HRVATSKA AGENCIJA ZA OKOLIS I PRIRODU 10000 Zagreb, Radni¢ka cesta 80/7 tel.: +385 (0)] 5502 900 faks: +385 (0)1 5502 901 KLASA: 612-07/17-38/122 URBROJS: 427-07-3-17-2 Zagreb, 27. veljaée 2017, MINISTARSTVO ZASTITE OKOLISA TENERGETIKE Uprava za zaititu prirode Radnidka cesta 80 10000 Zagreb PREDMET: Potreba provodenja Glavne ocjene za zahvat ,Vjetroclektrana KrS-Padene, Sibensko-kninska Zupanija” > prethodno misljenje, daje'se PoStovani, va dopisom od 06. veljate 2017, godine (KLASA: 612-07/17-59/5S, URBROJ: 517-07-2-1- 17-2, zaprimljena 07. veljace 2017. godine) zatraZili ste miBljenje o patrebi provodenja Glavne ocjene zahvata za ckoloSku mrezu (Zakon o zastiti prirode, NN 80/13 i Pravilnik © ogjeni pribvatljivosti za ekolosku mrezu, NN 146/14) za zahvat ,Vjetroelektrana KeS-Padene, Sibensko-kninska Zupanija, nositelja zahvata C.E.M.P. d.o.o. Za predmetni zahvat izraden je Elaborat zaitite okoliga u postupku ogjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okolis, izradivata Zelena infrastruktura d.0.0., prosinac 2016. Zahvat se odnosi na smanjenje broja i promjenu tehnidkih karakteristika vjetroagregate odobrene vjettoelektrane Kr5 ~ Padene. Postupak procjene ufjevaja na okoliS za ovu vietroclekiranu je provedien te je izdano Rjesenje o prihvatljivosti zahvata (Ministarsivo zastite okoli8a, prostomog uredenja i graditeljsiva, KLASA: UP/I 351-03/06-02/148, URBROJ: 531-08-3-1-2-8-07-15 od 18, listopada 2007.). U kasnijem postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli8 izdano je RjeSenje Ministarsiva (KLASA: UP/T 351-03/09-08/14, URBROJ: 531-08-1-08-09-6 od 11 svibrja 2009.) da nije pouebno provesti postupak procjene utjecaja na okoli8. U’ postupku procjene uijecaja na okolis izgradnje vjetroelektrane Kr&-Padene razmatrana je instalirana snaga 110 MW (55 vjetroagregata pojedinatne snage 2 MW), dok je u postupku ogjene 0 potrebi procjene utjecaja na okoli8 razmatrano postayljanje dodatnih 16 vjetroagrewata pri emu bi se instalirana snega poveéala na 142 MW. U postupku daljnjeg razvoja projekta utvrdeno je da je vjetroagregate predlogene u prethodnim postupcima potrebno zamijeniti novim vjetroagregatima koji su efikasniji i moderiji. Novi vjetroagregati ée imati vecu nazivnu snagu (3 MW), vedi promijer lopatica (125 m umjesto 82-90 m) i vi8i stup (118 m umjesto 70-108 m). $ obzirom na poveéanje nazivne snage, broj vjetroagregata ée se smanjiti s planirenih 71 na 48, pri demu Ge njihova ukupna instalirana snaga iznositi 144 MW, ali ée na mjestu prikljutka na elektroenergetsku mreZu iziazna snaga biti ogranigena na prvota 142 MW. § obzirom na manji broj vetroagregata, dodatno je napravijana optimizacija cijele vjetroclektrane pri Semu je doslo do pomaka 48 lokacija pojedinaénih vjetroagregata u odnosu ng stare lokacije (od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metars),Planirani zahvat nalazi se unutar podrudja ekolo’ke mreze (Uredba 0 ekolo3koj mrezi, NN 124/13, 105/15), Podrugja oguvanja znavajnog za ptice (POP): HR/000026 Krka i okolni plato. Na Sirem podrudju ujecaja zahvata (do 3 km udaljenosti) nalazi se podrudje oguvanja anagajno za ptice (POP) HRI000022 Velebit te wri podrudja ofuvanja znaéajna za veste i stani8ta (POVS) - HR5000022 Park prirode Velebit, HR2000641 Zrmanja i HR2000918 Sire podruéje NP Krka. U nastavku dajemo miSljenje na Elaborat zastite okoli8a i potencijaine utjecaje na skupine koje su najugrozenije zahvatinsa vjetroclektrana — ptice, Sigmise i velike zvijeri: Analiza utjecaja na ptice: Omitoloska istrazivanja za zahyvat vjetroclektrane Kri-Padene provedena su 2005. i 2006. godine, Pri tom je utvrdena prisutnost 44 vrste gnjezdarica koje se koriste podrujjem obuhyata zahvata kao podrugjem preleta ili hranjenja, a medu njima su zabiljezene i grabljivice poput surog orla (dguila chrysaetos), zmijara (Cireaerus galicus) i jastreba (Accipiter genuils). Elaborat navodi da, iako je na podru’ju planiranog zahvata zabiljezena prisutnost surog orla i zmijara, vesina njihove aktivnosti zabiljeZena je pri tom izvan podrudja planicanog zahvata posebice u razdoblju migracija kada je vetina migratornih vrsta grabljiviea navedenog podrugja koristila zapadno i istodno podrutje kao migracijske koridore. Elaborat je naveo da utjecaj nije znatajan. Suri orao i zmijar su ciljne veste POP podrucja HR/000022 Velebit, te POP podrutja R1000026 Krka i okotni plato. U okviru nacionalnog monitoringa surog orla kojeg koordinira HAOP, na udaljenosti od oko 3 ‘km od najblizih agregata zabiljeZen je par (2013.) i gnije#denje (2014,) surih orlova (Monitoring nacionalne populacije surog orks, Aguila chrysaetos, BIOM, Zagreb, studeni 2013., konaéni izvjeStaj 1 Monitoring nacionalne populacije surog orla, Aquila chryvactos, BIOM, Zagreb, listopad 2014., konadni izyjestaj). U 2013. bio je formiran par, ali je enijezdenje bilo neuspjesno, 4 2014, je zabiljezeno uspjesno gnijeédenje. Lokacija gnijezda nalazi se u rubnom podrugju HR1000622 Velebit, Prema podacima iz, nacionalnog monitoringa, tevitorij surog orla obubvaca coa 1/3 planiranih VA, Na tomelju dugogodisnjih promatranja surih orlova w Hrvatskoj, procijenjeno je da minimaini radijus kretanja ptica ui odnosu na gnijezdo iznosi prosjetao 10 km te time radijus kretanja surog orla obubvaéa gjelokupnu lokaciju planirane vjetroclektrane Kr3- Padene, Judnije od zahvata postoji teritorij surog orla napusten u 2013., odnosno predstavlja nezauzet Prema podacima iz nacionalnog monitoringa, ovaj teritorij se ne preklapa s obuhvatom Obuhvat zahvata iznosi oko 2.000 ha, te time zauzima oko 2,3 % povrsine POP HRI000026 Krka i okolni plato (87.735 ha), odnosno, radi $e 0 znacajnoj povrsini ovog POP poxtrudja. Osim poteneijalnih kolizija ciljnih vrsta ptica, i gubitka stanista direktim 2aposjedanjem prostora s pristupnim cestama i platoima za vjetroagregate, potrebno je utvriti hoée li ovaj prostor postati nepogocian za pojedine ciljne vrste podrutja ekoloske mreze. 8 obzirom na izmijenjenu metodologija osnovnog istradivanja ptica za potrebe procjene utjecaja izgradnje vjetroelektrana na omnitofaunu, Elaboratom se kroz prijedlog praéenja stanja okoli8a predlaze da se provedeno istrazivanje nadopuni istrazivanjem u skladu sa smajemicama za izradu Studije utjecnja na okoliS za vjetroelektrane za feunu ptica i Sismisa (MZOPUG i APO doo. 2010.), odnosno predlaze se pracenje aktivnosti ptica sa stalnih toaka (eng. vantage points) te, sukladno dobivenim rezultstima, propisivanje odgovarajuéih dodatnih mjera zavtiteBuduci da je od istradivarija ptica proslo vise od 10 godina (sukladno smjemicama Scottish Natural Heritage: , Recomended bird survey methods fo inform impact assessment of onshore wind farms", May 2014, validnim podacima smatraju se podaci prikupljeni unazad 5 godina ili unazad 3 godine ukoliko se populacije kljuénih vrsta brzo miljenjaju), te ona nisu radena prema metodologiji koja se preporuguje od 2010. godine, odnosno nisu koristila metodu motrenja i brojanje s odredenity pozicija (engl vantage point watches") koja so primjenjuje u sludaievima kad na podruéju zahvata ili w njegovoj blizini obitavaju osobito osjetljive vrste, te s obzirom da se ne moze iskljutitirizik od kolizije surog orla na podruéju planirane VE Kr Padene, slazemo se da je potrebno je ponoviti istrazivanja ptica po svim sezonama, Medutim, napominjemo da se zabyat planira unutar teritorija surog orla te da bi se, u sludaju da se tijekom praéenja omitofaune utvedi znaéajan negativan utjecaj na surog orla, rad VE trebzo obustaviti u doba aktivnosti surih orfova, odnosno tijekom dnevnog svjetla 365 dana wt godini, Slazemo se da, s obzirom da na podrutju zahvata iu njegovoj blizini obitavaju osobito oxjetijive veste ptica, prilikom istraZivanja treba koristti standardne metode motrenja i brojanja 3 odredenih pozicija (engl vantage point watches ~ Scottish Natural Heritage 2005., 2009. 2014. ili fixed point observations“ - Morission 1998. {Ii ,watch count* - Canadian Wildlife Service 2006,), Kojima ée se utvrditirizik od kolizije. Analiza utjecaja na SiSmise: Za potrebe prethodno provedene SUO nije istrazivana populacija Sigmika na podrudju planirane VE. Od Spilja najblizih zahvatu koje su uvrStene u podrugja ekoloske mreze za otuvanje kolonija sismiga, najblize zahvatu su Spilja Miljacka If (7R2000918 Sire podrudje NP Krka) i lavor Krke (HR2000917 Kreié). Spilja Miljacka II udaljena je oko 7,6 km od najblizih vietrongregata, Spilja Miljacka II jo va%no podrudje za otuvanje dugonogog sismifa (Motiv eapaccinii) (15-30% nacionalne populacije), velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumeguinum) (<2%), judtog potkovajaka (Rhinolophus euryale) (<2% nacionalne populacije), dugokrilog prénjaka (Miniopierus schreibersit) (<2% nacionalne populacije), rideg 8iSmisa (Moris emarginatus) {<2% nacionaine populacije), oStrouhog Sidmika (Myotis biythif) (<2% nacionalne populacije) | malog potkovnjaka (Rhinalophus hipposideros) (<2% nacionalne populacije). Spitja favor Krke nalazi se na udaljenosti od cca 9,5 km od najblizeg planiranog vjetroagregata. Ova spilja je vaino podrugje za oguvanje velikog potkovajaka (Riinolophus ferrumequimum) (<2% nacionalne populacije) i juznog potkovnjaka (Rhinolophus euryale) {<2% nacionalne populacije), $ obzirom da Sismisi nisu istradivani za potrebe SUO, Elaboratom zastite okoliga u prijedloga praéenja stanja okoliba predlazu se nadopune u smishi provedbe jednogodisnjib isteazivanja poputacija &iSmiga ua irem podrudju zahvata wu tremuinoj fazi projekta. Navodi se da istrezivanje treba biti provedeno u skladu sa Smjericama za izradu Studija. utjccaja na okolis 7a \jetroelektrane za faunu ptice i sigmiga (MZOPUG i APO d.o.o. 2010.) i uputema medunarodnih publikacija (Rodrigues i sur. 2008,, Rodrigues i sur. 2014.) Sporazuma o zastiti curopskih populacija si&miga (UNEP/EUROBATS), to se prediate da se na temelju rezultata isteazivenja propitu cdgovarajuée dodatne mijere za8tite koje ée moral biti ukljusene u daljnje fuze projekta. Napominjemo da detalji koji se u Blaboratu navode za istrazivanje SiSmiS2, te monitoring Si8mi8a he prate preporuke navedene u smjemnicama Eurobats-a. Za istraZivanja sigmisa se, primjerice, nayodi da trebaju ukljutivati kontinuirano snimanje glasanja ultrazvugnim detektorima na jodnoj ilk vige stacionaenih to&aka w svthu utvidivanja vremenske distribucije aktivnosti 3i8misa uw duzem vremenskom razdoblju. Eusobats smjemnice daju preporuku da je praéenje intenzivneaktivnosti &iSmi8a potrebno napravit tijekom cijelog razdoblja pracenja Siémi8a prij unutar radijusa 1 km oko svakog planiranog vjetroagregata izgradnje vietroelektrane, te stoga smatramo da Je samo jedan batcorder nedovoljan da pokrije ukupno podruéje planiranog zahvata koje se od prvog do zadajeg planiranog VE proteze na oko 7 km duljine i prosjetno oko 3 km sirins. ‘Takoder, u Elaboratu se navodi da je istradivanje potrebno provesti na visini do 2 m od zemlje, dok se Eurobats smjemicama navodi da se sktivnost SiSmi8a kad god je to moguée snima na visini zone rizika od kolizije. Elaboratom se ne navodi da je potrebno koristiti i metode hvatanja H¥mika mrezama iako se ova metoda preponutuje Smjernicama MZOPUG i Eurobats smjernicama, as obzirom na dinjenicu da je pojedine visie Sigmisa velo te8ko zabiljediti ii determinirati akustitnim metodama, Monitoring smrinosti Si8mi§a koji se predlade takader nije uskladen s Eurobats smjemicama buduci da se Elaboratom navodi da istrazivanje smrtnosti treba provoditi u vremenskom intervalu do 15 dana izmedu dva pretrazivanja, dok se Eurobats smjernicama navodi da je pretra¥ivanje lokacije vjetroelektrane potrebno provoditi svaka 3 dana (sa dva dana izmedu kontrola) tijekom cijelog monitoringa (izmedu hibernacija). Kako nisu provedena istrazivanja Si&mite, a u okolici zahvata postoje Spilje sa kolonijama sigmiga koje su zbog svoje ve2nosti uvrStene u podrudja ekoloske mreze, smuiramo da se istrazivanje SiSmi8a svakako mora provesti. Ova istrazivanja, osim Sto trebaju biti uskladena sa Smjernicama za izadu studija utjecaja na okolis 2a zahvate vjetroelektrana” (MZOPUG i APO 00.0., 2010.), trebaju uvaZavati i Eurobats smjemice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na sigmige (Guidelines for consideration of bats in wind farm projects Revision 2014, Publiction Series No. 6). Istrazivanjima je pottebno procijeniti veinost fokacije kao stani8ia za lov vrsta koje imaju kolonije u Spiljama koje su unutar ekoloske mreze, te utvediti znagaj lokacije za migraciju ciljaih ‘vista Si8miga navedenih podrugja ekoloSke mereze ili drugih vaznih podrudja. Ukoliko se utvrdi veliki znaéaj lokaetje za ove kolonije i veliki rizik od stradavanja ciljnih vesta, mjere ublazevanja le bi biti zaustavijanje vjetroagregata tijekom veceg dijela godine u razdoblju aktivnost! SiSmi8a. Analiza utjecaja na velike zvijeti: Elaboretom se u prijedlogu prasenja stanja okoligs predlave provodenje istrazivanja populecija velikih 2vijeri, s posebnim naglaskors na populaciju vuka. obzirom da za provedenu SUO nisu napravljena inicijalna istraZivanja utjecaja na velike zvijeri, slazemo se da je ove istrazivanja potrebno provesti. Naime, podruéje zehvata predstavija areal Eopora vukova Ervenik (3-5 jedinki) i Promina (5-7 jedinki). Vuk je prioriteina ciljna vista podruéja, ekoloske mreze 'HR5000022 Park privode Velebit, te je veliki dio areala Gopora Ervenik u obuhvatu ovog podradja ekoloske mreze. Kao sto je navedeno u Elaboratu, vukovi nakon puttenja u pogon vjetroagregatima ne prilaze blize od 500 - 1000 m, dok se brloze na adaljenostima vetim od 2 km od yjetroagregata te je stoga je potrebno procijenitt koliko Ge zauzeée prostora planiranom vyjetroelektranom utjecati na populacija vuka podrudjs ekolokke mreze, odnosno na nacionalau populaciju, Podrudje zahvata ne nalazi se unutar podrugja rasprostranjenosti rise, a granica podrutja rasprostranjenosti medvjeds nalazi se sjevernije od zahvata. Za sagiedavanje utjecaja na velike zvijeri upucujemo na izradeni ,Struéni priruénik za procjenu utjecaja zahvata na velike zvijeri pojedinagno te u sklopu planskihy dokumenata, Verzija 1.0 ~ primjec vjetroctektrane* (HAOP i Veterinarski fakultet, 2016) koji daje strutni metodoloskiokvit ocjeni utjecajavjetroeiektrana na velike zvijeri_ (http:/Awww.dazp,hr/ocjena- i prihvatljivosti/ocjena-prihvatljivosti-130.html). Zakljuino, smatramo da se Prethodnom ocjenom ne mote iskljutiti moguénost znatajnih negativnih utjecaja na cjelovitost i ciljeve otuvanja podrutja ekoloske mreze, te da je potrebno provesti Glavnu ocjenu zahvat S postovanjem, RAVNATELIJICA .s¢. Ivana Gudelj dy DOSTAVITI: ~ Naslovu, e-mailom: loris.clez@mzoip.hr, blandina.vandic,potkoniak@mzoip.hr -Pismiohrana, ovdje TV YFGDire} MINISTARSTVO ZASTITE OKOLISA | ENERGETIKE odrZivo gospodarenje otpadom Uprava za procjenu utjecaja na okoli anak Ue: 46 2 OB \ JN Radnitka cesta 80 HR-10000 Zagreb Tagreb, 15. prosinea 2016, PREDMET: Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okolig - Vjetroelektrana Kré-Padene - smanjenje broja i promjena tehniékih arakteristika vjetroagregata Postovani, sukladno Urecbi o proc} © potrebi procjene utjecaja zahvata na okollS za zahwat Vjetroetektrana Kri-Padene - ni utjecaja zahvata na okolig (NN 61/14) pocnosimo Zahtjev za ocjenu smanjenje broja i promjena tehnickth karakteristika vjetroagregata. Nositelj zahvata je poduzece C.EM.P. d.0.0., Trgovaéka ulica 3, 10255 Donft Stupnik, O1B:80708915943. Za sve dodatne informacije, mozete se obratiti tvanu Simicu, na e-mail: ivan.simic@cemp.hr { mob: 091 460 4181 U pritogu zahtjeva dostavijamo Elaborat zastite okoliga, te Vas molimo za tzdavanje potrebnog miftjenja. S postovanjem, Wan Simié, ‘epozi: ©. Prilog 1. Elaborat zaitite okoliSa tvrtke Zelens infrastruktura 9.0.0. - uw tiskanom i digitainom obliku (elektronski zapis na CD-u) Prilog 2, Uprayna pristojba 70,00 kn