii
.qe 24 sata u 2 litre vode. Zatim se kuha da dobro
uzavrd a oLndaop€t pusti 24 sata na miru, zatim se
ociedi i sa'drZaj od 2 litre ulije u 98 litara vode,
kojoj se doda i 21/: kg kalijevog sapuna, koji se prije
Iaz(o,pi u neito matlo. vrruoe vordre.
Lepit plinski naboji za uniitavanje mi5eva itd.
bolesti i itetnika,
Lepit zrnca za uniStavanje miSeva.
Lepit, praiak, sredstvo za tamanjenje mi5eva itd.
Mixdrin jest protiv sti'uaste ubi i drugih Stetnika.
Iflodra galica za eruzbijanje peron'Ilosipore, tvrdt:
snie'ti, 'raznrith bolersti na, vortkama itd.
Morbafin jerst sr€,dstvo za suzbijanje sviju vrsta
listniih uSi i bruhada na 1iS6u.
Me,ritol jest arse,nov pr€parat za zaprasivanje i za
.quzlcijanie svi,h 3tetn,ika,, koji nagriaavaju ze'Iene die-
Iove biljke.
Nikopren, nilkotinski prepara't za suz,bidan,je listn:ih
uSi, gusjenica, grozdov,og moljca, jabildnog prelca, ku- i
pusara iitd. Koncentracije 0.12-0.15Vo. i
Nikotinske otopine: pirioltiv listne uBi. I
i
247
t
 kukaca
|litrozan se upofrebljuje protiv gusjcnica zlato- Poiasi Betanaftol protiv lidinaka i drugih
l<raja i mrazovca te hrusta. Suzbijanje hrusta postalo na vo6kafna'
ie sada moguCe. Zatirn protiv Phytodecta fornicata Polybarit jest surmporno sredstvo. Upotrelbljava se
(luce'rkina bu,ba), jabudnog crva i drugih gusjenica na protiv gliividnih bol€sti i Stetnih kmkaca na vo6karna'
-irrnelju
vo6kama, maslinove grizlice i t. d. Budu,6i da je za i ukrarnom biljru. On sadrZaje u sebi sve
sa-
liude i doma6e Zivotinje neotrovan, predstavlja veliki nalaze sumpornovaprnenoj juhi'
stavine, koje se s
napredak i om,ogu6uje suzbijanje Stetnika svugdje, go-
gdje to do sada zbog otrovnosti nije bilo rnogu6e. Raphanit je sreds'tvo za pobijanje 'dir'{je repice'
ruSice i o.stalih korova u usievima.
Nitrozan koji je spravdjen na ,osnovi jedne organske
boje. Nifrozan je tekudina zagasito Zute boje. Poslije Resol je,st doma6i vodn! karbolineu'm. [<oji se rabi
jaja5ass,i lidi-
prskanja osfaju na drvedu tragovi Zruteboje, St,o oimo- u borbi protiv ititaste uBi, krvave urSi,
guiuje todni nadzor prskanja, a mahovina i li3ajevi naka raznih kukaca, pa protiv liiajeva i mahovina'
poslije krafikog vremena odpadnu. Nitroean se upo- Se'linon N je sredstvo za zimsko prskanje' Up'otreb-
trebljava u 10/o-noj - 'pre-
1%%-noj koncentraciji. Sred- raztopini od 2(% za zi'msko suzbi;janje
ljava se u-gusjenlca
stvo, treha do'bro izmieSati sa vcdom i time ie teku6ina ,i-t:"ii.h s,avijada kao i kovrdavo'sti loze i
23 trlrskanje gotova. Stitaite n5i: u raztopini od lft za zimsko prskanie vo-
Nitrozan suzbija: Mahovine I liSajeve, listne i itita- taka za tamanjenje prezimljelih oLrlika Btetnika kao
ste uii, krvavu uS, listne smotavce. s11'snsg pauka, iistne uii, Stitaste uBi (Sliivina Stitasta u5, kalifornijski
jaja i gusjenice smotavca i mrazovca, zatim krastavost,
Stita5), jabudne buhe, savijada pupova' zlatok'raia, mra-
plie,san ili m'o'niliju, 1ug ili p'epelnicu, kovrdav,ost i dru- ,ovca,.surnika, Eubara, jabu6nog moljca, m'oljca kesi-
96 gtjividne bolesti. tara kao i protiv lisajeva. Selinon ie otrov'
Nosperal (OB 21) je koncentrirani bakreni preparat
za suzbijanje p€ronospore na lozi i hmelju, Shell biliobran zi;mski i€st uljani preparat koji sluZi
Nosprasit je kombinovano bakreno arsensko sred. za zirnsko prskanje vo6aka, u borbi, protiv Stitastih
,stvo za istodobno suzbijanje grozidovog moljca. zavi- udiju (narodit'o San Jors6), jaja listnLirhusiiju' krrvave us1'
jada, Skorovade, gusjenica gubarevih, suzn'ikovih, zla- gubarevih jaja i protiv ostalih Stertnika. koii se mogu
tokraj€vih i drugih, jabukovih savijada, buhada, te Jvinn puierm uLniB,tavafil Virl'o' se d'olb'ro rnieda sra bon:-
peron'ospore na vinovoj lozi i hmelju, Monilije i Fusi- doil<om juhorn.
clardiuma na vo6kama. Ne treba dodati vapna. lietni jest uiljeno piretrinski pr€
Shell bilidbran
Olovni arsenat Scheringzaprskanje protiv Stetnika, parat, k'oil sluZi za suzbijanrje raznirh Stetnika (gtlsje-
(do-
lioji nagrizavaj'u ze,lene dielove biljke. ni"", iitt.tit u3iiu, crvi i t. d.) kao kontaktni -otrov
Ortostan jest Zi,virn pnepaffat za porbijatnle tvridc dirni otrov). On sluZi za ljetno pnskanje vo6at]<a'
:{oieti, sm,jeZne pliesnti i drugih boleisti na biJjru, kojc Shering ljepivo za gr.rsjenice'
e m o g u p o ' b i . j a l ik e m i e k i m s r e . L t 1 . i m a . Solba,r. Ovo se sredstvo urpotrehljava za suzbijanie
Pharinol-Shlell sluZi z,a razkui.enje mlinova, najrazlibitijih bolesti i Stetnika u vinogradarstvu, vo-
skla-
zirnir za
driifa Zitarica, pivare, pekare, tvornice tjestenina s1a- 6arstnru i povr6arsrtvu,, 3%-t'ne, razt'o'pin,a slu'Zi
dora i t. d. UniStava bra3nenog ,rnoljca. Zitnog ZiSka i poti:"":" lt"tttik" i njiho\/ih iaia, za suzbijanje atka-
- Phylocoptes vitis)' Lieti
moljca te nji,hove lidinke i jaja. Sredstvo je bez mirisa, rinoie loze (diiak, me'UaS
ukrisa, neupaljivo i ne,otrovno za ljude i toplokrvne se u \%-tnoi raztopini uspje3no upotrebliava za suzbi-
Zivofinj e. janje oidiuma na vin'ovoj lozi i drugom kulturnom
pi-uno bakarni preparat za suzbijanje peronospore, nilju, tu za uni5tavanje kovriavosti lista na breskva-

218 249
 ma, kovriavosi vi,nove loze, grjnje, kirastavorsti, 2. da se prevozna sredstva /arazenih sadnita, ui u
orve_
n,og pauka i t. d. kom slu[a,j'u, ne upotrrerbljavaju i za, priievo'z desinseili-
Sul,ikol jes,t pals;6r1ri. surm.porni tirrani,hsad,nica.
prepara,t topiv u
yodil.." s.luii za suz,bijanje oidi,urnq 3. da se t'oEno up,otriebi [r'rqpisrana korn'ce'ntracii '
fori i
d'r rgih. nllier9rg na kultrL;,rrnorrn
birjju. "u-'"i"ouo: cijanovodika (Zykl o n a R.,, u razmjeru prerna za-
Svajnfurtsko zelenilo za unistavan je prernnini izbe.
, svih
'-'- 'Stetnirka
koji nagrizavaju zelene dielove
biliaka. 4- da. za vt'ierne tralanrJa desins'ekci'ie l,ottrilina u [zPl
Urania zelenilo jest arsenov prefarat. bude naimainje 120 C i
Uspiulun je srnedlstvo za dezin,tekciijru traJanja
. . -.'"if."Zin""
korirena vorcnih 5. da iqe sav,jes'tnro ordrZi prropisn,o virieme
sa,drni
ca te iklij arliAtar, r, ciesinsekcije.
:.1":-ritlh
sJern€na. fro"rt oE
"" DesiLnsekciju o;bavlia samo struinjak'
Vapneni arsenat Scherin3 (lleritci ze prskanje)
,...v3Pt"tti. d uSik protiv divljr: r.epice goruSice, VOCARI: obratite se s povjerenjcm na:
rrcrnKt, puZeva i brojnih Stetnika. razrrih
V_o6ni karbolineumi ZAVOD ZA ZASTITU VOEAKA OD STETNIKA I
_ j e s u : Dendrin,
R€soI. Neodendrin _
BOLES|II ZAGREB
Zelena, galica l:urol,lv mruha, z,a ulica br. 50.
ji3ta i t. d., protiv razkru2bu staja, gnro- Gundulideva
kolere perad,i protiv korova i
t. d.
Zelio-pasta protiv Stakora i rovca.
Zelio-zrnca pr.otiv mi5eva,
Svi preparati,
norg arsena,
,?
kojj
mo,gu se 'up,o,t,riebiti
v r i r e t r n e c v a r r t r n r , j { , ei
sadrZavaju ,)l,rv_
samo
),HORA" PLIN
Freprosredno pc-
slije cvatnje. za unistavanie
kudnih i poliskih mi6eva, Stakora
DESINSEKCIJA SADNICA hrdaka, voluharica i dru$ih Ste-
Da b,ir s.e sp,riodil,o.sirerrje
zava,ze Eazvaianljem sad- tnika, koii Zive u Supliinanra, dupllima
.
nlrca 12 ,r'aziqadtrirlcau ositale
je potrebno., da se sadnice
dielove dfZave, i h s l i i n i m k a o o s a , s t r S l i e n ai d r u g i h
prije odpreme Oeul.r"etolrra;u.
"aofrfaoOro kukaca'
T'r-'se obavlja tak.oaler sa cilinovcldif.orn
lii-u"'o.rrelrn 5igurno tljetrovanje
cijan,ovod,idnim preparatoln
FAHLBERG -
i-i to ,t,
u pokretnim .zvki;';';;;
ili u stalmrm lzbama
po mogu6nosti savrjeno odreden,og ob,ujma LIST
zatvorene i gri j;ntja ,koO Chemisohe Fabriken
vanjske lopline ispod 120 Celsiusa. Aktiengesellschaft
Da desinsekci ja savr5eno rrspije Magaleburg-Sii'Lost
; zdrave sadr.rtce
napuste izbu rnora se najstroZe p"ip""iti"" Privrea:nene ohavj es'ti:
oi"i
B. PEEAR
.. lzbu,
,l;-9"_-9sobtje,-.$,oje dovozi i me6e z.r,raZene sadnice
u ni u koliko ne d,olazi Z A G R E B, Kralja Toima5evi6a u1' 29
u Uoair ni sa'.ro,bl;",,'
koje. vadi iz izbe i krca
u vagon ili odvozna kola
sadnice, niti pa[< sa samim
desinserktir;;irri r-"-a.r""*".
2s0 251
 Ix. sTOe ansTVO daljem 'uzgo'ju, osrohi'to,murZko. jer brk trim 3io oploflule
sezronski vi-(e od 80 knava rnoZe vrlo ;brizo rlltiecati na
poboljianje govedamstva u rp'odedlin'ornkraj'u, naravu"'
alko je sam dotrar. Razplodnlir rbikovi, korji irnatdtu tordLne
GLAVNA NACELA IJ^G\JA GovEDA navode o rnljebnosti majke, bake itd., daleko se vi5e
ciene p,rri ordtk'ulpru,nrego bikovi i s inajbolioim vaniBti-
Osno,va nraLlJrednorg nadin,a uzgclja sva- g,ovelda je norm, alio takvih podartak,a nerna,ju.
kako pa,Bnjak, i to zdrav I
Do, n€,dav_ U matifni se list 'unrose i podJatci o vrilednosti ekste-
no rse d,rZalo, da srnro-jedino"""a"i-plSrri"ui..
, mzgojiti rije,rinirh rniera. Do,bra elksterijerrna grada obidno nam
d,obro blago ,i promladak, "tlafrir-"*uta;i
gu6nost prayilnre izrhrane,, ;." "r^ .il ?i^ drrr* _o_ ukazuje na dloLlro grl,o uorb6e! i,ako to ne rn'ora uvie;li
;;;";;^:.1 t"*Lo sLu ,to in,o_ bitl. S;akako. da je bolje obiektivno pros'udivanje eks-
vij,a iztraZrivarnja p,okarzala,
t" pn]"Aplos,i'ir,t , p"Aiponu terijerne grade p,onnor6u tod:nrih izmjerra, inerg'o suhJeil<-
{kriva. Danas s,e zn.adei,a, uu
,u o"#oi";",a, rn,oZe pre_ tivno, koje se u gl,avn'om te'melji na naSim lidnim rxtls-
hra;niti m'uzara, koja daje
fS_Zli
-'i"i Xe'';;€iks ri,ns1ry1o. cima o io'tibno,j Zivotinji. ee,sto se dog'ordli da i nat-
bez ika,kv,org nadlorhrarrrjiva,n:".
,i,_rtu; uri"A,i i bo,lja Ziv'ortinj,a pnri trome strada, radi toga na Dr' stt.r
za rmtadu st,oku, ko,ja se
naJazi *;;r;;;;. ord naj- irna ruZnu glavu, neohrezanre pa(pke itd', p'a n'e ostavlia
ranije mlardo,sti rnr
d.mi6im 'fr
;ilil;",,"lX#il:$l',u,Ti,,l""[l.T.";:f na o,ojenite,lja Povoljan utisak.
Na ko,ncu val,ja qp,oirnreru;,ti,da je vril'o vai'arn iirnbenlk
distorm zrraku i s,r,ncu. Da ..ie on,o, Sio
razvor.lu na pri u,nap,reden ju govedarsrtva ditave 6r'orkrrarjin'e'prir"-
paSi postign,e uzdrii,-i "*", smo-
s a r d u v ap r d ; ; ; ; , Lor"^. ur"_ divanjer iz oZhi i sa,jrnova, k'oji na.m p're'dstavldai'u
dJiti i ,p'rostrane i z,radne staje,
,u 1k,6jims sicrka nre te blti t|Lr razplodtnoig trlarga, diafrasnrje stamje i smjerrntce'
nartiska:na ;.ed,na,na drurgu"
n'o prirlike, dta udtoibnioleg,n,e
nego !A;"*0"'i*"ti tlovolj_ kojima va1j,a ud,arriti prri unapretle:nju'
I 0,. osim to.ga
Je Ln.eoibhordrro portrerbn,3 i ,d,r"va ""'rA-"ri.Ora"a,'U":"
gu6iti ubrzava,nje proizvodno,g 6e ,ormo_ UZGOJ TEI-ETA
plroces,a u govedalstvrl
t j. p,ove,6anje rarnrozrelosti_ lrlakon dro aak,a rnlade Zi'v'otinrie nLa svi'et (telenia)
Od pir.irode slaba grla. sa slabim pruZen nam je materijail, lLz k'ojeg tm'o'Zetmorazurrln'Im
_. nasljedFtvenim oso. postu,pkom uzgojiti Zivotinju, koja ie najbolje odgo-
binarna, ne 6e nam dati
.niti
Zerljnih postied,aka,. D" ni -ogii"" "":n"i:"*OrZanje po_ v,arati naSirn potrebama. Da ibi to grosttigllirpoLtteibnc
bolja grrla, iz na.irboljirh p,ooo,Ji.,.*, naj_ narn je znarnj'e, izkustv,o i liubav Lple'rnra poisilu, koji
""i"f.-'"A"nUatri
to ml,okmo vooi,u
todne maL,tidne cbavljarnor. U danainjs nalprredno'doba s'toje stoL'a'r'una
knjir se, [f,;""r;;;i^o
razpt,ord spoiscbna grta poje,ain,e" g"Oio,n"i-.Jr"sno s v a z , a nazpotaganje osiLm isanih '.rput'a, 'j'os 'i ,reizna prormro'lna
uLdrqgs,lx pojedin,e uia,ruEe. 6vih sredstva, kolja rnu se nudrj'a,j;u ka,o' polrnof u nieg'ovtl
z"- .;;;;: ;;r" po,st,oji
posebni martidnii list, ra'du.
u koji se unrosli n,iergcvo pod-
rietl,o, ltrlFoizvordtne Iza srstrnrozavrierxog 'telenrja p,o,d,rnertne se tele ;maJci,
mjere v-a njsti; -Jir#ij"j"ff :,i.,1,"1X'li* : da ga orbliZe ili bo;Ije reldeno, posu5i. Ako
je krarra
v o d i t i I n a d z o r"';
p r o i z v o d n i e t f r o n t r n t u - p r o"ilflilii?"
i u k t i v n o s".1
ti),
p,rvotel,l<a iii se inade ne'6rka, da to oldirni, 'on'da pospe-
a to j'e krod gove,ciranajde,sie rrnt;ednosi. rno po teletu ma o' p'osidar, ko,je ktrava raastrojri olbli\zati
ilnJrola
norsti ,prrorvo'dise p,o t. zrv. rkorntrolnim'-lrZnJ",rnr, mijed- pa se tatko navikne i ohiiZe diltavo' te'Ie. AEo ni to ne
provode kontroini t o:" p,orrnade,ondla mrorarno sarnj tele posu'sirti. eirn 'se tele
asiste,nti. Kontrola m.rrrt,str r,ruiko_
koje
ro iztakne k,rave s narjboljilm prodrutfiv-: nosusi, nastoji ,cl,oriidro'sise, d,a s'e nadojli rnfljeziVa''
sposobn,o_
stlrna, pa 6erno rliih,ovo potornstvo rnru je svakako neroibhodnro port'relburo',ne sarno rladii p'l'o- l
osobito cieniti u
ii!6.enja sm'olastih naslaga u crievima, koie se tu na-
I

252
253
 laz.e iza ler.enja. nego i ra,di
1oga, St,o je on.o neobidno ne da n,ado,knaditi. Dvades,etalk daLna ,\za telen j,a mo -
dobra hrana mla,dom snsavcu, Zerno teletu ponuditi d,o'brog livadnog sierna, da ga pre-
koji u prwi.rn da.nima
lreba mno,gort,anh soii-',' rhJ' bire po vo ji. Te 'e se polako prriudava na suroviiu
lt.:?ti.
rbJet,ar'raevina [i'o'uurrr:ir;r-' hra'nu i Zeludci m'u se p,o,st'epenorazvijaju. Kako tele
u hrani, a ba$ 1im u. -^"f*ii,
Buduii da su Zetudci mlSdg€ u teZini n,apreduje, tako mu se pomalo pohranjuje i
t"r"L "Jfllr":."^ljezivn. i, ,.oru
primiti srmo oqrenidenu.k.olidin.u krepka krma i to najbolje zobena pr'ekrupa, a nikako
_J:*r'iu""rufl :u po_
trerbn,o da teJe dro,ji nekouko kukuruzn'a i1i ku,kurrurzno b'raino. Iza B-12 sedmica se
ve6im gojidbama p,orstisne tako,
d:urta preko .darna. 1o *. .,., podinje,s od,bijanjem, k,o'je rnora us,liediti postepeno
ia ;;;fu 8 dana
krava,i. tete drZe u posebno
n "; u trajanju od 1 danal do 3 mjeseca. Najprije se ostavi
po voljir slobodn.o dojiti, -oz.
"
kad -";; h : . i r . * ' s i j " ' i u i u tel,etu polovina mlieka, a ostatak se namiri obr'anim
il;;i;.'"'
mllekom ili druigorm krepkom lkrrno,m. za'tim se pusti
Kollko trebc. tele mlleka? teletu samo iedna sisa, zatim ssmo dra izdoii, nakou
je sojidbama.to dega s'e tele pu5ta sam,o jedarnp'ut ili dvaput da doji
nezgodn,o radi pqmarnJ_ i ko,naino se posve ,odbije. Na taj nadin se i lele po-
r,-"^Y_T.?l,rj-
a n J a p , r , o s t o r , am
, edutim
na takvim p"r:"airnn.
dovoljno radnq snage na razpolaganju, ,rn, stepeir.o odvikne od mliek,a i navikne na novu hranu,
s €j u p r i _
lako "O a i krrava n.e usteZc mlieko, poslije odbijalnja' Iza ko-
des6epodmetne;majii, A"'*" ,,Joo:r.n._
iT'
cunai1se,":,1"]u. n,adnogod,bi6a pohranjuje se te etu otaiTa i zobena pre-
da tele treba obiinore.rr*, durr"17a-JJ'iuro
svoje Zive vage mlieka d.nevno.af.,; oa krupa po v,o ji da jede koliko mu trreba. Tako srno
(y tT,rvatstkoj)vs.ie krod porod,a"rrrr'"L. da na5a sigurrni, da tele nismo prik'ratili u hrani i da 6e s'e
i_.]"9.
znadi da u podetku trreba teleiu ae, ,, razvoj normaln.o ,odvij,ati. Obr,oci postepeno rastu do
mlieka. Kasnije lnebe tete 1/5 d""";;"A-io^lo
.k" s_u t, Sesto.grnjeseca, kad se tele moZe po'malo p'ust,ati i rn'a
do li;'llve"ile"'13'n*,,l
mrie_ pabu, te ga o,d tog vrernena ,nazivamo june (junad).
ka. sto dini oko ?_10 ks nlier<o
ranima se to mtieko porrrani ,i;;;;
tj -^.;;;;;ih obroka, . Tele se mora kretati
la tek u detvrtoj sedmici se prede "
,doje,nje.Mli.eko se moZe pohra,ni,ti t*L."tro rno_
ifi t"f.,J'^aJ'u" t.t" Kako se ''iele naglo razvija, a rnij'e uram svrha da ga
napaja ili da podoji rnater.
utovirno, n,ego da dobije jake i o'bilne mi3i6e, to se
rnoramo io5 od prvih d,ana po,brinuti. da tele ima do-
Kako dryo treba tele dorjifi?
vo'ljno mjes'ta za krretanje. Kod Lnas se n'a to ne 'daje
.Te16
f1s5a dojiti kroz najrnanje
Sest sed,rnica puno
-upo_".r*tu. nikakova paZnja. Tele se o'dmah iza telenja u najviSc
mlieko 'i to on,u kolidirnu, sludajeva p,riveZ,e,uz jesle, gdlje ostane, dok n'e odraste
koja je napried
'p"utui."o
Ved iza Sest sedmica noZerno ili dok ne ode mesaru. U prvim danima tele se moZe
i*ot-eti tere
odbijati, ako nam na rrazpolagain;e
*to:l oniije zaranrlt ostaviti u telidaku, t. 'j. maloj prregra'di u 5tali odre-
s kojirna eemo terlio ,tijenoj za te1ad. Nakon prvih 15 dan,a treba da ide rna
I-l:o1kih _-krlniva, neiornaairr
mtieko. K animo li tele osbaviti za razplod. zrdk i dar se na zrak11 zadry'ava dim viSe. Na koji 6e
orJ" :" o"_
trebno da d,oji najrnanj,e 8_12
d;l;;; a-ior;u se to nadin rie3iti ovisi o pojedin:r'orn gospodarru, ovdje
rz
nego B. Svaka se mlada Zivo,tinja ,u, p,rvi1rr
d.r,irnu ."_ moZerno sam'o to iko re6i. d,a je to neo;bhodrr-ropo-
k,on poro,da najbrZe r€zvija. Tato te-le trebno. Kre6e li se tele dovoljno, to se ono n'avikne
nr"lfr'6 mje_
seci iz,a porroda postigne orko 40.0/o na svoju oko inu, p,ostaie pitomo, a to i,e za nolrmalan
oO " konadnog ,raz_
kornca_prrve godine posti,g:ne daljih 20rJ/0,
da_ uzgoj teleta vlrlo va'Zna dinjenica. - Sve red'eno rn'oze-
,u?ru,,d:,
Kle daleko preko poiovice razvoja odpada razvoj
na prvu mo sabrrati u palriedi: Teletu za normalan
godinu ,,a od toga opet najve6i tretra 5to vi5e zraka, krefania, 5unsa,, [isto6e, ztlrave
ail ,naS-,na nou" _r"-
sece. Ono,, Sto s,e izgubi u prrrim danime,
io se viSe hrane i paZnje s gospoilareve strane!

254 25s
 ix
t
VANJSKI IZGLED i
DOBRE KRA.VE MUZARE ratlanja, koji se desrto opetuje, te raavitak mliedne
Zliezde, koji je s time u svezi. l
Gliavna vanjska ,oznak.a d,obrih krava rnutzara lezi u lli

tome, da sve te Zivotinje fiitavorn svojom

Jedna od glavnih oznaka ove krave muzare je la- i
ojavom gana, razmjerno dugadka i uzka glava, 'velike, rrnirne
d,aju ulisak Zenskg rpodpune Zenske. faj utisaf
Zivo- 1
li'nja daj,e ved rord svoj.e mlad,osti. Dapade oii, gladki i tvrdi rogovi. Vrat je dugadak i uzak.
i ko,.l bik,orva
koji pripadaju toj ira,si o,paZa se jako ta Zenska linija. Gornji (vezani) udovi su kradi, dAnji (slobodnt) su duZi.
Tarno, gdje se rad,i ,o, tome da se rnliednost
Rep je d'ugaiak i tanak. Ple6s su krailra. tn vta i
_ uZ okomitija nego tri kod rase, koju driimo za meso. Crta
redovitu plodhost (Zenskr,h) razpl,odnih iivotinja _ letta j,e sk'o,ro ravna, no kod. starrijih Ziv,o,tinja malo
dovedq d,o stanovitog vrhurnca, moraiu s,e jivotinje
od najranije mladoMi od,gaja,ti drugadije od
ved uleknuta. Z'djelica j,e dugadka. prs,a nisu ,odviSe velike
nadina, ko_ i dr.lboka,ali su dugadka. Bedro ie duie i obidno neBto
jim odgajarno i kako hraniffro Zivotinje
za klanJe. U u%enego Ii kod pasmine koje driimo ,radi m€sa.
naSem sludaju! kad ho6erno da povisirno mliednost
do najve6eg mogu6eg stepena, prehrana ne smije
biti
takro orbilna kao [<rod Zivo,tinja, koje f.ovimo za klanje. PNIPUSTANJE KRAVA
Iiod krava, koje drZimo radi rnlieka, postaju nji_
Pustiti krra\7-Jnakon teleqja, a posUje prvih zrna-
ho'vi proibavni organi (Eeludac i crievai uslied uobi_ kova lelje za qraren.iernodmah k biku nlogu6e je, all
dajenog naEina izhrane veorrna rprostrani, Bto ima nije svrsristro'clnoi n'toZe se dak srnatrati k,ao krupna
oper
za posljedicu .obtere6enje trbu,Bne stiiene. Zbog toga pogrjeska. jer to se pro'tivi prrirodnim zako,ndmaI re-
se crta led,ja mora svinuti, a cfta trrbuine strane lz= do,vno irna Stetnih posljedica.
gup'6iti prrema dolje.
U davno doba, nrad krava jo,E nije bila dornada Zi-
D,osta kasino dozrievanje krava, koje pripadaju votinja, nego je Zivjela slobodn'ou prirodi, kao ito da-
pasnxini, 'koja se ,od!,ikuje jakorn
l,ieno36u, ime. za nas joS Zive mnoge Zivotinje, ona se telila iedan pul
posljedicu, da se i fl<osti kao i pojedini godiinje i to tako, da j,e izhnaina teleta bila p,rirodnim
udovi, a i
sama hrbtenjaea jade razviju u duZinu. e oOtuOa putem osigur,an,a.U toku stoljedirns drianja krave kao
sti:-
edi' ,opet i znatno ve6a visina i u,ob6e jaEi razvoj domace Zivotinjs postigl,o s,e ,j,s pos,terpeno(nalr€n Sto
ii_
tavo,g trw)a. F.iaiolo5kii procesi, koji leZe u os,Ilovi, jake je 6oqrjek pirsuzeo brigu za nienru hranu) da paren,je
mlieEnosti, kao i ditav sustav izhrane nasturpa bez obzira, na godii3nje do,ba. Kao posljedica
i nadiina postu_
panja sa Zivotinjorn prouzroksjql jade disanje usl,ied toga doFl.i smo do toga, dar se krava teli u toku bitave
grudnog koda. Naravnoi d,a su urslied godine, dapa6e rnoglo s,e je i ,odstupiti o'd srtar,o,gp,ra-
toga i rebra jaia
i odpor,nija. Rebra s6 u zadnjirn dielovima jade
izdi_ vi,l.a - d1a u totrru jedne gordine nastupLi sam,o jedlno
gnuta a pro$tori mectu njirna telerqje - tako da s'e telenje dogacla ve6 nakoffr deset
Siri.
Sve ove oznake odlikuju dalde govedo, kod kojega ili .iedanaestmjeseci p'onovno.
je mlied.nost razvijena u visokorn
st@enu, dok je na- Thkav pastupak dorveo bi do p'rerane iztm6enos'ti
kl'orrorst za s'tvara,nje ,mesa i rnasti nezrtatna. Za,to krave, njeziria bi odporna snaga i tjelesna sposobinost
rno-
Zemo i vidjeti, da su mi5i6i, na koje se inade iuviek spala. Zbo,g toga valja paziti osobito kod krava, koje
ta_
loZir mast, veoms slabo razviieni. daju mn'ogo mlie'ka, da i te pr,erano ne prip'u5taino
Osobito se razvija,ju biku. Nasuprot tornu mogu se krave, koje daju manje
kod goveda, koja pripadaj,n
plyninl kgja se odlitkuje sv,ojorn mliednoi6u, nrlieka,,aLjade su fjelesrnegradje ranije p'ripuStati, jer
strainjd
dielovi tiela. I to u duljinu, ,iririnu i debiljinu. Torne
ne postoji tolika opasnost od tjelesnog izcrpljenja.
dorpnino,si izhrana pl,oda u utrobi kao i sarn proces A pogo ovu to moZemo udiniti, kad imamo gospodar-
slaih vaZnih razloga, da dina prije dobijemo tele. U
?56
257
sva[<om sluEaju nije ,oplodjenje za vrlerne prv,og pa-
rrernj.a nakon teleinja L<asvim sdgiltrno, jer s'e u tako
lcratkom vr€men'u n,ije rno,gla rnaterni,ca kod srvake
knave steginuti.
Kord kobile stvar srt'oji drurgadije' Tu je p,ripuL3tanje
neposredn,o nakorn Z<irebljenja pLrinodno, jerr kobila nosi
jedanaest mjeseci i jer je ve6 u davna vremena, kad
je Zivjela slobo'dn'o u prirodi, do'bivala mlade u isto
doiba. Preporuda se pustiti ju odmah i zbog toga' Sto
j,e rnogudn'o'st o'plodenia nejve6a. T'u dekle vidimo
prreost,atak p,r'votni,h prirodnih o,bidaja.
Krava mettutim nosi u normal.nim uslovima sarnro
devet mjeseci i ima na taj nadin od sams p'rirode ord
telenia p,a do ponorvne stelnosrt'i poBtedu, od po prrilirci
tri mjese'ca. Bez jak'og i vaEn'or.q ra'zloga ne valja p'o-
stu&ati pno,tiv ovog pri:ro'd'no'g zakoina, te kravu p'o-
novno voditi biku ve6 nakon osam do deset sedmica,
Nakon telenja krava se mora doibrorn hran'om i nje-
gom tako opo'raviti, kako bi b'ila postignuta naive-
6a koliiina mlie,ka, koju ona rnoZe dati. Ako me-
djutim krave odmah pripustirno i ako ostanu steo-
ne, ne 6e one nikada mo6i dose6i najvi5u, prirodjenu
im visinu davanja mlieka i one 6e onda naravno
mo,rati raz,odarrati svog gosrpoda,ra.
Zivoti'nrjs[<o tielo tr.eba ke,o i dovjedje svoj odrnor.
U takav ,odrnorr rspa'da i postedno vrieme o,d najrna'
nje osam sedmica od telenja do slie'de6eg parenja.
To ima svoj uzrrok i u tonte da su mate,'nica i m,lie[-
ne Zliezde u medlusoLrnorn djelovanju. U zadnjim sed-
micama. kad se sva razp,ol,oZiv'a hrana troSi za tele,
koje raste u utr,obi krave, mora da rnliedna i'liezda
bude u p'o'dpunorn miru. U prva dva mjes,eca nakon
te'lerrja kao djelovanje mlie'dne Lliezde dostiZu svoju
na'jve6'ur spos,obnost, mora s€ rnaternica postedjeti.
Akro kravu mruLzem,o, do fele,nja, ostaje tele slabunjavo.
s krava se ve,oma mnogo izcrpri. Ako kravl prerari'o
vodim,o i ako ostane steo,na, ko idina mlieka brzo
opada i Ees;to ne dosjZe najve6i rnogu6i s,tepen. Qa-
vanje mlieka kod takove krave mora nas dakle i u
tom sludaju razobaruti, ,osim to,ga rnode i zdravlje Zi-
votinje trpjeti.
STo zNArro o ovcr?
U pogtedu zahtjeva, koje voa stavlja na do'vjeka, ona
je veoma skromna. Ovca ne 'trazi torple i skupe staje
kao druge, vrste stoke. Ona izhori5duje t loS'ije sieno,
pa i o,no, koje je rosrtalo u jaslama konja d. goveda
nepojedeno. Ovca izkori3tuie i naisiromainiju pa5u u
toku ciele zirne, fl<adgod ova nije sniegom pokrivena'
IzkoriS6uje paS,u na obroncirna, krai ograda, putova i
drugih kuteva, gdje dru,ga stoka ne bi rnogla pri6i i
pasti.
Ovca izkoni36uje za woju paBu razlldite trave, ko'je
druge Zivolinje ne pasu i koje bi rni inade rnorali
ko6,iti i' tros,iti na taj nabin znatn'e svo'le-
Malo ima ljudi, koii znaju Sto 5vs d"ugujernro ovci,
toj rnirl6j i do,bnodudnoj Zivof.inji. I{oliko je mirna i
skrornna, tolil<o je ovca nezapaZen,a u pogled,u koristi'
l<oje pruZa lju,cliima. Vunena odiela', koja se prave od
ovdje vune, najbolji su zaititnik na eg tiela od vlage
i zime, najbolji duvar na5eg zdravlja.
Mnog,i 6e se zaduditi kad btldemo rekli, da ovci rn'o- '
rarno zahvaliiti zato, 3{,o nam noZevi za brijanje ne
rdaju, za kakvoOu teniskih raketa, za brLe zacjeljivanje
rana pcsitirie oqrerarciia, za ,dioib'r'ukakvo6u suhog rnesa'
za crvenilo za ustne (rouge), za kreme i razna k'ozrne-
tidka sr'edlstva. Za proizvodnju svih, tih p'o'trebrrih (i
nepo{rebnih!) stvari sluie razni dielovi ovtjeg tiela.
Ovca daje sviettl, godiSnje 1,?00.000tona vune. Pre-
redivanje vune bilo je poznato io3 za vrieme Julija
Cezara, ked ,rnnogirn dana'Snjirn veleobrtirna nije jo5
bilo ni traga ni glanra. A zati'tn, ubrzo, p'ostalo j'e t'o
prerailiva,nje vaZan izvor englezkog bogatstva. tako da
je nekoliko vladara izdalo p'oserbne zakone za za5titu
vun€ i ovce.
Pred Skoro 900 god,ina Eduard III. naloZio je da se
za lorda kancelara izradi vunena vre6a mjesto sjediSfa'
da se parlamenat stalno p'odsje6a od dega kralj odekuje'
novac za pohod na Francuzku, JoS i danas )>vunena
vre6a< je sluZbeno sjediBte za lo,rda kancelara u go'r-
'njem
dom,u. Godine 1?44. Rrobert Backwall rnudri po-
sjednik iz Lestera postavio je uzgoS ovaca na znan-
stvenu or.snovu i time dao bolje meso miLijunima sta-

258 259 ,,,:

 -r
novnika svoje zemlje, eao I
kao It tbolju
bolju vrunu rve vedem ima za
broju pred,ionica. zeljeani ve,teobrt. Najvede proklets,tvo >ze,ljeznog
I
podeo
u istod'oba serazviiari najmlani
konrinent
- Australija' I HffiJ,ltn,i"Jf.l;r:'#1"fi
za nien razvitak l blagostanje stekli su
#;*;" ffi:i#*:'ll;
je | ;;-ilii;;;trtrrent. Rtla unistavala ditava skladi-ita
zas uge, na prvom mjesto pionirski duh jednog dovjeka
i - ovca. G,odine 1794. John Mac Arthur, koji je.pratio | ;;t;;;"; i;;irumenata, zavrtnica, britava ili brava
prvu skupinu izseljenika, dob,io je nalog da izprra go_ I ;ffi;jh',r-tr.n.X" krajeve.
I -_
sp,ordansl<rurnogu6n,ost Ausrtrarlije. U tu svrhu Ofobio-ie N" koncu znanosti je ipak po51,o za rukom prona6i
I
200 acra zermlje. O,n je ,odrna,h poeeo praviti pokuse' , o.Ybjg mast, to jest mast iz ovdje vune preradena u
| 9"
ovcama, koj,e su Fasle na obroncima Sva"eia. pomafo lanolin ima svojstvo da za5ti6uje ko.vine o,d rele. Tisute
I
on je odkri,o najbogatije pasnjaks Australije. O"""* ,u i tisuee litara posebno preratlenog lanolina urpotrebljava
I
tamo nalazi oik;o snilirjun ovaca, koje su glavni prnt.O se danas za obranl kovinskih proizv'od,a od rtle prtgo-
I
prevoza I prigodom pojedinih
te zemlje. I dom izvoza, dalekih
proizvodnje.
Najzanirnitiiviia stvar kod ovce je metlutim mast, I radova koc
koja se m'ora odstraniti iz vun€ prije njezine preradbe. ] Stalno se pronalaze sve novi putovi i nadini za iizko-
Viekovima je ta mast bila samo na teret, zadavala je I riS6ivanje ove masti. U sirovorn stanju ona se urpotreb-
posla i od nje nije bilo hikakve koristi. U mn,ogim
] ljava kao mazivo, zatim u proizvodnj.i sapurna, svieda
srodGtirna vunenog veleobrta punila js kanale, a tamo i boja.
gdje ie bilo mal'o vode, bilo je okapanja s njenim od-
Ako jo6 uzrnemo u obzir korist. k,oju daje ovtje
stranjivanjern iz vune.
diuto, 6"aa i-amo pred sorb,omsliku golemog znalenja
VaZna promjena nastupila jepri kraju pro3rog vieka, dokle ona _ Liva. A,li od ovce im,arno
i ;;;;;;;;;"i;"
kada je jedan kerni[ar pravio pokuse sa ma56u iz ovdie hrana na svietu, jer nam daje
vune. On je ustanovio, da je preratlema ov6ja mast - I iJ;;;
- n a j s l i d n i j al j u d s k o j m a s t i i d a o n a , a k o I ;;;l; : ^ ' , -";j;aZnijih
- ' ; ^ , . iru"ut"o ^ , - ^*"ro.
Ianolin | _
senamaze
pokozi,,"
";;;itk"';L;;;';.d" ilj"l;
btasotvornima:"lo'ur,:il1"'-oi""i"-J,:-"^"t; ttffi#
I - ,11!tT. T:T ..ry3"T11"j_^ut:t_T._,
| :.L":i :1_"11
vazniza mnosesrane51:l ::,1" _,.:9",
veleobrta. vele-
srvorenje ,osrornni
kozmetidkiveleobri,r.o:i-proizvoa-I :',,l,lTi potreb'ne ovdja.utr'oba
T"T.?.
"::P_h19r :1
i koza;.od,ovEiih crieva proizvo'di se aseptidni konac
njomkozmeirexih i r:er<o'ii;h-.;;;;;;;'#j:;;;ri;;; I
za porjepsavanje zaposluje
l J v 'na ' e s Y v ' r rsvretu
r $ vditavom v r L l u verii
,'_:-"_1"
v - r r ^ br;;
w r u J I l:.9,".'::k:^._l*:_':*-l-"o i J_",T5:l I:f"-
glazbalima. sve ove grane veleobrta
radnika. I tima ili na zapo-
lpestjsdnjih go'dina lainolin se sve vise upotrebiju'ru I tluio na ditavom svietu veliki broj radnika'
u rnedicini. On je danas najbo,lji liek protiv dermatitisa I U mnogim velikirn bolnicama prerattuju svakog d,ana
ii drugih koZnih ibolesti. On vra6a koZi prirodne masi;i, I na 1is",r,6e
ovdjih crieva, a kona,c koji se od njifrr d,obiv.a
koje joj 'o,duzimaj,u rr"ldna uilj,a, kis,eline i 6lage teku- |
upofrebljava se prilikom operacija za za5ivanje rana.
pravi iz ovdjih kostijs specia,lni pra-
Oine, s kojima do'laze u dodrir radnici u veleobrtnoj I Posebni veieobrt
proizvodnji. Sada tisu6e namjeStenika i radnrka u tizrr-
| Sak. Papci takoder ne ostaju neizk'ori3teni. Oni se
nicama i railiionicam,a gpotrebljavaju prije i posltje kuhaju, a zatim u,potrebljuju kao {rornodno sredstvo
I
rada prodi36enu (rafiniranu) mast iz ovdje vune radi I kod pr,o,izvodnje nitroglicerina.
njezirnih ljekovitih svo,jstava, da bi spriedili razna I r.a sve to uzmemo u obzir onda doista rnoZemo
oborljenja'
I p.w.aiti stuiu riet: >Ako je konj dovjeks prijatelj,
Ali korist k'oju je toboze beznadajna ovija mast dala
I onaa mu je ovca dobrotvor<,
kozmetici i medicini nije niSta prema znadenju koji ona

260
%tl

azcoJ I(ozL '
. U danaBnjirm vre,rnenirna, kad je oteZdana obskrba
sa razliditiirn Zivotn'im namirnicama' nastoji svak'i p'o'
jedin'ac, da bar donekle na'doknadi nedostatke, a opet
i da sve'de s,v,odepo,t,r,e e na naj;mandu granicu. U gos-
poldrarstvu, dad'e se 1,o posti6i, ako se bolje gospo,dafi
t. j. da se zemlja bolje obradjuje, da se bolje gnoii'
da se upo,ta:ebljuje bolje sjerne ,i t. d. U staji, d'a se
stoka bolje hrani i timari, u vrrtu da se bolje obraduie
i sije usj'ev za usjev,orn, k'ako nebi zemlja nikada biie
prazna. Treba dakle lzrabiti i v,rieme i p'rostor. Na t'al
se nadin postizavaju bolji priro'di. Medutim 'obsl<rba sa
ma36u, a po.got'ovu sa rnaslacern je teZak zadatak u
savladrivanju potreb,a i uprav'o tu 6e na,rn pomo6i, inaia
koza, kojoj nisrno prije posv€6iva1i osobitu pazniu, a
koja don,osi tolil<e ]<orristi. Treba sa'm'o'Cs se rsjetimo teE-
kih 'vrem'e,na proirlog svjetslk'o,g rata, ka'd je i [<od nas
kak,o j ru nekilm drrugi,m zennrljama gorspodatrstvp' s [<o'
zama dlozi.vljelo 'nezap'armdeni d'o tada ;razvoj. No 6im ie
prro5la majve6a n:revo,lja, za;b,oravilo se ie rna kozu
Istina, koza se drZala za vrieme rata sv,agdje pa i u
p,ojedinim sanduc ma i ta[<o sru s,e Zivottnje rnubiie, pa
je i op,ravdano, da se je ibroj koza, koji se je n,a takav
nadiin drZao i koje se nisu dobro ni hranite, smanjflo.
Danas se rnoiramo opet sjetiti koae. Ona je danas ru ve-
liikoj potraZ,nji i pl,a,c€jiu se velilki ]novci za nju. Ako
posiaie .ban nekri preduvjerti za dtrZanje koze, ornasemoZe
<irZati, pa ju stoga i susre6em'o danas [<od seosl<ih obrt.
nika,, e,eos[<ih nadnida'ra kao i [<o'd. manD.ih gorspodarr.
stva t. j. kod svih onih, kojri nemaju dov'o,ljnih povr-
Sina zern,lje, da bi mogli drZ,ati fkravicu, a p,o5to mlieka
treba, ornda se {zpl,ati i kozu driati. P,rema to,mu, ako
imamo za )kaut priklad,nu prostoriju za srmjeStaj ove
iivotirnje, ako nnoZemo pribrati dovoljno lkrme ili se ta
krma ;moEe kupiti, tada se drZanje koze izplati i to ne
sarno na selu ve€ i u manjirn gradovima. a bogme i u
velikim osobito na perrifer ii grradova. Pa danas koze
susre6erno ne samo na periferiji Zagreba, ve6 u ,pred-
jeli'ma, ikoji su u neposredinoj blizinLi srerdiSta. 'a nrogo.
tovu u pojedirnirn vila,ma, [<oje iimaju veee vo6hjake i
gdje se rnoZe pribrati ne5rto klme. To ie vrlo rrazumno
od tih lj'urdii ,da d,rZe [<oze.
262
gradova
Upravo u rnanjiim gra'dovlima i na periferiji
pitanje drZa'nia koza dobiva osobito znaden'je' ako se
uzne u o,bzir s[<up'o6a mlieka ri rnliednih proizvoda u
tim :mjestima te poteZko6e, koje nasta:iu uslied rata u
takvim rnjestirna. Svaki rnoZeb'itn,i v'e6i izdatak za' kt-
mu u takvim mjestima, mo6i 6e se izkoristiti boljorn
I ve6,om proizvo'dnjorm i boijim izkori36ernjem slroizvo-
da, koje 6e nam koza P,ruZiti'
Staja i hranra za kozu
Staja za kozu neka b'ude visol<a dva metra d,o 'dva
metra i'dva.deset cemtimetara' Znanje tr,ranjenja stoke
sastoji se u to,mu, da Ziv'oti,nje podpuno zadovoljimo'
a da trodkovi ua'dirZafanja x]'e postanu prrevelilii. U lj'sti
trcb€mo hraniti kozu ovako: 5 kg crven€ dieteline na
podetku gv,s{6 (dakle zelene), 1.5 kg livadskog siena
(zelerno,g)dobre kakvo6e i 70 dekagrama suhe siedke'
Uz takav obrok, koji daierno kozi dnevn'o. rnoZe nam
koze, dati 4, lit,re mtieka. U zimst<o se pak do'ba hran-i
koza ,ovako: 1.5 kg livaLds[<og $iena (dobre kakvo6e)'
4 kg kravske i,li stodne repe ri 0.5 [<g suhe siebkane
knme. Koza te zimi ko'd 'takve hrane dati bar 2 litre
mlieka.
Preima tornu, 6emo lako prroradunati, kotriko godi5nje
treba hrane koza. Trebat 6erno oko 400 do 500 g siena,
600 do 700 kg kravske ili stodne repe, t€ ne5to X<uhinj-
skih od,pada[<a, kojih ima u svakom ku6arnstvu. Sa
tom hrano,m dobit 6.emo godi$nje odro 800 litara rnlidka.
Ako raiunarno, da 6e koza irnati i mlade. to moramo
ocl re6eLne ko i6j.ne odradunati oko 100 titara. koju 66
mlad.o popi'ti, pre'o€tat 6e nam dakle oko 700 litara
mlieka, koje moZemo 'upotriebiti prerna vlastitom na-
hottenju, a moZemo ga preraditi i u rnaslac. Od na pr.
500 litara kozjeg mlieka moZemo dobiti 17.5 kg masla-
ca i 4?5 litara obranog mlieka, [<oje nam m'oZe poslu-
ii'ti za kuhanje, pravljenie sira i u druge razne svrhe.
Svakir dakle gosp'odar, a i svaki posebnik, koji ima
mogu,6nos'ti da drZi kozu, neka to u vl,astito'm probitkir
'i
dirni. On 6e time koristit ne saimo sebi ve6 i cjelo-
kuprnostr d. o'dteretit 6e nabavu za sebe.
263
 Kozje meso
Tr podraZena u svojem djelovanlu zbog iesa 6e se Zi-
Sto se ti6e kozjeg mesa i hozje masti treba znati t"f:" osje6ati, Sto 6e pojadati tek hod Zivotinja'
j.rJ"""i":"
"rti":" (kao i bovj'ek) diBe iitavorm svojorm k'oZom'
ovo: Dok je meso veoma siroma5no ma56u. mast se za-
gotovo s,v,a skupi oko bu,brega. Ona se nr,ode 1ako, s[<t- n" ur. uii"u luknjice na koii uslied nedistode
iri*.,"f.. zi""tinia ne moZe podpuno disati i ditav njen
nuti i [<ori,s,tno upotriebiti. Kozje meso po sv,ojenr
ukusu nalidi ov6jem. Uob6e se m,oie .re6i. da koza i Zivot je skuaen.
-.;;;;"
prednost dist'o6e je bolja k'akvo6a rryreg i {a-
Evca imaju rnnogo slidnoga. Kozliie ne valja klati od- Zivo-
viSe mlade. Kod Zivotinja. koje su stare tek dvie sed- A"i na 6isto6u staje, hrane i posuda' iz kojih
tinja Zdere, treba posv;titi
"i";. isto t'ak'o pozornost' BaS
mice, meso je odv,iSe mekano i vodenasto. No nakon do kr'upnilt
letiri sedmice, ako je dobivalo dosta mlieka, meso po- urii"A ptuputta ovih sitnica dolazi besto
ako
posliedica.-Ako su p'osude za hranu uviek diste'
staje 6vrB6e i dobiva sasvim drugadiji ukus. Nakon i njege'
jedne godine meso postaje izvrstno. - il;;i"j. ima dovoljno slobodnog k'ret'ania
Meso ,ovce i radumati sa uspjeho'm' Gospo-
;;;;; sa sicurnoscu
koze veoma je hranjivo po 6vojem sastavu. Nad,alje je svojih Zivotinja' Ako
suBica (tuberkuloza) kod koza i kod ovaca - razmjerno dar te se rado'vati napredku
bi trebalo' ond'a
sa koliEinom mlieka, koje daju ove Zivotinje - doista Z],rcti":" ne uspievaju onak'o, kako
f..iui.u-r""i"la leZi u neizpunjavanju 9Y]h-toboZnjih
ri'ed[<a. Jediino 'ail<'osre pretjerano upliva na p'rinos irnli- di'nbenika
stvari veoma krrupnih i vaZnih
eka, znade se i kod koze pojaviti suSica. Zato ne va- "'"'in*l:" a u
sitnica,
prehrane' Jer
tti,ri." leZi na sarnoj svinji kod
lja prretjeravati u tom pravcu, Isto tako ako se slab,o
svinja bas ne izaibire mnogo'
tlra,ni koza i ako se drzi u uzkim i nezradnim pro6to-
rijarna, rnoZe koza dobiti su5icu. Dakle treba biti ipak RAZPLODIVANJE
opr.ezan. -Buduti da je koza rneko6 kao divlja Zivoti- su s;rosobna za
1 sbosobnost razplodivanja' Grta
nja Zivjela u plani,narna na slobodnom zraku, to oma i
danas zah;ti,eva vi5e kretanja na svjeZem zraku, Btn. iqi razplod,' I to:
Muika grla:
ne moZerno uzl<ratiti, ako je ikako rnogu6e, jer 6e tak.o
3 god do 12 9' Ptetao od 7 mi'
koza biti jada u prizvodnji. Ako Zelimo. da meso irna Pastuh od
do 6 g' Puiran o'd 1 go'd'
botrji ,okus, treba da Zivotinjru. nekoje vrieme pnije k1a- ;tk-*' od 18 mj'
15 mj' do 6 g' Gusak od 10 mj
nja, hranimo sa travom, koja ima srnaZniji okus. >Koza o;;" od
je kreva maloLg 6o,vjeka<. Sm.atrajm,o ju dakle kao ta- od 15 mj. do 5 g' Golub o'd 5 m-j'
,larac
kovu, te ju hranimo i njegujmo, ka,ko bi nama daia Nerast od 8 mj. dro 3 g.
Bto vile svojih proizvoda. Na ko'ncu i koZu. koju se grla:
2"o"ga
moie unoveiti ili dati napraviti trajan. dvrsrt i ukr:sa.u
oi! 3 go'd. do 15 I' KokoB od 7 mj'
sag. Kobila
od 25 mj' do 12 g. Pura od 11 mi'
Krrrr"
CISTOEA I NJEGA TIELA I{OD SVINJA o;;" od. 15 mi do 5 9' Guska od 11-12 mi'
Koza ,od 12 rrvj. do 5 8' Golubica od 5 mi'
I s|inji je p,otrebna disto'6a j nj€ga tiela. ako, ho-
eemo, da se ona dobro razvija. Ak,o tako buderno po- Svinja od 10 mj. do 5 g.
stupali, vidjet 6emo i na svoje odi uspjeh. poslije:
2. lhat fuaie kott: Vra6a se poslije: Po poroclaju
Svinju treba de36e tokom tjedna odistiti Ietkom. Za
Iiobile 2-3 dana 8-10 dana 5-..-14 dana
vru6ih .dana ne 6e biti na ,odrnet i kupanje. To prije
Krmade 1-3 dana 21-28 dana 21-28 dana
svega spreoava mnoge bolesti. a osim toga bit 6e
Krave %-3 dana 14-21 dana 60-120 dana
rnogu6nost zaraze uslied disto.6e tiela znatno smanje-
Ovce 1-3 dana 9-14 dana 3-g dana
na. Osim toga uslled, pranja i disdenja koZa Ce biti

264 265
 3. BroJ Zenkl na nrrulJa.ka:
KALENDAR BREDOSTI STOKE
Na o,btdnog pasiuha _ 30_ 40 k,o,bila Oteli se
Na xr.o.,lukrvnogpastuha Oidriebi sel
trt^q Lir-^
fS_ iO i"",tif"
Podinie da nosi | Ovc,1,k9-21
rt uf^a
Kobila I Krl"l--
Na ovna (zneo za -rn rr;"1 * - UO-IO?8 (oplodnie) o*riil"ias I posliie 285 J noslije 154
Na ovna (nuvo rnnhanje)
ff::: '
dana I dana I dana
_ _ _
jarca ---- ;; ;;."u
Na
loo*l2okoza ecnla 6 pros. lipnia 3 lipnia I 30 trav'
Na nerasta - _ - l7 8 ,, l5svib'
6,, ll
Na magarca
11 t6 22 13 ,, 110 ,,
Na pietla
IO 2l t' 27 18 ,, 115
Na p.urana
21 26 ,, 1 stud, 2 3 , , l2o
N. 2op'ura 28 ,, 125
su*ak" _ _ - - * - 26 31 6,,
Na 6eiusaka t1 3 srpnial30
racana - - _ _ _ JI 5 sied,
Na zeca 6raca 16 8 ; l4lipnla
_ 5 veljade 10
1O zedica
10 15 2l 13,, .l le1 4
4. Brealost stoke: 20 26 18 ,,
IJ
5. Stoka prosJeino nosi: 1 Pros. 2 3 , , l 1 e
20 25
Kobila 3Q0 dana 6,, 28 ,, 124
Krmada rrD oana 25 30
Krava 280 dana 4 veliad.1 1 2 kolov.\29
Bivolica
Magarjca 360 dana 2 Oitxika 4 srpn
300 dana Kuja 7,, 9,, 16
Ovca 60 dana 'tt o
150 dana Madka t4 2l
I(,oza 150 dana Zetica
55 dana 14 29 ,, 26 r7 ,, 114
(Vidi
30 dana ,, 24 31 22 ,, lle
kalen:dad breCiosti) 27 ., 124
27 t, 1 oiuika 5 s l e c
Srd ovi hrrojsvri noglu 1 travnia 6,, 10 I ruina j,29
bit/i kadkada i diuSftji.
6,, l1 15
6. llllada grla si5u, i to. 11 16 20
16 21 25 16 ,, 113
Zdriebe 12_lB sedm. 2r ,, 118
Jare 6_10 sedrn.
tl 26 30
+^'::^ 12-20sedm. y"g".u 26 3t 4 Yetl'
.ranJe 14_16 sedm. riirr seam. 5 trav, 9 t ' 1 listop.l ) ruina
Prase Stene 4_ 6 sedm. 1 svibnja
6_ 9 sedm. Made 6,, 10 14 1t 6 " 15
4_ 6 sedm. 11 ,, I t ,1
,od-sise biva u toliko 11 15 t9
*,^O.1bt1u:j" larse, u k,otiko se 20 24 t6 12
muada grla raailie navii 16
sve [<,o1i6ineii"te h","^elavaju da postepeno pri,maju 2T 25 7 olu 21 ,, \17
26 30 6,, 26 ,, - 122
7. Grla ostaiu bretta (teZka): 31 5 svib, t l 31 ,, 127
5 lrpn,d 10 16 5stud, | 2list.
kod kobila -_ - 10 15 2l 10 t

20"-'30% 26 15 t2
:.oa u.rava- - 15 20
:roa ovaci
20-20%
25 31 20 t7
* 15-20% 20 22
rroo evrnji 25 ?n 5 trav. 25
5_r0%
30 4 lipnia 10 rr 0 lzt
267
 PREIIRANA SVINJA ZELENOM fiftANOM
OZdriebi se
Oprasi se vaZna uio'ga
Podinie da Kotiko je u prehrani d,ornadih iivo'tinja
rosi (oplodnje) K_1gva I Ovca, koza Krmada raznih vrsta zelene krme nije potrebno posebno isti-
poslije 285 posiile 154
I - poslije 120 cati. Zelena se krma najvi5e upotrebliava pri prehrani
dana ai"a
| dana krava muzara, a do pred koiih dvadesetak godina srna-
5pros,l lstud- trala se obibnorn vol,uminoznom hranom tek neito
10,, i6 hranivij,om od. raznih slama. Mealutim u noviie ie
15 1l vrieme ,utvrdeno da zelena krma ima posebn'o odliino
20 djelovanje ne samo u dist,o prehranbenom pogledu
16
25 ,, l2t ,, nego i u zdravstvernom i s d"ietiikom. Novija su iz-
30 ,, 126 ,, fraZivanja pckazala, da je dobra pa5a dovoiljna da
4sied,i1pros, nnuzari sa 10 litara mlieka dnevno zadovolji pod'puno
'14 14 rr 9,, 16 sver po,trebe na hranivima,
t9 t4 ,, 111
19 ,, I16 Danas se zelena krma rabi s uspjehom u svim gra-
24 2 2 . , , . l + l i p-,,n ; a 24 nama Zivin,ogojs{va a u svinjogojstvu posebice. Ze-
29 3 kolov.l 9 lena krma do,lazi u obzir u prvom redu kod odhranji-
3 rujna 29 ,, 126 pasmina (za
I S 3 v e l j a d .3
l 1 vanja podhnladka ranozrelih kulturnih
8,, kasnozrele n. pr. naSu do,rna6u 5i5ku pogotovo), gdie ie
l5sied, od ,os'obite vaZnosti za lzgoi razplodnog podmladka'
13 ,, 110
18 ,, Na pa5u se pu5ta prasad obidno iza odbi6a u -staros{i
115
od L%-z mjeseca, pa im tako u vrierne pa3e uz ne5to
krepke krme m'oZe poLdzuno nadoknaditi p'otrebu na
28 ,, 125
5 oiujkal 30 ,, hranivirna. Mlada svinia treba za brz i jedn'olida.n po-
10 ,, rast hranu bogatu bjeLandevinarna, jer su baS one onaj
| 4velia glavni iinbenik, koji p'ospjeSuje rast. Tako krmivo bo-
15
20 gato na ;rjeilantevinama p'redstavlia nam dobra bilo li-
25 ,, 119 ,, vad.na bilo djertelinska pa3a. Mlada paia ima oko 10
30 ,, 124 ,, d,o 130/o bjelandevina u s'ultroj tvari, a mlada crvena
Atrav. I loigak djetelina ima ok'o 12-15% bjelandevina u suhoj tvani.
9 ,, Osim velike k,olitine lako probavljivih bjelandevina
16 ,,
14 ,, 111 ,, sadrZi mlada paia i o;bilje vitamina (vitamjni s'u neke
t9 ,, 176 joS do sad nedovoljno izpitane substance poglavito bili-
24 nog organizma, koje su neobhodn'o potrebne za nof-
2e ,. 126 matrnu izLrranu Zivotinjskog organizma i za normalnu
4 svib. I 31 izmjenu, tvari u njemu, a bjelandastog ft1 karaktera),
potrebnih za tazvoi Zivo'tinj-
9 ,, | 5trav, te raznifrr d,rugih tvari
14 ,, 110 skog tiela. Najbolje je da iivotinje do,bivaju zelenu
re ,, lrs krmu u obliku paie t. j. da je same traZe na dobr'orn
24 ,, 120 ,, painjaku, jer se tako sta no kree'u.
2e ,, 125 ,,
2lipinjal30
269 l
I
 Fraoldbs svinja zoienom krmom a svlnJcu pfovenrrle. Vr[o str dob'ra &rrana uz zelenru krmu' za
aib-
Ako nemarno prilike da Zivotinje p,u5tamo na paS4r, svinje, i odpadci razno8 povrea, koji s'11.gotovo
jo5
moZemo ih krrniti zelen,orn hranom i q svinjcs odlro- soluina svinjska hrana t' i. j'edrina ih svinja rn'oZe
se koro'vi takodermogu jako
sno Staglju. Vriednost se krme pri tome mnogo ne r.rt"fitn,o izkoristiti. Neki
porem,e6uje, jedino se gubi olagotvorni Jturo iztkoristiti za prehranu svinja tako n' ipr' di'dak
utjecaj kre-
tanja. - Iiod krmljenja zelenom krmo,m morarno ,oso- (Cirsfurm \ arvense), 56"1vtjiika (Rurnex abtusif'olius) ittd'''
bito pazifi, da ta krma bud.e uviek posve svjeZa, a koji sg g,ne5to bra5na, i soli mogu s uspjeho'rn svinjarna
nipor5{,s ne srnije biti provenula, jer u tom sl,udaju p"i.""iti. - Oso irt'o je vaZno da svinja svu zelenr
krma podrne >rlroti<<,'t. j. pornalo se raztvarati pri dermu krmu izkoriBtava rentabilno.
set stvaraj,u razni plinovi, ko,ji mogu pogubno djeflovati
na zdravlje svinjdeta, a desto mole i uginuti. Na VAZNOST ZELENE KRTVIE U PREIIRANI STOKE
odraslo se svinjde, teZine oko 100-180 kg., radnrna
oko 10-15 kg. zdrave zelene, krrne i uz to jo3 ne,srto Velika vriednost zelene [<rme za pr'ehranu krava
krepke krme, obi,ino kukuruzine prekrupe. Zelena se muzara i nlade st,oke uslovljena je u prvorn redir
klma daie ,ob,i6ne n".rudkana, premda ju neki na dugo znatnim s,adrZajerm du3idnih tvari i njihov'om izvrst-
i lizsjedkaj'r.1,ali ,to nije po,trebno. - f<o,A pohranjiva- nom kvalitetom. - Bjeland'evine zelene krrn'e u stanju
nja zelene l<rtne moramo paziti na veliku disto6u va_ su da vrlo dobro, dopune pri izhrani stoke biela'ndevi-
I'ova, od pokvarerne i provenule zelene krme moze ne druge biline hrane, koja je rrr,a'nje \rriednosti' tako
do6i do teZkih o,boljenja. da ne rnogu biti savrse,na nal<rnada za bielarnievine
dz-
Svinje se s tovu ne ,orbridajuhraniti zeleno,m krmom, tjelesnih st-anica, niti su dovoiLjna gradla za novu
jer je volurninozna, pa ju grad,nju ,bjelandevine u tiela stoke' Os'irn to'ga, zel'en€
u tovu slabo izkorj56ivaiu. "s.doZi
Zelena nam krma rnoZe u ,toku d,obro d,o,6i kao nado_ ir-u u dovoljnim ko'liiinama one rudne (rnin'e-
puna koncentrirane,krepke lalne) tvari, koje 'o'rga.nizaql stoke treba za rast i odr-
krme, a osobito, nam do_
'bro slu,ii
s d.ierfiike svrhe kod t,ova svinja. Kako je Zavanje Zivotnih proce,s'a. PoSto zelena krma sa'd'rZ;
.iz p,rakse pbanaito giurbi svinja tek,
ako se stalno hrani u d,ovo jnirn koi.i'dirnama i Lpovoljn'om odnosr'l vitamine'
jednolli'dnom h,ranorn, pogotovu ako s,n to je ona n,ajsavrsenija i najbolja hrana biljoidera'"
to Zirtance. a
svinja se rpri torn nedovorlj ro tkre6e. Hranirno li uz osobito za izkrranu mladih gov€da i krava muza'ra'
krepku krmu svinje jo5 i sa zelenom krmorn kao na_ Ka.o sto, je p'o,znato vitamimi su tvari. koje su ka-
'dqpunom to 6e nam ona uviek
drZati u redil-r pro_ raktorizirane prema svorn utjec'aju i'r prehra'ni stot<e'
bavni trakf svinje i ,omog,u6ivati ,ro.-"lr^ rad Zli_ P'o'sljedn.jirrn izpirtivanjem uspjelo j'e. da se bar kod
ezda u torne tra,ktu, t. j. s,v,i,nja 6e imati stalno p,ri- nekih odre'di njihov tkemiiski ikarakter. U kolik'o se od'
'posta-
mjerern tek (volju za prirnanje hrane). nosi na stvaranje, uo'b6e se priznaje, 'da mj;ihov
nak i stv,aranje ima podrietlo u triljnorn tielu' Os'obiito
Glavne vrste zelene klms znatno stvaranje vitarnirna biva ihod ornih dielova, koji
2a svinJe.
sadrZavad,u d,woiljn'o lisinorg zelemiila, VaZan dimbenik
Glavne vrste zelene krme koje bi kod nas do3,le u pri stvara,nju vit,amirna jest takoaler i sundana sviet-
obzir za izhranu svinja bile bi u p,rvo.m reclu livadne 1'ost.
dobrih livada, koje se oahLrju velikim (re_ Zeleni biljni dielovi, ros'obi{o [3ee, u kojim se obavlia
l.?.uu :
latrvno) p,ostotkom suhe tvari, a nisu o,pasne za bitjna izmiena tvari, isiodobno 5q i mjesta stvaranja
gvinje i ak,o su malo provenule. Odrnah iza, ,ovih do_ viitamina. - PoSto se u tielu stoke ne rnogu st'varati
laze razne djetoline, koje s11 osobito hranive
i zdrave, vitamin , ve6 ih 'ovo [<ao tal<ve pri'rni hranorn' zelena
ali se morarno duvarfi, da ih ne pohranirno svinjarna je krme u ovom p avc'u vrl'o znaEajna' Kol'i[<o se na

270 I
77r
_
 trrjrnjer 'odnosl na
linbenlh rraet r'lltarnlna A, ustanorv- fOV SVINJA
ljeno je od djeEjih 1ie,6nika, da rniieko krava p,ri ljet-
Prije negpli 6emo metmuti svinje u tov. treba se
nje,rn hranj€rnju, kada je glawra izhrana na pa3i a i
pobrinuti za dov'oljnu kotidinu htane. Za svinie za tov
kada iima i pri stajskom hranjenju dovoljno zelene uzimamo ovu hranu: kukuruz, jetam a kadkada i zob,
krme, sadrii rlnogo viSe vitamina no u zinxkoj dobi.
je
zatirn grah, krmni gra5ak, s'oju, krumpir, krrnnu i sla-
Ta-koeter zanimljiva opazka, da organizam stoke po
dornu repnr, bundeve, obrano rnlieko i t. d. Za to,t
za,vrien'orj ljetnoj prehrarnj d'uva jzvjestne p,riduve (re-
wirnje treba sp,remiti redovne oibroke i qrrotrebljavatl
zerve) vita.rnina i da su ovi jo5 dosta dugo od p,odetka
Stojeftiniju. krmu.
zimske prehrane bez zelene krrne u .dovotrjnoj mjeri
Za svinj,e na pr. godisnjal<e, koji s,u tezki oko 90
u rnlieku zastupani. Kasnije njihov sadrZai znatno do 100 kg i ako Zelimo, da bi nam bila teZka do klanja
opa,da. Takoder pri odgajivaLnju ,mlade stoke od veli-
hojih 170-180 kg moramo osigurati 400-500 kg kuku-
kog j's 2na15.tja u zd.lenoj h',rani i sadrZarj vitarnina B,
nuzarjer za I kg prirasta u te,Zini svinje trebamo oko
koji znatrno podp,omaie asi,rnila,ciju vapna u tielu krme.
6 kg kukuruza. Jedan dio, kuku,ruza moZemo oradokna-
Sami vrlo desto zapaZarno, da ljeti na paii i pri siro-
diti i sa krurnp'irom. T,ov ovakve winje traje 3.5*4
maSnoj prehrani, nnlada- stoka rnnogo bolje naFrps6uig mjeseca.
i .raste, negoli pri ziffikoj prehra.ni, ma bila ona i
majb.ogatija. Istina je, da rlravilnim sastavljanjem HRANIVA VRIEDNOST KRUtrIPIRA.
obnoka hrane i pri dovoljnim priduvama hrane nema
Ilrtrmrpir ima u sebl 75 po,sto vod,e, a sam,o 25 po-
opasnosti, da bi u ovakvirn ,obro,cima bilo nedwoljno
sto s\rhe tva'ri, pa se prema tome rnoEe ubrajati me-
vitamina, osobito u krajevirna gdje ima dovoljn,o vi. du hrarnu, koja ima na,jviSe vo'de u ss51. Msfiutim u
tamina i gdje su za ljetnu 1rrehran.u ,uredeni do,b,ri toj sruhoj 'tvari irna mnogo Skroba nairne Xlrosje,ino
pa5njaci. O t,orne rnoram,o voditi
raduna. da u wom 1? d,o 18 postotaka. Nasulprclt 'tome .du"<ika on nema
sludaju osiguramo zelenu hranu Sto rnoeue;-dulje, u sebi vise 'od 2.1 ,posto. Od toga je opet jedva po-
Sto
se d,obrom njeg,oan sa gnojenjem lovlca bjelandevine. O'b6enito rnoZe se raeunarti sa
.poluiuje -i.dr*: paBnjaka.
Ovim mjerarna p,osti6i 6emo pove6ani 0.9 posto bjelandeviine. Siro\/ih vlakanaca u obliku
vita-
mina, d.o& bism.o i preko zime od,rZali s0oku celuloze sadrZaje krurnpirr samo 0.88 posto.
u do,brom
stanju i proizvodili mlieko, koje sad.rZi d,ovoljno vita_ Prema svemtr torne krumpir predstavlja d:o'dtu5e
mi'na, portrebno je 'd,a Sto, duZe u jes,en ,UnrZimo hranu, koja sadrZaje veoma mnogo vode, hranu koja
$€l pfl-
Euv_ama u zelernoj krrni, a zatim da osi,gurarno, je dosfa jednol.idna, iednostrano sastavljena, ali je
i do_
voljno,.slodnr,tr.rane za vrierne zime. Sio se poluduje prednost krumpira ipak s druge strane u iome, Sto
opet biljnim . konservira,njern_ zelene krrne sadrZaje mnogo Skroba i od'likruje se velikorn pro,bav-
iansilirra_
njern). Sigurtno ie dodrazano rnno,gim pokusirna, IjivoEdu. Fro,bavljivoist kod Blkroba i bje,landevine iz-
da rt.r
ansillran,oj hrani prtprernljeno ma nosi punih, 80 do 85 posto'faka, a kod drugih tva,rf
kakvim nadin,om, vitarnini e i gos,taju 6arki 90 d,o 96 postotal<a, A pri tome jedva da i p,o-
p,odpuno neoSte6enl, s a r n r ov i t a m l n C j e u sto i neka razlika u ,tome da li je sir"ov ili paren ili,
nel<oliko umanjen, aU, g,a ipak ostaje u takvirn ki$eljen dan za hranu stoci. SuEenje samo negto snri-
koliEi_
narna, da podpuno p,okriva potrebu organizma stoke. Zava prorbavljivos't du3itnih tvari, pa prelma tome i
Ko-d gospodarstva, k,oja su u prehrani stoke upudena bje andevine.
uglavnorn na veleobrtne odpadi<e, nastupaju pri jedno-. Sirov krurnpir.
stranoj prehrani znatni poremedaji. poj,edti proizvoat Sirov krumpir moZerrno davali stoci sanao u, ogra-
gube na
-vriednosti, sobito rnlieko, odretteno mJposredno nldenim kolridinarna, ier Zivotinje uslied ve[ke koli-
za potroinju, iine vode, koju kr:urnpir sadrZaje u sebi u velike ob-

rn 273
,terredtrJu svoje il}|obavxre organe, e osobito tvar so-
lanin, koja toga ne rrxogu se Zivottnje u nyravoj mjeri razvijati,
nalnzj u kn-rm,pir,ovoj kori moZe d.o-
"s
sta Stetno djelovati. Taj solanin davan u vecirn koliEi- n udlied toga ni druge hrarnive tvari u ve6im kgli-
narna rnoZe prouzrokovati jak pr,oljev dirnama iizkoristiti holiko bi njihovoj tjelesnoj potfebi
i slabiljenje
Crelog orgamiana bilo nuddno. Iz tp,ga sliedi zalkl'tr-ak: sve o,no' 3to se
Zivotinje. S druge strane opgt je
hnatrjenje stoke sirrovirn krumpirorn u jednolilEnoj, jednostranoj itrrarni daje Zivotinji rp'revii3e
najlak5e i najurri_
kladnije. Jer na.taj nadin rnoZerno Zivotinjama dati u we to 'nep,robavljeno, dakle neizko'riS6eno pr,opada u
razmjerno malim kolidinarma mnogo hranivikr sastojina. gnoj. Taj Vi3ak je prema torne sluiio, samo.kao rnate-
Krump'i'r kao krrnru, rnroZerno d.avati svima. vrstama rial za punjenje Zeludca, debljanju on nije nri3ta pri-
Aorya6iitr Zivotirnja ukljudivo donesao.
lrjlEih ovamo i konje.
Ifiod svinja dapade moZe se re6i, da krurnpin ,pred- Mno,gi svinjogojci rooei 6e dakle pro6i sa manjim
stavlja gla',rnu tvar. Ali naravno ne treba Zivotinjama holidinama kmrnrpira, ako b'urdm drZali na pameti gor-
dav_ati samo ,t'u jednl hrarng. Jer rp,oznato je da hrana nje rezultate po[<usa. Sarno onda, ako svinje pofl ko-
ni ;iovjedja ni Zivo,tinjrsl<a ne smije biti jedholi,Ena te nac t,ovljenja, dosegnu ve6 takovu sta,ros,t, da ih so
osixn ost€ilog treba da sadrZi bjerlanbevirra i rudnih rnoZe srrnatrati, d,a zu lzraslq igra bjelanievirra jos jed-
sastojdrna. A oso,bito rnlade Zi,votinje koje joS ras,tu i nu podretlenu ulogu. U to doba treba devati svinji
razvijaj'u se -i siS,u tra.Ze da, d,orbijq hrane koja ima sam,o krurnpir i iposije, kao i neito svjeZe hrane, d.a
rudnih sastojina. Posebflce to vrired,i za Zivotinjg bi se odriao rtek Zivotinje na visini.
koje 'pa'renog
daju mlrieko. Umjesto ili kuhamog krurnprira rnoZennro
winjama, koje se tove, davati sa isto takovirn uspje-
Krumpir za svlnJe. hom i ukiseljeni [<r'umpir. One Zderu ovaj isto toliko
Narjve6im se dielom r.lpotrebljava krurnrpiir kao hra_ I isto tako' 1's'fl6 kao i onaj prvi i ne mogu se tako
na za svinje. Svrnje dobivaj.u krumpir u svakoJ sta_ lako zasiti,ti. Smetnje u zdravlju Zivotinje tail<otler ne
rosti i tr svaku svrhu. Dodu5e je istila, d,a se winja- nastupaju. Odpadci od krurnpira mogu se takoCler ko-
rna za ra"4:rlod daje i mnogo repe, ali tu repu D€ rrro_ ristno rpotriebiti, i ako se to kod nas dosta. malo 6inri.
Ze krurnrpir podrp'uno nadomjerstiti. A jo3 v,i6e to vaii Osobito ako irn dodajem,o bjelandevina (krepke krme,
kod wi,nja, koje se |ave. Za svinje se trurnrpir ili pari djetelne ftd.) p,o,ludiit 6e,rno uspjehe. koji 6e nas zadudjti.
th:. je krurnptr mitiji, i
ili.F l: takgyorq stanju njirna
bolje je izk,o.ri56en, nego li, u sirovom stanju, vAZNosT ULJANIH PoGACA I I'LJA"NE sAcME
tako
svinje mogifilr uairnatf zt:Ialne koliline si,r:ovo,g krurn_ U PBEHRANI. STOKE
lrrg, bez dkakve pogibelji za zd,ravlje. poirerba za Iza cieilenja (pre3anja) sjemena ralznrih ruil.jarrrc,a
bjelanrdevinarna ni,je kod svinja nri izdralelka podpruno
pol<rirena .lzhranorn krurnpirorn. ostajru lraljane porgaEe i sadrne. Uljane poga6e drotbiv.a,rno
To vried,i ," gre5€rt,jem uljanorg sjernrenja. Uljane sru pogabe dalkle
za m[ad]e $/inje d za priiplo,d,ne, nego i za orte, "u*o
koje urljano sj,eime, ia kor,leg je pre3a,rrjern i,zvacien veei dio
su od,rede,ne za tovljenje, a [<oje se jo5 nailaze s raz_ ulja. U progaiama je saduvana bjelsndevine, Skr,ob, sru-
vojru. Tu va,Znu irinjeniCu, morarrlro b,otje uttvrditi,
_- rov,a vlakarnca i sad viie ili. rne,nje rnasrti.
ona nije joB sviek dovoiljno od,ieljena ouobit,o u kru_
govirna mailih goqpodara. posljerdirca, Pogads urlja,riea irnraju o,biik o[nrugli,h p,orgadai vtto
t.oga je onda ve._ su zbi,jene. Boja j,e tamno srnecla ifli crna. Svjede su
liiko razsipavanje sa krumpirqrn. Usporddnim po,t<uqima
'sa hranjenjem
pogade svjetljije s starij,s su tamnije boje, j,er se u
je nalnne podpuno sigurno dokur"rro, njirna zaostalo ulje raztvara.
da su velike n<ofiidirne ugljenih h,idrata (ikrobd sarno Illj,ana s,adrna dobiva se iz uljanog sjemenra irtrlu-
bndla pod,puno lzkoriS6ene, ako Zivotinje
istodobno nu,idrne kolldine
d,orbivaju iivan j ern u,Ija. Ona js zrnatog oblika; jer se sa-
bje,lantevina u- h,ranl,. Bez stoj'i nz zdirob,lj,ef,xorgsiemerrja. Borjra sadrne ouisna le
274
275
 je vrlo I sadr- Iz poCetX<a, dok sre srtoka r],e priudi, tleba davati
o bojfl dotidnog sjemena. SaEtna suhe
m'anj,e kroliBine. P,ogaie se pqpare vodorrn irsto kaio i
Zaje oJ<ro90% sru,he tvsri.
sadnaa. Pr,eporu,6a se da se na svakih 100 kg uJjanikt
Prerma tome od kakv,og se sjemena dohivaju pogade p'orgada irli saErne dajc 1 kg krmn'og vapna ili fi<,o'stanrog
ili s'adma nazivamo ih po. torm sjernenru. T,ako irrrarno b,raina a na svaki ki,lorgram sadme ili p,ogaEe d,obro, je
sa'Eme i po/gade od suncofl.r'eta, repice, 1ana, soie, bu- diod,ati p'o 5 grarm,a (p,o prrilirci kavsku Zlicu) kuhinjske
birnih koiiica itd. Svi ,ostatci iza cieClenja u pogledu ili s;tloibne soli. Fri torne va,lja pezirti da se ne upo-
bjelandevi,na i masti u vis,okom eu postotrku probavlji- trerbe p,ogaEe {koje snr usli,ed duiljeg leZranja p,ostale
vi, pa p'rema torne irnaju veliku vaZnost ko,d prehrane Zgarave.
gtoke.
Uljarne porgarde kao ! rr.rlj,araa sadma drobr,ir s'r.r [<rmur,!
UIjana sairrra je krepka krma sa vl- dodatci.
srolkirn sad,rZajem bjelanEwina (32 da 45%\ Ostall hra-
GosXlod,ari Egsrto, zaajr'u od sraEme ord druftransrkog sje-
nj,ivi sastojci kao Skr,ob i rnast nal.aze se u sadrni u
rnena, arli to je sasviim neopravdeno. U duhansko, 5
rna,njim kolidinarne. Zarto se satma bilo koije v,rste
sadmi nema sastojaka,opasnih za zdra-
t T e b a u p o t r i e b i r t ik , a o d . o d a t a k ,ostaloj stod-
vI je Zivotin ja a hraniva ioj je vrjrednost vrlo
noj krmi za porspjeSenje razvitka iras-
velika, jer drurhanska sadma sadrrZaje otlo 40% bielan
t,a, [>rvens,tven,o' [<od rnlade stoke i za
E E v i n a .A k o se duhanska satma daje u
pr'oizvodn ju mIj.eka. Stoka ee dakle ne prevellX<irn, kolitin.ama i sama, ons po-
hrani samo, sa sadrnom ili pogaEarna.
staje Stetna ali ne z'og l<akovirtr o,trova nego '
I(ravama nurzarama na pr. rnoZe se darti uz rerdo- zbog prevelikih ko1i6in,a bjelandevina.
vjrti o,b,rok srienia, slarne ili silaZe, za k'ravu od teZine Meclu,tim s,e to morZe dogoditi i kod drnugi,h vrsta
500 kg, koja daj,e 15 lita'ra rnli'eka d,nervno, do 2 kg sadrne .i p,ogata ako nesrno,trreno hrarnirno preveli[.im
sradrne dnevno. Tel"eiiu 3l L<9, d'o[< svinje uz ze]enu ko'liEinama, bez ,obzira na 'to Sto je to.saroo 610 6ebi
krrmnr i zrnartu hraniu, pa krurnpil ili sladorn,u repu razsripavanje.
rnogu d,obiti razlidite kolidine satrne ili p'orgaia od % U naprrerdnorn 9orsp,o6sa"1o,, i u cazumnro,j prrehrenl
dn l% ke ve6 prerna staros,ti ,i teZini. Kad s'e svin]e nase stoke igrajru uljane pogabe i sadme veljil<,r.ruJ.ogr.l
s,tave u tov, tre,ba dlavati sve rnanje i manje sairne i treb,a, da se svaki gosp,odar uputi u Wo,trebu ovlih
ta0<o d,a n'akon 90 dana to{va za mast d,oibiju sarno % vad,nih lrrrniva, jen 6e tako po,borljsati woju otroku,
*;ilff koja 6e i vi5e proizvoid;itl
-pnve
HJff::h*.nu zadn€'nr
oib,rok
rreba
sre-. nnvArsra rvonNrca-uira u Zagienu
viti 12 sati prije hranjenja u jed'nu posudu, ko,ja irna prod,zvatlara,zne Vrsti nrljane sa6me, k,oje za sada p,re.
5 p,uta toliku za,prem,ninu, kolifl<a je zapremnima odre- ma dozna'ci Zajednice z.a promet stiokom i s,toEnlrn
Clen,e ho,litine saime. Sa6m,u gr,olijerno zatirn s ylufrorn pnrodzvodirnapurodaj,e gOs6:,odarrima a na,pose onima,
vodorn i os'tavimo da na,bubri. Na 1 kg satrne treba ){ koji 'uzgajarjmsj,erne suncolkre;ta, repicg bundevsko i
litre vru6e vode. Satrnu treba opa,rittl na veder za upo- t. d, '! ruredno, ga p,r,edradutvorrnici.
treb,u dnu,gp,g dana ,a u jutr,o zra upotrebu na vereett.
OvaLko navlaZenu s,adrxu mieSafilo z,atirn s osta'lom MRTVA VAGA STOI'E
hranom, najb'o,Ije sa sjedkom ifii zrnatorn hnarn'otrn a
wi,'njama s€ daje u napoju. Fod mrtvom vagiorn doma6ih Zivoti,nja razumievamo
postotak (udio) iistog mesa o.d ukupne teZine Zive
Uljane pogaEe .trebs. prij'e u,potreb'e zdrobiti u sitne
Zivotinje. Svaki napredan gospodar mora znati bar
lrornra'de. Dro iti €e motZe prekrupadern i'li se nazbi,jaJ,.r
delki,6em iili sjekirorn. pribliZno koliko ta teZrna iznois,i, zato derno o tome

?76 277
ovdje i naivesti par navoda prema raznim iz-il.gailva' racio,nalnog izkoriS,6avanja zernlii3ta i ekstenzivna
o,bradivanj,a raste ta povr5ina d'o 2;i, viEe ha. Uz racio-
.."
njima:
U1""o* redu valja spomenuti da govedo ili' druga nalnu obradiu i o,bitrno gnojenje mo.Zerno sniziti po-
istorn
stoia-mora najmanje 12 sati gladovati, a onda trebnlr, povrSinu na ciglih 0.5-0,.6 ha. Od te povrKine
;iii;;;;; odredivanie zive vage u rnesa'rske svrhe' odpada na:
Udio Astog "a mesa kre6e se ovako: livade 0.3 ha
Bikovi tovljeni 55-60% djeteliBrte za ze1. krmu 0.3
Volovi ,tovljeni 55--600/o ropiste 0.07 ..
Volovi i bikovi netovljeni 45-55% povr5inu pod Zitaricama 0.03 ,,
K"rave. 45-55%
55-70% Ovaj se ,odnos rnoEe donekle prornjeniti, ali kod
Telad racionailn,og drZanja goveda u malirri gosp'odarstvima
Swnje 65-75% I
45-50% o,srtajepribliznb isti.
Ovnovi ri. ovce netovljeni
55-650/o Za prehranu jednog k,on ja potrebno je 0.6b ha
Ovnovi i ovce tovljeni
ku,lturne povr5dne. Dakle rnanje nego kod krave. Od
Razlika, koja se kod oojedine vrste pokazuie' uvje- te povrSine odpada, na:
tovana je'pasminorn, nadin'orn drZanja i tove' itd' Za
napried navedenih brojaka valja d'odati oranicu (zob) 0.3 ha
oUj"S"ju"j"
-drZi
- Kod go- sjenoko5u 0.2
Sto se odbadkorn, a 5to ide kao rneso'
pod zelenom krrnorn 0.15 ..
\rLd" io. u odpadak: Glava odsjede'na izmethr zatiljka
i pn/og vratnog kraljeZnjaka, koZa, krv, prsni i trbiuini U novije vrierne nastoji se i konje donerkle hraniti
prednje
dio u,tioibe osim bubrega i loja oko njih, noge s okorpavinarna - sladornorn rerporn. Ovo je mo€jude
do koljena i zadnje do skoEnog z4loba' Ko'd ovaca isto' provesti os,o,b'itolako kod radnih komja (ali sarno do
Kod svinja sam'o utroba prsna i trbuina, te dlaka' dok izvjestne mjere). To je i za gosrp,odarstvo vaZno ka
- uzgojem u
koZa i noge ostaju kao tisto meso' znarno da t ha pod sladornom repom donese isto tolil<o
smjeru p,ovedanja proizvodnje mesa rnoZemo udio mr- hranivih suibstanca (Skrobner vriedrosti) kao 3 ha zoLri.
i"d znatno pove6ati, tako da su Englezi uspjeli 'razplodne
""g" Za prehranujedne krmade od
A" ,rrgoj" tovne pasmine goveda koje daju u'fovljene i
150 kg. Zive vage p,otrebno je 0.24 ha - vrlo mailo u
do ?0010dista mesa, a slidan je slutaj i s njihovim tov-
- Najbo" uzporedbi s krav,orn d, konjem, i to zato Btto je svinja
nim pasminama ovaca (do 68% dista mesa).
daleko rnanja, a osim t'oga za svoju p,rerhrarnru trosi
lji tovni tipovi goveds ftod nas nalaze se s okolici
mnogo okorpavina, koje obilno rode. Po kulturarna, je
KriZevaca i Sv. Ivana Zabno, gdje se { pri uzgoju si- ta povr'Sina p'od,ieljena ,ovako: p
rnentalca osobita paZnja posvetila izboru tovnih tipova'
0.11 ha krmne iitarice
KOLIKO GOSPODARSKOG TLA ODPADA NA: 0.05 ha repe i krurnpira
0.09 ha zelene [<rme
a) Kravu, b) konja, c) razplodnu krma6u
Svi ,ovi ibrojevii vriede za intenzivno gorspod,afenje
Zanirnivo je znati koliko odrpada - ili b'olje re6i -
p,ovrBine p'otrebno za koju do- na malim posjedirna, 6iji proizvodni red sluZi uglav-
ko[iko je produktivne
norn stoaarskoj proizvodnji. Za intertzivnu biljnu pro-
ma6u Zivo'tinju. I o tome su provedena brojna iztraZi-
izvodnju po'treibno je i ,obilno gnojenje i racionalna
vanja i do5lo se do ovih zakljudaka.
kroz godinu dana po- obra.da, inaie ne 6emo pro6i s ovako malim povr5;i-
Za prehrenu j edne krave
trebno u prosje[<u 0.8 ha. 1 jutro - 0.57 ha. Kod ne- Dama.

279
278
 Crvcna dietellna Jest takotler vrilo h,f,anlva. Treba
POTREBA STELJE I SOLI
kod hranjenja biti na qprezu, jer se stoka lako na'dme'
Treba ju rnieBati sa sjeekan'om slarnom. Kosi se kad
Potreba za Potrebno za je u punom cvatu.
Doma6a dan i grio Doma6a dan i grlo
Livorinja -*-|- Iivotinja Lucerna jest najbolja zelena hrana. Vrlo je tebna,
S t ' l i e l E S o l iE Solt g hraniva, ne nadima. Dolazi vrlo rano. Jede ju vrlo
I rado sva stoka. Kosi se priie cvata.
Krava za mlieko Smjesa trave i 4ieteline. Gdje ne uspieva lucerna,
. Konj 2'2-3 10-20 na wakih 100 kg z 2 - 20-30 n-loze se gornje sijati.
r magarac
Grahorica p'rolietna i zimska vrlo je dobra hrana'
zrve vage.

Govedo kod . J.ung; Zimska se za naBe prilike osobito prep'oruda.

suhe krme
2'2-5'6 I
0t5 2-6 RaZ u smiesi sa grahoricom ili graSkom do'lazi vrlo
'Unlce
rano i daje obilje krme,
Govedo kod Ovca l
zelene krme
6 5-8 i koza I
0.5 Zeleni kukuruz vrlo je slastna krma.
? SiraL r."t h,raniviji od zelenog kukuruza'
Bik i voi I LiE6e i glave otl kravske i sladoroo repe jeslr tako-
u tovu
40-60 Svinja ) 2'2- 3-10
ilet 'dobra zelena hrana.
YoI za rad 30-40 2. SUEA KRMA
Livatlno sieno i otava. VeC prema, tlu i poloZaiu
Koliko voile trebaju tlomade iivotinjo
jest razne kvalitete, ali je glavna krma naie st'oke'
Razne vrsto slame. One sadrZavaju vi5e surovih
Potreba vode u litrama
vlakanaca a manje Skroba i bjelanievine. Daju veliku
Ziva Na paii
sraJ
hranivu vrriedno's{'
hranj enja rna6u a matro hrane. Imajs razlititu
vaga
Za
Za napoj di!ien 3. KREPKA KRMIVA
' Zivotinje ne moglt p'ruzati sve ono' Bto iovjek od
Konj 400 10
Kor,i 600 njih fraZi, ako ih ne hrani dobro. Mi smo prije duli' da
Konj 800 20 stoka tre'ba doibre hrrane t. j. takve hrane, koia sadr-
Krava 500 20 Zava i razlidita hraniva u ve6oj mjeri. Ako se na pr.
Vol 600 2,)-25 stoka hrani sarno slamom iJi sienorn, to ona ne 6e
Ovce za vunu 23-35 0'4-0'6 nikada dati onoliko, koliko bi dala, da se hrani osim
Ovce za 60-100 t'5-2'5 siena i na p,r. privskim troporn, pogadama, mekinjaroa'
100-250 Sva ona krmiva, k'oja sadrZavaju ve6u koliEinu hra-
I Svinja
I Svinia 350-450 niva, nazivarno kr e Pk im.
Ovamo spa'da:
1. ZELENA I'R.MA a) Zrnie i rtloatovi: pienica, jedarn, zob, kukurrrz,
pros,o, zrnje sodivnjada ili mahunjada (greBak' bob'
Ona je vrlo boga'ta vodorn, pa je prema tome i vrlo
sodna. eirn je mlada trirn je hranivija i lakSe pro- soja, graLro,rica). Drugo razno sjemenje kao konopljaro
bavljiva. sjeme, laneno, heljdin'o i t. d.
b) I{"orieaje i gomolji. Krump'rr, stoena repa' p'o-
Od zelene hrane dolaae u upotrebi ,ove:
Trava. Ona je kao mlada vrlo dobr'a i tebna te se strrna repa, mrkva, fikve (bundeve, misiraee). -
rnioze uzporediti sa, Zi.tomr c) Ottpailci u mlinarslvu. Razne vrste rneldnja-

280 281 l
r .-,iL il
 d) Odpatlci u tvornicama, ulja. Lanene pogabq bmn_
devske, sojine, sun6anlEne, rep,i6ne i t, d. Tvornfca ulja X. VETENINANSTVO
n Za"grebu imade uMiek sa,Eme i pogada na zalihi,
koje
izuai,a u in,ozemstv,o, a na,Si bi se goispodari rnrorali
njima viSe s1uZiti.
e) Ostatci ia p,ivovara. pivski korn je vrlo do'bra ZDRAVLJE NASIII ZIVOTINJA
krma osobi{;o za krave mruzare a i za tovljenje vo-
Iova i svi,nja. Mi smro hvala Bogu uznapiredovali u goslt'o'la'rstvu'
Slailne su klice kao rnnro'gi tlru-
kao suha krma vrtro doibra krma Mi itte'mo napried i ako ne onako brzo
za hranu teladi, rnuzara i to""'rr,e sto[<e. danas ipak mi imarno vec bolie -plusove'
;i-;;dt
f) Ostatc,i od proizvoatnje sladola, Rezanci od sla- irnamo-n"nuO, siiaiicu, irna,mo mla;tilicu' imanno bolju stoku'
dorne repe vr,lo su do,bra krma. roii" imarno i bdUth vo6niaka' a vinogratlfl su
B) Ostali odpatci. Iz pecara, proizvodnje Bkroba, narn
--- tlobri.
kom, razni kuhinjski ,odpadci. Sve je t,o dobra krma mam rnlieko'
Naive6u vrie'tlnost i'rna stoka' Otl arie
i treba da ih gosrpodasi upotreb,Ijavaju a ne bacaju. spreZna sna'ga i clrugi proizvo'ti' Stosa je
-"r",'xo;u.,
poweti posebna pozornost'
i rp"toOu"", ila se toj stoci
OSIGURA,NJE STOI(E %a ome.''
kako bi ona ostala Sto ztlravija a time' i clobra
_Danas a i uviek preds{avljala je jedna Zivotinja svrhe, za koje inr uzg:aia'm'o i elrZimo'
vekku svotu no,vac€. Osirs 1.6ga Zivotinje je zitravl'i'e s0oke naruEeno'
oruZajql 96!- No ip,ak se clogatla, cla
podaru razlidite koriisti, pa nije nirkakvo
dud,o. da gos_ oo*oO"'"" i razliiite zatazne bolesti' koie znatlu uni-
podar, nr sludaj'u da rnru Zivotinja Stete'
ugine, nasrtoji osi- ftitf-*""*"-"totl - a time gospotLar trpl ogromne
gurati Zivotinju. znanosti I broinirn iz-
il; veterina"skoi
Osiguranje sto{ke je skupa stvar i zat6 nigdje na ";;;;liluoi
iirzi""iii^-uspjelo
je prona6i mnoge
.uzroirike,raa-
wietu protiv nilh clanas
ne mogu stofari osigurafi stoku kod; osigu- libitih bolesti, pa se prema tomu
ravajudih dru5tava, aego se izpomaZ'u tako, da se uspje5no boriti. Danas se nrflogo- s'toke otl
-oil-o
pravoclobno prva
udr'uZ,uju u uzajarnne zad,ruge o,d kojih dobivaju ;E;;;"; uginuot spasi, ako se pruzi
pomo6, ako stradaju. Kod nas ovakove zadruge osniva, pomo6. Istina, mnog:i nasi gospoclari tre pozna'iu iesto
r"odi d nadzire Savez zadruga za osiguranje upravo treba' zvati
stoke u o t ojoj so boleati ratli, pa zato
Zagreb'u. I .ako je ovaj Savez j.o3 mlada us;tanova, ima JtrofoioL" veterinara, koii 6e ustanoviti o- kakvoi se
kako treba
u nje,eiovoj vezi koncern godine 1942. ve6 preko 280 bolesti ratti, on 6e atati upute i saviete'
zadruga. NWe se zadruge posterpe,no osnivaju u rsrviJn sa bolestnom stokorn Postupati.
mjestima, gdje stodari izjave Zelj'rl za to. Danas i niie teiko boriti se pro iv razl-lEitih
bolesti
Osrmtak za'druge je veoma jednostavna stvar i stot e, clanas imanro ttovolino veterinara struE-
ier-mi
uspije svagdje, gdje se naCte barem jedan 6ovjek, niaka, koii raale u naroalu 6'a $ubavl i znaniem' ima-
koji na tome ozbiljno poradi, Jer nema stodara, koji mo ve6 i vi3e ambulanaia, galie se stoka moZe pre-
se nd boji nesrede i koji ne bi irtvovao nekoliko ku- i lie,iiti. u tom ie tlakle praAcs napravUen
na dopninosa, da se ,od nesrede za3titi. prosjedan do- "r"o"ti korak a uspiesi ne 6e izostati' Na gospo'lgf,ima
vidni
prinos polugodi5nje 'iznosi 10/o od vriednosti, a vri- ier 6e talro
ie-p"t, ila se posluZe sa strudniacima'
ednost procjenjuju sarni zadru,gari. spasfti'svoie b,lago. Na gospoilaru pak stoil'- tla ima
lJ zailruzi so provoali i za.ierlniiko ciepljenje.i lie- znanja, rla pruZi prvu pomo6 barem 'lo onog Easa'
tlok
i.e[rio i u ob6e so voill briga O zalravlju stoke, t lq doCu strudniak voterinar, koii 6e ilati dalinie
o"
unapreileo.iu stodorstva.
uDuto.
282 ?33
 Da bi na5l gocpo,darl upozDall rtanovlto bolesti i
tako pruZili._pomo6 barem n prvim Easovimb, ovdio u Na zdravlje stoke upllva I neElstoCa 6taje.
ovom nrrirubniku opisana je ve6lna bolesti U blafurim i zanema,renim stajama punim iz;metina I
i prepo_ rnokraie, ne rnoZe se stoka razvijati. jer se tu razvi-
ruiena prva p.omo6 u sluiaju oboljenja.
jaju zagu5ljivi p,linrovi,koji dine de stoka slab:je jed€
Preporyiamo gospoalarima, ala se pravodobao
. sa_ i podne kriljaviti. Nedista stoka ne moZe nikada proiz-
vietuju u sluiaju oboljenja sa struini'akom
rom i da ga ne zovu prekasno:
veterina_ voditi ,ono, Bto od nje trsZimo. U takvoj 6taji stoka
birzo oboli. Za tp valja da u staji vlada najveOa 6is-
to6e - dim rnanje izrn€tina i mokrade i Eim manje
KAKO IZGLEDA ZDRAVA A KAKO m u h a, ,u 3 i i drugih narnetnika, ko ji uznemiruju
BOLESTNA
ZIVOTINJA stoku. LoEe upliva i staja, koja nerna jednolrdnu top-
linu, ve6 se tako ja<o mienja (lj,eti silna iega, ziml ve-
Zdrava je Zivotinja ona,,kodkoje djeluju jednolidno lika zima).
i skladno svri organi i svi dielovi li""ii":". zdrava Zi_ ' N a z d r , a v l J es t o k e r u p l i v e j u I k r m a s'a loSih
,, ima doba'r tek, pohlepno i oo,lro .iede, redo-
]9;titi" moEvarnlh l i v a ' d a ( m e t i l j )i l i p a S a s a l o -
j izpuSta izmetin€ i mokri. Disanje i kucanje s,rca
'i " -*to
Je./praviln-o,toX{ina tiela normafu:ra.Zdrava je Zivotinja Fim, modva'rnim paSnjacimq itd. tU pak
'v.v.€sela razme trave I ko'rovi, koji imaju u sebi ,otrova,
i Zivahna. Dlaka i ko,Zaimade sjaj i gibka je.
S_luznica njr.rSke, usta i .oka je svietlo_r#ida;te
bo;e. Isto taho lo3e uplivaju na zdravUe r a n,e z a d o-
Gubica ne5to v,laZna i shrzasts. bive,ne pri poslu itd.
Ovakva je Zivotinja qtoso,bna za tad,, za mu?nj:g-za Najveci su uzroci botresti Zivotinla r|aure klice
klanje i za razplod. botresti (bacili-bakterije), k,oj,ese desto puta i vrlo
.Nerna li Zivotinja sv€ ono, Bto srno prije lako grenaBaju. (Slinavka i Sap i druge za,razne bo-
_ r,ekli, dakle
-redovjio, lesti). Ovirn uzr,oEnicimatreba posvetiti najve6u paZnju,
ako nerna teka, ako ne iz aea izmetin,e
ak<r jer ako je iedna Zivotinja zataLerra, skoro 6e se za-
n:e mokri, kako treba, ako ima p,ovisenu temperaturu
i t. d., ondra je takva Zivotinja bolestna- raziti i ostale Zivotinie. U sluEaju zaraze, valja odmah
javiti stru,cnjaku veterinaru, koji 6e sve daljne od,re-
Bolest rnoze imati virse uzroka. diti.
Jedan od glavni,h uzr,oka, koji sq i vrlo desti jest
n e p ,r a v i l n . a funa i jos mnogo dmgih uzro6nika bolesti. Razuman
i l,oBa hrana stoke. Vrlo se
iesto daje grrjile, pljesniva, vlaZna i uob6e pokvarena stodqrr nastojat 6e, da po rnogu6no,sti ssduva stoci
krma, a takva tr<rmaproruzokuj,e sm,etnje u pirobavnom zd:ravlj,e i da joj pruzi €ve on,o. kako bl ona ostala
kanalu, izaziv,lje koliku, p,noliev. pwi5enje temperatu- zd'rava, d,a bi njezina proizvodnja bi a Sto veoa i boljg
ne itd. Isto tako rnoZe lo5e djelovati i lose p,okvnrena.
srnrdtljiva, rnutna i zaraiena voda. VruGlca (vatra, groznlca)
Na zdr.avlje stoke u veUko upliva i s,ama sta ja.
N e m al i u s t a j i d . o v o l j n o z . r a k a I s v j e t l o s t i , Kad ie stoka obolje,la, ,obi6no,se j,avUa ili povi$ena
Zivotinje su u takvoj staji d,eprimirr"r", ili vrlo jeka to,p,lina. P,o toplini tiela moZerno skoro sa
i nere- sigu,rno5tu utvrditi da j,e Zivotin"ia bol€stna. Itad Zivo-
dovito uzirna.ju hranu, jer ih onaj zaguSljivi ".r"do i smra_ tiLnja ima.de vru6icu, onda orla nema dobrog teka, slab'o
dan zrak ti5tj, te takve Zivotinje obole na djsaUnaa i jede, liena ie i p'otiit€na, teZko se grblje a 6esto i
probev"nim organima. Uslied pomanjkanj,a svjetlosti
d,rh6e. Poiedini dielovi tiel.a kao u3i, rogovi sad su
Iak5e se razvijaj.u razlieite z;;rrazriebolesti. jer je poz-
topli sad su hladini. G'ubica ie vru6a. dlaka nekostru-
nato, da rnnoge zaraurc klioe r.rrbija svjeflqst.
SetraI erubi sjaj. Disanje oteZtano a ibilo ubrzano.
2U ?86
 n azKa 2B L (DEZTNFEKCTJA) Kerntjsfl<a ,raz[<ru*nasrerdstva, Ito itr najviEe rabl-
mo jesu:
Razlikujerno fizikalna i kernidka razkuZna sredstva:
1. Vapno u obliku Zivog vapnernog pra5ka ili varp-
a) Fizikalna razkuina sredstva su: ne$o !A96 mtieka..

1. Sviet,lo.. Sundane zrake kao obidno danje 2. Klorno vapr.o zVo.

svietlo'r.rbdja mikroorganizme u vsgetativnom o'bilrk'u, 3. I(aporit 2+50/0.
a kod duljeg djelovania i qlore.Baktericidnu m'od 4. Mianin-Chloramin Fahlberg.
inraJu prvenstveno ultravioletne zrake. Isto I umjetno 5. Formalin lZ% ili u obliku.para
obas javanje (kvarz-lampa) djeluje baktericidno. 6. Kreorlin 2--S%.
?. Karb'olna kiselina 2_.dolo.
2. Suienie. Su3enjem rnoZemo uniStiti izvjesne 8. Natrijeva Tulina 2ft.
osjetljive rniikrobe, ali djelovamje izsuBavanja jako
koleba zbog kolebanJa na sadrZaju vlage u zraku. Ova se sredstva rabe za dezinfekclju predmeta i
staja. Za dezinfekciju rana upotrebljava se:
3. Visoke topline:
1. Kre'olin l-20l0.
a) Suha toplina. Mikroorganizmi pro,padnu ve6 2. YaIvamol l-2/6.
kod 700 C., dlok je za unistavanje spora potrebna to- 3. Rivanol 1-20lo
plina od 120-1400 C. Suhorn toplinom se sluZimo i u
RazkuZba rgtnoda se, prro,vodi ustoZavarnj,ern, UstoZa-
obtiku plamena i Zari i to narodito kod kovina. Pred- vanje (p.akiranje) se vr5i, da se na zemlju nars.tir,e
mete manje vrtiednosti qpalimo. Dalje se visokcvm sur jedno cm debeJ.i sloj slame ili nezaraZenog gnoja.
hom torplino,m sluiimo kod sterilizacije raznih pred' .25
Na taj sloj se naslaie zataleni gnoj u orbliku kocke.
meta u posebnorn za to kornstruiranom aparatu (suha
Ako je gnoj previ5e suh, nakvasi se vodom ili.gnoj_
sterilizacija). riico,m. C'ieli ,s,e kr.ap, o,bloZi, siloje,m ul" .-iii-*"*nu,
b) P,asteurizacija. Posebni nadin untStava- Zen'og gnoja, a zati.m zemljom. Ovako ustoZeni gnoj
nja klica pomo6u p'ovi5ene topline je pasteurizacija. ostaje 3 tje.drna, kad se raskuZba smatra dovrsenom.
Razlikujemo >nizku< i >visoku< pas,teurizaciju. Kod Pakova,njem se uni5te mikro,o,rganizmi n.a taj nadin
pasteurizacije se uniStavaju mikr'obi u vegetativnom Sto s.e ugrijavanjem gnoja digne torplina do ?06 C. po
obliku, ali ne s'pore. I(o'd nizke pasteurizacije ugrijerno noviijitm isttrarZiva,njirna se pakovan jern gno,ja
mo,gu
medij na 650. C. Kod vis,ol<e pasteurizacije ugrijemo uni5titi i,,sp.ore. Iiod povoljne topline olru irkli;.r,
pasteurizacije t"
medij na 80--820 C. I{o'd n zke mora budu uniSten.e kod daljnjeg poviSenja topline gnoja.
toplina qplivati b,arem 30 min., d,ok kod vis,oke je
paster,rrizacije Gmoj se xmoLe raz!!<tsaflti i tako, da se dohro na-
pctrebno 2-3 min. Kod frakci'o,nirane
(650 C odnosno kvasi vapnenom mljedinorn. Ako je gnoj zaraZen
ugrijerno medij d,o stansvite topline
sporairna, tada valja upotriehdti, mrxorgo. jare razl<n-lZrlo
900 C) te se pusti oitr,laditi, da ga se poslije ponovno
sredstvo (50/o kaporit ili chloramin).
ugrije. Na ;taj naiin za vr.'isme optimuma za razvitak
mikroiba spo're izkliju, te kod ponovnog p,ovisenja Za raziltudtbu gnoj;nd.ce takocler je xtrriiklladno vap,no.
iz spora. Tre'ba ga staviti 1 kg na l0 litara vode. Ako je gnoj_
toplins ssmrte se klice izklijane
nica zaraZerna sporama bedrenice, valja gnojnici do_
c) Mokra vru€ina. Mokrorn vru6inom se dati kaporita ili chloiramina (% ke na 10 Utara gnoj-
sluiimo kod: nice).
1. kuhanja Doibro se dadru razl<uZiti samo staje sa glaflkifnr sti-
2. vodenim parama. jen.ama i glatkim urettajertr i nepromordivim podom,

286 287
 BOLESTI KONJA
l. Akutnl katar Zelutlca i crieva nastaje uslied
pagrjesno'g hranjenja, ali mnogi konji naginju i p,o
svojoj pri,rodi na katar. Uzr,ok moZe biti i neiista '
pokv,arena hra,na, loSa i mutna voda. Katar rnoZe do6i
i zbog prehladne vode, a it zbog prevrude vode.
Znakovi su katara; Nedostatak teka, zievanje i
bacanje. Zed je umanjena ili uob6e ne 6e da, piju.
Traje I do 2 tjedna, onda is6ezne.
Lierdsnje,: Neka korqi ne ra'di, dan dva, n,eka posil;
a zatim mu valja dati lako probavljivu hrranu. Valja
davati samo Eistu odstajalu vodu u malim kolidinama:
2. Prenatrpanost (zapek) crieva (Obstipatio), kod
kojih Zivotinja pokazuje olove u trbuinoj Suipljini.
Razlog ovim ,bolovima mogu biti oboljenja u pr+.
bavn'om ustroju, u jetri, odnosno Zudno'm mjehuru, ili
naokra6nom ustroju (kamenci) ili upala potrbusnice.
Mi 6emo govoriti samo o grizu koji je prouzroko-
van oboljenjem odnosno promjenama u, Zeludcu i cri-
evirna.
Od doma6ih Zivotlnja od griza najvi3e obole konji.
Od konja oboljelih od griza ugine okru,glo 10 posto.
Tok je redovito I do 3 dana, mo rnoZe trajati i dulje,
a eesto je kronidan. Prema uzro,ku griza razlikujerno:
1) RaSirenje Zeludca (Dilatatio' yentriculi),
2) Prenatrp,anost (zapek) crijeva (Obstipatior.
3) Nadam Zerlud"cai c.rie\ra (Tympanitis),
4) Greevi crieva (Enteralgia irntesti,ni),
5) Griz zbog tro,rnboze crievnih sudova, ois,obito
prednje crievne arterije,
6) Zatvor crieva stranim predme,tirna (karnen; pa-
rasiti),
Kao posljed.ica, ,odnosno kao komplikacije griza,
oaohito gtpd€va crrieva,, rnoEe do,6i d,o zaoknertanja
(Torsio), ili zauzlanjs crieva (Volvulus), inkarceracije
inva,ginacije i t. d,
Konji naginju na oboljenja od griza oisim drugiltr
razloga i radi sarne ,anarto'rnskegrade ieludca i srieva
(mali Zeludac, veliko sliepo crievo, uzki otvor sld-
en:'og orieva, dr-lga,6ka crisvnq marqmrca, fl<ornrjirne
povra6aju). I{od prenatrpanja Zeludca i crieva d,olaze
u obzir kao vanjski uzroci: uzimanje prevelikih ko-
litina hrane, koja nabubri naknadno u probavno,m
288
ustf,oju, prelakorno mzirrnarnd,etrrrame, n,ovo sleriq d1g.
telina, te,Zko prl:obavljiva hrana i t. d. Dalnji j,e uzrolt
o'voj bolesti slaba peristaltika zbog raznih oboljenja u
sarnrolDprob,avnorn ustroju, mirovanje korrja. Hrana.
koja ne sadrZa,jepodraZljive tvari (strnika, ukiseljena
krnaa), prouzrokuje trornost peristaltike, a kao po-
sfij,edricatoga safl<,upljanje hrarne u crievifila,. Nadalje
dolazi do sakupljanja hrane u pro.barrnomtraktu,, kad
Zrvotinje ne proZvadu dovoljno hranu (sjeEka) lli je
ne promode dov.oljno sa slinorn.
1) Raziirenie Zeludca nastupa kao sa,rnostailhaholesf
ili je p'osljedica mogu6nosti njegov,og izpraZnjlvanja
radi oboljenja u tankom crievu kamo hrana iz Zelud-
ca ne rnoZe iti (zap€k, zapletaj tankog crieva).
Ztat,l: Znaci su jako izraZeni I neprestano traju..
Bo]€st se po,javi skor.o po h,ranjenjru. Zivotinja zi,eva,
nastoji bljuvati i o,b6e se stanje brzo pog,or5euva. Na-
stupi oteZdano clis,anje i disprnoa.Konji zauzirnaju stav
sjedefeg psa. Bolest traje samo nekoliko sati. Zeludac
p,ukrne,ako s,e ne iaprrazni, odnosno plinovi ne,flzlyuste.
U tom sludaju bol'ovi naglo prestanu, alj se ob6i sirn-
ptomi .brzo pogoriavaju (znojenje, lo5e bilo, uibrzano
disanje).
2) Zapek i[[ pr,enatrpanosrt cnieva (obstibatto).
Znaci su ovisni o ,on,orndielu crieva, koji je zatvorein
i o torne dali je zapek p'osljedica za,ostalih izmetina.
Kod obstipacije guznog crieva"je ovo napunjono tvrdjm
balegom: Ziv'otinja desto ho€e balegati, te se p.ri tom
n,apinje, a da baleganje ipak nije izdaSno. Bolovi su
podno,SXji'vii pojave se u irrtenrralirna. Ob6e stanj,e
nije poreme6eno.
Kod zapeka kolona se qrojave bolovi u intervalima.
Obfe sfanje nije porerne6eno. Kolon je napunjern
fvrdorn balegom. Cesto Zivotinja zauzme narotiti stav,
pruZa zadnje n,oge prema natrag, a predrlje p,ostav!
viSe napri.ed.
Kd zapeka slie,po,g orieva iirvotlnje poil<iazuju
prekid,ano bolove. Cesto su izrnetine Zitfte.
Zapek tankog crieva se odifuje u trajnim b,ol,ovirna
i u pogorSanju ob6e,g stanja. Ne Cujtr. se sriEvnri
Sumovi.
3) Na.dam cdeva (Tympanitis). Primarni umo{k Je
uz,manje krmg koJa lako vrUe te se stvaraju plinovi
n9
 u prevelikoj koliEini. Takova Je hrana djeteUna, rnladl do grtzo, hqj( ttrade d,ureo, €ak ps neko0riko tjedarna,
l"*iou*r, grih, grahonica 1 t, d. Gutanje zraka, ka'tar Criwa sluzrica sLe na mjestu ohrturraroij,e upali, nekro.
Zdludca i c*ieva rnogu takodor uzrokovati nadiarn, Ser tizira i pro,bije, te Zivotinje uginu od upale potrbus-
kundarni uzrok moZe biti stra,ni predmet u iednjal<u nice.
(kod goverda) iili zab,rvUenj'e ori'wa (zavorj, zapletai' I-;iredenje: Itod oboljenja od griza mora se strud-
zatep). njadki ustanoviti, koji je iuzrok grizu. Liedenje ne
Znaci: Simpt,orni bolesti ovise o koli6ini razvide'n;ih smije biti Sablonsn<i. Nadin, na koji se tisEi jedan
pli,nova, Ako je nadam sla;biji. Zivotnia pokarzuje ma- oiblik griza, moZe kod drugog oblika upravo biti za-
nie ko,litiner nap.aLdaja, a koii se po'navljaju u interva- I branjen, jer se stanje.tim pogor3ava. Stoga valja u
lima. Ob6e stanje niie porerne6'e{no, p'erisdaltika je svakorn sludaju oboljenja od Eriza pozvati strudnjaka.
6ujrna, tZivotinaja lirztriskava plinove ili porvrada. Iz- U cilju zadtidivanja valja iivotinje oduvati od o,nih
metune su wjerUiii'e boiie, rnelkane 'i ikis'etro'zarurda'raju' i urpliva, koji prouzrokuju griz. To je glavna zadata
Kod teikorg nadma stl teZki ko i6ni nalpad,ail. Zivo- vl,asbrika iivoti,n j e,
tinia, pourazuiie jake boilove, rza'uzima nepraviln'e sta- 3. Bolesti jetara su d,osta r:ledke. Ovarno spada:
rrovo baca, se na, zernljru i, vailja se. Trrbu,h j'e povecain Zv(,nit kamenac nastaije z og l<atara Uu]6o-
voda, strrani*r tie,l,a i o{b6irtr zarazniltr bolesti. Z,na[<ovti:
i napet, znojenje. Bilo i disanje je ub'rzano i o'teZdano'
Sm,nt nastuprl zboig ugusernda, slabosti s'rca ilri pnsnuda Promjenljiv tek, proljev koji se izmjenjuje sa zade-
porn i, oirnr:Savljenje. T..iedenj,er: ko,nja treba do,bro hra-
crieva i Fosliedltca toga prsnu6a.
niti, neka s€ mnogo giblje i davaiti mu de56e Glaube-
4) Gr6evi crieva s,rr posljed.ica preteZrro r:'rehl,ade
rovu sol i sodu bikarbonu.
il:i pogrjeiaka u hralli, Ova se boilert sastqi{ u laso' jest desta bolest kod konja.
4. Ulala Fotrgs$1i""
\dtim jakim bolovirma,, [<oji trairu lara6e vri,erne, ,a Do Uznok jerst oalj,ed,a tn:h'urine rstiene, baicair\je zhog
oom prestaju, da se nax<'onizvjestnog vremena opet jakih b.olova (lkad imadu kornji koliku), ozljeda Supka,
pojave. Korfl napadaia je Zivotiniia nsm,irna. legne i
klistiranje ili 'ozljede pripusta ilii ozljede kojeg trbuB-
vadja se. Peristaltika je psvo66,ne, a balega je ka5asta. nog organa. Znaci su: borl.ovi u trbuhu, Zivotinje stenju,
Orb6e stanj.e n10'e por'erne6eno, h.rZe, Skriplju zu,bima, maBu repom i okre6u se prema
5) Grriz zbog ,trornboze' criievnlilh ar'tefija nastarie trbuhflr. Lieienje: hiladnirn oblozima, hrana teku-
Sto u crieva zbog djelomidnog zaiernljenja arterije ne 6om hranom, davanje Glauberove soli itd.
dollazi,,dovorU'nokrvi, te je i rad or,i,evasrnetan (slabo 5. Katar grkliana. Uzrok prehlada grkljana, udisa-
gibanje crieva). Radi toga dolazrido sakuplj€nja hrane. nje nedistog i vlaZnog zraka, grdevito ka5ljanje, obo-
u pod,ediflirn crievima. Zaiep'liemje a,r'terdje pro;uztE- ljenje nosa, Zdriela, du,Snika i pluda, pa prerane bo-
il<uju gliste (silderost,orrnj), korje p'no,vale u lirv, te 6,e Iesti (Zdrebedal<, plutna zaraza, itd.), ob,olj€nja srca i
nasele ,na unrutarnjoj prevfiaci arterije oni,wa i lzazwnt plu6a itd. Znak: ka5a{lj izpo,deflka kratalk, suh ,i hirapav,
kr'oni.0nu uparlu. kasnije stegn,ut i vlaZan, bolan, i vrlo, dest.
Sirnptomi su jednaki kao kod oibstipacije. LieCe'nje: U glavno'rn m'irovan e u urnjereno topllrn
6) Kod konja" kojri se hrane hrainom bogatorn na so- i zna,dnrirn stajerna, d,avanj,e zerl,eqe. il<rrme. Iiod liepog
lirna, kao Sto su posije stvori se Eesto u crievima, lTemena valja .ih izvesti van, a kdd je kaBalj jak,
kamen, a kod goveda zbog lizanjq, drugog goveddeta treba dati pra5ke za umirenje (Pitati veterinara).
d,o stvaranja lop,te oid dlake, koji predmeti mohanidki 6. Krvavo mokrenje. Ovo se p,ojavljujo, kada konji
zabrtve crieva, D'o, zaibrtvljerxja crrieva, rnoie fl,odi par daina miruju, dobro se hrane, te borave u, toplirn
i rredi veliilro,g brorja crievnih p,arasi,ta, osobito asl<a- slabo zradnim stajama, a zatim l2adlu na rad. Bolest
rida. Ovi pre'drnetl o'dno$lo khpt a parasit"a za,tva- nekada brzo prode, ne0<ada traje vrde s,edmica i svr5i
raju cnieva (obturatio) na izvjesfnom mjestu, te.dolazi smfino.

294. 291
 Bolde J,e konile u tom sludaJtr &uvatl mego lieEltti, laze u dodir sa koprlvama) sokova raznlh muha, pre-
?. SipUivrost ie svan<o rjteZan,o drisanje berz gro- ko.mjernog trenja, suvi5e hladnog vjetra na ugrijano
znice, krornidno i neizljedivo. To je skup raznih b,o esti. tielo, hranjenja ze[,ernorrn
ra,Zi itd. Iiol,esrt je rnednr,Zne
Dolazi poglavito kod starijih konja, a uzrocj su razni narar/i. Prati hladnom vodom te utiranjem s octom
ili Spiritom. '
kao: prenaporan rad uz slabo hranjenje, dugotrajno
oiboljenj'e p1u6a, zatim i pogrje3ke u gradnji tiela na 12. Suga (svrab). Zaraz16abolqst koZel-prouzroko-
pr. premaleni nosni otvori, pogrjeSke na grkljanu, du- vana naroditom Zivo;tinjicom, t. zv. >Sugavcern<,kojl
Siku, srcu itd. Konje treba njegovati i dobro hraniti.
8. Perioali6na upala oiiju (mjeseEna sUepo6a). rPod
tnjesedrn,orn srljepo6orn razurnierva se povtrattna iu.rnrurtarr- I
nja up,a a. o,6idru, l<ojoj ,uzrdk d€nals u oieilosti nije
i
razja(njen. Vrlo je vjerojafnro, da se disp'ozicija na- I
sljedluje. Uzimlje se, da je mjesedna slepo6a autoin- ,i
toksikacija, odnosno alergidno oboljenje prouzroko-
vano prord,ullntirna nastaliih kord ci'erpanja b,j,elarlde-
vina (histarnin) kod pro;bavnih bole€ti, odnosno re-
sorp,cijom trrroizvoda izmjens tvari crva kod ve6e
invazije. Infekcija kao uznok bolesti nije vjerojatna.
Znaci su: b'oilnost, suzenje, Zmirkanje, upala srpojnice,
zamuEenje roZnice i razne unutarnje promjene, koje
izvana prostjm okorn nisu vidljive. Poslije napada
rnorZe dko izgledati p'o,dpuno zdravo, no 'u pravilu
zaostaju razne nevidljive bolestne promjene dielova
uutarnjeg oka. Obidno je napadnuto samo jedno oko,
najednom. B,olest u pravilu recidivira, no oko moZe
da nakon jednog napadaja.iznimno Fodpuno oz'dravi
odnosno propadne. Bolest se ublaZuj6 oblozima i ra-
znirn lidkovrin-na, ali u pravilu je neizliediva.
9. Jasna sUepo6a jest p,otpuno ili djelornidno osljep-
ljenje konja, koje je prouzrokovano poreme6enjima
Ziivdam'i&t dlielova oka, a da [<o'd toga nerna znahorva
odne upale. Itud po,dpune sljep'o6e konj ne vidi niSta,
kod djelomidne ne5to vidi u stanovitom pravcu ili
vidi samo danju, a no6u ne. Uzroci su razni. Sugavac
10. Perutac jest upala koZe,. kod koje dolazi do
stvaranja kvrZica, mjehura i gnojnih pri5ti6a, a skop- kopa kanalide u koZi; to izazivljg crvenilo, svrab,
dan je sa svrbeZom. Uzroci su tomu: slabo 6i56enje
koZe, prevelika vlaga koZe, trajni proljev, jako zno-
jenje, koZni nametnici (buha, uSi, orma) itd.
ti
krdsttice i oslabrljenje koZe s opadanjem dlake.
.
Ima razrlih vrsta Suga kopitara i ovaca i za nju
zbog toga postoji obavezs javljanja. Suga ss pre-
Konj.e valja drZati Eistirn, a kraste i ozljede prati nosi i na dovjeka. Liedenje: di56enje, ku,pa,nje, cettem
s krlom narnodenom u lanerio ulje, karbotrno ulje itd,. i sepunorm i nnazande li,eikorn po urpruti vefe,rinar,a,,
11. OZarica nastaje zbog djelovanja tvarnih sokova, deainfekcija staje i svega prib.ora. U nedostatku moie
koji Jalko draZe (kada se konji valjaju ili leZe I do- s€ kEo lriek rupo'trriebiti odkrLrv od <truhana 1b0 gr. na

292 293
 rc. Upala oCiJu dolazi . vr'lo Eest'o zbog s't'raoirh
pred,meta, koji s'r.r pali u 'oko, Za to treiba oko dobro
prije pnegledati, Li'edi se: Izpiranj'ern oka sa -mlakirn
f.jem-oa tarnilica, i[i 3/p rad'Lopinorn borrne ibiseline'
PoveZi!
1?, Skripac (KarakrurS) jes't urpala na u'niut€]r'njoi
strani skorencg zgl'orba' Nastade ra'di Zerstdkih narp'or€
kod vtldenrja 'tere'ta, kord b'rzitr okreta', kod udara ko-
pit,om ili biilo kord 'ord koie ozUe'de sko'dnorga zg'I'oiba'
'drugirn
Ako je Slkrripac nastao uda'rorn kopdta iili
udar,om i t. d. nastai,u oterhline i to se dade 'dornekle irz-
liedi i, no a[<o je knomidna upatra, o'nda v'idirno-'na do-
jaEe jli
nie,m dielu nuta,rnrj'e plo,he sko'tnog zgloba
s,labije .o'cleb,ljanie,. a to 'o'de'blianje proruzrohuje Serpa-
vosrt. I{,a,cl kornj mirruje stavlia nogu na korpitni nokat'
Liedenje: razliiito, jer ovisi o raznirn lxili-
karma, pa je vrlo upu:kro pitati tim ,prije v€tgnnara,
kodi 6e dat{i todne upute.
plo-
Suga na konju 18. Pauk iesu sveukurpne upele na sagibllim
hama zglorb'ova nogu osorbito na sargib'u p'utice' Tu do-
lit. vorde ILI 5ft m,ztogtirne kreo,lina ((krrezila), Lietc se lazi do vlaZine upale koZe, kaja je nadprije crv€na'
ima dobro natrljatl. zatirn se prave mjehuri, koji puknru i izlu'bujm vodein'u
jer
13. Ka5alj (Bronhitis) to je zaparlje'qje sl,uzokoZq teknr6rrnu, Ako se to ne liedi, moZe se pogor5ati,
lako nedisto6a, pa dolazi i do gnoienja'
bronhija - graniice od du3nika u plu6ima zbog na- tu dolazi
hderde, S,kordUirvth p,lirnova,, dirma, pnaiine, za-lazi teilcu- 19. Bolesti kopita su vrlo deste i vrlo razlidite' Ve-
Cir:,e u duSnik; ili iie $mk upala preSila iz gu5e. Ako dina.bolesti kopita sast'oji se u udali kopitne-povr5ine
se 'zanemrari rnoiZe 'do,6i do nr.pale plu6a iilt postati kro- te se oisim manjeg i slabijeg Sepania odituju i u poja-
bano{ toplini u podrruEju roZnat'e stiene, zatirn u
niban i prie6i u s pnju. Stoga valja b'olestnika drZati p'retragonx
u uirnijereLno' topilorm mj'estu rsa d.isttiirn zra'kom, Vailja otoku krune iti meku5ja te u bolovima sa
ko,pitni'rn klie5tirna irl,i kod strupenja po tv, dorn tilnr,
stavJjarti t'o'p1o-vr1a.ine,oblorge oko prsiju: v,oda za pi6e
morra b!t'i mlaka. Daje se 'flri lruta d,nevno sod€ bikar- a kod lupanja po kopitu prouzrokuje boli.
Prema tornu je dosta teZlko nadi uzrok zaB' o homj
bOnsJ<,eru vo,di,
14. Za,zubice nastaju zbog nagomilavanja krvi izpod sep,a.
areibrcakod konja, osobito p'ri mi'endaniu zu{ba.
2'o.Zttica nastaje od akutnog katara Zbludcai cri-
e'va sttranih ti,ela u Zrudnimprrohodima,Zudrrlrh[ra'me'
Li,e0<: Trljaj sa soli i octom, ilzpirraij sa reztopi-
naca" narnetnika u oriervu itd.
notrn stip6'e (alauna).
15, Nosni katar - urpad,a slmaol<oZe nosa radi hlad-
BOLESTI GOVEDA
no'6e, pra3irne, ,o{3trih pldnorva i t. d, eesto, ie' pos,tjedica
i zrrak zarazl:ill bofiesti (sa[<ag,ij,e). Znaci: 'SluzokoZa 1. Akutni katar Zeluclca i crieva. Uzrok ovo;rn [<ataru
norsa j'e orveoa, dzlietz je s{luzav, gnoian i t. d.; suzenrie, mo,Ze biti: staja i pokvarema hrana, traino drZanje
Sa iirvotinrj,o,m, dod< ima katar, ne radi, (Srurnnriari na u staji, visoka breclost, malene staje, nezgodno hra-
sek,aglju 'i zo,vi veterinara.) . njsoje, terZko pro,bavljiva neobidno hladna ili topla

294 )a\
hrana, strana tiefla ka,o zemlla i pdesak te preveliki
napor,
Liedirno rsto{kutako, da doj daderno malo. hranre po
morgudnoeti zelene trave i njeZnog siena, nefl<a,liie
sol, kalko hi vi6-e rpile v,e'drs,zaititrn masirarno .crieve i
dajemo klistir od sapunice. Ako malo balega, treba
d,ati Glau,berovu sol i toi 750 grarna u 3 litre ugarka
od lanena sjemen,a tri puta u roku od 3 Sata.
2. Naalam. Metnite Zivotinji metlu zu:lce slamnato
uZe ili ju zaivalite komadom drva. Radi toga mora
Zivotinja drZati usta otvorena da lakBe podrigava. Od
vrernena do vremena pritisnite na boEine, gdje je
Neizpravno
postavlieno
govedo, jer ne
mogu pUnovl
IgOtz Cienrr
ladt'ir
trljaite. Postavlte prednje nogs na vt5e. Zatim ulijte
I do 2 lltre vapoenjado u guibicu. Bodine po'ltevajte
hladnom vodom.
Upufilo je dati pol do 1 kg Glauberove soli. Ako
i,r-nateciw za ie{lrurdac,,urv'ed:ieje u jedndal<
Zadnja je nomo,6trokar t. j. kad ve6 niSta ne
pornaZe. Tlrokarorn sBrprobuFi, trbruh u li'evoi boCini na
sredini trokulnog polja, koje se 'ograniEuie odozgo
bodnim kraljerScima, sprieda zadnjim rebrima' a stra-
ga bokovima. OStrica se rnetne tako da ide prema
laktu desne prednie noge.
3. Proljev. Uzrok proljeva wloUe biti nagla glromje-
na hrane (prva pa5a u proljeee), velika rnnoZina jako
soEne krrne (grahorica, svjeZa djetelina), smraluta I
pokvarena krma, nekoje biljke, nevaljatra vo'da' pore-
medena probava, prehlada pa i zarazne iboles,ti.
Ako ie Lrrana uzrol< pno{Ijwu izli'e'eit 6enxo ga tirne'
da promienimo hranu, i dajerno iPu1bit. Ako je uarok
u sbmom prob'avilu, onda valja pruZiti sredstvo za
Ei.36enjena pr. obrok gorke soli.
4. Z,arek. Ako je Zivotinja zatvorena i rietko izpu-
Sta iarnetrine uzmite irigator sa rnlakorn vodour i sapu-
nicom i utijte nr prohodnjak. Sredstva za ti3denje iesu:
gorka sol, glauberova so,l, aloe, ulie itd.
iZ. 5. Metiljavost. Kod ovaca i kod gov€da. Uzr'ok:
metiilj-parazit, koji se nastani u Zudnirn kanalima ie'
tara. Dobi-va se, ka'd stoka pase na modvarni,m i po-
plavljernim mjestima.
Jaia od metilja izbace se s izmetinama i na vlaZ-
aorn zemljistu ili u bari Dri izvflestnoj topl.ini razviju
se iz niih crvi6i - lifinke, koje 6e nastane u iz-
vjesnri.mv'odenim 6mZi6irna. U puZiei'rna crvtdi pretrp'e

\r'(7 nekoliko 6lreobrazbi i pretvore se u rnnogobr'oine tzv.

rcerkarije<, koje dottu u vodu (na[k su na punoglav-'
ce, ali su golim okorn nevidljivi), p,a se konaEno uhvate
za riravke i diru,ge'pnedimefe i tu s,e udaihure u b'iele
sitne grumuljdiEe. To su prave klice od metilja, iz
kojih, kad ih stoka s travom pojede, nastaje metilj'
Ovako se mora Bolest imade 4 periode: 1. na kraju ljeta: rnalak-
g9vedo postavitl salost i stanje lake upale; 2. u ttoEetku zime:
da mogu plinovi malokrvnrosrt; 3. od sieinja do svibrnja peri'oda a,kut-
lzlazit kroz cl- nog oboljenja; u ovo vrierne javljaju se otoci izpod
ev. g:u3e d vrata; 4. ako iivotiuria preZivi od evilbnja do

297
 6. Krvavo nokrenfe. Najobld"nrtjl, uzrok krvombkre-
nj,a kod krava (a i kod konja) jest piroplazmoza, tn
je jedna bolest, koju prenose sa Zivotinje na Zivoti-
nju krpelji 1kliBci, kloocr). Kad. se krvomokrerrje Fo-
javLi, valj,a orbrLrstav'ibi pa5u, a sa Zivo,tinja pob'rati
krpelje, Protiv takvog zara)ztuag kmrormol<retnrja irna
d,obrih triekova (Tripaf,lavin, todorit, acaprin) pa valja
u svrh,u lierderrtja pozvatl veterinara,, Nezaraznorn kr-
vomdkrerdu je uzrok oiboil.j,ende ibdbr€,ga ili rnokrarfuog
mjehura.
7. Lizavica odituje se u tornu, da Zivotinj,e pohlepno
liiu, glodu i Zderu strane predm€te, a glavni ioj je
uzrok nedostatak minerarnih saslojina osobito vapna
u tielu. To stanje nastaje, ako Zivotinje dulie vre-
mena ne dobiju dostatno mineralnih soli. Treba pusti'ti
Zivotinje na s'odnu pa5u, h,rani'ti sa kr,epkom krmom i
f. d. Lieik s,e daje: K,uhinjska so, krmno, vapnoi
8. Upala vimena. Virne se, pridigne s vredorrn ili dru-
gorn kakvorn tisto,m dvngtorm tkaminorn tako,, da he
visl, ve6 da leZi. Na ktryi se nadin-i rugr,e, krr,oz l<otie netka
sise vis€, Vimer varlja drnevrno viBe purta, svaki sat ili
Otekline na vratu uslied me,tiljavosti bar 5 do 6 puta na dan 'izrn'ustil do zadnie ka,pi, je,r bi
ina,de mlieil<o tir5tilo v{rne, ,a toi pogor3ava ibotrest. Ako
t,ilpnje pob,oltisanje, ddbacivan[e
rnetilja keroz cnieva ig upada jaka. zorvite veterinrara.
napo,lje i ozdravljenje. 9. Pobacivanie. Uzroci 6u udar u tt'bu,h, pad, ptre'
vrto opasna botest. r ono malo tljerarnost u radnr, poilwarena i piljesniva hrqna, Iederna
preostane (iesto jedva polovina) krZljavo fivotinja
_.^t:!li-]:
sro je i nije vorda, a mo,Ze biti i za,razno. Ovose qg,reEava di-
vi,Se za drZanje. SprecavanJe: ne tjerati stoku sto6oan, ,razkuZborn staie, 'p,os,ud,a, ,ru[nu, koje muzu,
-o.dyggrg. p.optavljena na
{rjesta, Vfodvarne potola;e oO_ lzlgiranjern vod,opusta sa 0.50ft lirzolo,m; zatkop,ajte po-
vodniti. Vrlo dobar postS-edak r" eofil""i"'^i:-etitjnog bacani plcd i sve'o,Eistite. Zov'ite veteririara.
puZi,6a darle je 2-a% raztopina rnoOre jaAiL,'kojorn
se 10. Spr.lni nagon nelrriroalno velik - [<od krava i
poprskaju zara-Zeni Folotcji ili se posirra
rnodra gatica . hobirl,a. kode 't'raZe nerpresrtanng pastuha. Isrte sLr obiEno
\ sitnom pra5ku. Ako
i9 pase sumnjiva, onta prf"
iztjerrivanja dati stoci soii. ztre ri ,opasn'e. Uzr,ok: Oborljenrie il!.i jaiinike, rnateirnice ili
tnabe O"rr"ti'*ir"l"ri rrour,, vordopusta. Liek:'Lriedenj'e bo.lestn'og organa; bredost
sa posoljenirm izsje,okarnimpelitnom (za
o,vce,'ti,seern oa idiedi p,riwnernemo bolerst. afii je ova 6esto ne,idie-
g"3hr,_ f" malo praska og Zeljezne galicel. Isto dirva. M'oZe se prrlhje6i Btrorjernj'u, UblaZarva, se spo,Ini
tako dobre posljedke (rezultate) a"o Je
i superfosfat. dusik pa na,gon: sa ka,mfororn (za konuiar i govedo 5 'do 10 grarna).
"iiruoj
Z"_p_o!,jllje metiljavosti dmamo vrlo eestri su uzr'oci ovowte takoiler t<uZnri kartan s'tid,nice.
,. uspjesna
- sred- 1,L. z,as,bo,i posteljioe, Korbila, krma'Ea i ku,ia izba-
swa DISTOL I PRoTUMETILJ. o"a 6u--sreaswa
cuju posteljicu is,todobno sa pl'od'om ili neposredno
9"1" {o sada najbolje postjedke i nisu sf<oitaia s ni_ teh pos,lije ndroliko'sati. Za ,to se
kakovim Stetnim nuzpojavama za ovirn. Preiivedi
ne valja miesati prije, ve6 treba tekati. Rad;i izba-
298
299
 clvanxja trdba CeBdeuliti ru rnaterniou prn0cuhane
-posief:ica mlalke
sl'Eave vode. (pazite na disto6u). afo BOLESII SVINJA
lzade, zwite odmah v.erterinarar ne
iJ" :"-irriE"' zdraylje, 1. JkriEavost. Uzrok jesu dva Zivotfurjska nametnika,
Da i Zivot u opasor,osti.
12. Sunianlca. Od ove bolesti znadu nastradati koj,i se zovu cistecerki. Jednim se nametnikom zaraze
Zivoe svinje, koje ruju p,o ljudskim izmetinama, u kojem se
tinje. kad su za vrudeg dana upregnui.
., tuZ"f. p*"o halaze dieiwi J,jurdske trakavi'ee, Orbolj'emje se m,oZe
ili ako se dugo tjeraju.-u toporiira
iti*se'ilrevaZaju sprieiiti, da ne pu5famo svinje na tal<ova rnjesfa. Obo-
u nezatvorenima Zeljezniikim vagonima.
Sun-danica se ljele s,e 6\xir!ie ne rnogu lie6i'trl. Dnugim s'e name4nl-
sastoji. u tom" da ja[<e sunEane ,"at
,rero-r, Iubanju kom zaraze svinje, koje Zderu pasje izmetine iU piju
te proizvedu navalu, krvl u glavu, Bto " p",o*"f,trlu po- onediS6enuvodu, u kojoj imade pasje txakavice. Ikri-
reme{aj iivdanog prosto,ra ,, morgo.
og3zimg da davost jest neizljediva.
,.^C,r*
rJa _je stoka stradJa od sunianice va_
je potjerati u hlad 2. Trihinoza. svinje obole na trihinozt, ako jedu
i[i,u vodu i polievati glavu o'dpa'dkeord zaklanih svinja ili poZderu urginule Btakore
vodom. Vrlo je dobro metnuti hladne ,obtoge 3o;
L gfavu i mi5eve. koji su bolovali ns istoj bolesti.
i pustiti krv.
13. I(ap nastaje kad pukne koji krvni Liediti se ne mogu. Meso neka se ne jede.
pa se krv razlije, pritisne i razorimoZdanu sud u rnozgu 3. Gliste. Svirnje imardu jednu opasnu gldstu u crie-
tvar. fuzrok vima (t. zv, Echinorinhus gigas), koju je nernogg6e
moze biti. jaki pe,4 koji imade ," pori:"ii*
eorr* pfavovrem€,no prorna6i. Tielo je gliste bi,etro { okru-
moZdtanaiti udarac. Ili ie pak *r",I ri;l; glo, drigadke u 1?*25 cm. I-iedi, s,e, da im dajemo tri
;Zoana iti
dugotrajna navata krvi u mozak. tJ;;-;glavnih puta dnevno po jednu Zlicu distog terllentin'ovog
je ovapnjenje krulih sudova
"r"3ry ;;;C". ulja. Staje distiti i izmetine uni5titi.
Bolest svrsava smrtno ali moZe i" aUje" potrajati.
4. Svrab (Susa)..Dvi,e su vrsrte grinje kod svinja.
14. Svrab (Susa) je pniljepdiva bolest Liebi se: Do,bro izpirati sa sapunom.
prelazi.i na ljude a koju uzrokuju koZe, koja
sitne, prostlm oXom 5. USi i bulp kod svinja prati sa 10/o(Jedan posto)
iedva ili nikako vidljive erinje., kreolinom i lizolorn ili'Chloraminom ili uljem, u koje
._LieEenj,e:" Bolesb:,e Zivotinj,e valjs,odi,eliti ord zdrra- dodamo 39ft posto petroleja.
vih, rrazkuiirno, 6itev,u staiu sa *i"1" g.S."i*'_rqp"o* 6. Rahitis dolazi od rnalog sadrZaja vapna i vita-
-ZivJinle
$ ry% Kaporitom iti chloraminom. osis"ti rnina u hrani, kao Sto je na pr.. u krumpiru, bra5nu
i il{oZu oEistiti. Zattm se o,pere obiinim ,"proo"_. od rnesa itd. Bolest j'o3 pornaZe tamna, studena i ne-
polzvati veterinara. V"f;,
dista staja i nedovoljno gibanie na suncu.
15. UEi dolaze od slabog timarenja. Sviinjeliedimo d a v a n j e r nk r e d e ' i t o 1 0 i g r M n a
Sredstvo: .
Smjesa petroleja i lanenog ulja, 2--+o/o?;"J;;.-"-' na dan ili 15 grama bra5na od kostiju.
16. Govedi Ftrk snese n.a stotinu jaja
osobito na
koZi cjevanica straZnjih nogu stoke. fi
tiir se jaja za BOLESTI OVACA I KO,,A
4-5 dana ieleZu lidinke, koje prodru same-u
tkivo, dodtu u Zelurdac, saie iodXoZno 1. Zrleranje vune kod ovaca. To se dogaClazlmi.
e,r,oUu,Be Z.l",Aj.ri" uti,.r,
te putem krvnih su.dova dodu u podkoZno DrZi se, da to dine ovce od dosade,a uzrokom je i nedo-
itirro. r.,
istvaraju kvrge poput oraha. Lidinka ,"1,r-frr"oi voljno i pogrjeBno hranjernje. Najprije podne jedna
no,f.o_
vima goveda. Kada se u prolje6e. groaru f.o2,,l, ovca Zderati vunu druge ovce, a zatim se pridruZe
izlaze van, padaju na zemlju gdje""r"1:", se ,"iri["Ul druge.
i
izletd govedi Strk. OSte6uje koZu. "po Trerba 'odielilti ta[<v,e ovoe i anli, veterilrara,.
Kvrge stisnuti, litinku rlbi,ti, upotriebiti 2. Natlam. Isto kao i kod goveda.
Abdassol.
3. Metiljavost. Islo kao i kord gweda.
300
 4. Gliste. Kod ovaca i koza nalazi. se veliki br.oJ ?, Ramo rAne. Zaslpatt tLr Jo{6fon1*1. Upaljenc
elista; tr . Zeflud,cu ,okrurglj,astih, u oni,wifi.na vr,odastitr.
rane madlite gli,cerirnorn ili 6-10% va,pnenom v,odo{m.
Kid jagnjadi okrugljaste gliste u ieludcu prouirokuju
8.' Smrznute kresle. Tarite sniegorn ili hladnom
ditav pornor, a do,bivaju se paiom, napajanjem
na vodorn, Ako iie. [<resta, nated€ina narnaZite j'odti,nktu-
nilkim rno6vanndm mj€sttrna i nai-uStinama. Lielk: r,orn Zestoirn.Ako ni to ne poma,Ze, odreZite ju. Ona
terpentinsko ulje ( no Zlicu od kave)
vedinom sama odtrn'dne,
U pludima kod ovaca i koza, osobito kod jagnjadi
9. Krastave noge u,zr,olkutjepana2it, koji se usiBe
okrugljaste gliste mogu prouzrokovati pomor osoblto pod koZu i tu stvara kraste, koje oteddavaiu hod, Bo-
upale plu6a - tako zvane >vlasac<. Fobijaju se kao
les't je priljepdiva. Liedi se ovak'o: krastave se noge
I go,re. Li,eh: kadie,nje katranom ri iborrovi,conn. Zvati na,rn'odedobro u sarpunastorjvodi. da omekfudru. Nakon
veterinara.
toga' se isdetJraju. ni pak rrama,Zernonoge s cnnirn sa-
5. USi. OSiSati ,ovcg kupati u kreolinovoj kupelji. punolm (Schrrxierseife), ,ostavimo fiail<o2]l sarta i ,zatim
Postupak pornoviti nakonr g darra.
toplorn lvodom oper€mo. Neka, rne l<r,vare,
BOLESTI PERADI. MoZe se namoditi, [ [<rpa u petrolej i omortati oil(o
l. Kijavica ili nosni katar. Nastaje nahladorrn za notgu. DrZati par dana 1 kraste 6e ordpasttri.
naglih prornjena vrernena, te zbog d.irna i praSine. Najjednostavnije liediti jesti mazanje sa Ha,inzl
Zrivotinja kiS,g iz nosa ide sluzava Gtueirra a oei suze koZnom rnastii i od 2 do, 4 putts narnaaaneinoge 6:,ostaJu
Illjun drZi otvoren, te5ko, diSe i trese glav,o,rrl. diste i bez trarga d<rasta.
Lak5i siln:rdadevi lirede se, ako se, perad drrii u toqrlorrn 10, Smrznnte nogc. Isto Sto srno rekl'i poid B. Meel,u-
Ilrosto,ru, a. kroz otvo,re'n kljun rna,ie se sa tfz--A% raz_ tim je najbolje ovaksvu p€rad zaklati.
topinom alauna ili tanina. lf, USi, buhe, suenice. tekuti, Prije sv,ega distoEa
2. Iiika ili pips. Kokoi drZi o'tvoren kljun ili piju_ kokoBinjaka. Neks perad ima uviek dosta pieska
de. ili pepela, da se moZe pe,ru3a,ti. .Osirn torga,rnoZe se
Qornjl se sluznica, nebca ,osu5i i gornji-l<raj - jeiiLa
o]vrdne. Taj se sloj oprezno Skarama odreZe. nrapra5i,ti rPjiretrlsrom( !rl,t Chlorarnfuirom aa posiperrje,
Rol'e,st s.e lieei, da se grlo, i ,j,eai{k rnaZe nasofl,jein,itn Glava otraga, zadal< izpo,d krila moZe se namazati
maslacem ili glicerinom. slied,e6ornsrnj,es.ou-n: 8 dielo,va r€pidinog ulja i 2 dierla
3. Crvi6i du5nika i1i grkljana, Crvi6i dine da duBik kreorlirna'(lisole) ilij 1 dio, naf,ta,lina fkorji s,e motdi u 1
otekne, te Zivotdnja postane slabokrvna i ugine. diel,u petroile,ja i 2 di,ela kreoJiina i 6 di,e{lova rlepnE-
Lliedirno taiko,, da crvide vardimo griin,cetem iili ki- nog ulja ,iil,ijedrn,ostairrnijesa 5 do l0% otopinom Mor.
sto'm. Za inhalaciju se uzima para od katrana. prepo_ dax-a (r. Fahlberg), kotjri a.rni5tava I j,ada qrdin,osnolegla
ru6a se da se u du5nLi[< u5trca L ccrn 5g6 raslopine garnadi, VrIo je dolbar j. Cihlorarninon.
kisel,og salicilnatrona.
4. Proljev. Perad zatvoriti u topli prostor i davati ZARAZNE BOLESTI
Joj kuhanog prosa ili riZe sa crnim yinom. Za pi6e
dati vodu, u kojoj je bila liuhana riZa. Sto su zara,zn6 bolesti?
5. No5enjs iaiu bez ljuske. Uzrok jest, da u hrani Ked je' Pasiteur otkni,o,, d,a su uzro,Er\iicl rza,raanih
ne,ma 'dorv'oljno vapna, Stoga stavite kokost Lna urazpo- bolesti sifurra Zivtr€a bi6a - bal<terije (o koij,irna srno
Iaganje krede i vapna; slabije ju hranite i ne pu5tajte 're,6 prije govorili), ,postavljema je nauka o zaraznirm
p,ietla da jru eazi.
bcrlesfirmana pravo rnjesto, j,eir pri$e f,6,9a pis,lili siu
6. Izp,rjanje jaia. ako kokos izpija jaja, podmetnite ljudi da bolest d,odazi od pol<varenog zraka,, zernltje,
joj jedno jaje napunjeno paprikorn jJ.i. terorn, ili za- vode i, t. d. Da'nas, za,hvatljujuti, naurci! a i mikroskqpu,
tvorite I dana u tamni prostor. s k.ojirro se ooogl ru,aoloirfl mogu p;rom,a6i. rno*erno
302 303
 rruioge bolesfi s uspjehoqri suzbtil, nla ako I ne rno_ epe u kole .i tu rplouarokulu guke; I ovdje grlo lma
Zemo ne{koje sasvirn suzbiti irpak im njihwo djelova- vatru 1 bolest postaje najzad obda (o,tro,vanje n<}vi).
nje m,oZernoo,graniditi, a i s time je mnogo postignuto. Be.drenica je pren,osiva i, ina dwjeka. te se tre,ba
je p,rije na3e stcilre u6iinulo n. pr, zbog duvati pri njegovanju stoke, b.olestne,od prostrela.
. Soliko
bedrenice, koliko je svinja zbog kuge itd.? Danas
irnardem,o raznih ciepiva - liekova ri, bolesti se u6- Liedmje: Odvajanje zdrave od bolestne stolke, zvari
veterinara Sto prije.
njehlorrn stlzbijaju. Sto,6ari nr,oraju imati povjerenja u
strudnjafi<e veterinare, koji, ako se bole,sf privodobno Ima cjepivo za sxrreEava.'njebolesti (kad postoji
prrJau, mo'gu s uspjehorn spasiti milijune opasnos;to.d nje) i. serurn za liedenje rb,olesti.
i milijune
narodnoga novca. Spredavanje: izibjegavati opasrna,ozloglaBenamjesta
paSe i pojiSta. Zakon o sto6nim zarazama narettuje
Kako mogu bakteriio prouzroEltl bolest? ljeSine s koZom i rnederamezakopati 2 metra dubqkc
NeDosredni uzrok bolesti, Bto ih prouzrokuju bakte_ i rnjesto ograditi: .dezinfekcijs rnjesta gdje je stoka
rije, jesm otrovi, Sto dh stvareiju ,bahterije u tielu Z{_ bolovala i gdje je zakopana i to po uputama veteri-
votinje, u koje su one prodrle I ondje se razrr\noZile. nara.
Kao uzr,odnici zaraznjh bolesti [!ogu bitt dakle
sarno bakterije, koje u Zivol.n tkivu Zivotinje roogu
ra,sti f u njernq se razmnoZivafi. Bakterije, koje i,rnaju
takvu rno6 rasta, zorvlr se vi.rul,entna f*t_
terije.
- -Z1rarye b,olersti razlikuju su d;akle od, svih dru,gih
bolesti p16L12rokovanih raznim otrovima po tome, Sto
se otr'ovi, koji ih prouzrokuju, stvarajg upravo
u sa_
morm zaraZe.norn ti,eilu n b ttr bakterija,

OPIS ZARAZNIE BOI,ESAI

Velihi je bnorj rrazliditih zanazrI}r bolesti t rni 6erno
,opisaii najvaZnrije i koje se kod
61aspojavljqju. Danas
im,a ve6 odlidnih cjepiva, s kojima se b,o,lestneZivoti_
nje uspje3no liedg pa prema tomu se, ako je cjepivo
pravodobno, up,otriebi i b,o,lestsprieda\ra.
_ 1. Betlrenica (c,rni pri,Bt,.izdat;nau6no irme Anthrax).
Zarazrtz bolest, koju prouzrokuje narodita zatazrra
klica, bedrenidni bacil, koji se nalazi u zermlji, u dva
oblllta: 1. unutarnji oblik, t. zv. bedrenidna ieptike_
mija X<a'dgrlo pojede, odnosno popije bUce bolesti: Cvori6i i iirevi sa,kagije na sluzokoZi nosne iregraale.
vatra, velika klonulost, drhtanje mi5i6a, kadkada kolika
s nadumorn, ponekad proljev. S,rnrt nastupa kadkada 2. Sakagija. Vrlo opasna, neflzljeEiva i zarazna bolest
trenutno u vii'du kapi bez ikal<vog vidljivoe bolovanda, kopitara rnoZe se prmieti i na dovjeika. Znaci: iz
a obidn.o poslije 1-2 darna, Kod sva[<og stufaja ugi. jedne ili obiju n,ozd,rva Zuto-zelen izliv, kadkad il<rv,avl
nur6a bez osobito vidljivog uzroka helJ sumnjati ia lzgrilene ranlce u n,osu, koje kad zarastu ostavljaju
bed,renicu; 2. Vanjski obttk (ried,ak), kad se l<lice uci- za soborn zrakasto oZilje (nosna sakagija); ka3afi Glu6-

304 305
 na sakagija) ild ranlce na ko2l, koje s,u postale od davanje: ne kupovati svinje iz mjesta gdje vlada za-
dvoruZifa (koZna sakagija): od,ebljanj,e nogu, obiEno raza; kupljene svinje drZati 14 dana odvoiene od doma-
prije
zadnj.ih, ornr3avljenje. - Sve to samo su razni pojavi 6ih; za vrije'me rednje izolirati zdrave svinje 3to
jedn'e iste bol.esti. od bo,lestnilh i p'osebno ih njegovati; bolestnirna davati
Sakagija je obidno (kod konja) kroniEne bolest, zelene hrane, svjeZe vode, nastor ie36e mienjati'
Zivottinja dugo, boluje, prividno rnoiZe biti i podpuno Obor drZati di,sto i 6eB6e razkttiwati.
zdirava, ali ona ipak sije zarazu o{<o sebe i poelije ne- Danas je smrtnost znatno smaniena i to samo upo-
koliiko mjeseci iJ.i duljeg v{remena, a desto i posljrie isto-
treborn s multanog ciepljenja, koje se sastoji od
nekoliko tjedana ugine pod gornjdm zna,cima. pomo6,u vremenog ustrcavania seruma svinjske kuge i virusa
maleina moZe veterinar poznati sakagiju i kad grio
nema nikakovih znakova bolesti i iz'gleda potpuno
zdrav'o.
Obaveza javljanja. Zako,n o za5titi od stodnih za-
raza narettuje ubijanje sakagidnih konja i zakopa-
nje lje5ine s koZ'orrn i d,lakom, najstroZu razkuZbu
staje i svega prostora po up,utama veteri,nara.
Slidna pravoj sakagiji je laZna (afridka) sa-
k a e i j a. Znaci: dirovi i rane na nogama, giavi, vratu
itd., vrlo s{.r slidni sakagiji. Zvati Sto prije veterinara,
jer kad se zapusti i m,nogo razSi,ri. neizljebiva je. Te
je bolesti kod na,s gotovo nestalo.
3. Svinjska zaraza je akutna b,o est, 0<oja. se pojav-
liuje te36e kod mlatlih nego kod starijiih svinia, a vrlo
ried,ko kod male presadi, n,ajde56e sporadidno r! poje..
dinim dvori5tima. Oiituje se u glavnom pojav'o,rn crve-
nila na koZi zatim upalom u vratu i upalorn plu6ne
maramice. Ona nije tako desta a niti o,pasna kao svinj-
ska kuga. Kod ove se bole,stri pojavi iznen.ada gr,oznica
4L42a C. melaksalost, a na raznim rnjestima tiela mrlie i piege po
Svinjska kuga. Osip i tamnocrvens
crvene pjege. Prlmjecuje se tezko disanje i znaci koZi
zaguiir''anja. Zivotinje mal,o kaSlju. Oko vrata pojave
se ote,kline a iz .nosa suri sluz. Tek vrlo sla:b. Za 'dva dozarna na dvie razne
{rrema tolbn'o ustanovljenirn
do tri dana ih ve6ina ug;ine.
strane tiela. Time winje prebole zaraza zbog dega se
Liebenje: Valja zva,ti veterinara. Up,otrebljuje se i postigne dugotnai,an imunitet. Odmah zvati veterina,ra'
rnetilemsko plavilo. Cieplje,nje sa polivalentnirn seru-
mom i vakcinom. 5. Slinavka (usilobolja) i (aB. Zarazna bolesl preZi-
kuga. vAda i svinja, koja se vrlo lako prenose i brzo !ii'i,
4. Svinjska Zarazna bolest, od koje svinje
Zivotinje, koje ov'u b,olest preb,ole, izgube zbog bolo-
u velikorn brojru ugtibaju. Znaci su: vatrra, neveselost,
zakf,apanje odiju, nemaju teka, Zeda, zatvor, zatim vanja i I5-2A% svoje vriednosti. S redavanje: Euva-
proljev, kasalj, velika kl,onu,lost, osobito u zadnjem nje zd'rave stoke ,od bolestne i od one, koja je bila u
dielu trupa; po il<odi izbiju rnodro-crvene piege. do'diru sa zaraZenom stokom, ili je dovedena 1z m'
Smrtnost je razliEita prema rodu i starosti svinje od raZenih dvori,Sta ili o,bdina, gdje ova zaraza vlada.
15 do 80 i vrifu postotaka, osobito str'ada prasad. Spre- Lietenje: usta, prrati r€ztopino,rn stixlse ili odkuh@m

anl 307
 .stoke za klanJe. U koliko se dozvoljava uvoi stoke
hrastov€ kore, Zalfije itd.; papke drZati na rnekoj steUi za klanje, to se takove dozvole izdavaju lih iz neza-
suho i disto, rane rna njima prati 0.1(% otopirlorrn raZenih mjesta.
Kaporita ili Chl.oramina (Mianina). Mlieko je prekuhano ili pas,teriziran,o neopasno,
jer ss ovim postupcima sigurno uniStava virus uzrod-
nika slinavke i Sapa,. Meso, na kojem se nalazi virus
na pr. da je prilikom manipulacije onamo dospio,
odleZanjem od 36-48 sati postaje neopasno.
Gospodare i stodare rnnogo viSe zanima pitanjs za-
Sti6ivanja stoke od te zaraze.
Danas je joS uviek suvere,no sr€dstvo prrotiv te
zaraze: oduvanje stoke od zaraZivanja. U tom cilju
se kod pojave te zaraze u dotiEnim mjestima obustavi
sav promet sa papkarima. NajviSe doprinaSaju iirenju
zaraze sami stoiari, koji se ili neupu6eni o bit! te
zaraze ili iz nehaja ne pridrZavaju propisanih mjera,
te zalaze u zaraZena mjesta i dvoriSta i na svojoj
obuti i odielu pre,nose uzrod,nike. i1i prekupci, koji
potajice kupuju Zivotinje u zaraZeni,m mjestima, gdje
zbog obustave sa.jlmova, odrnah popusti ciena, te
ih krivim putnicama prodavaju u druga mjesta. Ta-
kove Zivotinje, ako su ve6 zaraZene, u inkubaciji su
---ob,ole kod novog vlastnika. i tirn 3s stvo,rerno novo
ognji5te zar'aze. U koliko se takova stoka odmah za-
kolje,, opasnost je umanjena, ali ipak postoli.
Imade I nadina zaitidivanja od oboljenja cjepivima.
Strudnjaci Waldman i Kd'be su baS pro5lih godina iz-
radili cjepivo, kojim moZemo za3tititi stokul od zataze.
Cie'piti sa ovirn ciepivom, - ciep j,enje Zivotinje po-
staju ,imune, t. j. za5ti6ene su protiv infekciie sa sli-
navkom istom 14 dana po ciepljenju, a koja ,odpornost
traje jedva dva mjeseca. Ovo cjepivo se za sada pro-
izvatla jed,ino u zavodu na otoku Riemsu u Njemadkoj,
a kod nas BakterioloSki zavod u KriZsvcima.
Drugo sredstvo za ciepljenje protiv slinar,'[<e i Sapa
j.e tzv. Ldfflerov hiperimunski serum" 5to ga proizva-
Slinavka.
ala nav€deni zavod u Riemsu. Taj serum daje imu-
nltet od jedno 2-3 sedmice. U tom vremenu Zivo-
I ako je iovjek primljiv za ovu zarazu, to se uz
tinjs su zasti6ene od infekcije. No ni cvaj serum
iole opreza mogu ljudi oduvati od okuZenja. prven-
ne 6e do6i kod nas u obzir kod suzbijanja slinavke I
s/tveno se ve6 vlast brine da u promet ne d,olaze proiz_
Sapa, jer je preskup, a radi premalenih zaliha ga za
vodi od bolestnih Zivotinjei,. Svako mjesto, gdje
sada ne moZemo dobiti.
I
vLada ta zaraza,, zatvara se za svaiki izvoz rnlieka i

308 309

Tre6i na6iin ciepljenja protiv slinavke i' Sapa je
ciepljenje .sa reik'onvalescentnitm s€rrurnom, t. i' seru''
pre-
mom, Sto srno ga dobrili od Zivotinja' koje su
noljele'slinavku i Sap. U krvi Zivotinje, koja je pre-
boljela stinavku i Sap stvorila su se prrotutjeleSca
(protu,otrov) p,rotiv uzrodnika te zalraze' U serurnu
dobivenom od takovih Ziv'otinia nalazimo ta protu-
tiela, te s njim m'oZe'rno ciepiti Zivo'trinje. koje o'nda
knoz izvjestno vrieme ne obo e (2 do,3 sedmice) o'd
sliu:ravke i Bapa. Tu se rnorra odmaitr iztak'nuti, da se
jelih Zivotinja'
takav serum dobiva samo od prebol
opasnost, da bi takav serum
te ne postoji nikakova
rnogao Stetno djelovati.
ovim serurno'rn
Ako Zivo,tinje priliko,m ciepljenja
niest.r io3 zaraLene, tada su redwito 2 do 3 sedmice
zaBti6ene od infekcije i oboljenja. Ako ipak o'bole'
tada je bolest mnogo lakSe naravi i ci'epljenie Ziv'o-
pro-
tinje je lako i brzo prebole. Taj senum moZe se
izvaAatl u velik,m kolidinama, je'r dim vi5e Zivotinia
preboli slinavku i Sap tim ga viSe moZemo dobivati'
te ga rnorgu
Zbog t,oga rnu je i ciena primjerena,
kupovati i siromaSni sto6ari.
je upo'
Zavod, fi<aiko srno 'oibavde5;t€ni, pre'p'oru€u
trebu ovoga seruma:
1. kod bolestrnih Zivo,tinja u - p,odetku nas,t,upa ibo-
le,sti, da bi ciepljenje Zivotinje lakSe i b'rZe prebotrje e
bol€st;
2. za ciepljenje, cdje se istodobn'o sa serurn'om ili
24. do 48 sati po ciepljenj'u sa serumom ciepljene
Zivotinje umjetno okuZe sa virusom uzr'odnikom s1i-
, navke i 3ap,a. Tako 6em,o ciepiti, ako po'stoji v€1ika
o,pasnos't od. naravne infekcije, ako je na pr' u seltt i
vet buknula zataza, te ne 6em'o mo6i svoje blago
uob6e 'i vrl,o, teZko oduvati ad zataze. U tom slu[aju
ciepljene Ziv'otinje lako' i brz'o prebole o'd te zaraze
Jasno, da su tad,a i Ste-te, koje stodar pretrpi, kad
mu blago oboli od t'e zat:sze trrncgo .'nanje.
3. Zivotinje, koje su izl'oiene prolaznoj opas'nosti
zaraze. Ova o,p.asnostne smije trajati dulje od 14 dana,
jer p'oslije toga bi Zivotinje-rnogle opet o;boljeti' Ako
ta opasnost za 14 dana nije prestala, mora se ponovo
ciepiti.
310
4. telad i prasad pod sisom. P,ozna'to je da telad i
prrasad pod sisom u stadu odnosno u doporima, gdje
vlada slinavka ri !ap, uginu u velikom post'otku. Ako
ih ciepimo tim serumom moZerno i,h zaStititi od oibo-
lje'nja ili u,blaZiti bolest tako, da ne uginu. Kod nas je
mnogi stodar na ta.j nadin izbjegao ve6im gubitcima
na tela,di i prasadli za vrieme vladanja slinavke i Sapa
u njegovom dvori3tu.
5. nadalje se prepo'ruduje c,iepljenje svinjq sa tim
serurno.m, koje prevaZamo na klaonice. Na taj nadin
ih redovito ,oduvan:noo,d ,o,bol,jenja za vrieme p,rievoza.
Hrana mo,ra biti Zitka i meka. Stoku drZati na miru
i ne tjerati ju nikuda,. pa ni kad p'odinje preboljevati.
Ka'd je sigurno da stoku ne moZerno oduvati od
bolesti, boljs 16 zaraziti je umjetno, ds brZe i iak5e
preb.oh (riatrljati je po ustima slinom od zaraZene
s,toke) a1i sarno onda, ako se je b'olest pojavila u
sla,boj jakosti. Valia. preduzeti veterinarsks mjere.
6. Govetla kuga je najstrasnija i najopasnija bolest
goveda. Kod nas je vrl,o riedka. To je akutna zarav,\a
bolest akopdana sa gr'oznicom .i zapaljeniem svih sluzo-
koZa. MoZe prie6i i na koze i na ovce i na 'ostale
preZivabe. Zivotinje, kad bolest p'rebole, ostanu imune.
Zvati veterinara.
7. Tuberkuloza. U potetku se na Zivotinjama, skono
i ni5ta ne primjeduje. One kadkad imaju takav tek
kao i zdrave Zivotinje, samo se zapala da p.olagano
m,rSave i dletka gubi svoj sjaj. Kasnije se ,prirnieti
malaksalrost, mutne o'di, bliede sluzolkoL,e, zatim teLko
disanje, sl,abiji tek, kaSljanje, gr.oznica i proljev.
Liedenj'e tuberkuloze kod Zivotinja ne p,ok,azuje
nikakva uspjeha, pa je najbolje Zivotinju zakiati.
Valja od vremena do vre,mena po veterinaru pro-
ves,ti ciepljenje tuberkulinorm, te 6e on sve daljnje
odrediti.
B. Svinjski vrbanac. Pojavljuje se mnogo rjette ,od
svinjske kuge, i to ve.6inom sarno sporadidki (poje.di-
nabnol u nekim dvoriBtima, osobito u ljetu. U svojem
dobrobitnom obliku (vrbandev Zar i osip) ptozna se
lako po detvero'uglastim oZaricama na leilima, a in,aEe
vrlo je s1.i6an akutn'oj svinjsikoj kugi. Protiv vf,banca
postoji izvrstno cjepdvo. koje svinle za5ti6uje ,d.a ne
311
I
I
J
 obole. B,olesine svinje dadu se izliedi i vrbandevirn prouev, ZlvotinJe tezko diBu. tuje irn se krkuanje I
serumom pospane su Konabno uz grdeve poslije jedan do tno-
9. Ospice (boginjsl na ovcama. Ovo je zarazr.a dnevnog bolovanja uginu,
bolest. Znaci su: ,ovce nemaju teka, Zeclaju, ima jrr 72, Z,arazni katar stidnice. To ie priljepdiva za-
vru,einu, sline se, suze, nesigurno hodaju, Nakon B do razna bolest goveala, koju obidno prenaSaju bihovi sa
4 dana kvrZice se ,osuSe i iine krasticu. Li€k jest: bolestnih kra'va na zdrave'
krepka hrana, alil je najbolje pozvati veteri,nara, koji Bolest se javlja obidno 3-5 dana poslije zaraZenja,
I a kadkad ve6 nakon 24 sata. Bolest zapotinje tako,
da stidnica najprije otekne, a na.kon dan dva poslije
toga pojave se na sluznici brojni p'oput pr'osa veliki
tarnno orveni dvori6i. Obidno se opaZa i izcjedak iz
stidnice i to u podetku bezbojan, razvlaEiv, sluzav ili
sluzavo gnojan. stanjs js krave nepromjenjeno, san-o
de56e mokre. Poslije 3 do 4 tiedna nestane redenih
p'ojava, a ostaiu samo dvori6i, kojih nako,n par sedrni-
ca iti mjeseci nestane i krave su zdrave, ah se ta
bolest opet poiavi.
Valja zvati veterinara.
13. Suitavac jest zarazr,a bolest, koja napada
poglavito goveda u topliiim mjesecima Tok je bolesti
kratak i svr5ava za 1 i pol do 3 dana smr6u.
Liedernje sa se,tufiro.rn. Odmah zvati veterinara, koii
6e za3ti'tnim ciepljenjem sprietiti daljnje Sirenje.
14. ZdrebeLak Ovo ie zatazna bolest Zdrebadi i
mladih konja. Znaci su obe bolesti: vatra, ubrzano
disanje, ka5alj, izljev iz nosa, prvo vodenast, poslije
Oqpice gnojav, bol i otok podvilidnih i grlenih Zliezda. MoZe
biti smrt'ono,san. LieEenje: drZite grlo odvojeno u
6e ovce ciepiti prije zaraze sa cjqpivom >Lirnf a<, toplini i distorn uzduhu, davati mu mlaku vodu i Zitku'
koje proizvada Bakterlolo5ki zavocl u KriZevcima, te meku hranu, toplo-vlaZne obloge 'oko grla i paremie.
tako ovce ostaju iimune kr'oz tri godine Sumnjati na sakagiju, osobito kod izliva iz jedne
10. Pobacivanje. Uzroci su: Udar u trbuh, pad, pre_ nozdrve. Meelutim dan.as se proizvatla cjepivo protiv
tjeranost u radu, pokvarena i pljesniva hrana, hladna Zdrebedaka, na 5to se g'ospodari narporse upozoruju.
voda, a moze biti i zatazno. 15. zlatazna, kljenut kod Zrlrebatli. Ukodenost kod
Ovo se spreda,,ra
dirsto6orn i dezinfekcijom Stale, posucla, ruku, koje Zdretradi, ta opasna bolest koja obidno svrSava sa
muzu izpiranjem, wodopusta sa 0.501$ lizolorm; zako_ smr6u Zdrebeta, ima razne uzroke; jer treba znati, da
pajte pobacani plsfl i sve oEistite. Zovite veterinara. kao uzrodnike te bolesti nauka navada nekoliko vrsta
Cesti su uzroci ovome takoder kuZni katar stid"nice. bakterija.
11. Kolera peraali jest najobidnija zaraza nase Klica te bolesti ne leZi rneclutim u tielu rnatere.
peradi. Perad se drZi tuZno, S6u6ureno, nakostru5ena U najmanj'u ruku poride veterinarska nauka tvrdnju
perja, pokazuje jaku Zeilu i smanjen tek. da Zd,riebe ve6 sv,ojim dolezko'm na svlet d'ornosi u
Uha i
platice obidno poplave, a u daljnjem toku nastaje ! svojern tielu uzroBnika bolesti, o e€mu su inxaie po-

312 313
 j_edrni konj,qgojci uvjererli. Sva
ostald ,oboljenja ukliu-
tivrSi ovarno i ukoden,ost kod Zdrebai.i, f.oj"li jetiti, da je pupaXr Zivotinie odito natekao, a prirgo-'
.rr nr;"r- 'rrr.r,cinu i 'tla idriebe osjeca
Iltju prvirn tjed.nima nakon rodenj,a, ;;;"i",ok,uze- Oo*'Ooalr" osj.etit 6erno
* 'ba'cilina u €,taji, na tielu toliie. boli.
lirIn
iar.ilama,na stieinsma 6taje ili na stei.ii.- ""-iln*i, - Doskora 6erno mo6i opaziti kakro 'oteklina raste' to
eukturi:e"r"
ulaze ,u tiel,o Zdrebeta glieoaom sisanja, Iizamja, ,^"8i, d" se gn'oj sakuplja u trbu3noj -Brlpliini Zd're'
ranja u prrvjm danima Zivota i tro, pilpaillj'votin:e. Zde. lui".'f"i ,gnoj-milo po matro ot'ruie svu krv zb'og iega
je teZko'
onda miora nastulpifti srnrt. Pobijanje bolas'ti
Lak5e je spriefiti iabijanje bolesti na taj nadin' da se
ro
ut":r-pni:"-Zarebljenia temeljito otisti,- razkuii i do
;;;;dt. ali i postije, nakon Bto je bolest nastupila'
ne 6" ore mjere bifi bez porlpuno'g djelovanja'
*-
Oti* ioei ,^ spreiavanje bolmti vaZno ie il to da
je blago vrierne i
se [<,obila ea hdrerbetorn p,usti, kad
;;d;;;" uii., a" izide na zrak' Naime s'u'ncedirri baS
Prava tud,esa.
-aii pravcu -poboljBanie
u- torn
se ne pokaZe u nairkra6e vrl-
"r.o
em,e,,o6oib,ito kod sasvirn rnladih Zivotinja' onda treba
Utn'"" tiutt u time da Zdrrebetunema spase i da 6e
ono doskora uginuti.
16. Biesno6a iest priljepEiva Trarar,ne.bolest, koja
prenieti
se Siri ujedonrabijesnih pasa' Tu zaraz(l.lilogu
;j;;;1;;;e zivotinje (madke. vukovi,.lisi'ce i t' cl')
se p,rirnieti t'ako, 'da biesn.g 'itto'titja liZe
"" ":.0
.""i""n mjesta druge Zivo'tinje ili dovieka, !9glo i:
ilonot" u Erozgu i kidmenoi moidini od biesno€e
i u
botestne Zivotiurje, ali se nalaz i u sllni kao
pojavitl
,rrtl"t.l biesne Zivotin je. B jesn'o€a se rnoZe
i i."J p"*, madaka, konja, goveda' ovaca' kozra'svinia
pu i i.oa peradl. Bjesno6a, kad. se pojavi, ond'a ie je
neizliediva. Pornoii se rooie sarno onda' dok
inku'bac,ion'om stadiju t' j' d'ok su
ilof,*t L t. zv.
zaraz.neklice u st'anju klijanja' Najpl ije valja ranu
zafazna kljenut idrebadi .]ott. bilo s hl'ad,no'mvodorn li sapu'rnomb'ilo
sreAstv'om za dezinfekciju (lizol, hipermangan'
tojim "pt"ti
Aiko
Uzrok zbog Xrojerga ne orboljavaju starije Zivo,trnje subliffnait). MoZe se rana' doibro izpe6i ili izje6i'
ga o'dpremiti.u najbliZi Fa'
nego samo Z.drebad leZi u t,ome, Sto su ml,ade
Zivo,tinj-e :"-e"":"ii ugriZen valia
<illekc rnanje ,odpornije nego li starije. rov zavod.
prija-viti vete-
Prve p'ojave ,ove bolesli jesu slied.e6e: nast,u,pe
uko_ eim se pojavi bjesno6a valja odrnah
denost u svim udovima Zivotinie, na kojoj ri";;;Li* .rl*ti*", koie 6e poduzeti. naihitniie mjere'
oa,ilan pni_
:nje6ujemo, da se je podela u,koiaveti. ZAriene gu,ui 1ll, Z;ar:aznuuzetost svlnJa
Y9]ju.r" sisenje; dobiva visoli'u vrudinu (ternperaturd.
Ako ie infe,kcija nastaJa na pupku, onda
6omo prrimi_ Ova se bolest d,oduBeurije jo5 kod nas- pojavitra'gra-
-tolesti
ali
tato'ie imade u blizinl n^a5ih driavnih
314
315
 nica, potreboo Je da o tot bolestt
ne5to znade.mo,kako
bism,o nnogli eventua&ru. zarazu pravodobrno
svinje, koje s,r.roboljele spriediti. odrediti potreibne mjere za s rzbtjanje ove zaraze. U
,-";;;;;;;;osti,
-jeau,d-zavutJ--u"*li po_ koliko bi uro zaklao sam woje o,b,oljelo winjde neka
staju nevsele, stabije
toplina je norrnalna iU j! povi5eni-" stamu, ne hrrani sa odpadcirna, (krv izpirine, unutarnji
i na 40 do 4,10C. U ,ov,orne-s-tarn:"
poskoditi dielovi svlnje itd.) svoje zdrave evinje, jer 6e iLt
opJ""""oi.aglJ eesto, da zaraziti i prouzroditi sebl i drugima vellke gub,itke,
ob,oljela svinja oteZiano di.e, "0"
nosne sluzrr;i,ce,a koza d€_je pocrvenila i" i"rtiriila upala i skriviti pro$rerrie ava zaraze,
-;;til (punokrvnost). Nap,omenut nam je, da nije sanao vlastnik oboliolih
rza ,ovog stanja sliedi. drh-,tqn'je
t"ailirna,
deno drZanje uha. Sije, Ufi""an:"---ifi "'niir"Z"i uxo_ svinja duZan prijaviti zaEaza, v€6 da to treba da udini
b,lju.vanje. Hod postale nesiguran, na svaki onaj, k,ome je lSto poznator da postojfi zaraza
svinje teturaju sa ili sumnj'a na nju.
srtraZnjim .dielom tiela,
g raznim dielovima tiela,.
nlstupaju grdevi, zatim drhtanj" 18. Difteriia i boginJe perattl nastaje infekcijom u
; ;j";i"il misir-
nim grupairna i slinjenje. frfeerefiOniin-"Zuuf."^:"* jesenjem i zimskom vremenu, te se razvija kao i d,ifte-
pretvori slina u bielu pjenu, uu
trola oUJjepi;uju gr'rni*, rija kod ljudi. U gdu, du$niku itd. skuplia se otrov
Bolestne svinie se neprestano ,o[<re6u difteriie u obtiku siraste Zute slu,zi t. zv. difterijske
u krugu, g]avu
drZe kosq 6esto kod hoda padaju-;;J";;-k"etanja,
i}"fley zubima, Sepaju na jednu ili viSe nogu
Kod dodira Zivotinj,a i t. d.
t"at"a-"i"e"-kod
bliZavanja ruke rieiu- T"Tli, o"i_
uzrujane, nemi;rne, a [esto -I(adkad ;;;;"Jt"". zivotinje
pomafrnitajrr-"-
Liedenje je p,okuia.n,o raznim liekrovi.ma.
. . Izvje5_
taji o uspjesirna zu vrlo razliditi
Z;'""d" dajemo
ovu u.putu:
Ob,oljele I na bolest sumnjive Zlv,otinje
bezuvjetno zaklatl. Klanje se smije moraju se
javnirn klaonicarna. vrSiti samo u
Meso se tmoile, iza kako se pro_
kuha pod nadzororn vlasti, staviti pro*ui,
Sva mjesta, Bdje su bo,ravile bolestne "
i na bolest
:yT*1i"" svinie, irmade se olistiti i (dezin_
f i cirati). R azkuZbu vat j a i:rvr5iti ""rr."Ziii' l*,*o*
(luZina, ced, soda). * f,l"iri:i"rffi.'
"-
.Sa strane d,rZave ve6. su poduzeti nuZdni
pnlpxeme za borbtr protiv koraci i
ovl ;;;;;;.-M;;tim treba
da i svinjogojci stupe u bo,rbu uz
bok ,r"iir, ,r"t"_
r,inara, jer bez te suradnje
Ou" _oet
uspjetl u teZkoj borbi, koja ih ""- AA.". "iti'*""i
njogojac duZan da zarazl. pa 3"r:.i je svi_
i samu na ovu
.?r-?.u, smjesta prijavi vlastima (seoskorie ".r_rj,, knezu,
offrnstpm bilie2niku, kotarskom vet."irr"ruj.
oblast 6e srnjesta po,slati bezpletno kotarska
struinjatra veterinara, koji 6e l"o:ee"
"" ",i.ani;"
i
"ut""ouiii-otij"oj* DIfteriJl
316
 na6lage, ikoja konaff,ro zadu$uje llvad, Na gtavi, lnruni ove bolestl iest najrsigur-
$preEav'anJe i suzbijanje
i resamra poiavljuje se pupdasta boginja, od koje se Zivotinje i da se za
nije, ak'o se ne drZe zaraiene
des,to o{i zatvote sluaatom teku,6inom. Opasna bo,lest,
razlp ,od uzirnaju sanno taLkova jaja, [<oja protie{u od
tr<,oja ruiniStava jata domate perad,i bez razliX<e. Liedi nerna izrazitih us'
nezaraz€tnih ncok'osi. Li oderlje
se turiiranjern dijazolom ili otopinom sreb.renog nitrata
pjeha. Veli se, da je ,do,bro kiselo mlieko ili j'ogurt.
ilri jod gllcerirna te odstranjivarnjern d.if,t. koZice. Naj-
20. Suga - svrab j,est zarazna bol,est, koju ne pro'
signrnija je obrana zaititnim ciepljenjern A n t i- uzrokuj'u b,akterije ve6 6itne Ziv'otinje t' zv. grinje,
dif terinom p n o f . d e B l i e c k a i H e e . I s , b e a g r e n au
ko,ie se mogu vidjeti jadirn pove6alom.
ljetnim i raz,nim mjese,cirna jeseni. Ovime se p,ostiz,ava
bezuvjetn,i imunitet. KUCNA LJEKARNA ZA DOMACE ZIVOTINJE
19. Bakterjelna bisla syLLa pili6a i koko5ji tif.
Znadajna je ova bolest radi to,ga, 5to se pili6i vei u l. B'orrova kisrelirna ili pa[< Alunm'ol za 'orbloge kod
zaraZenom stanju izle,gu, a to iz to,ga raztroga, jer oalje,d,a i rana: 25 granna Iaiztopiti u 25 di'el'ova vode'
po,tjedu iz jaja, koja su bila zaraZena. Oboljenja 2. rsalicilna kise ina: ta se saroo u' v'rru6oi vodi topi'
pojavljuju se najvi3e kod pj1i6a. Poslije 2 do 3 dnevnog Urp,ot".ttj""" se F,od lij,arvi,ce 1ne'{ 5vi'nja t griZe' teladr'
b,olwanja, pojavljuje se bielo-Zuti proljev. po*rnielana p'olovioorn tam'irna sa dajem o'd tiftrdca (ka-
desto u
takvoj rrljeLri, da rna za'dku tvori naslage milica).
bielo-Zute g- iizol: tekuOina tamne i filo katranu' zaflld'arajuta'
mase, ilroja ka,dkard za,t'vori crie\ro i oneim'ogu6uje gn'jiliifl
balegovanje. ,Piii6i su nail<ostruSena p,erja, Eude, zatvo- U,po't'reutjava' sLe za izpi,ran'je vetriikih 'ozl'jed'a i
re,nih odiju. Nakon 2 do 6 da.na zatekne ih smrt. ."ir" tt"p,ot. za izpiranie plodnice, pupka. kod svakoig
(kridn-
B,olest rno,Ze potrada,ti i 2 do 3 s ,l viBe sedmica. rodentdeia. Isto, takro za 'izlpirarnje iza Strojenia
gralna'
ramja). Na 10 lirtarra vodre raztoltr)i se 50-*60
a\
a aa aaaa a a aa ia aa aa aa aaa aa a aa aaa aar aaa aaoaaa aar aaa aaa a aa a aa a aa aaa a rli +. ifocetj oiedeni (Alaun): bieda pra'sina, koia se
dVa
lako razto,pi u vodi. Jedan diro niega u smjesi s
! Chloramin,,Fahlberg"(Mianin)
! ai"L o,tovt"i"e (Bleizucker), razt'oplj'eno u 50 di'etrova
zdenEane vode, doibrol je sredstvo za 'obloge ko'd upale
! j..du.tu. najusLpjgslrtiijg sredrs!\/o za l,ie€enje i
bolestne peradi, kurri6a, rte sr.edstvo za rlaz- koZe, urgrnfietsine, rodrliine na pr' 'od i'anrna' i harnova
! i t . 'S.
d.
! kuZivanje peradnjalka, ku,nie,rrjaka i na4:,rava (crveni) j€st blaEi oLd ZeZ€nog' te
xo,cefj obiini
! za rrrar6en;e.
za hranjenje. zaZa G;ti*an uzgoj p"""dii*iru-
uspje5a,n *?q; peradi i ku- i ko'dl prrovale pilodnrice prrije
*" t"p,*u urpotirehljava
: ni6a, te poibolj5anje stalnoga Oofiodka. mora : neigo, se na;trag P,ortisne.
se slalno upotreblja,vafi Chloramin "0.
! tttiia,ninl. ! tresloviria (fa,rri'n); iestn se urpotrelbljava sa izku-
CHLO_RAMIN (MIANIN) je r.ur,ivdrzailno sred- prroljwu
: ; hano,m lan'enorn sluzniroorn proltiv giiz€ telica,
: stvo, koje napredni peradari up,otrebljavaju ! io e tanina nr detvrt lirtre lanenre sluzi;
ffi;
'O"rp*'t ; e""^,,
i za raz)<ttZiva4je i, u zdravstvene svrhe svojih : u rtele' U smjesi
na di'n, p'o tri Zliee ulieva'ti
i iivorbinja. Priananda ri izj;ave rstrradnjaka por i -Cfn mogu se p'osipati rane i ine ozljeda'
sa
"-2. iodoforrnorn
; tnnrduju vrierdnr,ostt Frepofi.ata. I upotrebljava se kod tltrrale ko'd' :bolir u
: CHLORAMIN'(MIANIN) pnoizvada: i kadh je fl<njriEnrjak kod rorgate rnarrve za'
crievirna, ""ittt
: FAIIL,BERG-LIST, A. G., tvoren.
9' Ricrn'ov'o' ul'je' 10' Tempen'ti-
8. Jodova tinktura.
i Chernishe Fa,briken, Mattgeburg-Siiil-Ost. rr"r M,"sli'no'vo ulie. J2. Jetreno ulie' 13' Ze-
! f'rivrernenre obaviesti: B. PECAR, "ii..'ii.
iuou *"e^.,"ija' 14. Kamfor'ova lesta' 15' Lipin cviet'
, Z.AGREB, Kralia Toma5evica 29 16. Cintana rnast. 1?' eisti pamru,k. 18. Povoj zar
orna-
ir r. oo r orrro rrr or..........a. aa..i rroodor o ooore eo o
4,anje rana, 19. Olowri acetat"
i{1 sre 319
 20. Iianeno uUe draje se pol Utrs krod bolf u crle- xI. MTIEKAnSTVO
viuna i kada Je lcnjiinjak kod',rogate rnanve zatvoren.
21. Kurnirno/vo ulje upotrerbljava se u srniesi sa Ea-
jern 'od kanrilica u zaEetrkukolike i"to po dvadeset
[<aplji,ca.
O MLTEKU
22. Chl'orarnin (Mianin) jest razkuin,o sredstvo. Ono se
up,otreblj,ava za razkuibu staja osobito poslije zar€znih
I(ak.o je sasta,vljeno rnlieko
b,oles,ti.23. Glauib'erova sol,
24. Kamilica' veo'ma je potrebns sredrstv,o,be,z ko- Mlieko je b,ielo-Zu,6kasta teku6ina, nep,rozirna d po-
j€8a ne bi srni,o biti ni jeda,n stobar, a rnro,Zesi cvje- sebnoga uk'usa. Sastoji se ll najvecoj mjerl od vode
tove ssrn nalbrati i sprerniti. eaj od toga cvieta kad (E3-900/o). U njoj su razto,pine ili raz'prS'rni drugi
se ulije u iirvotinje, odrnah ublaZujegfteve u trbuhu sastojci i to: Bje'landevlne (2-4.2,%), masti (2.5-4.5%\r,
i u 6ll,odnici, a vrlo je p'odesno otekline i upale fim ugljihohidrati (sladior 3*6%\ \ razlidite solii.
dajem izpirati. I(amilice treba brati u pod€uiu svata,
Oslrn tila sasfojaka irnader u m,lieku u melim koli-
t. j. polovicom svibnja.
dina'ma vitamina ili kako ih nazivlju dopun-
25. Slezo\z p,ra5ak: za kataroane bolesti, da se po-
spje$i odhrakanjs. skih tvari, ier svojim malirn kolidinama dopunj'uju
26. Arnika ti,nktur,a sredstvo, za rane, a 6a kaxrf'or- ostalu hranu, koja bez njih, ako se d,aje makar i u
Zestofn kod klj,enuti razlidite vrste. izobiljq, pro,uzrokuje posebne bolesti tzv. a vitami-
27. Salrnijak za slufaj nadrna. 28. Metilensko plavilo. noze.
29, Kaporit dest sredstvo za razk,uZb,u. Zatim imade u mlieku f ermenaIa ili enci-
-p*r*ffi m a (rn a j a), koje tvari ubrzavaju pojedine f,rocese u
mlie[<u.
ll za poljoprira.dl€ svrhe: sredstva za pobijanje Narlazimo u njemu i raznih p,rotuotrova. te bakterija
Il Stetnika i bolesti na bitju; gamadi i na.met- ili rnikroba.
ll nika na Polju i stanovima; sredstva za, lc:on; Ornjer sasiojaka je u svakorn mlieku drurgi. Te
I I zorviraqio vo€.rih soko'va,, za vlnog'radarske i po- razlike u sastavu rnlieka u vezi su sa rastorn mladoga
Il drumarske svrhe (popravljanje i liedenje vina), individ,ua.
ll iztra;ivail;s, 5irenje mlieka te oplemenji-
"u Zivotinje, koje brZe ra,sfu, {rebaju vi5e b j e I a n-
ll vanje m-[iei,nih proizvoda, i t. d. preporurEa:
d.evine i anorganskih sasto jaka t. j. kaLcija
I I LYKOS, trgov. i proizvod. kem,. d. 'd., Zagrelr, (kre'da) ,i drugih soli. A Zivo,tinje sporijeg ra.sta tre-
ll Dra5koviieva ul. 26, brzoglas 22-881.
baju viSe ugljidnih hidrata i,rnasti. Prema
tomu je Zenino mlieko siroms5n,o na bjelandevinama
,suvremene upute i savjete o i ano,rganskim solims, a bogato na ueljidnim hidratima
ztlravlju, alrzanju, hranilbi i i masti. Mlieko goveda ,obratno.
tovu svinja na6i 6ete u knjizi: lVtrlado Zdrie{be u slufajevirna, ka'da ostane bez rna-
HIGIENA SVINJA tere, vrlo teZk,o je od,hraniti kravlj,im mliekom. Ono
lod veterinara Matka lllarolla se mora razvodnjavati i d,odavati rhu sladora, da se
Cjena Kn 160.PouzeeeKn 180 bar donekle postigne slitan sastav marterino,g mlieka.
lNarudbe: V. Iforvat, Zagreb, Jednako je i lkod rizhrane male djece, koja bilo iz ko-
Trumbi6eva 10, priz. lievo. jeg god .razloga ne rnogtu uZivati majdino rnlied<o.

321

Fizikalno-kemiiske osebine mlieka
Boju mlieka daju razpriene kuglice masfi. Sto je
viSe mastno, tim je ja6e Zuto. Na neprozirnost djeluje
kazein, koji je s koloidalnoj otopini s rnlieku.
U k u s rnlieka je sladkast, miris s'pecifidan uslied
hlapivih kisetiLna po Zivo,tinji, o,d korje p,otjede. Reakcija
amfonterna t. j. reagira i alkalidno i kiselo.
Mlieko rado upija u sebe razlidite mirise.
SpecifiEna teZina
iznosi 1.023-1.034. Odreilivanje specilidne teZine vrlo
je vaZna, stvar pri prosudivanju mlieka (lakt'odenzi-
metar), jer se dodavanjem vode a oduzimanjem masti
moZe specif,idna teZina zadr?,ati ipak na normali' To
wlo dobro znadu pa;tvarad,i!
Ako mlieko stoji izvjestno vrieme nekuhano, ono
se skisne t. j. masne kugljice uhvate se u jed,nom sloju
na p,ovr3ini, a dolje se skupi i sgru5a kazein i druge
bjelandevine i sirutka. Od te masti se dobiva kajmak,
od kajmaka maslac, a od kiselog mlieka sir i t. d. Sto
je stvar tehnidke prerade rnlieka.
HRANJIVOST MLIEI{A
Po svom sastavu bjelandevine u mlieku naj-
bliZe su onima bjelandevinama, od kojrih je sastavljeno
ljudsko tielo. Na tai ie nadin izgradnja na5ega tiela
znatno lak5a, ako se hranirrro mliekorn, nego kojom
drugom hranorn, pa i ako ta hrana irnade bjelande-
vina. Mast u mlieku vrlo se cieni i jela zaiinjena
vrhnjem 66itje1a su radi ugodna ukusa, a osim toga
se ta mast lako upija u sluznici crieva, jer se to i
ve6 ko,d 33 sturpnjeva C te prema torne do azi u tielo
u teku6em stanju i zato se lako upija.
Slador u mlieku je takotter vaZan kao hrana i
ako je mal'o nezgodan radi toga. ito se brz'o kvari
t. j. prelazi u mliednu kiselinru, uslied koje ser mli-
eko grusa, ali to se dade zapriediti drZanjem mlieka
na hladnom.
je uloga mLieka u izhrani .liud,i radi
NajvaZnija
sadrZaja vitamina, kojih u drugoj hrani na pr. u
mesu ima daleko rnanje. Vitarnini se ubijajskuhanjern,
pa se u novije vrieme Sto viie izbjegava 5,fterilizacija
322
,i pasteriza,cija mlieka, nego se uZiva mlieko
u si-
rovom stanju, ko iko 'god je to viie mogude. A v i t a*
m i n o z e ,su bolesti, koje se javljaju na pr. kod
m,o'rnara, koji se dugo, vremena hrane samo konzer-
vama i ne uZivaju sirove ili zelene hrane Odituje se
u srrnekSanju kostij,u, krvarenju iz zubnog mesa ritd.
R a h i t i s je takoder jedna takova bolest. Sve se
te boles'ti mogu lietiti i zaprieEiti uZlvanjem mlieka.
STVARANJE MLIEKA
Mlrieko se s,tvar,a u posebnim mliednirn Zliezdama.
znojnirh Zliezda, a nalaze se na grudirna, trbalhu i
meflu straZnjim norgarna (dovjek, svinja, govedo). Broj
tih Zliezda je razlidit kod pojedinih vrs,ta: k,od, dovje-
ka, konja, ovce i koze po 1 par, kod ,goveda dva para,
kod svinie 5*6-8 pani.
Vime krave sastoji se od 4 dieta (ietvrti). Sva-
ka odr tihi detvrti sastoji se iz tzv. cisterng u kojoj se
mlieko skuplja, iz pojedinih Zliezda oko nje, zatim
kanala i o,tvora na njima iz kojega mlieko izlazi na-
polje, a Sto mi zovem'o sise.
Mliieko se stvara tako, da stanioe plo,dastoga epi-
tela u Zliezdama podinjs rasti i bujati, te se razpa-
daju i daiu svoj sadrZai u cisternu, gdje se on skurplr'a
u onom orbliku, u kojem ga vidimo ka,o mli,eko.
Sekrecija (izlud:ivanje) mlieka je u vezi sa spolnim
Zivotorn Zivotinje. Virne se podinje za vrieme zadnjih
mjeseci trudnode lagan'o pove6avati, 2 pred sam po-
rod se znatno pove6a i vet se u njemu nalazi teku-
6ina, koja nakon porodaja dobiva oblik i sadrZaj mli-
eka. Ono je prv'ih dana vrlo rnastno i sadrZi posebna
tjele5ca (kolo,stra na tjeleBca) T,o se mlieko kuhanjem
gru5a i nije radi t,oga za ljudski uZitak prikladno
(gruSava).
DOBIVANJE MLIEIi,d
NaSi stoeari drZe l<rave radi toga p,onajviSe da mo-
gu mlieko od njih dorbiven,o ,upotrebljava,ti sebi za
hranu ili ga prodavati drugima. Dakle privredni ka-
rakter. AIi za potroSaie irna i drugih interesa, med,u
kojima je najvaZniji taj da to mlieko Lrude disto,
323
zdravo i nepatvoreno. To je neizravno(indi- R'uke moraju takocter biti tiste, jer m,ogu i one
rek,!no) vaZno i za proizvoclada, jer 6e na taj nadin biti nosiocem prljavStine, koja pri rnuzenlu
Fada u
dmati ve6u pr,odaju, ako mu je roba do'bra. mlieko. A po,goto.vru moraju ruke biti zdrave i bez
jiv'osti, di- rana il,i kakvih gnojnih iireva, Sto naZalos,t kadkada
Medutim pobetak higiiene,pokvarl
i prljavStine mli- biva. Na taj se nadin z:aptlja ili zarazi i ono mlieko"
stote ili zar'r,azanosti
potjede baS kojer po,tjede od biste krave i iz dis,t,ogi zdravog vimena.
eka te pr.ljavStine i bolesti
nje iIi 'od same kiave, a Ukus i izgled mlieka. Zdravo mli€ko ima
iz staje bilo,od
kravu mruze ili od bielu, ne,prozirnu, plavkastu ili plavkasto_Z rdkastu
zatim od onoga, koji
posuela, u kojem se mlieko raznosi te boju, ve6 prema sadrZaju masti. Ako je zrnasto gru_
'o s o b a, koje dalje rade (manipuliraiu) s mliekom' Ne- iavo tada ili je podel,o kiseliti se ili potjede od krave
bolestne na vimenu.
prilika je s o,bzirorn na higijenu, Sto kravlie virne leZ'i
Uktls je blag i pomalo sladak i ugodan. Ako je go_
na mjestu, gdje ie izloZeno prljav5tini od, izmetina i
uredenu i distu staju rak, o,nda je krava pri koncu laktacije ili boluje na
l e Z a j a .A l i u z d o b r o
vimsns prije upa,li virnena ili je nastuoilo raztvaranje bjelanEevine
t e d i s 6 e n j ai p r a n i e i brisanje
(Perptoniziraju6e bakterije).
muzenja te muzenis 6istom rukom i u Ii-
posudu dade se doibiti zdravo i disto M i r i s je mlieka poseban po Zivo,finji. Taj miris
stu
naravno ako ie i krava zdrava' Takovo ne smije biti prejalr, a moZe bi,ti od staje, nedist,o,6e,
mlieko
prljave vode itd., jer znamo, da imlieko upije raz'l,idite
rnliek,o moZe dati sve o,no d'obro, sto je za njega do
sada redeno. mirise (petrolej i druge miriSljiivel teku6ine, koje se
eventua no nalaze u prodavaona6a mlisksl. Krivotv,o.
Staja treba da je tako ude3ena, da, se u njoj ne
reno ili patvoren,o rnlieko je onda, ako se razvodnja_
skuplja mokra6a, koja daje rnlieku neugodan voni.
va. To se dokazuje izmjerom specifidne teZine lakto_
Zatim neka krave ne leZe na gnoj,ul nego na suhoj
stelji. eid6enje vimena kao i same krave (niega koZe) denziimetrom (1.029 - 1.032). Osim ove rnetode imade
vrlo je vaZn,o kako za distoiru tako i za kolidinu mlie- i drugilh met.oda za dokazivanje krrivo,tvore,noga mli-
eka. K.olidina masti u mlieku ,odrreduje se acidobuti-
ka te za zdravlje krave.
rometrom, kao i drugim metodama.
U svako'm vlastniku krava muzara valja pobuditi
Zatirm se joB mrlieko jzpituje na svjeZinu, kiselost,
smisao za iisto6u i njenu vaZnost pri muzenju i bara- prisutn'ost fermenta za,tim na pri,sutnosf razliiirtih
tanju s rnrliekom, koja je tako izvrstna,i svestrana bak_
te'rija, Sto je vaino za sirarstvo, radri nadma sira. Osim
ljudska hraLna. toga izpituje se, da li je mlieko pr,ljavo te da li je ku_
eisto6a krave i vimena je najvaZnija stvar pri do- hano i t. d. Sve se to izpi,tuje na poseibne nadine
bivanju dist,o'ga mlieka. tFrljav5tina se po kravi osuSi tamo,
Edje je trgovina mlie,kom oso,bi{o razvijena i po,stav-
i pri muzenju pada u posud'u. Tu se ,u mlieku te g;r'u- ljena na zdrave temelje (sa,birne mljekare, pood"rruo_
d i c , e p r l j a v i t i n e r ' a z t o r p ei p a d a j u n a d n o . A k o m l i e k o ne, slrane i t. d.) U vedim gradovima pr,ovodi se nad_
nek.o vrierne stoji pa se tada prociedi, vidjet 6ete zo,r (kontrola) i trZnog mlieka te su zato ,osposotrljeni
na dnu posude ,tamni talog prljavitine, ako je krava posebni pregledaii i nadzo,rnic,i a laboratorijske po_
bila zarnazana i prljava. slove vr5e veterinari, liednici i kernidari.
o b t i k posude je takoeler vaian za iistotu. Ako je
gornji otvor ve6i (Siri) tada je i mogu6nost ve6a, da Sto uPliva na mastno6u
prljavstina pada unulra. Zato ie bolje ako je gornjt Na mas{no6u uip iva:
'otvor posude za rmuzenje St'o udi (a kod nas je baS 1. Sam individ,uum. O s o r b i n em a s t n o 6 e m l i e k a
'obratno muzlice su gore Siroke). se naqljedjuju. Pre{rna fome, ako je mati imala rnastn.o

324 325
.,t

rrllieko, imat 6e 9a i k6i. Isto se svojstvo prena5a
i .od otca, koji daje kder sa velikom mastnotom'
2. Mastno,6a mliek,a je u vezi s pasTninom. Do-
tinslka goveda n. pr. daiu mnogo ;mlieka, ali ie to
m,lieko slabije mastno napr'otiv planinska goveda da-
ju ma'nje mlieka, ali ono ie mastniie'
3. U razlidit,o doba rnmznosti nai'lazimo i na razliditu
mastnodu mlieka.
4. Razmak mruZnje ima isto upliv na mastnodu'
Sto je manji razmak izmedju p'ojedinih muZnji u to-
Iiko je mlieko mastnije
5. Krave u razlidito dorba godine daju mlieko raz-
lidite, mastno'6e. U jesen ie n. pr. mlieko maistnrje ne- .
go li u Proljete.
6. Sto su krave starije to su do izvjestne granice i
mljednije, p're,ko te granice mljednost orpada ali se
mastno6a rnlieka vrlo ma'o mienja.
je t'o
?. Krave, koie rade, daju manie mlieka, ali
rnlieko ,mastnfje.
3. l2 vlierne dok traje spo'lni Zar opada i kolidina
masti.
9. Posljed'nji mlazo'vi rnlleika su naimastniii'
10. Krave koje su u5korpljene daju mlieko sa viie
m a s ti .
SVOJSTVA I(OZJEG MLIEI{A
Sposobnost davanja mlieka kod koza, ve'oma je
i Sarn€ njege Zi-
raznolika ve6 prema nadrinu izhrans
kod doibre hrane
votinja. D,obra koza ne bi smjela
godinu dana' Irna
clati manje od 500 litara mlieka na
dodu5e i koza ko,je postizu i 1000 litara mlieka go-
dIsn.le.
Sastav kozieg mlieka
je razno-
SadrZaj masti u kozjem mlieku takoder
*
g,lawnorm, kao i kod krave - ovisno
lik. Ali ie.i to u
'o vrsti pojedine Zivotinje, a dakako i o vrsti hrane'
odnos izmedju kolidine mlieka i sadrZaja rnasti ne
posto,ji uob6e. Ima dakle Zivotinja, koje daju rnnogo
mlieka sa malo i obrnuto Zrivotinje, koje dajfl mnogo
mastnog mlieka, a i takovih, koie daju mal'o mlieka sa
malo masti.
326
Sastav kozjeg mlieka slid€n je sastavu kravljeg
mlie<a. Dakle rnroiemo re6i, da je samo prida, kad se
govori, da je kozje rnlieko ,mnogo rnastnije od. krav-
ljeg. Kozje mlieko sadrZi u sebd nesto manje mlied-
ncg sladora, a1i po kolidili bjelandevine je bogatije od
kravljeg m,lieka. Isto tako ima hozje mJieko neito
viSe suhe tvari.
Nakon Sto koza dobije mlade, primjetit 6erno da
njeno mlieko ima neki Zu6kasti izgled. I(od mnogih
koza primjetit 6emo naprotiv, da je mliek,o sasma
bielo i prije 1 poslije parenja. SadrZaj bjelandevine,
a prritolln, i kazeina je u p,odetkru v€om,a velik, a,li za-
tirn p'olagan,o pada, da bi tako polagano dosegao
srednju visinu. Sa sadrZajem sladora u kozjem mlieku
je obrnuto. On je u podetku slabije zastupan u mli-
jeku, da bi kasnije ,ojadao. Kod sadrZaja masti nerna
tako, velikih razlika, i ako je sadrZaj masfi kod prvog
muzenja ve6i nego kasnije.
Kuglice masti u koZjem mhieku ne sakupljaju se
ta[<o brzo kao kod krav']jeg mlieka i zato je iz njeg
teZe praviti maslac. Osim toga se kozji maslac ne od-
Iikuje takovorn dvrsto6orn kao maslac od kravljeg
mlieka, a i uobie ne prija tako ugodn,o i tedno.
Bojs maslaca od kozjeg rnlieka je vi5e biela. Ipak
se kozje mlieko 1a[<5e siri nego 1i kravlje. Zato se
kozje mlieko vi5e prr.eratluje za sir i da,je vrlo uku-
san sir,
Za dobiva'nje dobrog te6nog mlieka pot'rebn,o je
odrZavati najvedu disto6u kako sa,me koze, tako i pro-
storije, u kojoj ons Zivi. Ali ,osim toga ne moze se
ipak pore6i da rnlieko jedne koze ima ugodniji miris
od mlieka druge koze. Sa rast,u6om kolidinorn mlieka
gubi se sve viSe taj 'okus. I o,brnuto mogu se kod
opadaju6e kolidine mlieka mirisi 'pojadati.
PATVORENJE MASLACA
Kravlji maslac f reba da *sadrZava B0 posto'taka
mas'fi. Nadalje ne smije sadrZavat vise od 18 p,osto-
tada vo'de. Kao patvorenje srnatra se takoder, ako je
maslacu dodana za poviSenje teZine voda, mrsavo mli-
eko, meki sir, pa dak i vrhnja i to dak i onda
327
kada cje'lokupna k'o itina vode ne prelazi dovoljnu
visinu. Iio'd so jenja maslaca ne srnije da koliddna
soli pretle 3 posto. Pri t'o'm valja uzeti dists sol bez
svaikakvih drugih primjesa' Ne smije dakle da sadrZi
u sebi magneziia ili bilo kakovih drugih primjesa'
Patvorenie maslaca kaZnjava se kako je poznato Strurdno znanje cielolga
sa osjetljivim mjerama. I{ao patvoreni smatra se svieta p,oslurZil,o j'e
svaki maslac, koji je u cielosti ili djelomi6no pravljen
iz kozjeg mlieka ili maslac kojemrLr je d'odano kozjeg
maslaca. Onaj, tko pravi obje vrste maslaca, mora to
navesti kupcu, kako ovaj ne bi bi'o zaveden u bludniu'
AIFAtAUAt
MODELU 60.

SASTAV SIRA im'a

ALFA - LAVAL
Sastav je zreloLg sira razlidit prema vi'sti. Zre'li tvr- tvornitce, larb'orratorije Pro-
di sir sadrZaje: dajn:a poduizeia i zastuF-
vo.de 40% ,stva u cie orn svietu, t€
masti 2Bt; prema torme te'zp'olaie iz'
kazeina 22% van,rerdnirm struidniu'n zna-
drugih tvari l0/ n,je,m.
Ovo str,udno znanje uzet'o je u o'bzir, da se sa
Svega 1000/o ALFA-LAVAL m'odelom 60 stvori separator'
koji 6e udovoliiti najviBirn zahtjevima u pogledu
Koliko se tlobije sira ocl 100 ks mlieka? oitrine obiranja, izdrZliivos'ti, jednostavnog' ru-
'f,o ovisi o t,ornu kakav sir pravimo, a ovo vriedi za kovanja i neznatnog potroSka snage'
Mo'de1 60 je najb'olji ALFA-LAVAL SE'PA-
sirovi sir, iz kojega so jo5 izpari vlaga, pa ga je da- p'ruZa
kako manje. Tako se n. pr. iz 100 kg mlieka do'bije RATOR, koii je do sa,da izraden' te Varn
8-9 kg sira ementalera, koji jo5 izgubi 10%'. Drugih se viSe prcdnosti od bilo kojeg drugog separatora'
sirova dobije rnnogo viSe i to oko 16 kg ali ta kotridina ALFA PROIZVODI:
padne na l2 kg.
SASTAV MASLA. se,paratori, strojevi za maslac, gnjedila za ma-
slac, priugotovljadd za rnaslac, prernosne kante
I taj ovisi o raznim dinbenioima, ali je u glavnom za mlieko, limena roiba za miliekarstvo, paste-
,ovaj u postotcima. rizatori, hilad.ionici za mliekq priho'r za mlje-
dansko Svedsko englezko karstvo, maslarstvo i sirarstvo, brzoparni ko-
Vode IJ.JJ 13.75 11.64 tlovi i 3iva6i strojevi, - dona3aju Vam korist i
Masti 83.40 82.89 86.93 veselje za cieli Zivot.
Bjelandevina i dr. 1.39 I.JJ 0.60
Soli l. oo 2.08 0.83
,A'LFA "' ""#"'f'1tlXT",ln3'*o'uo
t00.00%t 1o0.o0o/o7oo.0a% Zagreb, M a r t i 6 e v a ulica broj 29, I. kat.
M a s l o u t r g o v i n i moZe imati vode 10-150/0,a masti Brzoglas 67-,43. Brzojavi: ALFALAVAL'
bar 80/6,'.

328
 Xil. PENADANSTVO

NAJBOLJE KOKOSJE PASMINE

Ako uzmemo ,u ruke koju d<njigu o racionalinom

uzgoju koko3i od glrerd, tridesetaik godina, vidjet 6e,rno
da se na lk'o,jih osarndesertak stranica gwori o najrje.
'dirm
i naj,raSirreinijim koko,Sji,m rasarna. O svakoj se
t'vrdi ,da daje izv'rstnu pedenku i da nese velik ibroi
velikitrr jaja. Na d<raju se pak, kaio dodatak, govori
neSto o i4rrav'nom ko{ko,5injcu, o hranjenju i postupil<u
se Zi,vo'tinjama. Radi takovqg ,pisanja mislili su rnnogi
ljttd,i, da je dovo,ljno ,Icupiti par l<ornada takvih r,asnih
Zivotinja, da bi se postigao sjajan uspj.eh. Ljudi su ,ta-
ho i radili. Nor lkad su ove rasne Zivo,tini,e do3le u
rnraErre, rnralene kokoBinjce, dobivale tjednirna samo
Zitnu Ltranu ,bez svakog ,dodaflka bjelanidevine. kad im
se nrije pruZila ni{<arkva prililka za izlazak i kad su
kona.dno postale starije ,od dvije godine, vidjeli su ti
ljtldi, da je s no5enjerm jaja joS gore nego prije. Dan,a6
znarno da odluduje izlrravna hrana i p,otstruip,ak,a ne
rase,, vaZan je uzgo,j za s[r,osobnost n,o,Senja. Za, to da- Leghorn
n€s knjflg€ o peradarstvu gledajiu ba3 obrrnuto. U su-
vrsmenim kljigarna o lkokoSirna o,pisuje se samo de- od 2 do 2y2 l<ilograma, jer takove kokosi obidno n'es:r
po
tiri rase, one koje se sm€traju za najbolje i koje s,u ne3to teZa jaja. Jaja su kao [<o'd svih vrs'ta, koje
preporudene od sluZbenirh gospodarskih mjesta. AIi sa sredozemnog n'r,ora, disto biele boje' Po irnenu
{je,6u
ove su rase i p,okazale Sto m.ogu! Ui rno;Oa tko sudi,o d:a ,ova rasa potj€de iz Englezke'
rneilutim >Leghorn< je englezko irrne za taliianski
Leghorn ludki grad Livorno.

. Nai,po@l,^1iia, pasmina ta'lijanske kokosi

Leghonn kokosi gaje se izkljudivo u bieloi boji. I_l
Englezkoj i Americi ima i takozvanih >smodih Leghor- O,d talijanske bile su kod nas one, Sto imaju boju
nica<. Leghorn ftroko5 nosi rep visoko i lepezarsto. a ne kao jarebice, veoma razSirene i veorna omiljene' I da'
nizko i skupljeno,. Jednostavna kruna je kod Leghor- jer
nas irna .ih j,orSdosta po s'elima, edje ih seljaci vole
nice manja nego kod Talijainki. Noge su Zuikaste boje, po njihovu miSlj'enl'u svoiom boj'orn ne udaraju u o6i
ali kod Zivotinja, tr<oje nisu za izToLbu. rnije nikal<va j"stre,fowmta i drugiffI gra;bilicama' I 'ova rasa daie
pogrje5ka, ako ona, pogotovo [<od d,oibrih nosilica, iz-
velika jaja. Velika kruma 6esto se zna srnrznuti za ja-
gleda kao 'da je izbliedila. Im,a teZih i lakBih primje- vlaZnoj prostor'iji vidjet
ke. zime. Alco ih se drii u
raka. Treba uviek nastojarti, da se dobije teZi primjerak, jutro sla'bo izgledati
ee-o, ta,ko 6e Zivotinie ra'no u

330 JJ]

't.

Talijanskt p,ietao
na hladnom dvoriBtn,orm zraku. Talijanke s-r na iztoi-
barm,a dersto pokazivane i nagraelivane izkljudiyo radi
svog k'rasn'oig perj,a i oblika. Radi toga rnora ih imati
6vaki bolji peradar, [<oji Zeli uzpjeha u tom pravcu.
AJko irnarno serno ograrniden prostor za j,zlazak iwo-
tinjama, koji je ipak dostatan, mo,rat 6em,o uzeti ,rase,
koje se odliikuju istodobno, i nosen.jem jaja kao i tirne
6to daj:r dobro rneso. Jer ov,e Zivofinje
znadu izkoris-
titi i noograniEen ,p,rosto.r, a osje6aiu se dobro .i na
ograni6enorn.
' Wyando t
Iitakorl toga imorafilo sp,ormenuti Wyandott pLasl-ninu
(ditaj Vijandot), t<,oja je kao i L.eglhorrn bila .najprije
uzgajana u Americi, .ali se je vee dugo udo,ma6ila u
-naiirn krajevima. rPerj,e je rnnorgo bujnije i nabrano
nego li kod Leghornica i Talijanki, kruna je mele,na
i ne srnrzava se tako ,ialko. One rnarljivo nesu sv,oja
rnalo zagasitija jaja, alj, daju i odlidnu pedenk:r. a do-
bre su i za nasad i vodenje pili(a. Za rnatro goipo,dar.
i' 332
Wyanrlott
stvo dolazb u obzir gotovo samo biele Wyandot'tice.
Osiim ove u'zgo,jili su peradari jos ditav tucet drtrgih,
koji se odlikuju prrekralsnim boja;ma, ali te p'ornajvi5e
sluZe u izloZbene svrhe, dok je biela razSirena najvi5e.
Rhode Island
Crveni Rhode Island (eitaj R,odajland) ima jedno-
stavnu ktunu, koja je sasvirn mala. I one dobro nesu,
a dajur izv,rstnu p'e,denku. On'e dobro si€'de na jai'im,a
i to morZefiro prema dk,ol,nostima sma'trati za prednoet
ili za nedostatak. Jer ako jed,na pasmitna (,rasa) d,on'ekle
,rano u prr,o,lj,eoekvoca kolik,o je potrebno. da bismo u
jes,enrmo,gli imati mlad'e kokoii, koje nesu. tada lma
in,aravno u ljeti isto' t'o'Iiko kokosi za glavnu svrhu, tc
jest za no5enje jaja. To je i razlog poiradi koiega
mnoLgi gospodari kupuju piti6e od jednog dana i u
ob6e se ne bave nasadivanjern. Najrnanja ameritka
savezna drZava Rh,ode Island 'podirgla je 'ovoj rasi
koko5i spomenik, 'radi zahvalnosti Sto je njeno ime
proniela ditavirn svietom.
333
 NEDOSTATCI ITOD JAJA
je opazio,
Mnogri 'peradar, a i manji gospodar ve6
fl6 pojedine njegove koke nesu jaja, koja imaju sa-
svim tanku ,lj,usku, tako da ona ve6 pri naiimaniem
dodiru popu3ta i puca, pa dak i tak'ova jaja, koja su
obavijena samo tankom mekanc:n koZicorn.
obidn,o takove pojave ne zadaju gospodaru mnogo
'ri€dkim slrudaje-
brige, jer brzo isdezavaju, a samo u
vima traju dulje vremena, i t'o ne kod jedne ,i dste
Zivo.tinje Sto bi I'iBe uznemirilo. Sasvim su riedrki slu-
dajevi, da se kod svih Zivotinja u jednom kokoSinjcu
po5asti
zapazi ova pojava. Takova pojava u obliku
moZe gospodara dotierati do zdvojinosti'
Peradar si oibidno pojavu ovakovih jaja tumadi
time. d a k o k o s i u s v o j o j h r a n i n e d o b i v a j u d o voljnu
kolibinu vapna. Ovo dodude pribliZno oibja3nienje tre'ba
sarno ogranideno 'priznati za lotno' Ima sluiajeva da
su k,oko5i prisiljene izlaziti 6itav;r'r god'inu samo na
Rhodre Islan'I
jednu povr3inu, gdje se ni u l<ojern orbliku ne moZe
vapno
PRIPLODNI PIETAO urstanoviti vapno. Iioko5i su onda prisiljene, da
Znataj dorbro,g pietla u peradarstvu je daleko veii i i,ro5e iz vlasti'to,g ti'ela. Kod zdrave koko5ir to vrelc
je podpuno dostatno, osobito ako je prehrana Zivotinja
daleko vaZnijri nego 5to se to obidno rnisli. Moramo
zpravna. Ali ako se u tielu Zivotinjinom osjeti nedo-
uzeti u obzir, da na Sest kokosi teZkih ili 10 do 12 ko-
kosi lakih rasa. dolazi jedan pietao, koji pri dvogodis_ sta,tak vapna ili ako je zaliha p'remalena i ne mo'
pokriti potrebe, koja na Frirnjer za vrieme mitarenia
nj'oj pri,plodn.oj upotrebi 2400 puta prenosi svoja svoj- z'
(mienjanje perja) kad koko5 treba rnnogo tvari
stva na pot'omstvo.
Zato gospo'dani moraju sta,lno, prati,ti u razvitku svoj stvaranje pe,rja, tada 6e se d'ogoditi, da 6e jaja sasvrm
pornladak, da opazi koji se pjetii6i ,liepo iz,ost,ati,kokoS 6e prestati nesti. Dakl'e. ne samo da ne
razvijaj,u i 6emo doibiti jaja s :nedos'tatci'ma, nego uo'tr6e ne 6e bitl
koji daju n€,de, da 6e od njih biti koristi.
jaja. Ako pak i budemo doibivali jaja s mekanorn ko-
U prvome redu morarno v,oditi raduna,
da p,ri,plodnj rom, to je sarno predznak, 'da 6e nabrzo prestati nositi'
pietao bude zdrav, dobro razvijen,
ali ne i deieo. Tre_ Same po sebi imaju koko5i d'osta rnogu6nos'ti da
ba da irna Zivo obojenu <restu i crven podbradak; Zive,
vatrene odi, pravilnu nadu vapna za izgradnju ljuske iajeta. Jer vapna ima
gradu tiela, boju perja i da je
bez ikakvih u tlu, ima ga u zidovima ku6a, u zelenoj hrani, u
tjelesnih mana. Jednorn riedi pripiodni
preta,o trerba da se odlikiuje svima 51ani, koju im svakog dana dajemo. Zato se mora
dobrim svojstvima predpostaviti i drugi uzro'l< pojavi ovakovih jaja s
svojg rase. po-
Osim o\roga moramo voditi raduna j .6 tome, nadodatcima. MoZe se nairne raditi o unutarniim
priplodni pietao vodi p,od.rietlo od
da vledama hod Zivotinje. Te povrede m'ogu biti pos-
dobre n,osille, ako ljedicom udarca. To moZe imat'i 'utjecaj na normalno
je noS.enje cilj odgojs ili odgovarajudu
teZinu, kod stanje ljuske, ili na t'o da jaje izpacine iz tiela koko-
fasa za meiso.
iinjeg prije vremena, to jesf prije neg'o Sto ie proces
334 335
 podpurn,o zavfs€rn. Sva,kako
da se i ,ova rnogudnost mora
uzeti u razmatranje kad govorimo KAD MLADE KOKOSI POENU PRERANO NESTI
o neaoitaicirna toa
jaja.
Ak'o se do,godli, da mlade kokice podrnu nesti ranije
Metlu'tirn Blavni 1s216g pojavi jaja s rneka166 nego Sto trismo mi htjeli, te kad se zbog toga bojimo,
-slanju, ljl_
skom valja traZiti u bolestnorn da 6e Zivotinje zaostati u tielu, svom razvoju, ne
u kojem se
nalazi Zivotinja. Zapaljernje jajovoda, ko;e moZe smijemo polkuSavati da to spriebimo na taj nadin Sto
nastati
uslied katarnog djelovanja, rnoZe 6erno ko<oSima davati hranu, koja 6e imati rnnogo ma_
u mnogi- slu6aje-
vima ima,ti za posljed,icu da Z,liezde, k,oje se nje bjelandevine.
nalaze u
iajovo'du, n,is'u viSe u stanju, da vrSe svo.iu zada6u Koko,Si, koje im,aju dobra nesledjena svojstva
i da i dalie
Iude vapno. Ko,ko5i, k,o,je nesu jaja s mekanorn 6e dobro nesti uzprkos toga S1o,srno im hran,s veorna
ljusko,m
ili samo s ta.nkom rnekanom koZicom ogranidili. Smanjenje bjelan6evine
obvijena, mo_ u hrani rnoZe se
ramo hitn,o pr,onaii i odstraniti iz kokosinjca. sa,mo o'nda preporuditi, ako kokosi joi
Bit ee nisu p,oiele
najbolje, da ih staviimo u jednu gajbu ili
da ih na nesti, pa ho6emo da podetak nesenja malo odgodimo,
drugi nabin o,dielimo i omogtr,6imo im najve6u disto6u. dok Zivo'tinje dcstig1,, stanovits terZinu i jadinu.
Oskudnorn prehranom m.oramo postidi to, da kokoS AkLo mladim kokoSima, koje su podele nesti, sma_
prestane nesti. Sitno rezana, izsjeckana njimo bjelanievinu u h,rani, to jest dajemo im takovnr
zelena hrana,
neka sadinjava glavni dio hrane. Nakon nekoliko hranu, ko,ja sadrZi znatno manjre bjelandevine. onda ie
dana
dat terrno Zivotinjama nesito jedma, a poslije 6emo ih s e _b j e l a n d e v i n a , k o j a j e p o t r e b n a z a s t v a r a n j e j a j e t a
o,pe1 pridrruZiti ostalim kokoiima. od'r.rzimati iz samog tiela Ziv,otinje, a nosenje jaja 6e
se produZiti. Naravno da tomode vrlo Stetno,djelovati
Po,Sastna pojava ,o,boljenja jajov,oda
.. kod kokoSi, o na zdravlje koko,si pa no,ramo
dean smo malo ,prije napomenuli, u tom pravcu biti
;eAva aa se moze s olorezni.
uspiehom_p'otbijati. A i t,o, da proces liedenla tede.
v,eom€ p?lacano. Ali
u g-lavnom ,**o." ,p"ilfrU a"l:" TOPLE PROSTORIJE ZA PERAD
tr,oJe se na primjer pospjeSuje, ako druge
ft""""19,. Topie pr,ostorije, u kojims se nalazi perad, nisu
koko5i Zdenr ovakova jaja, ito -"21" .
O"'n""t"ne nji_ nipoSto pomo6:no sredstvo za povisivanje noienja jaja
hova ,omiljena navika. Z.drava Zivotinja
mo?"-rl ,l" tu: u hladnim zimskim dan,ima. Kod mnoigih seoskirtr pera_
naiin zaraziti, jer jaja sadrZe u sefl tval
t"-j" n.urouu dara prevladava joS uviek misljenje
bo,lest. Sarno jajnrik ostaje oO otoljen;a poiLAu", i obidaj da se
ufi perad u hladnim zlrnskim danima p,rena5a
iaiovod blva napad,nrut od katara. f" ju p.o_ u staje za
na6i odn,osnu k,oko5 ili atko "u:fof:u krave, konjer ili koze, da bi se dorbilo vi3e jaja, Sto se
ih lma i viSe t" ii, medutim nikada ne dogada. Jer iim dnevna t,oplina
zaklati, dok zlo no postane ve6e. ":if.r,
vani jako pada i kad podrZavanje perad.i na
zraku p'o,stane neugodn,o, prestanu ona sa noSenjem
j a j a . A m r o , Z d ai s t v a r i s t o j e t a k o ,
JoS JEDAN NACIN zA PfIF,P.DZ,NAVANJE da perad,prsstane
ba5 ,onda sa no5enjerrr jaja, kad ju se prenese u pro-
SVJEZIH JAJA storije, koje su za nju pretople i uslied to€a nezdrave.
U danaSnjs d,oba, kad su jaja tako skupa, U velikim stajama za Zivolinje, kamo o,bidno prenose
dc,madica pera_d za hladnih zimskih dana, zrak je previ5e
rnora poseb'ige paziti, da za skup novac ne-knpi ropao
rnucak. i obidno vlaZan i sva ta vlaga sleZe se na perad..
Treba u detvrt litre vode metnuti tri
velitJ?iice soli,
Fa u tu vodlu staviti jaja. Ona koja plivaju su svjeZa, Ako nakon toga perad docle na hladni zimski zrak,
a ona koja tonu stara. post'oji velika ;mogu6n,ost da nazebe i sa noienjerrn jaja
je wrSeno. Ako su naprotiv ostali uvjeti prirodnog
!
336
)Jl
 o , d b o r r aZ i v o t i n j e k , a o i h r a n a n a d o v o l j n o j v i s i n i , o n d a
se rnoZe per,ad bez dalj'nje.g. ostaviti u sv,o,jloj o'bi6noJ
daskama obloZenoj prostoriji. Treba zbog toga pripaziti
na to, da prostorije za perad ne budu u zimi odvi3e
tople, nego da budu dosta zradne i da nema pro,puha.
TEZINA MLADIH I{OKOSI
Da bi se do'ma6ice mogle sna6i na trZiStu i osigurati
od morgu6ih prevara moZe se postaviti sliede6a skri-
Za1jka o teZini kokosi i njihovoi starosti:
7 tjedana . 350 grama
. 400
10 . .570
. 700
14 . 850
16 . 1000
SUIIPOR, U PERADARSTVU
Vrlo je 'nepoju'1jivo, da se sumpor tako malo uzi-
rna 'u obzir kod hra'njenja, p'er.adi, kad se znade kako
je velika njegoiva ulorga ri prisu'tn,o.rt u hratni. On ne
samo da n:rje (koidljiv, neg,o je n,aprotiv veo,ma k'ori-
s,ta,n. eak i kc'd ple,l<o'mjerne uLpotTeibeorn ne pokazuje
ite'tne posljedice je,d'nog 'otirova, jerr se prekomjerila
kolidin.a izlu,duje jz tiela prirodn,iun pute,rn.
Za" :uzgaj peradi je surm'polr irsto tako rreobho'dno po'
trebarn ,ka,o i vapnro, i to i kao hrana i kao sredstvo za
dezinfen<ciju (razkuZivair,je). On, sluZi za jadanrje Zi'vo-
tin,j.e, za pobijarnje boiles,ti i rlni5tarvan'ie gaLrnadlii po-
LdlupiLre razvoj Zi\/otimrje.
IJ prvom r,edu treba 'qpornenutri ova svoistva 6rxm-
p,o,ra, koja su veoma, valZna u peradarrstvu: on d,jeluje
na stva,ranje [<r'vi, on, disti krv i unap,reduje probavu.
Ova svojstva dokazudu, da je on kotristatr za lzgoj i
zdrav razvo,j mlade peradi ,i za p'oda'danje spoiso,bn,osti
starijirh Zirvotinja. IVIoZe ga s.e davati u o,blik,u praha
(surqporni cvi,et) i kao sol (surnip,orn'okise'1,i natrron,
magnezij, kalij i 'ta,h,odalLje), a mnoge ,rudne i h,ran'rve
soli sadrZe u sebi 1e tvari.
Za liedenje bollo,va n'ogu i drugirh vanjskih orbolje-
n,ja uz:ma se slrmtporr sa drrugirm tvari,ma i pravi se
ma\t, a zit r.az,kuZivanje ili psrtlijsnje gama,di pokazale
338
SU Se Surmp'O,rnre p,arre ka,o' izvfstinO srerdS,tVO,ko,je ,pozra
sval{i go€pcdar.
Davanje surrntporal veorna je vabnn .za s,tvarainje
peilia i ol6v,rS6ivar4js noZnatih d.ielova, Davarnje rnoZe
usliredlirti u pitlnoj voidi kao Z,eljezna galica i ,ois,clDito
se p'rq:o,r'urda, Na j6rr6rfl.er6rnirjije za vrierme p,uStanj a
oerrja, kad ireba su,m6rqr ,dbvati u obliku Frraha i1i
solli ll<ao dodartak hrani. Zs j,ato ,o,d 20 ZiVorti,nja ,treb,a
d,avartli svako,g d,ana jrednru Zliou u meka,nu h,ranu.
I goilubrovi, kao i ,druga perad. treba za rast t s1va*
ranje, rmovojg p'errja, velilku k.o,lidirniu tva,r:i, koje sardrZe
u seb'i surnpiorra,, ad<o ne 6erno da nastanru smetnje, St,o
Je gotro\no s,ludaf, ako Zivotitnje rnrorrerju Zivjetrir u ted_
rlom veofna ormealerrolm prrostorru be,z dovorljno mogui.-
nosti kreftanja. Tarno, gdlje Zjrv,otin,jre irnad,u pri ike da
se dlosta [<rer6'u u sl,oh,od]i, poibrril"r,uls se je mudra prr_
roda zar diovolljnio zaliha te vrs,te i jedva se dtogadaj,r.i
pai'ave [rctrnanjlkanja u takovirn sl,udaijevima. Jer Lr
zernlji I zelenilu jrna u dostartnoj rrfe.ri t,aikovih soli.
No, tarno, gdje se Zirvotinje sl,aho, krreiu na sl,oibo,di.
svakako je po,trrebnO ,da se prreko go,dine p,oibr1inemo
da ,im damo ,osim dovoljno bjelandevina i dostarnu
kolidinu sutnpo,ra u hrani.
Koid oibo[j'enjq organa za disra;ntje, kor{ up,a1. Zdrrie]{l
i tarko d,alje, pokazao je sumporasti
bakar (m.ocira
galica) dro'b,ro drle,liova'nje, a krord ,odnih oiboljenJa lztLite
se oirndana galica, Sa malo,m stakleno,m Strcatjk,crm
treba ga ukapl jriysrti 'u orko. I za taz*tuLivanje,
ka,o
Sto srno ve6 spomenuli, upotrebljava se sumpor, koji
se zapali n,a jed,n,o,m tainjurru. .Rardli ,o,prais,nostipozara
treba priipiaziLti da ne d'odje u dto(,irca,jsa d,rvcrn. U pli-
novittom .srtarnju on rpircrdire u s,rre zakutlke i sve ipulko_
tin€ dasaika i unii'S'tava tamo sve .narmetnike. itet.nike i
gamad. Nakron ci,gla ci,va tri s,ata rr,azkuZivanje je
s usgfehoim zavrSeno,. Nakorn rito smo prostbolriij,u temc-
ljito pr,ozradjrtri mio,Zerno,per,ad ponrovnro p,ustirti unu{ra.
I U ZIMSKO DOBA KOKOSINJCI NEKA BUDU
EISTI!
Ima jo,! uvijerk ljurdi, kqji ,misle da sarno u tJeino
doiba treb.a prirpazirti na disrto,6u ko,d Zivo,tin,je, drqk u
zum,i nedislo{a nije ioliko opasna. porgorf,oylr to misle
339
 Stel'ju u gniezdim,.a trerba tal<,oder toga dana izmie-
[<ad se gov,ori o disrto'il u koko,Sinjou i uorb6e u prosto-
niti i z,amjeniti novo,m.
rijama, gdje Zirvi peirad. Nit-{ta nerna pogr'e5nri,ie od
ta,kovirh zakljudaka .i misljenja. Irna ripak jedla n pri,goy,or premaz,ivanju korkror3injaca
Bjeljenje kokoiinjca treba poduzimati I zi:mi. Za karrb,crlirneurnoim,,pogotovu ,u zimsk,o dloLba,a to je nje-
gova tamna boja. Orna je doista neprrirkiardrnai dirnt
o,d,rzanlje zd,r'avlja ko'd Zilvoti.nja i za nrj,ih,ov prrav,lladl
razv'o,j tio, ,js o{d s,grorbildnrovelikre vaZnros,ti. Dok u Uetno koko5injac joS tarnnijim. Pros,t,orija djeluje mradno i
dloba trerba, uniltavati koji sre znadu
rszrne arLarmertntifi<e, tmrurrno. Dra bi se 'i torme d'cslkoiilro drdbro jre ako se
zavuLdil 'u prostroir,ije, xr il<ojirma Zivi pe,rard, u zlnrsino naknadrno ,posluZirno kredenjem, naravno s veoma ried-
diotba ffr.ajtbolja je prittl<a da u,nistiim,o, nliihova gnaezda kom raz'topi'nqm vaipna.
i liidinke, korje su se sprerni,le, da tu dlodekaju tqp ,irru Vapno poisj,erdtrrje jcS jedln,o osobitro st ojstvro, koje
Flrvilh p,noljetnih ,darna. JedaLn sat rard,a. u zi,mstko doba ga dtini veorma prikl,adtnjm za ovaj
6rosaro. Ono, naime
p'firstedjet 6e rnno,ge nn'uke i tn:rda u ljertne d,an€. Osim zatvara sve pukortirne u ,darqk,amarsti,enLa kok,oBinjca. Na
tqga taLj rad u ziilrnsko dorba sltvo'riit 6e Zivo,tin3ama tarj nardirn nametndci se zarguSe u pull<otinarnao u koje
,b,oilje uvjete Ziv'ota i pordignuti na taj naLdrirnnrjirhovu su se zavukli. Vaprnro n.e predistavlja nikakav ,ne,rroiditi
sposobnost u svakom prarvcu. trorSak i zkrog trog,aisvaki gospodiarr t,rreb,a dta p,gduzm.
Na ta,j n€rdin i uspjeh d,irtrav,ognaSeg ,rad,a u pera- tu rnjr.ru protitv gamad i i za cdrlntn;e iistorce ru na-
dar$tvu ovirsi u mnrotgoirne ,oid disio,6e! koju 'o'd1'26ysm. stamrbaima za iiyotlrndg.
u nastamba,ma z.a Zivotin.je. No pri tome dobivarno i
dr,ugrr.r jedlnu predlnost ,r.r,zimlsko doiba: stajre ee bo,lje
odrZati toplinu.
Da bi se pLostigao iirn b,olji uspjettr niarne6e n'arn se
rpitarlje: dirne se osiim vaFna rnoDe n,aduspje5nlje p,re-
mazivati kdlnoSinjac? Sto se tide n;ni5tavamrja garnadi
Prvo hrvatsko-slavonsko
niajurspjeSntje sredslvo je nema sum,nje premazrvanje
karboline,umom. DoduSe tru i tarno duje se koji osam-
dioni6ko druitvo
ljeni glas, koji kaze, d,s, je za kokosi ,i jada prernazi- za industriju Sedera
va,nje, ,olLirn sredstvo,rn Skodljivo. Metlutirn vee sarnim
'tiime sio znalrnro, da ovo sre,dstvo za trenutrafl< Fr,oidirre Nttslov za, btzojavke: SECERANA OSIIIK
u drrvenre stfiene lkolko5imj.ca - moira nam biti Sasiro, zeljeznidka, postaja: osIDI{ DoNJI GRAI)
d'a ,je nemrog,u6e sva[<,o, Stetno 41,ssvr^j.. Jer ba,S
usiliedl toga kadb'o[irneurn ne dorlazi u izravan doticai
Brzoglas broj: 88-66 i g8-6S
ni se Zivotinj,orn, niti s jajet,om. Tekudi raiun: Kod Hrv. zem. banke d. d.
RazuLmide se samo, po siebiird,a ovaj p,osao - pr,erma- Zagr.eb-Osiek.
zivainde stiena karbolineruim'orn - treba produzeti rano
u j'u,lno protsto srno preidfioldno irztjeratli sve Ziv,ortlnje dekovni raiun Podtanske Steilionice
napoLjs. Isto tako {reba iznrieti van i gnijezda, u k'o- broj 35.9?b
jiifnra kokosi nose jarja. ZiMortintje neka ostanu vani sve
Ziro radu't.' Kod Hrva,tskc Dr;avne ba,nke
do navederr. D,o tog vrermena karb'o,trineurn 6e se osu-
Sirtii, a Drie€ro,v o,Stri mi,rirs izparrit 6e sie taho da no6u
ne 6e srnetartii Zivortiqiarrne. I4rarivanje m,ode se jo5 i .aa aaaaata! raa!rr

pcspje,Siti svrcitsh,o,dniom ventila,cijom (zraibernjem pro-

sborija).

340
JAI
{
 jzleI iz koinic.e, moZe
- Zinni, a pred pderlirn prodistni
XIil. PEETARSTVO debelo crievo radilice sa,d.rZa,vati u sebi oko tiO me.
izmetine.
Radlilirca nosi pelud na sinaZnjim nogarn€. a teZina
peluda iznasa 10 do 20 rng. U jeidnu raclilirtku 6erlijicu
PCERARA IVTORA mora jedna pde,la 1B puta donieti pelu,da, dok 6erlijicu
STo SVAKOG NAPREDNOGA
AKO HOEE USPJESNO PEELARITI? napuni.
ZANIMATI,
Vi'lo jaki 'pdelac, recirnro sa 80.000radilica, moZe u
Po navodima Th. Weippla u beikom pdelarskotn vrierme d,oibre paSe nakupiti ilnevno do T kila netktara,
l<alernda,ru za god.,1926. ustan,ovljeno. je slie'de6e: a z a 1 0 j e p o , t r e b r n oi z l e t i t i 1 6 6 . 0 0 0p u r t a . A k o 3 0 . 0 0 0r a _
Mjera pdelinje 6elijrice ili stanice. dilicar ide na pa5u dnevrno, to moira svalka barem 5-6
Promje,r radilidke 6e i,jice od je'dne do cl,ru'ge stra- puta dnevno izletiti, a moZe i viSe, prema udaijemosti
ne sti'ernke irznaSa oko 5.5 rnilirnetara (rnrm.). D'urbina pa5e o,d pbeilinLjaka.
te stanice jerst .oko 23 do fu[. mm. U praiksi se uzima potro5ak med.a
2.5 cerntimetara, dodim je imedna satirna 'debilja, 26 d'o
Ra'dilica, za vrierme ljetnoga rrazLdoblja, potroii
27 crm. s, i viSe.
cirnevno eko 4.8 m,g, ;meda, trut o,ko 15 mg, a matiic,a,
Jedtna radilirdrna 6elid'irca ,irna u se'bi prostorra za
kad za vrie,me najborlje pa5e, odnosno preko ljeta,
2?0.5 kulbnih militmetarra (,mmt) i u rnju mo,Ze s'tati oko na,jvi5e nese jajaSca, a to je dnevno oko 300 do 2.500
0.35 grama meda ili 0.38 grama pelud,i. jajar3,ca- potro,Si dnev;no 1.b00 mc i1i gram i pot ,ka-
Na je'dnom kvadratno,m delcimetru (1 dlcm'?) sa6a Sice, kojru joj prirede radilice kao hra,nu.
nabrojim,o 850 6elijica. Taj kvadratni deciimetar sata,
Frema tome, ptelac o,d 35.000 ptelp potrro,Si lje,ti na
rardunaju6i povrrSirnu s ,obje strame, sadrrZi me,da oko dan 168 grama me,da il.i u 6 dana 1 kg. meda,
30 dekag;raima (dkg), ili 3.3 itom'? nosi 1 kg meda. IIi,
Zirmi, dotk podpurno mirruje, - kacl je pdela,c vr,lo
jedan orkviLr velirdirne 18.211,8.2cm daje siglurn'o jerdan
d o , b r o u i z i m r l j e r n ,p o t r o S i , p d e l a d n e v n o o k o O . B S , r n e .
kg meda. Pielar rnoZe prrema velir[i,ni svojega okvi- meda. Ako pdela,c nije d,orbro,uzirntljen, kad je darkle
ra izradunati, koliko 6e ,rnti .je'den okvir dati meda siaba l<oSnica, k,ard j,e u ko,snioi vrlo. hladrno,, pog,oto,vo
ako je prun. Okvlir vetridine 30/20 ima povr3iJnlu ord 1.20C kad je makar i mala prromalja, te kad. se pdele s
cmr ili 12 dcm?, Sto znardi (12 X 3.3) : 3.64 kg. rneda.
vanjske strane kluibl<a moiraju Zbog siuclerni dei6e nre-
Nov,o izleZeno radiliano jajaSce teZko je 0.5 mg mjeSt,ati prerma s,rediStu kluibika, o,nd,a pdela po.troSi
lpol miligrama, a to je tisu6i dio grama). I do 1.50 i viSe mg. me.da (prema mo.jem opii.anju
TeZin,a radi,lidne lidinke ,trutovske Iir6iLntke' p o t r o S a k j e z n a t n o v e 6 i ) , R a d u n a D : n o1 i z a n a B e
ko,S_
Drr;gi 'da'n 3.4 m,g 4-- 6q
nice (drvene) prosjedne Z.b mrg dn.evrno, a broj pdela
'rLr:edi dan 33.- rnLg 44, - fi6
15.000,te ipreko 6 zirmskih mjeserci po,troSi takav pee-
eetvnti d,a,n 100.- rrxg 140.- rng l a c ( 1 . 5 m g x 1 8 0 d a n a x 1 5 . 0 0 0p d e l a ) : 6 . 7 5 k g . , d o t l <
Peti, 'dan 134.- ring 1150.- mg dobro uzimljen pdelac i kr.arj blaZe zime p.otro,Si
1o.as
Sesti da,n 155.- rng 250.- rng mg x 180 dana x 15.000) : 2.29 kg, Sto se staZe s
Sedmi dan 250.- rng iztrraZivanjeim njemar6ko,gpdelara I. paschke. po sta-
Lidinka matice prefina naiinu hran jenja dosegnc rijem iiatrarZiva,du C. S,cha,chirngeru treba slabiji pdelac
teZiinu od 320 do 400 miiligrama. 8 kg, jadi 11 kg meda, Dakle znatne raalilke. Radtje
U dasu, ka,d radilicra izlazl iz 6elljiice, teZka je 95 uznrite ve'6e bro,jke. Uzimljujte Sto bolje pdelca, jer
je ve 'ika Srtets izgubiti 1-5 kg
do 100 mq., tr:ut 220 mg.. matica od 120 do 230 mg. m,eda zbog nemarra ili
neznan,j,a,
. Podpuno suha i izgladniela radilica teZka ie 62 mg.
'1J) :
343 i i
rll
 Pdela, kad se izro'ji, mo,Ze bez tzlst"a iz koSni'ce, p"kr jY orpet iz^/agati
nicu k,ad je 'orpremljerna za' 6rut,
ako je rturZrn6rv,rieme, iztrlxZali I .i, pol darna. O,bi6no (nLa'-ilp'irrailinu
o"et**LoLm kad, srtigne nar rndeErto
se dogadja, da roj izgladnri ve6 nakon 5*6 dana, jer ""'ruo* A, ,. rtt., lnoliko ie roj puitern na tezinli izguibio'
;;tj,
je jedan dio sorb,orn pone5ene hrarrte ve6 upotreb'io za zn'a teEina
a onda izvalga'ti )praznu krorimi'ciu' Tad se
i'zgnadjivanje s,ar6a. A,ko je kir5no vrieme viL3e dana pdelca drist'orga'i k,oLiko je o'd teZine 'na, putu- iLzgurbio'
uzastopce, treba 'flarkav 'roj prehran,jivati, da brZe iz- 'da'na deka'o na
at<o ie p'u,t ,d,tirZetraja,c iili je roj vl5e
gr,adjuje sace i da do zilrne toliko ojatdaL,d'a ,ga 'pred g,ar t'r€lba
rOgte-". Ako je drugo bio na' p'utu'' odrmarh
zitrnu ili rano Xrnoljed.e ne treba pr,iihranjiivatir. po roiu'
nahrainiti. To je posao, a1i se izplarti' P'ogatlati
,RadiJrics, izgladni mafl<ar jo meld]ni Zeiludar b,io pun p,r. gr*,"t",u, vrloi j'e nesi$unno' jer s'e d'dbrije mjers'lo
(oko 50 firg. med,a) niee za jedau: dan ili za 24 sata on- prema
".
t"t"g" drugi, ili trre6i rod, ver6i ili rn'arnji' vet
da, ikad ine rnolZe iz ko,5nice, dakle rerdovito k€rd pro-
velidirni koiFnice. V,a,gs J's naidi'iii radun'
dajemo komu rod pa l<odnli]cu zatvorimo. [<ao i onda,
kard se pdelac odvi5e uzrrud'ava a ito je opet kod ord-
preme ,noja dalje od pdelinjaka, pogoto,v6' voZnjom Koliko ima Pbela u koinici?
p'dela na
kolinna ili Ze,Ijezmircorrn,Pdela u strahu i 'l-lzruijana ,po- U srednje'm pdelcu irna za vrieme izlazka
troSi dodeset g:mta viSe dlnev,no ,na dan ,nergo edo\/ito parsu:
t, j. d'o 48 rng dnenrno. Zh,og toga s'e dorgodi, ali ne p,ortetko,m oZujlka oko' 14 000 radiLlica
1. svirbnja oko 28 000 )>
mo.ra to uviefl< 'biti, da ro,j, koji se poSa'lje u sain]duiidiu
ilri. u pletani, oglardrni \ree za' 3-4 dana, pogo,tovo, ako 15^ IiLprnja 'cko' 57.000
ok'or 28'O00 )
se je kosniLca tresla ili,ako, je s njoirn neorprezno po- 15. rr.rrjna
1'. srtruderno'ga oko' 15'000 )>
stupa,no. Takvorm r'oju, kad rstigne na mjesto, treba
do,dravati hnane, pogotovo arko 256,9 kiSe ili velilkog i i'marno
Kod nas,J ko,ji srno ju,Zni;ie o'd Niernatke,
vrj,etra ne rno,Ze :na p,a3u. ,Dodaje se svake vederi u pase
etc'ga blazu' i toprlij'u klitrnu, rnroglo' tri se v'rieme
posebirloj rposudici po litre slatke vo,de (1/r kg dena-
prod.uljiti od 1. ve4jade do 1. pr'os'inca'
turtirranoga ili obirdno,g Ser6era ili nerda na 1/a mlake
vode).
Jakost raalilice NE GUSITI PEELE

Rardilirca rnroze nosilti 60 mg nektara u svojem med-
nom Zelu,dcu ili 2/s teZine svoga vlastitoga tiela. Pdelu
mrrtvu rn'oZe norsiti ali tnrulta ,ne mo,Ze.
O[<o 40 ratdlirlioarmoZe na brrapavoj strani grane na
koju se je ,uhvatio roj, d,rEati ro,j tedak 4--5 kg i to
drullrjevretmen,a,. Taka,v roj im,a 32.000 ,do 40.000 pbela.
Kad se Fdele skupe ,r.rklubko da grade sa6e, moZe po-
jediina rrard,ilircanorsiti do B0 pdela,
Kulrovanje rojeva
Ov'o je protrebn,o z,nati, jer su.IrrdeilLe,kad n. pr.
ilzlaze iz llodnice, punre meda, pa, ,ako r'od orstane na
p{ltu vilSe d1a,na jjl,j, dko ga uhvati kasn,ije nevrieme.
znatno ,irzglurbina ,terZirr{. Za t/o, kad sre ku,pruju rojevj,
najslg'umnije je porg,o'didi p'o, teZini, iizvaig.ati ditavu k,o!-
344
Pdelarima, koji drZe svoje ko5nice u pletarama' sa-
jer le
vjetuje se, da prestanu guSenjem svojih ndela,
io
to, ,raS vrto ruZan stari obidaj' Ulju'djeni narodi
prieti
ve6 davno ne rade. Preko no6i se istina ne mo'Ze
po-
na napredno pdelarenje u drvenim sanducima s
'nije teZko pred jesen ponmd'iti ko-
kre,tnim sademi ali
jemitr naprednom pdela'ru golle pdele a ne poubijati
iako vried,ne Zivotinjice' Na pdelinjaku uviek treba
pdela i na,predan ptelar zna, kako ee on ponudjenu rnu
ptelu u,pok,iebiti. S tim bi imao koristi i pdelar' koji
ju n"-i.lio podaviti p'dele, jer 6e mu med biti ti56i'
a moZe mu se i neito filatiti za pdele.
Ing. A. Peruii6
345
 xlv. KUNIe nnsTvo
VAZNOST I I{ORIST KUNIEARSTVA
Kunidarstvo pre,dstavlja jednu vrlo Vainu g13nu nr_
rodnog gospodarstva, koja rnoZe nositi velike koristl
imudnijim {rzgajadima kao i siroma5nirn. U Siriur na_
rodnim slojevirna poklanja se j,o5 za sada ma,la paZnja
uzgoju kuni6a, ali je ipak opaZen napredak i interes.
Kuni6a,rstvo sadinjava 11 svjefskom gos,podarstvu
vrlo vaZan dinbenik. Korist kunidarstva je dvostrulia
i to: materijalna, koja se sastoji u proizvodima koje
d,obivamo, a to su meso, koZa, d,laka, vuna i gnoj. Mo.
ralna korist izpoljuje se, jer uzgajada veZe uz ku6s,
budi ljubav prema ovim liepirn Zivotinjama kao i pre-
ma sarn'oj prirodi.
Os'obito u sadanje vrieme, kad je nastala sku.po6a
u mesu, rentabi.lnost uzgoja kuni6a od osobite je vaZ-
nosti radi same 'izhrane, osobito kod ljudi slabijeq
materijalnog s{anja, kao i obitelji sa veeim broiem
dlanova.
Uzgoj kuni6a ne zahtieva niti veliku imovinu, niti
neku ,osob,itu prostoriju za tzgoj. Radi toga mozemo
re:i, da je pristupa6an svak,om, koji ima za ovo volje
i ljurbavi. Njime se mogu baviti stariji ljudi, umirov"
ljenici, ,ozljeclenici (invalidi) i djeca.'OsoUito je ovaj
uzgoj podesa;n za djecu, jer 6e ona svoie slobodno
vrieme, koje bi inaie upotriebila u zlome druZlvu.
upo,triebiti koristno hranjenju kuni6a, diB6enju staja
za kunide i td. Ovakova 6e djeca u ranoj rnladosti
za-
voljeti stoku kao i sam rad. Kod njih 6e se p.rob,ucl{ti
samoljublje i medusobno natjecanje, koji 6e imati ljep_
Si uzgoj, te 6e se privikavati
radinosti i zasluZrvaniu.
Meso od kuni6a hranjivije je o,d govedine, teletine,
piletine i svinjetine i vi.lo je lahko probavliivo
tao r
tedno, a osirn toga to je prvorazred,no hranivt sred,stvo
kako za zdrave tako ,i za b,olestnike.
P,ostoje razne neorsnovane i neistinite pripovjesti,
\oje Sire neuki ljudi, da se kwri6i pare sa Stakor,om,
Ovo je neistina o kojoj nije vriedno ni govoriti.
346
Krzno od kuniea danas je u veiikoj cieni u krznar-
skorn veleobrtu. O'd koze kun'i6a danas se prave imita-
cije najskutrocjenijih krzna, koji dostiZu velike ciene'
Od vune, uzmirno angora kuni6a, prave se sKw)ocle-
ne tkanine, haljetki, Se3ir[ i drruga raznovrstna prediva'
Sama pa[<o vuna dobre vrste dostiZe visoku aienu'
Iz ov,oga vidimo da je od uzgoja kuniea stvoren cieli
veleorbrt.
Rentabilnost uzgoja kuni6a ovisi od sarnog uzgalr'
poslu, da
vada. Prvi je uslov kao i u svakorn drugo;m
se drZi samo toliko kuni6a, koliko ih moZemo uredno
smjestiti, hraniti i njegovati' Jedna mala obitelj moZe
liepu
driati dvie razplodne zedice i o'd njih irmat 6e
korist. Za ove zeiice i njihov podmladak moZe si kuni-
t
6ar sam nadinit'i uz neznatni tro5ak staje iz stari
sanduka od duhana, dasaka i1i siid;no' Pri hranjenju
moZe da iskori56uje odpadke od povr6a, vo6a, kr'uha a
Kod
i eventualni sustanari dat 6e mu isto te odp'adlke'
,ovako,vih okolnosti b,it 6e mali izdatak u nabavci signa
6e' jer
ili malo zobi i prekrupa. Sve ovo nadoknadit
kg'
mu ove dvie zedice mogu godi3nje dati oko 50
pako 'uz-
m6sa i barem oko 10 krzna dobre vrste' Ako
jer o'so-
gajai irna rnal'i vlrt onda je izdatak ios manji,
zime rn'oZe upo'triebiti za hranu ku-
Uito oa pu:olje6a do
ni6a sav korov, travu, 1i36e, 5to sve u vrtu dovo'ljno
imade.
Izb0r D?-smine
Izbor pasmine ku:ni6a za uzgoi 'ovisi od samog tlu-
ni,6ara, te odretleni odgovor na ovo ne moZe se dati
p'ojedine
Netko Zeli uzgajati kuni6e od privladivosti
pasm:ine s orbzirom na lie'potu, veliii'nu, boju i o;blik
Napried naved"en'o koju svrhu i'ma uzgoj kunita te se
svako,m podetniku puSta izbor po volii.
Pa,smine kuni6a diele se prema veliiinii I to: v e I i-
pasmina. Svaka od tih pas-
ka i sredn j a i mals
mina obuhvata ve6i broj sojeva.
U velike pasmine spada: Belgiiski oriiaEki kuni6,
Bijeli orija5ki kuni6, Njemadki seliadki kuni6, Njernad-
ki Sarac, Njermadki ovnoliki kuni6.
Srednj e pasmine: Englezki ovno iki, Majsenstki
ovnoliki, Francuzki srebrnjak, Nje'rnadki veliki srebr-
34V
il
 njak, Zuto-crni i Zut,o plavi srebrnjak.
Velitki dindilac,
trlavi bedki, Bieli bedki, Veliki siv;c,
.l"p".rst i, nuj.r_ jer nastaje degeneracija. Iz tih razrloga uzn)irfio 4 ze'
s[<i Sarac, Zeooliki, Havana, Tirin5ki
i Alaska kun,i6i. dice jed,ne pasmine sa 1 muZiakom, il<oji odbacuiu \re6u
M a I e pasrnine: Kuna kuni6, L,uks, Mali
_ Ein6ila, En_ korrist, nego 4 zedice razliditih paslniina sa 4 rmZjaka.
glezki Sarac, MarburSki, Augzbmrdki,
Uol"rrAlr,r.i, Oi"_ Uzgajad, koji goji jednu pasminu, rrloZe priie do6ri do
setrdofski, Ruski i Hermelin kuni6i.
potrebne vjestine u uzgoju, koja je vrl,o potreibna za
Za na5e priliX<e dolaze u obzir stiede6e pasmine:
uspjgh. Isto tako nije koristno mienjarrje uzgoia pas-
V u n a 5 i: Amgor,a kuni,6 uzgaja se radi ,odlidne mi,na, jer nestalnost rnikard ne vodi uspjehu.
vune i-krzna. tneso je sporedni produkt. postoje Za uzgoi d.olaze u obzir sam'o dis-
nek,o_
Irxo od.trka angorske pasmine i to prema boji vune, tokrvne Zivotiinie. Zato kod kurpnje rnoremo
biela,
cr'na, pepeljasta. Najve6u ciernu postizarri u prvom redu gledati na [<akvo6u i ,podrietl'o a tei<
biulu bojn
vune. Vurna angoraca tako je fina, da se onda na cienu. Prije kupnje neka se podetnik posavie-
od rnje rnoZe
izprresti najfirniji konac poput svile. Jedan
kuni6 moie tuje sa kojim izkusrninn uzgajadem, koji 6e mu p'rirZiti
dati go'di5nje oiko 400 gr. vune. Uzgoj zahti,eva korisXne savjete. Razplodne Zivotirnje lkupovati samo
dosia
truda i znanja kao i bolje staj,e. Oujjiina -rrrr,rr. kod p'o,uzdanih uzgajada.
,r".urru
od 14-24 cm., a dobiva se Sisanjem ili Kuprrja rnladundadi za nzgoj, koji su stari nai-
de5tlanjem.
CeSljanjs mora se obavljati manje 2-3 mjeseca, nije uputna, jer ku,ni6 koji nije
:eantm .ua*tiil, o,
vun€ ne bi sliepila, jer .\runa tirme gubi svoju ". dojen po majci bar 10 sedmica nije za razpl,od. Zivo-
vri€dnost.
Angorrski kuni6 mora se ineprestan,o drZati tinja za razplo'd mora biti zdra:la, a to se 'oznaje po
u staji.
I(rrznaSli i Nj"rnadki .ovnoliki odima i krznu. Odi moraju ib,iti bistre i Zivahne, a k'rzno
1kuni6
dostigne teZinu od 4%*6 kg. UBi mu vise niz gtavu glatik'0,i sjajno. Miutrne odi I duipavo krzno znak su
a .o,tvor o,krenut je prema gtavi. Daje vrlo surrnrnjive b'olesti.
do,bro meso
i krzno. Osobito se preporuba ra.di rne.sa. Nas anlra
Veliki Eindirlac: O s o b i i t o p n i , l < I a d a nz a r r z g o j Narod,na p.oslovica kaZe: >Najp,rije Stalica a onda
kod nas. Velika ciena krasrnom i vrlo traZenom
krzn,r kr.avica!< Ovo vriedi i za. uz9ai'a(:a kuni6a. Uredna i
pepeljaste
live boje. Vrlo odrporan od bolesti, nepnobir_ dista staja prv'i je uslov za usptjeh u radu. Staie mora-
liiv u hrani. Te'ima 4-S kg. Meso vrlo ju biti dovolj:n'o prolstra,ne, svjetle i zradne, suhe te d,a
dobro.
PIavi bedki kuni6: Meso ,odliEno. Iagan se dadu lako distiti, zaititene od vrudine i propuha.
uzgoj, brzo raste, a osim mesa daje izvanredno
cie_ Prem,a zimi kuniii n:isu osjetljvri. Sa,ma izrada staje
nrjeno krzno zatvoreno plave boje. k,oja slidi
LarSunu ovisi prema materijarlnoj imoguinosti uzgajada.
ili svili.
Staja za prip odne Zernlkernora imati naj,manju du-
Uzgoj velikih ili orija3kih pasmirna dol,azi u obzi,r Zinu od 70 cm. Sirina 80 cm. i visi,na 60 cm. U i€dnorn
samo za one kuni6e, koji razpolaZu prostranim
sta_ uglu staje nadirni se tarnno o'djeljenje p,omoeu sarnirh
jarna. i ko,ji za iste imaju dovo,ljno
hrane. Najrentabil- vratiju, k'oja su polovica od pletene Zice a druga pro-
niji-je uzgoj srednje pasmine, jer ova Fri je41irro, n..- Iovica od pune daske. U torn tamnom rnjestu pravit 6e
ni daje velike kotidi,ne irnesa, a krzrno je gui6e
neg.o Zenka gniezdo za mlade, koje 6e izle6:i'.
kod velril<ih pasmina. staje m'o,raj'u biti jasle, ier se hra'na
U unutrainjosti
Nilkafl<o se ne moZe preporuditi uzgoj razliditih i t'o'sieno i trava ine smije bacatri p,o rpodu. O'd zgaZene
pesmna u isio vrieme. Razlog leZi
u tome Sto za svaku i omoikren'e hrane nastaju razne vrlo opasne bolesti
pasnlinu treiba dhnati i muZjaka.
Svaki muzjak treba k,od kuni6a.
p,ose nu staju, njegu i hranu Isto
tako na,kon nekog Jedna posuda sluhj. za zrnatu hratnu a druga za v,odu.
vremena rnora se muZjak izmierniti r,adi ,o,bnove zrnatu
ikrvi, osobito zirni, kad dajemo kuni6irna veeinom
i sutru hran,u, rnora biti uviek svieZe vode. Ljeti irsto
348
il
34e t1
 tako dajemo vodu ali je ,kumi6,i mamie. tr,oie uslied uZi- lidine hrane ,od odraslLiijih Zliivotinja a isto tak'o i bre.
va.nja zelene hrane. de kao i doje6e Zenke. Tem,e1j'na hrarna za kund6e
Dno sta.ie treba da na zad,njem die,1u ima resett{e je sieno, kao Sto je krutt za iovjeka. Ono je'dopuna
od letava ili, Zice redi odvoda imokra6e i lakiee di56enja. hrane i regulator probave, alii ga smiemo davatii 'I<u-
Mjesto izradenith staja j,z dasaka imogu se upotriebiti ni6ima istom 3 sedmice poslije ko5nje, dok se dovr5i
za staje i sanduci sa napried opisanim dimen,zija,ma, ploces izparrivanja. Ljeti pokraj sliena glavna je hrana
baive i t. d. trava, razne m,ahunaste biljke. Djetelirna, 1e6a, botr'
Njegia gra5ak, grahorica, mrkva, salata, li56e i grandic€ od
f,ipe, vrbe, jav'o'ra, briesta ri hrasta sve redstavlja
eristoda je Fola zdravlja. ovo vriedi
isto za kunite kao i za svaki d.rugi uzgoj. Nedlste staje dobru hranu za kuni6e. Ve ike ko idine ove wo'denaste
ieglo su svih mogucih b,olesti ir mozemo ih nazvati mu_ hrane dovode do poreme6enja pro'bave i napuhnutosti,
driliStima Zivotnja. ei56enje mora se obavljeti ,ir to te_ iija je posljedica uginu6e. O'd divliih bilina moZe se
meljno ljeti svakih B rdana a zimi svakih 14 dana. Tom upoirlebiti bukov Zir, divlje jabuke i kruSke, raznr
prilikom 'odpatci od povr6a ir zelenja u kuhinii. Nekoje trave
potreibnq je razkuZba (desinferkcija) staje
vapnom, kojern se doda malo kreozola iii lisola. Bjeliti kao ,5to su velebilje, drivllji per5in, trubeljika,, kukurrieth.
valja cielu unutraSnjost staje i pod. Vapnu p.ornie,sanom iabljak ne smiju se davatri kuni6irma, jer su otrovne a
sa vodom treba dodati koj,u Sadicu soli, ier dulje isto i sirov kru;mpir, ve6 sam'o kuhan- Davanje r'osne
vap,no trajer te se ne iju5ti. ili m'okre trave u umjerenritm kolidirn'ama Lnije Btetno za
Od velike je vaZnosti ze uzgoj, da se kuni,6i ne kunite u izhrani' sparena trav'a ne smij'e se isto davati
izmjeni,c€ pu5taju da se malo iztrde po Sirjem p.rostorr.r, kunif ima.
Mogu se trdiniti trkalliSta za kuni6e. Ovo Osirm ove hrane p'o,trebno je kuni6i;ma 'davati kad-
trkaldEte ako imaderno dosta prostora razdielirnc ne kada bitjke. koje utj'edu na tek 'i prrobavu a to
vi5e pregrada. Sirrirna je d,ovolj,na S m duina Jl m. su anis, Zalf,ija, pelin, majbina du5ica i ko'morad. Zob
Pogrje5no je hvatanje kuni6a za u5i. USi su kocl pr'edstavlja Lnajrsn,aZnijuhranu u uzgo'ju kuni6a, te je
kuni6a najosjetljiviji dliro ti,e a i hvatanje za njih p.rou_ u prvom redu potreb'n,a za mladundad i doje6irn Ze'n-
zrokuje im voliku bol. Uslied t,o,grpost.:rpka kunidi obo_ k.am,a. Sva hrana mora briti svjeZa i razn'ovrstna. U
re jedno ilii oba utra, Sto se smatra za .po.grje,Sku. kolritko je ta taznovrstncst u hra,ni ve6a i m'oguia to
Hvatanje za strai,nje noge isto ie sur,ov nadin. Jedirni i e L r o l j ez a v z e o i .
izpravan inadiLn jest, da se prirmi kunild iednom rukom
za ko?u lizmedu zatiljka i leata, dok se drrugo,rn irukom Razpoznavanje spolova i spolna zrelost
p.o,d,upire straZnjica.
Razpoznava,nje spolova k'od kuni6a odraslih je vrlo
Hranitba jednostavno, jer su sporlni 'organi razvijeni i vidljiv,i.
Hranjenje kuni6a dovoljino je dva puta na don i to MuZjak irnade jasno vidljivo jaia. I{o'd mlatlih Zivoti-
u jutr'o i na veder. Njih nije teZko hranitii. jer nrsu nja ustanovljujemo spol tako, da ih pol'oZimo na leala,
probirljivci, ali trebarno kl,o,nitd se rneurednosti kod te pritisnerno k.oZu spoln,o'g orrgana da se istri pokaZe.
hranjenja. Neuredno hranjenje t. j. svaki, dan r,l MuZjak imade okrugljasti otvor, a Zenka dugoljast p'o-
dru'go vrieme pokazuje Stetne p,ojave i nazadak uzgoja. put zareza.
Ko,iidirnu hrane ,o.drediti tako. da ova ne ostaje, Sto Spoln.a zrelost kod ku,ni6a nastupa 6a 5 mjesecl.
mora svaki uzgajad sam usta,no,vriti ,k,oliko je dega po- Pripust muZkarrcu ne smiije se izvr3iti kod Zernke prije
treb,no koj.oi Zivotinji. Ostatke hrane treba baciti. navrSe'n'og B. mjeseca. MuZjak nora biti stari.ii bar 1
Razu;mljivo je, da mladundad u razvoiu treba ve6e ko_ mjesec t. j. sa rnaj'manje I mieseci za tazplod je spo-

350 351
i
 soban. Kunide nakon 4 mjeseca treba odieliti p,o spo-
lovima i drZati ih u zasebnim staiama.
Za razplod 'dovoljno je da imamo jednog rnuZjaka
na 10-15 zedica. MuZjaka ne smijemo previie obtere-
civati parenjem te je dovoljno da sedmidlo ,oplod,i
2-3 zedice.
Zedica u svrhu 'qplodenja stavlja se u staju .rnuZjaka.
nikada me obratno. kd ju akt opl,odenja svr5en mu-
Zjak pada na strranu i cikne. Vri5e skokova uzastopce
nije potre'bno. Ponoviti da li je oplodenje uspjelo niie
potrebno, ako je pripust bito nadzira,n.
Skotnost
Skotnost zedice traje obi'dno 31 dan. Za to vrieme
rnora joj se posveti,ti ve6a b,riga u p,ogledu mira, pre-
hrane i p.rtilrettivainja staje za pravljenje gniezda.
5-7 dana priJe nego 6e se okotitir potrebno i,oj je sta-
viti u staju slaLrne i to os,ohito zobe,ne ako je irna'de
Zedica po6me sama sa gradnjom glniiezda prije iqi ne-
posredno pred sa)firroko6enje.
Nekoliko sati poslije oko6enja treiba izvaditi zedic'.t
iz staje i pregledati gniezd.o. Mrtve zedi6e treba ,o,dstra-
niti, kao i prekobrojan broj istih. Ostaviti najvi5e 8
kom'ada mladirh a ostal'o ubiti. Kuni6i dola,ze na sviet
sliepi i goIi. Nakon 10 dana progledaju. Odbijanje se
kunita od majke vrBi p,ostepeno.
Najbolje vrireq:ne za razplo'd je u miesecu veljadi i
oZujku. Dovoljno je da godirSnje imamo dva najviSe
tri parenja odnosno gniezda.
Klanje kuni6a
Illanje kuni6a. vrSi se nakour navr5etka 6 i viSe
mjeseci. Kod krznar5a ,ovo iirnrirmo u jeseni i1i podetkom
zime tako da dobijemo krzno, prve vrsti.
Potlrietlo kurnri6a
Radi todnosti. podrietla kuni6a ovi se oznaduju, te
olo oznadivanje nazivamo tetoviranjem sa znakovima
koji su ,neuni5tivrii Ov,o tetoviranje obavlia se poselb-
nim klie5tima na u5ima u ,obliku slova i brojki. Nadine
se ovim aparatom rupice u obliku stova ii, brojki u koje
352
utaremo tuS. Kuni6i se tetoviraju nakon navrsenog
3 mjeseca. IJ desno,m uihu tetovilra se miesec rottenja,
zadnja brojka goldina, u kojoi je r,oden i s1w6 uzga-
jad.a iili ,zadruge o,d J<,o,jepotjede uzgoj. U liev,om uhrr
je broj pod ko,jim je kuni6 upisan u registru ili
knjizi tetovira,nja.
na pr.: Desno uho 4.9. Z. (znati da ie kuni6 roden rr
mjesecu travnju 1989. god.)
Lievo uho: 276 z"na(.i t. j. da je uveden u rnatiinu
hnjigu kuni6arrske zadruge u Zagrebu.
Tetoviran je kunida irnade veliku vriiednost u pro-
daji jer izkljuduie varanie u pogledu starosti, p,odri-
jetla i t. d.
Tovljenje
Kun;r6e za hranu moZ,emo towiti oso,bit,o k.rhanim
krumpirom i sa kukuruznim braSnom. Treba ih drZati
pojedinadno u rnanjim €tajama. Tovljenje
tr.aie 2_4
sedmice. Str,ojeni muZjaci lak5e se tove od n,eStrojenih.
Strojirti moZe svaki tko je malo upuden u tai po,sao i
do,sta Je da to jednom vidi. Str,o,jenje rnoZe se izvesti
i z r e z o ' mj a j a i l i p o d v e z i v a n i e m .
Kuni6 ubija se adarcerm u zatiljak tik glave. obiesi
i joi topao oguli ka,o i div,lji zec.
Bolesti kuni6a
Ima viSe bolesti, koje mogu nai6i na ku,ni6e. Treba
se 'drZati pravila, d,a lakse spri€diti bolest preduzetim
mjerama, nego ju liediti. eibte i suhe staje, urednost,
dobra njega, razbor.it uzgoj, za5tita od Zege i
Fropuha
najbolja su sledstva protiv bo,iesti.
Proljev n,astaje uslied nepravilne prehrane
.o,sobito od ve6i['r kolidina trave.
ZaIvor uslied ned,ostatka vode.
N a d u t os t osobito kod mladundadi uslied velikih
k , o l i d r ' n ad j e t e l i n e i k e l j a i L i i i z p a r e n e t r a v e .
Ko,kcidioza e p i d e m i d n ab d l e s t k o d k u n i 6 a o d , i -
tuJe se poj,avama u oblitku kij,avice. rane na .tabanima.
poreme6aju prorbave. Ako se bolest razsiri
uzgoj moie
biti sasma uniSten. Liiedenje je gotovo ,r"-.etre* t"
bolestne treba poklati. Meso se m,oze j€s,ti osim
letra i
ostalih nutarnjiith organa. St,aie za;klanih Zivrotinja
treba
razkniiti.
l
23 353
d
 I{ao u sv,a,kormradu potrebno je za svakog uzgajaia
kuni6a da im,ade dvrstu volju i uztrajnost za uzgoJ
Nikakovi neuspjesi, koji nastaju kod p,odetnika, ne
-smiju uni5titi volju za daljrnji rad i napredak uig,oja.
Jer se nije initrl<o uden rodio. Samo, uztrairnost vo.di do
uspjeh,a. Zato treba da se uzgajadi po,veZu u zadrruge.
jer 6e tu biti razsadnrik znanja
i praktrid)no,g rada oso_
bito za pobetnike koji 6e od starijih uzgajada dob,iti
potrelbne upute za suvremeni ri racijonalni uzgoj.
SKUPLJANJE
VUNE
Skupljanje vune iest najvaZniia stvar kod vodenja
kuni6ars,tva angorskih kuni6a. Na vunu stavljaju faz-
lidite tvornice i razlidito zahtjeve. Jedne tvornice traZe
finiju i dsZu vunu (pa ju narravno i skuplje pla6aju) a
dru.ge traZe grublju, kraiu i ieftiniju vunu. prvu vrsrr,
vune daju angorski trunii:i englezke pas;mine a drugu
francuzke pasirnine.
Englezko trZi5te razlikuje za finq vunu detirri vrste
i t o : 1 . t . z v . > s u p e r < <v n n a k o j a m o r a b i t i T d o 1 0 c m
duga, mora biti sl,oZena u redove prema vlaknu kako
s e S r S as a k u n i 6 a , p o s v e d i s t a i b i e l a .
2. >Pt:va vrsta< isto kao i >super< mora biti posve
d i s t a i b i e l a a d u l j i n a v l a k n a 5 d o ? c m . O r r a ,s e n e S l a Z e
u redove kao )super(.
3 . > D r u g a v r s t a < r i s t o ,s e n e s l a Z e u r e d o v e , a l i t r e b a
biti 6ista, i duljina od g do S cm.
4. U ,tredu vrstu( spada sva ona vunar koja se ne
moZe uvrstiti u preda5nje tri vlste. Ova je vrsta i naj_
jeftinija.
I { o d a n g o i s k i h k u n i d a r a s t e v u n a j e d r n o l i d n , oi t o o k o
I mlm na dan odnosno mieseino 25 do 30 mm. l.iajve6a
duljina do l<oje moie na|asti cilaka jo 20 do 30 cm.
lFoslije o,vog daljnii se rast zaustavlja i kroz nelic, vri-
cme dlaka izpada. Iz ovoga vidim,o, da ie najve,6a du-
ljina 20 do 30 cm. Ako bi ovakova vuna bil; na pro-
daju lrebalo bi iiiati odnosno iupati liuni6e samo je_
dan do dva puta godiSnje, ali kako -.,mo vidjeli iz
gornjega, tvornice ne k,.rpuju ovakvu vLlnu,
Jer "su
strojevi ui'inieni tako cla izraduju sarno lrraiu vunu
354
Dakle, ako Zelimo dobiti >sll.per< \.unu, noramo Siiati
kuni6a svaka tri mjese'ca dakle detiri puts g,odiSnjs.
Vuna kod kuni6a ne raste svuda jednako a i izpada
nejeilnako (linjanje) pa ne 6e!:no nikada dobitri od ku-
ni6a samo jed;nll virsfu vune nego iemo dobiti najviSe
sa 1eda, sa boka i prsa >super i ptvu vrst11< a sa doniih
dielova drugu vrstu.
Prije SiSanja treba kunida dobro prode5ljati sa po-
sebrnorn detk,orn tako, da njegova vuna po,stane sasvim
dista. Poslije toga napravi se na sredini razdjerljak od
glave do repa tako, da vuna pada na dvie s,trane. Sa
p,osebnim se Skarama SiSa kutni6 i to najpriie oko vrata
a zatirn tre;ba SiSati 1eda. Sa leda se uzima >super<
vuna, koja se u pramovima, kako se skida slaZe u dva
reda u posebne kutije za >su,per<.
Kad je, iedna strana leda oliiana pre azi se na drugu
strranu leda a zatim se Sliiaju bok,ovi. Svu vunu kuni6a,
koju m'o,Zemo skinuti u pra,menovima i u druljini od 7
c u r n , m o Z e r n o r n e t n u t i m e d u > s u p c r < < I. { r a i a v u n a , o d ?
crn sprema se takoder u kutlje, dok ostala vun,a, ne
treba da, bude sloZena u redove.
Vuna se duva, da ne dode u nju m'oljac tako, da se
pod nju stavi naf,talin u jednoj vredici ali neposredno
na vunu se ne s:mije metnuti, ier bi vuna poiutjela.
Vuna i krzn'o a,ngorskih k'uni6a vrlo je sk'upocjeno,
ima dobru p,rodju, pa bi nasi gospodari trebali uzga-
jati Srt,ovide ovu pasrninu. Dakako 62 nije dovoljno da
uzgajaju pojedinci, jer mala kolidi,na se robe moze
slabo prodati, pa je dobrci da u pojedinim krajevima
gospodlari Sto viSe uzgajaju angora kuni6e. Trebalo bt
osn.ovati zadru€e, koje b,i razdjeljivale plemenite i
sekcionirane primjerke fako, da ono, ito se proizvodi
bude zai,sta i prvorazredno. Mi smo na na5im izloibarr,a
vidjeli prekrasne primjerke Angora kuni6e a1i nrje,
kako je ve6 prije redeno, dovoljn,o irnati pojedino
primjerke ve6 dim vi5e, pa 6e nastati i veda pofraZnja
a dakako s time i bo.lja ciena.
Masiraite VaSe umorno tielo n,ALGOM"
355
id
 xv. SuuARsrvo
o DRVU U SUMI
Svaki bi gosp,odar rad,o, da .moZe na svo,),em gospo_
darstvu proizvodit;i sve Bto m-u reba za livot. za ,ku6u
i gospodarstv'o, da ne bi zavisio ni o komu.
Velika potreba u seoslkom gospod.arstvu ie d r v o.
Po, drrvo treba desto i6i daleko u Sumu i d,oprsrnsli g,
s velkim poteiko6am,a a t,reiba i mcii,ti i dosta obitazit.i.
d'ok se moZe [<up ti drvo, a zatim dok se drvo, izda u
5umi, premjeri itd.
Seosko gospodarstv,o ne ,mo,Ze bdti bez drv.a. O,n,o
rovjeka pratri od k,otievke d,o gro;ba.
Svdko,mu se gospo'daru savjetuje, da uzg.oji sam svoi
vla,stiti Baj, ak,o,rilma u tu svrhu maikar i rnal,o ,,prostora.
Ako mu je zernlji5te izloieno veliikrim vjetrovinna ili
suSi, sluZit 6e mu zasade,no drve6e i kao za5tita drugih
kultura..
Ako se tko ,odtudi da zasadi Surnu, neka ne radri na
svo ju ruku, ved neka popita najbliZega Sumarsk,o€a
strudnjaka, koji 6e mu vrlo rad,o da,ti $:,otrrebnu uputu.
Orn 6e mu re6i, koju vrst treba posaditi da naibrZe do_
ite do koristi, gdje 6e ,d,o,biti biljke. kad 6e rih il kako
posaditi i kasni'j,e njegovati. Arko se u njogov,orj blizi,ni
sadi suma, on 6e svakako ,otri6i rp,ogledati k,a{<,ose ,to
radi. Mi daje'mo okr6e u,pute za postupak sa Sumski,m
bilikama.
Kako se postupa s biljkama prije nego se posade?
1. Biljke 6ete naruditi iz najblizega Burnskoga raz-
sadnjaka ili biljevi,Sta. Alko ste o,sobno ,p,reuzeli biljke
iz razsadnjarka, ili ak,o su vam stigle na drugi koj,i
nadin, odmah ih prenesite na ,m,jes,to,Bdie 6e te ,ih po-
sa'ditti.
2. Biljke smjesta posad,ite_
3. Ako sa sad'njo,m ne mo,Zete odmah rpodeti, recrimo
zbog velikoga nbvremena, ili zbog sniega, razveZite sno-
pi6e, u kojima su biljke povezane, {rak im k,orienje u
356
hladu, e ne na suncu, p,oprrsikadtevodorn, i to na onorn
mjestu, gdje eete ih p.osaditi, zatim ih poloZite
u ja_
rak, koji ste u tu svrhu iizkop,ali, ir p,okri,jte korieinje
sitnorrn zemljom, kako se to vidi rna slici br 1.
Biljke u rnalirn sno{ridima poloZite jedan uz drugi
s taj
jarak. Aiko je sludajno velika suS.a, treba
za ievati
zernlju a dobr,o je b,il'jke pe61i11 granama s li36em, ko_
j'i se brzo n:resuii i ne pada.
4. Alko su varrr bilike stigle iz ra,sadi3ta ve6 po-
tjerale, ozelenike, najbo,lje da ih rne sadite. Ako su paik
u janku mecl'r-r,timrpotjerale, tad ikr srqjesta val,j,ano sa-
dite. Onoga dasa, '<akLoih iz jarka vadite. N,i ta sadnja
nije na,jsigurnija, jer kod sadnje treba m,nogo vi5e pa-
ziti ne,go onda, kad b{ljka ni:je kremula.
5. Ako biljke u tna,p.u i nisu potjera e, pri vadernju
iz jarka rnajvi5e tre,ba pazriti ina ko,rienje, koje morate
dobro za5titirti protiv osu3ivanja (od sunca i vjetra) kao
i protiv drugoga 'o3te6iva,nja, tako. da b,i i[<e za.motate
u vlaZnu rnah'o,vimu ilii sIa,mu, ,u dob,ro namodenu ze-
mlju, i.r vlaZnu vre6u i t. d.
6. Ako vam jarak nije n,a sarnom rnjestu sadnje.
tad one biljke, kroje sto ponesli za sadnju, zakopajte
na sarnorn torn mjestu u jarak, kako je reEein,o pod
loEkom 3.
7. Osotra koja sad,i, ne'k,a biljke nosi u rubnoj ko-
Sanioi ,ali tako, d.a je korienje pokriveno vlaZno,rn
mahovinom iiii vlaZnorn zernliom.
Kako treba sacliti?
Najbolje je saditi u prolje,6e, kad se otopi snieg i
ka,d zemlja viSe ne mrzne. Jesenska sad,nja, oso,bito na
sundandm stranama, ne prep,o,ruiu,je se. jer nrraz biljke
lako izdigne iz zem,lje.
Kako treba prip,rsmiti mjesto za sadniu?
Ako se sa'di na 6,tarorn SuniBtu, gdje su iposje6erLa
star,a stabla, treba o'distiti ,ostatke drveta, grana i
Surnski ko,rov. Grane, koie se ne mogu kod ku6e upo-
triebfti, ineika se sloZe u hrpe. Mogu se grane i spaliti"
ak'o ne,ma opasnosti, da bi od vatre stradale biljke
hoj's ,s. na t1u ve6 od prije nalaze. Odstramiti treiba
sve, St,o bi mog o sm'etati rnladorn porastu.
357 i
{i
rS
 Kako treba saditi? obirn rukama tako slapft3;te. da oko biljke ostane
1. Jarme za saclenje treba kopati za vr,ieme sadnje m a l a u ' d u r b i n a ,k a k o s e t o , v i d i n a s l i c i b r . 2 ,
d,3 zernrlja Ll jamama bude vl'aZna u dasu sadenia. 2. Ako se obnavlja stara Surna sadn.jom, tad posadite
Izkop,ati ih treba t'oliko duboko i Siroko. kako bi ko- btiljku uz sami panj ili na kr5u uz sam karmen. taiko d.a
rien biljke imao dovoljno prostora u svojem prirodnorn bilj.ka bude dornel<Ie za3ti6en,a od sunc.a, vjetLra, vcde,
narnosa, ipa i,od sto,ke. Na strrno,m tlu s,adrite s doljrnje
strane a na ravnom z,omlji5tu na srjev,erno,i stjrani
panja ili kame,na.
Ne sadite ni pievi3e gusto ni ,previie ri,edko. AI<.o je
Slika 1. Ovak'o se zemljiSte vrlo mr5av.o, treba saditi gu56e. Na iedan
spreme biljdice kva,dratni metau po i,ednu biljiku.
Kako treiba postupati i iuvati mlatl nasarl?
" Mladi nasad treba popunjavati kad opazimo, da
ima p,osuSenih biliki, i to sv,e .dotle. dork praznirne ne
'oudu
p o d p u n o z / a s a d e n e .K o , r o v , k o j i j a k o , i z b i j a , v e 6
prema god'ini i zemlji5tu, keo Sto je to kurpina, lieska.
i dr., lkoji kaLdk,ad ugrroZava n.-.l,adi nasad. treba od
vremena do vreme,na posti6i i ,ostaviti na mjestu, da
se biljke Sto manje oite6uju. To se dini u tipniu i
Slika 2. Sadnja srpnju.
Zakon o Sumama zaSti6uje tak,av nasad protiv sva-
hoga, tko ga samovoljno o,5te6uje oscbno ili po blagu.
Zakon o.neposrednim polezima oslobada tako zasadjeno
zemlji5te privremeno od pla6ania f,)oteza za vrierme od
20 godina. Ak'o' pak zasadjeno zemljf5te nije ni za ka-
kovu drugu kulturu, nego za Sumu daje se oslododjenje
40 godina. A1i, ovo se oslobodjenje odnosi samo na
ona poiumljena zemljiEla, na kojima nije prije stajala
Slika 3. ZaStita
Suma.
mlade biljke

.*__tg _=
EITAJTE I NARUEITE 0DMAH:
poloZaju. Biljkq treba uzeti lievom rukom za stabalce Dh. Mandeki6:
rzmedu gr.aniice i korienja i metnuti ju ral'no u jarnu.
Desnom ruko'm za grnite korienje izko.panom doibrom
Proizvcdnja i konzervilanie klmc Kn. 100.-
i sitnom zemljom i biljku malo tresite lievom rukom, Vap,neni du,Sik (umjetua gnojiva) ( 50,.--
da bi korienje Sto pravilnrije doilo u zemlju. Zemlju PSenicar < 40.-
oko biljke p,omalo nabijajte obim rukerna i jamu toliko
zatrpajte, 'da bllljka ne bude duiblje u ,zemlii nego sto
Vainost povrea ) 20.-
je b;la ranije u b,iljevi5tu. Konadno, ze;mlju olko biljke Postarina posebno.
:
:158 ?io .t
1
 T
exge.Lg @,ll9exg o'^'o(p'^'o@.L9 1lL9 xvl. NAsE ZDRAvtJE

BI. IEDOBOLJA! PRV,d POMJOE KOD NESREEE

Bliedobolji podvrZena su i Zaustavljanie krvaremia' Banu ne smitiem'o .izpirat'

djeca i odrasli. arli od biliedo- pak to ne d'ostaje' to
n"co ;rrr-r'o dv.rst'o stisnultti. Ako
b,olje trpi najvi3e Z'enski sviet a" na mjresto' rkoje krv'ari priveZerno oirno6u je'd-
itJfl
[<ao
i to u doba razvitka
-Santo izmecltl ;;;;;"" ili remena kakvi olkruglli dvrsti rpredimet
10 i 17 go,dlna. ona krv, il'i k'ovand' rnova'c' Ne prestane li krva-
n.u"pr. arrg-e
koja sadrZaje dovoljno Zeljeza' po oZiti 'dZerpni
iLj.-'rrrtrio, uu"eu to'g'a, t'o treba
moZe h.raniti i uzdrZavati naie direla tiela o'd'kr'lda ie na"
.r,nt" ,r" rahlo oko onoga
tiel,o. Bliedorbolja nastaje naj- iiJ"-r.r,rnt.,"J e, sveZeirno zatim tvrst'o krajeve zajedno'
komad
vi5e kod onih osoba. koje se n'jih kdlnvu porlugu ('noZ' kilju6'
prematro kre6u na svjeZem zra- 'i tuko to' vrtritm'o do[< krvar'enje. sasvi;m ne
"*"f"-"-rt"oz'
;;;-ifi.j
6ertiri
ku, koje se d,ovoljno ne hrane,
;;;;.'To m'edutinn ne simije trajati viBe od
koje previSe rtru5evno ili tje-
sata.
lesn,o rardq dalje kod svih onih se plritisne noz-
Krvarenie iz nosa zaustavlja se' ak'o
osoba, koje su preboljelc bilo di'ela noia i zatvori vatorn- staviti
dJ;-i';;; koBtanog
kakvu bolest. kao 'upalu p1ur6a, ne sav'iriati 'glavu' diisaii lagano i
hladni o,blog na nos'
tifus, gripu, inf,lu'encu t. d.
,oso,be naklonjene sr-l dubo[<o.
Eliede. gor-
o'b,oljenjima i kada ilh sp,opadne Urnietno ilisanje. T'reba prije svrega svu6i svu
ga tako da
neka b,olest, tede joj se odupiru. znanost je na5la nju odjecu unesrecenorg bovjeka, ip'oloZiti
je'dan sve-
toj pojavi lieka, a la.j je, tla treba krvi clavati hra- teZi na leelim'a, 'zatirn provuCi izpo'd ram€'na
glave u'nesrede-
nivih preparala, koji sadrZava.ju ilelieza u obliku' zani ko,m,ad oitju6", [< elkrnuti se izna'd
jakorm
da ih Zelutlac lako prima i aloalaje krvi. Takav iro,ga, uhvatitir otrje Lruik'evi5e Sake, dignu-ti ih
k sebi, ,drZati ih jedaLn dasak u tom po oZaju'
jedan preparatr izku5an orl lieinika i pocebnika ."rg;^
jedan
dobiva se u Uekarnama pod imenon: poviatiti ih nairag ritstom st'rago'm i z'adrLati opet
6i'niti
lasak na pfsnom ko3u. To se polargano m'oZe
u rninuti'

DENERGlN..
odprilil<e 15 Puta
Prelom kos,ti. Treba ubvrstiti ,nekoliko da*6ica Fo
tituolrj aUji^i preiloimiljeino'ga uda' pa se na.-taj inadirn
postirava rltvrS6en,je i zaoieljen'je' Kao da5bica moZe
'predm'eit:
ZA JAEANJE I(RVI. ZIVACA I TEKA. ie upotriebiti svaki r'avni i dovoiljno dugi
dZerpni rubac narramenice, remen itd'
takr:
Po5lom FaUe LABORATORIJ t<o,d iBtasenja i eikog uganu6a postttpa se ist'o
)ALGA< kao i kod Preloma kosti.
Zagreb, Boikovi6eva
36 Rane. Ne i'zpirati. Treba po{k'riti ranu sa distirn ko'
Seg.S. Br. 474U32
madorm platna i prr'idvrstiti to sa femjelnom' Lrubcet'n itd'
je gore
6v.o 6:70 6t70 670 6':ro 6:70 6re 6:70 Kod iakog fl<rv,arernja p'ostupa se onako kako

26t trl
f60
!
 navedeno,. (Za:_rstavljanje krvi). Svaku orgreb,oti.,nu !e n€ mloie uzeti ;nijedno drugo, uljel) Kod otrovanja
na_
maza,ti sa j,o,dn,om ti,nkturrom. s t,r.i h n i,n ro m (otrov za S,takore i rni'3eve) nakon
Opekline. Opdklinu treba namezati, maS6u (Eor izpraZnjen,ja Zeludca, 20-40 kapi Orl$unntinkture; hod
illi salicilrna ma6t) ,ili nakvasiti komadrir6em platrna omarnlju juCih ,otrove ( o t r ' o v n eg j i v e , d u i h ' a -
s uljem z,a opeklin,e (ianerno ulje po,mieSati sa va,p_ na, alkoho,la, opiuma, ,rnor,fiuma) treba 'dati unesre6e-
nenom vodom ,, ist,om omjeru). VrIo je dobro izprZiti no,me vrlo ,jaku crnu lkavu, nerprestanim drrnanjern
komadi6 sode i metnuti na .operk,]irnu. bneba rn,astojeti, da se rlnersreteni uzdrZi u bu'dnorne
Nesviest oal vru6rine, sunianice. potoZiti urnesre6,enogar stanju, treba rnru rnetati mno'g'o hla'dnih o;b1oga na g1a'
ta[<,o',da su mu prsa izdignuta i polievati ga hlad,n,om vu, tiesto od gorusice (senfa) na srdce i Zeludac, a
voido,m, pustiti rda bude na distom zraku. U slud.aju po_ moZe se u sludaju potrebe izv'odi;ti ri umjetno disenje'
trebe moZe se upotriebibj i umje,trn,o di6anje. I(oal m,alokrvnosti kao kod omanjil<anii'a teka, sla-
eovjeka, kofii se srnrrznruo, n,e smijemo odmah od,ni- bosti Zivaca billo kod dj'e'ce bilo iko'd odrasiih. prep'o-
eti u toiplu sobu, inego ga moramo odmah natrljati ru6a se po,znatro sredrstvo ENER'GIN Zeliezovito k'ina
sni'egom po, cielom rtielu lili sa rmokrirm rubcima, mo_ rrino,
krilm nieskam, a morZemo u silud.aju nuZde Ujed. zmiie. Z vezati odmalr taj dio tietra vi3e i izp'oC
urp,otr,iebiti
t umjetnc, disanje. Zattifn polaiko podirZem,o die a uie,da rubce'm, remenom, a1i ne stez'ati. da krvo-
to,piinu s,one
i trljarmo ga sa torplim rurbLcima. Ako tok pr'estane. Pritiskati oko rane. 63 Sto.viSe krvi
*, ,-"r.rrrti ur,-a
pojedi'ni dielo,vi fiiela, postup,a
se Lna is,tt nad,irr. izaale i otrov izprati. Ranu namazati jodnorn tinkturom
Utopljenika treb,a poloZiti rna trbuh. za;iinn provuci i1i posipati vrelm pe,pelom o'd oiigar€ ili izgoriti usiia'
.
oko trbuha, tarrio gdje je Zeludac, ru6ac
ilil f<o,mad nom iglLom. I{rnade i serum za liedenje.
odi'ela pritisikaiti dvrsto na ledirna ,da vo,da, je Ko,rl reumatibnih boli kao pro'badanja, k'ostobolje'
L"r"
doSla u Zel,ud,acir plu6a, izide vanr. Tada rnoramo je,
une_ i5iasa, zuboibolje, gilav'obo'lje, nesvjes'tice. kos1obo
sjre6enog dov jeka 'r
okrenuti, odlstiti imu usta, izvuti prEporuda s'e drotmaoipr'elparat ALGA. koji se dobiva
jezik napolje i svezati mu ga
za podbra.dak rubcem ili svim liekarnama, drogerijama i trgovinarna'
remenLom, pa onda izvo,diti urnjetno disanje.
gore opriisano.
ka[<o je I(oal uboala pdele i ose lagano izvaditi iaoku' To
'o'ctom, sokom
mjesto namazati iatkotn ljuto'm r'a1rijom'
envjeku, koji se je objeeio, treba ,od.mah 'tinihturom' Ako je oteklina
, iprerezati kisel,e jabuike ili joilnom
korlop, treba iltri tome paziti, da ,tielo
-a1i ne pad,ne ve6a, staviti hladne o,brlorgeod orbidne olovne vo'de' Ne
na zemlju, pa onda izvo,diti umjetno
AisanL. trliati i ne teiati ujed.eno mjesto.
Otrovanja. Treba nsj1p,1ij,e polku5ati,
_ _. da doCle do T.ako isto radir kod ugriza buhe, komarca i stjenice'
bijuvarnja (povra6anja) i to na
taj nadin da draZimo Za otvor Zelutlca i crieva lkao i za sve Zeluddan'e
(svrbirno) nebce u ustim,a
ilri da unesreten,ome dajemo b,o,li upotrebl java se praBak MAGNA, koiLi d jelu je
piti m ake vode, koj,oj je
dodato maslaca irrutra) ltti ugo,dno i brzo.
gto-ru-Eice(senfa), a zatim tr,eba ,mno€o
mu dati dii;
mlieka, kojermu kod otro,varnja kisef Katl ude buha u uho ufllje se 6isto ulie u uho' buha
inom doda-
jemo sode, pota3e,
vo,de sa sapunom: t"J 6e se uldaviiti i irzplivat'i na vrh.
.irorrrr:,
I i dodeje se mlieku: r"""ude.,i Katl Sto, patlne u oko ne trljati ruho'm rniti rubcem'
ocat,
l:."
t m u n s1zk e l.o T
l d i s e l i r n a ;k o d , o t r o v a n j a Otvoriti kapke, p'o,gl'edati u oko, kad se kreOe na razne
a rsenik,om do- gor-
9u.ru
u9 m,lieku .izpr\eni magnezium s vodom.
rntliek.o, strane. A,kLotu nije trun, 'ornda 6€ lagano prevrne
ja ja i Zel jezna rcla. Kod otrovan,ia
t,o s f o r o rn riap,r- nji kapark i trun s'e i'zva'di krajem 6irsto'grubca' Zatim
Zeni magnezium, staro terrpentirnovo ulje iznrati oko h1'adnrom vodo'm.
u vodi (inade
362 363
 LJEKOVITI dAJ >BILJANA< KAO KU6NA III. KROZ 6-8 TJEDANA:
APOTDI(A a) u sludajevima, kad tegobe, navedene pod I.
Kakor so priprerna? Kako se uiiva,? protiv iega, duZe potraju, ili poprime ozbiljniji oblik - po pre-
pomaie ? poruci liednika: bilo kac jedini liek, bilo' kao pod-
PRIPREMA: 7-'2 Zlidice dajne smjese-kroz pora, i nadopuna orstalom lieaenil{.
1/E.litre kipuie staviti u >>BII'JAN A<< ne zataiuie.
vode; ostaviti ha vriie 7__2
minute; maknuti s vatre, pokriti b) za pobijanje nedisd,o6ekoze unutrainiimputem
i ostaviti da (>>dubinska kosmetika<). Osobama (muZkim i Zen-
>>vude<< kroz 10 minuta (pri, tom koji put p.romie_
prociediti. - Za indivirlualno regulir;nje skim), koje pate od bubuljica, pri5teva, sujedica,
:ati); ja_
dine i udinka - shodnim mienjanjeir furunkula, .raznitr ekzerrra i liSajeva, neugodnog
prednjeg crvenila, presuhe ili premastne koZe i t' d. - pre-'
>normalnog< propisa: 1. poveiati iti, umanjiti koli-
dinu dajne smjese; 2. produZiti ili skratiti vrieme poruda se takvo visenedjeljno liedenje bar 2-3 put
vrenja (kod djece ili kod osjetljivih na godinu. Koje god izvanjsko sredstvo za niegu
osoba ovo Iica inade upotrebljavali, istovremeno uzimanje
kuhanje sasvim izpustitil); 3. produZiti ili slrratiti
vrieme >>vudenja<<. ovoga osvjezujuieg i disteieg daja ubrzat 6e i po-
'iadati udinak. -
Tal<o pripravljen prijatno-aromatidki daj pije "
se obidno nezasladen, ali se moZe i zasladiti (me_ >>BILJANA<<pobiia sdrn u?,rok Vd''e nAdace'
dom, Se,ierorn, saharinom). 1-B Salice na daJr. ved c) U rano proljeie, kao t. zv. 'proljetna, kurao
prema potrebi. Uzimanje izjutra na ta5te, ili nave_ za temeljitu zdravstvenu o:b,novu poslije dugih zim-
ier prije spavanja pojadava ueinak. skih mjeseci (nedostatak svietla, zraka i svjeZe
llslied svojeg priroclnog sastava (bez ikakvih vitaminske hrane!), kad naSe tielo upravo vapi za
Skodljivih umjetnih pridodataka) moize se aai takvim obiim podstrekom i osvjeZenjem ustajalih
>BILJANA< mirne du5e uZivati L kroz duZe vrel sokova. U tom >proljetnom liedenju< neka udestvuJe
mena, pa dak i stalno. Sl-abije prireden, moZe se sva porodica, staro i mlado, zdt:avo i bolestno. Tai
davati i djeci. mudri otridai posveien je stoljetnim izkustvom, koje
se, uostalom, poklapa sa najnoviiim uvidima zna-
Ve.€ prema, na,ra,vi sluiajapijese >BILiIANA< ovako: nosti.
I. ZGODIMICE (kad nastupi potreba), kroz 7 >>BII'JANA<< uzgtostaut,ia unutra\niu raunotelu'
ili vi5e dana: kod prolazne zadepljenosti; kod daso_ IV. STALNO, ILI KROZ DIdZE VREMENA:
vitih poremeienja u probavi (n. pr. pomanjkanje kod pri,rodene ili stedene tromosti crieva (habitu-
teka; nevoljkost, mudnina; Zgarivici; natlutost, elne ;bstipacije), osobito kod onih sjedeike zapo-
vjetrovi; boli, grdevi j. t. d. u Zeludcu, Zudi, jetri, slenih; kod Zena - za vtierne trudnoie i dojenia;
slezeni_ili cnevima); po uZivanju sumnjive ili teZko kod naginjanja na uloge (Siht), ozebine., zlatnu
probavljive hrane; u sludajevima >nepodnoBljivosti< Zilu (h6meroide), Zudne napadaie, ovapnjenje Zila
izvjestnifr jela (idiosiirkrazija); kod glavobolje, mi_ (arteriosklerozu) i t. d.; protiv prekomjerne deb-
grene,. poti5tenosti, bezsanice i t. d. na pro-bavnoj tjine, za duvanje vitke >linije< (uz odgovaraiuiu
(gastridnoj) podlczi. Kod poteZkoia u bu-brezima i dietnu hranu); kod Sportaia - za dobru >kondi-
u mjehuru, * Kqo prDo -- Eaticu >BILJANA<<! ciju<; kod osoba u poodmakloj dobi - protiv osje-
II. SVAKOG MJESECA, kao pomoi u kritidnim iaja- preranog' starenja
danima (kod Zena i dljevojaka)- _ >>B1I'JANA<< proaluZuie YaSe >>nailiep\e god'ine<<'
>BILJANA<, liekoviti daj za osvjeZenje i diBienje
A<< olabsaua' dobiva se u svakoj ljekarni'
i
364 365 l
, !I
.{
 XVII. PODATCI posaditi tl jutta kqpusa.
p'osijati rls-% jutra kLukuruza:
IZ GOSPODANSKE UPNAVE okopati do 150 hvattli kuipusa;
r KNIrcovoDsTVA okopatri 100-160 hvaitii repe;
okopati do 200 hvati kukuruza;
ogrnuti 100-150 hvati krumpi'ra
RAZNE RADNJE U GOSPODARSTVU* okapaloim okopati )4: iulra kgkuruza.
Spreina radnja kod obradbe fla. $prcZni poslovi kotl sje{ve
P r e o r e Z i t n o . g s t r n j a k a s j e d n o l e m e S n j m plugom Jed.na sprerga:
spreg4 dnevn,o %-t)( iutra. Posije sa stroijern na oma5ke 8 do 15 jutara.
Preore Zitnog strnjaka s 4_lemeSnim Plugom Posije sa redomi,Enim stroiem 5 do 10 jutara.
sprcga dnevno 2-3 jutra. P,osij,e se djetelirna sa sijailicom 1,0 do 15 jutara
I{od obidnog oranja izore 1 sprega t6_1. jutro. Sjeme se lardnlja s branorn 5 do 10 jutara
llod dubokog oranja izore 1 sprega 1l_,% jutra.
-kon5a Markirorn se izrnarkira 2 do 4 jutra.
Iiod
, .dubokog oranja s p,odrivaiem 4 izor., Sp,reini poslovi kod niese
/!-lL luIta.
.Ie,dnorednim okopaloq:n I konj 1 i pdl do 2 jutra.
Kod rahlenja zernlje sa tafirjuradorn B konja b-6
jutara. Dvored,nrirn ol<aparlorn, 1 konj 2 do 3 jutra.
V a l j a n j e kratkim valjem B jutara dugaikim Trored;nim konjskim okapa,lom i koni 3.14 do 4 jutra.
d,o 15 Sest,orednim ogttadern 2 konja 5 do 10 iutara.
j utara.
Valjati jeiakom I sprega 3_4 iutra. Plurgom ogrtadern 1 konj 1 i pol do 2l4t iufta.
I(od branjanja sarno jedamput 6_9 jutara. Potreba teZaka kod Zetve
Dvostruko branati 3-5 jutara. 1 kosac pokosi dnevno koso,m 2i-)1, iutta livadc;
Branati trnovom branom 1 konj 5-_g jutara. 1 teZakinja laztep,e dnevn'o, -'Isl ivfta pok'o5ene
trave:
Ratlnje kod gnoja. 1ls-1,4'
1 Zetelica poZarnje dnevno kosorm i st'powt
I teZak moZe: jutra livade;
natovariti 1b-18 vozova gnoja po 5_6 1 teZak posui5i d,hevn,o si'ena 7/z-211 iukre;
razmetati na sitno /a, a na krupno
I 1 kosac pokosi sa rukovateljkom dnevno S/t-t iutvt
uloZiti u brazde gnoja t/a-% jitra;
posipati 4-LZ q umjetnog gnoja; Zitarica;
1 teZak po,veZe sa koscima 2 iutrs" Lita;
natovariti 8-10 voz,ova komposta.
1 teZak rnato,va,ri dnerv'no 5-6-7 vozova siena;
Ruini poslovi kod sjetve: 1 teZak nadini vezova (uzica, po jasa; 800*1000
1 teZakinja hoZe dnevno; kornada;
jzabrati 6-10 hl krumpirr,
1 teZak po,zublja dnevno djetreli5ta ili livade 1/6-X
razrezali 5-6 hI krumpira,
L t'eZak moZe dnevno; I teZak izko'pa dnevno 3*-4 hl krumpira;
posijati 4-14 jutara Zitarica;
I tezakinja nabe,re za plugorm do 6 hl kruLrnpi: r,
posaditi l-11 jutra krumpira; 1 teiZatkinj.a abrede 8% q repe;
posaditi 1/a-% jutra blitve:
Kosilicorrn za travu pokosi se livade 5% do
I Orri su podatci raeleni na osrn,ovi 1 2 s a t n o g r a d - Premelalo,m za s,ieri,o pre'metin,e se dn,evno 8 - 1 2
nog vremena. j utaira ;.

366 367
Konjskim grabljama pogra,blja se dnevn,o I do 15
jutara.
Poslovi u su5i, harnbaru, staii i tlvoru
1 teZak iznnlati dnevn,o l%-2 krsta Zita po 10 jakih
snorpoval
1 teZak nareZe kratke sjedke 200 kg;
1 tezak izmjeri Zitka 60-70 hI;
REUMA?
1 teZak lopatorn prebaci Zitka 50-60 hl;
1 teZak poveze dnevno, 25*30 sirkovih metala;
1 teZakinja zakrpa dnevno 10-15 vreaa;
Na 2 ko,nja potreb,an je 1 sluga;
Na 4 vola potreban je 1 siuga i jedan pomo6nik;
ISHIAS?
Na 16-20 volova potreban je 1 sluga za dvorbu;
Na 15-18 krava potreban je 1 kravar. lllllltt
Ra'drnje u vinogradu i ciepilniaku
1 rnuzki ra,dnik moEe dnevno:
usje6i, oklja,Striti i snositi 250 kolaca;
KUENE KUPKE 5A
povaliti 20+30 trsova;
orbi:eliti 300 ikol,aca;
rigolati 60 cm duboko 100 hvati;

$0tFATAlI(lM
narezati kljudica i00,0-1500 komada;
ciep'iti na zelenro 300-400 kornada:
ciepiti na sqtto 200-300 komada;
,okulirati vo6aka 800;1200 komada;
odistjti divljaka pred okuliranjem 10C&-2000
kcrnada;
povezati 1000-1500 komada;
odistiti i v€zati 1000 ko,mada okulan.ata;
iizkopati jarna za vo,6ke 10-15;
posumporiti 5 jutara vinograda.
Za jedlno jutro vingorada:
SOL FATAN
odkriti potrebno je 10 teZaka;
pokriti potrebno je 12 teZaka,; se dobije u svim ljekar nama
nakoliti, kolje oBiljiti treba 15 teZaka;
rezati potrebno je B teZaka:
vezati, pljeviti, pincirati 20 teZaka;
okapati za 1. kop. 20 lclaka:
'orkapati za 2. kap. 12 teLaka; Oglas broj
okapati za 3. kcp. 10 teZaka;
poitrcati 1. puta 3 teZaka;
postrcati 2. pvt 4 teZaka;
poStrcati 3. put 5 teZaka.

368 369
 XVilI" AAZNO 70 hv., tad je povrSina toga trokutnoga zemtjidta
: 2940 hv. : I ral 594 hv.
]KAI(O SE PRORAEUNAVAJU POVITSIND PovrSina P kruga proraiuna
ZEMLJilSTA se ako se pornnozi polumjer r
sam sobom, pa jos i sa brojern

r-t
tt,
Povrsin,a P detr,erokuta plrorra6una se,
ako se izmjeri stranica a i sama so-
bcrn p,orrnnoZi, jer je u detverokurtu du-
ljina isto to,lika, kolika je Sirina (vi-
3.14 pomnozi.
P:r.r.3.14:123.14
Na primjer ima li koji krug
ll s i t - r a ) ,p a d e s u u d e t v e n o k u t u s v e 4 s t r a -
nice meilusobno jednake.
za svoj prormjer 10 hv., tad rnu
je povrSina:
P:10.10.3.14:314hvz
P:a a:a:l
Na primjer, ako je a - 30 hv. tad je povriina Tko Zeli sebi sastaviti
P-30.30:900hv. ilvie okomice ab t ac ili
PovrSina P pravokutnika 5to je isto pravi kut, mo-
proraduna se, ako se izmje- ra to obaviti na teimelju
re dvie stranLice a i b, te Pitagorinog poudka. Uzet
1 medusobno pomnoZe, naime 6e u tu svrhu uzicu pa
ako se duljina sa Sirinom ju,razdlierliti u 12 jedna-
pomnoZi. I kih eesti a moze i na uzi-
P:q h ci izmjeriti 12 povoljnih
Ako je stranica a : 60 hv., stranica b : 35 hv., ta desti (stope, metre, hvate
je povr5ina zemlji5ta P : 60 35 : 2100 hvz, ili po- ili posve ne,oprredjell'ens
Sto ide na jedan ral 1600 hv2, ima zemijiSte 1 ral i desti samo da su jednake). Kad se uzica prstom ulovi
500 hv. povr5ine. kod detvrte iesti b, pa i kod 9. desti c, zatim kraj sa
PovrSina P trapeza izraduna se krajerm srastavi kod a, pa se 'uzica irzpru,Zi, tako, da s'.r
prema formuli. joj sve ovako nastavse 3 desti skroz napete, tad po-

/
/1--\
'It \ a+c
stanrg ik'od a pravi kut,,k,oji 6e p,o voilji rn,olie prren.ieti,
gdje ga treba, na zemljiSte ili dvoriSte.
p: -y
a , Izkoliivanje jed,ng rali na polju. Svaka rral irna 40
Na primjer: a : 20 hv.; s : 30 hv.; v : 22 hv.l
hvati duljine i 40 hvati Sirine, jer 40 X 40 : 1600
to je polovica od a * c : 25 hv., pa kad se ta sred-
kvadratnih hvati, naime prostorni sadrZaj jedne rali.
nica (25 hv.) pornnoZi sa visinom 22 hv. P : 25 . 22 :
Ali ima i pravokutnih, kojemu je duljina 800 a Sirina
550 hv", kao povr5inu ciotidnog zemlji5ta. 200 Sto dini jednu ral, jer B0 . 20 takoCler je 1600 kva-
Povr5ina P trokuta proraEuna
dratnih hvati; a ima i pravokutnih sa 1000 duljine i
se prema formuli
160 Sirine takoiler jednu rai. - Ako je jedna (duljina)
na polju v€6 zadana na pr. da je 680, tad treba sarno
broj 16O0podieliti sa 68, pa se tlme dobije druga stra-
2 nica (Sirina) pravokutnika, koji 6e sadrZavati jednu ral.
U naSern primjeru bilo bi to 28.5 hvati. ,Ovi se 23.b
Na prim jer: ako je stranica
pako: hvati i'rnaju izfl<otrtiti ]ra poteflku i ,na kirraju zadEne
s:84 hrz.,visina v
duljine (68) okomito (vidi krug), a time brazdama, sta-
370
37r
 Usebine prizme (bridn jaka)
zama ili jarcima zarubljeni prostor rznosit ce jedno kako se trapovi slaZu na6i 6e
jutro. llko bi ieliro srarno pol rali 'ord ciele njive o'd- se pribliZno. ako se mnoZi du-
u,j",ei, t*j morZe tu cieltl ra,I 'rli po' duljirni ili p'or Snrlni ljina sa Sirinom i sa polovicom
ra.zpo,loviti, ili paLko,b'roj E00 llo'dri'eliti sa zadanorn stra- visine v.
nrcom da dobije drugu stranicu. Ako je trap dug 16 m. Sirok
2 m, visok 1 m, tada ima trap 16 m3, a irna u niem
Povriina nepravilno
96 q repe naslagane jer I ms ima 6 q repe.
omedaSenog zeml jiSta
dl"5ig l> ( ,. Usebina krnje piramirle nadte se,

^i,:
G b I nt! moZe se ustanoviti
"-€.fu,t ako se povriina osnovice (podnice)
B najbolje ovako: i povr5ina zavrEine zbroji, zatim
.olb c f lr Pc'CuZ zernl jt$ta Ia-
\
:i"
(koje se nasuprot nejednakom
kolei se F-avac AB,
zatim se zemlji3te raz-
d.i,e[,i kr'orz okornic'e
mettusobnom nastupu
l.-o'.^^
h. l.5D
-V*^
I<r'otz2 razdlieli, a n,atporkonsa 6it,a-
vom visinom pomnoZl.
Povriina
20 . 10 : 200. - Povr5ina zavr3ine Je u slici: 15 5
osnovice je u slici

: 75; zbroj ie 275; pol zbroja je 137; i napokon 137

podiZq na AB u trapeze a, b, c, d, e, f, e, h, i.
mnoZimo sa visinon 1.5: dati 6e 50 kbm. - Ako je ta
PovrSine tih trapeza proradunavaju se (vidi trapez) h r p a s l o Z e n i k o m p o s t , b i t i 6 e g a 1 6 0 0q i l i v o z o v a o k o 1 5 0
te se zbnoje. Napok'on se jo5 proradu'na krajak kod Usebina Eunja (konusa) proraduna
A i krajak kod B, svaki p'o trokutu' pa se sveukup- .se ako se polumjer podnico sam so-
nim povr3inama trapeza pribroji. Tirne smo dobili bom, taj broj sa visinom, zatim sa
povrsiLnu cielog,a, zemljilSta. brojem 3.14 pomnoZi, a ,od tog pro-
izvoda uzima jedna tre6ina.
Ako je polumjer podnice : 2 m
KAKO SD PRORAEUNAVAJU USEBINE TJELESA' visinakonusa: ?m.
tad je usebina:
Use'bine betverovuglaste prizme prr)raiunaiu se, ako 2 . 2 . 7 . 3 .- 1 4
se duljina, Sirina i visina medusobno pomnoZi- U: ^ :29'3m2
J
-- 10 m, Sirina
Ako je duliina d Usebina krnjeg iunja (tronkusa) na-
S : 6 m, visina v : 1.5 m, tad je de se, ako se gornji polu,mjer sam
usebina: sobom, pa opet doljnji polumjer sarn
U:d.S v:10.6'1.5:90me sobom, a napokon oba polumjera me-
Ako je na Pr. gn'oj u gnojiStu u dlu sobom pomnoZe; sva ta tri broja
oom obliku skladan tada ga ima 720 q se u jednu wotu zbroje, te jo5
jer jedan ms vaZe 8 q. mnoie sa 1f visine, a konadno sa
3.14. Ako je na pr. gornji polumjer 2 a donji 4 metra
Usebine prizme nad Pravokut-
a visina 6 m, tad je usebina:
nikorn kao Podnicom natle se, ako U:2.2:4
'
se duljina a mnoZl sa Sirinom b
4.4:16
,' te dobiveni broi joS mnoZi sa vi-
2,4:8
4 sinom h... Ako su brojevi 5, 2, 3
-:28 . 3 3.14 : 268.76 kbm. Sijena
metra, tad je usebina:
bilo je u torn stogu oko l?0 q, slame phko 10b q.
U:a b h :5.2.3 : 3 0 k u h . m e t a r a( m s )
373
2a)
 usebina bailnja Pnoraduna se
na isti nabin kao krnj dunj, bio
PRETVARAIUESTAR.IHMJERA U NOVE
badanj ozdol ili ozgor Siri- Re- 1, PRETVARANJE HVATOVA, STOPA I PALACA
cimo da je ve6i Polumier 12
decimetara, a man ji 10 dcm' U METRE I CENTIMETRE
visina badnja pako da je 15 dm'
tad ie usebina:
Y:12.12--144 Hvat. I Metri Stope Metri Centimerri
10.10:100 le"r"t ]
12 .10 : 120
364 5 3.14 5614 kubikdeci- 1l r.896 I 0.316 I 2.633
metara ili isto toliko litara ili 56 hektolitara' I 2 | 3.793 2 0.636 2 5,268
Usebine paraboloiclnog iunia (stog 3 I 5.689 3 0.948 7.900
sijena) nade se, ako mu se Podnica 4 7.586 1.264 I 10.536
(povr5ina kruga) mnoZi sa polovicom 5 | 9.482 5 1.580 5 13.r70
njegove visjne. 6 | 11.3'.r9 o 1.896 6 15.804
Ako je na Pr. Polurnjer Podnice 7 13.272 2.213 I 18.438
4 m. visina dunja Pako 12 m, tad ima I 15.172 2.529
podnica 4 4.3.14:50 m3, dakle
6 8 2r.082
je usebina:
9 | 17,068 9 2.84s 9 23.706
10 | 18.96s 10 3.161 10 26.340
U - 510, 6 : 3100mt, to jest oko 196 q siena, ier
jerdian kubi'dni 'mertar siena v,atZe 65 .kg. 20 | 37.930 20 6,322 11 28.974
f,,2 30 I 56,895 30 9.482 l2 31.608
Usebina lagva: U 2D2 + dz 40 | 75.8s9 40 12.643 t? 34.242
72 50 | 94.824 50 1s.804 t4 36.876
tu je v : duljina lagva. D je cieli 60 I 113.789 60 18.965 15 39.510
promjer na trbuhu lagva, dok je d 70 | 132.754 70 22.126 t6 42.1.44
cierli pronjer rlna, t. i. prolmjer 'na 80 | tsr.?rg 8 0 25.286 l7 44.778
gornjoj ili donioj (prednjoj ili zadnjoj) 90 I 170.684 90 28.447 18 47.412
strani la,gva. 100 I 189.648 r00 31.608 19 50.046
BAEVE?
2u0 | 379.297 240 63.2t6 20 52.680
KOLIKO VAZIJ PF.AZNE
300 | 368.94s 300 94.824 30 79.020
Badva od 100 hl sadrZine vaZe 1300 kg; ba6va od 400 I 758.594 400 126.432 40 105.360
50 hl sadrzine vaZe ?50 kg; badva od 10 hl sadrZine 500 I 948.242 500 158.040 50 t31.700
vaZe 180 kg; badva od ? hl sadrZine vaZe 110 do 1'40 600 | 1137.890 600 189.648 60 158,040
kg; badva od 5 hl sadrZine vaLe 75 kg; badva od 4 700 | 1327.539 700 221.256 70 184.381
hl sa'drZine vaZe 60-65 kg; badva od 3 hl sadrZine 8 0 0 I 1 5 1 7 . 1 8 7 800 252.865 80 2r0.721
vade 45-50 kg; badva od 2 h;l sadrZine vaze 38--40 900 L 1706.836 900 284.437 90 237.461
kg; badva od, l% hl sarlrZine vaZe 30--40 kg; badva
1000 1896.484 1000 316.081 100 263.401
od t hl sadrZine vaZe 25-30 kg; ba va od % hl
sadrZine vaZe 8--11 kg.

374 375
 PRETVARANJE JUTARA ZEMLJE U ARE
2. PRETVARANJE KVADRATNIH HVATOVA
I HEKTARE
U KVADRATNE METRE

1 kvadratni hvat ima 3'60 kvadr. metara. Iznosi lznosi

lznosi

a
o:: o: b
kd d t'6
-= k+ L e 6l
;5 -d 6) o)
. = dri
!> tr)€ o Y> rr r€ o Y> Y> ,i5€ k dh kl 6q
6d d
d
t-i €'ti
V w V 5ld
o etr oli: IH ra
0) k Itr
F?
d

"1 3.60| 29 104.40 57 205.20 85 306.00| + t 26 82 50

7.20| 30 108.00 5 6 208.80 86 309.60| I 57 50 24 1 3 80 00
2 00
3 10.80I 31 1 1 1 . 6 0 59 272.40 87 313.20 2 I I5 00 25 l 4 3 7 50 48 27 60
|
A
t4.40 32 115.90 60 2L6.00 88 3 1 6 . 8 0 l 5 72 50 26 t 4 95 00 49 28 l 7 50
f, 18.00 33 118.80 6l 279.60 89 320.40 2 33 00 27 . t ) 52 50 50 28 75 00
6 21.60 34 122.40 62 223.20 90 324.00 1 0 00 55 3 1 62 50
a
t5.20 35 126.20 O J 226.80 9l 327.60 5 2 87 50 28 t6
8 28.80 J O t29.60 64 230.40 92 331.20 6 J 45 00 29 1 6 67 50 bU 34 50 00
9 32.40 37 133.20 b 5 234.00 93 334.80 4
t o2 50 30 t 7 25 00 65 37 37 50
l0 36.00 38 136.80 66 237.60 94 338.40 8 4 60 00 31 LI 83 50 70 40 25 00
1 1 39.60 39 140.40 67 24t.20 95 342.00
32 1 8 40 00 A1
t2 50
T2 43.20 40 144.00 68 244.80 96 345.60 9 5 5U l7 /J

13 46.80 41 147.60 69 248.40 97 349.20 10 5 t c 00 33 1 8 97 50 80 46 00 00

1,4 50.40 42 1 5 1 . 2 0 70 252.00 98 352.80 11 6 32 50 34 1 9 55 00 85 4E 87 f,U
15 54.00 z+J 154.80 7 l 255.60 99 356.80 12 6 90 00 5) 20 t 2 J U 90 5 1 85 00
16 57.60 44 158.40 72 259.20 10c 360.00 95 62 50
t7 61.20 45 762.00 I J 262.80 20( 720.00 13 t 4 7 50 36 20 70 00
18 64.80 46 165.60 266.40 30( 1080.00 t4 8 05 00 37 2 l 27 50 100 5i 50 00
19 68.40 47 t69-20 7 5 270.00 40( 1440.00 15 I 62 50 38 2 1 85 00 200 1 1 : 00 50
20 72.00 48 t72.80 76 273.60 50( 1800.00 l6 9 20 00 39 22 42 50 300 r 7 2 50 00
27 75.60 49 t76.40 77 277.20 60( 2160.00 50
22 79.20 50 180.00 78 280.80 70{ 2520.00 t'l 9 77 50 40 23 00 00 400 23( 00
23 82.80 5 1 183.60 79 284.40 80( 2880.00 18 1 0 35 00 4l 23 57 50 500 28',,50 00
24 86.40 52 187.90 80 288.00 90( 3240.00 19 1 0 92 50 42 24 l f , 00 600 34: 00 50
25 90.00 53 190.80 81 29r.60 100( 3600.00 20 1 1 50 oo 43 24 72 50 700 40t 5 0 00
26 93.60 54 t94.40 82 295.20 00
27 97.20 5 ) 198.00 83 298.20 2 r 1 1 97 50 44 25 20 00 800 46( 00
28 100.80 56 20L.60 84 302.40 22 t 2 65 00 45 2s 6 ' 50 900 5 l l 50 00
23 1 3 22 50 46 26 4 00 1000l ) / : 00 00
:
rtt
376 I
=
 Pretvaranfc motila zeu.lle r are I hektaro. Pretvaranie akova u hektolitre.
I Motika ima 8 ara,

I Iznose
l-
Hekto-
litri
tl
sl EI
=t F I

sl3| $ 1
2
l 8s 48'101 550ll s31'240
0.s66125I 74'177
1.132| 30ll 17'977| 90 50'930 60011339'534
8 0 96 84 72 J i ' 6 9 8 1 3 s1i e ' 8 0 691s 53'760 650ll 367'829
16 1 04 92 80 22'636| 100 56'589 700I 396'123
2'26414011
24 1 12 00 88 f, B4'884 750\ 424'478
32 1 20 08 96 6 773't77 LA} I 452'772
40 1 28 16 04 n 741'473 850I 481'017
48 1 Jb 24 12 8 169'767 9Co| 509'301
56 1 44 32 20 9 798'162 e50li 537'596
64 1 52 40 28 0 226'3561 0 0 0 1516 5 ' 8 9 0
72 1 60 48 36 1 254'6572000ll1131'780
80 1 68 56 44 2 182'9455000| 1829'450
88 1 76 64 52

Pretvaranie duauna u hektare.

1 Dunum ima 7 ara. USJCUI|.A Lievaonica
Osjecka LtrJV<rvrr|r/4 zelieza
l]st'l|'Iltr
I
Izirosi Iznose r TVoRNICA STROIEVA D. D. OSIEK I
el
dl
.l
gl
.dl
PI
=td
:IL
*tG 9tr:

I 0 07 72 84 23 1 6l 34 2 38
2 0 t4 13 91 24 I 68 35 2 45
3 0 21 74 98 25 1 t) 36 2 52
4 0 28 15 05 26 I 82 37 2 59
f, 0 35 76 12 27 1 89 38 2 66
6 0 42 t7 t9 28 1 96 39 2 t5
0 49 18 26 29 2 03 40 2 80
8 0 56 19 33 30 2 1 0 41 2 87
9 0 63 20 N 3i 2 7 7 42 2 94
10 0 70 27 47 32 2 24 43 3 01
11 0 77 22 54 33 2 3l 44 - TAKO eEs I zErI:J
I I{AKO SIIES
3 08

378 379
 I|:Ir!!rll!rIrrtltIIrtIrrI
t XIX. POPIS CINOVNIKA,
T Proizvodnicr i STU?BNNIKA, PODRUENIH
I
I KNOMNIKI KOTLOVA, E UNEDA I USTANOVA
! higiienskih kuhinja I
IVIINISTARSTVA SELJAEKOG GOSPODARSTVA
! Korrov A zA pEeENlE E I PREHRANE

: nArfilEr DEsrrrAcrlu i
I M. ZAGORAC, ZAGR,EB, ILICA NN iSZ T
dekovni radun 4g.tg7, - Brroi^", Zagorac-Z)Eteb Miristar: Dr. Stiepan Heler Fii,lepp in{. Adoli, Simii lvo,
! ! Tomii Stjepan, Stipetii in€.
I I Proielnik: V. S. Zivkovi6 in!. Marcel, Vesrijak Antun, Ba-
I I Nikola, go,spodarski savietnik lii ing. Mahmud, Staniiii
n I
OBCI ODJEL
MiloS, Klenovar in$. Prav-
dos,lav, Kirin Ivo, Manz in€.
I T And,riia, Nikolii rinE. Mato,
I I Nadls'toiniik: J ak o p o vtr i'
Dubii Dr. Slavoliub, MaSek
iog. Maksimi,liian
E I ing. Oton, KaStElan ing, Din-
So,sp. savjetnik.
I E ko, Pave5i6 inf . Milan, Sa-
bolovic inS. Martin, Frifan
I T Osobni pododsiek
I r N a d s t o j n i kS: i m o n o v i t
ing. Josip, Ko'dinec Dr, ing.
Georgitje, Sa,inovii in!. Mar-
I T A n t e, gosp. savjetnrik. tin.
I I Osobni izvjestLitelii: MiliEi6 Jo-
Veterinarski savietnik; Kadii
t I sip, Frigan Josip, Vukovi6
Dr. Marko.
Go,spodarski nadzornriciI Zaa-
I T Ivan, Jeli6 Luka, Siki6 lvan,
novski Dr. in[, Nikola, Hreu
I Kruni BlaZ, Zdarilek Vik-
I tor, Bobu5 Slavko, Mato,lko-
in€. Mariian, Budimirovii
T I vii Julije, Pavlia Sonja.
ing Stjepan,
I r Gospodarski viSi pristavi: Fi-
ian ing. Nikola, Kraljnovii
! Jeciina pro.izvodnia na Bali<anu higijenskih, ! RaEunuski pododsiek ing. Milan, Grdeni6 Radovau,
I mitn;h, pruitid_nih, patentiranih kuhinia]'p"t""t t o" kt ioouuo" -u ,I Picukari6 in€. Lul<a, Gri€o-
z a . k u h a n i e . l j u d s k e . h r a n e . P r e _ d g r i i a i a; b o l l e r a ) z a Nadlstoinik: B ed ek o vi6 .
I nred_1 G i u r o, rad. vi5i kon- rov ing. Konstartin, Jelidii
r a
8'r vanre cIsIe hrslrenske"Jil"
o,"-u ''iil
o","o,u
oi
"i'"f
q: r
lrde;l'6""bi?9":trk trolor. Dr, ing. Ivau, Humljan Pajo,
Jakovljevi6 in[. Krunoslav,

! lil':{:"f#h*.;:tta,
:l"T'ififfi
Veliki
!
Radunarski iiinovnibi: Kore-
dii Ivao, Smoltdi6 Nada, Jur-
manovi6 Franjo, Kovadevid
Babi6 Dr. ,ing, Ecluard, Smal-
celi io,g. Aua, Marendii ing.
E ie uspieh postignut u po{ledu higiiene, p.atr- I Karlo.
j, it ct cnnoos st ;t ; i e k o rnoom
miiia: rl o s [ i k a k o L Ivan, Svarc Stefaaijra, Corlu-
|I k o d _ -kkuuhhi ni ni ai a, ,t -ta.k' o i ' t k o. ad ;! Go'spodarski pristavi,: Cesarec
':i-: f"ll'll' :1-"-'t".n'"
r :i"':'"i""^.1i"?,i1.?"ii,"1ll, i:'"- r
ka Kado', Jurkovi6 Marina, itg, Zlata, Kova6evi6 inS.

i i1'tr"##*"i'*i*;:ltit"g"'.'iJ*#ffi
Posavec lvan.

I $_oriva,plinom
g-orivi,
f:* I
rtli parom i to bil"
r;li bilo iirl"no-lti;;;#;:
iirevno lia;;;*;;: f
ODJEL ZA POLJODJELSTVO
Josip, Lov3e ing. Branko, Mi-
hleti6 ing, Ante, Petridevii
Dr. iu{. Jure, Brusii ing. Ja-
j-zgraduiemoi postavliamo-
! f,1i1*o, ovako uredene ku- | Gospodarski savjretnici: Mra- kov, MarkeS inS. Matei, Re-
", lii ?; ll, "d1;:1L" tu ovi6 ing. Ivo', Turina Pr. ing. gan ing. Giuro, Sabioocello
!- iii:'
r
il:';".s;';:'
?";i,J:'",
"*ll'"".?"i
"" :;"i.fJ"ITio:ateoi
ill:ll"',"' !;"i.rlJ" 6'ssrne ursuei
I
Bo,Zo, Trsteniak Fraaio, Ko-
vadevi6 ing. Tomislav, Ma-
ing. Ivo, Romer inS. Franio,
Lidina ing. DuSan,
rrrlltrllrtlrlrrltlllr!ri ""' kar in[. Aute, Paskovii in{. Tehnidki vi$i pristav: Pauiii
Frano, Pavlini6 Dr. iup. Pius, ing. Josip.
380
381
 Gospodarski vjeibeni.ci: Lfiit
in{. Ivo, Neuhard ing. Ivka,
Filjak inS. Ivan, Sabadod iu{.
Dimitrije, Kump inS. Marija,
Polonijo ing, Mi,rko, Petelka
ing. Vidnja, Forenbacher ing.
Ivanka. BabiC ing. Mariian,
KovandZii iug. Ivan, Tukl
ing. Boi,era, Lukanovi6 ing.
Ladislava, Brodjanec
Slavko, Citriga ing. Tonka,
tr{arielja ing. Davorina, Po-
todanec ing. Josip, Ferluga
ing. Stanko, MiSon ing. Jo-
sip, Matkovi6 inp. Stjepan.
Gospodarski uditelji:
Adam, Jovanovii Kosta, Kri-
Skovii Pavao, Res-Koritii
KreSimir, Tankovii Dragutin,
Sokolid Julije, ObeliC Matej,
Oslrii Anl.e, Molnar Kreii-
mir.
G o s p o d a r s k iu i i t e l l i v i e 2 b e n i c i :
Kapac Emil, Gostl Veljiko,
Horvat Milo, Prelec Baltazar,
SoSl.arri Angela, Maitrovic
Miljenka, Marjanovi.i DraSu-
tin, Pintari6 I{nacij.
Pomoino - perovodno
Miikii Nevenka pom. pero-
vodja, $tefanac Ante, Mes-
sing Zora, Butkovii
Prukner Katarina, Zic Nada,
Zeriavll Nliri,ana, pomoino
perovo.dni' tje7benici.
Raiunarsko osoblie:
Dragutin rad. kontrolor, Bla-
i,evi,6 Petar
rad, pristav,
Milkovii Dragutin rai. knii-
govodja, Simunec Bernarda
rad. vjeZbenik-
Manipulativno osoblje:
Ivan, Buzaljko eamil, Kova-
i e v i i S l a v k o , n a d o t i c i j a l i ,- .
Adamovic Ivcn, Cosii S[ie-
pan, Orlic Anica
Stela, Spinka tslanka i Sta-
nojerii Matijica oliciialj. -
Krunic Zlalimir, Mucic Mijo,
Leiii Stjepan, Basilides Bo-
2ena, TurnSek Cecilija, Mr-
5a Ivan, Pavidii
MeJinac Jelka, Trojnar Ru-
Za manip. vj'eZbenici.
382
POMOCNI UREDI DevdiC Zlata, SoSla Anka, Aiica, Kovadevii BoLeta,
Kogo'j Helena, Kokii Anka, Prosinek Viktorija, Rogii
Upravitelj; lvla(di6 Ni'kola, po-
Antunovi6 Ljubica, Ar'dii Milo i Vejrn Mariiana manip.
mo,ini perovodja.
Nadoficijal: Breznik Ljeposava, Bo'r5ii Giurgjiica, vj,eZbenici.
Mariia,
Kidn Anka i Farkad Vilma. Budak lvliljenka, Divald He-
leua, Vukovid Vera, Sandrk IZPOSTAVA ZAVODA ZA
Oiicijali: Sabo Antun, Herak
Ljeposava, Ferii Zora, Sta- OSIGURANJE OD TUEE
Mladen, KaniZaj Dragica,
iii Albina, Martinovid Div- U SARAJEVU
Kolar Mirko, Baiestin Josr-
ka, Jakopec Josipa, Vuko-
pa, PaveSii Nevenka. Uprav;teljr: Neste,rov ing, Vla-
ing. vic Ivl,ra, Zdunic Ljubica i
Akcesista: .Ale,ksijevii,Jamsek d,imir gosp, nadzornik.
BElec RuZa.
Marija. einovrici; Perak Aleksander
Vje2benice uditeljice Sko,la za
Pomomo-perovodni vieZbenici: rai. kontrolor, Tasic Jelisi-
doma6iie; Pedo Breda, Do-
Vlahovii Marija, Dordii Vin- ie i zildzie A,lmasa rai. v.je2-
ka. mazet Marija, Zdui6 Andie- benici, Gaiinovii Iv!;rjana
la, Zdui6 BlaZenka, Fi,lipo-
Manipulativni vjeZbenici: Pan- mauip. vieibenik.
Talan dii Josip, Reicher Marija. vi6 Veronika, Mihalii Ma-
Markovii Nedleljka, Florvat rija, Vuk;novii Marija, Kru- HRVATSKA SELJAEKA
Josipa, Simunii-Sasi6 Olga, iii Dragica, Sparoiic MaS- GOSPODARSKA ZAJEDNICA
Cvenk Zvonimir, Salkovii dalena, Mahuik Marija, Ni- U ZAGREBU
Slavko, Belavii Jo,sip, Do- kolii Krunoslava, Sari,i Ama-
mitrovii lija, Sepak Marija, Tomii Glavni povje,renikr Debelii
Vladimir. Zdatilek
Ana, Severovii Mariia, Po- Margareta, Vrkljan Marija, Dr. Sima sreueilistni proie-
rubi6 Jure, Ivandii Bauer Ljerka, Benkovii Zo- sor,
lrena, Dodieljeniiinovnici: Kovaievrc
Pavlovii Vilma, Pavlii Evi- ra, Fli,es Ana, Hrkov6c Ana,
ca, Var{ovid Kukuljan Zelika, U'lnan Na- ing. Luka {ospodarski sa-
Geza, Jakdrn
Ancllriia, Zehec da, .lVlur[ii Ljerka, Kavur vjetnik, Babogredac Stiepan
Darinka r
Ott Marila. Zlal.a, R;bar Stojanka, Tu- odjelni savjetnik.
tekovic Mariia, Slijepeevic
Evica, Riller Milena, Kuiao VELIKE ZUPE
osoblie: UEITELJICE NA GOSPODAR-
SKO-KUCANSKIM Blaienka, Vitez Elvira, Po-
Baranja-Osiek; RuZidka ing. Ivo
TECAJEVIMA lii Stanka, Fleck Elizabeta,
gospodarski savietnik, izv|e-
Milaci BoZena, Nicii Zora,
Milan, Uiiteljice: Rittig Klotitrda. Ko- stitelj, Sokoljski Valeriian
K o n a k o vi i K a t a r i n a , P e l , r i -
zjak Melanija, ziliak Marija, gosp. viSi prirstav, pomoinik.
novi Ol,ga, Sria Marija, Lat-
cadii Ivka, Majdii Ada, Bilogora-Bieloval DorSner Ru-
kovii Vjera, Trbojevi,i Zor-
Magdii Jagoda, Turkulin ka i Petradi6 Zdenka. dolt gosp. viSi pristav, izvje-
Mucii stiteljr, Katulii Jo,sip 1iosp.
Margareta, Pavi,dii Stefanka,
Krpan Diagica, Lesjak Da- udit, vjeZbenik, pomodn;k,
ZAVOD ZA OSIGURANJE
niela, Sjeoidii Jovarka, Hor- Sram Feliks gosp. ui't. viei-
OD TUEE U ZAGREBU
vat Stefiica, Bitorajac Vida, benik, pomodnirk.
Upraviteljr Bujanovit ing. Jo- Bribjr i Sidraga-Knin: Pcri-
Paveli6 Gabrie,la, Modun Ma-
riia, SuSii sip, liosp. savjetnik. 6ii ioE. Ivo gosp. vjeZbenrk,
Zd.enka, Hlede
Radiri Vida, Raiki Juliia, SoStarid Cinovnici: Bauer in[. Luka, v, s, izvjest;telia.
Nevenka, f op Dan ca. Slan:.ci Kulko, ,;ng. Stjepan, Sust'i Cetina-Omi5: Z'latar in6i. Ante
Nada, Josip {osp. savjetnici. gosp. sarj,etnik, izvjestitelj,
Topolseak Beatrica,
Pettito Nedielika, Korov Ne- Ferluka in{. Zora fosp. vjei- Roje inS. Marin, {osp. savje-
Lederer da, eikara Magdalena, Voli bcnik, Baljak Stanko gosp. tnik, pomoinik.
Dragiica, Coce Nada, Kainih uditelj, Janjanin DuSan rad. Dubrava - Dubrovnikl Tabain
Nevenka, Dordii Aoka, Vla- kniigovodia, Dui6 Staaislav i ilg. Frano go.sp. nadzornik,
dislavid Tonkovid Milan ra6. pon. izvjestiteli, Kolid Nikola,
Bosilika. Slavica
Raina, Komllenovii knjigovodie, PuskaS Andiela gosp. uiitelj. pomoinik, Cr-
Liubica,
Zlatat rad. vjeZbenik, Crndi6 Zlata Zetii Ivan {osp. ui. vi"ib.
Milica, NiL'forovii
Katarina, pom. per. vjeibenik, Gotrec Gacka i Lika-Gospic: l{uirov-
Danica, Brener Eva, Sinovdii
Stanka. SlamparAlbina, Spa- Sredko nadoliciial, Kovarde- di6 Anlun gosp. savjetnik,
nic Mira, Parelic Mafda, vii Stjepan, RouSal Gjur- izvjestiteli.
383
 Gora-Petriaja: Pavlek Josip rijan Cosp. pristav, pomoi Drn'5: Barbii Mate gosp. udi- Jastrebarsko: Koro.!ec ing. Jo-
liosp. sayjletnik, izviesliteli. nik, VeSnik Jakob, vjnogra-
t eli.
Hum-Mostar: Nepopunieno. dar, pomotnik, s i p E o s- p , D r i s t a v
Dubrovnik: Aleksii Izidor vi- Kulotig: Stisic Nikota gosp.
Krbava ir Psat-Biha6: Muje-
nogradr, Londarii Sime vin. ucl t e t J ,
zinovi6 rin.S. Mahmud gosp.
KOTARSKE OBLASTI voi. vieZbenik. Karlovac: ZameEnik irg. Ju-
v. pristav, izviestitelj.
DuSo Selo; Krnic Zvonimjr ral gosp. savjetni, Ljubano-
Laiva i GlaZ-Travnik: Nepopu- Bania LuLa: HadZiomerspahii
n jeno. dosp. viSi pristav, vic Mi,lorad Co,sD.uiiteli.
in{. Riza gosp. vir5i pr;stav, Dwi Strelei Vladimir Sosp.
Livac i Zapdlje-Nova Gradi3ka: Kladanj: Nepopunieno.
Jovii Ladislav gosp. udit. uditelj vieZbenik.
Sudarevii in€. Stiepa! gosp. vjeZbenik- Klanjec: Cinpersak Jeronim
Diakovor Stefek ing. Dra{utin go'sp. u6itel,j.
nadz. izYjest., Slami6 1\{;haj- Bihair Nepopuojeno gosp. pristav, KneZevi6 MjSo
l o ! i o , s p .u d r i t . . v j e Z b e n i k , p o - Bileie; Nepopunjeno. Kljudr Stogov inp. Arhip So,sp.
moinik. Posp. udiielj. viii pristav.
Bieliina; Serdarevii in$. Izet Djurd,jlevac: Koniar in{. I-adi-
Modrui-Ofulin: Grloci Milan Knin; Peridi6 inp. Ivo fosp.
Sosp. vjeZbenik, slav gosp, pristav, Krnic ,
gosp. savietnik, izvjestite,lj. Bjelovar: Kurdjumov ing. Ivan vlezDenrE.
Mij,o gosp. uditeli, Kuku-
Pliva i Rama-Jajcer Nepopu- gosp. v, prisl.av, Matijevii K o n j i c : eeivan eazim u€ovor-
rii Ivan {osp. u6itelii.
n ,e n o , Gjuro gosp. udit. vj'eZbenik. ni sluZbenik.
Foda: Diakonov inS. Aleksan-
Pokupj,e-Karlovau Zgaga ing. Bos. Dubica; Nepopunjeno. Koprivnica: RadiEevi6 Martin
der, nadniEar.
Miros av So,s,p,savjetn,;k, iz- Bos. Gradi5ka: Kuiin in{. Ni- liosp. savletnik.
Fojnica: Nonkovid Bruno gosp.
viestiteljr. kola {osp. vieZbenik. ,uditeli. K o r e n i c a : N e p opunieno,
Posavie-Brod n/S.r Slapn,idar Bos. Novi: Mniiskii inS. Boris G a c k o : N e-p o p u n i e n o , Kotor Varo5i Ekie ing. Safet
ing. Jure giosp. savjetnik, gosp. viSi pristay. gfosp. vfeZbenik.
Garelnica: Pevec ind. Ivu
izvjesl.iteli, Vorel Branko Brdko: HuzbaS.ii in€. Abdulah gosp. vi,eZbenik. Kralievicar Mataoii Maie {osp.
gosp. uait. vjeZbenik, po- {osp. vieZbenik. Glamodr Nepopuojeno.
mo6nik. Brinjer Struniak Velimir gosp. Glina:, Tomac ing. Mato Eosp. Xrlf,"'ii' Cttos"t Ivau gosp.
I'rigorje-Zageb: Salai ing. uditelj. v )e z D e t r t k . uditelj.
Fran (osp, savjetnik, izvje- Brod na Savi: Bliaia ing. Ni- Cospii: Stopi.dAnte {osp. udi- KniZevcir KobaSevi Stiepau
stitelj, Krstid ,in€, Je.lica ko'la gosp. pristav, Brumen teli, vieibenik. go,sp. savjetnik, Molau Vin-
gosp. nadzornik, pomoinik. Duian fosp. vjZbenik. Gradac: Nepopunieno. ko gosp. udit. vieZbeni,k.
Sana i Luka-Bania Luka: Jcd- Bugoino, Nepopunjeno.. Gradadac: Seldi6 Suleiman Krupar Nepopunjeno.
'lidka iag. Hu{o So,sp. savjet- Cazin: I{idzir6 ing, Midhat gosp. uditeliL Kupres: SimoniC Franjo ugo-
tni,k, izvjestiteli, Biianii Ma- gosp. vjeZbenik. Graianica: Toromanovii Su- vorni sluZbenik.
riian [osp. uditelj, pomoi- Crikvenica; Zoni6ii iaf. Sve- leiman forsp. uditeli. Kuiina: Kos Ivan gosp. udi-
nik, Kirali Alfons {osp. udit. tozar go,sp. vieZbenik. Grahovo: Nepoounieno, teli, Ku5trebe Itan nidoidu..
vjei.berik, pomoinik. Cainide: Nepopunieno. Crub:ino polie:-Eiben in€. Vie- Livno: Nepopmieno.
Usora i Soli-Tuzla: Zupan6ii Cakovac: Nepopunieno. koslav gosp. vieZbenik. Ludbreg: RuZidka inA. Vladi-
nig. Tomis.lav {osp. saviet- eap):jiina: Nepopunj'eno. Hrv. Karlovci: Ivuek Mirko mir gosp. viSi pristav.
nik, ,;zvjestitell, Celan Ante Cazmai Jer5e 'ing. Ladislav gosp. uEitelll vieZbenil<. LiubuSki: Kuri Franio gosp.
gosp. uiitelj-pomoinik. go,sp. pristav. Hrv. Kostaiuica: Ko.lak Mili- udit elj.
Vinodol i Podgor.ie-Seni: Mo- Daruvar: ZmiSa Nikola gosp. v o i g o s p . u d i t e l 'iS
. tosii Maflai: Koruga ing. BoZi'dar
dm inS, Ednund go,sp. pri- uEiteli, Meiov5ek Benedikt Hrv. Mitiov;ca: iug. gosp. vjeZbenik.
stav, izvjestitelj. viaograilar. Liudevit dosp. pristav. Pa- Makarska; Carii irp. DuSan
Vrhbosna-Sarajevo: Biser ing. Deln;ce: Horvat Viktor {osp. raker inf. Romau Aosp, viei- go'sp. vi3i pristav, Drpii Ivan
Uzeir fosp. savjetnik, izviJ- uditelj. benik- Eosp. u a i t e l i .
stitetrj, Babii Stevan {osp. Derventa: Karmanski in$. !a- Hvarr Maradi6 in$. Niko,la MetkoviC; Gabrii Kazimir liosp.
saviietP'i[, PoPovi6 inS. Ra- siliie posp. viSi pristav. tiosp. pri,staM,. Lerota Mate uctlell.
doslav i UdZvarlii Dr. Salih Doboi: Musa Mile gosp. uii- dodinowik. Mo,star: LemeSi6 ing. Lino
gosp. nadzornici. JIokr,Saroievii ing. Malo gosp.
teli. Sosp. pristav.
Vuka-Vukovar: Lebherz ing. Donja Stubica: ialdarevii Dra- vtezDenlk. Naiice: Ivehovi6 inf. Zvonimir
Rudolf {osp. savietnik, izvje- Imotski r Jelavi6 inLC, Ante
futin Sosp. uditelj. fospodarski vieZbenik.
stiteli. Donji. Miholjac: Oavlek ;nS. €osp. viSi pristav. Neves;niel Nepopuieno.
Zagorje - Va,raZdin: Herakovii Ivan Eosp. viSi pristav, Gr- Irig: Novak V,nko vino{radar. Nova Gradi!ki: brsii inf. Jc-
inS, Vladimir {osp. savietnik, lvanec: Slavii in{. Tmi.slav sip Eosp. savietnik.
loci Ivan gosp. uiit. vieZbe-
izviestiteli, Spicin inp. Vale- nik. {osp. savietnik. Novi Marol: Leii6 Vladimir
- Jajce: Nepopunjeno.
l Sosp. uditelj.
: rs+
j J6J
Novi Vinodo{: Maridi6
Ivan Aosp. vieibenik.
Novska:-Bogdanov ing. Leonid
Sosp. vi5i pristav.
Ogulin: Markovii ing. Josip
gosp. vjreZbenik.
OmiS: Vilidri.i Rudolf
viSi pristav.
Osiek: Den5,ii ,in€. BoZi'dar
gosp. vjeibenik, Brinzejr ing.
Miljenko posp. vjeZbenik.
Otodacr
Jugo in6. BoEdan
!iosp. pristav.
Pakracr Simii in€.
Stjepan
Sosp. vieZbenik.
Peru5ii Neporpun,feno.
Petrinja: Grohovac ing. Stoian
Sosp. pristav.
Petrovac: Nepopunieno.
Pisarovina: Svigir Franio gosp.
sa{iretnik.
PosuSie: Perovii ing, Vlad,imir
liosp. nadzoroik.
Podr. Slat;na:
Prelec
Martin {osp. vieZbeni}.
Poiega: ChromedeJ< ing. Jan
Eosp. savjetni.k, Marl.indii
Dra{utin
Sosp. vieZbenik.
Prefrada: Zi€rovi6 ,ing. Nikola
gosp. vi5i prislav.
PreloS: Nepopunjeno,
Pr;edor: Filipec Zlatko fosp.
uditelj,
Pnjavor: Rav5l Ivan gosp.
uditelj.
Prozorl Nepopunjeno.
Ravno: Urbanc Franjo u$ovor-
ni sluZbenift.
Ro6iatica: Kreso Reroiia, vi-
nogr. vo6ar. vieZbenik.
Ruma: Reiafetrd Nikolaus ugo-
vorni sluibeqik,
Samobor: JunaEho ind. Jurai
6losp. savjetnik.
Sql.Lf, Mostr: Zvirb,lis
- Vikior Sosp. viSi pristav.
Saraiev,o;Spaho Mustafa Sosp.
ucilerr,
Senj; Pavlov'i
Franjo gosp.
uEitel,! vie2benik.
Sini: Babaja ing. Slavomjr
gosp. pristav, BoEi6 Ivan
Sosp. uditeli.
S;sak: Miheliii inp. Branko,
gosp, vjeZbenik.
386
ing. Slunjr Meknii Stjepan go,sp. Zagreb: TopliEan ing. Josiip
Stojanovii ing. lvlato, Jane-
uditeli vieZben.ik. go,sp. sanrjetnik, SimonEi6
kovii ind. Giuro.
Srebrenica: Ibrahim Midhat Franio gosp. uditeli. Gospodrrski uditeli: KoiieviC
ugovomi s uZbenik. Zemun: Pet'inovi6 ind. Vladi-
lvo,, !io,sp. uiitelii vieibeni-
Stara Pazova: derneld iod. mir gosp. vjelbenik.
ci: SaSek Dragutin i Cimer-
^ S t i e p a n _ l_i o s p . v j , e 2 b e n i k . Zenicat Prepelj Antun {osp man Martin.
gosp. stolac: NeDoDunieno. uclletl. Vinogradari: Hatvalii Lovro,
Supetar: Giimm'Andrija gosp. Zlalart KiS ic{. Vjekoslav Kohout Veieslav i Hoisak
gosp. nadzoraik,
pavlekov;d . Janko.
s"]"iii'n z"tto", Zvornik: Dervi5he(ovi,i Rif at,
Raiunarsko i manipulativn^
Marijan {osp. uditelj.
Sosp. udiieli vleZbenik. osoblie: Zivoder Joiip nad-
Sid: Samialovi6 in€. Marko Zelp{6e: Sleta Gligoriie go,sp. oficiial. Horvat Stjepin oii-
So,sp. vjeZbenik. u di t e l j .
ciial, Jako Zlata, Mrniau-
TesJii: Sadikovii in€, Zupania: Huber ing. Boiic.lar
- Ene,s dii Mariia. Ros,enber€ Mir-
gosp. vieZbenik. {o'sp. vieZbeniik.
--ko m a n i p u l a l i vni vieilenici.
T e S a n j : N e-pgorpl du:n i e n o . Ugovomi sluZbenici.: Starec
Tomislav KOTARSKE IZPO-
Sanseovii Stanko i Ledek ing.
Srecko {o,sp. uEiteli. STAVE 1qq.
v lngo.
T o p u s f t _ o :F o r u b i i P e t a r g o s p . Bos. Brod; Drozdovii ing,
u6,itelj vieZbenik.. Veieslav {osp, nadzornik. DRZAVNA NIZA
Travnirk
avnlk: Nepopunieno, B o s . K o s t a i n i . c a : M n i n s k , , . ii n f . GOSPODARSKA SKOLA
'ebinje: Serifovi6
Trebinje Boris gosp. vi!i pristav. BANJA LUKA
inE. Serif
gosp. pristay. Bos, Samac: Todorovi.i Savo Upraviteli:
ZulLi ing. Mi,hojlo
in€. gosp. uditelj.
Udbina: Klus lvan {o,sp. uEi- {ospodarski pristav.
rerJ vrezbentk. Donji Valruf: Nepopunieno. Nastavnici: Rolich ing. Jo.ip
Drvar: Nepopunieno.
V a l p o , v o ; . R o $ o zi n g . I v a n g o s p . {o"podars,ki pr:slav. Moi -
CoraZda: Toromanovii Husnr-
v l e zo e n tk , nii Ante goioodarski uir-
ia, dodinovnik. te1j. Kaludier Marko vino-
VaraZdin; Cuculi,i Vikto.r gosp, Cornji Valiuf: Nepopunieno. gradar, Brumen Dra{utin
savietuik,
savietnik, Bogunovii
Bofunovi6 Bran- Kalinovk: Nepopunjeno. gosp. uditeli vieZbenik.
k o Sosp.
ko A o s p . udiiteli
u d i t e l i v;eZben,!k.
vie)l Kozarac: Nepo,piunieno.
Manipula'tivno osoblie: Bairak-
rrcar-Vahuf
v arcar- v akut Ku,lenovi6 i6 Ibra
Ibr Kulen Vakuf: Nepopunieno.
him gosp. uiiteli v,ie2benik. {arevii Tahir oficiial i Da-
OdZak:.. KuliS Ni.lrola go.p. b u l h a m i i M u h a m e d d o E ' n o r-
Velika Gorica: Barbii inf. Mi- uclIell.
nik.
io llosp. plistav. Pag: Nepoounieno.
Vinkovci: Ravnikar ing. Stje- Praia: Nepopunieno. DrZavna niia fospodarslra
pan liosp. savjetnik, Mri- Trnovo: NLpLpunieno 3kola Butmir-IlidZa
storovii ing. DraSutin fosp. Ulog: Nepopunieno. Upraviteli,: NikSii in{. Sabdu
pristav, Belandi6 Juraj vin. VareS: Nepopunieno,
lah Eosp. nadzornik.
vori. vieZbenik. Vel. KIadu!i; Nepopunieno. Nas[avnik: Koietko,r ind, Ni-
Viroviti.catr Diimer iinli. Ivan Z a v i d , o v(i t N e p o p u n i e n o , '
go,sp, viSi prristav, Ncvaiek kola Aosp. viii oristav.
DRZAVNA SREDNJA Radunarsko i pomoino os0.
Zvonko do'sp. uditcli.
GOSPODARSKA SKOLA b'liie: Saravanjl Zarko,. .l1u-
Visoko: Peiegrini'Sij.epan lovii
go,sp. oditeli vieZbenik. KRIZEVCI Husnii.a radunarski
ia€.
Upravite,lj: Vitolovii vieZb-enici, Sap,ina Franjo
Vi'!egradr Sarii Mustafa, nad- in€. Vik- nadoficiial, Kaseli Sliepan
nidar. tor Eosp. nadzornik.
Prclesori: Stefanii Krajinovii Ziiah doeinovni-
Vlasenicar Sa kii Ari,f ugo- Dr. ing.
Ivo, Bre[e5 ingi. DraAutin, ci.
govomi sluZbenri,k.
Vo'ini6: Nepopunieno. JaSar -Branko, PrihodLo ing. DRZAVNA NIZA
Vrbovsko: Resanovi'6 Ilija Ivan. Peru3ko Ante, Zida- GOSPODARSKA SKOLA
gosp. udite!i. ri6 inS. Viekoslav, Griinwald POZEGA
Vukovar: Dekanovii in€. An- ing. Mlailin. Upravil.elj: Magdii ing. Vje.
tun gos'p. vidi pristav, Vin- Go_sp. vf eZbenici: Babi,i ing. koslav gospodarskl saviet-
kovii Ivan €osp. uditelir, Jakov, Mundweil ing. Josip, nik.
387
Gospodarshi piistavi: Bogda DrZ.
seliaEka Driavna seliaika Eospodarska DRZAVNA NIZA GOSPODAR-
Sospodarska iLola Zadretie
in!i. A0tun i Felia in€. Mir- Skola Ilok SKA SKOLA POZEGA
ko, Upravitali: Horvat Dr. Branko UpravitelLi: Mafdi'C ind. Vle-
Upraviteli: Rek ing. Vladimir koslav liospodarski sav/etnik.
Gospodarski uditeljr Radii Pe- gospodtrski saviretni,k,
{os,p. viSi pristav. Gospodarski pnistavi: Bogdan
tar i Majreti6 Josip. Selota ing. Josip i DoSen Rumora iog, Liubomir gosp.
Vinoliradari: Sebalja Mato, pristav, Horvat Miio gosp. inf. Antun i Felia inf. Mir-
ing. Ivau gosp. pristavi,
Perkovii Petar I Po ianac udiL. vieZb., Stmkus Miio i &o.
Jostiah Mirko gosp. uditeli, Gospodarski uditelii: Ra&ii Pe-
Fraaio. Hrvoii Dragutin {iosp. udit. Serec Julije, v;noCradari,
Radunirsko i pomo6no osoblie: IvliSdin Anka i eandrl Ivau, tar i, Maieti6 Josip.
vjeZbenik, Mandarid Luka Vinogradui:
Zidovec Lula i Hrbi6 Ivan vin. voiar. vjeZbenici, Serec Sebalja Mato,
o{iciial. Dokozii Mladenko Perkovi'6 Petar i Polianac
ofici,ilali, Plovani6 Ivan ma- vinograd. voiar. vieZbeoik. Lj.erka, raduarski, vieibe-
niputrativni vjieZbenik, Nova- nrK. r rm10.
kovi6 Frmjo, Pmmq Jo- Antoli Martin, maaipulativ- Radunarsko ,i pomodno osoblie:
Dri.selia6la gospodarska
sip i PerkoviC Jo.sip dodi- ni vjeZbeaik. Zidovec Luk-a i Hrbi6 Ivan
Skola Knln-Glavica
uovaici. oliciial,i, PlovaniC Ivao ma-
Upravitelil BuZdon ,iaS. Vye- nipulativai vjeZbenih, Nova-
Driavna gospodcsko-ku6ansLa
DRZ. SELJACKA koslav gosp. savjeinik, kovi6 Frmio, Pummer Josip
Pranii,C Jure doiinovnik. Skola Bania Luka
GOSPODARSKA SKOLA 'inp. i Perko'vli6 Jo,sip dodinor{-
Upravitelj: Zulj Mihajlo nici.
BIELJINA
DrZ. seliadka gospodarska upr. drZ. seljad. go.sp.5ko-
V. s. upravitelia; Serdarevid Skola Maflal le Baria Luka, DRZAVNA SELJAEKA
ing, Izet ho,t, go,sp. izviesti- Upravitelj,: Bielj,aiev iq€. Vrik- GOSPODARSKA SKOLA
telj. Driavna Sospodarsko-ku6ilska BIELJINA
tor lloslp. viSi pristav,
Ivlaipulativoo i pomoino oso- RoZii Franio vinograd. voiar. Skola Novl Vinodol
blie: Hasmovi6 Mehitrin i V. s. upravitelj: Serdarevii
vieZbenik. Upraviteljl: Teli5mu Dmica dnf. Izet ko,t. Sosp. izvie-
Elendi6 Kasin Danipulativ- udi'taliica Skole za domaiice.
ni vieZbenici, Sel,imovid Hil- stiteli.
DrZavna seliadka gospodarska Manipulatimo i pomoino oso-
miia dodiaovnik. DrZavna
ikola Petrinia fospodarsko-Lu6mska blie: Hasmovi.i Mehdih i
DrI. seliaEko Xiospoduska ikola Sinl Efendid Kasim manipulativ-
Upravitelj: Sefulia ind. Eduard
Skola Bos.. Dubica Posedel ing. Jo,sip gosp. Upravitelj; Pavelii Gabrijela, ni vjeZbenici, Selimovii [:tri,l-
Nepopunjeao. gosp. savietnik, udit. ikola za donaiice. mila dodiaovnik,
vieZbenik, RadovanEri6 ing. eikara Magdalena, udit, Sko-
la za 'doma6ice. DrZavna seliaEka fospodarska
Dri. seliaEka gospodarska Fabijan, Sospodarski vieZbe-
Skola Bos. Dubica
5kola Bos, Krupa nik, Miloievii Spiro ofici-
Driavno dobro Boiiakovina Nepopun,ieao.
Nepopunieno. ial, Jure5id Anriia doEinov-
nik. Upravi'leli: Kolar Slavko, So- Driavna' seliadla fospodarska
DrZ, sellaEka fospodaska Skola Bos, Krupa
spodarski savietnik, Jardas
Skola Cazin Driavna seliaika Eospodsrska inS. Franio i Tucakov!6 iu$. Nepopunieao.
Ne opunjeno. Skolg Teiui Bogdan gosp. pri,stavi, Hor-
V. s. upravotelja: Viher inS.
Driavna seliaEka gospodarska
vatin in1i, Dragutin, Zubac
Dri. seliaEka gospodarska Cvietho go,sp. vjeZbenrik. Skola Cazir
ing. Zvonimh ri MilunoviC
Skola Derventa Nepopuoieno,
EminaE;,( Jusuf via. voiar. iaf, Milica {ospo.ilarski, vie-
Upravitelj; Kikii-Petrovi6 in€. vieZbeaik, Salkidevii Kasim Zbetici. . - Smeilal Josip .' DrZavna seUaika gospodarska
Mato gosp. aadzornik, Pe- uliovorni sluZbaik. Karlovi6 Petar, gospodaiski Skola Dervenla
tru5ii Josip oficiial i Smi- uditelji, Jenfi6 Jakob vino-
Upravitell: Kikii-PetroviC in€.
dllac GeorSile doditovnik, DrZawa seliaEka gospodarska gradar, Londari( Sime vino-
gradar. yodar. Mato liosp. nadzornik,
Shola Tuzla vieZbenik,
DrZ. seliaika gospodarska Petruiric Josip oficijal i
Upraviteli: ZrpatEil in€. To- Smqjikal ,Mariia- rad. pomo6,-
ikola Gospid, Smordilac Geor€iie dodinov-
mislav Zupski gosp. izviestitelj. kniifovodja, Ozmec
mec Loryro
Loryro nik,
V. s. u,pravitelie: Stajoinger Drade in€.
ing. go,sp.
DZemal go,sp nadolisiia,l-raEunovo,ilia, Ja-
ing. Ivan gosp, vflleZbenik; vieZbenik. Didovid Ivan gosp.
vieZbenik, doso kob
kob St1'epaa
St1',epaa oiiciial,
oficiial, Lah Driavla seliaika fospodarska
Markovid ing. Ivka gosp. uuditeli.
6tiet el i l. j , K
q Riickert
iickert Teodor
Ieodor vvin.
rn. !gE. Rado, Jakob Stiepan i SLola Gosoi6
-
vjeZben'ik,'Sakard Stjepan vo,6. vieZbenik, Mulie Ab- Horvat inf. Elza ugovorni V. s. upravil.elj: Stalmirger
oiicijal. dulah dodinovnik. dinowici. ing. Ivan dosp. v11'eZbenik,

388 38e
 ,Markovii inS. Ivka gosp. v,e-
Zbenik, Sakad Stjepan oli-
c ij al.
Driavla seljaika
Sospodarska
ikola Ilok
Upravil.elj; Rek ing. Vladrnrir
!osp, vi5i pristav.
Segota ing. Josip i DoSen
ing. gosp. pristavi, Jostiak
Mirko So"p. ui:telj, Hrvojc
DraSutin gosp. udrit, vjeZbe-
nik, Mandarii Luka oficijal,
Dokozi,i Mladenko vino{rad.
vodar. vjeibenik.
Driavua selia6ka {ospodarska
Skola Knin-Glavica
Upravitelj: Buldon inS. Vieko-
slav glosp. savietnik.
PranjiC Jure dodinovnik,
Driavna seliaika gospoduska
Skola Maglai
Upravitalji: Bjeljajev ing. Vik-
tor gosp. viii pristav.
Driavno dobro Livno
V. s. upravitelja:
Ilija vino{radar.
DrZavno dobro Modri6a
V. s. upravitelja: Iviiii in$.
Josip giosp. pristav,
go'sp.
ZnidarSi6 inf, Marija
prislav, Kunce ing. Mil'voj
gosp. vje2beojk, Pribilovii
Zdenka [osp. udit. vjeZbe-
nih, Smoljanac Gjuro nad-
oiicijal, Baldigara Josip vin.
vo,iar. vjeZbenik.
D r Z a v n od o b t o N o v i
Upravitelj: Barlovii inS. Fran
1iosp. savjetnik.
Dondevii inS. Zorislav giosp.
vjeZbenik, Rondevii Jerko
gosp. uiitelj vjeZbenik, Kna-
telj Jos'ip vinoSradar, Buzi-
nac Stjlepan, KriZan ec Mato
i Janodii Niko.la dddinov-
nici,
390
Driavno dobro T opolovac
Upraviielj: Soitarii ing. Ivau
gosp. savjetnik.
,i\tladenii inS, Mirko,, Iiliak
rng. Nikola gosp. vjezoenici.
- ,Ei6 in€. Ni,kola i Koli6 ind.
FereSa Vladimir,i Kegr
Franjo gosp. u6itelli.
Cazdic Pavac gosp. uiil.elj
vjeZbenik, - Leib
Stjepan
racqarski vjezbenik, S[ioa-
nac Stjepan, Smai.i Mite,
d od i n o v n i q i ,
D r Z a v n od o b r o V e l o t o
V.. s. _upravitelja: Proskura ,n€,
Aleksander nadnidar-
Driavno dobro Zdenci i Nelin
dvor Orahovica
Upravitelj: Prohaska in$. Llu-
devit !losp. savjetnik.
KlapSic inS. lvan, Madjaric
rinf. Zvonitnir, Zlo5,ilo in€.
Miljenko i Sutarii rng. [)rr
ko go,sp. vjeZbenici. -- Gc-
voruiii Ivan, Kovaiii Beri-
slav,
Kovadii Dradutin I
Hrndevii Ivan fosp. ud;telji
Skodibu5ii vt ezDenlql.
PodrZavlieno dobro Donii
ltliholiac
Upravitelj: Habekovii
lvlirko go'sp. pristav.
PadoS Josip vinofradar.
PodrZavlieno dobro
Jalkoves-VaraZdin
Up_raviteljr Bartolo,vii ing.
Teodor gosp. viSi pnistav.
Podriavlieno dobro
Dvori
Vukosavlievica
V. s, urpraviteljai Zstovec.'\-
Rudoli gosp. vjeZbenik,
Hranuelli Rorko Sosp. uditelj.
Podriavlieno dobro Dali
Upraviteli: Visak irg, Valen-
tin, {ospodarski savietnik.
Palddi Josip dod.;novnik.
Driavna fospodaska pokusna raieZbenik, - De{en Ivanka,
i nadzorna postaia Osiek Pintar Gabrijela i Tudiman
Upravitelj: Novotny Vilim Ante oliciiali. - Liiw Dra-
!osp. sovietnik. !iica manip, vi.eZbenik
Kori6 Dr. ,inS. Mirko, Lu- Ivauec Drigutin dodinovnik.
- Zechner Dr. Ludvio i
Zlatko, pospodarski savjetui- Obajdin Ivau ugovorni sIuZ-
ci,-Groman ing. Ena Sosp. D enrcl -
visi pristav, KriZanii ,inA.
Driavna gospodarska pokustra
Anastaziia, Patarii6 ;ng. An-
postaiaZemu;
drija i JamSek ing. Svetka,
glo'sp. vjeibenici. - Cvieti- V.^ s. upravitelia: Muk ing.
danin Nikola raE. prijtav, Uragutin {osp. vje2benik.
KoSek Zdenka oficij;1, Se- Levakovii Antun vinogradar.
kulii Martin vin. voiar. vie-
DrZavna vinarska postaia
2benik i Cuth Hedviga ma-
Brod na Savi
nip, vieZbenik.
Upravitelj; N,ikolii ing. Milan
Driavna gospodarska poliuiDa gosp. visi pristav.
Knez inS. Jelena €osp, vie-
i nadzorna poslaia Saraievo
2benik, Pavlek Frin;o rie.
Upravitelj: Strelec inS. Petar
p_o1oi. knjigovodja, Sivrii
liosp. visi pristav, Milica manip. vieiben;k,
Allier ing. Bruno i Vudinii
!gS. Jefto So,sp. prislavi, - Driavna
Kurlagii ing. Mehmed i Vae- vinarsha postaia
Z agt eb
lav in{. Vladislav {osp. rje-
Zbenlci, - Jer{ovi6 Aure!:- Upravitelir Krali
in(. Rucloll
ia tehn. labormt vjeZbenik, gospodarski savietnik.
HadZimahmutovii Razija po- Kalju2nii inS. Grigorije, Per-
moini perov. vieZbeni,k, Gi- soglio irg. Ferdiuand i Breus
ljeul4 Elza manip. vjeZbenil<. .:ng. Ivan Aosp, vi!i prista-
v i . _- B e k a r i n S , Z o r k o g o s p .
Driavna gospodarska Doliusila pristav. - Peretii inA. Ma-
i nadzorna postata Zagreb rija, Tade,ievii inA. Vinko r
ing. Sudevii ing. OIgJ gospodar-
Upravitelj: Mohadeft Dr, Mar-
ski vjeZbenici. - Cuiandii
ko, Sospodarski savietnrk.
VjekosJav ol;cilal.
Operman prof. Franio. Ko-
vaievii Dr, Zeliko, Krnii
DrZavna pastuharna
io{. Mijo,, giosp. savietnici.
-,Miler Kutievo
i n { . S t e l a n i i a -E o s p .
Upr.avitelj,t Wo If Ril<ard gosp. ,
nadzornik, Panian ing. Ml- .
vls1 prlStav,
lan gosp. vi6i prista;. Ka-
Mete5
vii in€. Liudevit, Balo.Sii . N i k o- l a , S - o s p . u E i t e l j
Matiia i Plav3ii ing. v,ezoenrk. Vukovii ing.
i"g,
Oliva {osp, pristavi. - Ar- Anre nadnidar. Koppr'-
danin inf. Blanka, Kani ir{. Mirko nanip. vie2benik.
Dorol.eia, Zajec ing. ViL Lo- Sesl.anjPerii Stjepan, Tkal-
rija, Mastnak inf. AIeoka, aec M;io, Priiateli Josjp r
Strunja .in!. AniJa, Havoii Vinko doainovnici.
Clozig
i n S . N a d a , K r i v a E i i i o -Vera,
p. Vi-
lin, Korenii proI. Driavna konioSoistvena
Ostoid ind. Nada-i Peric ;ng. p o s t a i aK r u S e d o l
Ade,la, {ospodarski yie|be- Upraviteli: Herceg Vikto.r udo-
nici. - Krnii Mariia radun, vomi sluZbenik.
391
 Bukaiko Giluro radunarski Driavna postaia za primienieno Driavni razsadnik Gornii DrZavni razsadnik Novigrad
vjeibenik. - Markovi6 Mi- iivinoznustvo ZaSreb Hruievac Podravski
lutio maip, vleZbeniL. Upravitelj; Vesenjak JosiP $o-
Upravitelj: Plandii proi. Josip Upravitelj: SoS Nikola vino-
spoalarski ud,itelj.
Driavna koniogoistvena Maitrovii Antun struini udi- dradar.
Erlavec Ivan vin. voiar. vje- Bukvi€ Ivan vino{radar.
postaia Lipik telj. - Stanii prof. Draliica
i Moderdio ing. Gjurgj;ca, ibenik.
Upraviteljr Brandt in{. Ivm gosp. vieZbenici, - DrZavni razsadnik Oraiie
Novosel
So,sp. viSi pristav. Cvieta raiunarski knidgovo- DrZavni razsadnik Hrv" Upraviteljr Huber in!. BoZidar
Lohman Frujo veter. vi5i dia. Karlovcl Iosp. vjeibenik.
pristav. - Bajer in[. Rober!
Upraviteli: BoSnjakovii St'je-
fosp, vieZbenik. - Simato- Driavna srediSnia peradarska
Driavni razsadnik Ostroiac
v;i Mirko raduo. pristav, - pan fospodarski uditeli.
p o s t a i aV r a b i e Nepopunjeno.
Sodes i, Marodevii Ankica
mmip. vjeZbenici. - Sedii V. s. upravitelia: KrivoSii inS. DrZavnl razsadnik Irig
Driavni razsadnik Pakrac
Adem i MeStrovii F r a nj o , Marijao gosp. vjeZbenik. Upiavite l: Novak Viako vino- Upravite'l! Pez,ii Mariiau vino-
dodinovnici, {radar. gradar.
Driavni razsadnik Biha6 Jozi Petar vin, voiar. vje-
Driavna Leakovi1. Stjepan vin. vo,6ar,
konio{oislvua Zbenik,
poslaia Novigrad na Dobri Upraviteli; Omanovi6 Ra5id, vleZbenik, Del Maschio Bo-
vin. voi, vjeZben,ik. romeja radunarski, Yiezbenik
Upravitelj: Berkovii ing. Stje- Driavni razsadnik LiubuSki i RoZankovi6 Nikola dodi-
pan Eosp. viSi pristav. Driavni razsadnik Bieliina novnik.
Mar! Rudolf gosp, uditclj Upravitelj; Posteujak SiiePan,
vieZbenik. Sestanj-Perii Nepopunieno. {osp. ud,iieli. Driavni razsadnik Plieiivica
Ivan, Buturajac Jml<o i ASen- -A,lad Luka vinoliradar.
Driavni rusadaik Bos, Upravitelj: JeZii Milan vino-
hrener Ivan do€iaovnici- Metkovid gradar.
Gradiika Driavni rzsadnik
DrZavna koniogoistvena Marko $osP. Obajldin Janko vio, voiar.
Up'ravitelir Srbii BLai gosp. Upravitelj: Luetii
p o s t a i aS a r a i e v o vjeibenik,
udiielj vjeZbenik. uditeli.
Upravitelj; Hrasnica ind. Fah- Driavni razsadnik Priedor
rudin €osp, vi3i pristav. DrZavni razsadnik Brod na Driavni razsadnik lllostar
,Sarii in{. DZevad gospodarski Upravitelj: Filipec Zlatko gosp.
Savi
vieibenik. - Pavica Abdu- Upraviteli: MrSii Cvjetan, {o- uditelj.
Jatif akcesista. Laznik Upraviteljr Pezii Vilko, fospo- loodarski uditetrj.
Viekoslav manip, vleZbenik. darski uditelj. Om6ikus Cedomir I Ba0ino' DrZavni razsadnik Prozor
- eaiii Hamdija dod;novnjk. vii Svetozar !osP. uditelli, V. s. upravitelja: DerviSbe{o-
DrZavni B u g o i n o Stmdii Vicko a6ip, vleZbe-
.rasadnik vii Ibrahim dod'inovnik.
Driavna sloEarska postaia r\ epopunl eno. nik, MustaPii BoZo i Pravi-
Gacko ca Dudau dodinovnici" Driavni razsadnik Tomislav
Driavni razsadnik Crikvenica grad
V. s. upraviielia: Tanovli Driavni razsadnik Mu6
Omer upovomi sluZbeaik. Upravifell: Ferkovii Draputin Upraviteljr Sanseovii Sreiko
Dizdarevi6 Veliia dodinovnik. uinoSradar. Upraviteli: Milii Aalm gosP.
{ospodarski uditelj.
savjetnik.
DrZavna stoEarska postaia DrZavni razsadnik CibaEa Driavni razsadnik Varcar-
Gomirie Driavni razsadnik Nevesinie
Upraviteli: -enii Aate gospo- Vakul
Nepopuaieno. darski uEitelj, Nepopunjeno. Uprav.itelj: Kuleuovii Ibrahim
DrZavna stoEarska postaia go'sp. uditelj vjeibenik.
Driavni razsadnik Foinica Driavni razsadnik Novi
Gospi6
Vinodolski Driavni razsadnik Visoko
V, s. upravitelja: Staimiuger Upravitelj: Sehi6 Hakija gospo-
,in{, Ivm Sosp. vieibeo;k, darski, udi{eli, Upravitelj: Kinkela Mari ja $o- Upravitalj: Pelegriri Stiepan,
soodarski uaiteli'. gosp. uditelf vjeibenlk.
Driavna stodarska postaia DrZavni razsadnik GoradZa Vukovii Mariia viuofradar,
Sokolovac i Polonijo Jos.:p vin. voiar. Driavni razsadnik Vlasenica
Upraviteli: Kuljuh Rasim nad-
Nepopunjeno. ni d ar. v jeZbeni,k. Nepopuuieno.

392 393
Driavni
Nepopunjeno,
razsadnik Vukanovec Driavno nadzornidtvo za
pomorsko ribarsivo Dubtovnik
sADnzAl
DrZavni razsadnik Nadzornik: Benzon UroS co-
Zvornik
spodarski nadzo,rnik.
Upraviteli Azaba{ii Ferid fo- -{lri:ltla
spodars,ki tEtteli vi,eibenik. '
DrZavno nadzorniElvo za Predgovor
Driavni razsadnik 2ep E e ponrorsko ribarslvo Crikveuca
I. IiATAII,STVO
V. s. upravi,teljra: Skoko Ante Nadzornik: l-r
-.Car. Stiepan ugo- Osebine polisko gospodilrske proizvodnje
dodinovnik. vornr sluZbenik- 0
Tri skuPine rastlinil
Bijedi6 Ibrahim dodinovnik. ttu kao uvjet zdravog razvolir
Driavno nadzorniElvo za r;;t;i;;";;.k"iju ti
Driavno ribogoiitiste pomorsko ribarstvo bilja 1
Makarska
O€ulin Sto je PH l0
"Podklek" Nadzorn;k: Jeli.iii in$. Josip ,A.orratlzu usldnovljcnjc fll vriedlrosli
Upraviteli:. Sp,o.lja.1;e
Mirko go- g o s p o d a r s_h i v i e Z b e n i k . z,n,'r.n.ie sltiega i leda u poljodjclslvu
l1
spo'qarsKr uoltelt. l3
13orba protiv suSe 1,1
GOSPODARSKI Steta od suSe 15
DrZavna EINOVNICI
ribo{oistvena postaia
DoPTELJENTZAVODU 2n Pti"Lt u vode za razvitak bilja 11
Dubrovnik VaZnost vode
KOLONIZACIJUZAGREBA 18
Nepopunjeno, Snabdjevanje zemlie vlrgom 19
G a 3 p a r a c . .F r a n i o . g o s p o d a r s k i Mjerenie oborina 2t)
Driavna ribogoistvena poslaia savternrk, Kovadii in{, Stie_ btakle" bitika uzima vlagr 27
Kralievica
_ pan Eiosp.visi pristav. Vrd- Gubljenje vlage 22
Upraviteill: Ktli,anec ing. Vik- ko-vic Alojs, Sokbh6 Juliie i Gibaije vlage u zemlji '. : ,i-: :1
tor gosp. vi,eZbenik. segovii Stiepan €ospodirski Snriedavanje gubljenia- vlage sa Dovl'srne ?5
Prmetno iukovanje vlagom-
uditeliri- 2,,)
Driavna pokusna ribo{oistvena i""O.to'o u llorbi Protiv suSe 2ij
poslaia Opuzen Valienje i drljanje 28
GOSPODARSKI EINOVMCI f<nrianin. okoPivrnje' PmS njc !8
V._ s. - upravitelja: Morovii rinli. DODIELJENI UREDIMA ZA
Dinko go,sp. vieibenik. KOLONIZACIJU fiii"""r; ,ttl"tog gto:* ti tro"ti'proiiv' suie ' 30,
Vitanovi6 Josip strudni vie.
Zbenik-mlilemik. Derventa: Duii lvan Aosp. udr- Gnoiltba bilJa
Omis: Coric ins. iz 1la
l:]t. :- Kolidine hraniva' kojc se Zetvorn izna3irju 3n
Dri. .iz|r3iivanica za tz$oi vJencestav !iosp. nad.ornik. Podnlci o slciskom gnoiu '
- - Osiek; Franii Ferdiuand
Sholikara Mali Ston Stajski gnoi domadih Zivotinj& 3.1
{osp, uditelj i Anto,trii Mla- Govedi gnoj
Upravitertrl: Ganulin Dr. orof.
'pri- den eiosp. udil.eli vieZbenik. Konjski gnoi 3l
Tomo {ospodarshi visi - Hrv, Miirovica: Hausma- Ovdii gnoi
35
srav. niSer Aleksander AosD. udi- Svinjski gnoj
MuZjnii, prof. Radosna gosp. 3tt
telj j Modor Zvonko gosp. Vricdnost slnjskoq qnojn
yt ezDenI.k-
uditeli vieZbenik. Vrieclnost raznih vrsta nirstora' 37
Obskrba tla humusom e9
Ilpotreba stajskog gncia i gnojnice
39
40
GnojiSte 1,0
Spremanje gnoia
EITAJ: Df. M a n d e k i 6 : RATARSTVO Velidina gnojiita i jdme za gnojnicu
11
Gradnja gnoii5ta i jame za gnojnicu
,, BILINOGOJSTVO Potlatci za gradnju gnojiSta 44
,, PSENICA l(ako se izririunl kolilinr cnojJ 44
,, KUKURUZ Kada l reba izvart'ali noj nr orrnicc
q
Sastav raznih Pepela i datla 46
,, PROIZVODNJA I KON_ Srstrv raznih vaznijih gnojiva 47
49
ZERVIRANJE I(RME Gnojnica
50
Ljudske izmetine
,, LUCERNA h2

,rn
Kompost (mieSanac)

394
 3u m*J:ei_pr n_a gcn "o j_i v 9
a iiqpa... .':"1; Str:rna
ulavna u.Ejetna_gnojiva .. ii Iil. VOCARSTVO
. . : : . : . b;J
l.DuSidna VaZnost voiaka i voCa 133
g . F o s f o r n a "--_l-".t4u snojiya' : : : : . . . blj Izbor vrsta i odlika voda kod osnivanja voinjara
umjetna-go"ojivu :::
B. Kaliieva umjetna gnojiva . b7 Toplina i voda I Ol)
. : :, . . aiz
4.Vapnena (kridna)
c.^;ji;; . : : :
Patuljaste ,voike 137
(jB Vodke za trgovadku svrhu
Koliko biljne hTane srdrzavaju pojcdjoir 737
umJct- Oplodnja 138
:: t40
snojiva'. : : . . :
]rni"*,'":5"lti'Tstnih : 3i Vazne upute za voiare
Sadnja voCaka t42
o .^.U,!otreba umjetnih
uJetva
gnojtva kod'polr:ainili us;eva 68 Jesenska i proljetna sadnja 119

Jarovljenje::' oe Razmaci sadnje

{-",1;u'ffi tiji,,j_:,i ;,j ;l

,*::!:",,t"""* Rezanje Zilja
]42

";,,,
"
Jarovtjenie ozime_ pSenice bil"iig
J a r o v n l j e n j ek a , s n i h j r r i h p iS c n i c a . i."ei".
i b t . i l . l rr o *
lt
Rezanje kroBnje
Kopanje j
Sadnja
113
1.11
144
VoCni ocat
,mrovijenje ranlrr'jaritr psenicr' Susenjetrusaxa . . : : : : : : : : : : . . . 146
v rieme sietve ia, : ; : : : . : i?, Sljive za rakiju 146
d;;'T"riii"'il5'J"3l#i:ff
iJ'rfl;il';o"o,i;"n;.iil, IV. VINOGRADAIiSTVO
NeSto o ma tiin jaeima
r a r r o d u g o k l i j e r a z n o slu"our:"nir' : : : : : : I 4t)
t*^,-g;;f.:gg"q\*.'orzoo.t -ieme'-. "-"
;t; Na Sto treba paziti kod nasacla novog vinograda 1tt?
Kotiko. poslotat""r.tiiiii"ilt1""*- i. *ii ro.ruo Koji binbenici utjedu na kakvoCu i mnozinu prirodl 152
r;n. +tr
1 i 9 9 9 1z9ai . s J e t vkuu l l u r n o g . b - .i't.J- .u : - ' . - ' . ". . ". i x Poslovi u vinogradu za vrieme rasta (vegetacije) 154
I g $ i l g : - , ? 1 y , " - - k u r r , ubr inroj as : : : . : . . 7r Okapanje vinograda 155

t""#:t':1."'i'?;#iiii, o.n.n Po demu se zna da je glroZde zrelo .150

*gri+""
Prosjeani sadrZai ."':":n .'uj,'i: ;i
rur,tJi j r n e k i h u l j c v i t i h b i l i r k a
Berba
Gnjedenje (maStenje, muljenje)
loo
l)d
n"S.t"u.iii,zr., srl
Runjenje i1i odstranjivanje ogrozdinc 158
t. potrdbat"r-oi"u' - r;,io"irirr"""u . ., Borba protiv lozi t5:,
Z. Spremanje krrimptra za
. Pf Sumporenje
Deronospore na vinovoj
161
zimn 8?
3. Utrapljivanie Razna sredstva protiv peronospore 162
- a.o.tva'ranj;-t"r;p;; : . : . . . : : : : : ;
suneanica ii
lli suncokret V. VINARSTVO
sJetva ozlme tenlce - 9l
Bunatevske xoitifo " . 97 Kako se dobiva dobro i zdravo vino . I ri5
' Ioo fuvanje vina 166
sladorna repi-'-. ,
Konoplja Vina ne podnose vruiine 166
Dia+oLohia vino
cikorlJ; .:.. loc
Neprevrela vina l6?
PivarskiJeCam..113
rr. LrvADARstvo, 115 Nadolievanje
Sumporenje
badava
vina
1d7
I fi8
; io*ro BrLrE Sttmnnrpnia I'rnrr:r 169
VaZnost siena "os*ioo;r;;
Sredidba.tlac."'"; it"ooi . : : : : : Bi"t;;nd5';i"; .-."." : : : : : : : : : : : : : 160
Pravodobna kolnir : . : : : i}3 Pokus bistrenja, u malom 169

: : : : : : : . . rril
ii,
g^',p!t!;'i. tJziili''jr"J"S,is"":;
uo_tjenje siena
Kako
Kako
se prireduju
se provlda
bistrila
bistrenje u baivl
1.70
77r

J{iji qCt"o d; cl:erb,tuao ,ujlaoo'pu*" . . .. .. .. Upotreba ugljena u podrumarstvu i njego\-o. djelo-

Najtolje.i dobre livadne trave iZZ vanje 172
. '"urliditim n4 Upotreba kalijevog metabisulfita u vinarslvu . . 176
Smiese trava za livaite' i
.dietelina *i ,u
YI. POVREARSTVO I
3 126 I
T rr ai pv relzi al ; -p
; ;a' st inf jia. "t <' " ." ' 127 Odkud potjede nrrie povric
Podatci ,a gra"anJu.loru . : : : : : : : : : : i39
Kuini povrtnjak iill

,y
Obradba tla za povrtnja,k
Povrie koje brzo raste
396
 S t r ftna
Strr,ll
O jagurrl ' ' Kalendar bretlosti stokc 267
o sbiiii-: : : : : : 18? Prehrana svinia zelenom hranon ?60
crveni'iul ra|,.tr;o
: : . :'. .'.'. : : i;i Hranitba svinja zelenom krmom u svinjcu 2'i0
VII. LJEKOVITO
" "*'s"- G l a v n e v r s t e z e l t s t r pk r m c z i t s I i l r , i p ?70
BII,J]I VaZnost zelene krme u prehrani stol{e z',ir
L-ickovito bilj,.. 161" moi. s\Ntko srhirirli Tov svinja 27',)
185 273
v IlesaR Hranivr vrintlrrost k r u m p i r a
187 273
Sirov krumpir '271
VIII. BOI,ESTI I STETNICI NA KULTLTIiNOM BIL,J T, Krumoir zr svinie
ltct_e o( bolesti i Stetnika t91 VaZnost irlj,'nih t,ogria iuliirnc srimt rt prohr'rni
P r s k a n j e v o r l l k l 1 p 1 i . i g { . v i l ln j ( , stoke z iir
. . . : 191 277
l ' . r ' s K a n J ev o c r k r r p o s l i j e c v r t n j o Mrtva vaga stoke .
195 l<rlvu, b)
zitarice . Koliko gospodarskog tlr odptrtla na l)
" ' 197 278
Psenica':::: 197 konja, c) razplodnu krmliu
RaZ..... Potreba stelje I soli 280
2r)3 280
Jedam . 20it Koliko vode trebaju domaic Zivotinic
Zob Zelena krma 280
'Kutr.ruz 205 281
... : ::.. :::: ::: 200 Suha krma
Krumpir Krepka krma 281
20G 2\2
Sladorna rcpl . . t03 Osiguranje stoke
Hmelj 208
Vinova loia, . : 209 X. VETERINAIiSTVO
Votke 283
212 Zdravlje naBih Zivotinja
L ,Iabuha 98,t
212 Kako izgleda zdrava a l<ako bolestnr Zivotinjn,
II. KruSka nrl (vatra, groznicir) 25it
Vruiica
fU.gies-ti-m ir."i"i:r. : : . : : : : : : : 227 280
TV, RazkuZba (Desiniekcija)
Prrnja. ,30 Bolesti konja 287
--;- i.::" r'" :Jt) Bolesti goveda 295
v r. sl,lrva .
Bolesti svlnja 301
VIi.R;dm:.: 231 301
Bolesti ovaca i koza
VIII. Vi5nja 231 302
Bolesti peradi
IX. I,Iuiiliula : 303
Zarazne bolesti
X.Orah ..: 23r 303
Sto su zarazne bolcsli
Xf.Ke;ten'pitomi' : : : : : : . : : : : : 231 Kako mogu bakterije prouzrodili bolest :J0-r
I11. lU jl S tlne . :l0l
O p i s z r r a z n i h b o l e s ti
XIIL Smofve : : 2jl3 1. Bedrenica, 2. Sakagija, 3. Svinjska zi\fi\za. 4.
RazneuBi..-..:' :.1(l Svinjska kuga, 5. Slinavka i Sap, 6. Goverlrr
\-elrrijrtelli,,sij.i . : :'. . : ; : : : : . : . . 9.
2,11 kuga, 7. Tuberkuloza., 8. Sviniski vrbirnlc.
srnllcl dr-ugom Liiju
_l a
r\ilJvrznrla sre.tstva zl uni!tavanje Ospice.(boginje) na or.cama, 10. Pobacivanjc. 11.
l)iljnih bolesti i Kolera Deradi. 12. Zlrazni katar stidnice. 13.
Sfetnika 9l{ 15. Zarazna kljclut
Su5tavac-, 14. Zdrebeiak,
flesinsekcija sadnicr'
:50 Zdrebadi, 16. Bjesnoia, 17. Z^razLa uzetost svi-
IX, STO'ARSTYO nja, 18. Difteriia i boginje pcradi, 19. Rahteri-
jetna bicli griZa piliia i hoholji tilus, 20. Suga,-
Gluvnr n-riela uzgoj. gor.oJ,r ei2 313
svrab
u zgoJ teleta 2itii 31S
Kuina ljeknrna za domirie Zivotinjc
Kbliko - treba tele' mli;ka 251
Kako dugo treba tele dojiti . . . : : : : 2i,l XI. MI,JEKARSTYO
Tele se mora kretati :5,-)
O mlleku 321
fr.rrjs-\i izgl.d dob;. Ir,'r:n'.i,r,,r. . . . : : : : 2irli ii21
rrlpUSttnJc krlVir
257 Kako je sastavljeno mlieko
slo zntmo o oyci tr'izikalno kemijske osebine mlicka 322
25lJ
Uzgojkoza...: 26:
Qhani+i;n. ta;in.

Siaja I hrana ia-kozt llranjivost mlieka 322

26:l 323
_ K o i l" ei m n r o . . ' - . . - : 26.1 Stvaranjc mlieka
i i sr sl ot ot icrirl _i n
O r rj c. ig, .al i r t{iieel laa , k o da f s v i n j i r Dobivanje mlieka
"vini,. 2ti.t 125
Ra zlrlodivlnje ito ntjcdc nr mastno(1tl nriieka
2fit

398 399
 Svojstva kozjeg mlieka
Sastav kozjeg mlieka
Patvorenje Faslaca
XII. PERADARSTVO
Najbolje kokoBje pasmine
Leghorn
Najpoznatija pasmina talijanske kokoSi
\Yvandott Ai
Rliode Island 3i
Prlnlodni oietao :ll
Neriostatci-kod jaja 3l DAJE zailruCarina zaimove uz povo'line uviete, !
.IoS jedan nadin za prepoznavanje svjezih jrja 3l
OBAVLJA Zrvotna it slementama osigurania po povoljnim i
Kad mlade kokosi podmu prerano-nesti 3l
za perad :li cienioina, i
Tople prostorije
TeZina mladih kokosi 3i SAVEZ jre o,cl osnutka izplatio preko Kuna 80,000'000-'- ? a
- z i m suk operadarstvu
Sumpor dospjele glamice ii Stete iivotaog i elemeatamo{ ;
I u doba kokoiinici nekl budu disti osiguiania, :
XIII. PCELARSTVO OKUPIO ie kocl zadru{a dlanica preko 60'000 zadrugara i
iz svih hrva{skih krajieva sa ;
Sto svakog naprednog pielara mora zanimati a.ko
hoie uspjeino pielariti Kn 3.800,000.000.-gtavnice osiEurania :
.Jamdeua
lamgeua sredstva
S feOSIYA preko
P re6o Kuna
L uud l100,000'000'-
uuruuv'uuu'i-

SAVEZ ina svoia poviereniStva u svim veiim mjestima ;

DiZave Hrva,tske.
Nazavisne DrZave
Nezavisle !
XIV. KUNIEARSTVO rrarrarril
Vaznost i korlst kuniiarstva
Izbor pasnine 3 o s Ga a a a a t a a a a a t a a a a a a aaa aaa aaat a
"" """ "ct"" """" "'ro
o'i

Nastanba 3
Njega
Hranitba
nuipoZ"ivi"j"
Skotnost
ipoto-tri spohie'zrltosti . . : :
'352
ZBOR
ZAGREBACKI
Klanje kunida
Podrietlo kuniCa 352]l ZIr'S[EEB
Tovljenje 353!
Bolesti kunioa s 5 3I
!t- |
osNovaN q. 1909.
Skupljanjc vune
XV. SUMARSTVO I priredjuie godisnje
O drvu u Sumi
Kako se postupa r iii:t ornu
'p"i:"
ruo"i" .
t)r)
356i
|
koncem travnja - podetkorn svibnia:
Kako treba pripremiti mjesto za sadnju ii57
SAJAM UZORAKA
Krko lreba sediti 958 PR,OI"IETNI
Kako ireba postupati i duvati mladi nasad 359 podetkom ruina,:
XVI. NASE ZDRAVLJE
MDDiIUNABODNI VDLIIil SAJAM
Prva pomod kod nesreie 361
Ljekoviti daj >Riljana< kao kuina apoteka 364 UZORAKA
XVII. PODATCI IZ GOSPODAR. UPRAVE I KNJIGO. Svq obaviesti daie stalni ured Savska c. 25
brzoglas 22-255,- posta 15, - post. pre-
VODSTVA ts6?
XVIII. ITAZNO t?0
XIX. POPIS CINOVNIKA I SLUZI}ENIKA
tinac br. 1.
podrutnih ureda i ustanova Mlnistarstva seuaCkog
gosDodarstva i prehrane ,81

400
 Kupuite ,,CROATIA"
ZADRUGA
osIGURaVruUCA
Utemeljenagod 1884.po oibdinisl,ob,

sdie i kralj. glavnog grada Zagreba

ie imovinski odlidno obskrblien i nai-

kupuiu stariii hrvatski osiguravaiufi. zavod le

po tomu dio na5eS dorna6egnarodnog
prirada.

svl
t. j. kbd:
,,CROATIA" ie do sad,aizplatila

nicama
na raznim
svoiirn,o,siEluranicim,a
od5tetninamai ,osigurranim

P R E K O 3 5 0M I L I J O N A
Slav-

i time nadoknadila.,odnosnosa-
KUNA

Rob Kuia duvala toliku vriednost na5ef

narodnogimetka,
7@!eertQgdi Osiguraniemkod "CROATIAE" za5ti-
6tiemo se i iaEamosvoiupriradnu sna$u,
R e k la m n i o d io a priradna snagaie naisigurniii temeli
jedina
za gospodarshuiakost i napredakhrvat-
robna ku6a u driavi
skoga naroda.