18 Kultura
Simboli multikultu
Spahić i Sultanović su crtali jedan drugog / Senad Gubelić
Izloženi korektori
pojedinca i društva
U okviru Festivala Sarajevska zima u Galeriji
Preporod otvorena je izložba “Svijet karikatura”,
a predstavljene karikature autor Rešad Sultanović
crtao je godinama
U okviru Festivala Sarajevska
zima jučer je u Galeriji Preporod
otvorena izložba “Svijet karika-
tura” autora Rešada Sultanovića.
Radi se o karikaturama koje je
autor radio godinama, izlagao ih
na raznim festivalima, a vezane
su za ličnosti i teme.
- Karikatura je korektor poje-
dinca i društva, idealna je ona
karikatura za koju nije potreban
tekst. Kod nas je inspiracija be-
skrajna, sama situacija je plod-
no tlo za karikaturiste. Međutim,
ovdje se ne može živjeti ni od
mnogo većih umjetnosti, kamo-
li od karikature, kazao je za Fenu
Sultanović, koji ima dugogodiš-
nji staž u oblasti karikature.
Naglašava da se karikaturom
oslikavaju određene situacije ili
ličnosti, ali jedno od osnovnih pra-
vila je da autori karikature ne smi-
ju nikoga (po bilo kojem osnovu)
vrijeđati. Kaže i to da je za čitanje
teksta potrebno odvojiti vrijeme, a
karikatura odmah upada u oči.
Među izloženim radovima je i
karikatura koja govori o konsti-
tutivnosti naroda u BiH. Urađena
je 2002, a aktualna i nakon 15
Književni susreti
Sarajevska zima trajat će do 21. marta
godina. Na jednoj od karikatu-
ra piše ovo: “U ovoj zemlji naj-
ljepšoj na svijetu žive tri pleme-
na s posebnim potrebama, Sejdić
i Finci i najvjerojatnije ostali
Bosanci i Hercegovci”.
Osim izazivanja osmijeha na
licu promatrača, cilj njegovih ka-
rikatura je da, kako je kazao, uka-
že na anomalije u društvu i pro-
budi svijest kod nosilaca vlasti.
Direktor Sarajevske zime
Ibrahim Spahić okarakterizirao
je Sultanovića kao autora krea-
tivnih reakcija na stvarnost u ko-
joj živimo. Na otvaranju jučeraš-
nje izložbe Sultanović je nacrtao
karikaturu Ibrahima Spahića, na-
kon čega mu je Spahić uzvratio
istom mjerom.
Rešad Sultanović je redovan
član Udruženja likovnih umjet-
nika primijenjene umjetnosti BiH
i Hrvatskog društva karikaturi-
sta. Dobitnik je domaćih i među-
narodnih nagrada, a djela je izla-
gao širom svijeta. Trideset godi-
na javnog umjetničkog rada pro-
slavio je postavkom samostalne
izložbe na Sarajevskoj zimi 2014.
godine. K. R.
Književni susreti Festivala
Sarajevska zima 2017. počeli su
jučer, a učesnici su razgovara-
li o temi Američki pobunjeni-
ci: Henry David Thoreau i Bob
Dylan.
Ugledni profeso-
ri Filozofskog fakulte-
ta Univerziteta Sarajevo
Zvonimir Radeljković i Sanja
Šostarić govorili su o piscima i
njihovom utjecaju na društve-
ne promjene.
U muzičkom dijelu susre-
ta učestvovali su profeso-
ri Fakulteta političkih nauka
Asim Mujkić i Saša Leskovac,
saopštila je Pres-služba
Sarajevske zime.
Sa skulptorom Adisom Fejzićem, prvim skulptorom sa
titulom doktora u BiH, razgovarali smo o stećcima, koji
su za njega više od kulturne baštine
Razgovarao: Đorđe Krajišnik
Skulptor Adis Fejzić postao je
prvi skulptor sa titulom dokto-
ra nauka u Bosni i Hercegovini.
Fejzić je titulu PhD stekao na
Griffith University College of Art u
Brisbaneu (Australija), a u svom
naučnom istraživanju analizirao je
umjetnost stećka u kontekstu savre-
menih umjetničkih i socio-antropo-
loških okolnosti, ali i (re)aktualizi-
rao stećak kao svoju osobnu metafo-
ru i savremeni kreativni izraz. Kada
govori o tome šta su za njega stećci,
Fejzić citira pjesnika Maka Dizdara:
“Stećak je za mene ono što nije za
druge, ono što na njem i u njemu
nisu drugi umjeli ni znali da vide”.
Kako se čini, postali ste prvi
skulptor sa doktorskom titu-
lom u BiH, kako je tekao proces
Vašeg rada na doktoratu, te šta
su konačni rezultati?
- Da, izgleda da sam prvi skul-
ptor u Bosni i Hercegovini sa titu-
lom doktora nauka. Istraživanje na
Griffith University College of Art
sam započeo kao tzv. profesionalni
doktorat, odnosno doktorat vizuel-
nih umjetnosti (Doctorate of Visual
Arts) sa naglašenom praktično-kre-
ativnom komponentom. Međutim,
sa prezentacijom prvih rezultata, uz
potvrdu validnosti i obima moga
istraživanja dobio sam i procjenu od
univerzitetske komisije da već i po-
četna, radna verzija moje teze izla-
zi iz okvira profesionalnog doktora-
ta vizualnih umjetnosti. Tako sam
istraživanje nastavio intenzivnije
razvijati u pravcu studija doktora
nauka, po standardima titule PhD
(Doctor of Philosophy) ili, kako ga
mi poznajemo, klasičnog doktora-
ta (dr. sci), što je podrazumijevalo
naučno istraživanje kroz teorijski i
praktični pristup. To nisam radio jer
volim da se ubijam od posla, nego
zato što sam se nekom “karmičkom
podvalom” rodio s felerom u vidu
“Savremeni stećci” Adisa Fejzića
O S L O B O Đ E N J E • ne djelja , 12. f eb rua r / v eljač a 2017.
talenta da često sam sebi od jednog
posla napravim dva-tri.
Klesanje jazza
Nakon niza prezentacija, realizi-
ranih monumentalnih i javnih skul-
ptura, izložbi i drugih kreativnih za-
hvata, svoje sam istraživanje okon-
čao prošle godine finalnom izlož-
bom i disertacijom u formatu klasič-
nog PhD-a. Komisija sastavljena od
neovisnog multidisciplinarnog tima
stručnjaka sa drugih univerziteta
mi je uz izuzetno pozitivne recen-
Kroz kreativno
uskrsnuće
srednjovjekovnog
grobnog kamena ja
ovu ugaslu tradiciju
oživljavam i
adaptiram u
konekstu našeg
vremena
zije i teorijskih i praktičnih rezultata
istraživanja, dodijelila titulu Doctor
of Philosophy (doktor nauka, dr.
sci). Ovo istraživanje sam prvobitno
zamislio kao “čisto skulpturalno”,
ali sam ubrzo počeo primjenjivati
multimetodološki i multidiscipli-
narni pristup. U nalaženju balan-
sa između vizualnog i estetskog sa
historijskim, sociološkim, kulturo-
loškim, od neprocjenjive pomoći je
bio moj supervizorski tim sačinjen
od tri profesora, skulptor Sebastian
di Mauro (Griffith University,
Queensland College of Art), an-
tropolog Hariz Halilović (Royal
Melbourne Institute of Technology)
i povjesničar Dubravko Lovrenović
(Univerzitet u Sarajevu) kojeg smo,
nažalost, nedavno tragično izgubili.
Bavili ste se u toku tog proce-
sa stećcima, zašto su oni za Vas
važni u okvirima Vašeg umjet-
ničkog i naučnog rada?
- Mislim da su stećci najautentič-
nija pojava u umjetnosti zapadnog
Balkana uopšte. Čitav niz nekropola
stećaka sa prostora današnje četiri
države (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna
Gora) je 2016. uvršten na UNESCO-
ovu listu svjetskog kulturnog nasli-
jeđa, čime je stećak kao kulturno
naslijeđe dobio potvrdu svoje lo-
kalne i globalne važnosti. Još ne-
dovoljno istraženi, stećci otvaraju
mnoga pitanja i ostavljaju prostor
za dodatna istraživanja. Za mene, i
nakon doktorata, stećci predstavlja-
ju otvoreno polje za nastavak istra-
živačkog rada i prirodan temelj i in-
spiraciju za kreativni rad. Važni su
mi i kao skulptoru i kao Bosancu,
ali sa naglaskom da stećak za mene
ima i dublje značenje od onog koje
ga definiše isključivo kao srednjo-
vjekovni nadgrobni kamen i kul-
turno naslijeđe. U tom smislu, kle-
šući svoje “savremene stećke”, ja
sam i nasljednik tradicije, ali isto-
vremeno stvaram i jednu novu vri-
jednost. Ovo stvaranje novog i dru-
gačijeg prisutno je i u samom duhu
tradicije stećaka, jer ne postoje dva
ista stećka. Čak ni unutar reljefnih
predstava komponiranih na princi-
pu repeticije određenog motiva, taj
motiv nije nikada bio identično po-
novljen. U svakoj svojoj ponovljenoj
verziji motiv je uvijek nova interpre-
tacija samog sebe. Srednjovjekovni
bosanski majstori su “klesali jazz”.
Taj princip slobodnih varijacija i im-
provizacija koji nalazim na stećku je
za mene kao stvaraoca važan i po-
ticajan. Uprkos svojoj naizgled pri-
mitivnoj i “nespretnoj” pojavnosti i
funkciji grobnog kamena, stećak je
zapravo skulptura sa kompleksnom
 O S L O B O Đ E N J E • ne djelja , 12. f eb rua r / v eljač a 20 17.
urnog identiteta
Fejzić: Stećak je “multiskulpturalan”
strukturom. Moje “novo” razumije-
vanje stećka je utemeljeno na uro-
đenom senzibilitetu, ali i stečenom
obrazovanju i kreativnom iskustvu
u polju kamene skulpture. Izgleda
mi kao da sam se dugo pripremao
da bih mogao “odjednom” vidje-
ti stećak i iznutra i izvana na jedan
drugačiji način. Mak Dizdar kaže:
“Stećak je za mene ono što nije za
druge, ono što na njem i u njemu
nisu drugi umjeli ni znali da vide”.
Mislim da i sam mogu vjerodostoj-
no stajati iza ove Makove izjave.
U razgovoru prije intervjua ka-
zali ste mi da ste svojim dokto-
ratom otvorili dodatni prostor
za drugačije razumijevanje ste-
ćaka, o čemu se tu radi?
- Moje doktorsko istraživanje um-
jetnosti stećka je istraživačko-krea-
tivni zahvat koji nudi novu, dodat-
nu interpretaciju fenomena stećka u
njegovom skulpturalnom i sociološ-
kom aspektu. U stećku nalazim ana-
hronistično čvorište raznih skulptu-
ralnih sadržaja i tradicija - komplek-
snost i inspiraciju za oživljavanje i
(re)interpretaciju tradicije u formi
savremene memorijalne skulptu-
re i mog umjetničkog izraza. Kroz
kreativno uskrsnuće srednjovjekov-
nog grobnog kamena ja ovu uga-
slu tradiciju oživljavam i adaptiram
u kontekstu našeg vremena, čime
petostoljetni diskontinuitet tran-
sformiram u nešto što možda ego-
centrično, ali i opravdano, nazivam
Pored fokusa na
čisto skulpturalni
sadržaj
srednjovjekovnog
stećka, istraživao
sam i njegov
istorijski, politički i
kulturni značaj
adiskontinuitet stećka.
Pored fokusa na čisto skulptural-
ni sadržaj srednjovjekovnog steć-
ka, istraživao sam i njegov istorij-
ski, politički i kulturni značaj. Ovim
pristupom sam dao doprinos du-
bljem razumijevanju stećka i nje-
gove bezvremene skulpturalnosti
koja u mojoj interpretaciji postaje,
u morfološkom i simboličkom smi-
slu, i paralela bosanskom multidi-
menzionalnom identitetu.
Vječnost kao stil
Stećak je po mom mišljenju naj-
bolji simbol tog popularno rečeno
multikulturnog identiteta, ali ne
samo zbog toga što umjetnost steć-
ka nastaje nekako paralelno sa na-
stajanjem i same Bosne i onoga što
ja danas definišem bosanskim iden-
titetom. Stećak jeste najprimjereni-
ji simbol multikulturnog bosanskog
identiteta zbog toga i što je on sam,
kao skulptura, u svom karakteru za-
pravo “multiskulpturalan” (ovo je
nova riječ, kovanica koju sam na-
pravio da bih u najkraćem adekvat-
no objasnio stećak).
U kojem pogledu su stećci po-
smatrano iz ugla skulpture zani-
mljivi kao oblici?
- U mnogim pojedinačnim pri-
mjerima stećak najčešće funkcio-
niše istovremeno i kao reljef i kao
tzv. slobodna skulptura. Stećci, kao
skulpturalna tradicija, globalno su
jedinstvena pojava u povijesti ka-
mene skulpture. To pokazuje već i
sama (finalna) klasifikacija oblika
stećaka Šefika Bešlagića, koja otvara
prostor u kojem stećcima možemo
smatrati sve srednjovjekovne ka-
mene nadgrobnjake i kenotafe koje
nalazimo na ovim prostorima. Svi
ti spomenici obuhvataju veliki ras-
pon oblika - od amorfnih, preko či-
tavog niza onih (najbrojnijih i naj-
poznatijih) geometrijskih i doma-
tomorfnih, pa sve do antropomor-
fnih oblika. Jednostavno, nigdje na
Još nedovoljno
istraženi, stećci
otvaraju mnoga
pitanja i ostavljaju
prostor za dodatna
istraživanja
svijetu ne postoji skulpturalna tra-
dicija koja ima takav inkluzivni kva-
litet. Zatim, predstave na stećcima
uključuju takođe izuzetno bogat re-
pertoar, od apstraktnih i dekorativ-
nih, preko simboličkih do figural-
nih motiva. Uz sve ovo, “sadržaj”
nekih stećaka dopunjuju i uklesa-
ni tekstovi koji su ujedno i primar-
ni izvor za istraživanje našeg sred-
njovjekovlja i stećaka samih. Ove
inskripcije, pored svoje informativ-
ne i literarne vrijednosti, i vizualno
dodatno obogaćuju stećke na koji-
ma se pojavljuju. Naši srednjovje-
kovni klesari su sa stećcima gradili
jednu estetiku koja je svojom “ne-
savršenošću” bliska našem moder-
nom ukusu. Na stećcima nalazimo
sklonost ka slobodnom osmišlja-
vanju i izvođenju oblika u kojem je
konzistentna jedino nekonzisten-
tnost. Radi se o sirovoj vizualnoj
verziji onog principa kreativne slo-
bode koju je, na primjer, muzici 20.
stoljeća donio jazz. Improvizacija
iza koje stoji struktura. Naravno,
sama tehničko-tehnološka egzeku-
cija oblika stećaka i njihovih relje-
fa jeste arhaična i primitivna, ali to
je drugi par rukavica i ne umanjuje
važnost prethodno pomenutih kva-
liteta. Stećak je za mene amalgamat
u kojem su u jedno spojeni skulptu-
ra, amulet i arhitektura i koji u estet-
skom smislu povezuje prapovijesnu
kamenu skulpturu sa (post)moder-
nom kamenom skulpturom. U tom
smislu, najbolji kratki opis stećaka
dao je Oto Bihalji Merin kada kaže
da je to umjetnost “u kojoj je sama
vječnost postala stil”.
Šarenilo jezika,
kultura i nacija
Bliži se festival multikulture
koji se svakog marta održava u
Luksemburgu, gdje će se ove go-
dine naći i književnici iz Bosne i
Hercegovine i Crne Gore.
Prema riječima književnika
Faiza Softića, koji trenutno živi
i radi u Luksemburgu, ove go-
dine gosti festivala bit će Naida
Mujkić (BiH), Ksenija Rakočević
(CG), Dijana Tiganj (CG), Rahim
Šućov Agović (CG) i Halil
Džananović (BiH), koji žive i pišu
u Holandiji.
Softić ističe da je sve spremno
za doček književnih stvarala-
ca i drugih umjetnika iz cijeloga
svijeta:
Prekinut protest
Protestni performans glumca Shie
LaBeoufa, započet ispred Muzeja
pokretnih slika u New Yorku na
dan inauguracije američkog pred-
sjednika Donalda Trumpa, preki-
nut je 10. februara povlačenjem
muzeja iz cijele priče. “Muzej po-
kretnih slika napustio je 10. febru-
ara 2017. projekat. Umjetnici nisu”,
objavljeno je na internet-stranici
projekta hewillnotdivide.us, pre-
ko koje je uživo emitovan prijenos
događaja iz muzejskog dvorišta.
Planirano je bilo da performans
traje 24 sata dnevno tokom cije-
log Trumpovog četvorogodišnjeg
mandata. E. S.
OFF sada i u BKC-u
Direktor JU Centar za kulturu
KS-a (BKC) Edin Urjan Kukavica
i direktor Omladinskog Film
Festivala Sarajevo (OFF) potpisa-
li su protokol o saradnji od 5 go-
dina. Obje strane, BKC i OFF, slo-
žili su se da je ulaganje u mladost
i vrijednosti koje mladi ljudi ima-
ju ono što treba da se eksponira i
stavlja u prvi plan.
Od ove godine, Bosanski kul-
turni centar Sarajevo se pridru-
žuje porodici zvaničnih festival-
skih lokacija OFF-a. U sklopu ga-
lerije i malih sala u BKC-u bit će
smještena OFF Škola filma, a za
vrijeme trajanja Festivala u ve-
likoj koncertnoj dvorani će biti
upriličeno i veliko javno pre-
davanje o temi ovogodišnjeg
Kultura 19
- To su dani kada je cijeli
Luksemburg u znaku ovog zna-
čajnog festivala koji organizu-
je Udruženje CLAE Luksemburg.
Dosad su iz BiH na ovom festiva-
lu učestvovali Marko Vešović,
Kemal Mahmutefendić, Fahrudin
Sinanović, Mehmed Đedović,
Hadžem Hajdarević, Kristina
Mrđa, Goran Samardžić, Fuad
Kovač, Nenad Tanović, Asmir
Kujević, Damir Uzunović, Ahmed
Burić, Senadin Musabegović,
Fehim Kajević, Safet Sijarić, Sinan
Gudžević, Isnam Taljić, te Bogić
Rakočević, Kemal Musić iz Crne
Gore, Nadija Rebronja i Redžep
Nurović iz Srbije i drugi. M. Đ.
obrazovnog programa.
U sklopu BKC-a OFF od ove go-
dine otvara i svoj prvi BOX Office
gdje će svi zainteresovani moći
kupiti karte za filmove koje žele
pogledati. Potpisivanjem ovog
protokola, BKC je postao glavni
pokrovitelj obrazovnog progra-
ma Omladinskog Film Festivala
Sarajevo, čime je iskazana opredi-
jeljenost ove ustanove za pomoć
pri razvoju filmske umjetnosti i
vještina među mladom populaci-
jom u BiH, ali i regiji, s obzirom na
to da će u OFF Školi filma i obra-
zovnom programu biti i učesnici
iz zemalja iz okruženja.
Inače, OFF Škola filma počinje
u junu i trajat će do kraja samog
Festivala. E. S.