VODA NA ZEMLJI

71% voda, 29% kopno – najveći dio kopna u području sjevernih umjerenih širina
(39% kopna 61% mora/jug 19% kopno 81% mora)
oceani, mora i slana jezera 97,5%, slatke vode 2,5% (većina u tr ledu i snijegu)
svjetsko more – međusobno povezana i jedinstvena prirodna cjelina
- oceani (Tihi, Atlantski, Indijski, Arktički, Južni)
- mora u širem smislu – dijelovi svj. Mora između 2 ili više
kontinenata(Sredozemno)
- mora u užem smislu – sva ostala mora s posebnim imenom
- zaljevi – manji dijelovi mora koji ulaze u kopno (Bengalski, Gvinejski)
- morski prolazi – suženja mora između izmaknutih dijelova kopna (Gibraltar –
prirodni, Sueski, panonski – umjetni)
- svojstva mora – slanoća, temperatura, boja i prozirnost
GIBANJE MORA :
morske struje – horizontalno premještanje morske vode na velike udaljenosti
- tople (golfska) i hladne (labradorska)
morske mijene – okomite promjene razine mora pod utjecajme prilačne sile
sunca i mjeseca
- plima – podizanje / oseka – spuštanje
- žive morske mijene – kad se sunce i mjesec nadu u istoj ravnini
- mrtve morske mijene – kad sunce i mjesec zatvaraju kut od 90
- raspon morskih mijena – visinska razlika između najviše i najniže razine mora
valovi – valovito gibanje površine mora pod utjecajem vjetra
tsunami – val izazvan potresom u podmorju – npr. Tihi ocean
iskorištavanje: prehrana, sol, turizam, promet, el. energija, plin, nafta
Hidrološki ciklus – niz pojava i čini proces premještanja, preobrazbe i obnove
vode na površini Zemlje, njezinoj unutrašnjosti i atmosferi
Glavne značajke vode – stalno gibanje, samoobnova i samopročišćavanje
„mali“ hidrološki ciklus – padaline koje odmah dospiju u mora
„veliki“ hidrološki ciklus – voda koju nakon ispravanja zračne struje prenose nad
kopno, gdje se u obliku padalina vraća na Zemljinu površinu
VODE NA KOPNU – 31% vode (led, u podzemlju, rijeke, jezera, močvare)
Ledenjački led – ledeni pokrovi – goleme povezane mase leda kontinentskih
razmjera npr. Antarktika, Grenland
- planinski ledenjaci – nakupine snijega i leda koje pod utjecajem
gravitacije klize niz padine
Voda u podzemlju – voda temeljnica, važna u opskrbi pitkom vodom
- uklještena voda – između dva nepropusna sloja npr. Arteški izvori
 - izbijanje vode na površinu – izvor, vrelo
- u krškom podzemlju giba se u svim pravcima
- vrulja – izvor ispod površine mora
- vrelo – kad u kršu daje veliku količinu vode (vrelo Cetine, Kupe)
- mineralna voda – količina otopljenih tvari veća od g u l
- termalna – temp veca od 20
Jezera – udubljenja na kopnu ispunjena vodom
- depresija – jezero koje je u cijelosti ispod razine svjetskog mora/Mrtvo more
- kriptodepresija – povrsina iznad, a dno ispod razine/Bajkalsko, Vransko
- prema postanku : prirodna – tektonska, ledenjačka, vulkanska, krška, ostatci
mora, riječna
umjetna – zbog dobivanja el. energije, navodnjavanje, rekreacija ...

Močvare - tla natopljena najčešće slatkom vodom

- nastaju zarastanjem plitkih jezera, uz velike rijeke nakon poplava...
- treset – tamnosmedi talog nastao raspadanjem biljne mase
- bare – po veličini manji, manje treseta
Rijeke – vodostaj – razina vode u koritu
- rijelni režim – način opskrbljivanja rijeke vodom
- porječje – kopneni prostor s kojeg nekoj rijeci pritječe voda
- slijev – kopneni prostor s kojeg rijeke teku u određeno more ili jezero
- razvodnica – granica između 2 slijeva
Tlo – rastresiti površinski sloj Zemljine kore
- voda , humus, mineralne tvari i zrak
Areal – određeno područje rasprosiranja 1 biljne ili životinjske vrste
endem – vrste koje imaju ograničene areale
relikt – vrste na određenim arealima, ostatke izumrlih vrsta
populacija . skupine sastavljene od jedne vrste na određenom prostoru
biocenoza – skupina od više biljnih i životinjskih populacija
BILJNI POKROV:
šume – prirodne zajednice s dominacijom drveća
- tropske kišne šume, tropske monsunske, sredozemne, listopadne, tajga
savane – prostrani travnjaci s osamljenim grmljem - suhe, vlažne i grmolike
pustinje i polupustinje – nedostatak vlage, veliki temp. raspon
travnjaci – između šuma i pustinja
stepe – travnjaci umjerenog pojasa euroazije
tundre – prirodni prostori oskudne vegetacije, hladne i duge zime, kratka i svježa
ljeta