Professional Documents
Culture Documents
Zadatak 4
Zadatak 4
Zadatak 3
2
D1
1
D2
1
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
Rešenje:
Pre početka formiranja šeme moraju se definisati parametri vodova na identičan način
kao sto je to urađeno u trećem zadatku.
Zamenska šema prikazana je na slici 3.2. Postupak kreiranja ekvivalentne šeme će biti
prikazan korak po korak.
II – XII Korak: Ponoviti postupak iz prvog koraka, pri čemu je čvorove potrebno
postaviti na vrednosti prema slici 3.2 ( odnosno uvećati broj čvora za jedan u odnosu
na vrednost iz prethodnog koraka pri svakom narednom dodavanju faznog
provodnika).
XIII Korak: Iskrište koje simulira preskok se ubacuje u šemu u tački 1. U prozoru
iskrišta su parametri podešeni na sledeće vrednosti:
čvor 1 postavljen na broj 1
čvor 2 postavljen na broj 14
2
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
Ime fajla: postavljeno na IME75 gde IME može da bude bilo koji niz
slovnih znakova ne dužih od 4 znaka (na primer SI75)
Pravac se preporučuje vertikalan (izuzetno retko se ova opcija menja)
Pritiskom na komandno dugme V-t kriva se otvara prozor za podešavanje
analitičkog izraza za v-t karakteristiku izolacije. Posle preračunavanja bi
dobile vrednosti prekočnih napona za preporučena vremena kao u tablici 3.1.
XIV korak: Izbom <Stub> iz liste elemenata pojavljuje se prozor za izbor stuba.
Biramo Jednostavan metalni stub. U prozoru za jednostavan metalni stub
pojavljuju se sledeći parametri:
čvor na vrhu stuba Ls1=14
čvor na dnu stuba Ls1=15
Visina stuba 10 m odgovara visini faznog provodnika
Karakteristična impedansa 140 . (Ova vrednost je dobijena na osnovu
geometrije stuba u parametrima vodova)
Otpor uzemljenja (Ohm) se podešava na 15
XXI korak: Beskonačan vod sa leve strane od stuba se dobija izborom faznog
provodnika, na levo. Prvi čvor se mora postaviti na broj 1, čime se fazni provodnik
postavlja levo od stuba. Izborom opcije beskonačan vod se i drugom čvoru daje
vrednost 1. Ostale parametre ne treba podešavati.
3
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
4
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
5
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
6
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
7
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
Ut
U Rt
Kt
gde je
Ut- privremeni prenapon pri zemljospoju, koji je jednak Ut=Kf · Uc, gde je Kf faktor
zemljospoja ( za direktno uzemljene sisteme maksimalna usvajena vrednost je 1.4, a
za izolovane 1.73);
U srednjenaponskim mrežama koristi se uzemljenje preko male impedanse, izolovana
nautralna tačka i kompenzacija struje zemljospoja. U sva tri slučaja treba izabrati
opciju izolovana neutralna tačka, što znači koeficijent Kf treba da bude 1.73. Kada je
uzemljenje preko male impedanse, struja kvara ( ima vrednost nekoliko stotina A, kod
nas 300A) se isključuje brzo (do 3s). U slučaju izolovane ili kompenzovane mreže
trajanje kvara može biti dugo ( 2 sata ili neograničeno ) i u skladu sa tim treba
podesiti opciju <Trajanje zemljospoja>. Ako je izolovana neutralna tačka i ako je
trajanje zemljospoja beskonačno dugo tada najviši napon sistema treba podeliti sa 0.8
i to bi bio najniži naznačeni napon. U okviru prozora prikazanog na slici 5.6 nije
predviđeno da trajanje kvara bude beskonačno što će biti omogućeno u narednim
verzijama programa.
Kt- koeficijent koji uvažava sposobnost odvodnika da podnosi privremene prenapone,
daje se grafički u funkciji trajanja privremenog prenapona.
Finalni izbor odvodnika vrši se na osnovu veće vrednosti naznačenog napona
odvodnika između URo i URt.
8
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
9
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
10
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
XXVII korak: Beskonačan vod sa desne strane od stuba se dobija izborom faznog
provodnika, na desno. Prvi čvor se mora postaviti na broj 28, čime se fazni
provodnik postavlja desno od stuba. Izborom opcije beskonačan vod se i drugom
čvoru daje vrednost 28. Ostale parametre ne treba podešavati.
11
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
120
100
80
U29
U(kV)
U31
60
40
20
0
0 500 1000 1500
T(mks)
12
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
Sa slike 3.10 se može uočiti da u trenutku kada talas atmosferskog prenapona dođe
do odvodnika prenapona, koji ima ulogu da ograniči prenapon na vrednosti koje su
niže od podnosivog napona transformatora, u tom trenutku je došlo do njegovog
reagovanja ( kriva U31). U tom trenutku počinje da raste i napon na priključcima
transformatora (kriva U29) što odgovara tački 29 na šemi.
U šemi formiranoj u delu zadatka pod tačkom a), potrebno je varirati dužinu veze
između priključka odvodnika prenapona i provodnog izolatora transformatora D1 od
1m do 5m. Uzimajući u obzir da D2 pretstavlja dužinu veze između priključaka za
uzemljenje odvodnika prenapona i priključka za uzemljenje na kućištu transformatora
njegova vrednost se usvaja da je za 1m duža od D1. Promena vrednosti dužina D1 i
D2 se vrši editovanjem ovih elemenata i izmenom vrednosti Dx i Dy.
Za slučaj kad D1 i D2 imaju vrednost 1m i 2m promena napona na priključcima
transformatora i odvodniku prenapona je prikazana na slici 3.11.
100
90
80
70
60
U29
U(kV)
50
U31
40
30
20
10
0
0 2000 4000 6000 8000
T(mks)
13
ELEKTROMAGNETNI PRELAZNI PROCESI U EES-u
120
100
80
U29
U(kV)
60
U31
40
20
0
0 500 1000 1500 2000 2500
T(mks)
Za slučaj kad je D1=5m i D2=6m promena napona je prikazana na slici 3.10.U ovom
slučaju može se primetiti da je maksimalna vrednost napona u tački 29 viša (iznosi
133 kV u odnosu na slučaj za D1=3 m , kad je maksimalna vrednost napona u tački
29 iznosila 108 kV).
Na osnovu gore navedenih dijagrama može se zaključiti da amplituda prenapona
izrazito zavisi od dužina D1 i D2.
14