You are on page 1of 12

You have downloaded a document from

The Central and Eastern European Online Library

The joined archive of hundreds of Central-, East- and South-East-European publishers,


research institutes, and various content providers

Source: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu: Arheologija

Herald of the National Museum of Bosnia and Herzegovina in Sarajevo: Archeology

Location: Bosnia and Herzegovina


Author(s): Borivoj Čović
Title: Bronzano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraživanja
Bronze age northern Bosnia in the light of new research
Issue: 52/2010
Citation Borivoj Čović. "Bronzano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraživanja". Glasnik
style: Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu: Arheologija 52:277-286.

https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=269558
CEEOL copyright 2016

Dr. sci. Borivoj Čović , Sarajevo Dr. Borivoj Čović , Sarajevo


Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine National Museum of Bosnia and Herzegovina

Bronzano doba Bronze age northern Bosnia


sjeverne Bosne in the light
u svjetlu novih istraživanja of new research

Originalni naučni rad Original scientific paper


UDK 903.4/.5(497.6-17 Bosna)”6373/6375” UDC 903.4/.5(497.6-17 Bosna)”6373/6375”

Autor sumira rezultate projekta “Bronzano doba sjeverne The paper sums up the findings of the “Bronze Age northern
Bosne” kojim su dijelom popunjene praznine u poznavanju Bosnia” project, which have helped to fill the gaps in our
problematike pitanja ranog i srednjeg Bronzanog doba na knowledge of the Early and Middle Bronze Age in this re-
tom teritoriju. Kao najvažniji rezultat istraživanja ističe se gion. The most significant result of the investigations is the
definiranje kulturne grupe Barice – Gređani koju karak- identification of the Barice-Gređani cultural group, char-
teriziraju otvorena naselja ravničarskog tipa, bez tragova acterized by open lowland-type settlements with no sign
fortifikacija. Istaknut je, kao dominantan, ritus spaljivanja of fortifications. The dominant burial rite was cremation,
pokojnika, sa pokapanjem izgorenih kostiju i priloga u plit- followed by the burial of the incinerated bones and grave
ku jamu koja se poklapala keramičkom posudom. U geo- goods in a shallow pit covered with a pottery vessel. Geo-
grafskom smislu grupa se prostirala većim dijelom sjeverne graphically, the group covered most of northern Bosnia, from
Bosne, od Potkozarja i Lijevče polja na zapadu, Semberije Potkozarje and Lijevče polje to the west, Semberija to the
na istoku odnosno Slavonije na sjeveru, dok njena južna east, and Slavonia to the north; the southern boundary was
granica nije definirana. not identified.
Ključne riječi: sjeverna Bosna, rano bronzano doba, srednje Key words: northern Bosnia, Early Bronze Age, Middle
bronzano doba. Bronze Age

Sjeverna Bosna pripada južnoj periferiji karpat- Northern Bosnia belongs to the southern periph-
skog bazena, a svojim geografskim položajem ery of the Carpathian basin, and is predisposed by
predodređena je da bude posrednik između Podu- its geographical position to be an intermediary be-
navlja i prikarpatskih zemalja na jednoj i zapad- tween the Danube and Cis-Carpathian lands on the
nog Balkana i istočne jadranske obale na drugoj one hand and the western Balkans and the eastern
strani. Uz egejsku oblast, karpatski bazen je bio Adriatic coast on the other. Along with the Aegean
najvažniji centar privrednog i kulturnog razvoja region, the Carpathian basin was the main centre
tokom čitavog bronzanog doba u Evropi, utičući of economic and cultural development throughout
snažno, svojom razvijenom metalurgijom, umjet- the Bronze Age in Europe, its advanced metallur-
nošću i uopće duhovnom kulturom na druge, bliže gy, art and intellectual culture exercising a power-
i dalje oblasti u Evropi. Iz karpatskog bazena i u ful influence on other regions of Europe both near
karpatski bazen tekle su stalno slabije ili jače mi- and far. There were constant small or large scale
gracione struje, a u posljednjim stoljećima drugog migrations from and into the Carpathian basin, and
milenija i početkom prvog milenija stare ere iz te there were several successive expansionist migra-
oblasti je poteklo nekoliko uzastopnih ekspanziv- tions from the region in the last few centuries of the

277

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronzano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraživanja, GZM n.s. A., 52

nih migracija stanovništva. Sve se te pojave odra- second millennium BCE and the beginning of the
žavaju, u većoj ili manjoj mjeri, i na istovremena first. All these impacted to a greater or lesser extent
nalazišta zapadnog Balkana: u centralnoj i južnoj on the sites of the western Balkans, in central and
Bosni, u istočnoj Bosni, Hercegovini i Dalmaci- southern Bosnia, eastern Bosnia, Herzegovina and
ji sve do otoka. Dio tog prostora čini i sjeverna Dalmatia, and even on the islands. Northern Bos-
Bosna, a upravo je stanje istraženosti ranog, sred- nia, where very little research has been conducted
njeg, a djelimično i kasnog bronzanog doba ovog into the Early, Middle and even, in part, the Late
prostora veoma oskudno. Bronze Age, is part of that region.
Kako je već naglašeno, stanje istraženosti Bronze Age research in northern Bosnia lags
bronzanog doba u sjevernoj Bosni pokazivalo far behind, in both factography and interpreta-
je znatno zaostajanje, i na nivou faktografije i tion, that of the same period in more southerly
na nivou interpretacije, u odnosu na isti period regions, in central and southern Bosnia and in
u južnijim krajevima, u centralnoj i južnoj Bo- Herzegovina, where sites such as Glasinac, Pod
sni, pa i u Hercegovini, gdje su lokaliteti poput near Bugojno, Varvara, Nečajno, Sovića, the
Glasinca, Poda kod Bugojna, Varvare, Nečaj- Hatelji cave and so on have provided a much
na, Sovića, Hateljske pećine i drugi, omogućili greater insight into developments during the 2nd
mnogo sigurniji uvid u razvojne procese tokom millennium BCE.
2. milenija pr.n.e. In northern Bosnia, only the Late Bronze
U sjevernoj Bosni je nešto bolje bilo rasvijet- Age and the transitional period to the Early Iron
ljeno samo kasno bronzano doba i prelazni period Age (roughly speaking from Ha A to Ha B3 on
u starije željezno doba (približno od Ha A do Ha the central European chronological scale) are
B3 po srednjoevropskoj hronološkoj skali). Iz tog slightly better known. Several hoards are known
perioda bilo je poznato više ostava koje pripadaju, from that period, mainly belonging to the same
uglavnom, istim osnovnim horizontima kao i u su- horizons as in neighbouring regions of the mid-
sjednim područjima srednjeg Podunavlja: najstari- dle Danube: the oldest corresponding to the Late
ji horizont odgovara kraju bronzanog doba D i Ha Bronze Age D and Ha A1 phase, the next to the
A1 fazi, drugi kraju Ha A i prelazu na Ha B, a treći late Ha A and the transition to Ha B, and the third
početku starijeg željeznog doba (Ha B3, odnosno to the beginning of the Early Iron Age (Ha B3, or
tzv. trakokimerijski horizont). Bilo je istraženo i the Thraco-Cimmerian horizon). Several settle-
više naselja, od kojih su najvažnija: gradina Ze- ments have been excavated, the most important
covi kod Prijedora (stratumi III i, djelimično, II), of which are the Zecovi hill fort near Prijedor
Starije naselje u Donjoj Dolini, gradina Čungar u (strata III and in part II), Starije naselje in Don-
Osretku kod Cazina i sojeničko naselje u Ripču ja Dolina, the Čungar hill fort in Osredak near
kod Bihaća (početne faze), gradina Kekića glavica Cazin and the pile-dwelling settlement in Ripač
kod Bosanske Krupe (početna faza), gradina Ve- near Bihać (initial phase), the Kekića glavica
liki čungar u Semanićima kod Cazina i još neke hill fort near Bosanska Krupa (initial phase), the
gradine sjeverozapadne Bosne, te najmlađi slojevi Veliki čungar hill fort in Semanići near Cazin
gradinskih naselja dobojske regije: Vis kod Der- and a number of other hill forts in north-western
vente i Pivnica kod Odžaka. Od klasičnih nekro- Bosnia, and the most recent strata of the hill fort
pola sa spaljivanjem i sahranom pepela u urnama settlements in the Doboj region: Vis near Der-
bile su poznate samo dvije: Mahovljani kod Lakta- venta and Pivnica near Odžak. Only two “clas-
ša i Petkovo brdo u Radosavskoj kod Banje Luke. sic” necropolises with cremations and the burial
Na osnovu rezultata istraživanja tih lokaliteta bila of the ashes in urns are known: Mahovljani near
je definisana kultura polja sa urnama sjeverne Bo- Laktaši and Petkovo brdo in Radosavska near
sne, sa njene dvije glavne grupe: Zecovi – Donja Banja Luka. The urnfield culture of northern Bos-
Dolina i Vis – Pivnica. Kao još otvoren problem nia was defined on the basis of the results of the
stajale su nekropole tipa Barice koje su, na osnovu excavation of these sites, with two main groups:
najvećeg dijela bronzanih priloga u grobovima ta- Zecovi-Donja Dolina and Vis-Pivnica. Necropo-
kođer datirane u kasno bronzano doba i dovodene lises of the Barice type remain an open question:

278

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronze age northern Bosnia in the light of new research, GZM n.s. A., 52

u vezu s kulturom polja sa urnama. Dosta dobro they have also been dated to the Late Bronze Age
je bio definisan i odnos kultura i kulturnih poja- and associated with the urnfield culture on the
va kasnog bronzanog doba sjeverne Bosne prema basis of most of the bronze grave goods found
susjednim područjima (centralna i južna Bosna, there. The relationship between the cultures and
Srem, Slavonija, Lika i dr). cultural features of late Bronze Age northern
Dva starija perioda, rano i srednje bronzano Bosnia and its neighbouring regions (central and
doba, bili su gotovo bijela mrlja na arheološkoj southern Bosnia, Srem, Slavonia, Lika and so on)
karti, sa svega nekoliko tačaka koje nisu pružale is also fairly well defined.
oslonac za bilo kakvu jasniju sliku o ukupnom The two earlier periods, the Early and the Mid-
razvoju tokom prve polovine i sredine 2. mile- dle Bronze Age, were virtually blank spots on the
nija pr.n.e. u sjevernoj Bosni. Bila su istraživana archaeological map, with just a few points pro-
samo dva naselja ranog bronzanog doba: Gornja viding no sound basis for a clear picture of devel-
Tuzla I i Zecovi IV. Dok je G. Tuzla I sa svojim opments in northern Bosnia in the first half and
slojem koji pokazuje srodnost s moriško-mokrin- mid 2nd millennium BCE. Only two Early Bronze
skim kulturnim kompleksom ranog bronzanog Age settlements had been excavated: Gornja Tu-
doba stajala kao izolovana pojava (a stoji još i zla I and Zecovi IV. Whereas Gornja Tuzla I, with
danas, jer na prostoru između tuzlanskog baze- its stratum showing similarities with the Early
na i Vojvodine nisu otkrivena nalazišta koja bi ih Bronze Age Maros-Mokrina cultural complex,
povezivala), Zecovi IV su opet (za sada) izolo- was an isolated phenomenon (as it remains to
van primjer preživljavanja eneolitske vučedolske this day, since no sites have been discovered be-
populacije u ranom bronzanom dobu. Osim ovih tween the Tuzla basin and Vojvodina that might
naselja, bilo je poznato još nekoliko slučajnih na- connect them), Zecovi IV remains, for now, an
laza keramike, bronzanih bodeža, te bronzanih i isolated example of the survival of an Eneolithic
kamenih sjekira koje se tipološki mogu odrediti u Vučedol in the Early Bronze Age. In addition to
rano bronzano doba. Ništa bolje nije stajala stvar these settlements, a few instances of chance finds
ni sa srednjim bronzanim dobom. Nekoliko izo- of pottery, bronze daggers, and bronze and stone
lovanih nalaza bronzanog oružja (sjekire s ojača- axes belonging typologically to the Early Bronze
nim rubovima mladih varijanti, kratki mač tipa Age were also known. The state of affairs was no
A iz Donje Doline koji stoji na prelazu iz ranog better as regards the Middle Bronze Age. A few
u srednje bronzano doba) samo su indicirali na isolated finds of bronze weapons (axes with re-
postojanje nekog života. Prazninu je, za doboj- inforced edges of the later variants, short swords
ski region, unekoliko popunjavala teza B. Belića of the A type from Donja Dolina dating from the
da bar dio grobova tipa Barice iz toga regiona, transition from the Early to the Middle Bronze
kao i naselje otkriveno i sondirano u Doboju, tzv. Age) merely hinted at life of some kind. The
Doboj – centar, pripadaju srednjem bronzanom gap is to some extent filled as regards the Doboj
dobu. Za Pounje su slične indicije također davali region by B. Belić’s thesis that at least some of
neki lokaliteti, npr. naselje Crno polje u Ljusini the Barice-type graves in the Doboj region and
kod Bosanske Krupe. a settlement discovered and investigated by trial
Kao inicijalni, program “Bronzano doba sje- excavations in Doboj, known as Doboj Centre,
verne Bosne” bio je koncipiran tako da u pet go- belong to the Middle Bronze Age. Similar clues
dina pokuša da izvrši prodor upravo u ova dva in the Una valley also produced a number of sites,
najmanje rasvijetljena perioda i postavi osnovu za such as the Crno polje settlement in Ljusina near
dalja istraživanja. Kakvi su, dakle, rezultati nakon Bosanska Krupa.
pet godina istraživanja i u kojoj mjeri je osnovni The five-year “Bronze Age in northern Bosnia”
cilj dostignut? project was designed to find out more about these
Nesumnjivo najvažniji rezultat bilo je stva- two little known periods and pave the way for fur-
ranje pretpostavki za definisanje jedne nove ther investigations. What, then, are the results of
kulturne grupe i to upravo iz jednog od onih naj- the five years of investigations, and to what extent
slabije istraženih perioda: kulturne grupe Barice was the basic goal achieved?

279

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronzano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraživanja, GZM n.s. A., 52

– Gređani. Istraživana su tri naselja: Barice u Undoubtedly the most important outcome
Lamincima-Jaružanima, Sječkovo u Laminci- was that it paved the way for the definition of
ma-Dubravama (oba kod Bosanske Gradiške) i a new cultural group from one of the least well-
Topolovaca bregovi u Donjoj Dubici (kod Od- researched periods: the Barice-Gređani cultural
žaka). Uz još tri naselja identifikovana reko- group. Three settlements were investigated:
gnosciranjem na području Bosanske Gradiške, Barice in Laminci-Jaružani, Sječkovo in Lamin-
te od ranije poznato naselje Doboj – centar, to ci-Dubrave (both near Bosanska Gradiška), and
je bila dobra osnova za rad na utvrđivanju tipa Topolovaca bregovi in Donja Dubica near Odžak.
naselja i karakteristika pokretnog arheološkog Along with another three settlements identified
materijala grupe. by field survey in the Bosanska Gradiška area,
S pouzdanjem se može reći da su za grupu and the Doboj Centre settlement that was already
Barice – Gređani karakteristična naselja ravni- known, this constituted a good basis for identify-
čarskog tipa, otvorena i bez ikakvih fortifikacija. ing the type of settlement and the characteristics
Smještena su po pravilu na nešto višim dijelovi- of the group’s movable archaeological material.
ma terena (tzv. gredama) tako da budu zaštićena There is no doubt that open, completely unforti-
od poplave. fied lowland-type settlements were typical of the
U većini slučajeva u blizini ovih lokacija bilo Barice-Gređani group. They usually occupied
je moguće identifikovati ostatke starih riječnih ko- slightly higher ground (known as ridges) to avoid
rita, što pokazuje da su i pristupačni vodotokovi being flooded.
bili jedan od elemenata koji su osnivači naselja In most cases it proved possible to identify the
uzimali u obzir birajući lokaciju. Ostaci naselja remains of old river beds, indicating the access to
rasprostiru se obično na dva ili više hektara. To je, water was one of the factors taken into account
vjerovatno, uslovljeno i samim tipom naselja koje when deciding where to establish a settlement.
nije bilo zbijeno, već se, vjerovatno, sastojalo od The remains of the settlements usually cover two
grupa stambenih objekata raštrkanih po nešto ve- or more hectares, probably dictated by the type
ćem prostoru neke “grede”. Naravno, treba imati of settlement itself, which was not compact, but
na umu da se radi o lokalitetima s tankim kultur- probably consisted of groups of dwellings scat-
nim slojem (praktično govoreći to su jednoslojna tered over the rather larger area of a ridge. The
naselja grupe Barice-Gređani), te da stoga nije is- fact that these are sites with a thin cultural layer
ključeno postojanje horizontalne stratigrafije; to je (practically speaking, these are single-stratum set-
bilo moguće provjeriti samo iskopavanjima većeg tlements of the Barice-Gređani group) should not
obima nego što su bila ova koja su u okviru ini- be overlooked, and that it is therefore not impos-
cijalnog programa bila izvedena. Skromni ostaci sible that there is a horizontal stratigraphy, which
arhitekture indiciraju na privremenost nastambi, could be verified only by larger-scale excavations
pa bi se moglo pretpostaviti da su u pitanju mož- than those conducted as part of the initial pro-
da i sezonska (zimska) boravišta neke populacije gramme. The meagre remains of buildings sug-
koja se prvenstveno bavila stočarstvom. Bez većih gest temporary occupancy, perhaps as the seasonal
iskopavanja, kao i fine analize životinjskog oste- (winter) quarters of a population mainly engaged
ološkog materijala, to, naravno, ostaje na nivou in herding. Without larger-scale excavations and a
hipoteze. detailed analysis of the animal bones, this can only
Što se tiče detaljnijih podataka o samim nase- be a hypothesis.
ljima, ostacima stambenih i drugih objekata, kao More detailed information on the settlements
i nekropolama i načinu sahranjivanja, tipologiji themselves, the remains of dwellings and other
keramike i metala i sl. oni su dati u radovima M. structures, and the necropolises and burial meth-
Ðurđevića, N. Ludajića i B. Belića u ovom ela- ods, the typology of the pottery and metal, etc., is
boratu, pa nema potrebe da se ovdje rezimiraju. provided in the papers by M. Ðurđević, N. Ludajić
Od nekropola su u okviru projekta istražene dvi- and B. Belić in this report, and do not need repeat-
je: Barice u Lamincima-Jaružanima i Dejanovića ing here. Two necropolises were investigated as
humke u Lamincima-Dubravama. Uz one od rani- part of the project: Barice in Laminci-Jaružani and

280

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

Program BRONZANO DOBA SJEVERNE BOSNE Lokaliteti istraženi 1986-1991.


“Bronze Age Northern Bosnia” Programme sites investigated 1986-1991

LEGENDA / LEGENDS 1. Peradarska farma / Poultry Farm, Šumatac, Velika 16. Breščići, Vranjak, Modriča
Kladuša 17. Greda, Podnovlje, Odžak
NASELJA / SETTLEMENTS 2. Crno polje, Ljusina, B. Krupa 18. Donji Bardačilovac, Jablanica, Tuzla
3. Barice, Laminci-Jaružani, B. Gradiška 19. Gavranovo brdo, Kriškovci, Laktaši
NEKROPOLE / NECROPOLISES
4. Sječkovo, Laminci-Dubrave, B. Gradiška 20. Gradina, Galjipovci, Prnjavor
GRADINE / HILL FORTS 5. Mihaljevića bregovi, Donja Dubica, Odžak 21. Lakića gradina, Baljvine, Mrkonjić Grad
6. Topolovaca bregovi, Donja Dubica, Odžak 22. Mrkonjićka gradina, Baljvine, Mrkonjić Grad
7. Luke, Donje Hrasno, Tuzla 23. Gradina, Dabrac, mrkonjić Grad
8. Konaci, Kuduzovići, Cazin 24. Gradina, Memići, Banja Luka
9. Crkvina-Međe, Doljani, Bihać 25. Šušića gradina, Skender Vakuf
10. Mekote, Donji Rakani, B. Novi 26. Gradina, Hrustina, Skender Vakuf
11.-12. Barice humke 1-2, Laminci-Jaružani, B. Gradiška 27. Gradina, Gornji Bardačilovac, Tuzla
13.-15. Dejanovića humke – humke 1-3, LamiNci- 28. Gradina, Jablanica, Tuzla
Izradio / by: Slobodan Kudra -Dubrave, B. Gradiška

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronze age northern Bosnia in the light of new research, GZM n.s. A., 52

je poznate nekropole (Barice u Gornjoj Orahovi- Dejanovića humke in Laminci-Dubrave. Along


ci kod Gračanice, Silajet i Crkvina kod Bijeljine, with others that were already known (Barice in
Grabovica, Podnovlje, Kuldi i druge u dobojskoj Gornja Orahovica near Gračanica, Silajet and
regiji), stvorena je i osnova za poznavanje tipa Crkvina near Bijeljina, Grabovica, Podnovlje,
nekropole i načina sahranjivanja, a proširen je i Kuldi and others in the Doboj region), this paved
tipološki fundus kako u pogledu finije keramike, the way for identifying the type of the necropo-
tako i u pogledu bronzanih objekata, prvenstveno lis and the burial methods, and also extended the
nakita. Bilo je moguće konstatovati, kao apsolut- typological holdings of both finer-quality pottery
no dominantan, ritus spaljivanja pokojnika, pri and bronze objects, particularly jewellery. The rite
čemu se sahrana obavlja tako da se u plitku jamu of cremating the deceased, followed by burial, in
(ukopanu u tumulus ili u zemlju nekropolskog which the incinerated bones and other remains,
prostora) polože izgorene kosti i drugi ostaci s including burnt bronze jewellery, were laid in a
lomače, uključujući i spaljeni bronzani nakit, pa shallow pit dug into a tumulus or in the necropolis,
se grobna jama poklopi keramičkom posudom, and the pit was covered with a pottery vessel, usu-
najčešće zdjelom. ally a bowl. The grave might contain pottery, or
Uz grob mogu biti dodati i keramički, a ri- more rarely metal (bronze, or very rarely gold) as
jetko metalni (bronzani, izuzetno zlatni) prilozi. grave goods. The important observation was made
Važna je bila i konstatacija da se u starijoj fazi that in the earlier phase these burials were made
pokopavanje vrši u zemljanim tumulima (u ko- in earth mounds, which could contain as many as
jim može biti i do 70 grobova), a u mlađoj fazi seventy graves, while in the later phase the tumu-
se napušta tumulus i prelazi na tzv. nekropole lus was abandoned in favour of necropolises with
ravnih grobova. flat graves.
Karakteristike keramičkih nalaza, kao i The characteristics of the pottery finds, along
bronzani objekti nađeni u grobovima obje faze, with the bronze objects found in the graves of both
a djelimično i u naseljima, omogućili su da se phases, and to some extent in the settlement, made
postavi okvirna hronologija trajanja grupe: od it possible to determine the time frame for the
kraja ranog bronzanog, odnosno prelaza na duration of the group, from the end of the Early
srednje bronzano doba (Br A2/B1) pa do kraja Bronze Age or the transition to the Middle Bronze
srednjeg, odnosno početka kasnog bronzanog Age (Br A2/B1) to the end of the Middle or begin-
doba (Br D). ning of the Late Bronze Age (Br D).
Što se tiče teritorijalne rasprostranjenosti, Territorially, the Barice-Gređani cultural group
kulturna grupa Barice – Gređani zauzimala je occupied much of northern Bosnia, between the
pretežan dio sjeverne Bosne, između Potkozarja Potkozarje and Lijevče plains to the west and
i Lijevča polja na zapadu do Semberije na istoku. Semberija to the east. Its southern boundary has
Njena južna granica nije još pouzdano fiksirana, not yet been reliably determined, but probably
ali se može pretpostaviti da je zalazila i u pobrđa extended to the hill country surrounding the Pan-
koja s juga omeđuju panonski, nizinski dio Bo- nonian plains area of Bosnia to the south. To the
sne. Na sjeveru se prostirala u istočnoj i srednjoj, north it extended into eastern and central or west-
odnosno zapadnoj Slavoniji, kao što pokazuju ern Slavonia, as indicated by necropolises of the
nekropole tipa Gređani, a i naselja tipa Bebrina, Gređani type and settlements of the Bebrina type
koja se danas, zahvaljujući istraživanju u okvi- which can now be unambiguously attributed to
ru ovoj projekta, mogu pouzdano pripisati ovoj this group thanks to this project.
grupi. Chronologically, a group of finds in the Una
U hronološkom pogledu paralelnu pojavu čini valley, the Crno polje near Bosanska Krupa,
grupa nalazišta u Pounju: naselja Crno polje kod the poultry farm near Velika Kladuša, perhaps
Bosanske Krupe, Peradarska farma kod Velike Konaci near Cazin, and the tumuli in Doljani
Kladuše, možda i Konaci kod Cazina, te tumu- near Bihać, belong to the same time span, from
li u Doljanima kod Bihaća. Oni pripadaju istom the end of the Early to the end of the Middle
vremenskom rasponu, od kraja ranog do kraja Bronze Age, and are culturally quite similar to

281

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronzano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraživanja, GZM n.s. A., 52

srednjeg bronzanog doba, a u kulturnom smislu the Barice-Gređani group, though they could
pokazuju dosta srodnosti s grupom Barice – Gre- not be identified with it. On the other hand, they
đani, mada se ne bi mogli s njom identifikovati. S reveal a degree of affinity with contemporary
druge strane, određeni afinitet pokazuju i prema sites in Lika, the Podvelebit region and even Is-
istovremenim nalazištima Like, podvelebitskog tria, which constitutes another important contri-
područja, pa i Istre, što predstavlja također bitan bution to our knowledge of developments in the
doprinos sagledavanju ukupnog toka razvojnih Bronze Age as a whole, not only in the local but
procesa u bronzanom dobu, ne samo u lokalnim, also in the wider context.
već i u širim okvirima. Both the Barice-Gređani group and the Middle
I grupa Barice – Gređani i nalazišta srednjeg Bronze Age sites in the Una valley are also asso-
bronzanog doba u Pounju povezuju se, osim ciated with many other sites in the south-western
toga, s nizom drugih nalazišta u jugozapadnom part of the middle Danube, particularly the Viro-
dijelu srednjeg Podunavlja, prvenstveno sa vi- vitica group of the Middle and the beginning of
rovitičkom grupom, srednjeg i početnog kasnog the Late Bronze Age (Br. C and the beginning of
bronzanog doba (Br C i početak Br D) u sjevero- Br D) in north-western Croatia, as well as with the
zapadnoj Hrvatskoj, kao i sa naseljem Oloris u Oloris settlement in Dolnji Lakoš near Lendava
Dolnjem Lakošu kod Lendave, te još nekim nala- and a number of sites in north-western Slovenia.
zištima u sjeverozapadnom dijelu Slovenije. Na This begins to sketch out a complex covering a
taj način se počinje ocrtavati jedan kompleks koji wide region from Semberija and south-eastern
obuhvata široki prostor od Semberije i jugoistoč- Slavonia to Istria and from the northern Bosnian
ne Slavonije do Istre i od sjevernobosanskog po- hill country to the Drava and Mura.1 Chronologi-
brđa do Drave i Mure.1 Taj kompleks u hronološ- cally, the complex lies between the classic cultures
kom smislu stoji između klasičnih kultura (kul- (cultural groups) of the Early Bronze Age, such as
turnih grupa) ranog bronzanog doba, kao što su the Vinkovci culture, and the group with incrusted
vinkovačka kultura, ili grupe sa inkrustiranom, or cord-impressed pottery and the classic urnfield
odnosno s licenskom keramikom i klasične kul- culture (Baierdorf-Velatice phase). This is, of
ture polja sa urnama (faze Baierdorf – Velatice). course, only a provisional dating, but the chrono-
Razumije se, on je za sada samo okvirno fiksiran, logical position of the complex means that it de-
ali upravo zbog njegove hronološke pozicije za- serves appropriate attention in future as an entity.
služuje da mu se ubuduće, i to kao cjelini, posveti There are two further important questions con-
odgovarajuća pažnja. cerning the definition of the Barice-Gređani cul-
U vezi s definisanjem kulturne grupe Barice tural group and its chronological question. The
– Gređani i njene hronološke pozicije postavlja- first is how it relates to the cultures of the late
ju se još dva važna pitanja. Prvo je odnos prema Eneolithic (particularly the late Vučedol culture,
supstratu, tj. prema kulturama kasnog eneolita but also the Vinkovci culture and the group with
(naročito prema kasnoj vučedolskoj, a zatim i vin- cord-impressed pottery. The other is its relation-
kovačkoj kulturi, pa prema grupi sa Litzen-kera- ship to the cultures or cultural groups of the Late
mikom). Drugo je odnos prema kulturama (kultur- Bronze Age, primarily the urnfield culture.
nim grupama) kasnog bronzanog doba, prvenstve- The answer to the first must remain open. For
no prema kulturi polja sa urnama. now, as the papers on the various sites demonstrate,
Odgovor na prvo pitanje moramo ostaviti some traditional forms, decorations or ornamental
otvorenim. Za sada je, kako je to pokazano u pri- techniques have been observed, but a reliable an-
lozima posvećenim pojedinim nalazištima, bilo swer will be possible only once sites belonging to
moguće uočiti poneke tradicionalne oblike, ukra- the earlier phases of the Bronze Age (Br A1 – A2
se ili ornamentalne tehnike, ali do pouzdanijeg of the central European periodization) have been
odgovora moći će se doći tek kad budu ispitana investigated. As regards its relationship with the
1
Ova teza B. Čovića se pokazala tačnom. Dular et al. 2002, 1
This hypothesis, proposed by Čović, turned out to be accu-
Tiefengraber 2007, Buršić – Matijašić 1998,Mihovilić et. rate. Dular et al. 2002, Tiefengraber 2007, Buršić-Matijašić
el. 2009, Marijan 2009. 1998, K. Mihovilić et. al. 2009, Marijan 2009.

282

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronze age northern Bosnia in the light of new research, GZM n.s. A., 52

nalazišta koja pripadaju ranijim fazama bronza- urnfield culture, the excavations of the settlements
nog doba (Br A1 – A2 po srednjoevropskoj perio- and necropolises have demonstrated quite clearly
dizaciji). Što se tiče odnosa prema kulturi polja sa that there are undoubted contacts between the area
urnama, istraživanja naselja i nekropola dosta su of the Barice-Gređani group and the Baierdorf-
jasno pokazala da postoji nesumnjiv kontakt izme- Velatice phase of the urnfield culture in this part
đu kraja grupe Barice – Gređani i faze Baierdorf of the world. The most recent graves in the tumuli
– Velatice kulture polja sa urnama u ovim krajevi- of the Barice necropolis in Laminci-Jaružani and
ma. Najmlađi grobovi u tumulima nekropola Bari- Dejanovića humke in Laminci-Dubrave reveal
ce u Lamincima-Jaružanima i Dejanovića humke the powerful influence of the urnfield culture in
u Lamincima-Dubravama pokazuju snažan uticaj the shapes of the pottery and particularly of the
kulture polja sa urnama i u oblicima keramike, a metal artefacts, which is still more striking in the
naročito u metalu, što je još izrazitije na nekro- necropolises of the later phase (Barice in Gornja
polama kasne faze (Barice u Gornjoj Orahovici, Orahovica, Silajet and Crkvina near Bijeljina).
Silajet i Crkvina kod Bijeljine). Istu sliku odaju i Some of the settlements give the same impression.
neka naselja. Šta više, po svemu izgleda da se na Furthermore, it would seem that the process of
nekim naseljima (Sječkovo, Topolovaca bregovi) overlaying the old population by a new one can be
može pratiti proces preslojavanja stare populacije traced in certain settlements (Sječkovo, Topolo-
novom. Mada je u tom pogledu još prerano za si- vaca bregovi). Though it is still too early for defi-
gurnije zaključke, mislim da se može pretpostaviti nite conclusions, I am of the view that the expo-
da su nosioci migracionog vala kulture polja sa nents of the wave of migrations of the urnfield
urnama u fazi Baierdorf – Velatice preslojili staru culture in the Baierdorf-Velatice phase overlaid
populaciju nosilaca grupe Barice – Gređani koju the older population of the Barice-Gređani group,
su, vjerovatno, asimilirali.2 whom they probably assimilated.2
Istraživanja gradinskih naselja nešto dublje u The investigation of hill fort settlements rather
unutrašnjosti sjeverne Bosne, u graničnom pojasu deeper into the interior of northern Bosnia, on the
prema srednjoj Bosni, preduzeta na području sred- dividing line between northern and central Bos-
njeg toka Vrbasa, kao važnog komunikacionog nia in the central reaches of the River Vrbas, an
pravca, dala su također značajne nove rezultate. important communication route, also provided
Mada se radilo o sondažnim iskopavanjima malog significant new results. Though these were small-
obima, materijal koji je tako prikupljen pružio je scale trial excavations only, the material collected
dosta elemenata za nešto šira uopštavanja. Tako je provided sufficient elements for rather broader
još jednom potvrđena već od ranije poznata teza generalizations. Once again, the earlier hypothesis
da najstarija faza naseljavanja gradinskih položaja that the earliest phase of settlement in hill forts
pada u eneolitsko doba, te da je kasno bronzano dates back to the Eneolithic, and that the Late
doba nesumnjivo vrijeme osnivanja mnogih novih Bronze Age undoubtedly saw the establishment of
gradinskih naselja. many new hill forts, was corroborated.
2
U srednjoevropskoj literaturi područje sjeverne Bosne 2
In the central European literature, the area of northern
već od Br C – D stepena promatra se kao najjužniji dio Bosnia from Br C – D is regarded as the southernmost ex-
područja rasprostiranja kulture polja sa žarama; Teržan tent of the urnfield culture; Teržan 1995, 324. Its genesis
1995, 324. Neupitna je njezina geneza iz lokalnog sred- from a local Middle Bronze Age substrate is unquestion-
njobronzanog supstrata, kao što je i dokazano u ovom able, as demonstrated in this report. The same cultural de-
radu. Isti kulturni razvoj keramografski i načinom po- velopment, similar to the Middle Bronze Age in pottery
kopavanja sličnog srednjeg bronzanog doba može se and burial customs, may be traced over a wide area from
pratiti na širokom području južne Panonije i istočnoalp- southern Pannonia and the eastern Alps; Teržan 1999, 100
skog prostora; Teržan 1999, 100 – 101 do Transdanubije – 101 to the Trans-Danubian region (the Bakony Mts. area)
(područje Bakony gorja) Janković 1992 a-b, naravno sa Janković 1992 a-b, with local differences, of course. The
lokalnim razlikama. Pitanje migracija nositelja kulture question of the migration of exponents of the urnfield cul-
polja sa žarama zasad ostaje otvoreno, budući da se po- ture remains open, since the presence of pottery decorated
java keramike ukrašene kaneliranjem, koja se pripisuje with channelled lines, ascribed to Baierdorf-Velatice influ-
baierdorfsko-velatičkim uticajima, može pratiti u isto vri- ences, may be traced in the same period over the wider
jeme na širem prostoru južne Panonije i istočnoalpskom region of southern Pannonia and the eastern Alps in Br D
prostoru u Br D i Ha A1 vrijeme;Teržan 1999, 101. and Ha1; Teržan 1999, 101.

283

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronzano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraživanja, GZM n.s. A., 52

S obzirom na nove rezultate sada bi se mo- These new findings enable us to say with rather
glo nešto preciznije reći da pretežan dio tih, no- greater accuracy that most of these newly-estab-
voosnovanih gradina pripada mladoj fazi kasnog lished hill forts belong to the later phase of the
bronzanog doba (Ha B) što, vjerovatno, stoji u Late Bronze Age (Ha B), probably associated with
vezi s tzv. drugim migracionim valom i s odgova- the second wave of migration and with the cor-
rajućim horizontom ostava Ha A2/B1,3 dok su za responding horizon of Ha A2/B1 hoards,3 whereas
stariju fazu (Br D, Ha A) karakteristična otvorena the settlements of the earlier phase (Br D, Ha A)
naselja u ravnici, bilo da se radi o “preslojenim” are typically open lowland settlements, whether
naseljima grupe Barice – Gređani, bilo o novoo- “overlaid” settlements of the Barice-Gređani group
snovanim, kao što je Starije naselje u Donjoj Do- or newly-established ones such as Starije naselje in
lini (i još neka, identifikovana rekognosciranjem u Donja Dolina (and others identified by field sur-
okviru ovog projekta). vey as part of this project).
Također je uočeno da se na nekim gradinama It was also observed that some hill forts were
život obnavlja još jednom u kasnom latenu, što reoccupied in the late La Tène, perhaps as a result
može biti rezultat potrebe jačanja fortifikacionih of the need to reinforce the system of fortifications
sistema u uslovima sve jačeg rimskog vojničkog in the face of increasing Roman military pressure
pritiska u 1. stoljeću pr.n.e., naročito u njegovoj in the 1st century BCE, particularly the latter half
drugoj polovini (Oktavijanov pohod). (Octavian’s campaign).
Nesumnjivo nov rezultat je pojava materijala Another new finding was the presence of Bronze
bronzanog doba (vjerovatno srednjeg) na nekim Age (probably Middle) material in some of the hill
od gradinskih naselja (najpouzdaniji primjer je fort settlements (the most reliable example of which
gradina Hrustina kod Skender-Vakufa), s tipo- is Hrustina hill fort near Skender-Vakuf), with typo-
loškim karakteristikama koje ukazuju, s jedne logical characteristics indicate contacts, on the one
strane, na veze sa centralnom i južnom Bosnom hand with central and southern Bosnia and northern
i sjevernom Hercegovinom (Pod kod Bugoj- Herzegovina (Pod near Bugojno, Prusac, Debelo
na, Prusac, Debelo brdo, Varvara), a s druge s brdo, Varvara), and on the other with the Barice-
grupom Barice – Gređani. Naravno, radi se o Gređani group. These are, of course, initial findings
prvim indicijama, dobijenim sondažnim iskopa- only, obtained from trial excavations, and it would
vanjem, pa bi bilo rizično izvlačiti dalekosež- be risky to drawn far-reaching conclusions from
nije zaključke, ali kao pojava ti podaci skreću them, but they are worthy of attention, raising ques-
na sebe pažnju, otvarajući probleme koje će tek tions that remain to be resolved.
trebati rješavati. Another important finding is that it is fairly
Važan je i podatak da se u pobrđu i nižem pla- clear there is no pure urnfield culture in the hill
ninskom području oko srednjeg toka Vrbasa u country and lower mountain regions around the
mlađoj fazi kasnog bronzanog doba dosta jasno middle Vrbas in the later phase of the Late Bronze
uočava kako tu ne postoji čista kultura polja sa Age, as there is in the lowland region of northern
urnama kao u ravničarskom dijelu sjeverne Bo- Bosnia, but rather that elements of the groups of
sne, već se miješaju elementi grupa te kulture (one this culture (Zecovi-Donja Dolina and Vis-Pivni-
Zecovi – Donja Dolina, kao i one Vis – Pivnica) ca) mingle with inner Balkan elements, mainly of
sa unutarbalkanskim elementima, prvenstveno sa the central Bosnian cultural group.
srednjobosanskom kulturnom grupom. In conclusion, it may be said that the basic
U zaključku bi se moglo reći da je osnovni aim of the initial programme was achieved, with
cilj inicijalnog programa dostignut, da je ostvaren significant advances made, opening up plenty of
značajan prodor i otvoren širok prostor za produ- space for further investigations into the Middle
bljivanje istraživanja o srednjem bronzanom dobu Bronze Age in northern Bosnia, and that impor-
3
Pojava ostava može se pratiti na širem srednjoevropskom 3
Hoards are found over a wide region in central Europe,
prostoru, a razlozi deponiranja nisu do kraja rasvijetljeni; but the reasons for depositing them are yet to be fully ex-
Teržan 1995, 335. Stoga njihova pojava nije usko poveza- plained; Teržan 1995, 335. They are not closely associated
na sa migracijama. with migrations.

284

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronze age northern Bosnia in the light of new research, GZM n.s. A., 52

sjeverne Bosne, da su za kasno bronzano doba i za tant new data were assembled and hypotheses
prelazni period u željezno doba prikupljeni novi proposed for further research into the Late Bronze
važni podaci i postavljene teze za dalja traganja, Age and the transition to the Iron Age. In addition,
te da je postavljen problem odnosa prema kasnoe- the programme raised the question of the relation-
neolitskom i ranobronzanodopskom supstratu kao ship with the late Eneolithic and Early Bronze
ključni za buduća istraživanja o bronzanom dobu Age substrate, as crucial to future research into
ovog, kao i susjednih područja. the Bronze Age here and in neighbouring regions.

Skraćenice / Abbreviations
ALBH – Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine I-III, Sarajevo
AMI – Arheološki muzej Istre, Pula
AP – Arheološki pregled, Beograd, Ljubljana
AV – Arheološki vestnik, Ljubljana
ČIG – Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, Tuzla
GZM n.s. A – Glasnik Zemaljskog muzeja, nova serija, Arheologija, Sarajevo
PJZ – Praistorija jugoslavenskih zemalja, I-III, Sarajevo
RGZM – Römisch-Germanische Zentralmuseum, Mainz
Zbornik I – Arheološko društvo Bosne i Hercegovine, Zbornik I, Arheološka problematika zapadne Bosne, Sarajevo
ZKM – Zbornik krajiških muezja, Banja Luka

Literatura / Bibliography
B. BELIĆ 1964 – Prilozi poznavanju kasnog bronzanog doba severne Bosne, ZKM II, 1963/64, Banjaluka,
1964, 19-36.
1966 – Greda u Podnovlju kod Doboja – nekropola bronzanog doba, AP 8, Beograd, 1966,
27-29.
1966a – Doboj – centar – naselje bronzanog doba, AP 8, Beograd, 1966, 29-32.
1966b – Grabovica, Doboj – nekropola bronzanog doba, AP 8, Beograd, 1966, 33-35.
A. BENAC 1959 – Slavonska i ilirska kultura na prehistorijskoj gradini Zecovi kod Prijedora, GZM n.s. A,
XIV, Sarajevo, 1959, 13-51.
K. BURŠIĆ-MATIJAŠIĆ 1998 – Gradina Monkodonja. Monografije i katalozi AMI 9, Pula, 1998.
B. ČOVIĆ 1958 – Barice – nekropola kasnog bronzanog doba kod Gračanice, GZM n.s. A, XIII, Saraje-
vo, 1958, 77-96.
1961 – Rezultati sondiranja na praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli, GZM n.s. A., XV-XVI,
Sarajevo, 1960/1961, 79-139.
1965 – Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni, GZM n. s. A, XX,
Sarajevo, 1965, 27-145.
1983 – Sjeverna Bosna i karpatski bazen u rano i srednje bronzano doba, Zbornik I, Sarajevo,
1983, 65-70.
1988 – Bronzano doba, ALBH 1, Sarajevo, 1988, 21-23.
1988a – Ostave, bronzano doba, ALBH 1, Sarajevo, 1988, 134.
1988b – Kultura polja sa urnama, ALBH 1, Sarajevo, 1988, 100-102.
1988c – Barice – Gređani, kulturna grupa, ALBH 1, Sarajevo, 1988, 60-61.
1989 – Posuška kultura, GZM n.s. A, 44, Sarajevo, 1989, 61-127.

285

CEEOL copyright 2016


CEEOL copyright 2016

B. ČOVIĆ, Bronzano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraživanja, GZM n.s. A., 52

S. DIMITRIJEVIĆ 1979 – Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, Corola memoriae
Iosepho Brunšmid dicata, Vinkovci, 1979, 133-282.
J. DULAR, I. ŠAVEL, 2002 – Bronzanodobno naselje Oloris pri Dolnjem Lakošu. Opera instituti archaeologici Slo-
S. TECCO HVALA veniae 5, Ljubljana, 2002.
M. ÐURÐEVIĆ 1987 – Barice/Laminci – bronzanodobno naselje, AP 27, Ljubljana, 1987, 50-51.
I. HORVAT-ŠAVEL 1989 – Bronastodobna naselbina Oloris pri Dolnjem Lakošu, AV 39-40, Ljubljana, 1989,
127-145.
K. JANKOVIĆ 1992a – Spätbronzezeitliche hügelgräber in der Bakony – Gegend. Acta Archaeologica Acade-
miae Scientiarum Hungaricae, XLIV/1, Budapest, 1992, 3-81.
1992b – Spätbronzezeitliche hügelgräber von Bakonyjäkó. Acta Archaeologica Academiae
Scientiarum Hungaricae, XLIV/1 – 4, Budapest, 1992, 261-343.
M. KOSORIĆ 1965 – Praistorijska nekropola u selu Dvorovima kod Bijeljine, ČIG VI, Tuzla, 1965, 83-90.
1967 – Praistorijska nekropola kod Bijeljine, ČIG VII, Tuzla, 1967, 29-33.
Z. MARIĆ 1964 – Donja Dolina, GZM n.s. A, XIX, Sarajevo, 1964, 5-l28.
B. MARIJAN 2009 – Crtice iz prapovijesti Slavonije (brončano doba), Osijek, 2009.
K. MIHOVILIĆ, B. 2009 – Monkodonja i Mušego. Katalog AMI 79, Pula, 2009.
HÄNSEL, B. TERŽAN,
D. MATOŠEVIĆ, Ž.
KOVAČIĆ
K. MINICHREITER 1983 – Pregled istraživanja nekropola grupe “Gređani” u Slavoniji, Anali Zavoda za znanstve-
ni rad u Osijeku 2, Osijek, 1983, 7-122.
B. RAUNIG 1983 – Neki manji i neobjavljeni nalazi bronzanog doba zapadne Bosne, Zbornik I, Sarajevo,
1983, 71-78.
1987 – Crno polje/Ljusina – bronzanodobno naselje, AP 27, Ljubljana, 1987, 54.
1987a – Crkvina Međe/Doljani – bronzanodobni tumulus, AP 27, Ljubljana, 1987, 53.
1989 – Šumatac/Peradarska farma – bronzanodobno naselje, AP 28, Ljubljana, 1989, 71-72.
G. TIEFENGRABER 2007 – Zum Stand der Erforschung des Mittel und Spätbronzezeit in der Steiermak in: Studien
zur Mittel und Spätbronzezeit am Rande der Südostalpen. Universitätsforschungen zur
prähistorischen Archäologie, Band 148, Bonn, 2007, 67-113.
B. TERŽAN 1995 – Stand und Aufgabe der Forschungen zur Urnenfelderzeit in Jugoslawien. Monographi-
en, RGZM 35, Mainz, 1995.
1999 – An Outline of Urnfield Culture Period in Slovenia. AV 50, Ljubljana, 1999, 97-145.
K. VINSKI -GASPARINI 1983 – Kultura polja sa žarama sa njenim grupama, PJZ IV, Sarajevo, 1983, 547-646.

286

CEEOL copyright 2016

You might also like