Prilozi ribarstuenoj struci PREDSTAVLJENA KNJIGA »RIBARSTVO« U srijedu, 11. listopada 1995. u 12 sati u Vijeénici Agronomskog fakulteta u Zagrebu nakladnik »Nakladni zavod Globus« Zagreb i Agronomski fakultet Sveudilista u Zagrebu organizirali su promociju knjige RIBARSTVO. O knjizi su govorili: prof. dr. Frane Tomié, dekan Agronomskog fakulteta dr. Dobrila Habekovié, urednica dr. Ljubica Debeljak, recenzent prof, dr. Kregimir Patur, recenzent Tomislav Pusek, direktor Nakladnog zavoda Globus prof. dr. Tomislav Treer, autor. U cijelosti se iznosi osvrt na knjigu urednice knjige dr. Dobrile Habehovié. Pred nama je novo djelo nage ribarstvene literature knjige RIBARSTVO, koju su napisali Tomislav Treer, Roman Safer, Ivica Ani¢i¢ i Mario Lovrinov. Nakladnik je »Nakladni zavod Globus« iz Zagreba. Posebno nas raduje Ginjenica da je djelo ohjavljeno u jubilarnoj godini, kada se obiljezava tisucita obljetnica prvoga pisanog spomena o ribarsivu u Hrvata. Prvi je put u novijoj ribarstvenoj literaturi u jednoj knjizi zajedno obradeno slatkovodno i morsko ribarstvo i u tome je velika vrijednost ove knjige. Stoga mi dopustite da iznesem kratak prikaz najvaznijih ribarstvenih knjiga. Naée kapitalno ihtioloSko djelo »Ribe« dr. Mise Ki&patiéa objavijeno godine 1898. (prije 102 godine) u Zagrebu u izdanju »Matice hrvatske« obradivalo je morske i slatkovodne ribe i ribarstvo. Sama je knjiga s tehniéke strane bila vrlo dobro opremljena, a njezin sadrZaj ostavio je velik utjecaj na razvoj ribarstva i ribogojstva u Hrvatskoj. Ubrzo nakon toga zbog svoje se specifi¢nosti slatkovodno i morsko ribarstvo dijele pa mnogi ribarstveni struénjaci_u svojim djelima pigu o morskim ribama i ribolovu, odnosno o ribama i ribarstvu iz slatkih voda. Tako je veé godine 1901. Skender Horvat napisao »Ribe i ribogojstvo« u nakladi_»Dru3tva sv. Jeronima« iz Zagreba u kojoj obraduje samo ribe kopnenih veda. 165Prilozi ribarstuengj struci Zbog sveobuhvatnosti i raz- ; i nolikosti. materije koju_ obuhva- : Ache : éaju privredna grana ribarstvo i #ygene ee | njezin sastojak slatkovodno ri- 9 RIBA Pee AO) . barstvo, knjige iz ovog podrugja i Vi, Gb, Lied i prije su bile rezultat zajed- }ae : ; i niékog rada mnogih autora. Lo eae Tako je u godini 1967. sku- pina od éak 18 autora napisala »Priruénik za slatkovodno ribar- stvo« u nakladi »Agronomskog glasnika« iz Zagreba. Brojnost autora odraz je stanja u_hiviqj driavi kada se i pri pisanju knj ga morao poStivati republiéki khué. Poslije godine 1982. ponoyno je velika skupina od 15 autora napisala suvremeniju knjigu »Slatkovodno ribarstvo« koja je obuhvatila sve najvaznije proble- me ribarstvene i ihtioloSke zna- nosti. Nakladnici su te knjige bili »Ribozajednica« i »Jumena« iz Zagreba, Knjiga je objavijena u povodu »100 godina ribogoj- stva na tlu Jugoslavije«, no, na Zalost, nije bila promovirana na samoj proslavi jubileja, veé pola godine kasnije. Ali tada je promovirana »Monogratija 100 godina ribogojstva na tlu Jugoslavije« u nakladi »Ribozajednice« Zagreb: Naglasila bih da je upravo te, 1982. godine dekan Agronomskog fakulteta isto bio gosp. prof. dr. Frane Tomié, koji je osobno bio nazoéan proslavi jubileja u Daruvaru (koineidencija, odnosno daljnja obveza promocije svih ribarstvenih djela). U morskom ribarstvu najznaéajnije je djelo knjiga dr. Tonke Soljan »Ribe Jadrana« koje je izdao »Nakladni zavod Hrvatske« u Zagrebu jo8 godine 1948 Ovo kapitalno djelo kijué je za odredivanje wrsta riba, te se prevedeno nalazi Zak iu posjedu japanskog cara prirodoslovea. Koliko je to vrijedna i znatajna knjiga jo8 i danas, dokazuju upravo njezin novoizaéli pretisak i njezina tri izdanja, U godini 1967. iza¥la je knjiga Fabijana Grubigiéa »Ribe, rakovi i Skoljke Jadrana« u nakladi »Jugoribe« Zagreb. O njezinoj vrijednosti najbalje govori njeno drugo izdanje god. 1979. u nakladi »Naprijeda« iz Zagreba, te »Liburni- je« iz Rijeke. Svakako da se medu seriozne knjige iz ovog podruéja mode ubrojiti i knjiga Pere Cetiniéa i I. Svinjarskog, objavljena godine 1986, pod naslovom »Alati i tehnika ribolovas. 166Prilozi ribarstuenoj struci Josip Basiolli autor je knjige »Ribarstvo na Jadranu« koju su objavili »Nakladni zavad« i »Znanje« u Zagrebu godine 1984. U toj je knjizi, uz ostalo, vrlo iscrpno opisana povijest ribolova. Buduéi da je proslo veé 13 godine od izdanja posljednje seriozne knijige iz slatkovodnog ribarstva, a podrugje morskog ribarstva vise je bilo zastupljeno u popularngj literaturi, dana8nja knjiga RIBARSTVO upravo popunjava nasta- ju prazninu i izlazi u pravo vrijeme. Knjiga RIBARSTVO cjelina je radena u punoj kooperaciji svih éetiriju autora. Autori su medusobno raspodijelili obradu pojedinih podruéja, tako da su neka poglavlja napisana samostalno, a neka su pisana zajedniéki. Knjiga je podijeliena na 11 glavnih poglavlja uz dodatak predgovora, struénih naziva nekih vaznijih vrsta riba, literature, te Zivotopisa autora. Glavna su poglavlja podijeljena na potpoglavlja, a ova jo3 pojedinaénije u ovisnosti 0 obujmu i tematici svakoga pojedinog podrudja. Poglavija Uvod, Limnologiju i Oceanologiju napisao je Tomislav Treer. U uvodnom dijelu iznesen je pregled ribarstva od ribolova u kamenom dobu do dana&nje akvakulture u svijetu i u Hrvatskoj. Limnologya opisuje geologiju, fiziku, kemiju i biologiju slatkih voda, a u Oceanologiji autor je obradio fiziku i kemiju mora, pelagijal i bental. Ta su poglavija vaZna i ona su osnova ribarstva. Pisana su jasno i razumljivo. Veliko poglavlje 0 ihtiologiji pisano je zajednitki. Potpoglavija: Morfologija riba, Genetika riba, Sistematika i ekologija riba napisao je Tomislav Treer, a potpoglavlje Anatomija, fiziologija i razvoj riba napisao je Mario Lovrinov. Ovo je poglavlje najopseZnije. Ono veoma struéno upoznaje Citatelje s gradom riba, vrstama riba i na¢inom njihova Zivota. Valja naglasiti da se genetika riba prvi put nagla u nagim ribarstvenim knjigama opirno kao posebno poglavlje. Opisana je temeljito sa znaéenjem koje joj i pripada u suvremenoj akvakulturi. Zbog opseZnosti slatkovodnih i morskih vrsta riba, autor je u Sistematici riba u podjeli i8ao do reda, a ne do roda. Poglavije Paiologija riba napisao je Ivica Anitié. U njemu su koncizno iznesene najéesée riblje bolesti, njihova profilaksa i lijecenje. Privredni ribolov poglavije je koje su zajedni¢ki napisali Ivica Ani¢i¢ i Mario Lovrinov, U njemu su opisane procjene populacijskog stoka, ulov i ribolovni alati, pretezito u morskom ribolovu. Autor je poglavlja Sportski ribolov Roman Safner. Pisano je koncizno i bogato ilustrirano brojnim slikama o ribolovnom priboru. Akvakultura je veoma znaéajno poglavlje o gojidbi riba, pa mu po opsezno- sti i pripada adekvatno najveéi broj stranica, oko tre¢ine. Pisano je zajednicki. Sadrzi ova potpoglavlja: Hranidba riba (autor Ivica Anitié), Ciprinikultura (autor Roman Safner), Salmonikultura (autor Ivica Aniti¢), Marikultura (au- tori Tomislav Treer i Mario Lovrinov), te potpoglavlje Drugi oblici akvakulture (autor Tomislav Treer). Potpoglavije Hranidba riba prvi je put u nagoj ribarstvenoj literaturi opisano temeljito, razradujuéi problematilu od sastava hraniva do finalnih produkata u procesu proizvodnje dodatnih krmiva. U Ciprinikulturi je opsezno obradeno potpoglavije uzgoja nae gospodarski najvagnije vrste — garana, kao i drugih toplovodnih vrsta riba, popraceno brojnim podacima i slikama 167Prilozi ribarstvengj struct Salmonikultura je obradena sazetije. Detaljnije je obradena gojidba kalifornij- ske pastrve, gospodarski najznatajnije vrste. Potpoglavlje Martkultura pisano je dosta opsirno i razumljivo. To je podruge koje se takoder prvi put nalazi na stranicama domacih struénih ribarstvenih knjiga. Marikultura je tematika novijeg doba, pa je stoga njezin sadrZaj u ovoj knjizi veoma znaéajan i bit ée koristan prilog znanju za mnoge ribarstvene strutnjake, Poglavije Akvaristika napisali su Roman Safner i Mario Lovrinov. Pisano je razumljivo i popularno za |jubitelje akvarija, s posebnim osvrtom na slatkovodni i morski akvarij. Poglavije Kvaditeta, prerada i uporaba ribljeg mesa, te poglavlje Ekonomika, triste t promet ribom napisao je Roman Safner. Obradeni su na kraju knjige kao zadnja poglavlja, 3to im po tematici i pripada. Na kraju knjige napisani su struéni nazivi nekih vagnijih vrsta riba, i to hrvatski i latinski naziv za one ribe koje nisu napisane u prethodnom sadriaju u pojedinim poglavijima. Ovo je svakako veoma koristan prilog. U poglavlju Literatura navedena je samo vaznija rabljena literatura, Sto bi inate zbog raznolikesti poglavlja i opseZnosti zauzimalo prevelik broj stranica. Knjiga ima na 464 stranice, 68 tablica, 31 grafikon, te je ilustrirana s 257 erno-bijelih slika i 54 slike u boji. Tvrdo je ukoriéena sa slikom u boji na koricama, te prema nakladniku »Nakladni zavod Globus« Zagreb pripada biblioteci Hrvatsko obiteljsko gospodarstvo, edicija Priruénici. Kajigu su recenzirali naSi eminentni ribarstveni struénjaci i znanstvenici prof. dr. Boris Réaniéanin, dr. Ljubica Debeljak, prof. dr. KreSimir Pazur i dr. Dobrila Habekovié. Na Zalost neki od njih danas viSe nisu medu nama. Citati iz Recenzija napisani su medu posljednjim stranicama ove knjige. No zadnje stranice RIBARSTVA pripadaju nezaobilaznim reklamama, koje su _koristan prilog u realizaciji naklade ove knjige, o ’emu ée vie re¢i sam nakladnik. Ina kraju, zakljuéit éu da je ova knjiga vrijedan prilog veé postojeéoj literaturi iz ovog podrudja. Prvi put nakon 102 godine u jednoj je knjizi zajedno obradeno slatkovodno i morsko ribarstvo i u tome je velika vrijednost. To je, sigurno, najkompletnija knjiga naSe ribarstvene i ihtiolo3ke literature do sada. Autori su u udébenik unijeli mnodtvo struénih spoznaja stetenih visegodisnjim radom u ribarstvu, kako u Hrvatskoj, tako i u mnogim stranim drZavama od Kine do Amerike. Pisana je naSim hrvatskim jezikom, razumijivo i struéno i seriozno, a pojedina poglavlja u ovisnosti o sadrzaju i popularno. To je prije svega kvalitetan visokoSkolski udzbenik namijenjen studentima iz nastave ribarstva, eventualnim buduéim ribarstvenim struénjacima. Korisno ¢e po- sluziti i postojecim ribarstvenim struénjacima u institutima, zavodima, zatim praktivarima na ribnjatarstvima, ribogojilistima, uzgajivacima riba na moru, kao i drugim zainteresiranim poduzecima i osobama koje se dele baviti gojidbom riba (npr. u kavezima). Posljednja knjiga, ali samo iz podrudja slatkovodnog ribarstva izadla je prije 18 godina; prema tome, ova knjiga izlazi u pogodno vrijeme i popunjava prazninu. Velika je vrijednost i obilje priloZenih slika, grafikona i tablica koje olakkavaju razumijevanje iznesene materije. Moze se reéi da je solidno tehnidki i znalatki uradena i opremljena. Imat ée i Siroki krug ¢itateljstva, jer, osim 168Prilozi ribarstueng) streeci studenata, mogu je rabiti ihtiolozi, tehnolozi, ekolozi, nutricionisti, Sportski ribolovei, akvaristi i Ijubitelji prirode. Stoga je predajmo na uporabu i ocjenjivanje ditateljstvu i zagelimo joj da bar malo pridonese boljitku nageg ribarstva, osobito slatkovodnog, koje je danas na niskoj razini i koje se kao grana susreée s brojnim potesko¢ama. Dr. Dobrila Habekovié Znanstveni ‘skup u Zagvebu, ‘Splitu i na Dugom otoku TISUCLJECE RIBARSTVA U HRVATA ZAGREB — U -sklopu obiljezavanja tisucu* godina prvog spomena. ribarstva u Hrvata, juéer je u palati Hrvatske akademije. znanosti i ‘umjetnosti-svecano otvoren znanstveni skup »Tisu¢u godina ribarstva u Hrvata« koji ée s radom nastaviti u Zadru, na Dugom otoku i u Splitu. U juéerasnjem uvodnom djelu skupa Lujo. Margetié govorio je o temeljnim karakteristikama drugtva u vrijeme izdavanja najstarije hrvat- ske: isprave o ribarstvu — darovnice kojom su godine 995. zadarski plemiéi ustupili Samostanu sv, Kréevana svoje: pravo~na ribarenje na Molatu i Dugom otoku. Sime Zupanovié iznio je pregled povijesti ribar- stva. na hrvatskom Jadranu u postiednjem tisudljeéu, a Stjepan Jukié govorio je o razvoju'i znaéaju-ribarstveno-bioloske znanosti-na nasem dijelu Jadrana..O povijesno-kulturoloskom znaéaju ribarstva. iduéih ée dana raspravijati stru¢njaci uw Zadru i Salima, 4 o hrvatskom morskom ribarstvu na pragu XXI. steljeéa u Splitu. Znanstveni skup organizira Odbor za obiljezavanje-1000 godina prvog spomena ribarstva u Hrvata, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje. Tudmana i pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uvazenim su se akademicima, ministru znanosti prof. dr. Branku Jerenu, znanstvenicima i struénjacima, kao i |jubieljima Jadrana, ribar- | stva i riba na jutera&njem skupu obratili Bozidar Finka, predsjednik organizacijskog odbora, izaslanik predsjednika Tudmana ind. Ivica Gazi, ministar poljoprivrede i Sumarstva u Gijem je ministarstvu i sektor ribarstva, i akademik Ivan Supek, predsjednik TAZU-u. Veternji list, 10, listopada 1995. 169