HOĆE LI BITI SUĐENJA “BIVŠIMA”: OSTRAŠĆENOST
Since 1984.
Utemeljitelj: Studio VIVA LUDE@
Izdava~:
FERAL TRIBUNE d.o.o.
Adresa:
[etali{te Ba~vice 10, Split
Telefoni:
(021) 589-165, 589-288,
Telefax: (021) 343-290
E-mail: info@feral.hr
Dopisni{tvo Zagreb:
Iblerov trg 9, Zagreb
Tel./fax: (01) 455-26-63
Direktor: Zoran Erceg
Glavna i odgovorna urednica:
Heni Erceg
Izvr{ni urednik:
Viktor Ivan~i}
Pomo}nici glavne urednice:
Boris De`ulovi}, Predrag Luci}
Redakcija:
Ivica Buljan, Marinko ^uli} ({ef
dopisni{tva u Zagrebu), Zoran
Daskalovi}, Petar Dori}, Ivica \iki},
Milivoj \ilas, Toni Gabri}, Zlatko Gall,
Milan Gavrovi}, Davor Glava{,
Drago Hedl, Miljenko Jergovi},
Sr|an Kai}, Vesna Kne`evi},
Igor Lasi}, Ivan Lovrenovi},
Damir Pili}, Boris Ra{eta, \ermano
Senjanovi}, Darko Vukorepa
Grafi~ka redakcija:
Ranko Juki},
Neno Mara~i} ({ef redakcije),
Leo Nikoli}
Fotoreporteri:
Rino Belan, @eljko Stojanovi},
Nino [oli}
Urednici Biblioteke Feral Tribune:
Frano Cetini} Petris,Predrag Luci},
Damir [odan
Lektorica: Katja Tresi}-Pavi~i}
[ef kompjutorske obrade:
Tatjana Gruji}
[ef pripreme: Pero Petrinovi}
Tajni{tvo: Sonja Jurjevi},Branka
Karnin~i}, Marinka Male{
Tisak: Novi list, Rijeka
Priprema:
FERAL TRIBUNE Visual Erection Inc.
Feral Tribune dobitnik je
Me|unarodne nagrade za slobodu
tiska 1996. {to je dodjeljuje
International Press Directory,
Zlatnog pera slobode 1997. koje
dodjeljuje World Association of
Newspapers, te Me|unarodne
nagrade za slobodu tiska 1997. {to
je dodjeljuje Committee to Protect
Journalists; dobitnik je tako|er
Ten`erine nagrade i nagrade
Stefanel 1992.
Pretplata u zemlji: 3 mj. - 132.50 kn,
6 mj. - 265 kn, 12 mj. - 530 kn
Pretplata u inozemstvu: informacije
na tel. (021) 589-165, 589- 288
Cijena oglasnog prostora:
1/1 stranica 6600 kn, 1/2 stranice
3700 kn, 1/3 stranice 2600 kn,1/4
stranice 2000 kn, 1/8 stranice 1200
kn, poseban smje{taj +30%. Prva i
posljednja stranica trostruko.
@iro ra~un: 34400-603-8152 Feral
Tribune d.o.o. Split,
s naznakom “za Feral”.
Devizne uplate: na ra~un kodCroatia
banke d.d. Zagreb,910-700100-
0523933 Feral Tribune d.o.o. Split, s
naznakom “za Feral”
Swift: CRO AHR 2XA
je vlasni{tvo onih koji ga pi{u i ~itaju.
Mi{ljenjem Ministarstva kulture i
prosvjete Republike Hrvatske
br. 612-10/93-01-503 od 23. IX.
1993. Feral Tribune je oslobo|en
pla}anja poreza na promet.
SDA PREISPITUJE BLISKU PROŠLOST POPRIMA
Latić kaže da se s
predsjednikom Izetbegovi-
ćem razišao u jednoj stvari.
“Smatrao sam, a i sad
smatram, da komuniste koji
su nas hapsili i sudili treba
izvesti pred sud. Ne strpati u
zatvor, već im suditi!”
Izetbegović je, naime, ovih
godina pružao dosta
uvjerljive dokaze da ne želi
nikakav revanšizam: Muniru
Alibabiću Munji, svom
zatvorskom istražitelju,
povjerio je Službu sigurnosti
u ratnom Sarajevu, a
zastupnicu optužbe na
procesu njemu i ostalim
“muslimanskim
nacionalistima” angažirao je
kao branitelja u Haagu.
Oporba pak drži da je
“bošnjačka lustracija”
namijenjena izbornoj
kampanji i da ništa nije
učinjeno bez Izetbegovićeva
znanja
Gojko Berić
p otrebu da bivšim komunistima nak-
nadno ispostave račune na ime njiho-
ve pedesetgodišnje vladavine, nakon
slovenskih i hrvatskih desničara, iska-
zuju i neki jaki ljudi bošnjačke vlasti. Nakon
Janeza Janše, Lojze Peterlea i Ante Đapića,
u inventuru neposredne prošlosti upustili su se
u Sarajevu Edhem Bičakčić i Džemaludin
Latić. Dvojica bošnjačkih političara pedantno
su podijelili poslove. Bičakčić inzistira na us-
vajanju zakona kojim bi se rehabilitirali i
obeštetili svi politički zatvorenici iz vremena
komunističkog režima, dok Latić zahtijeva da
se sudi komunistima “koji su u ruke Udbe pre-
dali oko 400 najuglednijih bosanskomuslima-
nskih familija”. Danas su te obitelji, tvrdi La-
tić, “cement Stranke demokratske akcije”.
I dok je u Latićevu slučaju osvetnička strast
očekivana i logična, donekle iznenađuje Bi-
čakčićevo sudjelovanje u seciranju komunis-
tičkog leša. Naravno, Latić i on imaju mnogo
zajedničkog. Obojica su, zajedno s Izetbego-
vićem i skupinom istomišljenika, bili žrtve
montiranog procesa “muslimanskim naciona-
listima” 1983. u Sarajevu. Zajedno su proveli
i zatvorske godine u Foči. Ali, dok se Latić na
novopolitičkoj sceni deklarirao kao militantni
islamski aktivist, federalni premijer Bičakčić
slovi za pragmatičnog političara. Džemaludin
Latić, neslužbeni ideolog SDA, prezire ateis-
te, a komuniste
Džemaludin Latić - zeleni osvetnik
38 stranica
KAKO JE
Nijaz Duraković: “Ako su
komunisti i partizani najveći neprijatelji
islama, tko je onda muslimanski živalj
spasio od četničkog noža 1942.?”
smatra najvećim neprijateljima muslimana na
ovim prostorima, dok se Bičakčić usudio reći
da džamiju treba odvojiti od politike.
ŽRTVOSLOVNA DRŽAVA
“Ja sam se razišao s predsjednikom Izetbe-
govićem u jednoj stvari: smatrao sam - i sad
smatram - da komuniste koji su nas hapsili i
sudili treba izvesti pred sud. Ne strpati u zat-
vor, već suditi im”, kaže Latić. Izetbegović
je, naime, ovih godina pružao dosta uvjerljive
dokaze da ne želi nikakav revanšizam. To je
svakako jedna od boljih strana njegove ličnos-
ti. Izetbegovićev istražitelj u istražnom zat-
voru Munir Alibabić zvani Munja u ratu je
rukovodio Službom sigurnosti u Sarajevu, dok
je Edina Rešidović, zastupnica javne tužbe na
spomenutom procesu, angažirana kao brani-
telj na Međunarodnom sudu za ratne zločine u
Haagu.
Opozicija, međutim, smatra da su Bičakči-
ćeva i Latićeva inicijativa plod “stranačkog
sijela”, da je “bošnjačka lustracija” namije-
njena predizbornoj kampanji te da ništa nije
učinjeno bez Izetbegovićeve suglasnosti. Pre-
dsjednik Liberalnobošnjačke organizacije
akademik Muhamed Filipović ocjenjuje pak
da je riječ o “proizvodnji kaosa”. U izjavi za
Oslobođenje Filipović ističe kako se aktual-
ni režim, u nedostatku stvarnih dokaza o to-
me da nešto radi za dobro naroda i zemlje,
OSVETNIČKA POHOTA
žemaludin Latić je, po svemu su-
d deći, uzorak one vrste političkog
zatvorenika, koji se po izlasku iz
zatvora, usprkos svom intelektualnom
potencijalu, nikada nije uspio oslobo-
diti svojih tužitelja, sudaca i zatvorskih
čuvara. Da je htio, mogao je imati i dru-
gačije uzore.
Istaknuti poljski intelektualac i neka-
dašnji disident Adam Michnik zakleo
se u zatvoru da se nikada neće sve-
titi komunistima, niti postati članom
31 kolovoza 1998
bavi nekim “sasvim nebuloznim stvarima,
koje bi, tobože, trebalo da ga legitimiraju
kao režim pravde”, i dodaje: “Ali, što to
znači? To znači da bi ovaj režim morao re-
habilitirati i obeštetiti sve ljude koji su bi-
li pod persekucijom bivšeg režima. A to
znači i četnike, ustaše, domobrane, dakle
one koji su ratovali protiv ovog naroda.
Tu su još i informbirovci, koji su podržali
jednu stranu silu u akciji protiv ove zem-
lje, zatim unutrašnji neprijatelji koji su
se, iz raznih razloga, udruživali i stvarali
organizacije koje su djelovale protiv ta-
dašnjeg režima. A tadašnji režim osla-
njao se na određenu legislativu i zakone.
To bi išlo u beskraj. Ova će se zemlja na
kraju, po logici razmišljanja gospodina
Bičakčića, pretvoriti u zemlju u kojoj
isključivo žive žrtve. Jedni su žrtve ko-
munističkog režima, drugi su žrtve kra-
ljevskog režima, treći su žrtve austrou-
garskog režima, četvrti su žrtve ustaš-
kog režima, peti su žrtve četničkog reži-
ma, šesti su žrtve ovoga režima. Kuda to
vodi? To vodi ka jednom kaosu niza
pojmova, i na kraju - bezizlazu.”
VERBALNI RELIKT
Novinar Dnevnog avaza postavio je Dže-
maludinu Latiću sljedeće pitanje: “Da li se o
Vama može govoriti kao islamskom radikalu?
Ili su oni koji Vas napadaju islamofobi?” Do-
bio je očekivani odgovor: “Takav imidž su o
meni napravili ‘naši’ komunisti, oni koji su
me jučer strpali u zatvor zbog zloglasnog ver-
balnog delikta, iz njihove mržnje prema is-
lamu, i oni su im aplaudirali zbog toga, dana-
šnji vajni borci za demokraciju, ‘nezavisni’,
sluge velikosrbizma, mnogi novinari, političa-
ri, pisci... Da se razumijemo, komunizam je -
po meni - neprijatelj islama i muslimana, i ja
sam neprijatelj prema svemu što je komunis-
tičko. Četništvo, ustaštvo i komunizam - to su
tri barbarske ideje koje ovdje, na Balkanu, že-
le uništiti postojanje islama i muslimana. A
muslimani na Balkanu neće biti nikad slobod-
ni dok postoje te ideje...”
S Latićem je prvi polemizirao bivši lider
bosanskohercegovačkih komunista dr. Nijaz
Duraković. U svojoj redovitoj kolumni u tjed-
niku Svijet on portretira Latića citirajući iz-
javu Vaclava Havela da su “od komunista go-
ri samo antikomunisti”. Duraković ga zatim
podsjeća da u zatvor “nikoga nisu strpavali
komunisti, nego su tužitelji podizali optuž-
nice, a sud i suci sudili, poštujući pravni sis-
tem i postojeće zakone”. Što se tiče tzv. ver-
balnog delikta, Duraković opovrgava Latiće-
vu tezu da je on bio plod “komunističke mrž-
nje prema islamu”, i navodi da su zatvori “bi-
li puni i katolika i pravoslavaca, i sljedbenika
Jehovinih svjedoka, i anabaptista i evangelis-
ta, subotara i kalvinista, raznih ‘mirovnjaka’,
staljinista, trockista, fašista, monarhista, šove-
neke političke partije. Uz poznatu izjavu
“moralnog svjetionika srednje Europe”
predsjednika Vaclava Havela o komunis-
tima i antikomunistima može se citirati
još jednog Čeha, novinara i publicista
Jana Urbana, koji je o osvetničkoj poho-
ti čeških lustratora rekao slijedeće: “Nji-
hova je želja za lustracijom nadomjestak
za stvarni broj onih bezličnih kukavica
koje se nisu drznule boriti u prošlosti...,
i koje danas, kada druga strana nije na
vlasti, hite dokazati da su pobjednici.”
KOJOM NACIONALISTIČKA STRUJA
PRIJETEĆE OBLIKE
ZELENA BILA MOJA
KOLIMA
Naslovna stranica “Ljiljana” u kojemu je otisnut lustracijski bojni poklič
na i nacionalista svih boja i orijentacija...” naučne analize diskvalificirati je-
Duraković se oštro usprotivio trpanju u isti dan historijski period, pa makar
koš četništva, ustaštva i komunizma: “Ako bio rehabilitiran i nacifašizam.”
ništa drugo, ono što je povijesna istina i epo-
halna zasluga tog komunizma jest da je on vo- RAIF NA SUD,
dio i dobio krvavu i beskompromisnu bitku
upravo protiv četništva i ustaštva, kao i svih VOJISLAVU
drugih oblika fašizma i ekstremnog naciona-
lizma. Ako su komunisti bili najveći neprijate- MIROVINA
lji islama i muslimana, kako to da su upravo Kako je svojedobno u Sarajevu
oni spasili muslimanski živalj cijele istočne bilo suđeno i Vojislavu Šešelju, u
Bosne i svojim ofanzivama i teškim obračuni- ovom ratu promoviranom u četnič-
ma zaustavili stravičan pokolj 1942. godine?” kog vojvodu, Slobodna Bosna je
To je razbuktalo nova oštra sporenja u ovda- tekst o “bošnjačkoj lustraciji” ob-
šnjoj javnosti. Politički komentator Oslobođe- javila pod ironičnim naslovom:
nja Zija Dizdarević smatra da dva motiva vo- “Lagumdžija na sud - Šešelju
de SDA u ovu akciju. Jedan je davanje satis- obeštećenje...” Tjednik Ljiljan ob-
fakcije Aliji Izetbegoviću i onima koji su s javljuje tekst Džemaludina Latića
njim suđeni, dok je drugi motiv ideološke na- koji se, otpisujući Nijazu Durako-
ravi: “Želi se putem zakona, a ne nepristrane viću, poziva na zahtjeve za uvođe-
Slobodna Bosna je tekst o lustraciji u Bosni objavila pod
ironičnim naslovom “Lagumdžija na sud - Šešelju
obeštećenje”. Naime, Šešelju je svojedobvno, za bivšeg
režima, u Sarajevu bilo suđeno, a u ovom ratu promoviran je
za četničkog vojvodu. Ideolog SDA Džemaludin Latić, koji se
tako vlastitom metodologijom, zajedno s drugim inicijatorom
lustracije Bičakčićem, našao u istome košu sa Šešeljem,
razriješio je stvar tako što je priznao da ćosavom četniku
treba isplatiti restituciju na ime kritike bivšega režima, dok
mu za zagovaranje četništva - ne bi trebalo dati ni dinara!
31 kolovoza 1998
LUSTR ACIJA BOSNE
Dva jaka čovjeka bošnjačke vlasti, Edhem
Bičakčić i Džemaludin Latić, ne vjeruju
predsjedniku Havelu da su “od komunista gori
samo antikomunisti” G Treba li sudskim
procesima ispostaviti račun Raifu Dizdareviću i
“drugovima” za “progon 400 bosanskomus-
limanskih obitelji koje su danas cement SDA”?
G Akademik Muhamed Filipović: “To je
proizvodnja kaosa! Što znači rehabilitacija i
obeštećivanje svih političkih zatvorenika,
četnika, ustaša, domobrana, informbirovaca...”
G Komentator Oslobođenja Zija Dizdarević:
“Želi se putem zakona, a ne nepristrane naučne
analize, diskvalificirati jedan historijski
period, pa makar bio
rehabilitiran i
nacifašizam”
Raif Dizdarević - prvi predsjednik Pred-
sjedništva SFRJ pred sudom?
nje lustracije u nizu zemalja Srednje i Istočne
Europe. Latić se pita: “Po čemu smo to mi, Bo-
sanci, pametniji od svih njih pa ne izvodimo na
sud, recimo, Raifa Dizdarevića. Pa, bogami,
bilo bi posla i oko Nijaza Durakovića, pisca
pogromaških tekstova o ‘muslimanskom nacio-
nalizmu’, ‘panislamizmu’, ‘kleronacionaliz-
mu’. To bi ‘drug’ Duraković danas sve posak-
rivao i lopticu prebacio na drugu stranu, na žrt-
vu, služeći se izjavom pisca i moralnog svjeti-
39 stranica
onika srednje Europe Havela - kao što se In-
kvizitor služi Hristovim riječima.”
Kako su Latićevi protivnici, služeći se nje-
govom metodologijom, u isti koš političkih
zatvorenika strpali Vojislava Šešelja i Ed-
hema Bičakčića, Džemaludin Latić, ideolog
SDA i odabrani pisac Izetbegovićevih memo-
ara, stvar je razriješio tako što je priznao da
četniku Šešelju treba isplatiti restituciju na
ime kritike bivšeg režima, dok mu za zagova-
ranje četništva - ne bi trebalo dati ni dinara.
Iako je, sudeći bar po spomenutom tekstu, u
Latićevim očima najomraženija ličnost Raif
Dizdarević, nekadašnji predsjednik Predsjed-
ništva SFRJ, njegov je tužitelj ipak u stanovi-
toj dilemi: “Tko je nas, islamski orijentirane
intelektualce, pohapsio, oni probosanski ili
oni prosrpski kadrovi, Raif Dizdarević i Duš-
ko Zgonjanin ili Hamdija Pozderac i Bran-
ko Mikulić - to ćemo tek vidjeti, ali da su se
svi okrenuli protiv nas, da su na polutajnoj
sjednici CK SKBiH tražili najoštrije kazne
protiv nas - čak prije nego je optužnica podig-
nuta - to je bjelodano...”
“Da budem neskroman, sve ovo što u jav-
nosti čine oko mene, što nas izjednačavaju sa
Šešeljem, što Zlatko Lagumdžija u nedavnoj
TV emisiji kaže da smo mi, osuđeni 1983., tre-
bali ostati u zatvoru, ima jedan cilj: da sakriju
svoje tragove i izbjegnu zaslužene kazne, da
onoj političkoj snazi koja ih je srušila sa trona,
mladomuslimanskom pokretu BiH, manipula-
cijom pokradu moralni i historijski kapital...”
Ostrašćenost kojom nacionalistička struja
SDA preispituje blisku prošlost poprima prije-
teće oblike. Latić objašnjava i zašto: obitelji
koje su bile osnova pokreta Mladih muslimana
- danas su “cement” ove stranke.