REPETIRANJE ISTORIJE Handzar i Kama divizije uu tome Sto nam se istorije za kratko v malom pros lo previse jeme ina ovako fu vjerovatno valja ‘raziti objasnjenje u njenim prazni- 2ligitim tumagenjima istih ivanjima pa i otvorenim fal- siftkatima, Ovo dvoje posljednje, istovre- aadrano je u memoarima palestin- uftije Mobameda Amin al Huse njegovu ovda- ju” upravo objavijenim w ara slamskom svijetu. Pomenuti muftija zapravo je samo poznat po toj funkeiji, jer mu nikad nije ozvanigena, a najznasajnija slu2ba bila je predsjedavanje visokim islamskim Savjetom. Umro je 1974. godi- ne, a njegovi biografi kao Kijuéno navode da je “upaméen kao borac za osamostalje- nije Palestine’. Medutim, ono Sto je, po- Intrigantnija od vlastitog svjedotenstva o nepoznatim detaljima svoje misije u Bosnii tijesnoj saradnji sa Paveli¢em do danas je ostala éinjenica kako je, uz Titovu pomoé, tvorac zloglasnih formacija izbjegao Nirnberg no Kod nas, nepoznato je da je bio osnivat po zlu Cuvenih Hendaar i Kama divizija u Bosni tokom Drugog svjetsk rata, U memoarima koje je nazvao samo “Moj dnevnik’ detaljno pisuje svoje bor- be protiv britanskog kolonijatizma Pale- stine i protiv Izrielaca, ali veé sa navo- dom da je ‘proputovao mnoge zemlje ali nikada nije upoznao ponosniji, prkosniji i odlutniji narod od Hrvata’ pravi uvod u pritu o detaljima vige nego bliske sarad- je sa Antom Pavelicem. Iako su Vojni sud ondaSnie Jugoslavije i nekoliko je vrejskih organizacija zbog dar divizije, koju muftija u m predstavija kao ‘ Saradnje 5 ustaSkim rezimom po zavrsetku Drugog svjetskog rata zahtijevali da se U BANJA LUCI SAM SE OSJE- CAO KAO U JERUSALIMU ‘Zbog nevremena smo, umjesio u Sarajevo, mo- ‘all da sletimo u Banja Luku. Tu smo se zadrzali tri dana. imao sam osjocaj kao da sam Kod KU 2, u Jerusalimu, Vecina Zena je bla zamotana, ‘8 mu8karel su nosil fesove, Blo sam sjajno pri- men, 2a 8to ja posebno zasluzan | banjolucki ‘muflja Mustafa Nurovie Odell smo u hola i veterall a sagovornel mi eel prigati da Cetnici onje napada uviek is- kjuée struju. Upravo dok smo razgovaral o to- me, u hotelu je nestalo struje ina mene $0 ob- rublo cjelo brdo hrvatskih | njemackch tjelohra- ‘italia. Nastala e prava guiva, sv su se lovih a onuzje, a onda je u dvoranu mimo uSetao Hr vat, gradonaéeinik Banja Luke, | ostao gokiran. Dotiao je da se izvini zbog strujnog kralkog spo- ja holo.t pred medunarodnim sudom u Nimbergu presudi smrtna kazma, pritisak arapsko- Islamskog svijeta na Josipa Broza Tita bio je toliko snazan da ti zahtjevi nikada nisu ispunjeni. Udi Drugog svjetskog rata muttija se na- Sao u Berfinu, nakon So su 1937. brit ski Kolonst i Paestin: zara ieaay ‘lava, Upravo tamo ga je nazvao Mustata Budi bez brige, Hitler veé zna da Mihailovi¢ laze, pa je u fa- brikama koje prave oruzje za éetnike naredio da izrade or je s greskom (Berger, SS oficir) Buslazié, student teoloskog fakulteta u Rimu, i obavijesto o akcijama Draze Mi hatlovica drugog decembra 1941, istoe- Yh istog razloga su me telefouski Kontak- tirali 1 BoSnjact koje sam upoznao 1931 godine na Isiamskoj Konferenciji u Jeruse- Timu, a nedugo iza toga posjetifo me i iza- slanstvo iz Hercegovine, na Gelu sa. mufti- jom Omarom ef. Bzajiéem, a njima je io | hafiz Ahmed Karabeg. Znao sam da ‘moram ueiniti neSto kako Bil zaustavio {aj krvavi Getnitki pohod koji se zasnivao na stvaranju velike Srbije na ragun ostalib vyjerskih i emniékih grupa, pa sam odmah nakon tih Kontakata otiSdo na sastanak s njemagkim ministrom spoljnih poslova HITLER JE POHVALIO BO- SNJAKE KAO DOBRE BORCE ‘Nakon to su se organizovane boSnjake sna ‘9¢ ustlele euprotetavit fetnicima | panizanio ‘Adolf Flr mi je rekao kako nikad nije sum= njao da ée se BoSnjact pokazati kao izuzeIno ‘rab bore, pa ie ustvrdio da se pokolfi mus ‘ata, naroeite u istoene; Bosni,rikeda ne bi ‘Gogoi da smo Handzar-divzija ostoval rani J. Nakon zavrSetka Orugog svjetskog rata Bo ‘Snjac su svoju hrabrost potvdl | rata prot Jevieja u Palestin jer je vel broj nh taca, krenvo u odbranu Jerusalima. nog! su u to orb dal vot, a medu njma i bore Koj su se istcal syojom izuzetnom hrabroséu: Al Bulju- basic, Muhamed Tobakovic, Amin Halilovc, Muhamed Ramic i Mustafa imamovic Ribentropom. Osjetivsi da Nijemei i nisu ba8 zagrijani, Krenuo sam put Rima u ko- jem me u svom dvoreu u Veneciji primio Musolini. Lznijevsi raziog dolaska, istog trenutka je nazvao njemackog ambasador i ostrim glasom mu rekao da moraju nest preduzeti. Potom mi je rekao da se mirnc vratim u Berlin, da é sve biti sredeno. Merdutim, i po povratku u Berlin, Nijem Gi Iialijani, po njemu, ‘nisu preduzimali nist Tada sam ponovo otisao do Ribentropa Ko bi zavazio dezvolt za odlazak w Be sn, Nakon Sto mi je objasnio da to nije njihovoj, nego uw nadle?nosti Italije iF vaiske, sastao sam se sa hrvatskim amba sadorom Budakom koji mi je rekao da.o mojoj namjeri mora obavijestiti Antu Pa- veliéa koji je bio odusev|jen i prenio Budak im Sto mu Pavelié je naredio da me litno Budak do- prati do Zagreba, odalkle ée mi biti organi- Zovan pilt 22 Sarajevo. A, nakon Sto sam ‘mu rekao da su Firvati pristali na moj do- lazak, SS-oy general Berger mi je za put Ustupo sya) privat avion toxin vot {jelohranitelja, tako da smo a Hrvatsku Krenuli 14. marta 1941, godine. Uprkos orkanskoj oltyi Ante Paveli¢, predsjednik viade i ministar D2aferbeg Kulenovi¢ lig- no su nas dovekali na aerodromu i odveli na veceru na kojoj je bila servirana isklju- Giovo muslimaniska hrana. Susret s Paveligem odmah se pokazao kao Sustet sprjateljem: razyovaral sino do dugo u nio€, Pri¢ao je o Hrvatsko}, 0 nje- no} istorii { te@njaria za osamostaljenjem, a ja njemu o Palestini, Imali smo porpuno iste stavove, disali istim plugima, Sto smo obojica osjetili, Pavelié mi je priéao io. homogenom odnosu muslimana i katolika Hirvata, o dzamiji's cetri minarets koju je izgradio u centr Zagreba, kao | 0 netas- Kidivoj vezi koja spaja ta dva naroda Tako me zoog zabrinitasti pokuSavao od- govoriti od puta u Bosmu, naglaSavajuci Tako me Ante Pavelié zbog za- brinutosti pokugao odgovoriti od puta u Bosnu, jer tamo ima previse komunista i éetnika, na moje insistiranje ipak je odu- stao te mi za put dao milion ku- na i svoje Ijude da tamo ima previse komunista i ¢etnika (od kojih mi prijeti opasnost, na moje insi- Stiranyje ipak je odustao i dao mi za put milion kuna 1 syoje ljude koji poznaju te- ren, medu kojima i mutftiju hrvatske vo} ske Akita Hand7iéa, Veé na prvom sastanku s Nijemeima i bo- sunskim viastima u Sarajevi bilo je jasno da éc pohiodi Draze Mihailoviea biti pre- kKinuti, Ujutro smo dogovorili osnivanje brigade d koju ce stupiti madi muslimani a poslije pode ona je vec brojala sedam hiljada dobrovoljaca. Nazvali smo je Han- War divizija, a velo brzo smo osnovali jos jednu koju sino nazvali - Kama, U poce- cima su divizije brojale 37.000 vojnika, a S vremenom se ta brojka popela i na vise od sto hiljada. Tako organizovane i ojata- ne brigade s lakocom su se suprotstavile Getnicima, te se Mibailovie nije mogao, boriti na tri fronta: protiv partizana, Nije- maca i BoSnjaka, pa je zatrario primirfe i saveznitvo s Nijemeima. No, kako je bio pokvaren éovjek, on je to primirje iskori« stio da nesmetano nastavi etni¢ko dis ae. Kade sum SS-oveu Berger to prenio, istog trenutka mi je rekao; ‘Ne brim, Hi tler zna da Mih: pa je u fabri kama koje prave oruje za jeg naredio da iarade oravje s preskom"