(hisses re UPI -08/16.06 MINISTARSTVO ZASTITE OKOLISA I ENERGETIKE UPRAVA ZA ZASTITU PRIRODE KLASA: 612-07/17-59/55 | il l | fi URBROJ: 517-07. 17-4 | q I iM I ‘Zagreb, 06. oujka 2017. UPRAVA ZA PROCJENU UTJECAJANA OKOLIS | ODRZIVO GOSPODARENJE OTPADOM Sektor za procjenu utjecaja na okoli8 industrijsko onediSéenje Zahtjev za ocjenu 0 potrebi procjene utjecaja na okoliS i prethodnu ocjenu prikvatljivosti za ekolo’ku mrezu vjetroelektrane Kr¥-Padene = miljenje, daje se ‘Vera vata KLASA: UP/I 351-03/16-08/322, URBROS: 517-06-2-1-1-17-3, ‘Temeljem vasog zahtjeva pod gore navedenim brojem, a nakon uvida v Elaborat zastite okolisa za zahvat: vjetroclektrana KrS-Padene — smanjenje broja i promjena tchni¢kih karektoristikn vjetroagregate, koji je u prosincu 2016, godine izradio ovlastenik Zelena infrastruktura 4.0.0, iz Zagreba, sukladno odredbi lanka 26. Uredbe 0 progjeni uljecaja zshvata na okolis (Narodne novine, br. 61/2014) i tlenka 27. stavak 1 Zalkona o zastiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013), Uprava za zaStitu prirode daje misljenje 1. _zaplanirani zahvat potrebno je provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoli8 i TL za planirani zahvat ne move se iskljutiti moguénost znagajnih negativaih utjecaja na ciljeve ofuvanja i ejelovitost podrugja ekoloske mreze te je obvena provedba glavne ocjene prihvailjivosti 2a cekolosku mreza. Planirani zahvat se odnosi na smanjenje broja i promjenu telnitkih karakteristika vjetroagregata vjettoelektrane Kr-Padene, Za VE Kx&-Padene proveden je postupak procjene utjecaja na okolis te je Ministarstvo za8tite okoli§a, prostornog uredenja i gradifeljstva, 18. listopada 2007. godine donijelo RjeSenje o prihvatljivosti zahvata za okolis (, KLASA: UPII 351-03/06-02/148, URBROJ: 531-08-3-1-2- 8-07-15). U kasnijom postupku ocjene 0 potrebi procjene utjecaja na okoli8, Ministarstvo je 11 svibnja 2009, godine donijelo RjeSenje (KLASA: UP/I 351-03/09-08/14, URBROS: 531-08-1-08-09-6) da za planirano proSirenje VE Kr8-Padene nije potrebno provesti postupak procjene uljecaja na okoli3. U postupku progjene utjecaja na okoli§ izeradnje VE Kré-Padene razmatrana je instalirana snaga 110 MW (55 vjetroagregata pojedinaéne snage 2 MW), dok je uw postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okolis razmatrano postavijanje dodatnih 16 vjetroagregata pri Gemu bi se instalirana snaga poveéala na 142 MW. U postupku daljnjeg razvoja projekta uturdeno je da je vjetroagregate predlozene u prethodnim postupeima potrebno zamijeniti novim vjetroagregatima koji su effkasniji i moderniji, Novi vjetroagregati €o imati veéu nazivaa snagu (3 MW), veti promjer fopatica (125 m umjesto 82-90 m) i vi8i stup (118 m Strnica 10d evumjesto 70-108 m). S obzirom na povecanje nazivne snage, broj vjetroagregata ée se stnanjiti s planiranih 71 na 48, pri Zemu Ge njihova ukupna instalirans snaga iznositi 144 MW, ali ée na mjestu prikljutka na clektroenergetsku mreza izlazna snaga biti ograniéena na prvota 142 MW. § obzirom na manji broj vjetroagregata, dodatno je napravljana optimizacija cijele vjetroclektrane pri Eomu je doslo do pomake 48 okacija pojedinagnih vjetroagregata u odnosu na stare lokacije (od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metara), Uvidom u dostavljeai Elaborat utvrdono je da su sagledani moguéi utjecaj planiranog zahvata na tlo, kakvoéu vode i vodua tijela, kvalitetu zraka, klimatske promjene, biolosku raznolikost, zaitiGena podrutja, ekolosku mrezu, Kulturms bastins, krajobrazma obilje%ja, gospodarske djelatosti (poljoprivreda, Sumarstvo, loystvo), kao i utjecaj povecanja razine buke, zasjenjenja i treperenja te nastalog otpada. Na podrugja planiranog zahvate ne nalaze se podrugja zastiéena temeljem odredbi Zakona o 7aititi prirode (Narodlne novine, broj 80/2013), Kod zahata koji je predmet ovog postupka u odnosu na zabvat VE Kri- Padene iz 2007. i 2009. g. obubvat je ostao isti, dok su same lokacije vjetroagregata izmijenjene, kao i lokaeije pristupnih puteva, Promijenjene su i tehnigke karakteristike vjetroagregata (novo plenirani VA su i jae pojedinaéne snage). Iako se u Elaboratu navodi da planirani zahwvat neée imati znacajt negativnih utjecaja u odnosu na utjecaje koji su prepoznati u ranije provedenim postupcima procjene tutjecaja na okoli8 i ocjene o potrebi progjene utjecaja na okolié (2007. i 2009. g.) za VE Kré-Padene, misljenja smo da je za planirani zahvat potrebao provesti postupak procjene utjecaja na okoli8 buduéi da je on ipak razlidit u odnosa na ranije sagledan zabvat. Sukladao odredbama tlanka 30, stavka 3. Zakona o zabtiti pritode, Uprava za zastitu pritode je zatradila (KLASA: 612-07/17-59/55, URBROJ: 517-07-2-1-17-2 od 06, veljate 2017. godine) prethodno misljenje Hrvatske agencije za okolis i pritodu (HAOP). Ministarstvo je 01. ofujka 2017. godine zaprimilo trazeno prethodno miBljenje (KLASA: 612-07/17-38/122, URBROJ: 427-07-3-17-2 od 27. veljage 2017.) u kojem se navodi da se prethodnom ocjenom ne moze iskljuciti moguénost znaéajnih negativnih utjecaja planiranog zahvata na ciljeve o&uvanja i cjelovitost podrugja ekoloske mreze te da je potrebno provesti glavnu ocjenu, Prema Uredbi 0 ekoloskoj mrezi (Narodne novine, br. 124/2013, 105/2015) planirani zahvat nalazi se ‘unutar podrudja ckoloske mreze - Podrugja ofuvanja macajna za ptice (POP) HR1000026 Krka i okolni plato, Takoder, na Sirem podrugju utjecaja zahvata (do 5 km udaljenosti) nalazi se POP HR1000022 Velebit te tri Podrugja otavanja znatajaa za vrste i stani8ta (POVS) HR5000022 Park prirode Velebit, HR2000641 Zrmanja i HR2000918 Sire podrudje NP Krka, U nastavku dajemo mitljenje na predmetni Blaborat i potencijaine utjecaje na skupine koje su najugrodenije zabvatima vjetroelektrana — ptice, si8mise i velike zvijeri Ptice Ornitoloska istrazivanja za zahvat vjetroelekirane Kré-Padene provedena su 2005. i 2006, godine, Pri tom je utvrdena prisuinost 44 vrste gnjezderica koje se koriste podrugjem obubvata zahvata kao podrugjem preleta ili hranjenja, a medu njima su zabiljezene i grabljivice poput surog orla (Aquila chrysaetos), zmijara (Circaetus galicus) i jastreba (Aceipiter gentilis). Elaborat navodi da, iako je na podrugju planiranog zahvata zabiljeZena prisutnost surog orla i zmijara, veéina njihove aktivnosti zabiljezena je pri tom izvan podrugja pleniranog zahvata posebice u razdoblju migracija kada je vetina migratomih’ vrsta grabljivica navedenog podrugja koristila zapadno i istoéno podrugje kao migracijske koridore. Elaborat je naveo da utjecaj nije znacajan. Suri orao i zmijar su ciljne vrste POP podrugja HR1000022 Velebit te POP podrudja HR1000026 Krka i okolni plato. U okviru nacionalnog monitoringa surog orla kojeg koordinira HAOP, na udaljenosti od oko 3 km od najblizih vjetroagregata zabiljezen je par (2013.) i gnijezdenje @014,) surih orlova (Monitoring nacionalne populacije surog otla, Aquila chrysactos, BIOM, Zagreb, studeni 2013., konatni izvjettaj i Sonica 2 od §Monitoring nacionaine populacije surog orla, Aguila chrysactas, BIOM, Zagreb, listopad 2014, konaéni izvyjeSta)). U 2013. g. bio je formiran par, ali je gnijezdenje bilo neuspjeino, a 2014. g, je zabiljezeno uspjeSno gnijeddenje. Lokacija gnijezda nalazi se u rubnom podrutju HR1000022 Velebit. Prema podacima iz. nacionalnog monitoringa, teritorij surog orla cbuhvaéa oko 1/3 planiranih vjetroagregata, Na temelju dugogodinjih promatranja surib orlova u Hirvatskoj, procijenjeno je da minimalai radijus kretanja plica u odaosu na gnijezdo iznosi prosjetno 10 km te time radijus kretanja surog orla obuhvaca ‘jelokupnu lokaciju planirane vjetroelektrane Kr’-Padene. Juanije od zahvata postoji teritorij surog orla napusten u 2013. g., odnosno predstavlja nezauzet teritorij Prema podacima iz nacionalnog monitorings, ovaj teritorij se ne preklapa s obuhvatom zehvata, ‘Obuhvat zahivata iznosi oko 2.000 haa te time zauzima oko 2,3 % povr8ine POP HR1000026 Krka i okolni plato (87.735 ha), odnosno, radi se 0 matajnoj powrSini ovog POP podrutja. Osim potencijalnih kolizija ciljnih vrsta ptica, i gubitka steni8ta direktnim zaposjedanjem prostora s pristupnim cestams i platoima za vyjetroagregate, potrebno je utvrditi ho¢e li ovaj prostor postati nepogodan za pojedine ciljne vrste podrugja ekoloske mreze, 8 obzitom na izmijenjenu metodologiju osnovnog istrazivanja pica za potrebe procjene utjecaja izgradnje vietroclektrana na ornitofaunu, Elaboratom se kroz. prijedlog praéenja stanja okoli’a prediaze da se provedeno istrativanje nadopuni istrazivanjem w skladu sa smjemicama za izradu Studija utjecaja na okoli§ za vjetroelektrane za faunu ptica i SiSmi8a (MZOPUG i APO d.0.0., 2010.), odnosno prediaze se pracenje aktivnosti ptica sa staluih totaka (eng. vantage points) te sukladno dobivenim rezultatima, propisivanje odgovarajuéih dodatnih mjera zastite. Buduéi da je od istrazivanja ptica proslo vi8e od 10 godina (sukladno smjernicama Scottish Natural Heritage: ,Recomended bird survey methods to inform impact assessment of onshore wind farms", May 2014, validnim podacima smatraju se podaci prikupljeni unazad 5 godina ili unazad 3 godine ukoliko se populacije kljudnih vrsta brz0 mijenjaju) te ona nisu radena prema metodologiji koja se preporutuje od 2010. g. odnosno nisu koristila metodu mottenja i brojanja s odredenih pozicija (engl ,.vantage point watches") koja se primjenjuje u sluéajevima kad na podrugju zahvata ili u njegovo} blizini obitavaju osobito oxjetjive visie te s obzirom da se ne moze iskljutiti rizik od Kolizije surog orla na podrutju planirane VE Kr8 Padene, potrebno je ponoviti istrazivanja ptica u svim sezonata. Medutim, napominjemo da se zahvat planira unutar teritorija surog orla te da bi se, u slutaju da se tijekom pracenja omitofaune utvrdi zaéajan negativan utjecaj na surog orla, rad VE trebao obustaviti u doba aktivnosti surih orlova, odnosno tijekom dnevnog svjetla 365 dana uw godini. Takoder, s obzirom da na podrugju zahvata i u njegovoj blizini obitavaju osobito osjetljive vrste ptica, prilikom istrazivanja treba koristiti standardae metode motreaja i brojenja s odredenih pozicija (engl swwantage point watches" ~ Scottish Natural Heritage 200S., 2009, 2014. ili fixed point observations" = Morission 1998, ili watch count" - Canadian Wildlife Service 2006.) kojima ée se utvrditirizik od kolizije. Siimisi Za potrebe prethodno provedene SUO nije istrazivana populacija siémisa na podruéju planirane VE, Od Spilja najblizih zahvatu koje su uvrétene u podrudja ekoloske mreze za ocuvanje kolonija si8misa, najblize zalivatu su Spilia Miljacka TI (HR2000918 Sire podnutje NP Krka) i Ivor Krke (FR2000917 Kréi). Spilja Miljacka II udaljena je oko 7,6 km od najblizih vjetroagregata. Spilja Miljacka Il je vaéno podrudje za otuvanje dugonogog simile (Myotis capaccinii) (15-30% nacionalne populacije), velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) (<2%), jwénog potkovnjaka (Rhinolophus euryale) (<2% nacionalne populacije), dugokrilog prinjaka (Miniopterus schreibersif) (<2% nacionalne populacije), rideg sikmi8a (Myotis emarginatus) (<2% nacionalne populacije), oBtrouhog sismika (Myotis bipthii) (2% nacionalae populacije) i malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros) (<2% nacionalne populacije). Spilja Izvor Krke nalazi se na udaljenosti od oko 9,5 km od najbligeg planiranog vjetroagregata. Ova Spilja je va%no podrugje za otuvanje velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumeguinum) (<2% nacionaine opulacije) i juznog potkovnjaka (Rhinolophus euryale) (<2% nacionalne populacije). Seana 3 085S obzirom da Si8mi8i nisu istrazivani za potrebe SUO, Eleboratom se u prijedlogu pradenja stanja okoliga ptedlazu nadopune u smistu provedbe jednogodisnjih istrazivanja populacija SiSmiSa na Sirem podrugju zahvata u trenutnoj fazi projekta. Navodi se da istradivanje treba biti provedeno u skladu sa Smjetnicama za izadu Studija utjecaja na okoli§ za vjetroelektrane za faunu ptica i 8i8misa (MZOPUG i APO 4.0.0, 2010.) i uputama medunarodnih publikacija (Rodrigues i sur. 2008., Rodrigues i sur. 2014.) Sporazuma 0 zektiti europskih populacija 8ismisa (UNEP/EUROBATS) te se predlaze da se na temelju rezultata istraZivanja propisu odgovarajuce dodatne mjere matte koje ée morati biti ukljutene u dalinje faze projekta, Napominjemo da detalji Koji se u Eleborat navode za istrazivanje Sismisa te monitoring SiSmisa ne prate preporuke navedene u smjernicama Eurobats-a. Za istradivanja Hsmi8a se, primjerice, navodi da trebaju ukljutivati kontinuirano saimanje glasanja ultrazvudnim detektorima na jecino ili vige stacionarnih totaka u svthu utvrdivanja vremenske distribucije aktivnosti Si&misa u duzem vremenskom razdoblju. Eurobats smijernice daju preporuku da je pracenje intenzivae aktivnosti Si8mi8a potrebno napraviti umutar radijusa 1 km oko svskog planiranog vjetroagregata tijekom cijelog razdoblja praéenja sismi8a prije izgradnje vjetroelektrane te stoga smatramo da je samo jedan batcorder nedovoljan da pokrije ukupno podrugje planiranog zahvata koje s¢ od prvog do zadnjeg planiranog vjetroagregata proteze na oko 7 km duljine i prosjetno oko 3 km Sirine, Takoder, u Elaboratu se navodi da je istrazivanje potrebno provesti na visini do 2 mod zemlje, dok se Eurobats smjernicama navodi da se aktivnost sismisa kad god je to moguée snima na visini zone rizika od kolizije. Flaboratom se ne navodi da je potrebno koristiti i metode hnvatanja Silmi8a mreZama iako se ova metoda preporuéuje Smjernicame MZOPUG i Eurobats smajernicema, a s obzirom na Ginjenicu da je pojedine vrste siSmi8e vrlo teBko zabiljeziti ili doterminirati alustignim metodama. Monitoring smrmnosti si8mi8a koji se predlaze takoder nije uskladen s Eurobats smjemnicama bududi da se Blaboratom navodi da istrazivanje smrinosti treba provoditi w vremenskom intervalu do 13 dana izmedu dva pretrazivanja, dok se Eurobats smjemicama navodi da je pretrazivanje lokacije vjetroelektrane potrebno provoditi svaka 3 dana (sa dva dana izmodu kontrola) tijekom cijelog monitoringa (izmedu hibernacija. Kako nisu provedena istradivanja sismi8a, a u okolici zahwata postoje Spilje sa kolonijama Sismika koje su zbog svoje vaznosti uvritene u podrugja ekoloske mreze, potrebno je provesti istrazivanje 8ismika, Ove istradivanja, osim Sto trebaju biti uskladena sa ,Smjomicama za izradu studija utjecaja na okoli§ za zahvate vjetroelektrena” (MZOPUG i APO d.o.0., 2010,), trebaju uvazavati i Eurobats smjemice 22 procjent utjecaja vjetroelektrana na Sigmise (Guidelines for consideration of bats in wind farm projects Revision 2014, Publiction Series No. 6). Istrazivanjima je potrebno procijeniti vaznost lokacije kao stanista za lov vista koje imaju kolonije u Spiljama koje su unutar ekoloske mreze te utvrditi znagaj lokacije za migraciju ciljnih vrsta sismisa navedenih podrudja ekoloske mrege ili dragih vaénih podrudja. Ukoliko se utvrdi veliki znataj lokacije za ove kolonije i veliki rizik od stradavanja ciljaih vrsta, mjere ublazavanja mogle bi biti zaustavljanje vjotroagrogata tijckom veceg dijela godine u razdoblju aktivnosti Si8mi8a, Velike zvijeri Elaboratom se u prijedlogn pragenja stanja okolite predlaze provodenje istrazivanja populacija velikih zvijeri, s posebnim naglaskom na populaciju vuka. Naime, podrudje zahvata predstavija areal opore vukova Ervenik (3-5 jedinki) i Promina (5-7 jedinki). Vuk je priotitetna ciljna vrsta podrugja ekoloske mreze HR5000022 Park prirode Velebit te je veliki dio ateala éopota Evenik u obuhvatu ovog podrugja ekoloske mreze. Kao Sto je navedeno u Eiaborata, vakovi nakon puStanja u pogon vjetroagregatima ne prilaze blize od 500 - 1000 m, dok se brloze na udaljenostima veéim od 2 km od vjetroagregata te je stoge potrebno procijeniti koliko é¢ zauzeée prostora planiranom VE utjecati na populaciju vuka podrugja ekoloske mreze, odnosno na nacionalnu populaciju. Podrudje zahvata ne nalazi se unutar podrugja rasprostranjenosti risa, a granica podruéja rasprostranjenosti medvjeda nalazi se sjevernije od zahvata, Za sagledavanje utjecaja na volike zvijeri upuéujemo na izradeni ,Struéni priruénik za procjenu utjecaja zahvata na velike zvijeri pojedinatno te u sklopu planskih dokumenata, Verzija 1.0 — primjer vjetroelektrane (HAOP i Veterinarski fakultet, 2016) koji daje struéni metodoloski okvic ocjeni utjecaia Stasi 4 0d 5vjottoelektrana na velike zvijeri_ (http:/nwww.dzzp hr/ocjena-prihvatljivosti/ocjena-prihvatljivosti- 130.html). Slijedom iznijetog prethodnom ogjenom ne move se iskljutiti moguénost znaéajnih negativnih utjecaja planiranog zahvata na ciljeve o&uvanja i cjelovitost podrugja ekolotke mrefe te je stoga obvezno provesti glavnu ogjemu zahvats. ‘Napominjemo, da sukladno Zlanku 30, staviau 9, Zakons o zattti prirode i Slanku 27, stavku 2. podstavk 4, Uredbe o progjeni utjecaja na okolif, rjeSenje doneseno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na ‘okoli8 treba sadrZavati i rezultate prethodne ocjene prihvatljivosti za ekolosku mrezu. POMOCNIK MINISTRA L! sitmeyer Dostaviti: 1. Nastovu, 2 Uspls predmota, ovdje Seiot Sod