You are on page 1of 496

Integrated Jestaun Of Pregnancy And Childbirth

Managing Complications in
Pregnancy and Childbirth:
A guide for midwives and doctors
Integrated Jestaun Of Pregnancy And Childbirth

Managing Complications in
Pregnancy and Childbirth:
A guide for midwives and doctors
Jestaun Komplikasaun iha Isin Rua no Depoisde partu: gia ba parteira no doutor sira – 2nd ed.
ISBN 978-92-4-156549-3
© Oganizasaun Mundial de Saúde 2017
Some rights reserved. This work is available under the Creative Commons Attribution-
NonCommercial-ShareAlike 3.0 IGO licence (CC BY-NC-SA 3.0 IGO; https://creativecommons.org/
licenses/by-nc-sa/3.0/igo).
Under the terms of this licence, you may copy, redistribute and adapt the work for non-commercial
purposes, provided the work is appropriately cited, as indicated below. In any use of this work, there
should be no suggestion that WHO endorses any specific organization, products or services. The use
of the WHO logo is not permitted. If you adapt the work, then you must license your work under the
same or equivalent Creative Commons licence. If you create a translation of this work, you should
add the following disclaimer along with the suggested citation: ―This translation was not created by
the World Health Organization (WHO). WHO is not responsible for the content or accuracy of this
translation. The original English edition shall be the binding and authentic edition‖.
Any mediation relating to disputes arising under the licence shall be conducted in accordance with
the mediation rules of the World Intellectual Property Organization.
Suggested citation. Managing complications in pregnancy and childbirth: a guide for midwives and
doctors – 2nd ed. Geneva: World Health Organization; 2017. Licence: CC BY-NC-SA 3.0 IGO.
Cataloguing-in-Publication (CIP) data. CIP data are available at http://apps.who.int/iris.
Sales, rights and licensing. To purchase WHO publications, see http://apps.who.int/bookorders.
To submit requests for commercial use and queries on rights and licensing, see http://www.who.int/
about/licensing.
Third-party materials. If you wish to reuse material from this work that is attributed to a third party,
such as tables, figures or images, it is your responsibility to determine whether permission is needed
for that reuse and to obtain permission from the copyright holder. The risk of claims resulting from
infringement of any third-party-owned component in the work rests solely with the user.
General disclaimers. The designations employed and the presentation of the material in this
publication do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of WHO concerning
the legal status of any country, territory, city or area or of its authorities, or concerning the
delimitation of its frontiers or boundaries. Dotted and dashed lines on maps represent approximate
border lines for which there may not yet be full agreement.
The mention of specific companies or of certain manufacturers’ products does not imply that they are
endorsed or recommended by WHO in preference to others of a similar nature that are not mentioned.
Errors and omissions excepted, the names of proprietary products are distinguished by initial
capital letters.
All reasonable precautions have been taken by WHO to verify the information contained in this
publication. However, the published material is being distributed without warranty of any kind, either
expressed or implied. The responsibility for the interpretation and use of the material lies with the
reader. In no event shall WHO be liable for damages arising from its use.
REKONHESIMENTU
Maneja Komplikasaun Durante Isin Rua no Depoisde Partu reprezenta
kompriensaun komun entre OMS, UNFPA, no UNICEF hosi element xavi liu hosi
aprosimasaun atu redus morbilidade no mortalidade inan no oan. Ajensia sira ne’e
koopera besik liu iha esforsu ida atu redus morbilidade no mortalidade inan no oan.
Prinsipiu no politika kada ajensai depende ba desizaun relevante ba kada ajensai nia
governasaun no kada ajensia implementa intervensaun deskrebe iha dokumentu ne’e
iha konkordansia ho prinsipiu no politika sira no ho eskópu ba kada mandatu.
Gia hosi edisaun rua ne’e hotu reve tiha ona no entrega hosi Konfederasaun
Internasional ba Parteira no Federasaun Internasional hosi Obstetra Jinekolojia.
OMS ho kontente anunsia asistensia tékniku no editorial hosi Fundu ba
Programa Sobrevive ba Inan ho Oan (MCSP) USAID no Jhpiego ba edisaun
segundu iha ida ne’e. edisaun ne’e bele posibel tanba suporta jenerozidade hosi
Jhpiego no Povu Amerikanu liu hosi Ajensia Dezenvolvimentu Internasional
Estadus Unidus (USAID iha termu Kooperasaun Konkordansia AID-OAA-A-14-
00028.
Suporta finansial ba primeiru edisaun mai hosi AUSAID nia Biro ba Saúde Global
liu hosi Divizaun Nutrisaun no Saúde Materna, Ofisina Saúde no Nutrisaun, iha
termu hosi Award No. HRN-A-00-98-00043-00, no liu hosi Divizaun
Melhoramentu Prestasaun Servisu Saúde, iha termu Award No. HRN-A-00-98-
00041-00. Suporta finansial ba preparasaun no produsaun hosi primeiru edisaun iha
naual ida ne’e fo hosi governo Australia, Olanda, Sweden, Reinu Unidu hosi
Britania, Irlanda Norte, no Estadus Unidus Amerika. Asistensia tékniku no
editorial fornese hosi satf Jhpiego ba Programa Saúde Inan no Bebe Foin Moris no
Projetu Treinamentu Saúde Reprodutiva.

Fonte ba Imajen sira


Figura S-6. Tampaun bulaun Intrauterina: Chin, E. 2016. Tampaun bulaun
Intrauterina atu halo Tratamentu ba EMORAJIA Pos-partu. Jhpiego:
Baltimore, MD.
Box S-3. Non-pneumatic anti-shock garment: Pathfinder International, Wall
Chart: Applying the Non-pneumatic Anti Shock Garment (NASG), part of the
Clinical and Community Action to Address Postpartum Hemorrhage Toolkit,
2010; and Pathfinder International, Wall Chart: Removing the Non-pneumatic
Anti Shock Garment (NASG), part of the Clinical and Community Action to
Address Postpartum Hemorrhage Toolkit, 2010.
Figura P-8. Lokaliza pontu fleksaun (F): A. Vacca, pontu fleksaun (F).
vaccaresearch.com. © 2015 Vacca Research Pty Ltd. Reprinted by permission
of Vacca Research Pty Ltd.
Figura P-9. Lokaliza pontu fleksaun (F), 3 cm anterior ba fontanela posterior,
no kalkulasaun distansia ba insersaun cup: A. Vacca, pozisaun oksipito-
posterior direta no OT baixu, laiha anklitizmu—distansia dijital 6–7 cm.
vaccaresearch.com. © 2015 Vacca Research Pty Ltd. Reprinted by
permission of Vacca Research Pty Ltd.
Figura P-10. Aplikasaun cup: A. Vacca, (A) kaer cup, dada perineum; (B)
insersaun cup liu hosi introitus; no (C) tau cup ba pontu fleksaun
vaccaresearch.com. © 2015 Vacca Research Pty Ltd. Reprinted by permission
of Vacca Research Pty Ltd.
Figura P-11. Aplika trasaun no hahoris ulun: A. Vacca, (A) pozisaun dada
liman, (B) aplika trasaun axis, (C) trasaun ba leten ho koroa.
vaccaresearch.com. © 2015 Vacca Research Pty Ltd. Reprinted by
permission of Vacca Research Pty Ltd.
Kontribuisaun ba Segundu Edisaun
Kontribuidor maior: Matthews Mathai
Susheela Engelbrecht

Kontribuidores: Mercedes Bonet


Maurice Bucagu
Metin Gülmezoglu
Mega Gupta
Christina Heym
Kathleen Hill
Eva Lathrop
Olufemi Oladapo
Nathalie Roos
Jeffrey M. Smith

Editando: Sandra Crump


Gill Gyte

Asistente editando: Deborah Stein

Jestaun projetu: Young Kim


Susan Moffson

Artista: Kim Battista


Erica Chin

Dezenhu kobre: Máire Ní Mhearáin

Layout: Trudy Conley


Renata Kepner
Bekah Walsh
Courtney Weber

Revisor:
Yusuf Ahmed Tina Lavender Suzanne Stalls
Wame Baravilala Goldy Mazia Will Stone
Luc de Bernis Shalini Ninan Kusum Thapa
Sheena Currie Lisa Noguchi Niranjan Thomas
Blami Dao Lennart Nordström Nynke Van Den
Sylvia Deganus Pius Okong Broek
Ravichandran V P Paily John Varallo
Jeganathan Dhammica Rowel Peter Von Dadelszen
Rajshree Jha Arulkumaran Sabaratnam Charlotte Warren
Kontribuisaun ba Primeiru Edisaun
Kontribuidor maior: Matthews Mathai
Harshad Sanghvi
Richard J. Guidotti

Kontribuidores: Fredrik Broekhuizen


Beverley Chalmers
Robert Johnson
Anne Foster-Rosales
Jeffrey M. Smith
Jelka Zupan

Editando: Melissa McCormick

Asistente aditando: Ann Blouse


David Bramley
Kathleen Hines
Georgeanna Murgatroyd
Elizabeth Oliveras

Artista: Mary Jane Orley

Dezenhu kobre: Máire Ní Mhearáin

Layout: Deborah Brigade

Kontribuisaun espesial hosi George Povey, ne’ebe nia servisu original


inspiradu ideia ba manual ida ne’e, gratamente rekonhesidu

Revisor:
Sabaratnam Arulkumaran Barbara Kinzie Zahida Qureshi Allan
Rosenfield
Ann Davenport Jerker Liljestrand Abdul Bari Saifuddin
Michael Dobson André Lalonde Willibrord Shasha
Jean Emmanuel Enriquito Lu Betty Sweet
Susheela Engelbrecht Florence Mirembe Paul Van Look
Miguel Espinoza Glen Mola Patrice White
Petra ten Hoope-Bender
Monir Islam
TABELA KONTEÚDU v

Prefásiu ix
Introdusaun xi
Oinsá atu uza manual ida ne’e xiii
Abreviasaun xv
Lista hosi diagnosa xvii

SESAUN 1: PRINSIPIU KLINIKU


Avaliasaun Inisiu Lalais C-1
Koa’lia kona ba inan no nia familia C-5
Suporta emosional no psikolojiku iha emerjénsia obstétrika
no bebe foin moris C-9
Emerjénsia obstétrika C-21
Prinsipiu kuidadu jeral C-25
Utilizasaun kliniku hosi ran, produtu ran no substituisaun likidu C-37
Terapi antibiótiku C-49
Anestezia no analjétiku C-55
Prinsipiu kuidadu ba operasaun C-65
Partu normal no pos-partu C-77
Prinsipiu ba kuidadu bebe foin moris C-111
Fornesedor no ligasaun ho komunidade C-115

SESAUN 2: SINTOMA SIRA


Shock S-1
Sangramentu vajinal iha inisiu isin rua S-7
Sangramentu vajinal iha inisiu isin rua no trabalhu de partu S-21
Sangramentu vajinal depoisde partu S-29
Elevasaun presaun arterial, ulun moras, hare malahuk, konvulsaun ou
Lakon konsiensia S-49
Progresu partu insatisfatoriu S-73
Malpozisaun no Mal-aprezentasaun S-85
vi Table of Contents

Distosia kbás (stuck shoulders) S-99


Partu ho overdistensaun uteru S-101
Partu ho fitar iha uteru S-107
Distres fetal iha partu S-109
Prolapsu kordaun S-111
Isin manas durante isin rua no partu S-113
Isin manas depoisde partu S-127
Moras abdominal iha inisiu isin rua S-137
Moras abdominal iha isin rua tardia no pos-partu S-141
Difikuldade dada I’is S-149
Lakon movimentu fetal S-155
Rotura membrana pre-partu S-159
Problema ou kondisaun bebe foin moris imediatu S-165

SESAUN 3: PROSEDURA SIRA


Paracervical block P-1
Pudendal block P-3
Anestezia lokal ba partu ho sezariana P-7
Anestezia spinal (subarachnoid) P-11
Ketamin P-13
Versaun external éP-15
Indusaun no augmentasaun partu P-17
Partu asistidu ho vakum P-33
Partu asistidu ho forsep P-41
Partu ho Breech P-45
Partu ho sezariana P-53
Kraniotomia no kraniosentesis P-65
Dilatasaun no Respajen P-71
Aspirasaun Vakum Manual P-75
Kuldosentesis no kolpotomia P-81
Table of Contents vii

Episiotomia P-85
Hasai plasenta manual P-91
Suku kanek servikal P-95
Suku kanke perineal ho vajinal P-97
Koreksaun inversaun uterina P-109
Suku hadi’a rotura uterina P-113
Ligasaun arteria Uterina ho arteria utero-ovarian P-117
Histerektomia pos-partu P-121
Salpingectomy ba isin rua ektópiku P-129
Appendix: Ai moruk esensial ba jestaun komplikasaun iha
Isin rua no pos-partu A-1
Index I-1
viii Table of Contents
PREFASIU ix

PREFASIU BA SEGUNDU EDISAUN


Desde primeiru edisaun publikadu iha 2000, Jestaun Komplikasaun iha
Isin Rua no Pos-Partu tradus tiha on aba lingua lubuk ida no agora uza
largamente iha treinamentu fornesimentu hosi kuidadu emerjénsia
obstetriku. Edisaun foun lori gia iha manual alinha ho rekomendasaun
aktual hosi OMS kona ba kuidadu emerjénsia ba obstetriku no bebe foin
moris.
Prosesu aktualizasaun ba edisaun segundu involve Departamentu OMS
hosi saúde Materna, Bebe foin moris, Labarik no Adolescente no mos
Peskiza no Saúde Reprodutiva, MCSP, USAID nia bandeira ba programa
saúde materna, bebe foin moris no labarik, lidera hosi Jhpiego. Grupu
revizaun ki’ik oan ida (hare iha rekonhesimentu) halo ona sorvei ida atu
solisita feedback kona ba utilizasaun manual no sujestaun atu gia revizaun
ne’e. grupu servisu ki’ik oan ne’e hafoin aktualiza kapitulu sira tuir mai
ne’e ho rekomendasaun aktual sira hosi OMS:
• Sesaun 1: Prinsipiu Kliniku: Suporta Emosional no psikolojiku,
Emejensia, Prinsipiu kuidadu jeral, terpaia antibiótiku, Prinsipiu kuidadu
operasaun, Partu no pos-partu normal, no prinsipiu kuidadu ba bebe foin
moris
• Sesaun 2: Sintoma: Sangramentu vajnal iha inisiu isin rua;
Sangramentu vajnal pos-partu; Elevasaun presaun arterial, ulun moras,
hare malahuk, konvulsaun ou lakon konsiensia; Isin manas durante isin
rua no partu; Isin manas durante pos-partu; Difikuldade dada I’is;
Rotura membrana pre-partu; Problema no kondisaun bebe foin moris
imediatu
• Sesaun 3: Prosedura: Indusaun no augmentasaun partu, Hasai
plasenta manual, suku no hadi’a nakles iha vajina no perineal
Kapitulu ne’ebe aktualizadu reve iha grupu enkontru primeiru Washington,
DC, iha Augusto 2015. Kapitulu ne’ebe revizadu ona haruka ba panel
external atu sir abele reve (hare iha rekonhesimentu). Peritu external
selesionadu bazeia ba sira nia esperiensia kliniku iha kuidadu emerjénsia iha
nasaun sira ho renda baixa i média. Laiha relatoriu ruma kona ba konflitu
ruma hosi peritu external sira.
Grupu revizaun ki’ik hasoru malu fali iha Geneva iha Janeiru 2016 atu
reve komentariu hosi peritu external no finaliza kapitulu sira. Kapitulu
finalizadu haruka fali ba Komisaun Reve ba Gia OMS atu hetan
aprovasaun.
Revizaun ki’ik, inklui klarifikasaun no koreksaun ba liafuan sira
(ij. Gramátika no topográfika), halo ona iha manual ne’e. aumenta tan
figura foun balu ba manual ne’e no figura balu halo modifikasaun uituan
atu halo sira nia signifikasaun klaru liu tan.
x Preface

Ida ne’e forma hosi eskopu segundu edisaun atu aborda tan ultrasonida
obstétrika. Maibe leitor sira refere ba fonte aktual rua hosi OMS kona ba:
ultrasonida obstétrika Kapitulu 2 iha Manual of Diagnostic Ultrasonida,
Segundu edisaun (OMS, 2013) no WHO Recommendations on Antenatal
Care for a Positive Pregnancy Experience (OMS, 2016). Rekomendasaun
ikus liu kona b ultrasonida rutina molok semana 24 gravidez.

PREFASIU BA PRIMEIRU EDISAUN


Ho suporta hosi inisiativu Maternidade Seguru, OMS Halo Estratejia Isin
rua Seguru Liu foka ba kontribuisaun setor Saúde atu redus mortalidade
maternal no bebe foin moris.
Jestaun Integradu hosi Isin Rua no Partu (IMPAC) maka komponente
tékniku hosi estratejia ne’ebe mensiona tiha ona no foku liu ba buat hirak
tuir mai ne’e:
• Hadia abilidade hosi pesoal Saúde liu hosi gia ne’ebe
lokalmente adapta no padraun ba jestaun hosi isin rua no partu
ih nivel diferente hosi kuidadu sistema Saúde ;
• Intervensaun atu hadi’a kuidadu sistema responde ba nesesidade hosi
inan isin rua no sira nia bebe foin moris, no atu hadi’ajestaun servisu
iha nivel distritu, inklui provizaun hosi staf ne’ebe adekuadu, lojistiku,
suplai no ekipamentu;
• Edukasaun no promosaun Saúde hosi atividade ne’ebe hadi’a familia
no atitudi komunidade no pratika Relasiona ho isin rua no partu.
Manual ida ne’e, no ida fali ne’ebe hanesan kona ba jestaun hosi bebe
premature no bebe moras, hakerek ba parteira no doutor sira ne’ebe
servisu iha ospital distritu. Manual ida ne’e suplementa no konsistente ho
Gia Pratika Kuidadu Esensial ba Isin rua no Partu ne’ebe preparadu liliu
ba nivel kuidadu Saúde primariu. Hamutuk ho manual ida ne’e sei fo gia
ba pesoal Saúde ne’ebe responsabilidade ba kuidadu inan isin rua no bebe
foin moris iha nivel kuidadu Saúde .
Intervensaun sira deskrebe iha manual ne’e bazeia ba evidensia
sientifiku ne’ebe iha. Tanba evidensia bazeia ba medisina maka padraun
ba ne’ebe bazeia ba pratika klinika, planu atu aktualiza manual hanesan
informasaun foun ne’ebe presija.
Iha esperansa katak manual ida ne’e sei uza iha fatin ba pasiente, no pronto
atu disponibel iha ne’ebe deit parteira ou doutor sira hasoru situasaun
emerjénsia obstetriku.
INTRODUSAUN xi
Enkuantu isin rua no partu hanesan buat babain ida, maibe isin rua hotu
iha risku. Kuaze 15% inan isin rua hotu sei iha potensia atu hetan
komplikasaun ne’ebe ameasa-vida ne’ebe presija kuidadu ho abilidade
a’as, no balu sei presija intervensaun obstétrika bot atu bele kontinua
moris. Manual ida ne’e halo ba doutor no parteira sira ne’ebe servisu iha
ospital regional ne’ebe responsabiliza ba kuidadu iha feto sira ho
komplikasaun durante periudu isin rua, hahoris ka partu no pos-partu
imediatu inklui problema imediatu sira iha bebe foin moris.
Alem de fo kuidadu ba inan sira iha fasilidade, doutor no parteira sira iha
kna’ar no relasaun ne’ebe uniku ho:
• komunidade husi fornesedor saúde sira iha sistema saúde
iha distritu, inklui ajente asistente saúde seluk no
pesoal saúde oi-oin;
• membru familia husi pasiente sira
• lider komunidade sira;
• populasaun ho nesesidade espesial (ijemplu; adolescente,
feto ho HIV/SIDA)
Doutor no Parteira sira:

• suporta atividade atu hadia servisu saúde iha distritu;


• luta ba sistema referral atu bele hetan fiar strive for efficient and
reliable referral systems;
• monitor kualidade servisu saúde;
• advokasia ba partisipasaun komunidade relasiona ho
kestaun saúde.
Ospital distritu/regional defini hanesan fasilidade ne’ebe iha kapasidade
atu fo servisu ne’ebe kualidade inklui, sezariana no transfuzaun ran.
Maske prosedimentu barak iha manual ne’e maka presija ekipamentu
espesializadu no peritu husi fornesedor sira ne’ebe treinadu, tenke hatene
katak, prosedimentu salva-vida balu ne’ebe esplika iha ne’e bele halo
mos iha Centru Saúde sira.
xii Introduction
OINSÁ ATU UZA MANUAL IDA NE’E xiii
Feto ida mai ho komplikasaun obstetra ne’ebe ameasa-vida hanesan
situasaun emerjénsia ne’ebe presija diagnose no maneja lalais. Tanba
ne’e, testu barak iha manual ne’e halo bazeia ba sintoma (ijemplu; ran
sai husi vajina durante isin rua inisiu/awal). Tanba aprosimasaun bazeia
ba simtoma diferente ho testu medikal barak, ne’ebe halo bazeia ba
moras, ho lista diagnosa lubuk ida ne’ebe iha tiha ona.

Manual ida ne’e emfaze liu ba avaliasaun lalais no halo desizaun. Pasu ba
asaun klinika sira bazeia ba rezultadu avaliasaun klinika, ho limitasaun
balun depende ba rezultadu laboratoriu ou teste balu ne’ebe karik sei laiha
iha fasilidade barak, no posibiidade barak liu iha fasilidade ho esperiênsia
oioin (ijemplu; ospital rejional ou sentru saúde).
Outline iha sesaun 1 kona ba prinsipiu kliniku kona ba jestaun
komplikasaun isin rua no partu. Nia komesa ho tabela ida ne’ebe pesoal
saúde sira bele uza atu avalia lalais inan nia kondisaun no komesa
tratamentu ne’ebe apropriadu. Sesaun ida ne’e inklui prinsipiu jeral iha
emerjénsia, kuidadu ba operasaun jeral, inklui prevensaun infesaun, uza
ran no soru, antibiótiku, anastezia no analjétiku sira. Atu fo informasaun
ne’ebe presiza ba pesoal saúde sira atu bele distingui prosesu normal no
komplikasaun, sesaun ne’e mos inklui esplikasaun kona ba trablahu de
partu no partu normal, inklui utilizasaun partograf no jestaun aktiivu faze
terseiru. Gia ba kuidadu inisiu ba bebe foin moris mos tau iha sesaun
ne’e. Ikus liu, sesaun ne’e liga mos entre pesoal saúde no komunidade no
Oinsá pesoal saúde fo suporta emosional ba feto ho nia familia.
Sesaun 2 esplika sintoma ne’ebe iha ba inan sira ho komplikasaun iha
isin rua no partu. Sintoma sira reflete kauza bot liu husi mortalidade no
morbilidade. Ba kada sintoma iha afirmasaun jeral kona ba jestaun inisiu.
Se relevante, bele halo tabela atu identifika diagnosa ne’ebe kauza
sintoma sira. Hafoin tuir mai ho protokolu jestaun ne’ebe simplis ba
diagnosa espesifiku. Se iha preferensia tratamentu ruma, maka hili ida
ne’ebe efetivu no baratu liu. Sesaun ida ne’e mos iha informasaun kona
ba jestaun imediatu kona ba kondisaun sira ou problema ba bebe foin
moris (iha oras 24 nia laran).
Sesaun 3 esplika kona ba prosedimentu ne’ebe importante iha jestaun
komplikasaun isin rua no partu. Prosedimentu sira ne’e la intende atu
detallu liu kona ba ―Oinsá‖ instrusaun sira maibe sumariu ba pasu bot sira
ne’ebe relasiona ho kada prosedura. Tanba prinsipiu jeral sira kona ba
operasaun bele hare iha sumariu iha Sesaun 1, ida ne’e sei la repete ba
kada prosedura, se laiha kuidadu espesifiku ne’ebe presija ba prosedura
ne’e (ijemplu, kuidadu depoizde prosedura ba anestezia ho Ketamin). Gia
ne’ebe klaru ba ai moruk no nia dosis, anestezia ho tipu oi-oin (ijemplu,
halo sezariana ne’ebe seguru ho ai moruk anestezia lokal) no tékniku
seguru, efetivu no baratu (hanesan; suku uteru ho fiada ida).
Lista ai moruk essensial inklui hanesan appendix iha manual ne’e. Ikus
liu, indice iha manual ne’e organizadu nune’e bele uza iha situasaun
emerjénsia atu buka material sira ho lalais. Informasaun importante, inklui
diagnose, jestaun no pasu ba prosedimentu sira, hakerek iha letra mahar.
Buat importante seluk tuir alafabeta. Inklui deit pájina sira ne’ebe iha
informsasaun importante, duke tau hotu pájina sira.
ABBREVIASAUN xv
ACT artemisinin-based combination therapy
AIDS acquired immunodeficiency syndrome
BP blood pressure
BCG bacillus Calmette-Guérin
CPAP continuous positive airway pressure
D and E dilatation and evacuation
HELLP haemolysis, elevated liver enzymes and low platelets
HIV human immunodeficiency virus
IM intramuscular
IPTp intermittent preventive treatment in pregnancy
IUD intrauterina device
IV intravenous
NASG non-pneumatic anti-shock garment
PPH postpartum haemorrhage
PPROM preterm prelabour rupture of membranas
PROM prelabour rupture of membranas
dL decilitre
g gram
kg kilogram
L litre
mcg microgram
mg milligram
mIU milli-international units
mL millilitre
xvi Abbreviations
LISTA DIAGNOSA xvii
Inan/Fetu Ipertensaun jestasional S-55
Frekuensia kardiaka fetal S-109 Emorajia, antepartu S-22
abnor
Abortu S-8 Emorajia, pos-partu S-29
Solusio plasenta S-23 Moras fuan S-150
Pielonefritis aguda S-116 Insifisiensia kardiaka S-151
Amnionitis S-163 Sindroma HELLP S-66
Anemia, severu S-151 Hepatitis S-115
Anapfilaksis C-52 Hypoglycaemia/hipoglikemi S-125
Apendisitis S-139 aAtividade uterina inadekuad S-83
Atelektasis S-129 Abortu inkompletu S-12
Atonia uteri S-32 Abortu inevitavel S-12
Absesu susun S-133 Inversaun uteru S-45
Susun bubu S-132 Bebe boot S-102
Infesaun susun S-133 Malaria, severu S-121
Aprezentasaun Breech/kidun S-95 Malaria, inkomplikadu S-118
Asma Bronkial S-150 Mal-aprezentasaun ou
Aprezentasaun Brow/rentos S-89 malpozisaun S-85
Disproporsaun Cefalo-pelvik S-82 Mastité S-133
Nakles servikal S-43 Mekóneu S-110
Cervisitis S-161 Meningitis S-54
Partu C-77 Migraine S-54
Ipertensaun kroniku S-66 Isin rua mola S-17
Coagulopathy S-24 Isin rua multiplu S-102
Abortu kompletu S-13 Necrotizing fasciitis S-135
Aprezentasaun kompound S-94 Partu normal C-77
Sistitis S-116 Obstrusaun partu S-83
Tromboze veia klean S-128 Pozisaun oksiput posterior S-91
Eklâmpsia S-57 Pozisaun oksiput tranversa S-88
Isin rua ektopiku S-15 Ovarian cysts S-138
Encephalitis S-54 Absesu paelviku S-131
Endometritis S-130 Pelvic inflammatory disease S-16
Epilepsia S-68 Nakles perineu
Fluidu amniotiku eksesivu S-102 (grau primeiru, segundu) P-98
Aprezentasaun Oin S-92 Nakles perineu
Trabalhu de partu falsu S-81 (grau tolu no hat) P-100
Morte fetal S-156 Peritonitis S-131
Distres fetal S-109 Plasenta previa S-25
xviii List of diagnoses

Pneumonia S-153 Bebe foin moris


Pre-eklâmpsia Asfiksia, bebe foin moris S-166
(leve no severu) S-55 Bebe foin moris asintomatik
Rotura membrana Expose ba infesaun S-182
Pre partu Sifilis konjenital S-183
(term no preterm) S-159 Konvulsaun S-181
Partu prematur S-144 Sianosis ou
Prolapsu kordaun S-111 Difikuldade dada i’is S-174
Faze ativu prolongadu S-82 Hipotermia S-178
Faze espulsivu prolongadu S-84 Partu ho pezu ki’ik ou
Faze laten prolongadu S-81 Bebe Prematur moderada S-176
Proteinuria S-51 Transmisaun sifilis
Pulmonary oedema S-150 Hosi inan-ba-oan S-183
Retensaun plasenta ou Sepsis bebe foin moris S-180
Fragmentu plasenta S-43 Pezu kiik estremamente ou
Rotura uterina S-24 Ou bebe prematur estremamente S-177
Fitar uteru S-107
Abortu septiku S-10
Shock S-1
Distosia kabas S-99
Aprezentasaun kabas S-97
Nakles sérviku, vajina ou
perineu S-43
Partu term S-161
Tetanus S-67
Abortu ameasada S-11
Pozisaun transversa S-97
Typhoid S-114, S-129
Infesaun traktu urinariu S-115
Vajinitis S-161
Absesu kanek, kanek
seroma ou kanek
hematoma S-135
Kanek selulitis S-135
SESAUN 1
PRINSIPIU KLINIKU
AVALIASAUN INISIU LALAIS

Inan ida ne’ebe iha ona esperiensia iha emerjénsia obstétrika determina hosi tempu
ne’ebe presija ba kuidadu atu fo no hosi nivel no kualidade ne’ebe fo tiha ona.
Bainhira inan foin partu ida aprezenta ho problema ida, avalia lalais nia kondisaun
atu determina razaun ba nia moras.
a
TABELA C-1. Avaliasaun Inisiu Lalais
Avaliasaun Sinal perigu Konsidera
Via HARE BA: • Anemia severu
respiratóriu • sianosis (blueness) • heart failure/gagal jantung
no dada i’is • distress respiratóriu/dada i’is susar • pneumonia
EZAMINA: • asma
• kulit: kamutis Hare Difikuldade dada I’is,
• pulmaun: wheezing ou rales pájina S-149
EZAMINA:
Sirkulasaun • kulit: malirin no úmido Shok, paj. S-1
(sinal husi • pulsa: lalais (110 ou liu) no fraku
shok) • presaun arterial: baixa (sistolik
kuran hosi 90 mmHg)
HUSU SE KARIK :
• isin rua, durasaun isin rua • abortu
Sangrament • foin tur ahi/partu • isin rua ektopik
u vajinal • plasenta moris tiha ona • isin rua molar
(isin rua Hare Sangramentu vajinal iha
inisiu ou EZAMINA: isin rua inisiu, pájina S-7
tarde ou • vulva: montante ran,
depois partu) • retensaun plasenta, nakles bot • solusio plasenta
• uteru: atonia • rotura uterina
• mamik: nakonu • plasenta previa
Hare Sangramentu vajinal iha
Labele ezamina vajina iha faze isin rua tardia no partu, pájina
ida ne’e. S-21

• atonia uteri
• nakles iha cervix ou vajina
• retensaun plasenta
• inversaun uteru
Hare Sangramentu vajinal
depoisde partu
Pájina S-29
C-2 Avaliasaun Inisiu Lalais

Avaliasaun Sinal perigu Konsidera


Lakon HUSU SE KARIK: • eklamsia
konsiensia ou • isin rua, durasaun isin rua • malaria
konvulsaun • epilepsi
EZAMINA: • tetanus
• presaun arterial: a’as(diastolik Hare
90 mmHg ou liu) títulu Problema Ipertensaun, ,
• temperatura: 38°C ou liu hare malahuk, konvulsaun ou
lakon konsiensia, pájina S-49
HUSU SE KARIK: • infesaun traktus urinariu
Isin manas • fraku, letarjiku • malaria
ne’ebe • mi bebeik no moras bainhira soe Hare Isin manas durante isin
perigu be ki’ik/mi rua no trabalhu de partu,
pájina S-113
EZAMINA:
• temperatura: 38°C ou liu • endometritis
• lakon konsiensia • abses pélviku
• kakorok: stiffness/tos • peritonitis
• pulmaun: shallow • infesaun iha susun
breathing,konsolidasaun Hare Isin manas durante
• abdomen: moras maka’as partu, pájina S-127
bainhira hanehan
• vulva: sekresaun purulenta • komplikasaun abortu
• susun: moras bainhira hanehan Hare Sangramentu vajinal
iha isin rua inisiu, pájina
S-7
• pneumonia
Hare Difikuldade dada I’is,
HUSU SE KARIK: pájina S-149
Moras iha • isin rua, durasaun isin rua • kista ovarian
abdomen • appendisitis
EZAMINA: • isin rua ektopik
• presaun arterial: baixa (sistolik Hare Moras iha
kuran hosi 90 mmHg) abdomen iha isin rua
• pulsa:lalais (110 ou liu) inisiu, pájina S-137
• temperatura: 38°C ou liu
• uteru: etapa isin rua • posibilidade trabalhu de
partu pre term ou term
• amnionitis
• solusio plasenta
• rotura uteru
Hare Moras abdomen iha isin
rua tardia no depoisde partu,
pájina S-41

a Listaida ne’e la inklui problema hotu-hotu ne’ebe karik inan id abele hasoru iha isin
rua ou iha perodu puerperal. Nia identifika problema sira ne’ebe halo inan iha risku bo’ot
ba morbilidade no mortalidade materna.
Avaliasaun Inisiu Lalais C-3

Inan ne’e mos resija atensaun maximu se nia iha sinal sira tuir mai ne’e:
• blood-stained mucus discharge (show) with palpable contractions
• rotura membrana
• kamutis
• fraku
• istika-an
• ulun moras maka’as
• hare malahuk
• muta
• isin manas
• distress respiratóriu.
Haruka inan ba forma iha kedas oin no fo tratamentu pontualmente.

IMPLEMENTA ESKEMA AVALIASAUN INISIU LALAIS


Atrazu atu reativa resposta lalais ba emerjénsia obstétrika asosiadu ho
aumenta risku atu mate. Inisiasaun ba tratamentu lalais presija rekonhese
lalais husi problema espesifiku no asaun lalais. Ida ne’e be;e halo hosi:
• Identifika ho klaru inan ne’ebe mai buka kuidadu ne’ebe merese
atensaun imediata ou lalais hosi pesoal saúde, inklui sira ne’ebe hein
ba konsulta regular ne’ebe tenke ba uluk iha linha;
• Iha norma ho protokolu (no hatene Oinsá atu uza sira) atu rekonhese
emerjénsia lolos no fo reasaun imediata, inklui knar no
responsabilidade husi membru hotu iha fasilidade;
• Fo formasaun ba staf hotu—inklui klerk, guardacosta sira,
sira be hein odamatan no operador sira – atu responde ba
maneira ne’be konkorda tiha ona (ijemplu ―loke alarme‖
buka ajuda) bainhira inan ida to’o iha fasilidade ho ho
emerjénsia obstétrika ou komplikasaun isin rua ou bainhira
fasiidade ne’e hetan ona notifikasaun kona ba transferensia.
C-4 Rapid initial assessment

• Asegura katak troli emerjénsia ho ekipamentu, aimoruk no suplai


asesibel (xavi iha) no pronto atu uza iha kualker tempu (hare pájina
C-21), katak ekipamentu ne’e funsiona ho diak (cek lor-loron) no
katak staf sira hetan formasaun apropriadu atu utiliza sasan sira ne’e;
• Konduta manuver emerjénsia ou klinika ho staf sira atu asegura
sira nia prontidaun iha nivel hotu;
• Fo hatene fila fali ba membru sira depoisde eventu ne’e hanesan
esforsu atu avalia no hadi’a sira nia responde; no
• Konkorda kona ba eskema hosi ne’ebe inan ho kondisaun
emerjénsia lalika selu lai, ou temporariamente la selu (ijemplu
eskema ba seguru moris (asuransi) lokal, fundu komisaun saúde
emerjénsia).
KOALIA HO INAN HO SIRA NIA FAMILIA C-5
Tipikamente isin rua maka tempu ida husi kontente no antisipasaun. Bele
mos tempu ida husi ansiedade no prekupasaun. Rona no koalia ho respeitu
no sensitivu ho inan ho nia familia bele tulun hari inan nia fiar no
konfidensia ba pesoal saúde ne’ebe fo kuidadu ba nia.
Inan ne’ebe hetan komplikasaun karik iha difikuldade koalia ba
fornesedor no esplika sira nia problema. Ida ne’e responsabilidade husi
ekipa saúde tomak atu koalia ho inan ho respeitu no halo nia sente kman.
Fokus ba inan signifika katak pesoal saúde no staf:
• respeitu inan nia dignidade no direitu ba privasidade;
• respeitu inan nia direitu ba informasaun ne’ebe informadu;
• respeitu inan nia direitu atu rejeita tratamentu ruma ou prosedura
ne’ebe oferese;
• respeitu inan nia eskolha no preferensia, inklui
akompanhamentu durante kuidadu maternidade, prosedura no
tratamentu;
• proteje inan nia direitu ba privasidade no protesaun ho respeitu ba
nia informasaun saúde ne’ebe utiliza no nia informasaun labele fahe
ba fornesedor saúde sira seluk;
• sensitive no responsive ba inan nia nesesidade;
• la julga kona ba desizaun ne’ebe feto ho nia familia halo Relasiona
ho kuidade ba inan.

Klaru katak ita la konkorda ho inan nia hahalok ne’ebe risku tebes ou
desizaun ne’ebe resulta atrazu ba buka kuidadu saúde. Ida ne’e la los,
maibe, atu hatudu ita nia desrespeitu ba inan ou la konkorda ba
kondisaun medical ne’ebe imi fiar hanesan resultadu hosi nia hahalok.
Fo konselin atu hadia ho respeitu depoisde imi resolve ona
komplikasaun ne’e, la’os molok ou durante maneja nia problema.

FETO NIA DIREITU


Fornesedor tenke sensivel ba inan nia direitu bainhira sira simu servisu
kuidadu iha maternidade:
• Kada inan ne’ebe simu kuidadu iha direitu atu hetan informasaun
kona ba nia saúde.
• Kada inan iha direitu atu diskuti nia prekupasaun iha ambiente ida
ne’ebe nia sente konfiden.
• Inan ida tenke hatene uluk tipu prosedimentu ne’ebe sei halo ba nia.
C-6 Talking with women and their families

• Inan ida (ou nia familia, se nesesariu) tenke fo informasaun


konsiente molok fornesedor halo prosedimentu ruma.
• Inan ida (ou nia familia, se nesesariu) iha direitu atu rejeita
tratamentu ou prosedura ruma ne’ebe oferese.
• Prosedimentu tenke halo iha ambiente ida ne’ebe (ijemplu sala partu)
iha ne’ebe inan nia direitu ba privasidade hetan respeitu.
• Inan ida iha direitu atu determina Oinsá nia informasaun saúde
utiliza iha ne’ebe nia informasaun loke ba pesoal saúde sira.
• Inan ida tenke sente konfortabel bainhira simu kuidadu.
• Inan ida iha direitu atu espresa nia vizaun kona ba servisu saúde
ne’ebe nia simu.
Bainhira fornesedor ida koalia kona ba nia isin rua ou nia komplikasaun,
nia tenke uza tékniku komunikasaun baziku. Tékniku sira ne’e tulun
fornesedor sira hari relasaun ida ne’ebe onestu, kuidadu no fiar ho inan.
Se inan fiar nia fornesedor no fornesedor iha interese diak ba nia ho fuan
laran, nia iha posibilidade bo’ot atu fila fali ba fasilidade ba partu ou mai
antes se iha komplikasaun ruma.

TÉKNIKU KOMUNIKASAUN é
Ko’alia ho kalma, maneira hakmatek no asegura inan katak konversa ne’e
konfidensial. Sensitivu ba kultura ruma ou konsiderasaun ba relijiaun no
respeitu nia vijaun. Em adisaun ho:
• Husu ba inan se mak nia hakarak atu mai akompanha nia. Fasilita atu
bolu deit ema sira ne’ebe nia hili atu mai.
• Enkoraja inan atu ko’alia onestu no kompletu kona ba
eventu ne’ebe haleu/surrounding nia komplikasaun.
• Rona kona ba saida mak inan ho nia familia tenke dehan no
enkoraja sira atu espresa sira nia prekupasaun; koko atu labele halo
interupsaun.
• Respeitu inan nia privasidade no umildade hodi taka odamatan ou
dada kurtina ne’ebe besik ba meja ezaminasaun.
• Husik inan hatene katak imi rona no kompriende nia.
• Uza komunikasaun naun verbal suportivu hanesan doko ulun
no hamnasa.
C-8 Talking with women and their families
Talking with women and their families C-7

• Fo resposta ba inan nia pergunta direitamente no ho kalma, ho


maneira ne’ebe enkoraja.
• Esplika etapa saida deit mak sei halo atu maneja situasaun
ou komplikasaun.
• Husu ba inan atu repete fila fali pontu xavi sira atu asegura nia
kompriensaun.

Se inan ida tenke tuir prosedimentu operasaun, esplika prosedimentu


no risku ba nia no ajuda nia atu reduz ansiedade. Inan ne’ebe ansiozu tebes
iha posibilidade bo’ot atu hetan difikuldade durante operasaun no
rekuperasaun.
Atu hare liu tan informasaun no fo suporta emosional durante emerjénsia,
hare pájina C-9.
SUPORTA EMOSIONAL NO PSIKOLOJIA IHA EMERJÉNSIA
BA OBSTÉTRIKA NO BEBE FOIN MORIS
C-9
Iha kada nasaun no komunidade iha mundu ne’e, isin rua no partu hanesan
eventu importante iha inan nia moris no nia familia, I representa tempu ida
hosi vulnerabilidade ne’ebe forte. (White Ribbon Alliance, Respeitu iha
Kuidadu Maternidade: Direitu Universal Hosi Inan Pos-partu, 2012).
Konseitu maternidade seguru baibain limiti deit ba seguru fiziku, maibe
pos-partu mos ritual importante hosi paisajem ne’e, iha ne’ebe bele iha
signifikante personal no kultural ne’ebe klean ba inan ho nia familia.
Konseitu maternidade seguru tenke alastra liu tan ba prevensaun hosi
morbilidade no mortalidade atu inkorpora respeitu ba inan nia direitu
umanu baziku , inklui inan nia autonomu, dignidade, sentimentu, hili no
preferensia, inklui hili akompanhante, se psoibel.

PRINSIPIU JERAL HOSI SUPORTA NO KOMUNIKASAUN


Situasaun emerjénsia disturba prekupasaun hotu-hotu, no estimula tipu
emosaun ida ne’ebe iha konsekuensia signifikativu. Tanba kada situasaun
emerjénsia uniku, kapitulu ida ne’e fornese gia jeral atu responde ba
nesesidade emosional no psikolojia iha emerjénsia. Komunikasaun onestu
no empatia ne’ebe onestu karik hanesan pontu importante ba kuidadu
efetivu iha situasaun emerjénsia. Adisaun tan, pesoal saúde tenke koko atu
kompriende no rekonhese nesesidade espesifiku, prátika kultura hosi inan
no sira nia familia, inklui nesesidade potensial ne’ebe diferente hosi
membru familia.
Em jeral, inan presija oportunidade atu ko’alia kona ba sira nia isin rua no
esperiensia partu no atu enkoraja katak sei kuidadu sira ho diak durante
periodu isin rua, partu no pos-partu. Komunikasaun ne’ebe diak enkorpora
buat hirak tuir mai ne’e; esplikasaun hosi rezultadu no esplorasaun hosi
sekuensia/urutan hosi asaun ne’ebe sei tulun inan halo desizaun informadu,
oportunidade atu diskuti nia sentimentu hanesan; lakon, tauk, hirus, fo sala
ba nia-an, suporta sosial no diskuti posibilidade partu iha futuru.

REASAUN EMOSIONAL NO PSIKOLOJIKA


Fator barak karik sei influenza inan nia estadu psikolojika molok, durante
no depoisde isin rua. Inan ida nia estadu psikolojika pelu kontrariu
influensia nia abilidade atu kuidadu ba nia-an no nia bebe foin moris no atu
halo tuir rekomendasaun saúde sira. Tanba ne’e, atu hetan resultadu ne’ebe
optimu, importante atu fo suporta emosional no psikolojiku hanesan mos fo
kuidadu medikal.
C-10 Suporta emosional no psikolojika

Reasaun komun ba emerjénsia obstétrika no bebe foin moris ou mate inklui:


• rejeita (sentimentu ne’ebe ―ida ne’e bele lalos‖);
• sente kulpa relasiona ho posibilidade responsabilidade;
• iritadu (frekuentamente diriji ba pesoal saúde maibe dalabarak
parente sira taka falta hodi dun sira nia-an ba ―failhansu‖);
• fo sala, tauk, ansiedade, triste, ulun moras, sente lailha;
• negosiasaun (liu-liu inan/bebe liu fazu entre moris ho mate);
• depresaun no lakon konfidensia ba –an rasik, ne’ebe karik sei vale ba
tempu naruk;
• isolamentu (sente oin seluk ou separadu hosi sira seluk), ne’ebe
karik reinforsa hosi kuidador ne’ebe bele evita ema ne’ebe iha
eseprensia lakon; no dizorientasaun.
Oinsá kada membru hosi familia halo reasaun ba ituasaun emerjénsia
depende ba:
• sistema suporta inan, inklui nia relasaun no nia parseiru no
prezensa hosi familia ou suporta individual;
• situasaun sosial husi inan/kaxal, sira nia kultura no prátika
relijiaun fiar no espetasaun;
• inan nia rezultadu isin rua ida uluk, problema moras mediku kroniku
no istoria hosi problema psikiatria, seksual no abuzu domestika, ou
abuzu ba substansia ruma;

• the woman’s previous pregnancy outcomes, chronic medical problems


and history of psychiatric problems, sexual and domestic abuse, or
substance abuse;

• natureza, gravitasi no prognosa hosi problema, disponibilidade no


kualidade hosi kuidadu servisu saúde;
Sensibilizasaun no rekonhesimentu hosi fatores sira ne’e bele tulun
fornesedor ba kuidadu saúde materna atu fo suporta ne’ebe diak liu ba
inan ho sira nia familia. Failha atu rekonhese fatores risku no ou distress
psikolojiku iha inan isin rua no pos-partu bele iha konsekuensia a’at no
trajiku ba inan, oan ho nia familia.
Suporta emosional no psikolojika C-11
IHA TEMPU HOSI EVENTU NE’E
• Asegura konfidensialidade no seguransa hosi protesaun ba informasaun
saúde hodi fo informasaun ba deit ema ne’ebe autorizada hosi inan. Inan
aman.
• Tantu durante ou depoisde eventu, koko atu fo privasi maximu ba
inan ho nia familia.
• Nomeia ema ida atu komunika ho inan/familia bainhira halo hela
kuidadu iha situasaun emerjénsia. Labele fo fali responsabilidade ne’e
ba staf junior sira.
• Iha inisiu hosi eventu ne’e, sei tulun tebes atu fo konselhu ba inan
ho nia familia katak:
- Atu resolve emerjénsia, fornesedor presiza atu avalia lalais no
maneja komplikasaun;
- Fornesedor sei fo informasaun ne’ebe relevante enkuantu sira
fo kuidadu;
- Depoisde atua situasaun emerjénsia, fornesedor bele esplika ho
klaru liu tan.
• Rona buat sira ne’ebe distress. Inan/familia sei presiza atu espresa
sira nia diskontente no triste.
• Labele troka topiku koa’ia no muda ba topiku sira ne’ebe ladun triste
ou fasil iha konversasaun. Hatudu empatia.
• Dehan ba inan/familia ho buat ne’ebe imi bele kona ba saida mak
akontese. Dala barak esplikasaun simplis ida no kompriende situasaun
no hatene saida maka atu akontese bele reduz sira nia ansiedade no
prepara sir aba saida mak sei akontese tuir mai.
• Onestu. Labele moe atu dehan sai saida mak ita la hatene. Mantein fiar
diak liu duke hatudu katak ita hatene buat hotu.
• Se lingiajem mak sai hanesan bareira ba komunikasaun, buka tradutor
ida.

DEPOISDE EVENTU
• Fo asistensia prátikal, informasaun no suporta emosional.
• Respeitu fiar ba tradisaun, kustume no akomoda familia nia
nesesidade ho esforsu tomak.
• Fo konselin ba inan/familia no fo tempu halo refesaun kona ba eventu
ne’e.
C-12 Suporta emosional no psikolojika

• Esplika problema atu tulun reduz ansiedade no dun malu.


Inan/familiabarak fo sala ba sira nia-an rasik ba saida mak akontese

• Rona, espresa kompriensaun no aseita inan nia sentimentu.


Komunikasaun naun-verbal nia influensia karik bot liu lia fuan: kumu
liman metin ou hatudu prekupasaun bele signifika liu.
• Repete bebeik informasaun no fo informasaun eskrita, se posibel. Sira
ne’ebe esperensia ona emerjénsia sei la lembra barak saida mak dehan
ba sira.
• Hanoin mos atu fo kuidadu ba staf ne’ebe karik hetan esperiensia
ladiak, laran moras, konfuzaun no emosaun seluk. Fo servisu suporta
ba fornesedor kuidadu saúde hanesan dalan ida atu hamenus ansiedade
no stress. Fornesedor saúde karik sente hirus, sente a’at, triste, moras
no frustradu bainhira hasoru emerjénsia obstétrika, ne’ebe karik rezulta
sira tauk atu hasoru inan/familia. Hatudu emosaun laos frakeza ida.

MORBILIDADE NO MORTALIDADE MATERNA


MORTALIDADE MATERNA
Inan ida ne’ebe mate durante fo partu ou hosi eventu ne’ebe iha relasaun
ho isin rua hanesan esperiensia a’at ba inan nia familia, nia parseiru no nia
oan ne’ebe moris/sobrevive. Nune’e mos ba sira ne’ebe invove iha fo
kuidadu. Aumenta tan ba prinsipiu sira hakerek iha leten, hanoin buat hirak
tuir mai ne’e:

IHA TEMPU EVENTU OU AKONTESIMENTU


• Fo kuidadu psikolojiku naran katak inan hader ou hatene hela
saida mak ne ou karik atu akontese ba nia.
• Se labele evita mate, suporta emosional no espritual ne’ebe
konfortu duke fokus ba emerjénsia (la vale) kuidadu medical..
• Fo tratamentu ho respeitu no dignu iha tempu hotu, mezmu ke
inan lakon conscious ou mate tiha ona.

DEPOISDE EVENTU
• Husik inan nia parseiru ou familia atu ho nia.

• Fasilita familia halo aranjamentu ba funeral, se posibel, no asegura


katak sira iha dokumentu ne’ebe sira presija.
• Esplika saida mak akontese no fo resposta ba pergunta ruma.
Fo oportunidade ba familia atu mai fali atu husu se iha
pergunta adisional ruma.
Suporta emosional no psikolojika C-13

Iha inan ruma mate karik iha fasilidade saúde ida tenke identifika
no komunika ba autoridade ne’ebe apropriadu/Departamentu SMI
iha oras 24 nia laran no tenke halo reve ba inan nia rejistu mediku
(komisaun MDR) atu determina probabilidade kauza hosi mate.

MORBILIDADE MATERNA SEVERU


Dalruma partu rezulta inan sira hodi estraga sira nia kondisaun fiziku ou
psikolojiku.

IHA TEMPU EVENTU NE’E AKONTESE


• Inklui suporta ema ne’ebe inan ne’e hili atu akompanha mia, se
posibel.
• Asegura katak membru staff fo kuidadu emosional no informasaun
ne’ebe presija hosi inan no nia parseiru/ ema ne’ebe suporta.

DEPOISDE EVENTU
• Esplika klaru kondisaun no tratamentu sira atu nune’e inan ho nia
kompanhante be;e kompriende.
• Aranja tratamentu/transferensia, se iha indikasaun.
• Halo orariu ba vizita follow up atu cek kona ba progresu no diskuti
opsaun ne’ebe iha.
• Fo servisu suporta ba fornesedor hanesan dalan ida atu hemenus
ansiedade no distress.

MORBILIDADE NO MORTALIDADE BEBE FOIN MORIS


Enkuantu aplika prinsipiu jeral hosi suporta emosional ba inan ne’ebe iha
ona esperiensia emerjénsia obstétrika, bainhira bebe mate ou moris ho
abnormalidade tenke konsidera fator espesifiku balun. Ida ne’e inklui;
• Apresia lakon ne’ebe todan tebes;
• Fo suporta no kompriensaun; no
• Suporta inan, aman no/ou familia bainhira sira idnetifika no
espresa sira nia sentimentu.

Prosesu fo kondolensia bele manifesta ho maneira oi-oin; laiha regra ida


atu fo kondolensia. Laiha ema nain rua ne’ebe fo kondolensia ou espresa
C-14 Suporta emosional no psikolojika
sira nia kondolensia ho maneira hanesan ou iha period tempu ne’ebe
hanesan.

MORTE/MATE INTRAUTERINA, PRE-VIABLE BIRTH OU


STILLBIRTH (MORIS MAI MATE)
Fator barak influensia inan ida nia reasaun ba nia bebe ne’ebe mate. Buat
sira ne’e inklui buat sira mensiona iha leten no mos:
• Inan nia suporta sosial;
• Inan nia istoria obstétrika uluk no nia moris;
• Estensaun ba Oinsá sira hakarak tebes bebe ne’e;
• Eventu ne’ebe haleu moris no kauza hosi mate, inklui mate ne’e
espetativa ou la espetativa;
• Esperiensia ho mate ou lakon bebe,

IHA TEMPU EVENTU NE’E AKONTESE


- Evita uza ai moruk sedasi atu ajuda inan ne’e rekupera, tanba ai
moruk sedasi bele atrazu inan simu realidade hosi mate ne’e no karik
bele hamosu fali esperiensia ne’e iha futuru-parte hosi rekuperasaun
emosional-susar liu.
• Husik inan aman atu hare esforsu ne’ebe halo hosi
kuidador/caregiver atu halo resusitasi ba bebe ne’e.
• Enkoraja inan/kazal atu hare no kaer bebe atu fasilita
lutu/kondolensia ne’e.
• Prepara inan aman ba posibilidade e the parents for the possibly
disturbing or unexpected appearance of the baby (red, wrinkled,
peeling skin). If necessary, wrap the baby so that he or she looks
as normal as possible at first glance.
• Avoid separating the woman and baby too soon (before the woman
indicates that she is ready), as this can interfere with and delay the
grieving process.

DEPOISDE EVENTU
• Husik inan/familia atu kontinua hamutuk ho bebe. Inan aman hosi bebe
ne’ebe moris presija atu hatene sira nia bebe.
• Ema sira lutu/kondolensia ho maneira oi-oin, maibe barak,
komemorasaun importante. Oferese ba inan/familia souvenir ki’ik
ruma hanesan kesi fuk, label ba Kama ou naran.
Suporta emosional no psikolojika C-15
• Iha ne’ebe deit iha costume atu fo naran ba bebe bainhira sira
moris mai, enkoraja inan/familia atu bolu bebe nia naran
ne’ebe sira tau tiha ona.
• Fo tempu no espasu ba inan nia parseiru atu kous sira nia bebe,
hasai foto no koalia kona ba bebe nia mate.
• Se posibel, kuartu ba inan ne’ebe sofre tanba lakon nia bebe separadu
hosi inan ne’ebe fo partu ba bebe moris no saudavel.
• Asegura asesu ba suporta professional individu ou grupu.
• Husik inan/familia atu prepara bebe ba funeral se sira hakarak.
• Enkoraja prátika funeral lokal ne’ebe bele aseita no asegura
prosedura mediku sira (hanesan autopsia) la impede sira.
• Se relevante karik, aranja diskusaun ida ho inan no nia parseiru atu
diskuti sensitivamente eventu ne’e no sasukat preventivu iha futuru,
sem fo sala ba inan/familia.
• Fo servisu suporta ba fornesedor saúde hanesan meius ida atu
hamenus sira nia ansiedade no distress.

OPERASAUN DESTRUTIVU
Craniotomy ou operasaun destrutivu seluk ba bebe ne’ebe mate tiha ona
karik halo distress no presija fo kuidadu psikososial adisional.

IHA TEMPU EVENTU NE’E AKONTESE


• Krusial tebes katak, imi esplika ba inan no nia familia katak bebe mate
tiha ona no katak prioridade maka atu salva inan.
• Enkoraja parseiru atu fo suporta no konfortu ba inan to’o nia hetan
ai moruk anestezia ou sedasi.
• Se inan hader hela ou parsialmente hader durante prosedura, proteje
nia atu labele hare prosedimentu ba bebe.
• Depoisde intervensaun, aranja atu bele hatudu bebe ba inan/familia se
sira hakarak, liu-liu se familia mak hakarak atu halo prosesu funeral.
C-16 Suporta emosional no psikolojika

DEPOISDE EVENTU
• Labele limita tempu vizita ba ema ne’ebe atu mai hamaluk inan.
• Konselhu inan nia kompanhante no enkoraja sira katak alternative
seluk la iha.
• Se posibel, kuartu ba inan ne’ebe sofre tanba lakon nia bebe separadu
hosi inan ne’ebe fo partu ba bebe moris no saudavel.

• Ensure access to supportive professional individuals and groups.


• Husik inan/familia atu prepara bebe ba funeral se sira hakarak.
• Enkoraja prátika funeral lokal ne’ebe bele aseita no asegura
prosedura mediku sira (hanesan autopsia) la impede sira.
• Se relevante karik, aranja diskusaun ida ho inan no nia parseiru atu
diskuti sensitivamente eventu ne’e no sasukat preventivu iha futuru,
sem fo sala ba inan/familia.
• Fo servisu suporta ba fornesedor saúde hanesan meius ida atu
hamenus sira nia ansiedade no distress.
• Aranja vizita follow up semana balun depoisde eventu ne’e atu
resposta pergunta ruma no prepara inan ba isin rua seluk tuir mai (ou
se failha/inadvisability hosi isin rua seluk).
• Tenek fo planeamentu familia, se apropriadu.
(Tabela S-6, pájina S-15).

BEBE NE’EBE MORIS HO ABNORMALIDADE


Bebe ne’ebe moris ho malformasaun ne’ebe seriu bele sai hanesan
esperiensia a’at id aba inan aman no familia. Reasaun varia.
• Husik inan atu hare no kous bebe. Inan balu simu kedas sira nia oan,
enkuantu balun presija tempu naruk.
• Lafiar, nega no triste hanesan reasaun normal, liu-liu se laiha
predisaun ba abnormalidade ida ne’e. Sente la justu, dezolasaun,
depresaun, ansiedade, hirus, failha no prekupa hanesan sentimentu
komun.

IHA TEMPU EVENTU NE’E AKONTESE


• Fo bebe ba nia inan aman depoisde nia moris. Karik sei ladun trauma
se sira bele hare problema sira imediatamente.
Suporta emosional no psikolojika C-17
• Iha kazu se deformitas ne’e severu, falun bebe molok fo nia ba nia
inan atu kous atu nune’e nia bele hare bebe nia normal uluk. Labele
obriga inan atu atu hare abnormalidade.
• Aranja kama ou versu iha kuartu atu nia akompanhante bele hela ho
inan se nia hakaarak.

DEPOISDE EVENTU
• Diskuti hamutuk bebe nia problema ho inan ho nia familia, se
posibel.
• Asegura katak inan ho nia parseiru iha asesu ne’ebe livre ba sira nia
oan. Mantein nafatin bebe ho nia inan iha tempu hotu. Se tempu barak
liu ne’ebe inan ho nia parseiru hamutuk ho bebe. Sira sei aseita bebe ho
lalais deit.
• Se relevante karik (ijemplu, abnormalidade ne’ebe asosiadu ho uza
aimoruk, konsumsi alko ou fuma sigaru durante isin rua; inan nia
idade avansadu, infesaun virus ou bakteria ne’ebe la hetan tratamentu )
aranja tempu diskusaun tantu ho inan no nia parseiru kona ba sasukat
prevensaun ne’ebe posibel ba futuru, sem fo sala ba inan/familia.
• AAsegura asesu no suporta professional individu ou grupu.
• Fo servisu suporta ba fornesedor saúde hanesan dalan ida atu
hamenus ansiedade no distress.

MORBILIDADE PSIKOLOJIKA
Distres emosional pos-partu komun depoisde isin rua hosi pos-partu blue
leve (afeta mazumenus inan 80%) to’o depresaun pos-partu ou psikosis.
Psikosis pos-partu bele resulta ameasa vida hosi inan no nia bebe.
―Pos-partu blues‖ refere ba sintoma depresivu (hanesan; triste, tanis,
iritabilidade no ansiedade), insomnia no konsentrasaun redus. Sintoma pos-
partu blue mosu dentru loron rua ou tolu depoisde partu no tipikamente
a’as liu iha loron balun tuir mai no resolve iha semana rua nia laran. Inan
ho pos-partu blue iha risku a’as atu hetan depresaun pos-partu minor ou
maior.
C-18 Suporta emosional no psikolojika

DEPRESAUN POS-PARTU
Depresaun pos-partu afeta 34% hosi inan sira. Tipikamente akontese iha
semana inisiu ou fulan no karik kontinua ba tinan ida ou liu. Depresaun la
nesesariamente sintoma ida, mesmu baibain la manifesta. Sintoma seluk
inklui kole demais, iritabilidade, laiha enerjia no nivel motivasaun,
sentimentu hosi lahetan ajuda, lakon libido, apetite no disturbasaun toba.
Ulun moras, asma, kotuk moras, sekresaun vajinal no kabun moras karik
iha. Sintoma sir abele mos inklui hanoin obsesivu, tauk atu hakanek nia
bebe ou nia an, hanoin atu oho-an no depersonalizasaun.

Prognosa depresaun pos-partu diak bainhira halo diagnosa no tratamentu


sedu. Liu hosi dois tersu hosi inan sira rekupera iha tinan ida. Fasilita
prezensa hosi akompanhante ne’ebe nia hakarak durante isin rua, partu no
pos-partu karik bele ajuda prevene depresaun pos-partu.
Tenke halo rastreiu rutina ba inan sira atu hatene sira iha depresaun ka lae
durante vizita pos-partu:
• Iha kada kontaktu pos-natal, tenke husu ba inan kona ba nia emosaun
saúde, suporta saida mak nia hetan hosi familia ou sosial, no estratejia
rutina saida maka sira uza atu deal ho problema sira lor-loron. Inan
hotu ho sira nia familia ou parseiru tenke enkoraja atu dehan ba sira
nia fornesedor saúde professional kona ba mudansa iha vontade,
emosaun ou hahalok ne’ebe la’os babain iha inan ne’e.
• Iha loron10–14 depoisde partu, tenke husu ba inan hotu kona ba
rezolusaun leve, depresaun pos-partu tranzitoriu (“maternal
blues”/“baby blues”). Se sintoma ne’e la resolve, tenke kontinua
avalia inan nia kondisaun psikolojiku ba depresaun pos-natal no se
sintoma kontinua nafatin, avalia liu tan.
Inan ne’ebe rastreiu pozitivu ba depresaun pos-natal tenke akompanha ba
kuidadu kontinua, inklui diagnostiku no avaliasaun liu tan no kontinua
tratamentu hanesan indikadu ona. Adisaun tan, vijilansia ba depresaun
materna bele halo iha vizita pediatria iha fulan 12 primeiru pos-partu.
Fator risku ba depresaun pos-partu inklui:
• Depresaun pos-partu iha pasadu;
• Moras mental ativu ou iha pasadu;
• Sai membru iha populasaun vulnerabel;
• Partu ne’ebe traumátiku;
Suporta emosional no psikolojika C-19
• Fo partu bebe pre term ou stillborn ou esperiensia ho bebe mate;
• Iha bebe foin moris baixa iha kuidadu intensive;
• Istoria sai oan neglijadu iha pasadu.
Bainhira halo ona diagnosa, presija konselin psikolojiku no kontinua
prátika suporta. Em jeral:
• Intervensaun psikolojiku tenke halo uluk hosi jestaun ba depresaun
durante isin rua no fo susu. Tenke evita ho esforsu tomak atu labele
uza ai moruk anti depresaun ba populasaun ida ne’e/depresaun.
• Rona inan no fo enkorajamentu.
• Inkorpora prinsipiu jeral hosi kuidadu, fo empatia, komunikasaun
klaru no sensitivu ba inan no nia familia, mobiliza no fo suporta
sosial.
• Asegura inan katak esperensia sira hanesan ne’e komun, inan barak
mak hetan esperensia ida ne’e no sira barak mak rekupera fali.
• Fo psiko-edukasaun no evita over-medikalizasaun. Atu evita
stigma, uza termu sira ne’ebe fasil atu kompriende hanesan stress
no todan duke moras depresivu.
• Tulun inan atu hanoin fila fali nia imajem kona ba sai inan, no fo
tulun kazal atu hanoin kona sira nia kanr hanesan inan aman foun.
Karik sira presija atu ajusta sira nia espetasaun bno atividade.
• Fo tratamentu adisional hanesan atividade fiziku, relksasi no
resolve problema, se iha, no integra atividade sira ne’e ba inan
nia atividade rutina lor-loron nian.
• Fasilita suporta sosial ba inan liu hosi intervensaun.

• Fo atensaun ba inan nia saúde tomak, atende nia saúde tantu fiziku
no psikososial no enfaze importansia hosi inan-bebe nia relasaun
iha periudu ne’e.
• Fo tulun ne’ebe praktis (ba bebe no kuidadu iha uma).
• Se depresaun ne’e severu, inan bele hetan benefisiu se nia hetan
tratamentu mediku ho ai moruk sedasi. Fo hanoin katak ai moruk ne’e
sei liu hosi susu ben tanba ne’e presija atu konsidera desizaun kona ba
tratamentu no resolve inan nia status fo susu oan. Se posibel konsulta
ba espesialista.
C-20 Emotional and psychological support

Kuidadu bele halo iha uma ou iha klinika, ne’ebe iha ligasaun ba kuidadu
bazeia ba komunidade no servisu saúde mental seluk. Grupu suporta lokal
ba inan ne’ebe iha esperensia hanesan bele benefisia tebes ba inan barak.

PSIKOSIS POS-PARTU
Psikosis pos-partu tipikamente akontese durante tempu pos-partu, inan
barak iha semana rua primeiru pos-partu, no afeta kuran hosi 1% inan.
Depresaun pos-partu severu karik asosiadu ho psikosis. Sintoma psikosis
pos-partu inklui ilusaun, halusinasi, disturbasaun toba, hanoin obsesivu
kona ba bebe, depresaun severu, ansiedade, oho-an ou impulse infantisida.
Inan ne’ebe iha bipolar disorder ou schizoaffective disorder iha risku a’as
atu hetan psikosis pos-partu. Mazumenus metade hosi inan ne’ebe hetan
psikosis iha istoria interferensia/gangguan mental.
Prognosa ba rekuperasaun exelente, maibe mazumenus 50% inan sei sofre
tanba nia sei hetan fila fali ho partu sira tuir mai. Psikosi pos-partu maka
interferensia mental emerjénsia ne’ebe presija atensaun imediata atu
prevene inan hosi estraga nia –an ou nia bebe. Em jeral:
• Buka lalais kuidadu psikiatria no kuidadu medical.
• Inan ida ne’ebe iha psikosis labele kuidadu nia bebe ―hanesan
babain.‖ Tenke aranja atu halo kuidadu adisional atu asegura bebe
ne’e seguru.
• Membru familia tenke matein atu akompanha inan durante tempu tomak.
• Dala barak, presija baixa ba inan ne’ebe hetan psikosis.
• Fo suporta psikolojika no aranja suporta ne’ebe praktis ba bebe iha
uma, inklui sasukat atu asegura katak bebe mantein seguru to’o
problema psikosis resolvidu.
• Rona inan no fo suporta ba nia ho nia familia, inklui ligasaun ba
avaliasaun ba diagnosa no tratamentu tuir mai, hanesan indikadu
ona. Ida ne’e importante atu evita resultadu ne’ebe trajiku.
• Hamenus stres.
• Evita negosiasaun ho problema emosional bainhira inan nia kondisaun
sedauk stabil.
• Se uza tiha ona ai moruk antipsikotika, fo hanoin katak ai moruk
ne’e bele liu hosi susu ben inan, tanba ne’e tenke konsidera desizaun
kona ba tratamentu no resolve inan nia status fo susu oan.
PRINSIPIU BA KUIDADU OPERASAUN C-21
Emerjénsia bele akontese derepente deit, hanesan konvulsaun, ou sira bele
mosu hanesan rezultadu hosi komplikasaun ne’ebe la detekta ou la maneja
ho apropriadu ou monitoriza.

PREVENSAUN BA EMERJÉNSIA
Maiorua emerjénsia bele prevene liu hosi:
• planu ho kuidadu/didiak;
• empodera inan no komunidade;
• halo tuir gia klinika;
• monitoriza inan ho didiak; no
• responde omediata bainhira problema sira identifikadu.

PREPARASAUN BA EMERJÉNSIA
Atu promove primeiru resposta iha kazu hosi emerjénsia obstétrika,
fasilidade sira tenke asegura disponibilidade hosi:
• ekipamentu esensial, ai moruk no suplai;
• staff ne’ebe iha skill;
• iha sistema ida atu responde ba emerjénsia; no
• formasaun regular.
Tenke iha troli emerjénsia ida no pronto atu uza iha kualker tempu.
Fornesedor tenke preparadu atu responde lalais iha kualker tempu ba
komplikasaun obstétrika no bebe foin moris ne’ebe komun ou barak liu.
Tenke cek troli emerjénsia lor-loron no entre shift/troka malu atu asegura
katak ekipamentu sira funsiona ho diak, ai moruk la prazu liu no buat sira
ne’ebe tenke iha troli iha duni troli nia laran.Fornesedor ne’ebe enkaregadu
ba unidade tenke set up orariu ne’ebe klaru, taka no ne’ebe indika se mak
responsabiliza atu cek troli. Tenke tau fila fali stok no ekipamentu tenke
apropriadu atu halo tratamentu lalais depoisde responde ba kada emerjénsia.
Abilidade fasilidade ida atu manjea emerjénsia tenke avalia no reinforsa liu
hosi formasaun/simulasaun emerjénsia. Orariu tenke set up atu nune’e
unidade sira prátika regularmente simulasaun no sai profisiente/iha
kapasidade atu responde ba emerjénsia. Importante atu hatene saida mak atu
halo—no oinsá atu halo—iha kada tipiku hosi emerjénsia. Importante mos
atu komunika bainhira responde ba emerjénsia, atu servisu hanesan ekipa
ida, no atu dokumenta ou hakerek ho kuidadu saida maka akontese no
kuidadu medical saida maka fo tiha ona.
C-22 Operative care principles

Kada ema ne’ebe responde ba emerjénsia tenke aprende atu koalia forte ba
malu bainhira sira servisu, atu nune’e kada fornesedor hatene saida mak
ida seluk halo no saida mak sira hetan. Ko’alia forte bele tulun koordena
esforsu atu responde ba emerjénsia, no tulun avita atu la duplika ba esforsu
ne’ebe hao tiha ona.
RESPONDE BA EMERJÉNSIA
Responde ho loloos ba emerjénsia no efetivamente presija katak membru
sira iha ekipa hatene sira nia knar no oinsá ekipa ne’e funsiona. Membru
iha ekipa ne’e mos tenke hatene:
• situasaunkliniku, sira nia diagnose no tratamentu;
• ai moruk, oinsá atu utiliza sira, oinsá atu fo, sira nia efeitu sekundariu;
no
• ekipamentu emerjénsia no oinsá nia funsiona.

Abilidade hosi fasilidade ida atu responde ba emerjénsia tenke avalia no


reinforsa liu hosi prátika simulasaun emerjénsia beibeik.

Bainhira maneja emerjénsia:


• Introduz imi nia-an.
• Husu inan nia naran; se nia la konsiensia, husu inan nia naran hosi
nia akompanhante.
• Enkoraja akompanhante atu hela ho inan.
• Esplika prosedimentu hotu; husu lisensa no fo nafatin informasaun ba
inan ho esforsu ne’ebe imi bele kona ba saida mak imi halo. Se inan
la konsiensia, ko’alia ba nia akompanhante.
• Asegura no respeitu inan nia privasidade durante ezaminasaun
no diskusaun.
• Labele husik inan mesak/abandonadu.
• Asegura katak transporta emerjénsia ba inan atu uza hodi ba
fasilidade saúde disponibel iha fasilidade to’o planu ne’ebe klaru
ba tratamentu halo tiha ona.
Operative care principles C-23

TRATAMENTU INISIU HOSI EMERJÉNSIA OBSTÉTRIKA


Bainhira inan ida mai ho emerjénsia obstétrika:
• Kalma nafatin. Hanoin lojiku no focus ba inan nia nesesidade,
• Foti responsabilidade. Evita konfuzaun hodi hili ema ida atu
responsabiliza.
• HUSU AJUDA. Iha ema ida ba ajuda, ida seluk ba foti ekipamentu no
suplai emerjénsia (ijemplu, silinder Oksijéniu, pakote emerjénsia).
• Se inan la councious, hare nia airway, dada I’is no sirkulasaun.
Komesa resusitasaun ba inan, se presija (e.g. tulun dada I’is,
komesa tau soru).
• Se suspeitu ba shock, komesa tratamentu lalais (pájina S-1). Talves
mesmu ke laiha sinal hosi shock, hanoin nafatin keta shock karik,
bainhira imi avalia liu tan inan ne’e, tanba nia stats bele sai pior
lalais deit. Se dezenvolve shock, importante atu komesa tratamentu
lalais.
• Hatoba inan ho pozisaun toba ho sorin karuk no foti sa’e nia ain.
Hamamar roupoa sira ne’ebe metin.
• Ko’alia ba inan no tulun nia atu kalma nafatin. Husu ba nia ou ema
ne’ebe akompanha nia saida mak akontese, sintoma saida mak nia
hetan no komesa hori bainhira.
• Halo avaliasaun lalais ba inan nia kondisaun jeral, nivel
konsiensia, iha ansiedade no/ou konfuzaun, sangramentu/ran fakar,
kor, no temperatura kulit (pájina C-1).
• Tau kanula ida ou rua ho kanula/daun IV ne’ebe bot.
• Hasai ran molok tau soru.
• Infus soru ben. Ajusta nia turuk/drop rate bazeia ba inan nia
kondisaun no risku potensial hosi ekses/kelebihan soru ben (ijemplu;
pre-eklampsia).
• Halo lalais istoria ou anamnesis no ezaminasaun fiziku atu halo
diagnose diferensial hosi problema.
• Estabiliza inan.
• Konsidera tau kateter se hakarak monitor inan nia urina ou se
mamik nakonu.
• Hakerek/rejista inan nia istoria, resultadu, asaun no planu
ba kontinuasaun tratamentu bazeia ba kazu hosi
emerjénsia.
C-24
PRINSIPIU JERAL BA KUIDADU
C-25
PRINSIPIU BAZIKU SIRA BAINHIRA FO KUIDADU
• Iha ne’ebe posibel, asegura katak inan iha akompanhante ida tuir nia
hakarak.
• Fo informasaun ba inan—no membru familia ruma ne’ebe akompanha
inan hakarak atu involve iha halo desizaun— kona ba teste
diagnostiku ne’ebe atu halo, kuidadu suportivu ne’ebe atu fo
(ijemplu, tau soru IV), prosesu kuidadu, nia diagnosa, opsaun
tratamentu, no estimasaun tempu ne’ebe nia presija atu baixa.
• Se inan ne’e konsiensia, esplika prosedura ba familia sira.
• Halo informed concent ba kualker prosedura ruma, diagnostiku ou
terapeutika, no kuidadu.

PREVENSAUN NO KONTROLA INFESAUN


• Iha kontestu kuidadu saúde materno-infantil, prevensaun no
kontrola infesaun iha objetivu primariu tolu:
- atu prevene infesaun maior bainhira fo atendimentu;
- atu minimiza risku transmisaun moras seriu hanesan
hepatitis B no HIV/SIDA ba inan, ba fornesedor saúde no
staf; inklui cleaner, no ema ne’ebe hamos uma; no
- atu proteje ambiente liu hosi soe lixu medical ho apropriadu.
• Rekomendasaun sira kona ba prátika prevensaun no kontrola infesaun
bazeia ba prinsipiu sira tuir mai ne’e:
- Konsidera ema hotu (inan ou staff) iha potensia ba infesaun.
- Fase liman maka prátika prosedura bot liu atu prevene
kontaminasaun ba malu (cross-contamination).
- Uza luvas molok kaer buat bokon ruma—kulit kanek, membrana
mukus, ran ou sekresaun isin seluk (sekresaun ou ekskresaun).
- Utiliza bareira (ijemplu; oklus protetivu, mascara ou apron) se
suli sai no namdoras hosi sekresaun isin (sekresaun ou
ekskresaun) bele antesipa.
- Utiliza prátika servisu seguru hanesan labele taka fila fali daun
matan ou silu kle’uk daun, prosesu instrumentu ho apropriadu, no
so’e lixu medical ho apropriadu.
C-26 Prinsipiu jeral ba Kuidadu

FASE LIMAN
• Fase liman ho sabaun no be bele hasai tiha foer ne’ebe bele hare
ho matan no material organiku sira no mos kontaminsaun
bakterial.
• Kose liman rua hamutuk halo didiak ho sabaun baibain ou sabaun
antimikrobu. Fase durante 15-30 detik/segundus no solur ho be
torneira ou fakar be.
• Fase liman:
- Antes no depoisde halo ezaminasaun ba inan (ou se iha
kontaktu direita ruma);
- Depoisde kona ran ou sekresaun isin ruma (sekresaun
ou ekskresaun), mesmu ke uza hela luvas;
- Molok tau luvas tanba karik la fase liman, bele kontamina fali luvas;
- Depoisde hasai luvas tanba karik iha kuak iha luvas ne’e.
• Atu enkoraja fase liman, jestor ba programa tenke halo esforsu hotu atu
fornese sabaun no kontinua tau nafatin suplai ba be mos, be portabel,
hosi torneira ou basia, no toalha ne’ebe uza ba ema ida deit. Labele
troka malu uza toalha ida deit atu hamaran liman.
• Atu fase liman bainhira halo prosedura ba operasaun, hare pájina C-67.
C-27

FIGURA C-1. HmdlrfPmtt«Jm{ut\..ah.soapandwW:r

0 WC I I'ICIIIOI llwmer.

.
I -...gh1000 lOCO- OIIIO"d f\.OitooM;

, f'..o Nltlcr. '0 pc\'!'1:

·v
R<


I _,
t lgM porn0'4# ldCIO".umw n hllllloeed 'ondVee

9
!--..,
' l'l:lm 10 PO'nwtl'l r s., 'bOed:

X)>,.
• I---1:F K
&oct• (I'10oelm wff'l lf'OI"In! td:
' OfOitotlcii\ObbinQ ot lllw'ntl do tt !fr;td palmond
.,"'t"i«

rr. 0
C-28 General care principles

HAMOS LIMAN HO ALKO-BAZE SOLUSAUN


• Se liman ladun foer, hamos deit ho alko-baze solusaun ba
atividade antimokrobu.
• uza halo bark, sufisiente ba liman rua, no hamos parte hotu hosi
liman durante 30 segundus to’o liman maran.

Fase liman ho sabaun no be kuandu foer los.

Nota: Hasai kadeli, relojio no porseira/kelu. Evita uza liman kukun falsu
tanba sira aumenta risku ba liman atu kontinua kontaminadu mesmu ke
fase ona ho sabaun no be no uza alko hodi hamos.
FIGURA C-2. HmdlrfP.tnttf:llhnjqut\..ah.al(oh.ol·l.w dhmdrub

lo Appfo pom!IAiol ho Xoduclln o


<!\lpc;&d f"oOnd. ¢0\'l!lllrlQ ot "-!tl

P
l P Q r tnO'\ r lel'l rnwtl\
.,.I:C'beodoodvto


• R_,Of'-¢r<;l rvf»r"' ¢1 llell II"<VI"ttb <.b1
..tlgllt pom O"d ·
.. VI!AO:
C-30 Prinsipiu jeral ba kuidadu

LUVAS NO GAUN-APRON
• Uza luvas la troka nesesidade ijiene liman liu hosi tantu fase liman ou
hamos ho alko.
• Uza luvas:
- bainhira iha posibilidade atu kaer ran, sekresaun isin, sekresaun
ou ekskresaun;
- bainhira hao prosedimentu sira (Tabela C-2, pájina C-31);
- bainhira kaer instrumentu foer sira, luvas ou item seluk ho
sekresaun isin; no
- bainhira soe item sira ne’ebe kontaminadu (kabas, gauza ou
dressings).
• Fase liman antes hasai luvas hosi nia dos atu prevene introdusaun
bakteria patojeniku no bakteria komensal iha kulit tama ba dos laran.
• Bainhira uza luvas, troka ou hasai sira bainhira muda hosi fatin
kontaminasaun ba fatin seluk (inklui membrana mucus, kulit ne’ebe la
intact ou ekipamentu mediku ruma iha inan ou iha ambiente)
• Troka luvas entre fo kuidadu hosi ema id aba ema seluk.
Luvas par ida separadu tenke uza ba kada inan atu evita
kontaminasaun ba malu (cross-contamination).
• Hasai lalais luvas depoisde kompleta prosedimentu ida ou kuidadu
inan ida. Labele lao besik ou haleu fatin kontaminadu ho luvas iha
liman tanba luvas ne’e bele kontaminadu ho ambiente.
Prinsipiu jeral ba kuidadu C-31

• Hasai luvas primeiru liu hosi hasai laran ba liur bainhira dada sai hosi
liman. Durante hasai luvas hosi luvas segundu, evita atu kaer parte liur
hodi dudu sai liman fuan hosi liman ne’ebe laiha luvas iha luvas okos
no dada sai ba laran ba liur bainhira hasai hosi liman.
• Soe imediata luvas uzadu iha lixu fatin. La rekomenda atu uza fila fali
luvas. Prefere liu atu uza luvas disposable.
• Fase liman imediata ho sabaun no be depoisde hasai luvas.
• Tenke uza apron mos ida, la presija tenke estéril durante halo
prosedimentu hotu depoisde partu:
- Se apron liman naruk, tenke tau luvas liu liman leten atu evita
kontaminsaun ba luvas.
- Asegura katak luvas iha iman (estéril) tau iha liman kelu nia
leten no labele kontaktu ho luvas.
• Alem de apron, oklus no maskara tenke uza hanesan sasukat ba
prevensaun.
TABLA C-2. Luvas no apron ne’ebe presija ba prosedura komun
iha obstétrikaa
Luvas
Prosedura Luvas preferidu Apron
Alternativub
Hasai ran, komesa Ezaminasaunc Sterile surgicald Laiha
infuzaun IV
Ezaminasaun pelvika Ezaminasaun Sterile surgical Laiha
Aspirasaun Vakum Estéril ba
Manual, dilatasaun no operasaun Laiha Laiha
kuretase, kolpotomi,
kuldosentesis
Laparotomi no prosedura Estéril ba
intra abdominal, rotura operasaun Laiha Mos, dezinfetadu
membrana artifisial, partu nivel altu ou
normal, partu ho estéril
instrumentuu, episiotomi,
suku kanek cervical ou
perineum, kraniotomi,
kraniosentesis,
kompresaun uterus
bimanual, hasai plasenta
manual, hadia inversaun
uterus
C-32 Prinsipiu jeral ba kuidadu

Luvas
Prosedura Luvas preferidu Apron
Alternativub
Maneja no hamos Utilizasaune Ezaminasaun Laiha
instrumentuu
Maneja lixu Utilizasaun Ezaminasaun Laiha
kontaminadu
hamos ran ou fluida Utilizasaun Ezaminasaun Laiha
isin ne’ebe fakar
a La presija uza luvas no apron durante sukat tensaun arterial no sukat temperatura ou
fo injesaun.
b Luvas alternativu jeralmente karun liu no presija preparasaun liu tan kompara ho luvas

preferidu
c Luvas ezaminasaun uza dala ida deit, luvas disposable halo hosi latex/boracha.

d Luvas ba operasaun maka luvas latex ho medida pas ba liman.

e Luvas mahar atu hodi halo servisu uma nian.

MANEJA INSTRUMENTUU KRO’AT NO DAUN


SALAUN OPERASAUN NO SALAUN MATERNIDADE
• Labele husik instrumentu kro’at ou daun (―kro’at‖) iha fatin seluk
ne’ebe ―zona seguru‖ (pájina C-70).
• Alerta pesoal saúde seluk molok muda sasan kro’at.

DAUN NO SARINGA HIPODERMIK


• Daun no seringa uza dala ida deit.
• Soe daun no seringa halo loloos iha kontainer metin.
• Labele taka fila fali daun ou seringa depoisde uza.
• Labele taka daun matan, silu ou halo tohar daun molok soe ba lixu fatin.
• Daun hipodermik ne’ebe la uza ona sunu deit.
Prinsipiu jeral ba kuidadu C-33

SOE LIXU
• Objetivu hosi soe lixu maka:
- Minimiza transmisaun infesaun no redus risku hosi hetan kanek
ba staf, kliente no vizitante sira;
- Proteje sira ne’ebe kaer foer hosi infesaun no asidente kanek;
- Prevene transmisaun infesaun ba komunidade lokal; no
- Redus posibilidade kontaminasaun rai rahun ou be nalihun ho
kimiku ou mikroorganizmu sira.
• Fasilidade saúde produs lixu oin ha’at: lixu naun kontaminadu, kro’at,
lixu kontaminadu la kro’at no lixu ne’ebe perigu. Lixu tenke klasifika,
tau iha kontainer lixu separadu no soe ho apropriadu:
- Lixu naun kontaminadu (ije. Surtahan uzadu, kaixa ou dos sira)
laiha risku infesaun no bele soe bazeia ba gia lokal.
- Maneja ho adekuadu lixu kontaminadu (ran- ou sekresaun isin–
item sira ne’ebe kontaminadu) presija atu minimiza transmisaun
infesaun ba personel sira iha ospital no komunidade. Maneja ho
adekuadu signifika katak:
– uza luvas servisu nian;
– lixu kontaminadu tenke taka metin bainhira tula ba soe iha
lixu fatin.
– soe lixu kro’at hotu iha kontainer resistente;
– fui lixu likidu neneik ou tau iha toilet flash/buti (dedika deit
toilet ida ne’ebe staf ou kliente la uza);
– sunu ou hakoi lixu kontaminadu; no
– fase liman, uza luvas kontainer depoisde soe lixu infesiozu.
C-34 Prinsipiu jeral ba kuidadu

KOMESA INFUZAUN IV
• Esplika saida deit mak inklui iha fo infuzaun IV no nia objetivu ba
inan no membru familia ruma ne’ebe akompanha ne’ebe inan ne’e
hakarak atu involve iha foti desizaun. Se inan ne’e lakon konsiensia,
esplika prosedura ba familia sira.
• Foti inform consent atu komesa fo infuzaun IV.
• Komesa infuzaun IV (tau rua se inan ne’e shock) uza kanula ho
numeru bot (16-gauge ou ida ne’ebe bot liu) kanula ou daun.
• Infuzaun IV (normal saline ou Ringer’s lactate) ho nia
turuk ne’ebe apropriadu ba inan nia kondisaun.
• Nota: Se inan shock, evita uza substituisaun plasma
(ij. dextran). Laiha evidensia ida katak substituisaun plasma diak liu
normal saline iha resusitasi ba inan ho shock, no dextran bele perigozu
se uza ho dosis bot.
• Se labele tau kanula ba vena perifer, halo venous (Figura.
S-1, pájina S-4).

PRINSIPIU BAZIKU BA PROSEDURA SIRA


Molok halo prosedura simplis ruma (laos-operasaun) etapa sira tuir mai ne’e
nesesariu atu:
• Bainhira posibel, asegura katak inan iha akompanhante ne’ebe nia
hili durante prosedura.
• Tau hamutuk no prepara suplai hotu. Suplai ne’ebe kuran karik bele
preturba/ganggu tiha prosedura.
• Esplika prosedura no nesesidade ba ida ne’e inan no nia akompanhante
hakarak atu iha involve iha halo ou foti desizaun. Se inan lakon
konsiensia, esplika prosedura ba nia familia.
• Halo informed consent ba prosedura nian.
• Estimasaun tempu ba prosedura no fo aimoruk tuir buat ne’ebe
nia presija (pájina C-55).
Prinsipiu jeral ba kuidadu C-35

• Hatoba inan ho pozisaun ne’ebe apropriadu ba prosedura ne’ebe atu


halo. Ijemplu, bainhira halo manual vacuum aspiration (MVA), uza
pozisaun litotomi; durante resusitasaun kardiopulmonari ba inan isin
rua ho idade isin rua semana 20 ou liu, toba hali’is ba sorin karuk.
• Fase liman ho sabaun no be (pájina C-26) ou alko hodi hamos
liman (pájina C-28) no tau luvas ne’ebe apropriadu ba prosedura
(Tabela C-2, pájina C-31).
• Se vajina no cervix presija prepara antiseptik ba prosedura (e.g.
manual vacuum aspiration):
- Fase inan nia kabun kidun no perineum ho sabaun no be, se
presija.
- Hatama ho neneik espekulum estéril ou retraktor ba vajina.
- Kose solusaun antiséptiku (e.g. iodofor, chlorhexidine) dala
tolu ba vajina ho cervix uza forsep estéril no kabas ida ou gaza
hoban ida.
• Se kulit presija prepara antiséptiku ba prosedura
(e.g. ba sezariana):
- Fase area ho sabaun no be, se nesesariu.
- Kose solusaun antiséptiku (e.g. iodofor, chlorhexidine) dala tolu
uza ring estéril ho kabas ou gaze hoban. Se kaer sweb ho liman
ne’ebe iha luvas, labele kontamina luvas hodi kaer kulit ne’ebe la
preparadu.
- Komesa hosi klaran hosi area no kose ba liur ho movimentu
haleu sai ba liur.
- To’o iha area estéril nia ninin, soe tiha swab.
- Nunka fila fali ba klaran hosi are ne’ebe preparadu ho swab ou
kabas ne’ebe hanesan. Tau liman no liman sikun halo a’as no
hena operasaun dok hosi area operasaun.
• Se prosedura ne’e halo ho anestezia lokal, paracervikal ou
spinal. Kontinua fo informasaun ba inan kona ba progresu durante
prosedura.
• Depoisde prosedura, inform aba inan no nia akompanhante
ne’ebe nia hili kona ba:
- Oinsá prosedura ne’e nia lala’ok;
C-36 Prinsipiu jeral ba kuidadu

- Komplikasaun ne’ebe ligadu ho prosedura ne’e (ij.


Reasaun ba anestezia, ran sai barak, kanek asidental);
- Iha resultadu ruma ne’ebe relevante;
- Efeitu sekundariu ruma ne’ebe espetativu;
- Maneja moras Relasiona ho prosedura; no
- Estimasaun tempu atu hela iha fsilidade depoisde prosedura.
• Fo instrusaun kona ba kuidadu pos-prosedura no follow-up, inklui
sinal perigu ne’ebe indika katak inan tenke fila fali mai imediata ba
fasilidade ba kuidadu.
UTILIZASAUN RAN IHA KLINIKA, PRODUTU RAN, NO
SUBSTITUISAUN LIKIDU
C-37
Dalaruma kuidadu obstétrika presija transfuzaun ran. Importante atu uza
ran, produtu ran, no substituisaun fluidu ho apropriadu atu sensibel kona
ba prinsipiu ne’ebe dezena atu asisti pesoal saúde desidi bainhira (no
bainhira lae) atu halo transfuzaun.
Uza produtu ran ho apropriadu defini hanesan transfuzaun produtu ran
seguru atu halo tratamentu kondisaun ida ne’ebe rezulta morbilidade ou
mortalidade ne’ebe labele prevene ou maneja efetivamente ho buat seluk.
Kondisaun ne’ebe karik presija transfuzaun inklui:
• Sangramentu pos-partu ne’ebe ikus mai halo shock;
• Lakon ran barak hosi operasaun partu; no
• Anemia severu, espesialmente iha isin rua tardia ou se akompanha
ho failansu kardiaku/gagal jantung..
Nota: ba anemia iha isin rua inisiu, tratamentu ba kauza anemia no fo
hematinic.
Ospital iha distritu tenke prepara ba nesesidade urjente ba transfuzaun
ran. Unidade obstétrika iha obrigasaun atu mantein ran disponibel, liuliu
tipu ran O negativu no fresh frozen plasma (FFP), tanba ida ne’e
hanesan salva vida.

DEZNESESARIU UTILIZASAUN PRODUTU RAN


Uza ho loloos, transfuzaun ran bele salva vida no hadia saúde. Hanesan
intervensaun teraupetika sira seluk, maibe, transfuzaun bele rezulta
komplikasaun aguda ou tardia, no lori risku transmisaun hosi mikro
organizmu infeksiozu. Nia mos karun no rekursu uituan deit.
• Transfuzaun dalabarak la nesesariu ba razaun hirak tuir mai ne’e:
- Kondisaun ne’ebe karik ikus mai presija transfuzaun dalabarak
bele prevene liu hosi tratamentu sedu ou programa prevensaun.
- Transfuzaun ran kompletu (whole blood), ran mean ou plasma
dalabarak fo atu prepara inan ho lalais ba planu operasaun ou atu bele alta
lalais hosi ospital. Tratamentu seluk, hanesan infuzaun IV, dalabarak
baratu, seguru no efetivamente hanesan deit (pájina C-34).
• Transfuzaun ne’ebe la nesesariu bele:
- halo inan kona risku sira ne’ebe la nesesariu ; no
C-38 Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida

- kauza limitasaun produtu ran ba inan bainhira presija duni. Ran


ne’e karun, rekursu limitadu.

RISKU HOSI TRANSFUZAUN


Molok halo reseita ran ou produtu ran ba inan ida, importante atu konsidera
risku hosi transfuzaun kontra risku se la halo transfuasun.

TRANSFUZAUN RAN MEAN KOMPLETU


• Transfuzaun hosi produtu sel ran mean lori risku hosi transfuzaun
inkompatibel no reasaun transfuzaun hemolitika seriu.
• Produtu ran bele transmit ejente infesiozu—inklui HIV, hepatitis B,
hepatitis C, sifilis, malaria no moras chagas—ba resipiente.
• Kulaker produtu ran bele kontaminadu ho bakteria no perigu
tebes se la rai ho loloos.

TRANSFUZAUN PLASMA
• Plasma bele transmite maioria hosi infesaun iha ran kompletu.
• Plasma bele kauza reasaun transfuzaun.
• Indikasaun klaru uituan tebes ba transfuzaun plasma
(ij. koagulopati) no nia risku dalabarak liu tiha nia benefisiu ne’ebe iha.

SEGURANSA BA RAN
• Risku sira asosiadu ho transfuzaun ran bele redus liu hosi:
- selesaun donor ba ran ne’ebe efetivu, suspensaun no eliminasaun;
- rastreiu ba transfuzaun-infesaun ne’ebe bele transmite iha
populasaun donor ba ran (ij. HIV/SIDA no hepatitis);
- program aba asegura-kualidade;
- grupu sanguine ho kualidade-a’as, teste kompabilidade,
separasaun komponente, rai no transporte produtu ran; no
- uza iha klinika ho apropriadu ran no produtu ran.
Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida C-39

RASTREIU BA MIKRO ORGANIZMU


INFEKSIOZU
• Kada unidade hosi doasaun ran tenke rastreiu ba tansfuzaun-infesaun
ne’ebe bele transmite utiliza teste ne’ebe apropriadu no efetivu tebes.,
em konkordansia ho tantu politika nasional no prevalensia hosi mikro
organizmu infeksiozu iha populasaun doasaun ran potensial.
• Doasaun ran hotu tenke rastreiu ba buat hirak tuir mai ne’e:
- HIV-1 no HIV-2
- hepatitis B surface antigen
- Treponema pallidum antibody (sifilis).
• Iha ne’ebe posibel, doasaun ran hotu tenke rastreiu mos ba‖
- hepatitis C;
- moras Chagas, iha nasaun ho seroprevalensia ne’ebe
signifikante;
- malaria, iha area ho prevalensia a’as no iha nasaun ho prevalensia
–baixu bainhira donor sira halo viajem ba area malaria.

• Laiha ran ou produtu ran ne’ebe fo atu halo transfuzaun to’o teste
sira ne’ebe presija nasionalmente hatudu resultadu ne’ebe negativu.
• Halo teste kompatibilidade ba komponente ran hotu ne’ebe atu
transfusi, mesmu se, iha emerjénsia ne’ebe ameasa vida, teste sira
halo depoisde produtu ran hasai tiha ona.

Ran ne’ebe sedauk hasai hosi selesaun donor apropriadu no ne’ebe la


halo rastreiu ba transfuzaun-bele transmite mikro organizmu
infeksiozu (ij. HIV, hepatitis) en konkordansia ho nesesidade nasional
nian labele fo ba transfuzaun. Ezetu se iha situasaun ne’ebe ameasa
tebes vida ou moris.

PRINSIPIU SIRA HOSI TRANSFUZAUN RAN IHA KLINIKU


Prinsipiu fundamental hosi uza ran ou produtu ran ho apropriadu
maka transfuzaun maka elementu ida deit hosi jestaun kuidadu
urjente ba inan. Bainhira lakon ran lalais no derepente tanba
sangramentu, operasaun ou komplikasaun pos-partu, nesesidade urjente
liu maka troka lalais fluidu ne’e lakon hosi sirkulasaun.
C-40 Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida

Transfuzaun sel ran mean bele mos vital atu restore/tau fila fali
oksijéniu-lori kapasidade hosi ran.
Minimiza ―wastage‖ hosi inan nia ran (atu redus nesesidade ba
transfuzaun) liu hosi:
• uza troka likidu ba resusitasaun;
• minimiza foti ran hosi laboratoriu;
• uza anestezia diak liu no tékniku operasaun atu minimiza lakon ran
durante operasaun;
• salvaging no reinfuzaun ran ne’ebe lakon durante
prosedimentu operasaun (autotransfuzaun), iha ne’ebe
apropriadu (pájina S-17).
Prinsipiu sira atu hanoin:
• Transfuzaun maka elementu ida deit hosi maneja kuidadu ba inan.
• Desizaun kona ba reseita transfuzaun ida tenke bazeia ba gia nasional
utilizasaun ran, konsidera mos inan nia nesesidade.
• Lakon ran tenke minimiza atu redus inan ida nia nesesidade ba
transfuzaun.
• Inan ida ne’ebe lakon ran aguda tenke simu resusitasaun efetivu
(troka fluidu IV, oksijéniu, nst.) enkuantu nesesidade ba transfuzaun
tenke avalia.
• Inan nia valor hemoglobina, mesmu ke importante, labele sai fator
mesak ida deit atu desidi atu komesa fo transfuzaun ran. Desizaun atu
halo transfuzaun tenke suporta liu hosi nesesidade atu redus sinal no
sintoma kliniku no prevene morbilidade no mortalidade ne’ebe
signifikante.
• Ema kliniku sira tenke sensibel hosi risku sira hosi transfuzaun-
infesaun ne’ebe bele transmite iha produtu ran ne’ebe iha.
• Transfuzaun tenke reseita deit bainhira iha benefisiu ba inan no are
likely to outweigh the risks.
• Ema treinadu ida tenke monitoriza inanne’ebe hetan transfuzaun ba
inan no responde imediata se iha efeitu sekundariu ne’ebe iha
(pájina C-41).
• Ema kliniku sira tenke hakerek razaun ba trnasfuzaun no investiga
efeitu sekundariu ruma (pájina C-43).
Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida C-41
RESEITA BA RAN
Desizaun reseita tenke bazeia ba gia kona ba klinika utilizasaun ran,
konsidera inan nia nesesidade.
• Molok reseita ran ou produtu ran ba inan ida, hanoin nafatin buat sira
tuir mai ne’e:
- predissaun hadia inan nia kondisaun kliniku;
- metodu atu minimiza lakon ran atu redus inan nia nesesidade ba
transfuzaun;
- tratamentu alternativu ne’ebe bele fo, molok halo desizaun
atu transfuse;
- indikasaun espesifiku ba kliniku ou laboratoriu ba transfuzaun;
- risku transmisaun hosi HIV, hepatitis, sifilis oumikro
organizmu infeksiozu sira seluk liu hosi produtu ne’ebe iha;
- benefisiu hosi transfuzaun ran versus risku ba inan partikularmente;
- opsaun tratamentu seluk se ran laiha momentu ne’e;
- nesesidade ba ema treinadu ida atu monitoriza inan no
responde imediatamente se iha reasaun transfuzaun ran’

MONITORIZA INAN NE’EBE HETAN TRANSFUZAUN


Ba kada unidade ran ne’ebe transfusi, monitoriza inan ba etapa sira tuir
mai ne’e:
• molok hahu transfuzaun;
• iha onset hosi transfuzaun;
• minutu 15 depoisde komesa transfuzaun;
• pelu menus kada oras ida durante transfuzaun;
• iha oras 4 intervalu depoisde kompleta transfuzaun.

Monitoriza besik liu inan durante minutu 15 primeiru hosi


transfuzaun no regularmente depoisde detekta sintoma inisiu no
efeitu sekundariu.
C-42 Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida

Ba kada etapa sira ne’e, hakerek informasaun sira tuir mai ne’e ba inan nia
kartaun::
• general appearance
• temperatura
• pulsa
• tensaun arterial
• respirasaun
• balansu likidu (likidu tama oral no IV, output ba
urina). No mos, hakerek:
• tempu komesa transfuzaun;
• tempu kompleta transfuzaun;
• volume no tipu produtu hotu ne’ebe transfusi tiha ona;
• numeru uniku ba doasun ba produtu hotu ne’ebe transfuse; no
• efeitu sekundariu ruma.

RESPONDE BA REASAUN TRANSFUZAUN


Reasaun transfuzaun karik varia hosi kulit mean minor to’o shock
anafilaktik. Para transfuzaun no kontinua infuzaun (normal saline ou
Ringer’s lactate) enkuantu halo avaliasaun inisial hosi reasaun transfuzaun
aguda no buka konselhu. Se reasaun minor, fo promethazine 10 mg hemu
no observa.

MANEJA SHOCK ANAFILAKTIK HOSI MISMATCHED TRANSFUZAUN RAN


• Maneja hanesan ho shock (pájina S-1) no fo:
- fo solusaun adrenaline 1:1000 (0.1 mL iha 10 mL normal
saline ou Ringer’s lactate) IV neneik;
- promethazine 10 mg IV; no
- hydrocortisone 1 g IV kada oras rua se presija.
• Se akontese bronchospasme, fo aminophylline 250 mg iha 10
mL normal saline ou Ringer’s lactate IV neneik.
• Kombina sasukat prevensaun iha leten to’o stabil.
Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida C-43

• Monitoriza funsaun rins, pulmaun no kardiovaskular.


• Transfere ba sentru referral bainhira stabil ona.

DOCUMENTA REASAUN HOSI TRANSFUZAUN


• Imdeiatamente depoisde akontese reasaun, foti sampel hirak tuir mai
no haruka format rekijasaun ba banku de sangue ba investigasaun
laboratoriu:
- Imediata sampel pos-transfuzaun ran:
– Ida ba clotted/pembekuan;
– ida ba antikoagulante (EDTA/Sequestrene) hasai hosi vena
seluk laos hosi fatin infuzaun nian;
– unidade ran no fo set ida kontein cell mean no residual
plasma hosi doasaun ran ne’ebe transfuse tiha ona;
- espesimen primeiru hosi inan nia urina depoisde reasaun.
• Se suspeitu ba shock septic tanba unidade ran kontaminadu,
hasai ran ba kultur tau iha vidru ida espesial ba kultur nian.
• Kompleta formatu relatoriu reasaun transfuzaun nian.
• Depoisde investigasaun inisiu hosi reasaun transfuzaun, haruka
buat hirak tuir mai ne’e ba banku de sangue atu halo
investigasaun laboratoriu:
- sampel ran iha oras 12 no 24 depoisde komesa reasaun:
– Ida ba clotted/pembekuan;
– ida ba antikoagulante (EDTA/Sequestrene) hasai hosi vena
seluk laos hosi fatin infuzaun nian;
- urina hotu pelu menus oras 24 depoisde reasaun komesa.
• Imediatamente relata reasaun transfuzaun aguda hotu, ezetu kulit
mean minor/leve, doutor no ba banku de sangue ne’ebe suplai ran
ne’e.
• Hakerek informasaun sira tuir mai ne’e iha inan nia kartaun:
- tipu reasaun transfuzaun;
- durasaun tempu depoisde akontese reasaun transfuzaun
ran;
C-44 Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida

- volume no tipu produtu ran ne’ebe transfuse tiha ona; no


- numeru uniku doasaun ba produtu ran hotu ne’ebe transfuse tiha
ona.

SUBSTITUISAUN LIKIDU: SUBSTITUISAUN SIMPLIS BA TRANSFUZAUN


So normal saline (sodium chloride 0.9%) ou solusaun masin balansu mak
iha konsentrasaun hanesan hosi sodium ba plasma maka substituisaun
likidu ne’ebe efetivu. IV substituisaun likidu utiliza.
Substituisaun likidu uza atu troka ran ne’ebe lakon abnormal, plasma ou
likidu extraseluler sira seluk hodi hasa’e volume hosi kompartemen
vascular. Sira uza liu-liu iha:
• jestaun hosi inan ne’ebe hetan hipovolemia
(ij. Shock hemorajiku);
• mantein normovolaemia iha inan ne’ebe lakon hela ran
(ij. Lakon ran operasaun).

TERAPIA INTRAVENOUS REPLACEMENT


Substituisaun likidu intravenus maka tratamentu linha primeiru ba
hipovolemia. Tratamentu inisial ho likidu sira ne’e bele salva vida no bele
fo tempu atu kontrola sangramentu no hetan transfuzaun ran se presija.

LIKIDU KRISTALOIS (CRYSTALLOID)


• Kristaloid substituisaun likidu:
- kontein konsentrasaun hanesan hosi sodium ba plasma;
- la tama sel tanba membrana sel impermeable ba sodium; no
- liu hosi kompartemen vaskular ba espasu iha kompartemen
extraselular (normalmente iha deit unquartu (1/4) hosi volume
kristaloid ne’ebe infus tiha ona mak sei iha kompartemen
vaskular).
• Atu restore fali volume sirkulasaun ran (volume intravaskular),
infus kristaloid iha volume ida pelu menus dala tolu hosi volume
ne’ebe lakon.
Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida C-45

Dextrose (solusaun glukosa) maka substituisaun likidu ne’ebe fraku.


Labele uza atu halo tratamentu ba hipovolemiase laiha alternativu
seluk.

LIKIDU KOLOID (COLLOID)


• Solusaun koloid hosi suspensaun partikel ida ne’ebe bot liu
kristaloid. Koloid iha tendensia atu mantein iha ran iha ne’ebe sira
hasara protein plasma atu mantein ou ou hasa’e presaun osmotic
ran.
• Baibain koloid fo iha volume ida ne’ebe hanesan ho volume ran ne’ebe
lakon.
Iha kondisaun barak iha ne’ebe permebealidade kapiler aumenta
(ij. trauma, sepsis), eskapa sai ba liur hosi sirkulasaun sei
akontese no infuaun adisional sei nesesariu atu mantein volume
ran.
Pontu sira atu lembra/hanoin:
• Laiha evidensia ida katak solusaun koloid (solusaun albumin,
dextrans, gelatins, hydroxyethyl starch) iha vantajen kompara ho
normal saline ou balanced salt solutions ba resusitasaun.
• Iha evidensia ida katak solusaun koloid karik iha efeitu sekundariu ba
sobrevivente sira.
• Solusaun koloid karun liu kompara ho normal saline no balanced
salt solutions.
• Plasma ema nian labele uza hanesan repozisaun likidu. Forma hotu
hosi plasma lori risku, hanesan ho ran kompletu, hosi transmisaun
infesaun, hanesan HIV no hepatitis.
• Nunka bele infus be mos intravenus. Nia sei kauza hemolisis no
probabelmente fatal..

Iha kna’ar limitadu ba koloid iha resusitasaun.

SEGURU
Molok fo infuzaun IV:
• cek infuzaun set nia botol se laiha buat ruma a’at;
• cek data ba prazu;
• cek katak solusaun ne’e klaru/jernih no livre hosi partikel ne’ebe
C-46 Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida
vizibel/kelihatan.
Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida C-47

MANTEIN TERAPIA HO LIKIDU


Manutensaun ba likidu maka solusaun kristaloid, hanesan dextrose or
dextrose iha normal saline, utilizadu atu troka lakon psikolojiku normal
hosi kulit, pulmaun, fezes no urina. Se ida ne’e antesipada katak inan sei
simu fluidu IV ba oras 48 ou liu, fo infuzaun solusaun elektrolitu ne’ebe
iha balansu
(ij. potassium chloride 1.5 g iha 1 L IV fluids) ho dextrose. Volume hosi
mantein likdu ne’ebe inan ne’e presija la hanesan, partikularmente se inan
iha isin mana sou se temperatura ambiente ou humidade a’as, iha ne’ebe
lakon kazu sei aumenta.

RUTE SELUK FO LIKIDU


Iha rute ou dalan seluk atu fo likidu alem de rute IV.

FO LIU HOSI ORAL NO NASOGASTRIK


• Rute ida ne’e dalabarak utiliza ba inan ho hipovolemia leve no ba
inan ne’ebe bele simu likidu oral.
• Labele fo liu hosi oral no nasogastrik se:
- inan hetan hipovolemia severu;
- inan dezmaia;
- iha lesaun/kanek iha gastrointestinal ou motilidade intestine redus
(ij. obstrusaun);
- operasaun ho anestezia jeral ne’ebe iminente.

FO HOSI REKTAL
• fo likidu hosi rektal la apropriadu ba inan ho shock
hipovolemia severu.
• Vantajem hosi fo likidu hosi rektal inklui buat hirak tuir mai ne:
- Permiti absorsaun prontu hosi likidu.
- Absorsaun hotu no likidu hasai bainhira hidrasaun kompletu.
- Fo liu hosi platik ou tubu boraxa enema hatama ba rectum no
liga ba bolsu ou botol hosi likidu.
- Likidu nia turuk bele kontrola liu hosi infus set, se nesesariu.
C-48 Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida

- Likidu ne’e la presija tenke estéril. Solusaun ne’ebe seguru no


efetivu ba rehidrasaun rektal maka 1 L hosi be hemu ne’ebe mos
iha ne’ebe be;e aumenta masin ho kanuru han isin ida.

FO HOSI SUBKUTANEUS (SUBCUTANEOUS ADMINISTRATION)


• Fo hosi subkutaneus bele uza bainhira rute seluk atu fo laiha, maibe
metodu ida ne’e la apropriadu ba inan ho hipovolemia severu.
• likidu estéril fo liu hosi kanula ida ou daun hatama ba
tissue/jaringan subkutaneus. (preferidu liu hosi parte abdomen).

Solusaun kontein dextrose bele kauza tissue mate no labele fo


subkutaneus.
TERPAIA HO ANTIBIÓTIKU C-49
Iha kapitulu ida ne’e diskuti badak utilizasaun antibiótiku profilaksis molok
halo prosedura obstétrika, uza antibiótiku terapeutiku ba suspeitu ou iha
infesaun pelvik severu, no maneja ho alerjia ba antibiótiku.
• Antibiótiku profilaksis fo atu ajuda prevene infesaun.
• Se inan hetan suspeitu atu hetan ou diagnosa hetan
infesaun, maka iha indikasaun atu uza antibiótiku terapeutiku.
Rekomendasaun ba tratamentu ho antibiótiku no prevensaun ba kondisaun
espesifiku sira diskuti tiha ona iha kapitulu kona ba shock (S-1), prinsipiu ba
kuidadu operasaun (C-65), partu normal no pos-partu (C-77), sangramentu
vajinal iha isin rua sedu (S-7), sangramentu vajinal pos-partu (S-29), isin
manas durante isin rua no trabalhu de partu (S-113) no depoisde partu (S-
127), progresu trabalhu de partu insatisfatoriu (S-71), difikuldade dada I’is
(S-149), moras abdomen iha isin rua inisiu (S-137), moras abdomen iha isin
rua tardia no depoisde partu (S-141), lakon movimentu fetal (S-155), rotura
membrana pre-partu (S-159), indusaun no augmentasaun trabalhu de partu
(P-17), partu ho breech (P-45), partu ho seksio-cesarea (P-53), episiotomi
(P-85), hasai plasenta manual (P-91), suku kanek/repara vajinal no perineum
(P-97), koreksaun inversaun uterina (P-111), suku rotura uterina (P-115),
ligasaun arteria uterina no utero-ovarian (P-119), histerektomi pos-partu (P-
123), no salpingectomy ba isin rua ektopik (P-131).
Infesaun durante isin rua no pos-partu bele kauza hosi kombinasaun hosi
organizmu sira, inklui aerobic no anaerobic cocci no bacilli. Tenke
komesa antibiótiku bazeia ba indikasaun espesifiku sira, inklui:
• prevensaun hosi infesaun iha fatin sira ne’ebe iha fator risku sira;
(ij. Kolonizasaun vajinal ho Grupu B streptococcus);
• profilaksis ba prosedimentu mediku sira; no
• tratamentu ba suspeitu infesaun sira ne’ebe konfirmadu bazeia ba
aprezentasaun kliniku hosi inan.
Iha ne’ebe deit maka posibel, kultur ba sensitividade antibiótiku tenke halo.
(ij. urina, sekressaun vajinal, pus) molok fo tratamentu antibiótiku ba
suspeitu infesaun nune’e bele ajusta tratamentu bazeia ba aorezentasaun
kliniku no rezultadu kultur ou se la responde ba tratamentu. Maibe,
tratamentu lalais ba infesaun severu bazeia ba aprezentasaun kliniku labele
atrazu se fasilidade ida laiha kapasidade atu prosesa ou halo kultur ou atu
kolekta kultur iha tempu ne’ebe apropriadu.
Se iha bakterimia (prezensa hosi bakteria iha ran) ou suspeitu ba
septisemia (prezensa no multiplikasaun hosi bakteria iha ran), tenke halo
kultur ran se posibel. Infesaun uterinabele akontese depoisde abortu ou pos-partu
no kauza maior maka inan mate. Dalabarak presija antibotiku ho espektrum
luan atu halo tratamentu ba infesaun sira ne’e.
C-50 Terapi antibiótiku

Iha kazu abortu ne’ebe la seguru no la’os partu iha fasilidade saúde,
profilaksis ho antitetanus mos tenke fo hanesan parte ida hosi jestaun
ne’ebe komprensivu.

FO PROFILAKSIS ANTIBIÓTIKU
Halo prosedura obstétrika balun (ij. Sezariana, hasai plasenta manual)
aumenta inan nia risku hosi morbilidade ba infesaun. Ida ne’e be;e redus
liu hosi:
• halo tuir rekomendasaun ba prevensaun infesaun no kontrola
prátika sira (pájina C-25); no
• fo antibiótiku profilaksis momentu halo prosedura sira. Iha
ne’ebe deit posibel fo profilaksis antibiótiku IV minutu 15–60
molok komesa prosedura atu hetan nivel ne’ebe adekuadu iha ran
hosi antibiótiku iha tempu prosedura. Antibiótiku profilaksis dosis
ida sufisiente no kuran efetivu kompara ho dosis tolu ou 24 hosi
antibiótiku atu prevene infesaun depoisde prosedura antibiótiku. Se
prosedura nia durasaun liu hosi oras nen/6 ou lakon ran 1500
mL ou liu, fo dosis segundu hosi profilaksis antibiótiku atu mantein
nia nivel adekuadu iha ran durante prosedura.
Proswdura obstétrika ba ida ne’ebe rekomenda atu fo profilaksis
antibiótiku ba inan inklui buat hirak tuir mai ne’e:
• sezariana emerjénsia no elektivu (nota: fo profilaksis molok
halo insisi iha kulit iha ne’ebe deit se posibel) (P-53);
• suku nakles ou kanek grau tou ou ha’at iha jenital (P-104);
• hasai plasenta manual (P-91); no
• tau tampon balaun ba uteru (S-35).

FO ANTIBIÓTIKU TERAPEUTIKA
• ba tratamentu inisiu hosi infesaun seriu ba orgaun pélviku (ij.
uterus, fallopian tubes, ovaries) ou traktus urinariu leten, fo
kombinasaun antibiótiku:
- ampicillin 2 g IV kada oras nen/6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Terapi antibiótiku C-51

Nota: Se infesaun la severu, bele fo amoxicillin 500 mg hosi oral kada


oras walu/8 duke fo ampicillin.
• Se laiha ressposta kliniku depoisde oras 48, asegura katak dosis
adekuadu hosi antibiótiku no avalia fila fali inan ba fonte infesaun sira
seluk. Konsidera troka tratamentu bazeia ba rezultadu sensitividade
mikrobu se halo ona cek ba kultur, no konsidera aumenta tan
antibiótiku ida atu kobre anaerobic se ida ne’e la inklui iha tratamentu
inisiu kombiasi antibiótiku.
• Se kultur ba antibiótiku laiha, ezamina fila fali koleksaun pus, liu-
liu iha pélviku, no ba kauza ne’ebe la infeksiozu ba moras no isin
manas, hanesan tromoze veia klean no tromboze veia pélviku.
- Konsidera posibilidade hosi infesaun tanba organizmu ne’ebe
resisten ba kombinasi antibiótiku sira.
- Se suspeitu ba infesaun stfilokokus (staphylococcal), aumenta:
– cloxacillin 1 g IV kada oras ha’at/4;
– OU vancomycin 1 g IV kada oras 12 liu hosi infus kada durante
oras ida.
- Se infesaun klostridium (clostridial) Grupu A, suspeitu
streptokokus hemolitikus (haemolytic streptococci), aumenta
penicillin 2 million units (unidade miliaun 2) IV kada oras 4
- Se posibilidade mak laos buat sira iha leten ne’e, aumenta
ceftriaxone 2 g IV kada oras 24.
- Nota: Atu evita flebitis, troka fatin infus kada loron tolu ou se iha
sinal primeiru ba inflamasaun,
- Se infesaun la klaru, avalia fila fali fonte ba infesaun.
Ba tratamentu hosi endometritis pos-partu, rekomenda fo kombinasaun
antibiótiku clindamycin no gentamycin, kontinua to’o inan livre hosi isin
manas oras 48 (hare S-130). Para antibiótiku kuandu inan laiha ona isin
manas ba oras 48. La presija atu kontinua ho antibiótiku oral, tanba ida
ne’e prova tiha ona katak laiha benefisiu adisional. Inan ho infesaun iha
sirkulasaun ran (bakteriemia), maibe, presija antibiótiku pelu menus loron
7.
C-52 Terapi antibiótiku

ALERJIA SIRA
Alerjia bele komesa hosi kulit mean leve to’o reasaun anafilaktik ne’ebe
ameasa-vida, presija jestaun imediata atu prevene mate. Tanba risku
potensial ne’ebe bele ameasa-vida hosi reasaun alerjia ba antibiótiku (ou
kualker ai moruk ruma), importante tebes atu hatene alerjia ne’ebe uluk
iha tiha on aba antibiótiku ou ai moruk seluk molok fo ai moruk ruma.
Se antibiótiku ba ida ne’ebe inan ne’e hetan alerjia presija infesaun ne’ebe
signifikante ne’ebe laiha opsaun seluk, maka iha razaun atu desidi bele ka
lebele uza antibiótiku bazeia ba grave ka lae reasaun alerjia uluk ne’ebe
relata tiha ona. Em jeral, antibiótiku ne’ebe asosiadu ho reasaun alerjia iha
pasadu (ij. anafilaksis) labele fo kuandu laiha supervizaun besik hosi
doutor ne’ebe treinadu. Maibe, se relata katak reasaun alerjia leve (ij.kulit
mean) no la involve sintoma sistemik, maka iha razaun, se laiha tan
opsaun seluk, atu koko fo antibiótiku ho supervizaun ho kuidadu. Em
jeral, iha 10% oportunidade katak inan ho reasaun alerjia ba penicillin iha
pasadu karik iha reasaun alerjia ba antibiótiku grupu cephalosporin.

ANAFILAKSIS
Anafilaksis maka reasaun alerjia sistemik ne’ebe depende ba jestaun
tempu ne’ebe lalais.
• Sintoma anafilaksis bele inklui:
- sente formigeru/tertusuk
- piskandu/flushing
- oin, ibun no nanal bubu
- susar dada I’is tanba bubu iha kakorok no airway/rota aerea
- dada I’is bo’ot
- abdomen kram
- palpitasaun
- dezmaia
• Fo adrenaline 0.3–0.5 mg IM imediata, no repete kada minutu10 to’o
15 se presija.
Terapi antibiótiku C-53

• Monitoriza sinal vital (tensaun arterial, pulsa,


respirasaun,saturasaun oksijéniu) no baixa atu halo observasaun.
• Koko atu identifika kauza hosi reasaun analfilaktika (ij. Ai moruk,
aihan espesifiku) no diskontinua imediata fator ne’ebe provoka.
• Depoisde reasaun anafilaktiku tenke monitor inan ho besik liu
mazumenus oras 24–48 tanba iha risku hosi reasaun rebound segundu.
Reasaun rebound (biphasic) kuaze sempre akontese iha primeiru 24
oras depoisde eventu anafilaktiku. Konsidera fo prednisolone 40–60
mg per oral dala tolu atu redus severidade hosi posibilidade reasaun
rebound.
• Hakerek ou dokumenta alerjia ai moruk ba inan nia rejistu, no konselhu
nia ba:
- hakerek ai moruk nia naran;
- informa fornesedor hotu iha futuru katak nia alerjia baa
i moruk ne’e; no
- sempre evita ai moruk ne’e iha futuru.

REASAUN ALERJIA LEVE


Baibain reasaun alerjia leve sempre involve katar no bubu no
manifestasaun kulit seluk hanesan mosu mean foun.
• Fo antihistamin (ij. loratadine 10 mg per oral loron ida dala ida) ba
kazu minor.
• Ba kazu ne’ebe severu liu, aumenta prednisolone 40–60 mg per oral
lor-loron to’o loron hitu.Se prednisolone presija liu hosi loron hitu atu
kontrola sintoma, maka hamenus neneik (taper down) prednisolone
iha loron balun hodi observa nia sintoma (ij. 30, 20, 10 no 5 mg).
Analjetiku karik presija durante trabalhu de partu no mos presija durante
no depoisde prosedura operasaun. Ai moruk analjétiku no metodu hosi
suporta durante trabalhu de partu, anestezia lokal, prinsipiu jeral uza
anaetezia no analjétiku sei diskuti iha kapitulu ida ne’e.
C-54 Terapi antibiótiku
ANESTEZIA NO ANALJÉTIKU C-55
Analjetiku karik presija durante trabalhu de partu no mos presija durante
no depoisde prosedura operasaun. Ai moruk analjétiku no metodu hosi
suporta durante trabalhu de partu, anestezia lokal, prinsipiu jeral uza
anaetezia no analjétiku , no analjétiku pos-operasaun sei diskuti iha
kapitulu ne’e.

AI MORUK ANALJÉTIKU DURANTE TRABALHU DE PARTU


• Persepsaun moras durante trabalhu de partu depende ba inan nia
estadu emosional. Kuidadu suportivu durante fo enkoraja no
hamenus persepsaun hosi moras (pájina C-86).
• Se inan nia distress hosi moras, enkoraja nia atu la’o ba mai ou halo
pozisaun ruma ne’ebe konfortu. Enkoraja nia akompanhante atu
haruka fila fali mensajem ou hamos nia oin entre kontaksaun.
Enkoraja uza tékniku dada I’is no permiti inan atu haris be morna ou
haris se nia hakarak. Ba inan barak, ida ne’e sufisiente atu maneja nia
moras trabalhu de partu. Se nesesariu, fob a inan:
- morphine 0.1 mg/kg body weight IM kada oras 4 se presija,
informa benefisiu no disvantajem ba nia (hare iha kraik) no foti
konsentimentu/informed choice;
- promethazine 25 mg IM ou IV se iha muta.

Barbiturates no sedativu sira seluk labele uza atu hamenus moras


trabalhu de partu.

PERIGU
Se fo morphine ba inan iha oras 4 nia laran molok nia fo partu, nia
bebe sei sofre hosi depresaun respirasaun. Antidotum maka Naloxone.
Nota: labele fo naloxone ba bebe foin moris ne’ebe nia inan iha suspeitu
abuzu ai moruk narkotika.
• Se iha sinal depresaun respiratóriu iha bebe foin moris, komesa
resusitasaun imediatamente:
- Depoisde sinal vital stabil ona, fo naloxone 0.1 mg/kg body
weight IV ba bebe foin moris.
- Se bebe iha sirkulasaun peripheral adekuadu depoisde
resusitasaun ne’ebe suksesu, bele fo naloxone IM. Bele repete
dosis atu prevene depresaun respirasaun akontese fila fali.
C-56 Anestezia no analjétiku

• Se laiha sinal depresaun respiratóriu iha bebe foin moris, maibe


morphine fo ona oras 4 molok partu, observa bebe ho didiak ba
sinal hosi depresaun respiratóriu no tratamentu hanesan akontese iha
leten.

AI MORUK PREMEDIKASAUN HO PROMETHAZINE NO DIAZEPAM


Premedikasaun presija ba prosedura ne’ebe liu hosi minutu 30. Dosis tenke
ajusta ba pezu no inan nia kondisaun no kondisaun hosi fetus (se iha). Informa
ba inan vantajem no disvantajem, no foti informed consent.
• Fo morphine 0.1 mg/kg body weight IM, informa ba inan kona ba
vantajem no disvantajem sira (pájina C-55) no foti informed consent.
• Fo diazepam neneik-neneik 1 mg IV no hein pelu menus minutu rua
molok fo ida seluk neneik-neneik. Nivel ne’ebe sufisiente no seguru
hosi sedasi sei hetan bainhira inan nia matan kulit monu no taka pupil
nia ninin.
- Monitoriza respiratorasaun kada minutu. Se respirasaun kuran
hosi 10 kada minutu, para fo ai moruk sedativu ou ai moruk
analjétiku .
- Monitoriza fetal nia fuan pelu menus kada minutu 15. Se fetal
nia fuan tuku kuran hosi 100 kada minutu, para fo sedativu ou
ai moruk analjétiku .

ANESTEZIA LOKAL
Anestezia lokal (lidokain ho ou la ho adrenaline) uza atu infiltra tissue no
blokeia nervu sensoriu.
• Tanba inan ho anestezia lokal hader no alerta nafatin durante
prosedura, importante liuliu atu asegura:
- konselin ba kooperasaun atu minimiza nia tauk;
- komunikasaun diak durante prosedura no mos enkoraja fiziku
hosi fornesedor, se presija;
- tempu no pasiensia, tanba anestezia lokal la afeta
imediatamente.
Anestezia no analjétiku C-57

• Kondisaun sira tuir mai ne’e presija atu fo anestezia lokal ho


seguru:
- Membru hotu hosi ekipa operasaun tenke iha konhesimentu no
esperensia uza ai moruk anestezia lokal.
- Ai moruk emerjénsia no ekipamentu (suction, oxygen,
ekipamentu resusitasaun) tenke pronto no disponibel iha
kondisaun ne’ebe bele uza, no membru hotu iha ekipa
operasaun tenke treinadu oinsá atu uza.

LIDOKAIN
Babain preparasaun Lidokain 2% ou 1% no presija dilusaun/kahur molok
uza (Box C-1). Ba prosedura obstétrika, preparasaun kahur to’o 0.5%,
ne’ebe fo efeitu maximu no ladun toxic.
BOX C-1. Preparation ba solusaun lidokain 0.5%

Combina:
• lidokain 2%, parte ida; no
• normal saline ou aqua sterile distilled, parte tolu (labele uza solusaun
glukosa nia aumenta risku ba infesaun).
Ou combina:
• lidokain 1%, parte ida; no
• normal saline ou aqua sterile distilled, parte ida

ADRENALINE
Adrenaline kauza vasokonstriksi. Uza ho lidokain iha vantajem sira tuir
mai ne’e:
• hamenus ran fakar;
• efeitu naruk ba anestezia (baibain oras ida ou rua); no
• risku uituan ba toksisidade tanba hamenus absorsaun ba
sirkulasaun jeral.
Se prosedimentu presija superfise kiik oan deit atu halo anestezia
kuran hosi 40 mL hosi lidokain, la presija adrenaline. Ba superfise
ne’ebe bo’ot liu, maibe, liuliu bainhira liu hosi 40 mL, presija adrenaline
atu redus absorsaun nune’e redus toksisitas.
C-58 Anestezia no analjétiku

Konsentrasaun diak liu hosi adrenaline 1:200 000 (5 mcg/mL). ida ne’e fo
efeitu lokal ne’ebe maximu ho risku toksisidade ne’ebe ki’ik hosi
adrenaline ne’e rasik (Tabela C-3).
Nota: Importantae atu sukat adrenaline ho kuidadu no akuradu uza seringa
hanesan Bacillus Calmette-Guérin (BCG) ou saringa insulin. Prparasaun ba
mistura tenke observa ho prátika prevensaun infesaun ho maka’as (pájina C-
25).

TABELA C-3. Formula preparasaun 0.5% solusaun lidokain


kontein 1:200 000 adrenaline
Montante
Anestezia lokal Normal Saline/ Normal Saline/ Adrenaline
ne’ebe presija Lidokain 2% Lidokain 1% 1:1000
20 mL 15 mL/5 mL 10 mL/10 mL 0.1 mL
40 mL 30 mL/10 mL 20 mL/20 mL 0.2 mL
100 mL 75 mL/25 mL 50 mL/50 mL 0.5 mL
200 mL 150 mL/50 mL 100 mL/100 mL 1.0 mL

KOMPLIKASAUN SIRA
PREVENSAUN HOSI KOMPLIKASAUN SIRA
Ai moruk anestezia lokal hotu iha potensia toxik. Komplikasaun maior hosi
anestezia lokal, mesmu, extremamente raru (sangat jarang) (Tabela C-5,
pájina C-59). Dalan diak liu atu evita komplikasaun maka preve sira hosi:
• Evita uza konsentrasaun hosi lidokain ne’ebe forte liu hosi 0.5%.
• Se karik, atu uza solusaun anestezia liu hosi 40 mL, aumenta
adrenaline atu atrazu nia distribuisaun. Prosedura ne’ebe karik
presija lidokain liu hosi 40 mL 0.5% maka sezariana no suku ou
repara kanek/nakles iha perineum.
• Uza dosis ki’ik oan liu ne’ebe efetivu.
• Observa dosis maximu ne’ebe seguru (Tabela C-4, pájina C-59). Ba
ema bo’ot/adultu, ida ne’e lidokain deit 4 mg/kg body weight la kahur
ho adrenaline no lidokain 7 mg/kg body weight ho adrenaline. Efeitu
anestezia tenke hotu iha pelu menus oras rua. Bele repete dosis se
presija, maibe, depoisde oras rua.
Anestezia no analjétiku C-59

TABELA C-4. Dosis maximu seguru hosi ai moruk anestezia lokal


Ai moruk Dosis maximu Dosis maximu ba pezu
(mg/kg of body weight) 60 kg Adultu (mg)
Lidokain 4 240
Lidokain + adrenaline
7 420
1:200 000 (5 mcg/mL)

• Sona neneik.
• Evita injesaun asidental ba veia. Iha maneira tolu atu halo ida ne’e:
- Mosaun/gerakan tékniku daun (preferidu ba infiltrasaun tissue):
Mosaun/gerakan daun tenke konstan bainhira sona; ida ne’e
imposibel ba montante substansia hosi solusaun tama ba veia.
- Tékniku dada sai daun (preferidu atu blokeia nervu/saraf bainhira
konsidera montante ne’ebe atu sona iha fatin ida): Dada sai daun
uituan molok; se iha ran, muda fali pozisaun daun no fo fila fali.
- Tékniku dada sai saringa: Daun tama tiha ona no sona tiha
ona ai moruk anestezia, bele dada sai saringa.
Atu evita toksisitas lidokain:
• Uza kahur solusaun
• Aumenta adrenaline bainhira montante ne’ebe atu uxa liu hosi 40 mL.
• Uza dosis ki’ik oan liu ne’ebe efetivu.
• Observa dosis maximu.
• Evita injesaun IV.

DIAGNOSA BA ALERJIA NO TOKSISIDADE HOSI LIDOKAIN

TABELA C-5. Sintoma no sinal hosi alerjia no toksisidade lidokain


Toksisidade
ameasa
Alerjia Toksisidade leve Toksisidade Vida
severu (raru tebes)
• Shock • Ibun no nanal • Dukur • Konvulsaun
• Mean iha kulit matek • Disorientasau Tonic-clonic
• Erupsaun • Sente Metallic • Muscle • Depresaun
kulit/urtikaria iha ibun twitching no respiratóriu
• Bronkospasme • Oin halai/ulun be doko ou paradu
• Muta moras leve • Ko’alia la mos • Depresaun
• Serum sickness • Lian iha tilun ou para
• Matan malahuk kardiaku
C-60 Anestezia no analjesika

JESTAUN HOSI ALERJIA BA LIDOKAIN


• Fo adrenaline 1:1000, 0.5 mL IM, no repete kada minutu 10 se
nesesariu.
• Iha situasaun aguda, fo hydrocortisone 100 mg IV kada oras.
• Atu prevene para labele mosu fali, fo diphenhydramine 50 mg IM ou
IV neineik, hafoin 50 mg hemu kada oras 6.
• Tratamentu bronkospamse (bronchospasm) ho aminophylline 250
mg iha normal saline 10 mL IV neineik.
• Edema laryngeal karik presija trakeostomi lalais.
• Ba shock, komesa jestaun ba shock (pájina S-1).
• Sinal ne’ebe severu no mosu fali karik predija kortikosteroid (ij.
hydrocortisone IV 2 mg/kg body weight kada oras 4 to’o kondisaun
diak). Iha situasaun kroniku fo prednisone 5 mg ou prednisolone 10 mg
hosi oral kada oras 6 to’o kondisaun di’ak.

JESTAUN TOKSISIDADE LIDOKAIN


Sintoma no sinal hosi toksisidade (Tabela C-5, pájina C-59) tenke alerta
praktisioner sira atu para injesaun imediata no prepara atu maneja efeitu
sekundariu ne’ebe severu no ameasa-vida. Se sinal no sintoma hosi
toksisidade leve observa deit, hein minutu balu atu hare sintoma ne’e
diminui ka lae, cek sinal vital, ko’alia ho inan no kontinua prosedura se
posibel.

KONVULSAUN SIRA
• Fila inan atu toba ba sorin karuk, hatama airway no supa
sekresaun sira.
• Fo oxygen 6–8 L per minutu hosi mascara ou nasal kanula.
• Fo diazepam 1–5 mg IV in 1-mg neineik. Repete se konvulsaun
akontese fali.
• Nota: Uza diazepam atu trata konvulsaun bele kauza depresaun
respiratóriu.
Anestezia no analjesika C-61

RESPIRATÓRIU ARREST (LA DADA I’IS)


• Se inan la dada I’is, halo ventilasaun uza Ambu bag no maskara ou
hosi tubu endotrakeal/endotracheal tube; fo oxygen at 4–6 L pur
minutu.
CARDIAC ARREST (FUAN PARA/LA BOK-AN)
• Hiperventilasaun ho oxygen.
• Halo masajem kardiaku.
• Se inan sedauk fo partu, halo lalais secsio cesaea imediata
(pájina P-53) uza anestezia jeral.
• Fo adrenaline 1:10 000, 0.5 mL IV.
TOKSISIDADE ADRENALINE
• Toksisidade adrenalin sistemik rezulta hosi neglijente ou
montante hosi IV ne’ebe barak liu no rezulta iha:
- inekitasaun/restlessness
- kosar
- ipertensaun
- emorajia serebral
- fuan tuku lalais
- ventricular fibrillation/fibrilasi ventrikel.
• Toksisidade adrenaline lokal akontese bainhira nia konsentrasaun
barak liu, no rezulta ischaemia iha fatin infiltrasaun no susak atu
di’ak.

PRINSIPIU JERAL BA ANESTEZIA NO ANALJÉTIKU


• Xavi ba jestaun moras no konfortu maka:
- suporta atensaun hosi staf antes, durante, no depoisde
prosedura (tulun redus ansiedade no hamenus moras);
- fornesedor ne’ebe konfortabel servisu ho inan ne’ebe fraku
no ne’ebe treinadu atu uza instrumentuu ho diak; no
- selesaun hosi tipu ne’ebe apropriadu no nivel hosi ai moruk ba
moras.
C-62 Anestezia no analjesika

• Tips atu halo prosedimentu ba inan ne’ebe alerta inklui buat hirak
tuir mai ne’e:
- Esplika kada etapa prosedura antes halo.
- Uza premedikasaun ne’ebe adekuadu iha kazu ne’ebe
estimasaun atu liu hosi minutu 30.
- Fo analjétiku ou sedative ho tempu ne’ebe apropriadu molok
halo prosedura (se minutu 30 antes fo IM no se fo minutu 60
antes, fo oral deit) nune’e bele hetan dosis maximu durante halo
prosedura.
- Uza solusaun ne’ebe kahus/diluta tiha ona ho montante ne’ebe
adekuadu.
- Cek nivel anestezia liu hosi ku’u area ne’e ho forsep.
Se inan sente hela, hein tan minutu rua no cek fali.
- Hein deitj ou segundu ruma hafoin halo etapa ou servisu atu husik
inan prepara ba ida tuir mai.
- Muda neineik, la ho jerky ou mosaun gerakan lalais.
- Kaer tissue neneik no evita reasaun ne’evbe exesivu, dada
ou hanehan.
- Uza instrumentu ho konfidensia.
- Evita dehan buat sira hanesan ―ida ne’e sei la halo moras‖ se, nu
faktu, sei moras; ou besik hotu ona‖ se loloos, imi sedauk besik
hotu.
- Ko’alia ho inan durante prosedura.
• Nesesidade uza analjétiku supplement no ai moruk medikasaun
(hosi oral, IM ouIV) depende ba:
- inan nia estadau emosional;
- prosedura ne’ebe atu halo (Tabela C-6, pájina C-63);
- antesipa tempu prosedura ne’ebe naruk; no
- skill hosi fornesedor no nia asisten.
Anestezia no analjesika C-63

TABLE C-6. Analjesia no opsaun ba anestezia


Prosedura Anajesia/opsaun anestezia
partu Breech • metodu jeral hosi suporta trabalhu de partu (pájina C-85)
• Pudendal block (pájina P-3)
Sezariana • Anestezia Spinal (pájina P-11)
• Anestezia Lokal (pájina P-7)
• Ketamin (pájina P-13)
• Anestezia jeral
Kanek • Morphine no diazepam (pájina C-55, C-56)
cervikal • Ketamin (pájina P-13)
(ekstensivu) • Anestezia lokal (pájina C-56)
Kolpotomi/
Kuldosentesis • Suporta emosional no enkorajamentu (pájina C-9)
Kraniotomi/ • Diazepam (pájinaC-56)
Kraniosentesis • Pudendal block (pájina P-3)
• Paracervical block (pájina P-1)
Dilatasaun no • Morphine (pájinaC-55)
kuretase
Episiotomi • Anestezia lokal (pájina C-56)
• Pudendal block (pjina P-3)
Partu ho Forsep • Suporta emosional no enkorajamentu (pájina C-9)
• Pudendal block (page P-3)
Trabalhu de partu ho pos-partu • metodu jeral hosi suporta trabalhu de partu
(pájina C-85)
• Morphine no promethazine (pájina C-55, C-56)
Laparotomi • Anestezia jeral
• Anestezia Spinal (pájina P-11)
Hasai plasenta • Morphine no diazepam (pájina C-55, C-56)
manual • Ketamin (pájina P-13)
Aspirasaun • Paracervical block (pájina P-1)
vacuum manual • Morphine (pájina C-55)
Nakles perineum • Anestezia lokal (pájina C-56)
(primeiru no segundu • Pudendal block (pájina P-3)
grau) • Pudendal block (pájinaP-3)
nakles perineum • Ketamin (pájina P-13)
(terseiru no quartu • Anestezia lokal, morphine no diazepam (pájina C-55,
grau) C-56)
• Anestezia Spinal (page P-11)
• Morphine no diazepam (pjina C-55, C-56)
• Anestezia jeral
Inversaun uterina
(koreksaun hosi)
Vacuum-assisted birth • Suporta emosional no enkorajamentu (pájina C-9)
• Pudendal block (pájina P-3)
a Preferidu ba opsaun analjétiku /anestezia iha lista bold/mahar
C-64 Anestezia no analjesika

ANALJÉTIKU POS-OPERASAUN
Kontrola moras pos-operasaun ne’ebe adekuadu importante. Inan ne’ebe
iha moras maka’as sei la rekupera ho di’ak.
Nota: evita over-sedasi tanba ida ne’e sei limiti mobilidade, ne’ebe
importante durante periodu pos-operasaunas.
Rejimentu diak atu kontrola moras pos-operasaun inklui:
• analjétiku non narkotika, hanesan parasetamol 500 mg per oral se
presija;
• narkotika hanesan morphine 0.1 mg/kg body weight IM kada oras
hat se presija, informa inan kona ba vantajen no disvantajen
(pájina C-55) no foti informed consent;
• kombinasaun dosis ki’ik hosi narkotika ho parasetamol.
Nota: Se inan muta, narkotika bele kombina ho anti-emetik hanesan
promethazine 25 mg IM ou IV kada oras hat se presija.
Inan maka fokus primariu hosi doutor/parteira no enfremeiru durante
prosedimentu ruma. Enfremeiru operasaun ou enfremeiru instrumentuu nia
atensaun fokus tiha ona ba prosedimentu no nesesidade doutor/parteira
ne’ebe halo prosedimentu.
PRINSIPIU KUIDADU BA OPERASAUN C-65

Inan maka fokus primariu hosi doutor/parteira no enfremeiru durante


prosedimentu ruma. Enfremeiru operasaun ou enfremeiru instrumentuu nia
atensaun fokus tiha ona ba prosedimentu no nesesidade doutor/parteira
ne’ebe halo prosedimentu.

PRINSIPIU KUIDADU BA PRE-OPERASAUN


PREPARA SALAUN OPERASAUN
Asegura katak:
• salaun operasaun mos (tenke hamos kada prosedimentu
ruma);
• nesesidade ba suplai no ekipamentu anestezia tenke iha, inklui ai
moruk no silinder oxygen;
• ekipamentu emergensia, ai moruk no suplai tantu ba ema bo’ot no
resusitasaun ba bebe foin moris tenke iha, tau sistematis no la liu prazu.
• iha suplai adekuadu ba gaun operasaun atu antesipa membru
sira hosi ekipa operasaun;
• linen mos/estéril tenke iha; no
• instrumentu operasaun estéril no suplai (ij. luvas, gauza,
instrumentuu sira) iha no la liu prazu.

PREPARA INAN BA PROSEDIMENTU OPERASAUN


• Esplika prosedimentu no objetivu ne’ebe atu halo ba inan no nia
membru familia ne’ebe aakomppanha inan se sira hakarak atu involve
iha foti desizaun. Se inan dezmaia, esplika prosedimentu ba nia
familia.
• Foti informed consent ba prosedura.
• Asegura katak membru hotu hosi ekipa operasaun, anestezia no bebe
foin moris (se indikadu) mobilizadu no nive hosi urjensia kounika tiha
ona.
• Asegura katak indikasaun ba prosedimentu dokumenta tiha ona.
• Asisti inan ho nia familia atu prepara atu prontu emosional no
psikolojikamente ba prosedura (pájina C-9)
Prinsipiu kuidadu operasaun

• Reve inan nia istoria mediku:


- Cek ba posibilidade alerjia.
- Asegura katak inan simu ona rejimentu vasina tetanus
kompletu, no fo dosis hosi vasina tetanus, se presija.
• Reve risku potensial ruma hosi anestezia (difikuldade airway ),
antesipa difikuldade ho prosedimentu, antesipa durasaun hosi prosedura
no lakon ran, no prekupasaun espesifiku ruma.
• Haruka sampel ran atu cek hemoglobin (ou haematocrit), tipu no
rastreiu, no order ran ba posibilidade transfuzaun. Labele atrazu
se presija transfuzaun.
• Fo premedikasaun apropriadu ba anestezia ne’ebe atu uza
(pájina C-56).
• Fo antacida (sodium citrate 0.3% 30 mL ou magnesium trisilicate
300 mg) atu redus stomach moras iha kazu aspirasaun.
• Asegura antibiótiku profilaksis intravenous order tiha onan no fo
mazumenus minutu 15-60 molok halo operasaun.

Ba sezariana, antibiótiku profilaksis tenke fo antes halo insisi ba


kulit, duke intra-operasaun depoisde ko’a korda umbilikus.

• Fase area haleu fatin ne’ebe atu insisi ho sabaun no be, se presija.
• Lalika koir inan nia fuk iha pelvis tanba ida ne’e bele aumenta
rsiku infesaun iha kanek. Do not shave the woman’s pubic hair
as this increases the risk of wound infesaun. Fuk bele kesi, se
presija.
• Monitoriza no hakerek sinal vital (presaun arterial, pulsa, respirasaun,
temperatura, saturasaun oxygen, no fetal nia fuan tuku, se aplikabel).
• Konfirma katak indikasaun ba prosedura sei validu antes komesa
prosedura, tanba ida ne’e bele iha mudansa, interpretasaun ne’ebe
presija hosi prosedura antikuadu/la uza (ij. Sezariana emerjénsia ba
distress fetal karik tenke abandona tanba bebe mate tiha ona molok
prosedimentu komesa).
Prinsipiu kuidadu operasaun C-67

• Tau kateter ba mamik se presija atu monitor output urina.


• Asegura katak informasaun relevante hotu pasa on aba membru
seluk hosi ekipa (doutor/parteira, enfremeiru, anestezistat, asistent no
sira seluk).

PRINSIPIU KUIDADU INTRA-OPERASAUN


POZISAUN
Hatoba inan ho pozisaun ne’ebe apropriadu ba prosedura atu permiti:
• expose maximu ba fatin operasaun;
• asesu ba anestezista;
• asesu ba enfremeiru atu hasai sinal vital no monitoriza ai moruk no infuzaun
IV;
• inan nia seguransa, prevene kanek no mantein sirkulasaun;
no
• mantein inan nia dignidade no modestia/simplisidade.
Nota: Se inan sedauk fo partu, inklina meja operasaun ba karuk ou tau
sumasu ou lulun hena iha kotuk okos kraik parte kuana atu hamenus
sindroma supine ipotensaun/hipotensi.

FASE LIMAN BA OPERASAUN


• hasai asesoris hotu.
• foti liman iha nivel liman sikun nia okos, habokon liman ho didiak
no kose sabaun ba (preferable iodofor hanesan betadine).
• Komesa hosi liman fuan tutun no lather no fase, uza mosaun
sirkular/gerakan melingkar:
- Fase liman fuan let hotu.
- Muda hosi liman fuan tutun ba liman sikun ida no repete ba
liman seuk.
- Fase minutu tolu to’o lima.
• Kose kada liman separadu, liman fuan tutun uluk, husik liman iha
liman sikun nia okos.
Prinsipiu kuidadu operasaun

• Hamaran liman ho toalha maran, komesa hosi liman tutun to’o


liman sikun, ou husik maran iha anin.
• Asegura katak fase tiha liman lebele halo kontaktu ho objetu ruma (ij.
ekipmentu, gaun protetivu) ne’ebe la estéril. Se liman kaer kona
superfise ne’ebe kontaminadu, repete fali fase liman.

PREPARA BA FATIN INSISI


• Prepara kulit ho antiséptiku (ij. iodofor):
- Aplika solusaun antiséptiku dala tolu ba fatin insisi uza ring
forsep estéril ho kabas ou gaze hoban. Se hamos uza liman
ne’ebe luvas iha tiha ona, labele kontamina liman ho kulit
ne’ebe sedauk hamos.
- Komesa hosi fatin ne’ebe atu halo insisi no halo hosi klaran ba
liur ho mosaun sirkular/gerakan memutar dok hosi fatin insisi.
- Too iha ninin hosi fatin estéril, soe tiha kabas ou gaze ne’e.
• Nunka fila fali ba klaran ba area ne’ebe preparadu ka hamos tiha ona ho
gaze hanesan. Mantein liman no liman sikun a’as, no mantein gaun
operasaun dok hosi area operasaun.
• Taka duk ba inan imediatamente depoisde hamos hotu ona area
atu evita kontaminasaun:
- Se duk ne’e iha kuak, tau nia kuak direitamente ba fatin
ne’ebe atu halo insisi.
- Loke duk hosi fatin insisi atu evita kontaminsaun.
MONITORIZASAUN
Monitoriza inan nia kondisaun regularmente durante operasaun:
• Monitoriza sinal vital (tensaun arterial, pulsa, no respirasaun), nivel
konsiensia no lakon ran.
• Hakerek rezultadu kona ba monitoring iha pájina atu hatene lalais se
inan nia kondisaun deterioradu.
• Mantein hidrasaun ne’ebe adekuadu durante operasaun.
Prinsipiu kuidadu operasaun C-69

MANEJA MORAS
Mantein jestaun ba moras ne’ebe adekuadu durante prosedimentu.
(pájina C-55). Inan nia konfortu durante prosedura atu bok-an no kauza
injury ba sira nia-an rasik. Jestaun ba moras bele inklui:
• suporta emosional no enkorajamentu;
• anestezia lokal;
• anestezia rejional (ij. spinal)
• anestezia jeral.

ANTIBIÓTIKU
• Fo antibiótiku profilaksis antes komesa prosedura (pájina C-50)

HALO INSISI
• Bainhira hili tipu insisi, konsidera ho kuidadu inan nia istoria
operasaun iha pasadu, indikasaun ba operasaun, no potensia ba
difikuldade tékniku no komplikasaun. Ijemplu, ba kazu obstrusaun
partu ho Bandl’s ring formation, insisi iha sub-umbilical midline
preferidu liu duke insisi Pfannenstiel.
• Halo insisi naton deit ba nesesidade prosedimentu nian.
• Halo insisi ho kuidadu ne’ebe bo’ot no kontinua fiada/layer ida dala ida.

MANEJA TISSUE (JARINGAN)


• Maneja tissue ho didiak.
• Bainhira uza klemp, klemp sei taka bainhira rona lian‖klik‖, se
psoibel. Ida ne’e sei minimiza diskonfortu no redus montante hosi
tissue ne’ebe mate ne’ebe sei iha kotuk bainhira prosedimentu ne’e
remata, nune’e hamenus risku ba infesaun.

HEMOSTASIS
Hemostasis maka prosesu ida iha ne’ebe ran mantein iha status likidu no
limitadu ba sistema vaskular.
C-70 Prinsipiu kuidadu operasaun

• Asegura hemostasis durante prosedura atu ajuda mantein


visualizasaun adekuadu no optimiza rezultadu.
• Inan ho komplikasaun obstétrika dalabarak iha anemia. Tanba ne’e,
mantein atu labele lakon ran barak.

INSTRUMENTUU NO KRO’AT
• Komesa no remata prosedimentu hodi konta instrumentu sira, kro’at
no gaze sira:
- Konta kada ves ke kavita ida hosi isin taka (ij.taka uterus);
- Hakerek iha inan nia rejistu katak buat sira konta ne’e los.
• Uza instrumentuu, liuliu kro’at, ho kuidadu atu redus risku hosi
injury/kanek (pájina C-32). Uza ―zona seguru‖ bainhira maneja
no pasa instrumentu no kro’at:
- Uza panela hanesan kidney basin (manko bengkok) atu lori no
pasa sasan kro’at, no pasa daun atu suku ba needle holder.
- Alternativamente, pasa instrumentuu ho kain/pegangan , duke ida
rohan kro’at ne’e, hatudu ba ema ne’ebe atu simu.

DRENAZEM
• Sempre husik hela drenajem ida iha abdomen se:
- ran sai nafatin depoisde histerektomi;
- suspeitu ba problema koagulasaun/pembekuan;
- suspeitu iha ou agora iha infesaun; ou
- suspeitu ba injury iha mamik ou ureter identifikadu ou suku tiha
ona.
• Drenajem ho sistema taka bele uza, ou drenajem boracha ondulada
ida bele tau liu hosi didin abdomen ou bolsa Douglas/pouch
Douglas.
• Hasai drenajem kuandu infesaun laiha ona ou bainhira laiha pus ou
ran kahur ho mucus ne’ebe sai hosi drenajem iha oras 48.
Prinsipiu kuidadu operasaun C-71
SUTURA (SUKU)

• Hili tipu no medida sutura ne’ebe apropriadu ba tissue


(Tabela C-7). Medida hakerek iha numeru hosi‖0‖:
- Sutura ki’ik oan nia numeru mak bot liu ―0‖ (ij. 000 [3-0] ki’ik liu
sutura 00 [2-0] ; sutura ho marka ―1‖ diameter bot liusutura ―0‖.
- Sutura ne’ebe ki’ik oan liu sei kotu lalai deit; sutura ne’ebe
nia diameter bo’ot liu sei turuk liu hosi tissue.
• Refere ba sesaun ne’ebe deskrebe prosedimentu
espesifiku ba medida no tipu sutura ne’ebe rekomenda.

TABELA C-7. Rekomendasaun tipu sutura


Tipu sutura Tissue Numeru
Rekomendadu hosi Knots
Plain catgut Tuba falopi 3a
Chromic catgut Muskulu 3a
Polyglycolic Muskulu, fascia, kulit 4
Nylon/nilon Kulit 6
Silk Kulit, Intestinu 3a
aida ne’e maka sutura natural. Labele uza ida ne’ebe la’os 3 knots tanba sei apaga sutura
no hafraku knot.

DRESSING (HAMOS)
Hanesan konkluzaun hosi operasaun, taka kanek operasaun ho
dressing ne’ebe estéril (pájina C-73).

PRINSIPIU KUIDADU POS-OPERASAUN


KUIDADU INISIU
• Hatoba inan ho pozisaun rekupera nian:
- Halo inan nia pozisaun ba sorin ho nia ulun extende uituan atu
asegura airway nakloke.
- Tau nia liman leten iha nia oin atu nune’e fasil atu sukat
presaun.
C-72 Prinsipiu kuidadu operasaun

- Atura ain rua nune’e iha pozisaun fleksi, ho ain leten fleksi liu ain
kraik atu mantein balansu.
• Avalia inan nia kondisaun imediatamente depoisde prosedura:
- Cek sinal vital (presaun arterial, pulsa, respiratóriu,
temperatura) no saturasaun oxygen kada minutu 15 durante oras
primeiru, hafoin kada minutu 30 iha oras ida.
- Avalia obstrusaun iha airway, hipoksia, sangramentu (internal no
external), ipertensaun no/ou ipotensaun, moras pos-operasaun,
hipotermia/be doko, muta no aspirasaun, no residual narkosis.
- Avalia inan ia nivel konsiensia kada minutu 15 to’o nia alerta.
Nota: Asegura katak inan iha supervizaun konstante to’o nia konsiente.
• Asegura katak nia airway mos, no ventilasaun adekuadu.
• Transfusi se nesesariu (pájina C-37).
• Se sinal vital la stabil ou se haematocrit kontinua tun mesmu ke
transfuse tiha ona, fila fali lalais ba sala operasaun tanba karik nia
kauza mak ran fakar.

FUNSAUN GASTROINTESTINAL
Funsaun gastroinstetinal fila lalais fali iha pasiente obstétrika. Ba maioria
prosedura inkomplikadu sira, funsaun intestinu tenke normal fali iha oras
12 depoisde operasaun.
• Se prosedura operasaun la komplikadu, fo aihan likidu ba inan
no kontinua ba fo aihan normal se nia toera.
• Se iha sinal infesaun, ou se sezariana tanba obstrusaun partu ou
rotura uterina, hein to’o rona som hosi intestine/bising usus antes
fo aihan likidu.
• Se inan simu infuzaun IV, kontinua to’o nia han aihan likidu ho
diak.
• Se imi antesipa katak inan sei simu infuzaun IV ba oras 48 ou liu,
infus solusaun elektrolit (ij. potassium chloride 1.5 g iha 1 L infuzaun
IV).
• Se inan simu infuzaun IV ba oras 48, monitoriza elektrolit kada
oras 48. Prolonga infuzaun IV bele muda balansu elektrolit.
- Iha ne’ebe deit inan simu infuzaun IV, monitor nia intake no
output besik liu.
• Asegura katak inan han aihan regular molok alta hosi ospital.
Prinsipiu kuidadu operasaun C-73
DRESSING NO KUIDADU KANEK
Dressing maka bareira protejidu ida kontra infesaun, enkuantu prosesu
atu diak konhesidu hanesan ―re-epithelializasaun‖ akontese. Mantein
dressing ba kanek ba loron primeiru depoisde operasaun atu proteje
kontra infesaun, enkuantu re-epithelialization akontese. Tanba ne’e la
presija dressing.
• Se ran ou likidu ruma sai hosi dressing iha inisiu, labele troka
dressing:
- Reinforsa dressing.
- Monitor montante ran/likidu ne’ebe lakon no marka ran
matek iha dressing ho lapijeira ida.
- Se ran aumenta ou ran matek taka metade ou liu hosi
dressing, hasai dressing no halo inspesaun ba kanek. Troka ho
dressing estéril foun..
• Se dressing mamar/la metin, hametin fila fali ho ligadura duke
hasai fali dressing. Ida ne’e tulun mantein estérilitas hosi
dressing no redus risku infesaun hosi infesaun ba kanek.
• Troka dressing uza tékniku estéril.
• Kanek tenke mos no maran, sem evidensia ba infesaun no seroma,
molok inan alta hosi ospital.

ANALJÉTIKU
Kontrola moras adekuadu pos-operasaun importante (pájina C-55). Inan
ne’ebe moras grave sei la rekupera ho diak.
Nota: evita over-sedasi tanba nia sei limiti mobilidade, ne’ebe importante
tebes durante periudu pos-operasaun.
C-74 Prinsipiu kuidadu operasaun

KUIDADU BA BLADDER (MAMIK)


Keteter ba urina karik presija ba prosedimentu ruma. Hasai sedu kateter
redus risku ba infesaun no enkoraja inan atu la’o.
• Se urina mos, hasai kateter oras 8 depoisde operasaun ou depoisde
kala primeiru pos-operasaun.
• Se urina la mos, husik hela kateter iha fatin to’o urina mos.
• Hein oras 48 depoisde operasaun antes hasai kateter, se iha:
- rotura uterina
- trabalhu de partu prolongadu ou obstrusaun
- edema massive iha perineum
- sepsis puerperal peritonitis pelvis.
Nota: asegura katak urina mos antes hasai kateter.
• Se injury iha mamik (tantu hosi rotura uterina ou durante
sezariana ou laparatomi):
- Husik kateter iha fatin to’o minimu loron 7 no to’o urina mos.
- Se inan la hetan antibiótiku agora ne’e, fo nitrofurantoin
100 mg per oral loron ida dala ida to’o hasai kateter, ba
profilaksis kontra cystitis.
- Se se iha suspeitu ba injury iha mamik (ij. Inan iha trabalhu de
partu prolongadu ou obstrusaun), konsidera atu husik kateter to’o
loron hitu..

ANTIBIÓTIKU
• Se iha sinal infesaun ou inan agora hetan isin manas, kontinua
antibiótiku to’o inan livre hosi isin manas to’o oras 48 (pájina C-49).

HASAI SUTURA
Suporta bot liu ba insisi abdomen mai hosi taka linha/fiada fasial. Hasai
kabas ou sutura hosi kuit loron 5 depoisde operasaun.
Prinsipiu kuidadu operasaun C-75
ISIN MANAS
• Isin manas (temperatura 38°C ou liu) ne’ebe akontese pos-
operasaun tenke avalia (pájina S-127).
• Asegura katak inan livre hosi isin manas ba minimu
oras 24 antes alta hosi ospital.

AMBULASAUN
Ambulasaun aumenta sirkulasaun, enkoraja atu dada I’is naruk no
estimula fila fali ba funsaun gastroinstetinal normal. Enkoraja ezersisiu
ba ain no kelen no mobiliza kedas, baibain iha oras 24 nia laran.
Enkoraja inan atu bok-an kedas ho apropriadu depoisde partu, halo
ezersisiu Kaman no fo tempu atu deskansa durante peirudu pos-natal.

CEKLIST BA OPERASAUN SEGURU


Organizasaun Mundial de Saúde (OMS) foti ona inisiatvu global no
rejional atu resolve operasaun seguru, inklui dezenvolve Ceklist Operasaun
Seguru hosi OMS (OMS, 2009). Nasaun sira enkoraja atu adapta ceklist ba
sira nia prátika no sirkunstansia uza ceklist ne’ebe akompanha ho manual
implementasaun.
C-76 Prinsipiu kuidadu operasaun
TRABALHU DE PARTU NO POS-PARTU NORMAL C-77
Kada inan iha direitu atu hetan standard ne’ebe a’as ba nia saúde, direitu
atu dignifika, respeitu kuidadu saúde durante isin rua no pos-partu, no
direitu atu livre hosi violensia no diskriminasaun. Abuzu, neglijensia ou
disrespeitu durante pos-partu hanesan violasaun hosi inan nia direitu
fundamental, no deskrebe iha prinsipiu no standard direitu umanu ne’ebe
adopta internasionalmente.

DIAGNOSA NO KONFIRMASAUN HOSI TRABALHU DE PARTU


• Suspeitu ou antesipa trabalhu de partu se inan iha:
- Moras abdomen intermiten depoisde isin rua semana 22;
- Moras abdomen/kontraksaun dalabarak asosiadu ho sekresaun
mukus ho ran (show); no/ou
- Sekresaun hanesan be hosi vajina ou be sai derepenti deit.
• Konfirma onset hosi trabalhu de partu se iha:
- cervical effacement—the progressive shortening and thinning of
the cervix during labour; and
- dilatasaun cervical—diameter loke hosi cervical aumenta,
sukat iha sentimetru (Figura. C-4, pájina C-81).

DIAGNOSA HOSI ETAPA NO FAZE HOSI TRABALHU DE PARTU


• Diagnosa etapa hosi trabalhu de partu bazeia ba
dilatasaun cervikal (Tabela C-8, pájina C-78).
• Diagnosa hosi faze trabalhu de partu (Tabela C-8, pájinaC-78) bazeia
ba:
- dilatasaun cervical durante faze primeiru trabalhu de partu; no
- inan iha urjente atu pusha durante faze segundu hosi trabalhu de
partu.

Diagnose trabalhu de partu ne’ebe lalos bele rezulta intervensaun


no ansiedade ne’ebe la presija.
C-78 Partu normal no pos-partu

TABELA C-8. Diagnosa hosi etapa no faze hosi trabalhu de partu


bazeia ba dilatasaun cervikal
Sintoma no sinal Etapa Faze

Trabalhu de
• laiha dilatasaun sérviku
partu falsu/
la’os
trabalhu de
partu
• Dilatasaun sérviku kuran hosi 4 cm Primeiru Latent
• Dilatasaun sérviku 4 cm to’o 10 cm
• Tipikamente dilatasaun 1 cm kada oras
Primeiru Ativu
ou liu
• Fetu komesa tun
• Dilatasaun sérviku kompletu (10 cm) Inisiu
• Fetal kontinua tun Segundu
(non-expulsivu)
• sedauk presija atu haka’as
• Dilatasaun sérviku kompletu (10 cm)
• Parte prezente hosi fetal to’o pelvis
Segundu Tardia (exulsivu)
• Inan bele haka’as ona
Etapa tolu hosi trabalhu de partu komesa ho bebe moris no ikus mai ho espulsaun hosi
plasenta.

AVALIASAUN INISIU HOSI INAN TRABALHU DE PARTU


AVALIASAUN LALAIS
• Husu ba inan se nia iha tiha ona sinal perigu ruma. (sangramaentu
vajinal, efusaun hosi likidu ou problema ruma hanesan isin
manas, susar dada I’is, mear, ain moras, nst) ou iha prekupasaun
ruma.
• Halo avaliasaun inisiu lalais (pájina C-1) hosi inan (airway, dada
I’is, sirkulasaun, sangramentu vajinal, nivel, konsiensia, konvulsaun,
temperatura liu hosi 38°C, kabun moras).
• Avalia kondisaun fetal:
- Rona fetu nia fuan tuku imediatamente depoisde kontraksaun.
- Konta fetu nia fuan tuku iha minutu tomak ida.
- Se iha fetu nia fuan tuku la normal (kuran hosi 100 ou liu hosi
180 fuan tuku pur minutu), suspeitu ba distress fetal (pájina S-
109).
Partu normal no pos-partu C-79

• Responde imediata ba abnormalidade ruma iha sinal vital ou


problema seluk identifikadu durante avaliasaun inisiu lalais.

ISTORIA
• Husu inan kona ba nia istoria trabalhu de partu: aproximadu oras
kontraksaun komesa no rotura membrana.
• Husu inan kona ba ou cek nia dokumentasaun ba:
- istoria obstétrika, medical no operasaun iha pasadu, liuliu
operasaun ba abdomen ou pelvik iha pasadu ou sezariana iha
pasadu;
- problema durante isin rua ida agora ne’e (ij. Presaun arterial alta,
pre-eklâmpsia, anaemia, malaria, infesaun transmisaun hosi
relasaun seksual) no jestaun;
- haemoglobin;
- status vasinasaun tetanus; no
- sifiilis, HIV no status tuberculosis.
• Cek inan nia dokumentasaun. Se nia laiha livru rejistu ruma:
- Husu bainhira mak nia espera atu partu.
- Determina idade isin rua.Se preterm (molok
semana 37 hosi isin rua kompleta), maneja trabalhu de partu pretem
(pájina S-144).

PALPASI ABDOMEN
• Cek inan nia abdomen ba:
- fitar/scar hosi sezariana;
- krista/ridge horizontal ida tesik abdomen parte kraik (se
iha, husu inan atu hamamuk nia mamik ou observa fali
nia).
• Avalia kontrasaun uterina:
- Observa inan nia resposta ba kontraksaun:
– Nia maneja ho diak ou nia distress?
– Nia haka’as ou halerik? Se nune’e, maneja etapa segundu
hosi trabalhu de partu (pájina C-97).
C-80 Partu normal no pos-partu

- Avalia numeru kontraksaun iha minutu no nia durasaun iha


segundu/detik.
• Avalia fetu nia pozisaun—longitudinal ou transversal—no fetu nia
aprezentasaun.
- Pozisaun fetu se la’os longitudinal no aprezentasaun iha trabalhu
de partu la’os cefalik konsidera hanesan mal-pozisaun ou mal-
aprezentasaun (pájina S-83).
• Avalia fetu tun/descida em termus de quintu hosi ulun ne’ebe
palpasi iha simfisis pubis nia leten (Fig. C-3 A–D):
- Ulun ne’ebe sei palpasi iha simfisis pubis nia leten maka 5/5
(Fig. C-3 A–B).
- Ulun ne’ebe sei palpasi iha simfisis pubis nia okos maka 0/5.

FIGURA C-3. Palpasi abdomen ba deklinasaun hosi fetal nia ulun

EZAMINASAUN VAJINAL (pájina C-90)


• Avalia dilatasaun sérviku no nia obliterasaun/effacement:
Partu normal no pos-partu C-81
FIGURA C-4. Obliterasaun/effacement no dilatasaun sérviku

• Hare status hosi membrana. Se rotura membrana, hare kor no


dreinajem hosi líkidu amniótiku:
- Prezensa hosi mekoniu ne’ebe mahar indika nesesidade atu
atu monitoriza ho besk no posibilidade intervensaun ba
jestaun distres fetal (pájina S-109).

Fo antibiótiku rutina la rekomenda iha meconium- stained líkidu


amniótiku se laiha indikasaun sira seluk. Ema ne’ebe peritu iha
resusitasaun bebé foin moris tenke atende bebe foin moris se iha likidu
mekoniu, tanba aspirasaun mekoniu klinikamente signifikante liu nu
kazu mekoniu ne’e mahar.

- prezensa hosi sekresaun be ne’ebe dois indikadu nesesidade atu


maneja hanesan amnionitis (pájina S-163).

Tenke fo antibiótiku bainhira karakteristika hosi likidu suspeitu iha


infesaun (pájina S-182).

- Se laiha drenazem depoisde rotura membrana hanesan


indikasaun redus volume hosi likidu amniotiku, ne’ebe asosiadu
ho distress fetal.
• Se nesesariu, ezaminasaun vajina bele uza atu avalia descida hosi
ulun ho maneira liga nivel hosi fetu nia parte prezente ba spina
isiadika hosi inan nia pelvis (Fig. C-5, pájina C-82).
C-82 Partu normal no pos-partu

FIGURA C-5. Avalia fétu tun/descida liu hosi ezaminasaun


vajinal; estasaun 0 iha nivel hosi spina isiadika (Sp)

Nota: Kuandu iha grau hosi caput ou molding, avaliasaun hosi


palpasaun abdomen uza quinto/fifth hosi palpasaun ulun diak liu duke
avaliasaun hosi vajina.
• Determina parte prezente durante ezaminasaun:
- Parte prezente maioria maka vertex hosi fétu nia ulun. Se vertex
mak la’os parte prezente, maneja hanesan mal-
aprezentasaun(Tabela S-16, pájina S-88).
- Se vertex mak parte prezente, uza landmark hosi fétu nia ulun
atu determina pozisaun fétu nia ulun em relasaun ho inan nia
pelvis (Fig. C-6).
Partu normal no pos-partu C-83

FIGURA C-6. Landmark hosi fétu nia ulun

• Determina pozisaun fétu nia ulun durante ezaminsaun vajinal:


- Normalmente fétu nia ulun okupa/tama iha inan nia pelvis ho
pozisaun occiput transverse, ho fetal occiput transverse iha
inan nia pelvis (Fig. C-7).

FIGURA C-7. Pozisaun occiput transverse


C-84 Partu normal no pos-partu

FIGURA C-8. Pozisaun occiput anterior

- Ho descida/tun, fétu nia ulun halo rotasaun nune’e fétu nia


occiput iha anterior iha inan nia pelvis (pozisaun occiput
anterior;Fig. C-8). Failha hosi pozisaun occiput transverse
atu halo rotasaun tenke manjea hanesan pozisaun occiput
posterior position (pájina S-91).
- Fitura/feature adisional hosi aprezentasaun normal maka well-
flexed vertex (Fig. C-9, pájina C-85), ho occiput lower iha
vajina kompara ho sinciput.
Partu normal no pos-partu C-85

FIGURA C-9. Well-flexed vertex

NOTA: Se iha pozisaun sira ou aprezentasaun iha trabalhu de partu mak


la’os occiput anterior ho well-flexed vertex, maneja hanesan
malpozisaun ou mal-aprezentasaun (pájina S-85).

KUIDADU DURANTE TRABALHU DE PARTU NO POS-PARTU


• Reve rezultadu hosi inan nia istoria, ezame fiziku no avalisaun, halo
planu atu fo kuidadu ba inan bazeia ba nia nesesidade, etapa o faze
hosi trabalhu de partu. Komunika ho inan no nia akompanhante kona
ba planu:
- Fo antibiotiotiku intrapartum (ampicillin ou penicillin G) ba inan
hotu ne’ebe iha dokumentasaun kona ba Group B streptococcus
colonization, ezetu ba sira ne’ebe iha kontraindikasaun.
- Fo konselin no teste ba HIV no sifilis se ida ne’e la halo
durante trimester terseiru hosi isin rua.
- Hanesan presija, fo tratamentu profilaksis no jestau ne’ebe
lao hela hosi problema obstetra, mediku bazeia ba
protokolu sira.
- Planu atu avalia progresu sira hosi inan no fétu nia kondisaun
no trabalhu de partu bazeia ba faze no etapa, no identifika
problema sira (pájina C-88–89).
- Fo suporta ba kuidadu (pájina C-86).
C-86 Partu normal no pos-partu

- Se inan iha faze primeiru trabalhu de partu no bele ba konselin


edukasaun, fo informasaun Relasiona ho fo hahan ba bebe no
planeamnetu familia pos-partu.

KUIDADU SUPORTIVU
• Asegura katak inan iha akompanhanete ida tuir nia hili, iha ne’ebe
possibel, ho fornesedor ne’ebe hanesan durnate trabalhu de partu
no partu:
- Enkoraja inan atu iha suporta ho nia hakarak rasik durante
trabalhu de partu no partu. Akompanhante ne’ebe suportivu bele
halo inan kontra nia tauk no moras, nune’e mos redus nia sente
mesak no distress, bele mos promove psikolojia pozitivu ba
rezultadu partu.
- Iha ne’ebe posibel, enkoraja akompahante atu foti knar ativu
bainhira fo kuidadu.
- Enkoraja akompanhante atu fo suporta ba inan durante trabalhu
de partu no partu (ij. Kumu nia kotuk laran, hamos nia ren tos
ho hena bokon, ajuda nia muda).
- Fo kadeira ida ba akompanhante atu tur besik inan.
- Durante etapa segundu, tau akompanhante hosi kama ulun atu nia
fokus fo kuidadu ba ina nia nesesidade emosional.
• Asegura komunikasaun diak no suporta hosi staff:
- Esplika prosedimentu hotu, husu lisensa no diskuti rezultadu ho
inan.
- Fo suporta, enkoraja ambiente ne’ebe diak ba partu ne’ebe
respeitu inan nia hakarak.
- Asegura inan nia privasidade no konfidensialidade.
• Mantén mos hosi inan no nia ambiente:
- Enkoraja inan atu hamos nia-an ou haris iha inisiu hosi
trabalhu de partu.
- Fase area vulva ho períneu molok halo ezaminasaun.
- Fase imi nia liman ho sabaun antes no depoisde ezaminasaun.
Partu normal no pos-partu C-87

- Asegura mos hosi fatin trabalhu de partu no partu.


- Hamos buat ben sira ne’ebe nakfakar imediata.
• Asegura mobilidade:
- Enkoraja inan atu bok-an ho livre, liuliu iha pozisaun upright.
- Suporta inan nia hakarak hosi pozisaun durante trabalhu de
partu no partu (Fig. C-10).

FIGURA C-10. Pozisaun balu ne’ebe inan bele adopta durante


trabalhu de partu

• Enkoraja inan atu hamamuk nia mamik regularmente. Nota: labele


tau kateter rutina ba inan trabalhu de partu.
• Enkoraja inan atu han no hemu tuir nia hakarak. Se inan krekas
maran/wasting ou kole durante trabalhu de partu, asegura katak
nia han. Líkidu nutrisius importante, mesmu iha fim hosi trabalhu de
partu.
• Hanorin inan tékniku dada I’is. Enkoraja inan atu hasai I’is neneik la
hanesan baibain no rileks kada espirasaun.
• Tulun inan ne’ebe ansioza durante trabalhu de partu, tauk ou moras:
- Gava nia, enkoraja no fo garante ba nia.
- Fo informasaun kona ba prosesu no progresu hosi trabalhu de partu.
- Rona inan no sensitivu ba nia sentimentu.
- Enkoraja nia akompanhante atu fo ssuporta ne’ebe hanesan.
• Se inan distress tanba moras:
- Suspeitu atu muda nia pozisaun (Fig. C-10).
C-88 Partu normal no pos-partu

- Enkoraja inan atu bok-an.


- Enkoraja nia akompanhante atu kumu nia kotuk no kaer nia liman,
hamos nia oin entre kontrasaun no tau hena malirin ida iha nia
kotuk hosi nia kakorok.
- Enkoraja inan atu uza tékniku dada I’is.
- Enkoraja inan atu haris be morna.
- Se presija, fo morphine 0.1 mg/kg body weight IM, inform aba
inan vantajen no disvantajen no foti informed consent.
• Evita prátika sira tuir mai ne’e:
- Labele koi rutina area períneu/pubic antes partu per vajina.
- Labele fase vajina rutinamente ho antiséptiku (e.g. chlorhexidine)
Durante trabalhu de partu ho objeivu atu prevene infesaun,
mesmu ke inan ho Group B streptococcus colonization.
- labele halo enema rutina ba inan durante trabalhu de partu.

AVALIASAUN KONDISAUN INAN


• Monitoriza inan nia kondisaun:
- Durante faze latent hosi etapa primeiru trabalhu de partu: Cek
inan nia vontade no hahalok (distres, ansioza) pelu menus dala
ida kada oras ida; cek presaun arterial, pulsa no temperatura
pelu menus dala ida kada oras 4.
- Durante faze ativu hosi etapa primeiru trabalhu de partu: cek
inan nia vontade no hahalok (distres, ansioza) pelu menus dala
ida kada minutu 30; cek presaun arterial pelu menus kada oras
4, temperatura pelu menus kada oras 4 no pulsa pelu menus dala
ida kada minuru 30.
- Durante etapa segundu: cek inan nia vontade no hahalok
(distres, ansioza) pelu menus dala ida kada minutu lima.
• Evalua inan ba sinal emerjénsia no sinal distress, no responde ho
apropriadu:
- Se inan nia pulsasaun aumenta, parese nia dehidratadu ou
moras ou karik nia hetan isin manas.
Partu normal no pos-partu C-89

- Asegura hidratasaun adekuadu liu hosi hemu ou infus IV.


- Fo analjétiku ne’ebe adekuadu (pájina C-55).
- Se inan nia temperatura liu hosi 38°C, maneja kauza hosi isn
manas (pájina S-113) no monitoriza temperatura pelu menus
kada oras rua.
- Se inan nia presaun arterial aumenta, suspeitu ba
sangramentu ou emorajia ruma.
- Se iha acetone iha inan nia urina, suspeitu ba kuran
nutrisaun ou dehidratasaun no enkoraja nia atu han no
hemu, se lae fo IV dextrose.

AVALIASAUN KONDISAUN FETU


• Konta fetu nia fuan tuku iha minutu ida kompletu durante faze latent,
dala ida kada minutu 30 durante faze ativu no kada minutu lima
durante etapa segundu.
- Se iah abnormalidade fetu nia fuan tuku (kuran hosi 100 ou liu
hosi 180 kada minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-109).

AVALIASAUN BA PROGRESU TRABALHU DE PARTU


• Kuandu diagnosa ona, progresu trabalhu de partu sei avalia liu hosi:
- sukat mudansa iha obliterasun dilatasaun sérviku (Fig.
C-4, pájina C-81) durante faze latent;
- sukat dilatasaun sérviku no fetu tun/descida (Fig. C-4, pájinaC-
81, no Fig. C-5, pájina C-82) durante faze ativu; no
- avalia liu tan fetu tun/descida durante etapa segundu.
• Se suspeitu ba progresu trabalhu de partu insatisfatóriu
ou prolongadu, maneja kazu hosi progresu neneik (pájina S-
73).
Progresu hosi etapa primeiru trabalhu de partu tenke plot ba partograf
kuandu inan tama ona faze ativu trabalhu de partu. Ijemplu hosi partograf
bele hare iha Fig. C-12, pájina C-94. Alternativamente, plot grafíku
simplis dilatasaun sérviku (centimetrus) ba axis vertikal konta tempu (oras)
iha axis horizontal.
C-90 Normal labour and childbirth

KONTRASAUN UTERINA
• Konta kontrasaun iha minutu 10 no durasaun iha seugundu/detik pelu
menus kada oras no kada minutu 30 durante faze ativu.
- Kontrasaun konsidera efisien kuandu rezulta iha
dilatasaun sėrviku.
- Jeralmente, kontrasaun konsidera efisien durante faze ativu se iha
kontrasaun dala tolu ou liu iha minutu 10, ne’ebe dura to’o
segundu 40.
- Uteru tenke rileks entre kontrasaun.

EZAMINASAUN VAJINA
Durante etapa primeiru trabalhu de partu no depoisde rotura membrana,
ezaminasaun vajina tenke halo dala ida kada oras hat, se laiha indikasaun
kliniku ruma ne’ebe presija atu halo frenkuentamente. Plot rezultadu ba
partograf se inan tama ona faze ativu.

Halo beibeik ezaminasaun vajina hasa’e inan nia risku ba infesaun,


liuliu iha prezensa hosi risku infesaun sira seluk (ij. Rotura membrana
prolongadu no/ou partu.) labele halo ezaminasaun vajina
frekuentamente liu hosi kada oras hat, se laiha indikasaun ne’ebe klaru.
Sempre mantein tékniku ijiene bainhira halo ezaminasaun vajina (hare
pájina C-26).

• Inform aba inan ho adekuada kona ba nesesidade halo


ezaminasaun vajina, saida mak atu expekta no informasaun ne’ebe
atu hetan hosi ezame ne’e; resolve inan nia tauk no ansiedade, no
fo oportunidade ba nia atu husu pergunta.
• Inan labele hare hasai ran matek, anaunse ita klarifika tiha ona
sei presija asistensia.
• Htean inan nia informed consent no lisensa antes halo
ezaminasaun.
• Labele obriga inan atu loke kelen. Koalia ba nia ho neneik liu hosi
ezame no hein to’o nia prontu atu komesa.
• Se iah, uza lubrikante bainhira halo ezaminasaun; se laiha alubrikante,
habokon luvas ho be mos.
Normal labour and childbirth C-91
• Asisti inan atu halo pozisaun tuir nia hakarak, no mantein kontaktu
matan atu hamenus sentimentu ladiak ruma.
• Depoisde ezaminasaun, fo informasaun kona ba imi nia rezultadu
oinsá sira afeta imi nia planu ba kuiddadu.
• Ba kada ezaminasaun vajinal, hakerek buat hirak iha kra’ik ne’e:
- status hosi membrana;
- kor hosi likidu amniotik (liquor), se memrana rotura ona;
- dilatasasun sérviku no nia obliterasaun; no
- descida/tun (bele hare mos hosi ezame abdomen).
• Se se laiha dilatasaun sérviku iha ezaminasaun primeiru,
sedauk posibel atu diagnosa trabalhu de partu:
- Se kontrasaun iha nafatin, re-ezamina inan ba mudansa iha
sérviku depoisde oras hat. Iha etapa ida ne’e, se iha obliterasaun
no dilatasaun, inan iha trabalhu de partu; se laiha mudansa,
diagnosa maka trabalhu de partu falsu.
- Se iha etapa segundu trabalhu de partu, halo ezaminasaun vajina
kada oras.

UZA PARTOGRAF
Partograf hosi OMS modifika tiha ona atu sai simplis no fasil atu uza.
Faze latent hasai tiha ona, no plot ba partograf komesa iha faze ativu
kuandu dIlatasaun sérviku tama ona ba 4 cm. partograf simplis ida inklui
iha (Fig. C-12, pájina C-94). Nota katak partograf tenke aumenta bo’ot
antes uza. Hakerek buuat hirak tuir mai iha partograf:

Informasaun kliente: hakerek inan nia naran, gravidez, para, numeru


ospital, data no oras baixa, no oras rotura membrana (se rotura akontese
antes komesa pot iha partograf).
Fetu nia fuan tuku: hakerek kada minutu 30.
Likidu amniótiku : hakerek kor no likidu amniótiku no status hosi
membrana ba kada ezaminasaun vajinal:
• I: membrana intakta
C-92 Normal labour and childbirth

• R: membrana rotura
• C: membrana rotura, likidu mos/klaru
• M: meconium-stained fluid
• B: blood-stained fluid.

Moulding:
1. sutures apposed
2. sutures overlapped but reducible
3. sutures overlapped and not reducible.

Dilatasaun sérviku: avalia kada ezaminasaun vajinal no tau marka xis


(X) iha partograf. Komesa plot ba partograf iha 4 cm.
Linha alerta: linha ida ne’ebe komesa ho 4 cm hosi dilatasaun sérviku
ba pontu ida ne’ebe expekta dilatasaun kompletu ho 1 cm kada oras.
Linha asaun: Paralel no oras hat hosi linha alerta nia sorin kuana.
Avalia descida /tun hosi palpasaun abdomen: Refere ba parte hosi ulun
(fahe ba parte lima) palpasaun iha simfisi; marka hanesan sirkulu (O) ba
kada ezaminasaun abdomen. Iha 0/5, sinciput (S) iha simfisis pubis nia
leten.
Normal labour and childbirth C-93
FIGURA C-11. Avalia descida /tun hosi palpasaun abdomen

Oeas: hakerek oras ne’ebe liu tiha ona desde komesa faze ativu hosi
trabalhu de partu (observa tiha ona ou extrapoladu).
Tempu: hakerek tempu lolo’os.
Kontrasaun: plot kada minutu 30; konta kontrasaun iha minutu 10 no
durasaun iha segundu/detik:
• kuran hosi 20 segundu :
• entre 20 no 40 segundu:
• liu hosi 40 segundu:
Ositosina: hakerek montante ositosina pur volume fluidu IV turuk pur
minutu kada minutu 30 kuandu uza.
Ai moruk ne’ebe fo: hakerek ai moruk adisional ne’ebe fo.
Pulsa: hakerek kada minutu 30 no marka ho pontu/titik (●).
Presaun arterial: hakerek kada oras 4 no marka ho rama/arrow.
Temperatura: hakerek kada oras rua.
Proteina, acetone no volume: hakerek kuandu mi.
C-94 Normal labour and childbirth

FIGURA C-12. Partograf modifikadu hosi OMS


Name Gravida Para Hospital number

Date of admissiOn Time of admissiOn Ruptured membranas hours

200
190
180
170
160
Fetal 150
Mart140
rate 130
120
110
100

T ,: 1. /
v
I I v
/

c, ct'-
""'"
S'/e
CeMXicm) I

[PlctXT :.,. v 1/v


1//
O..cer<

[ 0]:
ofhe.Gd 3

Hoo.s 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Time

Dn. gs giVen
i!.nd IV fluids

160
180

::n11111111111
170

Pulse • 150

70

Temp'c l
60
I I I I I I

-E:IIIIIIIIIIIII
Normal labour and childbirth C-95
Fig. C-13, pájina C-96, partograf simplis ba partu normal:
• Multigravida ida baixa ho trabalhu de partu faze latent iha oras tuku
5:00 ho sirkumstansia sira tuir mai ne’e:
- fetu nia ulun 4/5 palpasaun;
- dilatasuan sérviku 2 cm;
- kontrasaun 3 iha minutu 10, durasaun 20 segundus; no
- inan ho bebe iha kondisaun diak.
Nota: tanba inan iha trabalhu de partu faze latent, informasaun ne’e
sedauk plot ba partograf.
• iha tuku 9:00:
- fetu nia ulun 3/5 palpasaun;
- dilatasaun serviuk 5 cm; no
- kontrasaun dala 4 iha minutu 10, durasaun 35 segundus.
Nota: Inan trabalhu de partu faze ativu no informasaun ne’e plot tiha ona
ba partograf. Dilatasaun sérviku plot ba linha alerta.
• iha tuku 11:00:
- fetu nia ulun 2/5 palpasaun; no
- kontrasaun 4 iha minutu 10, durasaun 45 segundus.
• iha tuku13:00:
- fetu nia ulun 0/5 palpasaun;
- progresu dilatasaun sérviku ho rate liu hosi 1 cm kada oras no
dilatasaun sérviku kompletu; no
- kontrasaun 5 iha minutu 10, durasaun 45 segundus.
• Partu espontaneu per vajinam iha tuku 13:20.
C-96 Normal labour and childbirth

FIGURA C-13. Ijemplu partograf ba partu normal


Name Mrs.5 Gravida 3 Para 2+0 Hospitalnumber 7886

Oate of admissoon 12.5.2000 Tomeof admossion 5:00A.M. Ruptured membranas 1 hours


200
100
180
170
160
F 81 150
he: rt 140
rate 130
120
110
100

10 .- -- ,
/,. ------ v

T
C<M x (em)

[Plot X]
f-+-t-+++ I
f-+-++---1 t..:l)i"lft. ;;
y/
+-1--++ 1
I 1 *1-+-t-++-t-+-1
vvo.."----+-+-+-t-+-+-t-+-+-1
SI D 1B:2o

T
5
/ Li e eincle
Desoent

[10]:
o fh ead 3

Hours 12 3 4 5 e 1 a 9 10 11 12

Time 9 10 11 12 13

ox;
. :· 1 1 IIIIIIIIIIIIII IIIIIIIIII
I II
D11.1g sgiven
i!.lld IV fh.1ids

prct
Urine acetone
{
volume
Normal labour and childbirth C-97

PROGRESU ETAPA PRIMEIRU TRABALHU DE PARTU


• Rezultadu sira tuir mai ne’e suspeitu progresu satisfátoriu iha etapa
primeiru hosi trabalhu de partu:
- kontrasaun regular hosi frekuensia no durasaun ne’ebe
aumenta ho lalais;
- rate hosi dilatasaun sérviku pelu menus 1 cm kada oras durante
faze ativu trabalhu de partu(dilatasaun serviu pas ou hosi sorin
karuk hosi linha alerta); no
- cervix well applied to the presenting part.
• Rezultadu sira tuir mai ne’e suspeitu progresu insatisfátoriu iha
etapa primeiru hosi trabalhu de partu
- inan sei nafatin iha faze latent depoisde oras walu ho
kontrasaun regular;
- OU kontrasaun iregular no infrekuent (kontrasaun rua ou
kuran iha minutu 10 nia laran, durasaun 40 segundus) kuandu
faze ativu komesa;
- OU rate hosi dilatasaun sérviku kuran hosi 1 cm kada oras
durante faze ativu trabalhu de partu (dilatasaun sérviku ba sorin
kuana hosi linha alaerta);
- OU sérviku aplika loloos iha parte;
- OU secondary arrest hosi dilatasaun sérviku no descida hosi parte
prezente hosi frekuensia adekuadu no kontrasaun ne’ebe forte.
Progresu insatisfátoriu iha trabalhu de partu bele lidera ba partu
prolongadu no tenke rekonhese no resolve lalais atu redus risku rotura
uterina no komplikasaun seluk (Tabela S-15, pájina S-74).

PROGRESU ETAPA SEGUNDU TRABALHU DE PARTU


• Resultadu suspeitu hosi progresu satisfátoriu iha etapa segundu
trabalhu de partu maka:
- descida nafatin deit hosi fetu liu hosi kanal partu; no
- onset hosi faze espulsaun (pusha).
• Resultadu suspeitu hosi progresu insatisfátoriu iha etapa segundu
trabalhu de partu maka:
C-98 Normal labour and childbirth

- laiha descida hosi fetu liu hosi kanal partu;


- failha hosi esforsu ba espulsaun atu dezenvolve durante faze
ikus espulsaun.

PARTU NORMAL
Prepara ba partu liu hosi prepara ekipamentu no suplai, se posibel,
husu ajuda.

• Asegura katak fatin partu manas/morna (25°C), no maran.


• Nunka husik inan mesak.
• Asegura katak inan nia mamik mamuk (tau deit kateter ba inan kuandu
mamik nakonu no nia labele anula).
• Ajuda inan nia pozisaun tuir buat ida ne’ebe nia hakarak, se posibel
ho pozisaun a’as atu fasilita partu fisiolojikuno asegura katak nia
konfortu ho pozisaun ne’e.
• Fo suporta emosional no psikolojiku.
• Kuandu dilatasaun sérviku kompletu ona no inan iha faze espulsaun
hosi etapa segundu (inan bele pusha ona), enkoraja inan atu asumi
pozisaun tuir nia hakarak (Fig. C-14, pájina C-99).
Normal labour and childbirth C-99
FIGURA C-14. Pozisaun balu ne’ebe bele adopta durante partu

Metodu jeral hosi kuidadu suportivu durante trabalhu de partu maka


ajuda bot liu ne’ebe inan bele tolera moras trabalhu de partu.

• Suporta inan atu pusha se nia hakarak ho kontrasaun. Labele


obriga nia atu pusha/hak’as, liuliu se fetu mantein hela pelvic
midpoint.
• Kontinua monitoriza inan nia kondisaun (vontade no hahalok),
kondisaun fetu (fetu nia fuan tuku) no progresu trabalhu de partu
(frekuensia, intensidade no durasaun hosi kontrasaun; perineu mihis no
bubu; bele hare descida hosi fetu nia ulun durante kontrasaun).
• Se, depoisde minutu 30 hosi esforsu espulsaun espontaneo, perineu
la komesa atu mihis no istika ho kontrasaun, halo ezaminasaun
vajina atu konfirma dilatasaun sérviku kompletu.
Nota: Episiotomia la rekomenda hanesan prosedura rutina. Laiha evidensia
katak episiotomia rutina bele hamenus estragu hosi perineu, prolapsu vajina
ou inkontinensia urina iha futuru. Nu faktu, episiotomia rutina asosiadu ho
aumenta nakles ou kanek grau tolu no hat no disfunsaun muskulu
subsekuensiamente.

PARTU ULUN (BIRTH OF HEAD)


• Husu ba inan atu dada I’is naruk ou haka’as kuandu iha kontrasaun
tanba bebe nia ulun atu moris.
• Atu kontrola partu hosi bebe nia ulun, tau liman fuan hosi liman ida
atu tahan bebe nia ulun atu mantein fleksaun (kleuk).
C-100 Normal labour and childbirth
• kontinua suporta perineu momentu bebe nia ukun sai.
• kuandu bebe nia ulun moris, husu inan lalika haka’as ou pusha ona.
Nota: Suction/supa rutina bebe nia inus ou ibun Routina intrapartum
labelet halo, mesmu ke bebe moris ho likidu ou meconium.
• Koko iha bebe nia kakorok atu hatene se iha kordaun umbilikal haleu
kakorok/cord around the neck:
- Se iha kordaun umbilikal haleu kakorok la apertadu/,
hasai tiha hosi bebe nia ulun.
- Se iha kordaun umbilikal haleu kakorok apertadu, tau
klem rua no koa tiha antes hasai hosi bebe nia kakorok.

PARTU BEBE KOMPLETU (COMPLETION OF THE BIRTH)


• Husik bebe nia ulun dulas ho espontaneo.
• Depoisde bebe nia ulun dulas, tau liman rua iha bebe nia ulun sorin-
sorin. Dehan ba inan atu pusha neneik ho kontrasaun tuir mai.
• Redus nakles hodi suporta bebe nia kabás iha momentu ne’e. vira ka
dulas bebe nia ulun ba kotuk atu fasilita partu hosi kabás anterior.
Nota: Se difikuldade partu kabas, ou se bebe nia ulun dada kontra
perineu bainhira sai mai, suspeitu dystocia kabas (pájina S-99).
• Hi’it bebe nia ulun anteriormente atu partu nia kabas posterior.
• Suporta restu hosi bebe nia isin ho liman ida bainhira nia sai mai.
• Tau bebe iha inan nia kabun.
• Hamaran bebe ho didiak no hamos nia matan. Hasai hena bokon.
Nota: ba neonates foin moris liu hosi likidu amniotiku meconium-
stained ne’ebe komesa dada I’is mesak, lalika halo suction ba inus,
ibun ou trakea.
• Hakerek oras moris.
• Mantein bebe manas; pozitsaun kulit ba kulit ho inan no taka bebe nia
ulun ho nia isin.
• Avalia bebe nia dada I’is:
Nota: bebe barak komesa tanis no dada I’is espontaneamente iha 30
segundus hosi partu:
• Se bebe tanis ou dada I’is (hirus matan bok-an pelu menus dala 30
pur minutu), husik bebe ho nia inan.
• Se bebe la komesa dada I’is, estimulat bebe hodi kose nia kotuk
larn dala rua ou dala tolu.
Normal labour and childbirth C-
• Se, depoisde hamaran no estimulasaun, bebe sedauk tanis no dada 101
I’is, husu ajuda, klem no tesi kordaun umbilikal no muda bebe ba
fatin tetuk atu komesa resusitasaun, inklui inisia positive-pressure
ventilation iha minutu ida depoisde partu (pájina S-167).

Antesipa nesesidade resusitasaun no iha planu atu hetan asistensia


ba kada bebe, maibe liuliu se inan iha istoria hosi eklâmpsia,
sangramentu, partu prolongaadu ou obstrusaun partu, partu
preterm, ou infesaun.

• Se bebe dada I’is ho normal, klem no koa kordaun umbilikal


minutu ida to’o tolu depoisde bebe moris, enkuantu inisia kuidadu
bebe foin moris simultaneamente.
Nota: bele koa sedu kordaun umbilikal (dentru minutu ida) se bebe foin
moris presija atu muda imediatamente ba resusitasaun.
• Ensure that the baby is kept warm and in skin-to-skin contact on the
mother’s chest. Keep the baby covered with a soft, dry cloth or
blanket, and ensure that the baby’s head is covered to prevent heat
loss.
• Se inan kondisaun la di’ak, husu suporta ba asisten ida nune’e
tantu inan no bebe bele monitoriza no kuidadu ho apropriadu.
• Palpasaun inan nia abdomen atu buka hatene prezensa hosi bebe
adisional, no kontinua ho jestaun ativu ba etapa tolu partu.

TRASAUN KORDAUN KONTROLADU HOSI ETAPA TOLU PARTU


Jestaun ativu ba etapa tolu partu (partu ativu ba plasenta/plasenta sai
mesak) tulun prevene sangramentu pos-partu. Inklui fo ai moruk
uterotoniku iha minutu ida nia larn depoisde bebe moris. Bele mos inklui:
• trasaun kordaun kontroladu; no
• verifikasaun tonu uterina no, se uteru la kontrasaun ho di’akhalo
masajem uteru.

Intervensaun bo’ot liu atu redus sangramentu pos-partu maka fo


uterotonika pos-partu imediata iha minutu ida depois partu. Trasaun
kordaun umbilikal maka opsional no tenke halo deit hosi staf ne’ebe
kompeten.
C-102 Normal labour and childbirth

UTEROTONIKU POS-PARTU IMEDIATA


• Imediatamente depoisde bebe moris, halo palpasaun abdomen atu
buka hatene prezensa hosi bebe adisional.
• Se laiha bebe adisional, fo ositosina 10 unit IM.

Asegura katak laiha bebe adisional antes fo injesaun ai moruk


uterotonika IM ou fo dosis bo’ot hosi misoprostol oralmente.

Nota: Ositosina preferidu tanba efetivu iha minutu rua to’o tolu depoisde
injesaun, iha efeitu sekundariu minimu no bele uza ba inan hotu.
Se ositosina laiha, fo:
– misoprostol oral 600 mcg;
– OU ergometrine (0.2 mg IM) ou methylergometrine;
– OU fixu kombinasaun ositosina no ergometrine (1 mL = 5
IU ositosina + 0.5 mg ergometrine).

Labele fo ergometrine ba inan ho pre-eklâmpsia, eklâmpsia or high


blood pressure because it increases the risk of convulsions and
cerebrovascular accidents.
Normal labour and childbirth C-
103
TRASAUN KORDAUN KONTROLADU

Fisiolojikamente plasenta bele husik sai mesak ou bele sai liu hosi
trasaun kordaun kontroladu hosi staf kompetente. Trasaun kordaun
kontroladu kontraindikasaun atu labele halo iha fatin ne’ebe laiha staf
ne’ebe kompeten.

• Depoisde koa kordaun, klem kordaun besik ba perineu uza sponge


forceps. Kaer klem kordaun no forsep nia rohan ho liman ida.
• Tau liman seluk iha inan nia ruin pubiku no estabiliza uteru hodi
aplika counter-traction durante trasaun kordaun kontroladu. Ida ne’e
tulun prevene inversaun uteru.

Nunka halo trasaun kordaun (dada) sem halo counter-traction


(dudu) iha ruin pélviku nia leten ho liman seluk.

• Mantein presaun kman ba kordaun no hein to’o kontrasaun uterina


maka’as (minutu rua ou tolu).
• Kuandu uteru sai kabuar (globular) ou kordaun sai naruk, dada
ba kraik ho neneik atu hasai plasenta. Lalika hein to’o ran sai barak
antes aplika trasaun ba kordaun. Kontinua aplika counter-traction ba
uteru ho liman seluk.
• Se plasenta la tun/descida (ij. Laiha sinal separasaun plasenta)
durante 30 to’o 40 segundus hosi trasaun kordaun kontroladu, labele
kontinua dada kordaun. Envezde:
- Kaer kordaun ho neneik no hein to’o uteru iha fali kontrasaun ho
diak. Se presija, uza forsep sponge atu klem kordaun besik ba
perineu kuandu nia sai naruk.
- Ho kontrasaun tuir mai, repete, trasaun kordaun kontroladu
ho kontra-trasaun.
• Bainhira plasenta moris, membrana mihis ne’e bele nakles. Kaer
plasenta ho liman rua no dulas dala barak ho diresaun hanesan ho
relojio to’o membrana torsidu/nakdulas.
• Dada neneik atu sai kompletu.
C-104 Normal labour and childbirth

• Se membrana nakles, ezamina ho neneik vajina no sérviku parte


leten enkuantu uza luvas estéril. Uza sponge forceps atu hasai
membrana rohan ruma ne’ebe sedauk sai.
• Ezamina plasenta ho didiak atu asegura laiha ida mak lakon. Se
porsaun hosi superfise materna mak laiha ou se iha membrana
ruma ho veia, suspeitu retensaun fragmentu hosi plasenta (pájina
S-44).
• Se akontese inversaun uterina, repozisaun uteru (pájina P-109).
• Se kordaun la sai, karik presija halo hasai plasenta manual
(pájina P-91).
• Soe plasenta ho loloos, seguru ho maneira ne’ebe kulturalmente
apropriadu.

VERIFIKASAUN TONU UTERINA


• Imediatamente avalia tonu uterina. Se uteru mamar, masajem fundu
liu hosi abdomen to’o uteru iha kontrasaun.

Nota: kontinua masajem ba uteru la rekomenda hanesan intervensaun


atu prevene sangramentu pos-partu iha inan ne’ebe simu profilaksis
uterotoniku.

• Asegura katak uteru la sai relax (mamar) depoisde imi hapara


masajen uteru.
• Hanorin inan oinsá atu avalia nia tonu uterina no masajem mesak
se uteru sai mamar.
• Halo estimasaun ran hra mak lakon.
Normal labour and childbirth C-
105
EZAMINSAUN BA NAKLES
• Ezamina inan ho didiak no suku se iha nakles ruma iha sérviku
(pájina P-95) ou vajina (pájina P-97), ou suku episiotomia (pájina
P-87).

POS-PARTU HO INTRAUTERINA DEVICE


• Se inan medikalmente elejivel, akonselha tiha ona ho apropriadu no
hili tiha ona insersaun intrauterina device (IUD), tantu copper ou
levonorgestrel, kontinua depoisde plasenta sai ho insersaun IUD
imediatu depoisde espulsaun no verifika hosi plasenta ne’ebe
intakta.

KUIDADU BA INAN NO BEBE FOIN MORIS DURANTE ORAS


RUA PRIMEIRU DEPOISDE PARTU
• Mantein inan no nia bebe foin moris iha salaun partu pelu menus oras
ida depoisde plasenta moris/sai.

Se possible labele separa inan hosi bebe. Labele husik sira mesak iha
kualker tempu.

• Halo ezaminasaun ba inan no bebe foin moris antes


transfere ba fatin pos-partu.
• Asegura katak fatin manas (25°C).
• Labele fo alta inan ho nia bebe foin moris hosi fasilidade molok oras
24 depoisde partu.

KUIDADU BA INAN
• Hamos inan ho nia area iha okos. Tau softex ou lulun hena mos ida iha
nia asentu okos atu rekolha ran. Ajuda troka nia hena se presija.
• Monitoriza inan nia kondisaun kada minutu 15 iha oras rua
primeiru no responde imediata se iha rezultadu abnormal ruma:
- Avalia tonu uterina ba identifikasaun sedu atonia uterina.
Masajen uteru se iha atonia. Asegura katak uteru la sai relax
(mamar) depoisde imi hapara masajen.
- Sukat pulsasaun no presaun arterial.
C-106 Normal labour and childbirth

- Sukat no hakerek ran ne’ebe lakon.


Nota: se sangramentu exesivu, investiga nia kauza (atonia uterina,
laserasaun vajina/sérviku, represaun plasenta) no fo tratamentu
apropriadu (hare sangramentu vajinal depoisde partu, pájina S-29).
- Ba sinal emerjénsia, avalia inan uza avaliasaun lalais no
maneja bazeia ba protokolu.
• Enkoraja inan atu hamamuk nia mamik no asegura katak nia soe be
ki’ik/mi.
• Enkoraja inan atu han, hemu no deskansa.
• Konselhu inan kona ba kuidadu pos-partu, nutrisaun no ijiene
• Husu ba inan nia akompanhate atu hare nia no husu ajuda se iha ran ou
moras aumenta, ou se inan sente oin halai ou iha ulun moras maka’as,
hare la mos ou distress epigastrik.
• Cek inan nia dokumentasaun no fo tratamentu ruma ou profilaksis
ne’ebe fo tiha ona.

Labele fo tratamentu antibiótiku rutina se laiha sinal kliniku hosi


infesaun ou kriteiru tratamentu ne’ebe rekomenda tiha ona. Antibiótiku
profilaksis rutina la rekomenda ba:
• inan ne’ebe partu normal la ho komplikasaun
• inan ne’ebe halo operasaun partu hosi vajina
• inan ho episiotomia
• inan ho laserasaun grau ida ho rua.
Antibiótiku profilaksis rekomenda atu fob a:
• suku nakles grau tolu no hat
• rotura membrana pre partu prematur
• sezariana
• hasai plasenta manual ou tau tampau balaun ba uteru

• kOnselhu inan kona ba tempu saudavel no espasu hosi isin rua,


metodu Laktasaun Amenorhea, fila fali ba fertilidade, no resumsaun
kona ba relasaun seksual/
• Konselhu inan kona ba metodu planeamentu familia ne’ebe nia bele
komesa depoisde partu:
- metodu Laktasaun Amenorhea;
Normal labour and childbirth C-
107
- copper or levonorgestrel IUD (to’o oras 48 depoisde partu no
hafoin semana hat ou liu depoisde partu);
- tubal ligation (to’o semana ida depoisde partu no semana 6 ou
liu depoisde partu);
- progestin-only implants;
- progestin-only oral contraceptive pills;
- Kondom;
- vasektomia;
- Depo Provera (fo deit ba inan ne’ebe la fo susu).
KUIDADU BA BEBE FOIN MORIS NE’EBE LA PRESIJA RESUSITASAUN
• Bainhira fo kuidadu ba bebe foin moris, asegura firmi devosaun
ba prevensaun infesaun no kontrola prinsipiu sira (pájina C-113).
• Tau bebe la falun (molik) ba inan nia hirus matan. Taka ho hena
mos no maran ba bebe nia isin no ulun. Kontaktu kulit-ba-kulit
pelu menus oras ida.
- So disturba deit kontaktu kulit-ba-kulit ba kuidadu esensial.
- Prevene hipotermia iha bebe foin moris kuandu bebe la iha
kontaktu kulit-ba-kulit ho inan.
• Bebe foin moris hotu, inklui bebe ho pezu ki’ik ne’ebe bele susu,
tenke tau iha inan nia hirus matan imediata depoisde partu bainhira
klinikamente estabil, inan ho bebe prontu.
• Enkoraja inan atuinisia fo susu iha oras ida nia laran depoisde
partu:
- Enckoraja fo susu exklusivu kuandu bebe prontu ona
(komesa ―rooting‖).
- TAtu enkoraja fo susu sedu, pozisiona bebe besik inan nia
hirus matan, iha ne’ebe bebe bele susu kuandu nia prontu atu
han.
- Labele tau obriga bebe ba hirus matan.
• Monitoriza bebe nia kondisaun kada minutu 15 iha oras rua primeiru
depoisde partu no responde imediatamente se iha rezultadu abnormal
ruma:
- Cek bebe nia dada I’is no kor:
C-108 Normal labour and childbirth

– Se bebe sianotiku/cyanosis (ajuis/sai ajul) ou iha


difikuldade dada I’is (kuran hosi 30 ou liu hosi 60 fuan tuku
pur minutu), fo oxygen hosi inus ou prongs (pájina S-173).
- Estimasaun ba bebe nia temperatura hodi koko bebe nia kulit
(ain our en tos):
– Se bebe malirin, cek temperatura iha kalilin okos;
– Se bebe nia temperatura kuran hosi 36.5°C, hamanas
fila fali bebe (pájina S-178).
- Cek kordaun ba emorajia.
- Se kordaun ran, hametin liu tan kordaun.
- Ba sinal emerjénsia, avalia bebe uza avaliasaun lalais no
responde imediatamente (pájina S-165).
• Hamos mekoniu ou ran hosi bebe nia kulit. Labele hasai vernix.
• Atrazu haris bebe to’o oras 24 depoisde partu (nolabele fo haris kuran
hosi oras 6 depoisde partu).
• Avalia fo susu:
- Husik bebe susu kuandu nia hakarak, no bele susu/supa.
- Se agora iha problema fo susu, observa fo susu, hare
sinal habelit ne’ebe e ladiak.
- Hanorin nina oinsá atu rekonhese no maneja problema komun
ne’ebe bele prevene susesu fo susu.
• Husu ba inan/parenti atu hare bebe no husu ajuda se bebe iha
difikuldade dada I’is, bebe nia temperatura tun ou sa’e liu, ran sai
hosi kordaun, ou se iha konvulsaun.
• Fo kuidadu sira tuir mai ne’e:
- Kose antimicrobial drops (1% silver nitrate solution ou 2.5%
povidone-iodine solution) ou pomade (1% tetracycline) ba bebe
nia matan rua, tuir gia nasional
Normal labour and childbirth C-
109
Nota: Povidone-iodine labele konfuzaun ho tincture of iodine, ne’ebe bele
kauza matan a’at se uza.
• Fo kuidadu ba kordaun. Mantein kordaun umbilikal mos no
maran. Labele tau buat ruma ba kordaun se la rekomenda hosi
autoridade saúde (ijemplu, chlorhexidine).
• Tetu bebe no komesa kuidadu espesial ba bebe foin moris kuran hosi
2500 g (pájina C-112).
• Fo injesaun vitamina K IM (1 mg/0.5 mL ba bebe term;
0.4 mg/kg ba dosis maximu 1 mg ba bebe preterm).
• Cek inan nia rejistu no fo antibiótiku profilaksis ba bebe ne’ebe iha
fator risku ba infesaun (ij. Partu ho rotura membarna pre-partu; rotura
membrana liu hosi oras 18 molok partu; inan iha isin manas liu hosi
38°C antes ou durante partu; likidu amniotiku dois no purulenta; ou
inan nia dokumentasaun iha colonization with Group B streptococcus)
(pájina S- 182).
• Cek inan nia rejistu no fo antibiótiku profilaksis ne’ebe fo tiha ona
se bebe foin moris expose tiha on aba sifilis (pájina S-183),
tuberculoza (pájina S-184) ou HIV (pájina S-185).
• Fo vasina polio oral, hepatitis B, BCG no vasinasaun seluk, depende
ba gia nasional.

CEKLIST BA PARTU SEGURU


Liu hosi miliaun 130 partu akontese kada tinan, iha estimasaun 303 000
rezulta inan mate, miliaun 2.6 stillbirth no seluk tan.
Miliaun 2.7 bebe foin moris mate iha loron 28 primeiru hosi partu.
Atu responde ba numeru mortalidade inan no bebe ne’ebe a’as tebes
akontese durante trabalhu de partu no partu, OMS dezenvolve ona Ceklist
ba Partu Seguru (OMS, 2015) atu suporta partu hosi prátika kuidadu
esensial ba inan ho perinatal. Ceklist ne’e resolve kauza maior hosi
mortalidade materna (sangramentu, infesaun, obstrusaun partu no
problema ipertensaun), stillbirth relasiona ho-intrapartu (inadekuadu
kuidadu intrapartu) no mortalidade neoneatus (birth asphyxia, infesaun no
komplikasaun relasiona ho prematuridade). Ida ne’e dezenvolve bazeia ba
metodolojia rigorozu no teste ba uza iha nasaun 10 iha Asia no Afrika.
C-110 Normal labour and childbirth

Gia Implementasaun Ceklist Partu Seguru hosi OMS (OMS, 2015) ba


fasilidade saúde dezenvolve tiha ona atu ajuda parteira no lider iha kuidadu
saúde lansa ho susesu kontinua uza ceklist partu seguru.
PRINSIPIU KUIDADU BEBE FOIN MORIS C-111
Kuandu bebe moris hosi inan ne’ebe hetan tratamentu ba komplikasaun,
jestaun hosi bebe foin moris bazeia ba:
• Iha ou laiha bebe iha kondisaun ou problema ne’ebe presija tratamentu
rapidu/lalais;
• Iha ou laiha inan nia kondisaun ne’ebe permiti nia atu kuidadu nia
bebe foin moris kompletamente, parsial ou lae; no
• Iha ou lae inan nia komplikasaun karik iha impaktu ba bebe nia
saúde.

BEBE FOIN MORIS HO PROBLEMA EMERJÉNSIA


• Se bebe foin moris iha problema aguda ne’ebe presija tratamentu,
pesoal saúde hotu ne’ebe karik iha kontaktu ho bebe foin moris iha oras
24 nia moris tenke rekonhese no fo pelu menus kuidadu inisiu ba
problema (pájina S-165). Problema ou kondisaun hosi bebe foin moris
presija intervensaun urjente inklui:
- gasping ou la dada I’is;
- susar dada I’is (menus hosi 30 ou liu hosi 60 pur minutu, severe
indrawing of the chest, ou grunting);
- sianosis sentral (ajuis);
- kamutis;
- sekresaun ou ran sai hosi kordaun;
- oin lanu ou la konsiensia;
- bok-an kuandu iha estimulasaun ou laiha movimentu;
- susu ladiak, inabilidade atu susu;
- hipotermia (temperatura axilaris kuran hosi 36.5°C);
- hipertermia (temperatura axilaris bot liu hosi 37.5°C);
- konvulsaun; no
- jaundice severu (mosu iha oin durante loron primeiru hosi moris
ou extende ba liman tanen no ain tanen iha kualker tempu)
C-112 Newborn care principles

BEBE FOIN MORIS PRESIJA KUIDADU ADISIONAL


• Bebe sira tuir mai ne’e presija kuidadu espesial:
- bebe preterm (kuran hosi 37 semana jestasaun kompletu);
- very low birth weight babies (kuran hosi 1500 g);
- low birth weight babies (1500–2500 g); no
- bebe ho defeitu moris (ij. cleft palate, ambiguous genitalia,
spina bifida).
• Se bebe foin moris iha malformasaun ou problema seluk ne’ebe
la presija kuidadu urjente:
- fo kuidadu inisial rutina ba bebe foin moris (pájina C-107).
- Transfere bebe ba kuidadu servisu ne’ebe apropriadu ba
bebe foin moris ho lalais se posibel (pájina C-114).
• Bebe asimtomatiku (sem iha sintoma) ho sirkumstansia sira tuir
mai ne’e klasifikadu hanesan risku hosi infesaun no presija
tratamentu sedu (pájina S-182):
- rotura membrana liu hosi oras 18 depoisde partu;
- inan hetan tratamentu ba antibiótiku ba infesaun;
- inan iha isin manas liu hosi 38ºC;
- inan konfirmadu iha maternal colonization with Group B
streptococcus sem tratamentu ho antibiótiku ne’ebe adekuadu
durante partu;
- inan infetadu ho HIV (pájina S-185) ho/ou sifilis (pájina S-
183) ho/ou hepatitis B;
- inan komesa tratamentu ho tuberkuloza menus hosi fulan rua
molok bebe moris (pájina S-184).

Infansia expose ba infesaun tenke transfere ba servisu ne’ebe


apropriadu ba kuidadu bebe foin moris.

BEBE FOIN MORIS LA HO PROBLEMA


• Se bebe foin moris laiha problema, fo kuidadu rutina
inisial ba bebe foin moris no suporta fo susu exklusivu
(pájina C-107).
Newborn care principles C-113

• Se inan nia kondisaun permiti, mantein kulit-kona-kulit ho inan


ba pelu menus oras ida primeiru.
NOTA: bebe sira ho pezu menus hosi 2000 g klinikamente estabil tenke fo
halo kangaroo mother care inisiu iha seman primeiru hosi moris.
• Se inan nia kondisaun la permiti nia atu mantein kulit-
kona-kulit, ho bebe depoisde partu:
- Falun bebe ho hena mos no maran, taka ho manta no asegura
katak bebe nia ulun mos taka atu prevene lakon manas;
- Observa bebe pelu menus kada minutu 15 ba oras rua primeiru
depoisde partu.
• Se inan nia kondisaun presija separasaun ba tempu naruk hosi
bebe, transfere bebe ba servisu apropriadu ba kuidadu bebe foin
moris (pájina C-114).

PADRAUN PRÁTIKA PREVENSAUN NO KONTROLA INFESAUN


BAINHIRA KUIDADU BEBE FOIN MORIS
• Evita separasaun ne’ebe la presija ba bebe hosi nia inan.
• Observa ho firmi prosedura ba fase liman ou hamos ho alko ba staf
hotu no ba sira nia familia antes no depoisde maneja bebe.
• Fo kuidadu ne’ebe apropriadu ba kordaun.
• Fo kuidadu apropriadu ba matan.
• Promove fo susu exklusivu.
• Uza kangaroo mother care no evita uza inkubador ba bebe preterm. Se
uza tiha ona inkubador, labele uza be (iha ne’ebe Pseudomonas fasil
atu moris/koloniza) iha humidasaun, no asegura katak inkubador
hamos ho didiak ho antiséptiku.
• Observa ho firmi estérilidade ba prosedura hotu.
• Observa prátika injesaun mos.
C-114 Newborn care principles

TRANSFERENSIA BEBE FOIN MORIS


• Esplika ba inan no/ou nia akompanhante tanba sa mak bebe ne’e
tenke transfere (pájina C-5).
• Mantein bebe morna. Falun bebe ho lensol ne’ebe mamar, maran no
mos, taka ho manta atu asegura katak bebe nia ulun taka atu prevene
nia labele lakon manas.Bebe ho pezu kuran hosi 2000 g tenke
transfere atu halo skin-to-skin ho inan.
• Transfere bebe ho nia inan akompanha ho fornesedor saúde ida,
se posibel. Se bebe presija tratamentu espesial hanesan
oxygen, transfere bebe iha inkubador ou bassinet.
• Inisia kedas fo susu tanba bebe prontu ona atu susu kuandu nia inan
nia kondisaun permiti.
• Se tenke atrazu fo susu tanba problema inan ou bebe, hanorin
inan atu hois susuben imediata depoisde asegura katak susuben ne’e
fo ba bebe ho kanuru.
• Asegura katak kuidadu servisu ne’ebe fo ba bebe foin moris simu
rejistu hosi trabalhu de partu to’o pos-partu no tratamentu ruma fo ba
inan no bebe foin moris.
C-115 Ligasaun entre fornesedor ho komunidade

LIGASAUN ENTRE FORNESEDOR NO KOMUNIDADE


C-115

KRIA AMBIENTE NE’EBE MELHORA KUIDADU SAÚDE


Ospital distritu tenke esforsu atu kria ambiente ne’ebe amigavel ba inan,
membru komunidade no fornesedor saúde hosi unidade periferal. Tenke
suporta esforsu hosi fornesedor seluk no servisu ho sira atu hadi’a
defisiensia.
Kuandu deal ho fornesedor saúde seluk, doutor no parteira iha nivel
distritu tenke:
• enkoraja no agradese fornesedor ne’ebe transfere pasiente,
espesial liu ba prezensa inan no sira nia familia;
• fo gia klinika no hadi’a sujestaun sira iha privadu, nune’e bele
mantein fornesedor nia kredibilidade iha komunidade;
• involve fornesedor (ba razaun apropriadu ruma) iha kuidadu kontinua
hosi inan depoisde alta.
Bainhira deal ho membru komunidade, doutor no parteira iha ospital
distritu tenke:
• promove involvimentu pasiente, familia no komunidade iha
planu estratejia no hadi’a atividade sira;
• konvida membru sira iha komunidade atu hola parte hosi ospital
distritu ou komisaun dezenvolvimentu saúde;
• identifika pesoal xavi iha komunidade no konvida sir aba fasilidade
atu aprende kona ba sira nia funsaun, no mos sira nia dezafiu no
limitasaun;
• kria oportunidade ba komunidade atu hare ospital distritu hanesan
fasilidade ba saúde (ij. Liu hosi kampanha vasinasaun no rastreiu ba
programa).

MEETING INAN NIA NESESIDADE


Atu hasa’e demand aba inan no komunidade, ospital distritu tenke ezamina
nia prátika servisu rasik. Fasilidade tenke kria ambiente ne’ebe sensitivu
ba kultura no konfortabel, ne’ebe:
• respeita inan nia modesty no privasidade;
• amigavel ba membru familia; no
• fo fatin konfortabel ba inan no/ou bebe foin moris (ij. Kama
partu ho pozisaun badak, kuartu morna no mos).
C-116 Provider and community linkages

Planu ho kuidadu, fasilidade bele kria ambiente ne’e sem interfere ho


nia abilidade atu responde ba komplikasaun ou emerjénsia.

HADIA DEZENHU BA TRANSFERENSIA


Sistema saúde presija atu iha sistema no instrumentuu formal atu fasilita
transferensia no kounter-transferensia no asegura kuidadu kontinua. Kada
inan ne’ebe transfere ba ospital distritu tenke fo padraun ba slip
transferensia ne’ebe kontein informasaun sira tuir mai ne’e:
• informasaun jeral ba pasiente (naran, tinan, hela fatin);
• istoria obstétrika (paritas, idade jestasional, komplikasaun iha
perudu antenatal);
• komplikasaun obstétrika iha pasadu ne’ebe relevante (ij.
Sezariana iha pasadu, sangramentu pos-partu);
• istoria mediku no obstetra ne’ebe relevante;
• problema espesfifiku ba ida ne’ebe pasiente ne’e transfere; no
• tratamentu ne’ebe fo tiha ona no rezultadu hosi tratamentu sira ne’e.
Inklui rezultadu hosi transferensia iha slip transferensia. Haruka fila fali
slip transferensia ba fasilidade ne’ebe transfere (kounter-transferensia) ho
inan ou ho ema ne’ebe lori nia mai. Tantu ospital distritu no fasilidade
ne’ebe transfere mai tenke rai dokumentasaun ida hosi transferensia hotu
hanesan mekanizmu garante kualidade:
• fasilidade ne’ebe transfere bele asesu ho susesu no apropriadu ba
ssira nia transferensia;
• ospital distritu bele reve forma ne’ebe indika katak fornesedor saúde
ida ou fasilidade presija suporta tékniku adisional ou treinamentu.

FO TREINAMENTU NO SUPERVIZAUN SUPORTIVU


Ospital distritu tenke fo treinamentu klinika ne’ebe partisipatori, ho
kualidade a’as ba fornesedor sira iha periferal. Treinamentu partisipatori maka
fokus ba skill no efetivu liu duke treinamentu iha klas-laran tanba nia:
• hadia relasaun entre pesoal saúde iha nivel ospital distritu no servisdor
auxiliary no multipropositu servidor hosi unidade perifer;
• haasae familiaridade hosi fornesedor iha perifer ho fornesedor
kuidadu kliniku iha ospital distritu; no
Fornesedor no ligasaun ho komunidade C-117

• Promove hari ekipa no fasilita supervizaun hosi pesoal saúde kuandu


sira fila fali ba komunidade atu implementa skill ne’ebe sira aprende
tiha ona.
C- Provider and community linkages
118
SESAUN 2
SINTOMAS
SHOCK S-1
Shock karakteriza hosi failhansu hosi sistema sirkulasaun atu mantein perfusaun
ne’ebe adekuadu hosi orgaun vitais. Shock kondisaun ne’ebe ameasa-vida
ne’ebe presija tratamentu imediatu no intensivu.
Suspeitu ou antesipasaun shock, maka se ida ou liu buat hirak iha kraik
ne’e iha:
• Sangramentu iha inisiu isin rua (ij. abortu, isin rua
ektópiku ou mola);
• Sangramanetu iha isin rua tardia ou trabalhu de partu (ij. Plasenta
previa, solusio plasenta, rotura uterina);
• Sangramentu depoisde partu (ij. Rotura uterina, atonia uterina,
nakles hosi traktu jenitalia, retensaun plasenta ou fragmenta
plasenta);
• infesaun (ij. Abortu la seguru ou abortu septiku, amnionitis,
endometritis, pielonefritis aguda);
• trauma (ij. injury ba uteru ou intestinu durante abortu, rotura uterina,
nakles hosi traktu jenitalia).

SINAL NO SINTOMA
Diagnosa shock se sinal no sintoma sira tuir mai ne’e iha:
• pulsa lalais, fraku (110 tuku our minutu ou liu);
• presaun arterial baixu (sistolik kuran hosi 90
mmHg).
Sinal no sintoma seluk hosi shock inklui:
• kamutis (liuliu iha matan kulit laran, palma ou ibun kulit);
• kosar ou malirin, kulit malirin;
• dada I’is lalais (respirasaun 30 pur minutu ou liu);
• ansiedade, konfuzaun ou lakon konsiensia;
• scanty urine output (menus hosi 30 mL pur oras).
S- Shock
2
JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidade (pájina C-25).

• HUSU AJUDA. Urjentamente mobiliza ema hotu ne’ebe disponibel.


• Monitoriza sinal vital (pulsa, presaun arterial, respirasaun, temperatura).
• Se inan lakon konsiensia, fila nia atu toba ho sorin atu minimiza
risku ba aspirasaun se nia muta, no atu asegura katak nia airway
nakloke.
• Mantein inan morna maibe labele manas liu, tanba ida ne’e bele
aumenta sirkulasaun periferal no redus suplai ran ba sentru vital sira.
• Foti sa’e ain atu aumenta ran ne’ebe fila fali hosi fuan (se posibel,
hasa’e kama ain).

JESTAUN ESPESIFIKU
• Komesa infuzaun IV (rua se posibel) uza kanula ho medida bo’ot
(16-gauge ou bo’ot liu ne’ebe iha) kanula ou daun.
• Tau hamutuk ran atu halo estimasaun ba hemoglobin, halo cross-
match imediata no bedside clotting test (pájina S-3), antes komesa
infuzaun fluidu IV:
- Infuza lalais fluidu IV (normal saline ou Ringer’s lactate)
komesa ho rate 1 L iha minutu 15–20.
Nota: evita uza substituisaun plasma (ij. dextran). Laiha evidensia
katak substituisaun plasma diak liu normal saline iha resusitasaun
inan ne’ebe shock, no dextran bele estraga kuandu ho dosis bo’ot.
- Fo pelu menus 2 L hosi likidu ne’e iha oras ida primeiru. This is
over and above fluid replacement for ongoing losses.
Nota: frekuensia infuzaun rapidu presija iha jestaun ba shock
ne’ebe kauza hosi sangramentu. Objetivu mak atu substitui dala rua
to’o dala tolu estimsaun likidu ne’ebe lakon.

Labele fo likidu hosi ibun ba inan ne’ebe shock.

• Se la konsege tau kanula ba veia periferal, halo venous


cutdown (Fig. S-1. Pájina S-4).
• Kontinua monitoriza sinal vital (kada minutu 15) no lakon ran.
• Tau kateter ba mamik no monitoriza likidu ne’ebe tama no urina ne’ebe
sai.
Shock S-
3
• Fo oxygen 6–8 L pur minutu hosi mascara ou kanula ba inus.

Se disponibel, aplika non-pneumatic anti-shock garment (NASG)


temporariamente, hein to’o kuidadu ne’ebe apropriadu iha (pájina S-39).

BEDSIDE CLOTTING TEST


Avalia status clotting uza teste bedside clotting test ida ne’e:
• Hasai ran hosi veia ki’ik 2 mL ba tubu vidru ki’ik, maran, mos,
mamuk (approximately 10 mm x 75 mm).
• Kaer tubu iha liman laran atu mantein manas (± 37°).
• Depoide minutu hat, kaer tubu neneik atu hare ran naisik ka lae.
Hafoin kaer tan kada minutu to’o ran naisi no tubu bele fila nia ulun
tun ba kraik.
• Failhasu ba ran atu naisik iha minutu hitu nia laran ou ran naisik ne’e
fasil atu nakfera suspeitu iha coagulopathy (pájina S-24).
S- Shock
4
FIGURA S-1. Koa veia

DETERMINA NO MANEJA KAUZA HOSI SHOCK


Determina kauza hosi shock depoisde inan estabilizadu.
• Se suspeitu ran fakar maka’as tanba kauza hosi shock:
- Halo pasu sira simultaneamente atu hapara (ij. Ai moruk
uterotoniku, masajem uteru, kompresaun bimanual, tamapaun ho
balaun ba uteru, kompresaun aorta, preparasaun ba intervensaun
operasaun).
Shock S-
5
- Transfuzaun lalais atu troka ran ne’ebe lakon (pájina C-37).
- Determina kauza hosi sangramentu no maneja:
– Se ran fakar akontese iha semana 22 hosi isin rua,
suspeitu ba abortu ou isin rua ektopik ou mola (pájina S-
17);
– Se ran fakar depoisde semana 22 ou durante partu
maibemolok bebe moris, suspeitu plasenta previa
(pájina S-25), solusio plasenta (page S-23) ou rotura
uteru (pájina S-24);
– Se ran fakar depoisde partu, suspeitu rotura uteru, atonia
uteru, nakles hosi traktu jenitalia, retensaun plasenta ou
fragmentu plasenta (pájina S-29).
- Reavalia inan nia kondisaun ba sinal atu hadi’a (pájina S-6).
• Se suspeitu ba infesaun hanesan kauza hosi shock:
- Rekolha ran ba sampel (ran, urina, pus) ba kultur mikrobu, se
iha fasilidade disponnibel, molok komesa antibiótiku.
- Fo kombinsaun antibiótiku ba inan atu kobre infesaun aerobiku no
naun-aerobiku no kontinua to’o nia livre hosi isin manas oras 48
(pájina C-50):
– ampicillin 2 g IV kada oras 6;
– PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Labele fo antibiótiku oral ba inan ne’ebe shock.

- Reavalia inan nia kondisaun ba sinal melhoramentu (pjina S-5).


• Se suspeitu trauma hanesan kauza hosi shock, prepara ba
intervensaun operasaun.

REAVALIA
• Reavalia inan nia resposta ba likidu iha minutu 30 nia larn atu
determina se nia kondisaun melhora ka lae. Sinal
melhoramentu inklui:
- pulsa stabiliza (rate 90 pur minutu ou kuran);
S- Shock
6
- presaun arterial aumenta (sistolik 100 mmHg ou liu);
- hadi’a status mental (menus konfuzaun ou ansiedade);
- aumenta urine output (30 mL pur oras ou liu).
• Se inan nia nia kondisaun melhora:
- Ajusta rate hosi infuzaun fluidu IV ba 1 L iha oras 6.
- Kontinua jestaun ba kauza abut hosi shock (pájina S-4).
• Se inan nia kondisaun falha atu melhora ou estabiliza, halo
jestaun tuir mai (hare iha kraik).

JESTAUN TUIR MAI


• Kontinua infuzaun fluidu IV, ajusta nia rate hosi 1 L iha oras 6, no
mantein oxygen 6–8 L pur minutu.
• Monitoriza besik liu tan inan nia kondisaun.
• Halo teste laboratoriu, inklui repete determinasaun hemoglobina,
grupu sanguine no tipu RH. Se fasilidade iha, cek serum electrolytes,
serum creatinine no pH ba ran.
SANGRAMENTU VAJINAL IHA ISIN RUA INISIU S-7

PROBLEMA
• Sangramentu vajinal akontese durante semana 22 primeiru hosi isin rua.

JESTAUN IMEDIATA
Bainhira maneja inan nia problema, aplika prinsipiu ba kuidadu baziku
(pájina C-25).

• Halo aaliasaun rapidu/lalais hosi inan nia kondisaun jeral, sinal


vital (pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia,
prezensa hosi ansiedade no/ou konfuzaun, lakon ran, kor no
temperatura kulit (pájina C-1).
• Se suspeitu ba shock, komesa tratamentu imediata (pájina S-1).
Mesmu ke sinal hosi shock laiha, mantein shock iha imi nia ulun
tanba wainhira imi avalia inan nia kondisaun tuir mai karik bele
deterioradu lalais deit. Se hetan shock, importante atu komesa
tratamentu imediata.
Se inan shock, konsidera rotura isin rua ektópiku (Tabela S-7, pájina S-16).
• Depende idade jestasional, cek frekuensia kardiaka fetal no husu
kona ba movimentu fetal:
- Se iha abnormalidade frekuensia kardiaka fetal (kuran hosi
100 ou liu hosi 180 frekuensia pur minutu), suspeitu distress fetal
(pájina S-109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ba ema seluk atu
rona ou uza estetóskopu Doppler, se iha. Se la rona frekuensia
kardiaka fetal, suspeitu morte fetal (pájina S-156).
• Komesa infuzaun fluidu IV (pájina C-34).
Nota: haruka sampel ran ba cek haemoglobin ou haematocrit no tipu
ran no rastreiu/screening molok fo infuzaun fluidu IV.
S-8 Vaginal bleeding in early pregnancy

DIAGNOSA
• Konsidera isin rua ektópiku iha inan ruma ho anaemia, pelvic
inflammatory disease, abortu ne’ebe ameasada ou keixa ne’ebe la’os
hanesan baibain kona ba kabun moras.
Nota: Se suspeitu ba isin rua ektópiku, halo ezaminasaun
bimanual neineik tanba isin rua ektópiku inisiu fasil atu hetan
rotura.
• Se iha, halo ultrasonia/USG ho avaliasaun kuantitaivu ba beta-
human chorionic gonadotropin hanesan teste diagnostiku esensial.
• Konsidera abortu iha inan ho idade reprodutiva ne’ebe nia peirudu
la mai (ran menstruasaun mai atraza liu hosi fulan ida nia peirudu
ikus nian) no iha ida ou liu buat hirak tuir mai ne’e: ran fakar,
cramping, espulsaun parsial hosi produtu konseisaun, dilatasaun
sérviku ou uteru ki’ik oan hanesan espetasaun.
• Se diagnosa posibel maka abortu, identifika no trata
komplikasaun ruma imediatamente (Tabela S-2, pájina
S-9).

TABLA S-1. Diagnosa sangramentu vajinal iha isin rua inisiu


Sintoma ne’ebe iha no sinal Sinal no sintoma
no sintoma seluk ne’ebe ne’ebe dalaruma iha Diagnosa posibel
tipikamente iha

• Ran uituan • kram/kabun Abortu


• S érviku taka kidun moras ameasada, pájina S-11
• Uteru koresponde ho data • Uterus softer than normal

• R an sai uituana • Dezmaia Isin rua Ektópiku ,


• Kabun moras • Tender adnexal mass pájina S-15
• S érviku taka • Amenorea
• Uteru bot liu uituan hosi • Cervical motion tenderness
normal
• Uteru mamar liu hosi
normal
• R an sa i u itu an a • kram uituan/kabun Abortu kompletu,
• S érviku taka kidun moras pájina S-13
• Uteru ki’ik liu hosi normal • istoria hosi espulsaun
• Uteru mamar liu hosi hosi konseisaun produtu
normal
Vaginal bleeding in early pregnancy S-9

Sintoma ne’ebe iha no


sinal no sintoma seluk Sinal no sintoma ne’ebe Diagnosa posibel
ne’ebe tipikamente iha dalaruma iha

• Ran fakar maka’asb • Kram/kabun kidun Abortu inevitável,


• Dilatasaun sérviku moras pájina S-12
• Uteru koresponde ho data • U teru moras ho hanehan
• laiha espulsaun hosi
produtu konseisaun
• ran sai maka’asb • Kram/kabun kidun Abortu
• Dilatasaun sérviku moras Inkompletu, pájina
• Uteru ki’ik liu hosi data • espulsaun parsial hosi
S-12
produtu konseisaun
• Ran sai maka’asb • laran sa’e/muta
• Dilatasaun sérviku • Abortu espontaneo Isin rua Mola,
• Uteru bot liu hosi data • Kram/kabun kidun
pájina S-17
• Uteru mamar liu hosi moras
normal • kista ovariu (fasil
• espulsaun parsial hosi rotura)
produtu konseisaun, ne’ebe • onset inisiu pre-eklâmpsia
hanesan uvas • laiha eviidensia ba fetu
a
Ran sai uituanpresija minutu lima ou liu ba pensu atu supa
b
Ran sai maka’as: presija menus hosi minutu lima atu hamos pensu ou hena atu supa no/ou
espulsaun hosi ran matek barak.

TABELA S-2. Diagnosa no jestaun hosi komplikasaun abortu


Sinal no sintoma Komplikasaun Jestaun

• Kabun kidun moras Infesaun/sepsis Komesa antibiótikua


• Rebound tenderness Lalais molok halo
• Uteru tender aspirasaun vacuum
• Sangramentu prolongadu manual (pájina P-75).
• Baruk
• Isin manas
• Sekresaun vajina I’is dois
• Sekresaun sérviku purulenta
• Cervical motion tenderness
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
10
Sinal no sintoma Komplikasaun Jestaun
• Kram/kabun moras Injury iha Uteru, Halo laparotomia atu
• Rebound tenderness vagina ou intestinu suku injury no halo
• Distensaun abdomen aspirasaun vacuum
• Rigid (tense and hard) abdomen manual (pájina P-75)
• Kabas moras simultaneamente. Buka
• Laran sa’e/muta asistensia tuir mai se
• Isin manas presija
a
Clindamycin 600 mg IV kada oras 8 no gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24. Se laiha
clindamycin, fo ampicillin 2 g IV kada oras 6 no gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.

BOX S-1. Tipu hosi abortu


Abortu espontaneo defini hanesan lakon isin rua molok viabilidade fetu (isin rua
semana 22). Etapa sira hosi abortu espontaneo karik inklui:
• abortu ameasada (isin rua karik kontinua);
• abortu inevitável (isin rua sei la kontinua no kontinua ho abortu
inkompletu/kompletu);
• abortu inkompletu (espulsaun parsial hosi produtu konseisaun);
• abortu kompletu (espulsaun kompletu hosi produtu konseisaun).
Abortu induzidu: defini hanesan prosesu iha ne’ebe isin rua terminadu molok
viabilidade fetu.
Abortu la seguru: defini hanesan prosedura ida ne’ebe halo tantu hosi ema ne’ebe
laiha skill ne’ebe presija ou iha ambiente ne’ebe laiha padraun mediku minimu ou
rua ne’e hotu.
Abortu septiku: abortu ne’ebe komplikadu tanba infesaun. Sepsis bele akontese
hanesan rezultadu hosi infesaun se organizmu sa’e hosi traktu jenitalia kraik tantu
espontaneo ou hosi abortu la seguru. Sepsis bele akontese se iha retensaun produtu hosi
konseisaun no evakuasaun ne’ebe atrazu. Sepsis hanesan komplikasaun ne’ebe barak liu
hosi abortu la seguru inklui instrumentuasaun.

JESTAUN ESPESIFIKU
Se suspeitu abortu la seguru, ezamina ba sinal hosi infesaun ou uteru, injury iha
vajina ou intestinu (Tabela S-2, pájina S-9), no hamos didiak injury vajina atu
hasai herbal ruma, ai moruk lokal ou substansia kauzatiku ruma.
Vaginal bleeding in early pregnancy S-
11
ABORTU AMEASADA
• Tratamentu mediku baibain la presija.
• Konselhu inan atu evita atividade rigorozu ruma no atividade sexual,
maibe la presija deskansa iha kama.
• Se sangramentu para, follow up iha klinika antenatal.
Reavalia se ran fakar fila fali.
• Se sangramentu kontinua, avalia viabilidade fetu (teste isin
rua/ultrasonida/USG) ou isin rua ektópiku (ultrasonida/USG). Ran
fakar persistent, liuliu se uteru bot liu hosi espetativu, karik indika isin
kaduak ou mola.

TABLA S-3. Opsaun Jestaun ba abortu ameasada bazeia ba


idade jestasional.
Jestaun
Jestaun operasaun Jestaun medikal
Espetativu

Liu More
Kuran hosi hosi Kuran hosi than Kualker idade
12–14 semana 12–14
sema 12–14 semana 12–14 Jestasional< 24
semana weeks semana
La LA LA LA Tratamentu medikal
aplikabel baibain la presija
(LA) (pájina S-12)

Labele fo ai moruk hanesan hormon (ij. estrogens ou progestins) ou tocolytic (ij.


salbutamol ou indomethacin), tanba sira sei la prevene abortu.
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
12
ABORTU INEVITÁVEL NO ABORTU INKOMPLETU
BOX S-2. Jestaun abortu inevitável no abortu inkompletu
• Nu kazu abortu inevitável no abortu inkompletu, operasaun evakuasaun no ou
medikal ou jestaun espetativu maka opsaun jestaun ne’ebe razoavel liu. Atu determina
asaun ida ne’ebe mak diak liu, tenke foti konsiderasaun sira tuir mai ne’e:
– urjensia ba kazu partikular ruma (ij. Estabilizasaun hemodinamiku);
– pakote skill hosi disponibilidade fornesedor no staff;
– fasilidade saúde no disponibilidade materiais, suplai no medikamentu; no
– inan nia preferensia, depoisde kompleta konselin kona ba opsaun sira.
• Evakuasaun: Se evakuasaun apropriadu no inan prefere jestaun operasaun,
ezamina atu determina se produtu hosi konseisaun hare hetan iha odamatan
sérviku ou vajina no hasai sira ho forsep sponge ou forsep ring. Se produtu la
hare hetan, kontinua ho vakum aspirasaun manual se idade jestasional kuran hosi
semana 12–14 (pájina P-75). Kontinua ho dilatatasaun no evakuasaun (D no E)
(pájina S-18) se idade jestasional liu hosi semana 12–14 no maioria produtu sei
iha uteru.
• Jestaun medikal: Se jestaun medikal maka determinadu atu apropriadu ba inan
No hemodinamikamente stabil no la suspeitu ba isin rua ektópiku), no bazeia ba inan
Nia hakarak, kontinua ho protokolu medical.
- Hare Tabela S-4 (pájina S-13) ba protokolu jestaun medikal. Dosis
optimu misiprostol iha fasilidade ba abortu inkompletu sedauk determina.
Maibe, bele hare protokolu razoavel iha tabela ba jestaun.
- Se misoprostol laiha, ositosina mak opsaun medikal diak depois
idade jestasional liu hosi semana 16.
- Se espulsaun hosi produtu konseisaun la atinji, kontinua ho
operasaun ba evakuasaun.
- Asegura follow-up ba inan depoisde tratamentu (pájina S-14).
• Jestaun espetante: jestaun espetante maka opsaun razoavel se inan
hemodinamikamente stabil no prefere atu evita operasaun ou intervensaun
medikal.
– Hein espulsaun espontaneo hosi konseisaun produtu.
– se espulsaun espontaneo la akontese iha tempu ne’ebe razoavel, depende
ba inan nia toleransia ba diskonfortu no hein nia status hemodinamika,
kontinua ho tantu jestaun medikal ou evakuasaun hosi uteru liu hosi
aspirasaun vakum manua (pájina P-75) ou D no E (pájina S-18).
Vaginal bleeding in early pregnancy S-
13
TABELA S-4. Opsaun jestaun ba abortu inevitável no abortu
inkompletu bazeia ba idade jestasional
Jestaun
Jestaun operasaun Jestaun medikal
espetante

kuran liu hosi Idade


kuran hosi Liu hosi
hosi semana jestasional
semana semana
semana 12–14 ruma ne’ebe
12–14 12–14
12–14 kuran hosi
semana 24

Abortu inevitável
Vakum D no E Misoprostol 800 Misoprostol 400 Razoavel se
aspirasaun (pájina S- mcg hosi vajina mcg hosi vajina inan
manual 18) ou sublingual ou sublingual hemodinamika
(pájina P- kada oras 3–12; kada oras tolu, mente stabil
75) maximu dosis maximu dosis
tolu lima five doses
OU
Ositosina 40 units
iha likidu 1 L IV
40 turuk pur
minutu
Abortu inkompletu
Vakum D no E Misoprostol 400 Misoprostol 200 Razoavel se
aspirasaun (page S-18) mcg sublingual mcg hosi vajina inan
manual ou 600 mcg oral kada oras to’o hemodinamika
(pájina P- hemu dosis ida espulsaun, mente stabil
75) maximu 800
mcg
OU
Ositosina 40 units
iha likidu 1L IV
40 turuk pur
minutu

ABORTU KOMPLETU
• Normalmente la presija evakuasaun.
• Observa ba ran fakar maka’as. Se akontese sangramentu maka’as,
halo vakum aspirasaun manual atu asegura katak laiha produtu
restu, no fo misoprostol 800 mcg ba jestaun sangramentu pos-abortu.
• Asegura follow-up ba inan depoisde tratamentu (hare iha kraik).
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
14
TABELA S-5. Opsaun jestaun ba abortu kompletu bazeia ba idade
jestasional
Jestaun operasaun Jestaun medikal Jestaun
expectant

kuran liu hosi Idade


kuran hosi Liu hosi
hosi semana jestasional
semana semana
semana 12–14 ruma ne’ebe
12–14 12–14
12–14 kuran hosi
semana 24

Vakum NA NA NA NA
aspirasaun
manual (pájina
P-75)se
sangramentu
maka’as
a
Ran fakar maka’as: presija tempu kuran hosi minutu lima ba pensu mos atu supa.

KOMPONENTE XAVI SELUK HOSI KUIDADU BA INAN NE’EBE HETAN


ABORTU
Molok alta, dehan ba inan ne’ebe hetan abortu espontaneo katak abortu
espontaneo komun no akontese iha pelu menus 15% (ida iha kada ema
nain hitu) hosi isin rua ne’ebe klinikamente rekonhese. Enkoraja nia katak
oportunidade ba isin rua ne’ebe susesu subsekuensia sei diak ezetu iha
sepsis ou kauza hosi abortu identifikadu katak karik sei iha efeitu
sekundariu ba isin rua iha futuru. (ida ne’e raru).
Inan balun karik hakarak atu isin rua fila fali ho lalais depoisde hetan
abortu. Tenke enkoraja sir atu atrazu isin rua tuir mai to’o sira rekupera
kompletamente.
Kuidadu ba abortu tenke inklui konselin kontraseptivu komprensivu ho
inisiasaun hosi metodu ne’ebe nia hakarak ho lalais depoisde abortu.
Molok uza metodu ne’ebe nia hakarak, tenke avalia inan ba elijibilidade
mediku (hare OMS, Kriteriu Elijibilidade Mediku ba Utilizasaun
Kontraseptivu, 5th ed., 2015).
Vaginal bleeding in early pregnancy S-
15
TABELA S-6. Metodu planeamentu familia
Tipu kontraseptivu Konselhu atu komesa
Hormonal (pil, ring, • Immediatamente
injesaun, implant) • La presija protesaun ba kontrasepsaun
adisional
Kondom • Immediatamente
Diaphragm, cap • La apropriadu to’o semana 6 depoisde
trimetre-segundu abortu
Intrauterina device/IUD • Immediatamente
• Se iha infesaun ou suspeitu, atrazu
insersaun too infesaun mos
• Se hemoglobina menus hosi 7 g/dL, atrazu
to’o anemia diak
• fo metodu interim/protesun (ij. kondom)
Tuba ligasi voluntariu • Immediatamente
• Se iha infesaun ou suspeitu, atrazu insersaun too
infesaun mos
• Se hemoglobina menus hosi 7 g/dL, atrazu to’o
anemia diak
• fo metodu interim/protesun (ij. kondom)

Identifika servisu saúde reprodutiva seluk ne’ebe karik inan presija.


Ijemplu, inan balu karik presija:
• tetanus profilaksis ou booster;
• tratamentu ba ifesaun transmite hosi hahalok seksual; ou
• rastreiu ba kankru sérviku.

ISIN RUA EKTÓPIKU


Isin rua ektópiku maka ida ne’ebe implantasaun akontese iha liur hosi
uteru nia kavitas. Tuba Fallopi mak fatin ida ne’ebe implantasaun ektópiku
barak liu akontese (liu hosi 90%).
Sinal no sintoma extremamente variabel, depende ba isin rua ne’e rotura
tiha ona ka sedauk (Tabela S-7, pájina S-16). Kuldosentesis
(puntura kul-de-sak, pájina P-81) maka instrumentuu importante ba
diagnosa hosi rotura isin rua ektópiku, maibe ladun efetivu kompara ho
teste serum ba gravidez ho ultrasonidu/USG. Se hetan ran la koagula,
komesa jestaun imediata.
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
16
TABELA S-7. Sinal no sintoma hosi isin rua ektópiku rotura no la
rotura

Isin rua ektópiku la rotura Isin rua ektópiku rotura

• Sintoma hosi isin rua inisiu (irregular • kolaps no fraku


spotting ou ran fakar, laran sa’e, susun • pulsa lalais no fraku (110 kada minutu
bubu, diskolorasaun ajuis iha vajina no ou liu)
sérviku, softening of sérviku, uteru • hipotensaun
bo’ot uitua, frekuensia urinaria • hipovolemia
aumenta) • moras aguda iha kabun no pélviku
• moras iha kabun no pélviku • distensaun abdomena
• rebound tenderness
• kamutis
a
Distensaun abdomen ho shifting dullness karik indika ran livre.

DIAGNOSA DIFERENSIAL
Diagnosa diferensial komun ba isin rua ektópiku maka abortu
ameasada. Seluk maka infesaun inflamatoriu aguda ou kroniku, kista
ovariu (nakdulas ou rotura), no apendisitis aguda.
Se iha, ultrasonida bele tulun distingi abortu ameasada ou kista ovariu
nakdulas/twisted hosi isin rua ektópiku.

JESTAUN IMEDIATA
• Cross-match ran no aranja laparatomi imediata. Labele hein ran
molok halo operasaun.
• Iha operasaun, halo inspesaun ba ovariu no tuba falopia:
- Se iha destrusaun maka’as ba tuba, halo salpingektomia (tubu
ne’ebe ran hasai hamutuk ho produtu konseisaun). Ida ne’e maka
tratamentu ne’ebe preferidu iha maioria kazu (pájina
P-131).
- Raramente, se iha destrusaun uituan deit ba tubu, halo
salpingektomia (produtu konseisaun hasai maibe tubu husik hela).
Tanba rsiku ba isin rua ektópiku sira seluk a’as, bele halo deit ida
ne’e bainhira konservasaun ba fertilidade importante tebes ba inan.
(pájina P-131).
Vaginal bleeding in early pregnancy S-
17
Autotransfusaun
Se emorajia signifikante akontese, autotransfusaun bele uza se ran
kategorikamente fresku no livre hosi infesaun (iha etapa ikus liu hosi isin
rua, ran kontaminadu ij. Ho likidu amniotiku] no labele uza ba
autotransfusaun). Ran bele hasai/kolheta molok halo operasaun ou depoisde
loke abdomen:
• Bainhira inan ida iha meja operasaun nia leten molok operasaun no
abdomen nakonu ho ran, dalaruma posibel atu hatam daun liu hosi
didin abdomen no kolheta ran iha pakote ba doasaun nian.
• Alternativamente, loke abdomen:
- Scoop ran ba basia strain liu hosi gaze atu hasai ran matek.
- Hamos parte leten hosi plastiku donor ho solusaun antiséptiku no
loke ho lamina estéril.
- Tau inan nia ran iha plastiku laran no infus fila fali liu hosi
filtru hanesan baibain.
- Se plastiku ran ho antikoagulante laiha, aumenta sodium
citrate 10 mL ba kada 90 mL hosi ran.

JESTAUN SUBSEKUENSIA
• Molok alta, fo konselin no konselhu kona ba prognosa ba fertilidade.
Hare ba rsiku atu hetan fila fali isin rua ektópiku ne’ebe aumenta iha
future, maka konselin PF no fo metodu PF, presija, no importante tebes
(Tabela S-6, pájina S-15).
• Halo koresaun ba inan nia anemia ho ferrous sulfate ou ferrous
fumarate 60 mg oral loron ida dala id aba fulan tolu.
• Orariu ba vizita follow-up iha semana hat.

ISIN RUA MOLA


Isin rua mola karaktizadu hosi proliferasaun abnormal hosi villi korioniku/
chorionic villi.

JESTAUN IMEDIATA
• Se diagnose hosi isin rua mola sertu ona, cross-match se posibel no
aranja evakuasaun hosi uteru:
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
18
- Se presija dilatasaun sérviku, uza paracervical block (pájina
P-1).
- Uza aspirasaun vakum (pájina P-75). Aspirasaun vakum manual
seguru no asosiadu ho lakon ran uituan deit kompara ho respajem
ho sasan kro’at. Risku perforasaun uza sasan kro’at a’as tebes.
- Prepara seringa diferente tolu no pronto atu uza durante
evakuasaun. Konteudu uteru barak no importante atu evakua
lalais sira.
• Infus ositosina 20 units iha 1 L fluidu IV (normal saline ou Ringer’s
lactate) ho turuk 60 pur minutu atu prevene sangramentu kuandu
halo hela evakuasaun.

SUBSEKUENSIA BA JESTAUN
• Rekomenda metodu PF hormonal pelu menus tinan ida atu prevene
isin rua (Tabela S-6, pájina S-15). Bele oferese tubal ligation
voluntariamente se inan nia oan kompletu ona.
• Follow up kada semana walu ba pelu menus tinan ida ho teste ba isin
rua tanba rsiku ba persistent trophoblastic ou choriocarcinoma. Avalia
inan ba sangramentu irregular liu hosi istoria no ezaminasaun fiziku.
Se se teste ba isin rua la negativu ba semana walu ou se pozitivu
fila fali iha tinan ida nia laran, transfere inan urjentemente ba kuidadu
tersiariu ba follow-up liu tan no jestaun ba choriocarcinoma.

PROSEDURA DILATASAUN NO EVAKUASAUN


Depoisde semana 14, prosedura aspirasaun vakum manual ho kanula karik
la sufisiente atu evakua konteudu hosi uteru. Iha kazu ida ne’e, importante
atu uza forsep todan atu kompleta evakuasaun.
• Halo tuir etapa prosedura aspirasaun vakum manual hodi tau
forsep tenakulum ou vulsellum.
• Husik forsep tenakulum ou vulsellum iha fatin iha parte anterior hosi
sérviku nia ninin, ou troka forsep ho forsep ring ou sponge se
tenakulum halo nakles sérviku.
• Uza dilator gradualmente atu dilate sérviku se forsep la fasil atu liu
hosi sérviku (pájina P-71).
• Kuidadu atu labele halo sérviku nakles.
Vaginal bleeding in early pregnancy S-
19
• Evakua konteudu uteru ne’ebe sei iha uza forsep ring/sponge ou forsep
todan. Ida ne’e presija pasu multiplu ho forsep.
Nota: Uteru sai mamar tebes durante isin rua no fasil tebes atu kanek durante halo
prosedimentu sira. Importante katak operador kompriende uteru nia klean no katak
uteru sei kontraksaun no nia klean bele menus bainhira hasain nia konteudu.

• Kuandu parte fetu hotu ne’ebe sei hela no plasenta hasai hotu ona,
hatama tan kanula aspirasaun vakum dala ida tan atu asegura sensasaun
gritty hosi uteru.
• Evalua konteudu hotu ne’ebe hasai ona atu asegura katak parte fetu hotu
identifikadu. Haruka konteudu ba histopatolojia se iha no aplikabel.
• Hasai tenakulum no asegura hemostasis iha fatin monta tenakulum ba.
• Avalia sérviku ba ran no nakles.
• Se laiha nakles identifikadu no ran minimu, hasai speculum no halo
ezaminasaun bimanual atu cek medida uteru no nia firmi.
• Halo turi rekomendasaun kuidadu pos-prosedurae (pájina P-73).

Anti-D Immunoglobulin
Iha fatin ne’ebe prevalensia hosi status Rh-negativu a’as no Rh-immunoglobulin
regularmente fo ba inan Rh-negativu, fo anti-D immunoglobulin tenke akontese iha
tempu hosi jestaun hosi isin abortu ou isin rua ektópiku ou mola. Dosis hosi Rh-
immunoglobulin karik bele redus hosi 300 mcg (dosis uza depoisde partu bebe term) ba
50 mcg iha isin rua kuran hosi durasaun semana 12. Teste Rh la presija ba jestaun hosi
abortu ou isin rua ektópiku ou mola iha ne’ebe la disponobel ou prevalensia hosi status
Rh-negativu ki’ik/la barak.
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
20
SANGRAMENTU VAJINAL IHA ISIN RUA TARDIA NO
TRABALHU DE PARTU S-21

PROBLEMA
• Sangramentu vajinal deoisde isin rua semana 22
• Sangramentu vajinal trabalhu de partu molok bebe moris

TABELA S-8. Tipu sangramentu


Tipu sangramentu Posibel diagnosa Asaun
Blood-stained mucus Onset iha trabalhu de partu kontinua ho jestaun hosi
(show) trabalhu de partu normal
no partu (pájina C-77)
Sangramentu seluk Sangramentu Determina kauza
ante partu (Tabela S-9, pájina S-
22)

JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• BOLU AJUDA. Urjentemente mobiliza personel hotu ne’ebe iha.


• Halo avaliasaun rapidu hosi inan nia kondisaun jeral, sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa
ansiedade no/ou konfuzaun, volume ran lakon, se ran akompanha ho
moras ka lae, kor no temperatura kulit (pájina C-1).
Labele halo ezaminasaun vajinal iha etapa ida ne’e.

• Se suspeitu ba shock, komesa tratamentu imediatu (pájina S-1).


Mesmu ke sinal hosi shock laiha, kontinua tau iha imi nia hanoin
bainhira avalia inan tuir mai tanba nia status karik bele deterioradu
rapidamente. Se iha shock, importante atu komesa tratamentu
imediatamente.
• Cek frekuensia kardiaka fetal no husu kona ba movimentu fetal:
- Se iha abnormalidade frekuensia kardiaka fetal (kuran hosi
100 ou liu hosi 180 kada minutu), suspeitu ba distress fetal
(pájina S-109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu rona
ou uza stetoskop Doppler stethoscope, se iha.
S-22 Vaginal bleeding in later pregnancy and labour

- Se laiha movimentu fetal ou la rona fetu nia frekuensia


kardiaka, suspeitu morte fetal (pájina S-156).
• Komesa infuzaun IV no infus fluidu IV (pájina C-34).
Nota: haruka sampel ran ba rastreiu/screening hemoglobina ou
haematocrit no tipu ran, order ran ba posibel halo transfuzaun, antes
infus fluidu IV.

DIAGNOSA
TABELA S-9. Diagnosa sangramentu ante-partu
Sintoma ne’ebe iha no sinal
Sinal no sintoma Posibel
no sintoma seluk
ne’ebe dalaruma iha diagnosa
tipikamente iha
• Ran fakar depoisde isin • Shock Solusio
rua semana 22 (karik • Tense/tender uterus plasenta,
akumula hela iha uteru) • Movimentu fetal pájina S-23
• Kabun moras reduzidu/lakon
Intermitent ou kontinua • Distress fetal ou la
rona frekuensia
kardiaka fetal
• Ran fakar (intra- • Shock
abdominal no/ou vajinal) • Distensaun abdomen/
• Kabun moras maka’as likidu livre Rotura uterina,
(karik menus se iha rotura) • Kontura uteru pájina S-24
abnormal
• Tender abdomen
• Bele koko parte bebe ho
fasil
• Lakon movimentu fetal
no frekuensia kardiaka
fetal
• Inan nia pulsa lalais
• Bleeding after 22 weeks • Shock Plasenta praevia,
gestation • Ran fakar karik pájina S-25
estimula hosi
sexual
intercourse
• Uteru relax
• Aprezentasaun fetu laos
iha pelvisparte kraik hosi
uteru sente mamuk
• Kondisaun fetu normal
Vaginal bleeding in later pregnancy and labour S-23

JESTAUN ESPESIFIKU
SOLUSIO PLASENTA
Solusio plasenta maka plasenta sai hosi nia fatin normal hosi uteru antes
bebe moris.
• Avalia status clotting uza bedside clotting test (pájina S-3). Failhansu
hosi ran atu naisik depoisde minutu 7; ou ran naisik fasil atu nakfera
suspeitu coagulopathy (pájina S-24).
• Tansfuzaun ran se presija, prefer ho ran fresku (pájina C-37).
• Se ran fakar maka’as (hare ou la hare), partu ho lalais kedas se
psoibel:
- Se dilatasaun sérviku kompletu, ajuda partu bebe ho
vakum obstetriku (pájina P-33).
- Se partu hosi vajina la imminent, halo sezariana (pájina P-
53).
Nota: iha kada kazu hosi solusio plasenta, prepara ba
sangramentu pos-partu (pájina S-29).
• Se sangramanetu leve ou moderadu (inan la’os iha perigu
imediatu), asaun hirak ne’e depende ba bebe nia frekuensia
kardiaka:
- Se frekuensia kardiak normal ou laiha:
– Se inan iha trabalhu de partu no kontrasaun ladiak,
augmentasaun ba partu ho ositosina (pájina P-23).
– Se sérviku la favorabel (nia Bishop score 5 ou kuran,
Tabela P-6, pájina P-19), halo sezariana (pájina P-53).
- Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (kuran hosi 100 ou
liu hosi 180 kada minutu):
– Fo partu lalais hosi vajina.
– Se labele partu hosi vajina, halo sezariana imediata
(pájina P-53).
S-24 Vaginal bleeding in later pregnancy and labour

COAGULOPATHY (FAILHANSU BA CLOTTING)


Coagulopathy tantu kauza ida no rezultadu hosi emorajia masivu
obstétrika. Bele estimula hosi solusio plasenta, morte fetal uterina,
eklâmpsia, emboli likidu amniotiku no kauza barak seluk. Figura kliniku
varia komesa hosi emorajia ho ou la ho komplikasaun thrombotic, to’o
klinikamente status stabil ne’ebe bele detekta deit hosi teste laboratoriu.
Nota: iha kazu barak hosi lakon ran aguda, dezenvolvimentu hosi
coagulopathy bele prevene se ran restore fila fali ho lalais hosi fluidu IV
(normal saline ou Ringer’s lactate).
• Halo tratamentu ba posibel kauza ruma hosi failhansu koagulasaun:
- solusio plasenta (pájina S-23)
- eklâmpsia (pájina S-57).
• Uza produtu ran atu ajuda kontrolu emorajia (pájina C-37):
- Fo ran fresku kompletu, se iha, atu substitui fator clotting no
cell mean/red cell.
- Se ran fresku kompletu laiha, hili buat ida hosi hirak
tuir mai ne’e bazeia ba disponibilidade:
– fresh frozen plasma atu substitui fator clotting (15
mL/kg body weight);
– packed (ou sedimented) cel mean/red cell susbstitui cel
mean/red cells;
– cryoprecipitate atu substitui fibrinogen; ou
– platelet concentrates (se ran kontinua no platelet count
kuran hosi 20,000).

ROTURA UTERU
Montante no tipu sangramentu vajinal sei depende ba parte uteru no se
rotura involve mamik; sangramentu vajinal karik modest, despite emorajia
maior intra-abdominal. Sangramentu iha tendensia atu maka’as kuandu
involve sérviku vajina parte leten. Rotura hosi segment uteru kraik ba
broad ligament, maibe, ran sei la sai ba kavum abdomen (Fig. S-2, pájina
S-25). Bele akontese hematuria se rotura estende to’o mamik.
Vaginal bleeding in later pregnancy and labour S-25

FIGURA S-2. Rotura hosi segment uterina parte kraik ba broad


ligament ran sei la sai ba kavum abdomen

• Restore ran liu hosi fluidu IV (normal saline ou Ringer’s lactate)


molok operasaun.
• Kuandu stabil, imediatamente halo laparatomia atu fasilita partu hosi
bebe no plasenta.
• Se bele suku uteru ho risku operasaun ne’ebe ki’ik kompara ho
histerektomia (rohan ne’ebe nakles la necrotic/mate), suku uteru
(pájina P-113). Ida ne’e involve tempu uituan deit no lakon ran
kompara ho histerektomia.
• Se labele suku uteru, halo histerektomia subtotal (pájina P-122).
Se kanek estende to’o sérviku no vajina, karik presija halo
histerektomia otal.
Tnaba iha rsiku ne’ebe aumenta ba rotura uteru iha isin rua sira tuir mai,
opsaun ba kontrasepsaun permanente presija atu diskuti ho inan depoisde
situasaun emerjenisa remata.

PLASENTA PREVIA
Plasenta previa implantasaun plasenta iha ou besik sérviku (Fig. S-3,
pájina S-26).
S-26 Vaginal bleeding in later pregnancy and labour

FIGURA S-3. Implantasaun plasenta iha ou besik sérviku

Atensaun: Labele halo ezaminasaun vajina se sedauk halo preparasaun


ba sezariana imediata. Ezaminasaun kuidadu ho espekulum karik bele
halo atu rule out kauza seluk hosi sangramentu hanesan servisitis, traumea,
polip sérviku no kankru sérviku. Prezensa hosi sira ne’e, maske nune’e, la rule
out plasenta previa.
• Restore volume ran liu hosi fluidu IV (normal saline ou Ringer’s
lactate).
• Avalia montante sangramentu:
- Se ran fakar maka’as no kontinua, aranja partu sezariana la
hare ba maturidade fetu (pájina P-53).
- Se ran fakar uituan ou para tiha ona no fetu moris maibe
prematur, konsidera jestaun expectant to’o bebe moris ou ran
fakar maka’as akontese:
– Mantein inan iha ospital to’o bebe moris.
– Halo koresaun ba anemia ho ferrous sulfate ou ferrous
fumarate 60 oral loron ida dala ida to’o fulan nen.
– Asegura katak ran disponibel ba trasnfuzaun, se presija.
– Se ran fakar fila fali, desidi jestaun depoisde tetu
benefisiu no risku ba inan no fetu hosi jestaun
expectant versus planu partu.
Vaginal bleeding in later pregnancy and labour S-27

KONFIRMA DIAGNOSA
• Se iha ezaminasaun ultrasonida ne’ebe reliabel, ne’ebe bele halo,
lokaliza plasenta. Se konfirma plasenta previa no fetu matur,
planu ba inan atu fo partu (pájina S-25).
• Se laiha ultrasonida, ou relatoriu la reliabel no isin rua kuran
hosi semana 37, maneja hanesan plasenta previa to’o semana 37.
• Se laiha ultrasonida ou relatoriu la reliabel no isin rua semana 37 ou
liu, ezamina inan no preparadu ba tantu partu vajinal ou sezariana,
hanesan tuir mai ne’e:
- Halo fluidu IV la’o no cross-matched ran iha.
- Ezamina inan iha sala operasaun ho ekipa operasaun ne’ebe
iha.
- Uza espekulum vajina ida atu ezamina sérviku.
• Se dilatasaun sérviku parsial no hetan plasenta tissue (konfirmadu
plasenta previa), planu ba inan atu fo partu.
• Se laiha dilatasaun sérviku, halo palpasaun ho kuidadu ba forniks hosi
vajina:
- Se sente tissue sponge (konfirmadu plasenta previa), planu ba
inan atu fo partu.
- Se sente parte tos hosi fetu nia ulun (plasenta previa maior
ruled out), kontinua ho indusaun (pájina P-17).
• Se sei konfundi ho diagnose plasenta previa, halo
ezaminasaun dijital ho kuidadu:
- Se sente tissue mamar iha sérviku (konfirmadu plasenta
previa), planu ba inan atu fo partu.
- Se sente membrana no parte fetal tantu iha sentral ou iha
ninin (ruled out plasenta previa), kontinua ho indusaun (pájina
P-17).

BEBE MORIS
• Planu ba inan atu fo partu se:
- Fetu maduru ona;
- Morte fetal ou iha anoalia ne’ebe la kompatibel ho moris
(ij. Anencephaly/ulun laiha); ou
S-28 Vaginal bleeding in later pregnancy and labour

- Inan nia moris iha risku tanba lakon ran barak.


• Se implantasaun plasenta iha kraik (Fig. S-3 A, pájina S-26) ran
fakar uituan, partu vajina karik posibel. Selae, halo sezariana
(pájina P-53).
Nota: Inan ho plasenta previa iha risku a’as ba emorajia pos-partu
no plasenta akreta/inkreta, rezultadu komun hosi fatin fitar
sezariana.
• Se halo sezariana no se iha ran sai hosi fatin plasenta:
- Under-run the bleeding sites with sutures.
- Infus ositosina 20 units iha 1 L fluidu IV (normal saline
ou Ringer’s lactate) ho turuk 60 pur minutu.
• Se ran akontese durante periudu pos-partu, inisia jestaun ne’ebe
apropriadu (pájina S-30). Ida ne’e karik inklui ligasaun arteria (pájina
P-117) ou histerektomia (pájina P-121).
SANGRAMENTU VAJINAL DEPOISDE PARTU S-29
Emorajia pos-partu (EPP) jeralmente defini hanesan lakon ran liu hosi 500
mL iha oras 24 depoisde partu, enkuantu EPP severu defini hanesan lakon
ran liu hosi 1000 mL ou liu iha tempu ne’ebe hanesan. Maibe, iha
problema balun ho definisaun sira ne’e:
• Estimasaun lakon ran estremamente baixu, dalabrak metade hosi aktual.
Ran kahur ho likidu amniotiku no dalaruma ho urina. Dalaruma sirkula
hela iha pensu, toalha no lensol, iha basia no iha rai leten.
• Importansia hosi fo volume hosi ran lakon varia ho inan nia nivel
hemoglobina antes nia fo partu. Inan ida ho nivel hemoglobina
ne’ebe normal sei tolera lakon ran ne’ebe bele fatal ba inan ne’ebe
anemiku.

Talvez inan ne’ebe saudavel, non-anemiku bele lakon ran


trajikamente

• Sangramentu bele akontese ho neneik iha oras barak; karik sei la


rekonhese kondisaun to’o derepente inan hetan shock.
Risku avaliasaun iha periudu ante natal la efetivamente halo predisaun iha
ne’ebe inan sei iha EPP. Jestaun ativu hosi etapa tolu hosi partu tenke
halo ba inan hotu iha partu tanba nia redus insidensia EPP tanba
atonia uterina (pájina C-102). Ositosina (10 IU IM/IV) maka ai moruk
uterotoniku preferidu ba jestaun ativu etapa tolu hodi partu.
Monotoriza besik tonu uteru pos-partu, sangramentu vajinal, pulsa no
tensaun arterial rekomenda ba inan pos-partu hotu atu asegura
identifikasaun lalais hosi no resposta lalais ba atonia utei, ran fakar
maka’as no mudansa hemodinamiku.

PROBLEMA
• Aumenta sangramanetu vajinal iha oras primeiru 24 depoisde
partu (EPP primariu)
• Aumenta sangramanetu vajinal depoisde oras 24 depoisde partu (EPP
sekundariu)

Ran fakar kontinua ou derepenti ran fakar hanesan emerjénsia; inteven


sedu no agresivamente.
S-30 Vaginal bleeding after childbirth

JESTAUN IMEDIATU
Kuandu manjea inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pjina C-25).

• HUSU AJUDA. Urjentemente mobiliza personel hotu ne’ebe iha.


• Halo avaliasaun lalais hosi inan nia kondisaun jeral, sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou konfuzaun, lakon ran, kor no temperatura kulit
(pájina C-1).
• Se suspeitu ba shock, komesa tratamentu imediatu (pájina S-1).
Mesmu ke sinal hosi shock laiha, kontinua tau iha imi nia hanoin
bainhira avalia inan tuir mai tanba nia status karik bele deterioradu
rapidamente. Se iha shock, importante atu komesa tratamentu
imediatamente.
• Masajen uteru atu hasai ran no ran matek. Ran matek ne’ebe intupidu
hela iha uteru sei impede kontrasaun uteru ho efetivu.
• Fo ositosina 10 units IM (ou IV hanesan infuzaun se kanula ba
infuzaun iha tiha ona) (Tabela S-11, pájina S-32).
• Komesa infuzaun IV no infus isotonic crystalloids (ij. normal saline
ou Ringer’s lactate) (pájina C-34).
Nota: haruka sampel ran ba rastreiu/screening hemoglobina ou
haematocrit no tipu ran, order ran ba posibel halo transfuzaun, antes infus
fluidu IV.
• Antesipa nesesidade ba ran sedu, no transfuse se presija (pájina C-
37).
• Kateter ba mamik.
• Cek atu hare placenta sai ona, no ezamina plasenta atu hare
kompletu ka lae.
• Ezamina sérviku, vajina no perineu ba kanek
• Determina kauza ba EPP (Tabela S-10, pájina S-31) no maneja
tuir protokolu.
• Kontinua halo observasaun no monitoriza ho besik ba lakon ran no
parameter kliniku, inklui sinal vital, durante no tuir jestaun espesifiku
hosi kauza abut hosi EPP.
Vaginal bleeding after childbirth S-31

DIAGNOSA DIFERENSIAL
TABELA S-10. Diagnosa diferensial hosi sangramentu vajinal depoisde
partu

Sintoma ne’ebe iha no sinal no Sinal no sintoma


sintoma seluk tipikamente iha Posibel diagnosa
ne’ebe dalaruma iha

• EPP Primariua,b • Shock Atonia uteri, pájina S-32


• Uteru mamar no
laiha kontrasaun
• EPP Primariua,b • Plasenta kompleta Nakles iha sérviku, vajina
• Kontrasaun uteru ou perineu, pájina S-43
no P-95 no P-97
• Plasenta la sai iha minutu 30 • primariu EPP a,b Retensaun plasenta,
depoisde partu • Kontrasaun uteru pájina S-43 no P-91

• porsaun hosi maternal nian • Primariu EPPa,b Retensaun fragmentu


iha plasenta lakon, ou • Kontrasaun uteru plasenta, pájina S-44
nakles membrana ho veia no P-71

• La sente fundu uterina • Inverted uterus Inversaun uteru,


bainhira halo palpasaun apparent at vulva pájina S-45
abdomen • Primary PPHa,c
• moras uituan ou maka’as
• Primariu EPPa • Shock Rotura uteru, pájina
(sangramentu intra- • Tender abdomen S-24
abdominal no/ou vajinal) • Pulsa maternal lalais
• kabun moras maka’as (karik
redus depoisde rotura)
• ran fakar depoisde oras 24 • Ran fakar variabel Sekundariu EPP,
depoisde partu (leve ou severu, pájina S-46
• Uteru mamar no bot duke kontinua ou iregular)
espetativu ba diferensa no I’is dois
tempu desde partu • Anemia
a Sangramanetu iha primeiru 24 oras depoisde partu.
b Sangramanetu karik uituan se ran matek blokeia netik sérviku ou inan toba haklenan.
c Karik laiha sangramentu he inversaun kompletu.
S-32 Vaginal bleeding after childbirth

JESTAUN ESPESIFIKU
ATONIA UTERI
MASAJEN UTERU NO AI MORUK
Uterotoniku ne’ebe failha atu halo kontrasaun depoisde partu:
• Kontinua masajen uteru.
• Uza uterotoniku (Tabela S-11):
- Ositosina intravenous mesak deit maka ai moruk uterotoniku
preferidu ba tratamentu EPP.
- Se ositosina intravenous laiha, ou se ran fakar la responde ba
ositosina, uza IV ergometrine, oxytocin-ergometrine fixed dose, ou
prostaglandin (inklui misoprostol).
- Se ositosina no uterotoniku sira seluk failha atu hapara ran
fakar ou se ran fakar karik parsialmente tanba trauma, fo tranexamic
acid/transamin.
• Se ran fakar kontinua:
- Cek fila fali plasenta kompletu ka lae.
- Se iha retensaun hosi fragmenta plasenta (porsaun hosi maternal
nian laiha ou nakles membrana ho veia llaiha), hasai plasenta restu
(pájina S-44).
- Avalia status clotting uza bedside clotting test (pájina S-3).
Failha atu naisik hosi nia forma depoisde minutu hitu ou naisik
maibe mamar ne’ebe fasil nakfera, suspeitu iha coagulopathy
(pájina S-24).

TABELA S-11. Uza ai moruk ba jetaun EPP


Dosis no Kontinua Dosis Prekausaun no
Rutea Dosisa maximu Kontraindikasau

Ositosina IV: Infus 20 IV: Infus 20 La liu hosi Labele fo


units iha 1 L units in 1 L 3 L of hanesan bolus IV
fastest
at flow IV fluids at IV likidu IV bolus
rate possible 40 drops per kontein
minutu ositosina
IM: 10 units
Ergometrine/ IM ou IV Repete 0.2 Dosis lima tensaun
methylergometrine (neneik): 0.2 mg IM dep (total 1.0 a’as,
mg 15 minutu mg) pre-eklâmpsia, moras
fuan, retensaun
Se presija, plasenta
Vaginal bleeding after childbirth S-33

Dosis no Dosis Dosis Prekausaun no


Rutea kontinuaa maximu Kontraindikasau
n
Fo 0.2 mg
IM or IV
(neneik)
Kada oras
hat
15-Methyl IM: 0.25 mg 0.25 mg Eight doses Asthma
Prostaglandin F2 kada (total 2 mg) Do not give IV
alpha min. 15
Misoprostol Sublingual: Repete 200– Not more
PGE1 800 mcg 800 mcg than 1600
mcg
Tranexamic IV (neneik): Repete dep La liuhosi Istoria
acid/Transamin 1g min. 30, se 10 mg coagulopathy
Ran fakar per kg body clotting
ou activu
kontinua weight, intravascular
intravaskular,
Dala 3-4 konvulsaun
Lor-loron
a Nota: kalkula turuk/drop uza set fo tiha ona hosi 20 turuk/mL

Labele uza Prostaglandin intravenous. Tanba bele fatal.

KOMPRESAUN BIMANUAL INTRAUTERINA


• Se ran fakar kontinua alem de jestaun iha leten, halo kompresaun
bimanual hosi uteru to’o iha kuidadu ne’ebe apropriadu (Fig. S-4,
pájina S-34):
- Uza luvas estéril, hatama liman id aba vajina no hasai ran matek
ruma hosi parte kraik uteru ou sérviku.
- Halo liman kumu.
- Hatama liman kumu ba forniks anterior no aplika presaun hasoru
didin anterior hosi uteru.
- Liman seluk, halo presaun metin ba abdomen iha uteru nia
kotuk, aplika presaun kontra didin posterior hosi uteru.
- Mantein kompresaun to’o ran fakar kontroladu no iha kontrasaun
uteru.
S-34 Vaginal bleeding after childbirth

FIGURA S-4. Kompresaun bimanual ba uteru

KOMPRESAUN EXTERNAL BA AORTA


• Kompresaun ba aorta (Fig. S-5, pájina S-35) hanesan sasukat
temporariu too iha kuidadu ne’ebe apropriadu:
- Aplika presaun ba kraik ho liman kumu metin iha kabun leten
direitamente ba aorta liu hosi didin abdomen.
- Pontu hosi kompresaun maka iha kedas umbiliku nia leten no
uituan ba sorin karuk.
- Pulsasaun aorta bele sente ho fasil liu hosi didin anterior abdomen
iha pos-partu imediatu.
- Ho liman seluk, halo palpasaun ba pulsa femoral atu cek
kompresaun adekuadu ka lae:
– Se sente iha pulsasaun durante kompresaun, maka
presaun halo hosi liman kumu sedauk adekuadu.
– Se se la sente ona pulsasaun femoral, maka presaun
adekuadu ona.
- Mantein kompresaun to’o ran fakar kontroladu ou bele halo
sasukat alternativu seluk.
Vaginal bleeding after childbirth S-35

FIGURA S-5. Kompresaun ba aorta abdominal no palpasaun


ba pulsa femoral

Falun uteru maka efetivu no soe tempu presiozu.

TAMPAUN BALAUN INTRAUTERINA


• Se ran fakar kontinua alem de kompresaun aorta no kompresaun
bimanual, halo tampaaun balaun ba intrauterina (Fig. S-6, pájina
S-38):
- Bainhira balaun kateter ne’ebe dezenha espesifikamente ba
tratamentu EPP la disponibel, adaptasaun ho kustu-ki’ik
hanesan tampaun balaun kondom bele funsiona hanesan
substituidor/pengganti (pájina S-36).
- Molok halo prosedura ba tampaun balaun kondom:
– Fo suporta emosional no enkorajamentu.
– Hatama indwelling Foley catheter ba mamik.
• Prosedura ba tampaun balaun kondom:
- Hare prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25). Aplika solusaun
antibiótiku ba area perineu no vajina (pájina C-35).
- Antes komesa prosedura, asegura kondom ida atu tau iha iha
Foley catheter nia ninin.
- Halo ezaminasaun vajina atu identifika sérviku.
S-36 Vaginal bleeding after childbirth

- Ho neneik hatama espekulum ne’ebe dezinfeta tiha ona ho


dezinfesaun nivel altu ba vajina.
- Ho neneik kaer parte anterior hosi sérviku ho forsep ring ou
sponge.
Nota: Prefere liu uza forsep ring ou sponge, tanba kompara ho
tenakulum nia ladun halo nakles ba sérviku.
- Kaer kateter ho forsep ne’ebe dezinfeta tiha ona ho dezinfesaun
nivel altu ou foorsep estéril no hatama neneik liu hosi sérviku.
Asegura katak bulbu ne’ebe bele nakloke ou kateter iha
odamatan sérviku nia leten.
- Bainhira balaun nia rohan hatama ona iha kavum uteri, hatama
warm saline solution 300–500 mL ba kondom.
- Inflate kondom to’o hare iha sérviku. Atensaun atu labele hatama
barak liu balaun tanba ida ne’e bele halo balaun nakfera iha
bulaun tanba ida ne’e bele kauza bulaun haksoit sai sérviku no
bele sai.
- Se laiha ran sai hosi sérviku, teste tampaun pozitivu. Lalika
aumenta tan likidu no la presija atu halo operasaun iha etapa ida
ne’e.
- Se ran kontinua, konsidera intervensaun operasaun (hare
pájina S-41).
- Taka parte leten hosi vajina ho gaze rolande atu prevene
espulsaun hosi balaun.
- Halo palpasaun ba fundu uteri hosi abdomen no marka ho lapijeira.
Nota: Marka ida ne’e uza hanesan linha referensia hosi ne’ebe uteru bot
karik ou distensaun bele nota durante periudu observasaun.
- Fo ositosina 20 units iha 1 L fluidu IV (normal saline ou Ringer`s
lactate) iha 60 turuk pur minutu.
- Dosis ida deit ba antibiótiku (ampicillin ou first-
generation cephalosporin) rekomendadu:
– ampicillin 2 g IV;
– OU cefazolin 1 g IV.
Kuidadu pos-prosedura:
- Reve kuidadu prinsipiu pos-operasaun (pájina C-71).
- Monitoriza sinal vital, altura fundu uterina no sangramentu vajinal.
- Monitoriza output urina kada oras.
Vaginal bleeding after childbirth S-37

- Depoisde oras 6–24, se fundu uteri kontinua iha nivel hanesan


no laiha sangramentu vajinal ne’ebe ativu, deflate balaun 50–
100 mL kada oras naran katak kada interval laiha sangramentu.
- If there is no further vaginal bleeding 30 minutus after the
balloon is totally deflated, remove the balloon and stop the
oxytocin.
- Se inan komesa ran fakar fila fali depoisde deflated ou
ositosina para tiha ona, reinflate balaun no komesa fila fali
infuzaun ositosina; prepara ba intervensaun operasaun kuandu
nia kondisaun stabil ona.

- Ba intervensaun operasaun bainhira kondisaun stabil ona.


• Hasai tiha ketetr urinariu kuandu kondisaun stabil ona.
FIGURA 6. _ ....W....
mt
Preparation Kit

....,..,.. ..
-
v....... . .
-·--
Insersaun

·-·- --·- - ····-- lol-o_" '-f...,.,.,._.-.,._-..


·- -

·.........

---· ...
\Inflasaun
"'-
.....
.............
- •01"'"-

·-.·.
r
.
......., .._
....._._.._
L- ..,.,.,...
··-
--""' !.\,_
_...--
..-.
u . a oo-
......

-- --·.,.
Deflasaun...........
., c. ...
·
............... ..
---.-
... ._ .. ...
" ' ,.., ..,-

--
. ... .... ,
a ..
_,....

-
,.

..,......,_...,..._,..-
_ ..............
Vaginal bleeding after childbirth S-39

BOX S-3. Non-pneumatic anti-shock garment


Se iha, aplika non-pneumatic anti-shock garment (NASG) hanesan sasukat
temporariu to’o kuidadu ne’ebe apropriadu iha. NASG aplika presaun ba parte kraik
hosi isn no abdomen, tanba ne’e estabiliza sinal vital no resolve shock hipovolemiku..
halo tuir instrusaun manufatura atu aplika no hasai NASG.

Aplikasaun
1. Tau NASG iha inan nia okos, ho nia ninin leten iha nivel hosi nia kosteleta kraik.
2. Taka segment 1 ho metin haleu ain kliak/ankle; cek snap sound.
3. Taka segment 2 ho metin iha kada ain kabun; cek snap sound; husik livre ain tur atu
nune nia bele silu ain.
4. Taka segment 3 ho metin iha kelen; cek snap sound; husik livre ain tur atu
nune nia bele silu ain.
5. Taka segment 4 haleu pélviku ho parte kraik hosi ruin pélviku.
6. Taka segment 5 ho presaun bola ba umbiliku.
7. Remata taka NASG uza segment 6.

1&2 3

4 5

6 7

Nota:
• Segment 1, 2 no 3 bele aplika ba ema nain rua simultaneamente.
• Segment 4, 5 no 6 tenke aplika deit ba ema ida.
• Asegura katak inan bele dada I’is ho normal ho segment 6 iha fatin.
S-40 Vaginal bleeding after childbirth

Hasai
1. Hasai deit NASG kuandu inan stabil tiha on aba oras rua hosi ran fakar (ran fakar
menus hosi 50 mL pur oras; pulsa menus hosi 100 pur minutu; presaun arterial [PA]
bot liu 90/60 mmHg).
2. NASG tenke hasai deit hosi klinikus ne’ebe treinadu ona atu halo ida ne’e.
3. Koko pulsa no PA. Konfirma katak rua ne’e stabil hotu. Simultaneamente hasai
segmen 1 ne’ebe haleu ain kliak rua/ankle rua. Hein minutu15. Koko pulsa no PA.
Se laiha mudansa:
4. Simultaneamente hasai segment 2 ne’ebe haleu ain kabun rua. Hein minutu15. Koko
pulsa no PA. Se laiha mudansa:
5. Simultaneamente hasai segment 2 ne’ebe haleu kelen rua. Hein minutu15. Koko
pulsa no PA. Se laiha mudansa:
6. Simultaneamente hasai segment 2 ne’ebe haleu pélviku. Hein minutu15. Koko
pulsa no PA. Se laiha mudansa:
7. Simultaneamente hasai segment 5 ho 6 ne’ebe haleu kabun. Hein minutu15 molok
husik inan tur.

3 4 5

6 7 7

Atensaun: Se presaun arterial tun 20 mm/HG ou pulsa aumenta to’o 20 pur minutu
depoisde hasai kulaker segmentu ruma, tau lalais fila fali segmentu hotu iha kualker
sekuensia/urutan i konsidera nesesidade atu fo tan saline ou transfuzaun ran.

Adapta hosi WHO Compendium of Innovative Health Technologies for Low-Resource Settings, 2015.
Vaginal bleeding after childbirth S-41

INTERVENSAUN OPERASAUN BA TRATAMENTU EPP


• Se ran fakar la para mesmu kef o ona tratamentu ho
uterotoniku, intervensaun konservativa seluk ne’ebe iha (ij.
Masajen uteru, tampaun balaun), presaun external no internal ba
uteru, tenke inisia intervensaun ba operasaun.
• Tenke koko uluk aprosimasaun ba intervensaun konservativu,
tuir mai— se la susesu—halo tan prosedura invasivu. Ikemplu, koko
uluk kompresaun sutura; se intervensaun ne’e failha, halo ligasaun
arteria uterina ou arteria utero-ovarian (pájina P-117) bele koko. Se
ran fakar ne’ebe amesa vida kontinua mesmu ke halo ona ligasaun, sub
total (ne’ebe mos hanaran suprasérviku ou total) tenke halo
histerektomia.

KOMPRESAUN UTERU HO SUTURA


• Hare kuidadu ba prinsipiu jeral (pájina C-25) no prinsipiu ba
kuidadu operasaun (pájina C-65).
• Asegura katak infuzaun IV fatin ho 20 units ositosina iha 1 L normal
saline ho turuk 40 pur minutu (0.04 IU/minutu ou
2 mL/minutu) (Tabela P-8, pájina P-26).
• Fo antibiótiku profilaksis single dose (pájina C-50):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1g IV.
• Fo anestezia ne’ebe apropriadu, hanesan indikadu ona (pájina C-55).
• Loke abdomen (pájina P-54); refleta fali fiada uterovesika.

Aplika Kompresaun ba Sutura


• Hi’it sai uteru hosi pélviku atu aplika presaun bimanual.
- Atu asegura katak uteru iha nafatin liur/exterior no kompresaun
liu hosi prosedura, asisten ida tenke halo kompresaun ba uteru ho
liman rua.
Nota: se sangramentu vajinal para ho kompresaun bimanual, iha
oportunidade diak katak kompresaun sutura sei susesu.
• Uza kabas chromic catgut ho naruk 36-inchi 0 ou1 chromic catgut (ou
polyglycolic) suku ho round-bodied needle, aplika sutura hanesan tuir
mai ne’e (Fig. S-7, pájina S-42):
S-42 Vaginal bleeding after childbirth

- Suku uluk iha segment kraik hosi uteru, mazumenus 3 cm hosi


sorin kuana ho 3 cm iha okos iha ne’ebe peritoneum nakloke.
kabas/fiu suku liu hosi kavita uteru ba hamutuk/mosu/emerji 4
cm iha pontu insersaun nia leten ho 4 cm hosi sorin kuana.
Nota: daun labele penetra/hatama hotu ba uteru nia didin mahar to’o laran.
- Hare sutura iha fundu nia leten no hatama fila fali segment uteru
kraik parte kuana liu hosi didin posterior, simetrikamente/hanesan
ba ida ne’e iha didin oin.
- Krus sutura ba sorin seluk hosi parte kraik uteru no hasai hosi
didin posterior karuk.
- Hare sutura iha uteru nia kotuk atu tama ba didin anterior karuk
hosi segment uteru parte kraik hosi sorin no parallel/hanesan ho
suku ida primeiru ne’e.
- Dada kabas restu no halo metin no kesi ba kraik ho seguru atu
halo presaun ba uteru, ajuda ho kompresaun bimanual.
- Se ran para ona, taka abdomen (pájina P-59).

FIGURA S-7. Kompresaun Uteru ho Sutura


Vaginal bleeding after childbirth S-43

LIGASAUN ARTERIA UTERO-OVARIAN HO ARTERIA UTERINA


Sasukat operasaun konservativa ida ne’e bele koko mesak ou hamutuk ho
kompresaun sutura se sangramentu la resolve ho ai moruk uterotoniku,
masajen no tampaun balaun (pájina S-32).

Se ran fakar la para, intervensaun operasaun tuir mai presija (histerektomia


sub total ou toal) (pájina P-123).

Kuidadu Pos-Prosedura:
• Reve prinsipiu kuidadu pos-operasaun (pájina C-71).
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is dois), fo
antibiótiku ba endometritis pos-partu (pájina S-130).
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-55).

NAKLES HOSI SÉRVIKU, VAJINA OU PERINEU


Nakles hosi kanal moris maka kauza barak liu segundu hosi EPP. Karik
nakles ko-ezisti ho atonia uteri. Ran fakar pos-partu ho atonia uteri
baibain tanba nakles hosi sérviku ou vajina.
• Ezamina inan ho kuidadu no suku nakles iha sérviku (pájina P-
95) ou vajina ho perineu (pájina P-97).
• Se ran fakar kontinua, avalia status clotting uza bedside clotting
test (pájina S-3). Failha atu naisik depoisde minutu hitu ou naisik
fasil atu nakfera suspeitu coagulopathy (pájina S-24).
• Konsidera uza transamin (hare Tabela S-11, pájina S-32).

RETENSAUN PLASENTA

Dalaruma laiha ran fakar ho retensaun plasenta.

• Dalaruma mamik ne’ebe nakonu sei empata partu hosi plasenta.


• Asegura katak mamik mamuk. Tau kateter ba mamik, se presija.
• Asegura karak ai moruk uterotoniku fo tiha ona hanesan parte ida
hosi jestaun ativu etapa tolu no aplika trasaun kordaun kontroladu
atu hasai plasenta.
S-44 Vaginal bleeding after childbirth

Nota: evita hasai ho forsa trasaun kordaun no presaun fundu, tanba sira
bele kauza inversaun uterina ou evulsaun kordaun.

Labele uza ergometrine ba retensaun plasenta tanba nia kauza


kontrasaun utero toniku, iha ne’ebe karik atrazu espulsaun hosi
plasenta.

• Se plasenta la sai, fo ositosina adisional 10 units IM/IV e m


kombinasaun ho trasaun kordaun kontroladu.
• se plasenta la sai no inan ran fakar, koko halo hasai plasenta
manual (P-91).

Labele uza prostaglandin E2 alpha (dinoprostone ou sulprostone) ba jestaun


retensaun plasenta.

Nota: Antibiótiku single dose (ampicillin ou first-generation


cephalosporin) rekomenda se koko halo hasai plasenta manual.
Nota: Tissue ne’ebe susar tebes atu sai karik hatudu ne’e plasenta akreta.
Esforsu atu hasai plasenta ne’ebe lla fasil atu sai karik rezulta ran fakar
maka’as ou perforasaun uterina, no baibain presija histerektomia.
• Se ran fakar kontinua, avalia status clotting uza bedside clotting
test (pájina S-3). Failha atu naisik depoisde minutu hitu ou naisik
fasil atu nakfera suspeitu coagulopathy (pájina S-24).
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is dois), fo
antibiótiku ba endometritis pos-partu (pájina S-130).

RETENSAUN FRAGMENT PLASENTA

Dalaruma laiha ran fakar ho retensaun plasenta.

Kuandu porssaun hosi plasenta—lobus ida ou liu—maka retein, nia


prevene uteru atu halo kontrasaun ho efetivu.
• Bainhira suspeitu ba plasenta sai inkompletu, koko se iha fragment
plasenta iha uteru. (pájina S-43).
• Fo antibiótiku single dose (ampicillin ou first-generation
cephalosporin) se esplora ona uteru:
- ampicillin 2 g IV;
Vaginal bleeding after childbirth S-45

- OU cefazolin 1 g IV.
• Hasai fragment plasenta ho liman, forsep ovum ou respajen (pájina
P-77).
Nota: Nota: Tissue ne’ebe susar tebes atu sai karik hatudu ne’e plasenta
akreta. Esforsu atu hasai plasenta ne’ebe lla fasil atu sai karik rezulta ran
fakar maka’as ou perforasaun uterina, no baibain presija histerektomia.
• Se ran fakar kontinua, avalia status clotting uza bedside clotting test
(pájina S-3). Failha atu naisik depoisde minutu hitu ou naisik fasil atu
nakfera suspeitu coagulopathy (pájina S-24).

INVERSAUN UTERU
Se ita dehan inversaun uteru kuandu uteru nia parte laran nakfila sai ba liur
durante partu ou plasenta sai.
• Se inan sente moras maka’as, fo morphine 0.1 mg/kg body weight
IM.
Nota: labele fo lai ou labele fo ai moruk uterotoniku to’o halo koresaun ba
inversaun uteru.
• Halo repozisaun ba uteru (pájina P-110).
• Nota: Ho tempu ne’ebe liu dadauk kontrasaun ring haleu fatin
inversaun sei sai tos liu no uteru sei bubu tanba ran. Se ran fakar
kontinua, avalia status clotting uza bedside clotting test (pájina S-
3). Failha atu naisik depoisde minutu hitu ou naisik fasil atu nakfera
suspeitu coagulopathy (pájina S-24).
• Fo antibiótiku profilaksis single dose depoisde hadia inversaun
uteru (pájina C-35):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is
dois), fo antibiótiku ba endometritis pos-partu (pájina S-
130).
• Se suspeitu ba necrosis, halo histerektomia vajina. Ida ne’e karik
presija transfere ba kuidadu tersiariu.
S-46 Vaginal bleeding after childbirth

SANGRAMENTU POS-PARTU SEKUNDARIU


Sekundariu EPP defini hanesan ran fakar vajinal ne’ebe aumenta entre
oras 24 no semana 6 depoisde partu.
• Se ran fakar maka’as, halo tuir etapa ba jestaun jeral (S-30).
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun I’is dois hosi
vajina), fo antibiótiku hanesan endometritis pos-partu (pájina S-
130).

Sekundariu EPP karik tanba endometritis pos-partu no/ou retensaun


produtu konseisaun.

• Fo ai moruk uterotoniku (Taela S-11, pájina S-32).


• Se sérviku dilatadu, esplora ho liman atu hasai fragmenta plasenta.
Esplorasaun manual hosi uteru hanesan ho tékniku ne’ebe esplika atu
hasai retensaun plasenta (pájina P-91).
• Se sérviku la dilatadu, evakua uteru atu hasai fragment plasenta
(pájina P-91).
• Raramente, se ran fakara kontinua, karik importante atu konsidera
intervensaun operasaun ho ligasaun utero-ovarian ho uterina (pájina
P-117) ou histeretomia (pájina P-123).
• Haloo ezaminasaun histopatholojia hosi espesimen respajem nian
ou histerektomia, se posibel, atu buka hatene tumor trophoblastic.

KUIDADU DEPOISDE EPP


Inan ne’ebe sofre hosi EPP presija follow-up ho kuidadu no fo edukasaun
espesial kona ba kuidadu-an no risku ba infesaun.

PRINSIPIU KUIDADU-AN JERAL DEPOISDE EPP


Kada inan ne’ebe hetan tiha ona esperensia iha situasaun emerjénsia sei
responde ho diferente. Atu fo kuidadu ne’ebe efetivu, importante atu halo
lalais komunikasaun diak no hatudu empatia. Inan ne’ebe hetan ona
esperensia EPP sei presija suporta hosi membru familia kuandu sira alta
hosi ospital. Inklui tulun nain importante sira iha kuidadu tuir mai
importante. Prinsipiu xavi hosi kuidadu depoisde EPP hanesan tuir mai
ne’e:
• Esplika ho klaru ba eventu no tratamentu sira ne’ebe akontese
nune’e inan no nia akompanhante sira kompriende.
Vaginal bleeding after childbirth S-47

• Eduka inan no nia ema ne’ebe suporta nia kona ba sintoma anemia no
enfaze importansia atu fila lalais ba ospital se iha sintoma ruma ho
anemia severu, ran fakar aumenta ou ran fakar persisten ne’ebe la
melhora.
• Inan ne’ebe iha ona ran fakar exesivu no/ou prosedura
intrauterina iha risku atu hetan infesaun uterina. Eduka inan kona
ba sinal no sintoma hosi infesaun uterina, no enkoraja sira atu fila
fali mai ospital ho isin manas ruma, moras pélviku persisten
no/ou sekresaun I’is dois.
• Emfaze importansia ba nutrisaun diak, inklui aihan ne’ebe riku ho iron,
atu resolve inan nia anemia no hadi’a nia kondisaun jeral, no fasilita
produsaun susu ben inan no fo susu.
• Diskuti importansia ba rekuperasaun maternidade, dezenvolvimentu
neonatal no knar hosi espasu saudavel ba rua ne’e hotu. Diskuti
metodu kontrasepsaun hotu ne’ebe iha no fasilita inisiasaun ba inan
nia metodu preferidu.
• Orariu vizita follow-up atu cek kona ba nia progresu no resposta nia
pergunta no prekupasaun sira.

TRATAMENTU BA ANEMIA NO PREVENSAUN ANEMIA IHA FUTURU


• Cek anemia no evidensia hosi instabilidade hemodinamiku
depoisde sangramentu par aba oras 24:
- Se iha evidensia instabilidade hemodinamiku, aranja ba
transfuzaun (pájina C-37).
- Se hemoglobina kuran hosi 7 g/dL ou haematocrit menus hosi
20% (anemia severu), aranja ba transfuzaun (pájina C-37) fo
oral iron no folic acid:
– Fo ferrous sulfate ou ferrous fumarate 120 mg oral plus
folic acid 400 mcg oral loron ida dala ida durante fulan
tolu.
– Depoisde fulan tolu, kontinua suplementasaun ho ferrous
sulfate ou ferrous fumarate 60 mg oral plus folic acid 400
mcg oral loron ida dala ida durante fulan tolu.
- Se hemoglobin 7–11 g/dL, fo ferrous sulfate ou ferrous fumarate
60 mg oral plus folic acid 400 mcg oral loron ida dala ida durante
fulan tolu.
• Iha ne’ebe hookworm endemiku (prevalensia of 20% ou liu), fo ida
hosi tratamentu anthelminthic tuir mai ne’e:
S-48 Vaginal bleeding after childbirth

- albendazole 400 mg oral single dose;


- OU mebendazole 500 mg oral single dose ou 100 mg kada
oras 12 ba loron 3;
- OU levamisole 2.5 mg/kg body weight oral loron ida dala ida
to’o loron tolu;
- OU pyrantel 10 mg/kg body weight oral loron ida dala ida to’o
loron tolu.
• Se area endemiku ba lumbriga hookworm (prevalensia 50% ou liu),
repete tratamentu antelmintiku semana 12 depoisde dosis primeiru.
PRESAUN ARTERIAL ELEVADU, ULUN MORAS,
HARE MALAHUK, KONVULSAUN OU LAKON
KONSIENSIA
S-49

PROBLEMA
• � Inan isin rua ou inan ne’ebe foin partu (ij. Menus hosi semana 6
pos-partu):
- hetan lakon konsiensai ou iha konsiensia (konvulsaun);
- presaun arterial a’as;
- komplain kona ba ulun moras maka’as ou hare malahuk.

JESTAUN JERAL
Bainhira maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku sira bainhira
fo kuidadu (pájina C-25).

• Se la fo susu ou konvulsaun, HUSU AJUDA. Urjentemente


husu ajuda ba ema hotu ne’ebe iha.
• Halo avaliasaun lalais ba inan nia kondisaun jeral (C-1) enkuantu
simultaneamente husu nia ou nia familia kona ba istoria hosi nia moras
prezente no pasadu nian.
• Se inan la dada I’is ou nia dada I’is neneik:
- Cek nia airway no halo intubasi se presija.
- Se nia la dada I’is, tulun halo ventilasaun uza Ambu bag no maskara,
ou fo oksijéniu 4–6 L pur minutu hosi endotracheal tube.
- Se nia dada I’is, fo oksijéniu 4–6 L pur minutu hosi mascara
ou kanula ba inus.
• Se inan lakon konsiensia:
- Cek nia airway, pulsa no temperatura;
- Pozisiona inan ba sorin karuk;
- Cek ba kakorok tos/rigidity.
• Se inan iha konvulsaun:
- Pozisiona inan ba sorin karuk atu redus risku hosi aspirasaun ba
sekresaun, muta no ran.
- Proteje inan hosi kanek (monu), maibe labele koko atu restrain nia.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
50
- Nunka husik inan mesak. Kontinua fo supervizaun.
Konvulsaun bele akompanha ho aspirasaun hosi muta ne’ebe
bele kauza mate ba inan no fetu.
- Se diagnose eklampsia (Taela S-12, pájina S-52), fo
magnesium sulfate (Box S-4, page S-59).
- Se kauza hosi konvulsaun labele determina, maneja hanesan
eklampsia no kontinua investiga ba kauza seluk.

DIAGNOSA PROBLEMA IPERTENSAUN IHA GRAVIDEZ


Problema ipertensaun iha gravidez inklui:
• ipertensaun kroniku (elevasaun presaun arterial molok isin rua
semana 20 hosi idade jestasional ou persisten depoisde semana 12
pos-partu);
• ipertensaun jestasional;
• pre-eklâmpsia leve;
• pre-eklâmpsia severu;
• eklâmpsia;
• ipertensaun kroniku superimposed pre-eklâmpsia.
Ulun moras, hare malahuk, konvulsaun no lakon konsiensia karik
asosiadu ho ipertensaun iha gravidez, maibe sira la nesesariu atu
importante ba ida ne’e. kondisaun seluk ne’ebe bele kauza konvulsaun ou
koma inklui:
• epilepsia
• malaria komplikadu
• injury iha ulun
• meningitis
• encephalitis.

(Hare Tabela S-12, pájina S-52 ba informasaun liu tan kona ba diagnose
diferensial hosi problema ipertensaun iha gravidez).

PRESAUN ARTERIAL
Diagnosa ipertensaun iha gravidez se iha iha durante sukat dala rua tutuir
malu ho diferensa oras hat ou liu:
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
51
• presaun arterial sistolik 140 mmHg ou liu no/ou
• presaun arterial diastolik 90 mmHg ou liu.
Nota: Presaun arterial severu bainhira presaun arterial sistolik 160
mmHg ou liu no/ou presaun arterial diastolik 110 mmHg ou liu.
Se ipertensaun akontese primeira vez depoisde semana 20 hosi idade
jestasional, durante trabalhu de partu no/ou iha oras 48 depoisde
partu, ida ne’e maka ipertensaun jestasional, pre-eklampsia ou
eklampsia, depende ba prezensa hosi karakteristika sira seluk (hare
Tabela S-12, pájina S-52).
Se ipertensaun akontese antes semana 20 hosi idade jestasional, mais
provavel maka ipertensaun kroniku. Tanba inan balun nia presaun arterial
karik la sukat antes semana 20 idade jestasional, ipertensaun kroniku bele
identifikadu ba primeira vez durante isin rua depoisde semana 20 idade
jestasional. Ipertensaun kroniku sei mantein depoisde semana 12 pos-partu.

PROTEINURIA
Prezensa hosi proteinuria muda diagnosa hosi ipertensaun jestasional ba
pre-eklampsia. Tanba sekresaun vajinal ou likidu amniotiku karik
kontaminadu amostra (specimen) ba urina, so urina mos deit mi kolheta
iha klaran (midstream specimen) mak bele uza. Katerizasaun ba objetivu
ida ne’e la justifikadu tanba risku hosi infesaun traktu urinariu.
Kriteriu diagnostiku ba proteinuria inklui: sukat urin dipstik dala rua hosi
pelu menus 2+ (30 mg per dL) hasai ho diferensa oras nen; pelu menus 300
mg hosi protein iha amostra urina oras 24; ou rasio protein/creatinine 0.3 ou
bot liu.
Importante atu eksklui pre-eklâmpsia antes halo fali etiolojia seluk ba
prezensa hosi proteinuria iha inan isin rua ho presaun arterial altu.
Entretantu, kondisaun seluk bele kauza proteinuria no posibilidade ba
rezultadu pozitivu falsu. Infesaun traktu urinariu, anemia severu,
insufisiensia kardiaka (heart failure) no difikuldade trabalhu de partu hotu
bele kauza proteinuria. Ran iha urina tanba trauma kateter ou
schistosomiasis no kontaminasaun hosi ran hosi vajina bele halo rezultadu
pozitvu falsu.
Random ba amostra urina, hanesan teste dipstick ba protein, hanesan
instrumentuu rastreiu ida ne’ebe efisiente tebes. Mudansa hosi negativu ba
pozitivu durante isin rua hanesan sinal. Se dipstik laiha, amostra urina bele
hamanas atu da’an iha tubu mos ida. Aumenta tan turuk ida hosi 2% acetic
acid atu cek persisten presipitat ne’ebe bele kuantifikadu hanesan
persentajem hosi protein aba volume hosi total amostra.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
52
TABELA S-12. Diagnosa diferensial hosi presaun arterial altu,
ulun moras, hare malahuk, konvulsaun ou lakon konsiensia
Sintoma ne’ebe iha no Sintoma, Sinal no
sintoma no sinal seluk rezultadu laboratori Probabel diagnosa
ne’ebe tipikamente iha ne’ebe dalaruma iha

• Presaun arterial Sistolik Ipertensaun


(PAS) 140 mmHg ou kroniku, pájina S-66
liu no/ou Presaun
Arterial Diastolik
(PAD) 90 mmHg ou
liu molok semana 20
idade jestasional
Ipertensaun
• PAS 140 mmHg ou liu kroniku ho
no/ou PAD 90 mmHg ou superimposed
liu molok semana 20 idade pre-
jestasional eklâmpsia,
• Depoisde semana 20: pájina S-66
– Proteinuria 2+
iha dipstik
– Prezensa hosi
karakterisitiku ruma
hosi pre- eklâmpsia
• Sukat dala rua PAS140
mmHg ou liu maibe Ipertensaun
kuran hosi 160 mmHg Jestasional, pájina
no/ou PAD 90 mmHg ou S-55
liu maibe kuran hosi 110
mmHg diferensa iha oras
hat depoisde semana 20
idade jestasional
• Laiha proteinuria
• Laiha
karakteristika
hosi pre-
eklâmpsia
• Sukat dala rua PAS140
mmHg ou liu maibe
kuran hosi 160 mmHg Pre- eklâmpsia
no/ou PAD 90 mmHg ou Leve, pájina
liu maibe kuran hosi 110 S-56
mmHg diferensa iha oras
hat depoisde semana 20
idade jestasional.
• Proteinuria 2+ iha dipstik
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
53
Sintoma ne’ebe iha no Sintoma, Sinal no
sintoma no sinal seluk rezultadu laboratori Probabel Diagnosa
ne’ebe tipikamente iha ne’ebe dalaruma iha
• PAS 160 mmHg ou liu • Ulun moras (frequensia Pre-eklâmpsia
no/ou PAD 110 mmHg ou aumenta, la lakon ho severu,a,b pájina
liu depoisde semana 20 analjetiku regular) S-57
idade jestasional • Mudansa iha vizaun/hare
• Proteinuria 2+ iha dipstik (ij. Hare malahuk)
• Oliguria (mi menus hosi
400 mL urina iha oras 24)
• Moras iha abdomen parte
leten (moras epigastrik ou
moras iha kuadran kuana
leten)
• Susar dada I’is (rales on
auscultation of lungs due to
fluid in lungs)
• Laran sa’e no muta
• Hyperreflexia ou klonus
Iha fasilidade ho
kapasidade ba laboratoriu:
• Liver enzymes
(transaminases) dala rua
hosi normal
• Serum creatinine as liu hosi
1.1 mg/dL ou dupla, oi as liu,
hosi baseline serum
Konsentrasaun kreatinine sem
iha moras rins. Platelets menus
hosi
100,000 cells/mcL (100 × 109/L)

• Konvulsaun • Koma (lakon konsiensia) Eklâmpsia,


• PAS 140 mmHg ou liu ou • Sintoma no sinal seluk hosi pájina S-57
PAD 90 mmHg ou liu pre-eklâmpsia severu
depoisde semana 20 idade
jestasional
• Trismus • Spasme hosi oin, kakorok, no Tetanus,
(difikuldade atu trunku pájina S-67
loke ibun bainhira • Kotuk moras
nata hahan) • Board-like abdomen
• Spontaneous violent spasms
• Konvulsaun Epilepsia,c
• Uluk iha istoria ba pájina S-68
konvulsaun
• Presaun arterial normal
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
54
Sintoma ne’ebe iha no Sintoma, Sinal no
sintoma no sinal seluk rezultadu laboratori Probabel Diagnosa
ne’ebe tipikamente iha ne’ebe dalaruma iha

• Isin manas
• Enlarged spleen Malaria,
• Be doko/isin tos pájina S-117
• Ulun moras
• Moras iha
ruin/joint
• Sintoma no sinal hosi • Konvulsaun Malaria
malaria la ho • Jaundice Severu, pájina
komplikasaun S-121
• Koma
• Anemia
• Konvulsaun
• Meningitisc,d ou
Ulun moras • Konfuzaun
encephalitisc,d
• Stiff neck • Oin halai
• Fotofobia • Koma
• Isin manas
• Ulun moras • Muta Migrainee
• hare malahuk
a Se inan iha sintoma ou sinal ruma kona ba pre-eklâmpsia severu (ho eksesaun hosi
proteinuria 2+ iha dipstik), diagnosa pre-eklâmpsia severu.
b Sindroma HELLP maka tipu ka forma ida grave tebes hosi pre-eklâmpsia; akronimu ne’e ba

―Haemolysis, Elevated Liver Enzymes and Low Platelets.”


c Se labele eksklui diagnose hosi eklâmpsia, kontinua tratamentu ba eklâmpsia.

d Ezamina likidu cerebrospinal no fo tratamentu apropriadu ba meningitis ou encephalitis.

e Fo analjétiku (Ij. paracetamol 500 mg oral se presija).

Proporsaun ki’ik hosi inan ho eklâmpsia iha presaun arterial ne’ebe


normal. Maneja inan hotu ho konvulsaun hanesan sira iha eklâmpsia to’o
diagnosa seluk konfirmadu.

Hanoin katak:
• Dala barak Pre-eklâmpsia laiha sintoma, tanba ne’e importante atu
vijilansiaho inan ruma ho ipertensaun iha isin rua no atu hare ba onset subtel
ou liu hosi sintoma ne’ebe hatudu deterioradu hosi kondisaun.
• Edema hosi ain no extremitasparte kraik la konsidera hanesan sinal ne’ebe
bele reliabel hosi pre-eklâmpsia.

Iha problema ipertensaun hosi isin rua, karik laiha sintoma no sinal ida
deit karik mak ipertensaun.
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
55
• Pre-eklâmpsia bele progresu ba pre-eklâmpsia severu. Risku hosi
komplikasaun sira, inklui eklâmpsia, aumenta bot kuandu pre-
eklâmpsia sai severu.
• Konvulsaun ho sinal pre-eklâmpsia indika iha eklâmpsia.
Konvulsaun sira ne’e:
- bele akontese la hare ba hosi severidade hosi ipertensaun;
- susar atu predisaun no tipikamente akontese sem iha ulun
moras ou mudansa vizual;
- iha kazu 25% akontese depoisde bebe moris;
- tonic-clonic no hare hanesan konvulsaun grand mal hosi epilepsia;
- karik akontese ho sekuensia ne’ebe lalais, hanesan iha status
epileptikus, no karik bele halo mate;
- se la hare hetan se inan mesak deit;
- karik akompanha ho koma mazumensu iha minutu ou oras
depende ba frekuensia hosi konvulsaun.

Labele fo ergometrine ba inan ho pre-eklâmpsia, eklâmpsia ou presaun


arterial altu tanba nia bele hasa’e presaun arterial no hasa’e risku ba
stroke ou konvulsaun.

JESTAUN ESPESIFIKU HOSI PROBLEMA IPERTENSAUN HOSI ISIN


RUA
IPERTENSAUN JESTASIONAL
Maneja iha kona ba baze output nian
• Monitoriza presaun arterial, urina (ba proteinuria) no kondisaun
fetu semanal.
• Se presaun arterial deterioradu ou ina hetan karakteristika
hosi pre-eklâmpsia, maneja hanesan pre-eklâmpsia (pájina S-
56).
• Se iha sinal hosi kresimentu fetal retarda severu ou fetal
compromise, baixa inan ba ospital atu avalia no posibel atu
kontinua partu
• Kounselu inan ho nia familia kona ba sinal perigu ne’ebe indika
pre-eklâmpsia severu ou eklâmpsia.
• Se observasaun hotu stabil nafatin, permiti atu trabalhu de partu no
partu espontaneo (pájina C-77).
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
56
• Iha inan ho ipertensaun jestasional, se laiha partu espontaneo
molok bebe term, maka halo indusaun bainhira bebe term.

PRE-EKLÂMPSIA LEVE
IDADE JESTASIONAL KURAN HOSI SEMANA 37 + 0/7 SEMANA
Naran katak inan ho bebe nia kondisaun stabil, objetivu mak atu husik
inan to’o semana 37 + 0/7 idade jestasional enkuantu kontinua
monitorizaa status inan ho fetu. Maibe, importante atu vijilansia nafatin
tanba pre-eklâmpsia karik progresu rapidamente ba pre-eklâmpsia severu.
Risku hosi komplikasaun sira, inklui eklâmpsia, aumenta maka’as bainhira
pre-eklâmpsia sai severu. Monitoriza besik liu tan ho atensaun ne’ebe a’as
ba deterioradu hosi moras ne’e importante.
Se presaun arterial no sinal hosi pre-eklâmpsia nafatin laiha mudansa
ou normalizadu, follow up inan iha poliklinika semana ida dala rua:
• Monitoriza presaun arterial, reflex no kondisaun fetu.
• Monitoriza sinal perigu sira ne’ebe asosiadu ho
karakteristika hosi pre-eklâmpsia severu (Tabela S-12,
pájina S-52).
• Kounselhu inan ho nia familia kona ba sinal perigu ne’ebe asosiadu
ho pre-eklâmpsia severu ou eklâmpsia.
• Enkkoraja inan atu han aihan ne’ebe normal.
• Labele fo antikonvulsaun ou anti-ipertensaun se klinikamente la
indikadu (hare pre-eklâmpsia severu no eklâmpsia, pájina S-57).
• Labele fo sedativa ou tranquilizer.
Se labele follow-up hanesan pasiente iha poloklinika, baixa inan iha
ospital:
• Fo aihan normal.
• Monitoriza presaun arterial (dala hat to’o dala nen loron ida) no
output ba urinal or-loron.
• Labele fo antikonvulsaun se presaun arterial la a’as ou sinal hosi
pre-eklâmpsia severu mosu (hare pre-eklâmpsia severu no
eklâmpsia, pájina S-57).
• Labele fo sedativa ou tranquilizer.
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
57
• Labele fo diuretika. Diuretika ladiak indika deit atu uza ba inan ho
pre-eklâmpsia ne’ebe iha indikasaun ba diuretika (hanesan
pulmonary oedema).
• Monitoriza sinal perigu ne’ebe asosiadu ho pre-eklâmpsia severu
(pájina S-57).
Se presaun arterial tun ba nivel normal ou inan nia kondisaun stabil
nafatin, dehan ba inan nia bele ba uma:
• Konselhu atu hare sinal no sintoma hosi pre-eklâmpsia severu
(Tabela S-12, pájina S-52).
• Hare nia semana ida dala rua atu monitoriza presaun arterial no
dezenvolvimentu fetu no atu avalia sinal no sintoma hosi pre-
eklâmpsia severu.
Se presaun arterial sistolik maka 160 mmHg ou liu no/ou
presaun arterial diastolik maka 110 mmHg ou liu, ou se sinal hosi
pre- eklâmpsia severu mosu, mesmu ke nia presaun arterial
normal, baixa inan no halo tuir rekomendasaun ba pre- eklâmpsia
severu no eklâmpsia (pájina S-57).

JESTASAUN IHA OU LIU HOSI SEMANA 37 + 0/7 SEMANA


Iha inan ho pre-eklâmpsia leve iha term (semana 37 + 0/7 ou liu),
rekomenda halo indusaun partu. Avalia sérviku (pájina P-18) no halo
indusaun ou augmentasaun partu (pájinaP-17).

PRE-EKLÂMPSIA SEVERU NO EKLÂMPSIA


Pre-eklâmpsia severu no eklâmpsia maneja hanesan deit, ezetu se partu
tenke akontese iha oras 12 hosi onset konvulsaun iha eklâmpsia.
Nota: kazu hotu hosi pre-eklâmpsia severu tenke maneja ativamente.
Sintoma no sinal hosi ―impending eklâmpsia‖ (ij. Hare malahuk,
hyperreflexia) la reliabel. Kuandu sintoma konsisten ho pre-eklâmpsia
komesa, jestaun espetante la rekomenda.

JESTAUN JERAL
• Komesa infuzaun IV no infus fluidu IV (pájina C-34).
• Fo magnesium sulfate (pájina S-58).
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
58
• Monitoriza sinal vital (pulsa, presaun arterial, respirasaun ho
pulsa oximetry), reflex sira no frekuensia kardiaka fetal kada
oras.
- Se presaun sistolik kontinua nafatin iha 160 mmHg ou liu
no/ou se presaun arterial diastolik nafatin 110 mmHg ou
liu, fo aimoruk anti ipertensaun (pájina S-60).
Nota: Prinsipiu importante maka atu mantein presaun arterial iha nivel
presaun normal nia leten uituan.
• Tau kateter ba mamik atu monitoriza output urina.
• Mantein grafiku balansu likidu ho rigorozu (monitoriza montante
hosi likidu ne’ebe fo no output ba urina) atu prevene likidu
sobrekarga/overload.
- Se output urina menus hosi 30 mL pur oras:
– Para lai magnesium sulfate no infus fluidu IV (normal
saline ou Ringer’s lactate) iha 1 L iha oras walu.
– Monitoriza dezenvolvimentu hosi pulmonary oedema
(respirasaun aumenta no/ou esforsu dada i’is, rales on
auscultation of lungs).
• Nunka husik inan mesak. Karik konvulsaun bele halo aspirasaun
ou muta karik inan ho fetu bele mate.
• Auskulta pulmaun parte kraik kada oras ba rales indika
pulmonary oedema.
- Se rona rales, par alai likidu no fo furosemide 40 mg IV dala
ida.
• Avalia status clotting ho bedside clotting test (pájina S-3). Failha ba
ran atu naisik depoisde minutu hitu ou ran naisik nakfera lalais deit
suspeitu coagulopathy (pájina S-24).

TERAPIA ANTIKONVULSAUN BA PRE-EKLÂMPSIA SEVERU OU


EKLÂMPSIA
Fator importante ida iha terapia antikonvulsaun maka fo aimoruk
antikonvulsaun iha tempu loloos no adekuadu. Konvulsaun ba inan ne’ebe
ospitalizadu frekuentamente kauza hosi under-treatment. Magnesium
sulphate maka ai moruk preferidu ba prevene no tratamentu
konvulsaun iha pre- eklâmpsia severu no eklâmpsia. Bele uza
rejimentu intramuscular ou intravenous (Box S-4).
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
59
BOX S-4. Rejimentu magnesium sulfate ba pre-eklâmpsia severu no
eklâmpsia

Rejimentu Intramuscular
Loading dose (IV ho IM):
• Fo 4 g hosi 20% solusaun magnesium sulfate IV durante minutu 5.
• Tuir lalais ho 10 g hosi 50% solusaun magnesium sulfate: Fo 5 g iha kada kidan
hanesan injesaun IM ho 1 mL hosi 2% lidokain iha seringa hanesan/ida deit.
Asegura tékniku aseptiku bainhira fo injesaun magnesium sulfate klean/deep. Informa
ba Inan katak nia sei sente manas bainhira fo magnesium sulfate.

Dosis manutensaun (IM):


• Fo 5 g hosi 50% solusaun magnesium sulfate ho 1 mL hosi 2% lidokain iha
seringa hanesan/ida deit injesaun IM kle’an ba kada kidan troka malu kada
oras hat. Kontinua tratamentu ba oras 24 depoisde partu ou pelu menus iha
konvulsaun ikus liu, ida ne’ebe deit maka akontese ikus liu.

Rejimentu Intravenous
Bele konsidera administrasaun/fo intravenous, prefere liu uza infusion pump, se iha:
Loading dose:
• Fo 4g hosi 50% solusaun magnesium sulfate IV neneik.
• Se konvulsaun akontese fila fali depoisde minutu 15, fo 2 g hosi 50% solusaun
magnesium sulfate IV durante minutu 5.

Dosis manutensaun (IV):


• Fo infuzaun intravenous 1g/ oras. Kontinua tratamentu ba oras 24
depoisde partu ou konvulsaun ikus liu, ida ne’ebe deit maka akontese
ikus.

• Apesar de toksisidade hosi magnesium raru, komponente impportante


hosi monitoriza inan ho pre-eklâmpsia severu no eklâmpsia avalia ba
sinal hosi toksisidade magnesium. Molok repete atu fo, asegura
katak:
- pelu menus respirasaun 16 pur minutu;
- reflex patella iha;
- output urinariu pelu menus 30 mL pur oras durante oras hat.
• Se iha sinal toksisidade, atrazu lai dosis IM tuir mai ou withhold
infuzaun IV hosi magnesium sulfate (Box S-5, pájina S-60).
• Se laiha sinal toksisidade, fo dosis IM tuir mai ou kontinua infuzaun
IV hosi magnesium sulfate.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
60
BOX S-5. Sinal sira ne’ebe indika nesesidade atu Para
lai ou atrazu dosis manutensaun hosi magnesium sulfate

Monitoriza inan besik iu ba sinal hosi toksisidade magnesium sulfate.


Atu prevene intoksikasaun magnesium, importante atu avalia respirasaun, deep
tendon reflexes no output urinaria molok fo dosis adisional.

Para lai ou atrazu ai moruk se:


• rasio respirasaun kuran hosi 16 pur minutu;
• laiha reflex patellar;
• output urinaria kuran hosi 30 mL pur oras liu oras hat.

Prepara antidote prontu. Iha kazu respirasaun para:


• ajuda halo ventilasaun (mask and bag, aparelhu anestezia, intubasaun);
• fo calcium gluconate 1 g (10 mL hosi 10% solusaun) IV neneik durante minutu
tolu, to’o komesa fali respirasaun atu kontra efeitu hosi magnesium sulfate.

AI MORUK ANTI IPERTENSAUN


Tenke komesa ai moruk anti ipertensaun se presaun arterial sistolik 160
mmHg ou liu no/ou presaun arterial diastolik 110 mmHg ou liu.

Nota: Prinsipiu importante maka atu mantein presaun arterial a’as liu uituan
hosi nivel normal.

Preferidu no rute atu fo ai moruk anti ipertensaun ba ipertensaun severu


durante isin rua tenke bazeia primariamente ba reseita hosi doutor ne’ebe
iha esperensia ho ai moruk partikular ida ne’e nia kustu no
disponibilidade lokal, enkuantu asegura katak ai moruk ba tratamentu
aguda laiha efeitu sekundariu. Se ai moruk anti ipertensaun ba tratamentu
aguda hosi ipertensaun severu labele fo hosi intravenous, bele fo
tratamentu ho oral (Tabela S-14, pájina S-62).
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
61
TABELA S-13. Ai moruk anti ipertensaun no opsaun dosis ba
tratamentu aguda hosi ipertensaun severu
Opsaun Anti
ipertensaun
Dosis
Hydralazine Tratamentu intravenous:
• Fo 5 mg IV, neneik.
• Repete kada minutu 5 to’o objetivu hosi presaun arterial
atinji ona.
• Repete kada oras se presija ou fo 12.5 mg IM kada
oras rua se presija.
• Dosis maximu maka 20 mg pur 24 oras.
Labetalol Tratamentu oral:
• Fo 200 mg.
• Repete dosis depoisde oras ida to’o objetivu hosi
tratamentu atinji ona.
• Dosis maximu maka 1200 mg iha 24 oras.

Tratamentu intravenous:
• Fo 10 mg IV.
• Se resposta inadekuadu depoisde minutu 10, fo 20 mg IV.
• Bele dupla/dobel nia dosis 40 mg depois 80 mg ho intervalu
minutu 10-hafoin aumenta nia dosis to’o presaun arterial tun
iha ameasa nia okos.
• Total dosis maximu maka 300 mg; hafoin troka ba
tratamentu oral.
Nota: Inan ho insufisiensia kardiaka konjestiva, shock
hipovolemiku ou predispozisaun ba bronchospasme (asthma)
labele simu labetalol.

Nifedipine Tratamentu oral:


immediate- • Fo 5–10 mg oral.
release capsule • Repete dosis depoisde minutu 30 se resposta inadekuadu
presaun arterial optimu atinji.
• Total dosis maximu 30 mg iha tempu tratamentu aguda.a

Alpha methyldopa Tratamentu oral:


• Fo 750 mg oral.
• Repete dosis depoisde oras tolu to’o objetivu
tratamentu atinji ona.
• Dosis maximu maka 3 g iha 24 oras.
a Opsaun tratamentu seluk tenke konsidera se presaun arterial la tun iha faze

tratamentu aguda hosi minutu 90 ho 30 mg immediate-release nifedipine.


S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
62
Kuandu presaun arterial tun ba nivel ne’ebe la severu (menus hosi 160/110
mmHg), tratamentu ne’ebe lao hela tenke kontinua uza ai moruk oral
(Tabela S-14).

TABELA S-14. Ai moruk anti ipertensaun oral ba ipertensaun


Naun- severu
Opsaun anti-
Dosis
Ipertensaun

Alpha methyldopa • Fo 250 mg kada oras 6 to’o oras 8.


• Dosis maximu maka 2000 mg pur 24 oras.
Nifedipine immediate- • Fo 10–20 mg kada oras 12.
release capsulea • Dosis maximu maka 120 mg pur 24 oras.
Labetalol • Fo 200 mg kada oras 6 to’o 12 oras.
• Dosis maximu maka 1200 mg pur 24 oras.

Nota: Inan ho insufisiensia kardiaka konjestivu, shock


hipovolemiku ou predispozisaun ba bronchospasme (asthma)
labele simu labetalol.
a Nota: Iha fatin balun, nifedipine disponibel liu hosi formulasaun ida (ij. immediate-
release, intermediate-release and sustained-release). So immediate-release nifedipine
deit maka inklui iha Lista Ai Moruk Esensial OMS (OMS, 2015) no ida ne’e bele hare
iha Tabela S-13 no S-14. Atu evita ba erru iha ai moruk, importante atu espesifika no
konfirma formulasaun nifedipine molok fo.

TEMPU OPTIMU BA PARTU


Partu tenke konsideradu asim ke inan nia kondisaun estabiliza. Desizaun
kona ba tempu optimu hosi partu tenke halo bazeia ba individu, konsidera
katak, entre fator sira, idade jestasional, status inan no fetu no sira nia
saúde, favorabilidade sérviku, no urjensia.

Depoisde konvulsaun eklamptiku,bebe ida nia moris tenke akontese iha oras 12
hosi onset konvulsaun.

Jestasaun menus hosi semana 24 (Pre-Viable Fetus)


Indusaun partu rekomenda ba inan ho pre-eklâmpsia severu se fetu la
viabel ou improvavel atu hetan viabilidade iha semana ida ka rua nia laaran.
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
63
• Avalia sérviku (pájina P-19) no indusaun partu tuir jestaun medikal
hosi abortu inevitável se idade jestasional menus hosi semana 24
(Tabela S-4, pájina S-13); ou ofornese dilatasaun no evakuasaun
(S-18) ba aselera partu.
• Histerotomia (insisi uteru liu hosi didin abdomen mazumenus menus
hosi semana 24 hosi jestasaun) tenke evita.
Nota: Molok halo histerotomia, asegura katak:
- eksklui tiha ona coagulopathy;
- anestezia jeral no rejional ne’ebe seguru disponibel. Anestezia
spinal asosiadu ho risku ba hipotensaun. Risku ida ne’e bele
redus se fluidu IV adekuadu (500–1000 mL) infus tiha ona molok
fo anestezia spinal (pájina P-11).

Labele uza anestezia lokal ou ketamin iha inan sira ho pre-eklâmpsia ou


eklâmpsia.

Idade jestasaun entre semana 24 ho 34


Iha inan ho pre-eklâmpsia severu no fetu ne’ebe viabel molok semana 34
hosi jestasaun, rekomenda jestaun espetante, fo tiha ona ne’ebe kontrola
ipertensaun maternal, sinal perigu maternal (ij. Ulun moras maka’as,
mudansa visual no kabun moras) no laiha distress fetal bele monitoriza.
Bainhira servisu laboratoriu disponibel, konselhu atu monitoriza valor
laboratoriu maternal bele hare iha Tabela S-12 (pájina S-52) (creatinine,
liver transaminases ho platelets).
Se la posibel atu monitoriza inan ho fetu nia diak/well-being, rekomenda
transfere ba kuidadu tersiariuse labele transfere ba ospital tersiariu, maneja
pre-eklâmpsia severu hanesan eklâmpsia.

• Fo kortikosteroid antenatal atu aselera maturidade fetu nia pulmaun.


Terapia kortikosteroid antenatal rekomenda ba inan ho isin rua ho
idade jestasional semana 24–34 ba inan partu preterm konsidera
imminent (tanba pre-eklâmpsia severu ou eklâmpsia), se
konsiderasaun sira tuir mai apropriadu:
- Avaliasaun idade jestasional bele halo ho akuradu.
- Laiha evidensia klinika hosi infesaun maternal.
- Kuidadu partu ne’ebe adekuadu disponibel (inklui kapasidade
atu rekonhese no maneja ho seguru partu pre term no partu),
bebe pre term bele simu kuidadu adekuadu se presija (inklui
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
64
resusitasaun, kuidadu thermal, suporta fo han, tratamentu infesaun
ho uza oksijéniu seguru).
Dosis kortikosteroid no tempu hosi moris/partu:
- Fo dosis rua hosi betamethasone 12 mg IM, 24 ho diferensa
oras hat, ou dosis hat hosi dexamethasone 6 mg IM, diferensa
oras 12.
- Se Kondisaun fetu ho maternal deterioradu ho lalais, aselera
partu depoisde dosis primeiru kortikosteroid antenatal. Labele
hein to’o dosis kortikosteroid antenatal kompletu antes inan partu.
• Monitoriza inan ho fetu.
• Monitoriza kresimentu fetu hodi sukat altura simfise-fundu
(semanal) ou ultrasonido, se iha.
• Fo magnesium sulfate (pájina S-58).
- Se karakteristika klinika la deterioradu, premonitory sinal
hosi eklâmpsia (ij. Aumenta reflex sira ne’ebe asosiadu ho
klonus, ulun moras maka’as ou disturba visual) laiha no sinal
hosi pre-eklâmpsia severu (PA Diastolik 110 mmHg ou liu, PA
Sistolik 160 mmHg ou liu, liver transaminase eleva, serum
creatinine eleva, platelet menus) la persistent, para magnesium
sulfate depoisde 24 oras.
• Monitoriza presaun arterial pelu menus kada oras hat no ai moruk anti
ipertensaun se presaun arterial sistolik 160 mmHg ou liu no/ou
presaun arterial diastolik 110 mmHg ou liu (pájina S-60).
• Se pre-eklâmpsia severu ou eklâmpsia persist (ij. Ipertensaun
inkontroladu apesar de ai moruk anti ipertensaun, teste ran
deterioradu ou status fetu la enkoraja), aselera lalais partu (pájina
S-62).

Jestasaun semana 34 to’o 36 6/7 semana


Nota: Depoisde kompleta idade jestasional semana 34, la rekomenda
kortikosteroid atu uza hanesan indikasaun ba maturidade fetu nia pulmaun.

Iha inan ho pre-eklâmpsia severu no fetu viabel entre semana jestasaun 34


ho 36 + 6/7, politika hosi jestaun espetante bele rekomenda, desde ke
ipertensaun maternal inkontroloadu, agrava status maternal ho distress
fetal laiha no bele monitoriza ho besik liu.
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
65

Se iha karakteristika ne’ebe pior liu hosi pre-eklâmpsia severu ou eklâmpsia,


ou se monitorizasaun besik ba inan no fetu la posibel, transfere ba nivel
fasilidade ne’ebe a’as liu. Se la posibel atu transfere, tenke aselera partu.

• Monitoriza inan ho fetu.


• Monitoriza kresimentu fetu liu hosi sukat altura simfise-
fundu (semanal) ou ultrasonida, se iha.
• Fo magnesium sulfate (pájina S-58).
- Se figura kliniku la sai pior, sinal premonitory hosi
eklâmpsia (ij. Aumenta reflex sira ne’ebe asosiadu ho klonus,
ulun moras maka’as ou disturbasaun vizual) iha no sinal hosi
pre-eklâmpsia severu (presaun arterial diastolik 110 mmHg ou
liu, presaun arterial sistolik 160 mmHg ou liu, liver transaminase
eleva, creatinin eleva, platelete menus) la persistent, stop
magnesium sulfate depoisde oras 24.
• Monitoriza presaun arterial pelu menus kada oras hat no fo ai moruk
anti ipertensaun se presaun arterial sistolik 160 mmHg ou liu no/ou
presaun arterial diastolik 110 mg Hg ou liu (pájina S-60).
• Se pre-eklâmpsia severu ou eklâmpsia persist (ij. Ipertensaun
inkontroladu apesarde ai moruk anti ipertensaun, deteriorasaun ba
teste ran ou status fetu la enkoraja), aselera partu (pájina S-62).

Jestasaun depoisde kompleta semana 37 + 0/7 semana


Ba inan ho pre-eklâmpsia iha term (37 + 0/7 semana), independentemente
ba severidade hosi pre-eklâmpsia , rekomenda fo partu.
• Avalia sérviku (pájina P-19) no inklui partu (pájina P-17).
• Se la antisipa ba partu normal iha oras 12 nia laran (eklâmpsia)
ou oras 24 (pre-eklâmpsia severu), halo sezariana (pájina P-53).
• Se iha abnormalidade ba frekuensia kardiaka fetal (menus hosi 100
ou liu hosi 180 pur minutu), halo sezariana (pájina P-53).
• Se anestezia seguru la disponibel ba sezariana ou se morte fetal:
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
66
- Halo partu normal.
- Se sérviku la favorabel (firme, mahar, taka),
amadurar/ripen sérviku (pájina P-21).
Nota: Molok halo sezariana, asegura katak:
• Eksklui tiha ona coagulopathy;
• safe general or regional anaesthesia is available. Spinal anaesthesia is
associated with a risk of hypotension. This risk can be reduced if
adequate IV fluids (500–1000 mL) are infused prior to administration
of the spinal anaesthesia (page P-11).

Do not use local anaesthesia or ketamin in women with pre-eklâmpsia or


eklâmpsia.

REFERRAL FOR TERTIARY LEVEL CARE


Consider referral of women who have:
• HELLP-syndrome (haemolysis, elevated liver enzymes and low
platelets) coagulopathy (page S-24);
• persistent coma lasting more than 24 hours after convulsion;
• severe pre-eklâmpsia and maternal and fetal well-being cannot be
adequately monitored;
• uncontrolled ipertensaun despite treatment with antihypertensives;
• oliguria that persists for 48 hours after giving birth.

CHRONIC IPERTENSAUN
• High levels of blood pressure maintain renal and placental perfusion in
chronic ipertensaun; reducing blood pressure will result in diminished
perfusion.
Note: Blood pressure should not be lowered below its pre-pregnancy level.

- If the woman was on an antihypertensive medication before


pregnancy and her blood pressure is well-controlled, continue
the same medication if acceptable in pregnancy or transfer to
medication safely used in pregnancy.
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
67
- If the systolic blood pressure is 160 mmHg or more or the
diastolic blood pressure is 110 mmHg or more, treat with
antihypertensive medications (pages S-60).
- If proteinuria or other signs and sintoma of pre-eklâmpsia are
present, consider superimposed pre-eklâmpsia and manage as
pre-eklâmpsia (page S-56).
• Monitoriza kresimentu no kondisaun fetu fetal.
• Se laiha komplikasaun, halo indusaun partu iha term (pájina P-17).
• Se dezenvolve pre-eklâmpsia, maneja hanesan pre-eklâmpsia
leve (pájina S-56) ou pre-eklâmpsia severu (pájina S-57).
• Se iha abnormalidade frekuensia kardiaka (menus hosi 100 ou liu
hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-109).
• Se restrisaun dezenvolvimentu fetu severu no data isin rua
akura, avalia sérviku (page P-19) nonindusaun partu iha term
(pájina P-17).
Nota: Avalia idade jestasional liu hosi ultrasonida iha isin rua tardia, se
iha, ba data isin rua.
• Observa ba komplikasaun, inklui solusio plasenta (pájina S-23) no
superimposed pre-eklâmpsia (hare pájina S-56).

TETANUS
Clostridium tetani karik tama ba kavita uterrina liu hosi instrumentuu ou
liman ne’ebe la mos, liuliu durante abortu halo hosi ema laos professional
no partu la’os iha uma. Baibain bebe foin moris infetadu liu hosi
instrumentu ne’ebe la mos utiliza hodi ko’a kordaun ou hussar talin hosi
aplikasaun substansia kontaminadu hanesan Normalmente bebe foin moris
infetadu hosi instrument ne’ebe uza tiha ona hodi ko’a ou hosi substansia
kontaminadu ne’ebe aplikadu hanesan hamos hussar talin tradisionalmente.
Komesa tratamentu lalais se posibel.
• Kontrola spasme ho Diazepam 10 mg IV neneik durante minutu rua.
Se spasme severu, karik inan presija atu paraliza tiha ho ventilador.
Ida ne’e bele halo ha kuidadu tersiariu.
• Fo kuidadu jeral:
- Kuidadu iha fatin kalma maibe monitoriza besik liu;
- Evita estimulasaun ne’ebe la presija;
- Mantein hidratasaun no nutrisaun;
- Tratamentu infesaun sekundariu.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
68
• Fo tetanus antitoxin 3000 units IM atu neutraliza veneno ne’ebe
absorbidu.
• Prevene produsaun liu tan veneno:
- Hasai tiha kauza hosi sepsis (ij. Hasai tissue infetadu hosi
kavita urinariu iha abortu septiku);
- Fo benzylpenicillin 2 million units IV kada oras hat ba oras
48; hafoin fo ampicillin 500 mg oral loron ida dala tolu durante
loron 10.

BOX S-6. Immunizasaun tetanus


Bainhira inan iha imunidade ativu, antibody liu hosi plasenta, proteje bebe. Inan ida
konsidera protejidu kuandu nia simu ona vasina dosis rua mazumenus ho diferensa
semana hat, ho intervalu mazumenus semana hat entre vasina dosis ikus nian ho
terminasaun isin rua. Inan ne’ebe simu tiha ona vasinasaun ikus liu (injesaun 5) liu hosi
tinan 10 antes isin rua ida aktual tenke fo booster. Iha maioria inan booster
rekomenda iha kada isin rua.

Se inan ida ne’ebe imunizadu ona hetan abortu la seguru ou partu ne’ebe la ijiene
(ou partu atende hosi ema ne’ebe la treinadu), fob a nia injesaun tetanus booster hosi
tetanus toxoid 1,5 mL IM. Se nia antes ne’e nia sedauk imunizadu , fob a nia anti
tetanus serum 1500 units IM no injesaun tetanus booster hosi tetanus toxoid 0.5 mL
IM depoisde semana hat.

EPILEPSIA
Inan ho epilepsia bele mai ho konvulsaun iha isin rua. Hanesan moras
kroniku seluk, epilepsia sai pior iha inan balun durante isin rua maibe
melhora iha inan seluk. Iha maioria inan, maibe, epilepsia la afeta hosi isin
rua.
• Observa inan ho besik liu. Jeralmente, inan isin rua ho epilepsia iha
risku a’as atu hetan:
- ipertensaun induzidu hosi isin rua;
- partu preterm;
- bebe ho pezu ki’ik;
- bebe ho malformasaun konjenital;
- mortalidade perinatal.
• Objetivu atu kontrola epilepsia ho dosis ki’ik liu hosi ai moruk
ida. Iha isin rua inisiu evita ai moruk ne’ebe asosiadu ho
malformasaun konjenital (ij. valproic acid/asam valproat).
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
69
• Se inan iha konvulsaun, fo diazepam 10 mg IV neneik durante
minutu 2. Repete fali depoisde minutu 10 se konvulsaun akontese fila
fali.
• Se konvulsaun kontinua (status epileptikus), infus phenytoin 1 g
(mazumenus 18 mg/kg body weight) iha 50-100 mL normal saline
durante minutu 30 (konsentrasaun final labele liu 10 mg per mL):
Nota: So normal saline deit mak bele uza ba infuzaun phenytoin.
Fluidu IV seluk seikauza kristalizasaun/crystallization hosi phenytoin.
- Solur linha IV ho normal saline antes no depoisde
infuzaun phenytoin;
- Labele infus phenytoin ho rasio liu hosi 50 mg pur minutu tanba
risku hosi iregularidade frekuensia kardiaka, hipotensaun no
distress respirasaun;
- Kompleta administrasaun iha oras ida nia laran hosi preparasaun.
• Se inan ne’e hetan ona status epileptiku, fo ba nia ai moruk hanesan
ne’ebe nia hemu tiha ona. Follow up regularmente no ajusta nia dosis
hosi ai moruk bazeia ba resposta.
• Se se inan iha antes ona status epileptiku no la hanoin hetan
detalhu ai moruk saida mak nia hemu, fob a nia phenytoin 100 mg
oral loron ida dala tolu. Follow up regularmente no ajusta dosis ai
moruk bazeia ba nia resposta.
• Ai moruk anti konvulsaun ne’e karik bele kauza defisiensia ba
Folic acid. Fo folic acid 600 mcg oral loron ida dala ida hamutuk
ho tratamentu antiepileptiku iha isin rua.
• Phenytoin bele kauza defisiensia vitamin K-dependent clotting
factors. Ida ne’e bele minimiza hosi fo vitamin K 1 mg IM ba bebe
foin moris.
• Avaliasaun hosi kauza abut indikadu se konvulsaun foin mak
mosu. Ida ne’e so posibel deit iha kuidadu tersiariu.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
70
KUIDADU POS-PARTU
Impotante atu kontinua monitoriza presaun arterial no alerta nafatin ba sinal
perigu foun hosi pre-eklâmpsia ou pre-eklâmpsia sai pior liu iha peirudu pos-
partu tanba:
• Enkuantu inan barak ho pre-eklâmpsia no eklâmpsia rekupera iha oras 24
hosi partu, minoria sei la stabil nafatin ou deterioradu.
• Inan balu sei prezenti ho pre-eklâmpsia ou eklâmpsia ba primeira vez
depoisde partu.

JESTAUN DEPOISDE PARTU


• Iha inan ne’ebe hetan tratamentu ho magnesium sulfate:
- Se magnesium sulfate komesa fo antes partu, kontinua
terapia anti konvulsaun ba oras 24 depoisde partu ou
konvulsaun ikus liu, ida ne’ebe deit mak akontese ikus liu.
- Se magnesium sulfate komesa iha periudu pos-partu,
kontinua terapia anti konvulsaun ba oras 24 depoisde
konvulsaun.
• Monitoriza presaun arterial iha inan pos-partu hotu.
- Kontinua terapia antiipertensaun pos-partu, se komesa antes
inan fo partu.
- Dalaruma presaun arterial aumenta iha loron tolu to’o loron
hitu depoisde partu, tanba ne’e importante atu re-avalia inan
semana ida to’o rua depoisde alta.

- Komesa terapia anti ipertensaun se inan ia presaun arterial


sistolik 160 mmHg ou liu, ou se presaun arterial diastolik110
mmHg ou liu, durante periudu pos-partu.
• Monitoriza output urina atu asegura katak normal se tun ona.
- Se oliguria kontinua to’o oras 48 depoisde partu, transfere ba
kuidadu tersiariu.
• Akonselha inan ho nia familia atu hare sinal perigu hosi pre-
eklâmpsia severu no buka kuidadu imediatamente se akontese.
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
71
KONSELIN ATU REDUS RISKU HOSI PRE-EKLÂMPSIA ISIN RUA IHA
FUTURU
• Kounselhu inan hotu ne’ebe hetan tratamentu ba pre-eklâmpsia ou
eklâmpsia kona ba risku rekurensia ba isin rua iha futuru no
intervensaun sira ne’ebe bele redus risku ba moras iha futuru (Box S-
7).
• Kounselhu inan kona ba importansia hosi kuidadu ante natal sedu iha
isin rua hotu iha futuru no evita isin rua ne’ebe la hakarak.

SERVISU PLANEAMENTU FAMILIA POS-PARTU


• Tanba rsiku ne’ebe aumenta hosi rekurensia pre-eklâmpsia no
eklâmpsia iha isin rua iha futuru, importante katak inan akonselhu ho
apropriadu no oferese metodu kontraseptivu pos-partu ne’ebe efetivu.
• Inan ne’ebe hetan tratamentu ba pre-eklâmpsia severu ou eklâmpsia
tenke iha asesu ba kontraseptivu tempu naruk ne’ebe reversibel
(implant no intrauterina devices/IUD) no metodu permanente (tuba
ligation no vasectomy), ne’ebe bele fo pos-partu molok alta hosi
ospital.
• Fo metodu kontrasepsaun ba inan tuir ida ne’ebe nia hili (pájina C-
106) ou haruka sira mai follow-up ba servisu atendimentu
planeamentu familia molok alta.

KONSELIN ATU REDUS RISKU HOSI KOMPLIKASAUN KARDIOVASKULAR


• Kounselhu inan ne’ebe hetan tratamentu ba for pre-eklâmpsia no
eklâmpsia kona ba sira nia risku ne’ebe sei aumenta iha futuru ba
moras kardiovaskular (ij. ipertensaun, stroke).
• Avalia no resolve inan nia fator risku ba mras kardiovaskular
(ij. Fuma, obesita, la halo atividade fiziku, hiperlipidemia) molok
aira alta hosi fasilidade.
• Enfaze ba importansia hosi follow-up medikal ne’ebe regular no
liga inan atu ba follow-up iha servisu kuidadu primariu molok
alta.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
72
BOX S-7. Prevensaun hosi pre-eklâmpsia no eklâmpsia iha isin rua
subsekuensia

• Iha area ne’ebe injestaun kalsium iha dieta uituan deit, suplementasaun ba
calcium durante isin rua (ho dosis 1.5–2.0 g elementu calcium/dia) maka
rekomenda ba prevensaun hosi pre-eklâmpsia ba inan hotu, liuliu ba sira ne’ebe
risku a’as ba pre-eklâmpsia.

• Dosis-ki’ik hosi acetylsalicylic acid (aspirina, 75 mg) tenke komesa antes isin
rua semana 20 (no, se posibel, sedu hanesan semana 12) ba inan sira iha risku a’as
atu hetan pre-eklâmpsia se sira iha ida ou liu fator risku sira tuir mai ne’e: uluk
hetan ona pre-eklâmpsia severu, diabetes, ipertensaun kroniku, obesitas, moras
rins, moras autoimmun no isin rua multiplu. Lista ida ne’e be;e komplimenta bazeia
ba epidemiolojia lokal.

• Iha inan ho fator risku, detesaun sedu no jestaun maka jestaun importante ba
problema ipertensaun iha isin rua no prevensaun ba konvulsaun iha isin rua. Inan
sira ne’e tenke follow up regularmente no fo instrusaun klaru kona ba bainhira mak
sira fila fali mai sira nia fornesedor saúde. Edukasaun ba membru familia rasik mos
similarmente importante, la’os deit para sira kompriende signifikante no sinal hosi
progresu hosi problema ipertensaun, maibe atu aumenta interasaun suporta social
bainhira sira baixa no mudansa iha atividade servisu ne’ebe presija. Halo limitasaun
ba kaloria, likidu ou han masin; suplementasaun ba vitamina D, C ou E; no
deskansa iha uma ou toba los deit iha kama la rekomenda hanesan prevensaun
primariu ba problema ipertensaun iha isin rua; no intervensaun balun karik bele
halo a’at ba fetu.
PROGRESU HOSI PARTU INSATISFÁTORIU S-73

PROBLEMA
• Dilatasaun sérviku la liu hosi 4 cm depoisde oras walu
kontrasaun regular.
• Dilatasaun sérviku iha sorin kuana hosi linha alerta iha partograf.
• Inan hetan ona kanotak moras ba oras 12 ou liu no la partu (partu
prolongadu).
• Dilatasaun sérviku kompletu no inan sente atu haka’as, maibe laiha
descida/tun.

JESTAUN JERAL
Bainhira maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pjina C-25).

• Esplika ho didiakinan nia situsaun no koalia ho nia katak imi sei avalia
nia. Rona inan no sensitivu ba nia sentimentu.
• Halo avaliasaun lalais ba inan nia kondisaun jeral, sinal vital (pulsa,
presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou konfuzaun, lakon ran, kulit nia kor no temperatura
(pájina C-1).
• Cek frekuensia kardiaka:
- Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou liu
hosi 80 pur minutu), suspeitu distress fetal (pjina S-109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu sira seluk atu rona
ou uza estetoskópiu Doppler, se iha.
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, suspeitu morte fetal
(pájina S-156).
• Avalia kauza hosi progresu partu insatisfátoriu (Tabela S-15,
pájina S-74):
- Reve partograf (pájina C-91), liuliu atu eksklui
inadekuadu hosi kavita uteru (Figura S-10, pájina S-80).
- Teste urina ba keton. Se iha keton, enkoraja inan atu han ou
hemu; selae, tratamentu ho fluidu IV.
- Avalia se inan iha ansiedade, ta’uk ou distres tanba moras:
S-74 Unsatisfactory Progress of Labour

– Se inan distress tanba moras, enkoraja tékniku dada


I’is no haris be morna; se presija, fo analjetiku (pájina
C-55).
– Se inan iha ansiedade ou ta’uk, fo kuidadu suporta (pájina
C-86).
- Cek ba malpozisaun, mal-aprezentasaun nomacrosomia.
• Ko’alia ba ina ou ema ruma ne’ebe suporta ne’ebe nia hakarak
sira atu iha kona ba rezultadu no planu, no hetan konsiente molok
halo tratamentu.
• Fo kuidadu espesifiku atu identifika kauza.
• Fo kuidadu suporta (pájina C-86).

DIAGNOSA
TABELA S-15. Diagnosa progresu partu insatisfátoriu
Rezultadu Diagnosa
Laiha dilatasun sérviku; laiha palpasaun kontrasaun
trabalhu de partu falsu,
ou kontrasaun inadekuadu pájina S-81
Dilatasaun sérviku la liu hosi 4 cm depoisde oras Faze latent prolongadu,
oras walu hosi kontrasaun regular pájina S-81
Dilatasaun sérviku iha sorin kuana linha alerta hosi Prolonged active phase,
partograf (Fig. S-8, pájina S-76)
page S-82
Impedimentu sekundáriu hosi dilatasaun sérviku no Disproporsaun Fetu-
descida hosi parte prezente ho kontrasaun ne’ebe pélviku (DFP),
diak pájina S-82

Impedimentu sekundáriu hosi dilatasaun sérviku no


descida hosi parte prezente ho caput bo’ot, molding
grau tolu, sérviku aplikadu fraku ba parte prezente, Obstrusaun, pájina S-83
oedematous sérviku, balaun ba segmentu uteru parte
kraik, formation of retraction band, ou distress maternal
no fetu
(Fig. S-9, pájina S-78)
Kontrasaun rua ou menus iha minutu 10, ne’ebe dura Inadekuadu atividade
40 segundus (Fig. S-10, pájina S-80) uteru, pájina S-83
Malpaprezentasaun ou
Aprezentasaun la’os vertex ho occiput anterior
malpozisaun, pájina S-85
dilatasaun sérviku kompletu no inan iha urjensia atu Faze espulsaun
haka’as, maibe laiha descida/tun prolongadu, pájina S-84
Unsatisfactory Progress of Labour S-75
Figura S-8, pájina S-76, hanesan ijemplu faze ativu prolongadu trabalhu
de partu. Nota katak partograf la prienxe ho adekuadu no ijemplu ida ne’e
hatudu ijemplu hosi jestaun inapropriadu ba partu prolongadu. Diagnose
hosi partu prolongadu bele nota iha oras 14:00 no momentu ne’e tuir loloos
tenke halo ona augmentasaun ba partu ho ositosian.
• Inan baixa iha faze ativu trabalhu de partu iha oras tuku 10:00 ho:
- fetu nia ulun 5/5 pur palpasaun;
- dilatasun sérviku 4 cm;
- kontrasaun uterina inadekuadu (rua iha minutu 10, durasaun
kuran hosi 20 segundus).
• Iha oras tuku 14:00:
- fetu nia ulun sei iha 5/5 pur palpasaun;
- dilatasaun sérviku 4 cm no iha sorin kuana hosi linha alerta;
- membrana rotura espontaneamente no likidu amnotiku klaru;
- kontrasaun uterina inadekuadu (ida iha minutu 10 no durasaun
menus hosi 20 segundus).
• Iha oras tuku 18:00:
- fetu nia ulun sei iha 5/5 pur palpasaun;
- dilatasun sérviku 6 cm;
- kontrasaun uterina inadekuadu (ida iha minutu 10 no durasaun
menus hosi 20 segundus).
• Iha oras tuku 21:00:
- frekuensia kardiaka fetal 80 pur minutu;
- likidu amniotiku kahur ho mekonium;
- laiha tan progresu iha partu.
• Halo ona sezariana iha oras tuku 21:20 tanba distress fetal.
S-76 Unsatisfactory Progress of Labour

FIGURA S-8. Partograf hatudu faze ativu prolongadu trabalhu de partu


Unsatisfactory Progress of Labour S-77
Figura S-9, pájina S-78, hanesan ijemplu hosi partograf ne’ebe hatudu
impedimentu hosi dilatasaun no descida iha iha faze ativu trabalhu de
partu. Distres fetal no molding graun tolu, hamutuk ho impedimentu hosi
dilatasaun no descida iha faze ativu trabalhu de partu ho prezensa hosi
kontrasaun uterina ne’ebe adekuadu, indika obstrusaun partu.
• Ina baixa ho trabalhu de partu faze ativu iha oras tuku 10:00 ho:
- fetu nia ulun 3/5 pur palpasaun;
- dilatasun sérviku 4 cm;
- kontrasaun uterina dala tolu iha minutu 10, durasaun 20–40
segundus;
- likidu amniotiku klaru;
- molding grau 1.
• Iha oras tuku 14:00:
- fetu nia ulun sei nafatin 3/5 pur palpasaun;
- dilatasaun sérviku 6 cm no iha sorin kuana hosi linha alerta;
- kontrasaun diak uituan (tolu iha minutu 10, durasaun 45
segundus);
- molding grau 2.
• Iha oras tuku 17:00:
- fetu nia ulun 3/5 pur palpasaun;
- dilatasaun sérviku 6 cm;
- molding grau 3;
- frekuensia kardiaka fetal 92 pur minutu;
- likidu amniotiku kahur ho mekoniu.
• Halo ona sezariana iha oras tuku 17:30 tanba distress fetal.
S-78 Unsatisfactory Progress of Labour

FIGURA S-9. Partograf hatudu obstrusaun partu


Unsatisfactory Progress of Labour S-79
Figure S-10, page S-80, is a sample partograph for poor progress of labour
due to inadequate uterina contractions corrected with oxytocin.
• The woman was admitted in active labour at 10:00 with:
- fetu nia ulun 5/5 pur palpasaun;
- dilatasun sérviku 4 cm;
- kontrasaun uterina dala rua iha minutu 10, dura 20 segundus.
• Iha oras tuku:00:
- fetu nia ulun sei 3/5 pur palpasaun;
- dilatasaun sérviku sei 4 cm no iha sorin kuana hosi linha alerta;
- laiha mudansa ba kontrasaun.
• Iha oras tuku 14:00:
- progresu partu fraku tanba dignosa tiha ona kontrasaun
uterina la efisiente;
- aselera partu ho ositosina 10 units iha 1 L fluidu IV fluids
15 turuk pur minutu;
- hasa’e neneik dosis ositosina to’o hetan ona kontrasaun
ne’ebe diak.
• Iha oras tuku 19:00:
- fetu nia ulun 1/5 pur palpasaun;
- dilatasaun sérviku 10 cm;
- kontrasaun uterina dala 4 iha minutu 10, dura 45 segundus.
• Partu vajina espontaneo akontese iha oras tuku 20:10.
S-80 Unsatisfactory Progress of Labour

FIGURA S-10. Partograf hatudu kontrasaun uterina la dekuadu halo


koresaun ho ositosina
Unsatisfactory Progress of Labour S-81

JESTAUN ESPESIFIKU
TRABALHU DE PARTU FALSU
Ezamina ba infesaun traktu urinariu ou infesaun seluk (Tabela S-17,
pájina S-114) ou rotura membrana (pájina S-159) no halo tuir tratamentu.
Se ida hosi sira ne’e maka laiha, fo alta inan no enkoraja nia atu fila fali
mai se sinal hosi trabalhu de partu mosu fali ou se nia iha sinal perigu
ruma.
FAZE LATEN PROLONGADU

Diagnosa sala trabalhu de partu falsu ou faze laten prolongadu rezulta


indusaun ou augmentasaun ne’ebe la presija, ne’ebe karik failha. Ida ne’e
mos bele rezulta halo seksio cesaerea no amnionitis ne’ebe la presija.

Diagnosa hosi faze laten prolongadu halo tutuir malu. Bainhira kontrasaun
para, inan ne’e iha trabalhu de partu falsu. Bainhira kontrasaun regular fila
fali no dilatasaun progresu to’o liu hosi 4 cm, inan iha faze laten.
• Se inan iha ona faze laten liu hosi oras walu no iha deit progresu
uituan, reavalia fali nia kondisaun no avalia sérviku:
- Se laiha mudansa ba oblitersaun no dilatasaun no laiha
distress fetal, reve diagnosa. Karik inan ne’e la’os iha trabalhu de
partu.
-
Primeiru esplora uluk ho intervensaun ne’ebe ladun invasive ne’ebe bele
rezulta partu hosi vajina.

- Se iha mudansa ba obliterasaun no dilatasaun halo


augmentasi uza ositosina (pájina P-23).
Nota: Labele uza misoprostol oral atu halo augmentasi ba partu.

Labele halo amniotomi hanesan intervensaun mesak ba tratamentu atu


konfirma atrazu iha trabalhu de partu, liuliu iha fatin ho prevalensia HIV a’as.

• Kontinua monitoriza inan ho fetu.


• Reavalia dilatasaun sérviku kada oras hat.
• Se inan sedauk tama faze ativu depoisde oras walu hosi infuzaun
ositosina, halo sezariana (pájina P-53).
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is dois):
- Halo augmentasi ba partu imediata ho ositosina (pájina P-23).
S-82 Unsatisfactory Progress of Labour

- Fo kombinasaun hosi antibiótiku to’o bebe moris: ampicillin 2 g


IV kada oras 6 PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada
oras 24.
- Se inan fo partu normal, kontinua antibiótiku to’o sinal no
sintoma kliniku lakon (ij. Isin manas, uterina tenderness, lokia
purulenta) ba oras 24–48.
- Se inan ho sezariana, kontinua antibiótiku to’o sinal no
sintoma kliniku lakon (ij. Isin manas, uterina tenderness,
lokia purulenta) ba oras 24–48.

Kuandu komesa ona augmentasi partu, labele husik inan mesak.

FAZE ATIVU PROLONGADU


• Avalia kontrasaun uterina:
- Se kontrasaun uterina la efisiente (menus hosi kontrasaun 3 iha
minutu 10, duramenus hosi 40 segundus), suspeitu ba atividade
uterina ne’ebe la adekuadu (pájina S-83).
- Se kontrasaun efisiente (kontrasaun 3 ou liu iha minutu
10, dura liu hosi 40 segundus), suspeitu
disproporsaun cefalo-pelviku (pájina S-82), obstrusaun (pájina S-
83), malpozisaun ou mal-aprezentasaun (pájina S-85).
• Se laiha sinal disproporsaun cefalo-pélviku ou obstrusaun no
membrana intakta, halo augmentasi ba partu uza ositosina (pájina
P-23). Labele halo rotura ba membrana, liuliu iha fasilidade sira ho
prevalensia HIV a’as.
• Fo metodu jeral hosi suporta ba partu, ne’ebe karik bele hadia
kontrasaun no aselera progresu (pájina C-86).

DISPROPORSAUN CEFALO-PÉLVIKU
disproporsaun cefalo-pélviku akontese tanba fetu bo’ot liu ou inan nia
pélviku ki’ik liu. Se partu mantein ho disproporsaun cefalo-pélviku,
karik bele iha detidu ou obstrusaun.
Teste diak liu atu determina se pélviku adekuadu maka koko fo partu.
Pelvimetri kliniku nia valor limitadu.
Unsatisfactory Progress of Labour S-83
- Se disproporsaun cefalo-pelviku konfirmadu (Tabela S-15,
pájina S-74):
- Se fetu moris, halo sezariana (pájina P-53).
- Se fetu mate:
– Halo kraniotomi (pájina P-65).
– Se operador la kompetente atu halo kraniotomia, halo
sezariana (pájina P-53).

OBSTRUSAUN
Nota: Rotura hosi uteru ne’ebe laiha fitar ne’ebe baibain kauza hosi partu
obstruidu.
• Se fetu moris, dilatasaun sérviku kompletu no fetu nia ulun
sedauk liu hosi 1/5 iha simfise pubiku nia leten, ou ruin prinsipal
nia ninin hosi fetu nia ulun iha estasaun 0 ou iha kraik, assti partu
uza vakum (pájina P-33).
• Se fetu moris, no nia ulun entre 1/5 no 3/5 iha simfise pubiku nia
leten ou ruin prinsipal nia ninin hosi fetu mak ulun iha estasaun -2,
halo sezariana (pájina P-53).
• Se fetu moris, maibe dilatasaun sérviku sedauk kompletu ou ou
se fetu nia ulun sei a’as atu bele halo partu asistidu ho vakum
(fetu nia ulun liu hosi 3/5 iha simfise pubiku nia leten ou ruin
prinsipal nia ninin hosi fetu nia ulun iha leten estasaun−2), halo
sezariana (pájina P-53).
• Se fetu mate:
- Halo kraniotomi (pájina P-65).
- Se operador la kompetente atu halo kraniotomi, halo
sezariana (pájina P-53).

ATIVIDADE UTERINA INADEKUADU


Se kontrasaun la efisiente (kontrasaun 2 ou menus iha minutu 10, menus
hosi 40 segundus) no disproporsaun cefalo-pelviku no eksklui tiha ona
obstrusaun, kauza probable liu maka trabalhu de partu prolongadu tanba
atividade uterina inadekuadu. Halo augmentasi ba partu uza ositosina
(pájina P-23).
S-84 Unsatisfactory Progress of Labour

Kontrasaun ne’ebe la adekuadu ladun komun ba multigravida sira


kompara ho primigravida. Tanba ne’e, kada esforsu tenke halo atu
eksklui disproporsaun iha multigravida molok halo augmentasaun ho
ositosina.

FAZE ESPULSAUN PROLONGADU


Esforsu hosi inan atu halo espulsaun aumenta risku fetu hodi redus
transporta oksijéniu ba plasenta. Enkoraja inan atu ―pusha‖
espontaneamente durante kontrasaun; evita dehan ba inan atu dada I’is
naruk no tahan (glottis ne’ebe fechadu) enkuantu nia halo esforsu pusha
ne’ebe naruk. Asisti inan atu toba ho pozisaun ne’ebe nia hakarak, inklui
pozisaun vertikal.
• Se mal-aprezentasaun no eksklui tiha ona obstrusaun ne’ebe
klaru, halo augmentasaun partu ho ositosina (pájina P-23).
• Se descida depoisde augmentasaun:
- Asisti partu bebe hodi uza vakum (pájina P-33) ou forsep (pájina
P-41) se fetu nia ulun la liu 1/5 iha simfise-pubiku nia leten ou
ruin prinsipal nia ninin hosi fetu nia ulun iha estasaun 0.
- Halo sezariana (pájina P-53) se:
– se fetu nia ulun entre 1/5 no 3/5 iha simfise-pubiku nia leten
ou ruin prinsipal nia ninin hosi fetu nia ulun entre estasaun 0
no estasaun −2; ou
– se fetu nia ulun liu hosi 3/5 iha simfise-pubiku nia leten ou
ruin prinsipal nia ninin hosi fetu nia ulun iha estasaun -2 nia
leten.
MALPOZISAUN NO MAL-APREZENTASAUN S-85
Malpozisaun maka pozisaun abnormal hosi vertex hosi fetu nia ulun
(occiput hanesan pontu referensia) relativu ba inan nia pélviku. Mal-
aprezentasaun maka aprezentasaun hotu hosi fetu ne’ebe la’os vertex.

PROBLEMA
• Fetus iha pozisaun abnormal ou aprezentasaun ne’ebe karik bele
rezulta partu prolongadu ou obstrusaun partu.

JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan ia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Halo avaliasaun lalais hosi inan nia kondisaun jeral, inklui sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou konfuzaun, volume hosi ran ne’ebe lakon, se ran
fakar akompanha ho moras, kulit nia kor no temperatura (pájina C-1).
• Avalia fetu nia kondisaun:
- Rona frekuensia kardiaka fetal imediata depoisde kontrasaun:
– Konta frekuensia kardiaka fetal iha minutu ida kompletu pelu
menus dala ida kada minutu 30 durante faze ativu no kada
minutu lima durante etapa segundu.
– Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100
ou liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-
109).
- Se rotura membrana, hare kor hosi likidu amniotiku:
– Prezensa hosi mekóneu ne’ebe mahar indika nesesidade atu
monitoriza besik liu no posibel intervensaun ba jestaun
distress fetal (pájina S-109).
– Se laiha drenazem depoisde rotura membrana maka indika
redusaun hosi likidu amniotiku, ne’ebe asosiadu ho distress
fetal.
• Fo enkorajamentu no kuidadau suportivu (pájina C-86).
S-86 Malpositions and malpresentations

• Reve progresu hosi partu uza partograf (pájina C-91).


Nota: Observa inan besik liu. Mal-aprezentasaun aumenta risku ba
rotura uterina tanba potensia hosi obstrusaun partu.

DIAGNOSA
• Aprezentasaun ne’ebe komun liu maka vertex hosi bebe nia ulun. Se
vertex mak la’os parte prezente, hare Tabela S-16, pájina S-88.
- Se vertex mak parte prezente, uza landmarks hosi fetu nia ulun ruin
atu determina pozisaun hosi fetu nia ulun (Fig. S-11).

FIGURA S-11. Landmark hosi fetu


nia ulun ruin

DETERMINA POZISAUN HOSI FETU NIA ULUN


• Normalmente fetu nia ulun fexadu iha inan nia pélviku iha pozisaun
oksiput transversa, ho oksiput transversa fetu iha inan nia pélviku
(Fig. S-12).

FIGURAS-12. Occiput transverse positions/pozisaun oksiput transversa


Malpositions and malpresentations S-
87
• Ho descida/tun, fetu nia ulun halo rotasaun nune’e fetu nia oksiput iha
anterior iha inan nia pélviku (Fig. S-13). Failansu hosi pozisaun
oksiput transversa atu halo rotasaun ba pozisaun oksiput anterior
tenke maneja hanesan pozisaun oksiput posterior (pájina S-88).

FIGURA S-13. Pozisaun oksiput anterior

• Karakteristika adisional hosi aprezentasaun normal maka vertex-


fleksi ho didiak (Fig. S-14), ho fetu nia oksiput iha kraik iha vajina
duke sinciput.

FIGURA S-14. Well-flexed vertex


S-88 Malpositions and malpresentations

• Se fetu nia ulun fixu didiak iha oksiput anterior ou oksiput


transversa (iha trabalhu de partu inisiu), kontinua ho partu bebe
(pájina C-98).
• Se fetu nia ulun la’os iha oksiput anterior, identifika no maneja
malpozisaun (Tabela S-16).
• Se fetu nia ulun mak la’os parte prezente ou la fixu ho didiak,
identifka no maneja mal-aprezentasaun (Tabela S-16).

TABLA S-16. Diagnosa hosi malpozisaun


Sinal no sintoma Figura

Pozisaun oksiput posterior akontese FIGURAS-15


kuandu fetu nia oksiput iha posterior em
relasaun ho inan nia pélviku (Fig. S-15 no
Fig. S-16).

Iha ezaminasaun abdominal, parte kraik


hosi abdomen flattened, ho palpasaun fetu nia
liman ain (limbs) kaer hetan iha anterior no
fetu nia nia fuan karik rona iha flanku.

Iha ezaminasaun abdominal, fontanela


posterior hasoru sakrum no fontanela FIGURA S-16
anterior karik ho fasil sente se fetu nia
ulun deflexed.

Ba jestaun, hare pájina S-91.

Pozisaun oksiput transversa akontese FIGURA S-17


kuandu fetu nia oksiput iha transvers aba
inan nia pélviku (Fig. S-17). Se pozisaun
oksiput transversa mantein iha parte tuir mai
iha etapa primeiru hosi partu, tenke maneja
hanesan pozisaun oksiput posterior (pájina
S-91).
Malpositions and malpresentations S-
89
Sinal no sintoma Figura

Aprezentasaun rentos/brow kauza FIGURA S-18


hosi ekstensaun parsial (partial
extension) hosi fetu nia ulun tanba ne’e
maka oksiput a’as liu sinciput (Fig. S-
18).

Iha ezaminasaun abdominal, liu hosi


metade fetu nia ulun iha simfise-pubiku
nia leten no oksiput kaer hetan iha nivel
ne’ebe a’as liu hosi sinciput.

Iha ezaminasaun vajinal palpasaun


hetan fontanela anterior no torbits.

Ba jestaun, hare pájina S-92.


Aprezentasaun oin kauza hosi
hiperestensaun (hyperextension) hosi FIGURA S-19
fetu nia ulun tanba ne’e maka tantu
oksiput no sinciput bele hetan iha
palpasaun durante ezaminasaun vajinal
(Fig. S-19 no Fig. S-20).

Iha ezaminasaun abdominal,karik bele


kaer hetan kafuak entre oksiput no
kotuk laran.

Iha ezaminasaun vajinal, palpasaun


hetan oin, ezaminador nia liman fuan
bele tama ba ibun laran ho fasil no
bele sente keixhu ruin/bony jaw.
FIGURA S-20
Ba jestaun, hare pájina S-92.
S-90 Malpositions and malpresentations

Sinal no sintoma Figura


Aprezentasaun sae-malu akontese FIGURA S-21
kuandu prolapsu liman hamutuk ho
parte prezente. Tantu prolapsu liman
no fetu nia ulun aprezenta hamutuk
deit iha pélviku simultaneamente (Fig.
S-21).

Ba jestaun, hare pájina S-94.

Aprezentasaun Breech akontese FIGURAS-22


bainhira fetu nia kidun no/ou ain
maka hanesan parte prezente.

Iha ezaminasaun abdominal, ulun sente


iha abdomen parte leten no breech iha
kavidade pélviku. Auskultasaun lokaliza
fetu nia fuan a’as liu hosi espetasaun ho
aprezentasaun vertex.

Iha ezaminasaun vajinal durante


partu, kidun no/ou ain sente;mahar,
mekóneu metan normal. FIGURA S-23
Ba jestaun, hare pájina S-95.

Aprezentasaun kidun kompletu (flexi)


akontese kuandu tantu ain rua fleksi
(flexed) iha kidan (hip) no ain tur (Fig.
S-22).

Aprezentasaun Frank breech


(extensaun) akontese bainhira ain rua FIGURA S-24
fleksi iha hip/kidan no ain tur ekstende
(Fig. S-23).

Aprezentasaun ain-kidun akontese


kuandu ain ida ekstende iha hip/kidan no ain
tur (Fig. S-24).
Malpositions and malpresentations S-
91
Sinal no sintoma Figura
Aprezentasaun kabás no pozisaun FIGURA S-25
Transversa akontese kuandu parte
naruk (long axis) hosi fetu
transversa/tesik (Fig. S-25).
Tipikamente parte prezente maka
kabás .

Iha ezaminasaun abdominal, tantu ulun


no mos kidun bele sente iha simfize-
pubiku no ulun baibain sente iha flanku.

Iha ezaminasaun vajinal, kabás bele


sente, maibe la’os ba hotu-hotu/sempre.
Dalaruma prolapsu liman ida, no liman
sikun, liman ho liman tanen bele sente
iha vajina.

Ba jestaun, hare pájina S-97.

JESTAUN ESPESIFIKU
POZISAUN OKSIPUT POSTERIOR
Rotasaun espontaneo ba pozisaun anterior akontese iha 90% hosi kazu.
Partu paradu karik akontese kuandu ulun la halo rotasaun no/ou
descida/tun. Partu hosi bebe karik komplikadu tanba nakles iha perineal
ou estensaun/perluasan hosi episiotomia.
• Se iha sinal hosi obstrusaun maibe frekuensia kardiaka fetal
normal, husik inan atu lao hadulas ou muda inan nia pozisaun atu
enkoraja rotasaun espontaneo.
• Se sinal hosi obstrusaun no frekuensia kardiaka fetal abnormal
(menus hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu) iha kualker etapa, halo
sezariana (pájina P-53).
• Se dilatasaun sérviku sedauk kompletu no laiha sinal
obstrusaun, halo augmentasi partu ho ositosina (pájina P-
23).
• Se dilatasaun sérviku kompletu maibe laiha descida/tun iha faze
espulsaun iha etapa segundu hosi partu, avalia ba sinal obstrusaun
(Tabela S-15, pájina S-74):
- Se laiha sinal obstrusaun, halo augmentasi partu ho
ositosina (pájinaP-23).
S-92 Malpositions and malpresentations

• Se dilatasaun sérviku kompletu:


- Se fetu nia ulun la liu hosi 2/5 iha simfize-pubiku nia leten, ou
ruin prinsipal nia ninin hosi fetu nia ulun iha estasaun 0, asisti
partu uza vakum obstétrika (pájina P-33) ou forsep (pájina P-
41).
- Se lae, halo sezariana (pájinaP-53).

APREZENTASAUN REN TOS/BROW


Iha aprezentasaun ren tos, fexadusempre imposibel no partu paradu komun.
Konversaun espontaneo tantu ba aprezentasaun vertex ou aprezentasaun oin
bele akontese maibe raru, partikularmente kuandu fetu ki’ik ou kuandu
morte fetal maseradu. La hanesan babain ba konversaun espontaneo atu
akontese ho tamanho-médiu hosi fetu ne’ebe moris bainhira iha ona rotura
membrana.
• Se fetu moris, halo sezariana (page P-53).
• Se fetu mate:
- Se dilatasaun sérviku sedauk kompletu, halo sezariana
(pájina P-53).
- Se dilatasaun sérviku kompletu:
– Halo kraniotomia (pájina P-65).
– Se operador la kompeten atu halo kraniotomia, halo
sezariana (pájina P-53).

Labele uza vakum obstétrika ou forsep outlet ba aprezentasaun ren tos.

APREZENTASAUN OIN
Keixhu/chin serve hanesan pontu referensia kuandu deskrebe kona ba
pozisaun hosi ulun. Importante atu halo distingui/membedakan pozisaun
kexhu-anterior, iha ne’ebe keixhu anterior nia relasaun ba inan nia pélviku
(Fig. S-26 A, pájina S-93), hosi pozisaun kexhu-posterior (Fig. S-26 B,
pájina S-93).
Malpositions and malpresentations S-
93
FIGURA S-26. Aprezentasaun oin

Partu prolongadu komun. Descida no partu hosi bebe nia ulun hodi halo
fleksi bele akontese iha pozisaun keixhu anterior. Maibe iha pozisaun
keixhu posterior, ulun ne’ebe extende kompletu blokeia netik hosi sakrum.
Ida ne’e prevene descida/tun no akontese partu paradu/macet.

POZISAUN KEIXHU-ANTERIOR
• Se dilatasaun sérviku kompletu:
- Permiti atu kontinua ho partu normal (pájinaC-98).
- Se progresu neneik no laiha sinal obstrusaun (Tabela S-15,
pájina S-74), halo augmentasi partu ho ositosina (pájinaP-23).
- Se descida insatisfátoriu, asisti partu bebe ho vakum obstétrika
(pájina P-33) ou forsep (pájina P-41).
• Se dilatasaun sérviku sedauk kompletu no iha sinal
obstrusaun, halo augmentasi partu ho ositosina (pájina P-23).
Reve progresu hanesan ho aprezentasaun vertex.
S-94 Malpositions and malpresentations

POZISAUN KEIXHU-POSTERIOR

• Se dilatasaun sérviku kompletu, halo sezariana (pájina P-53).


• Se dilatasaun sérviku sedauk kompletu, monitoriza descida/tun,
rotasaun no progresu. Se iha sinal obstrusaun, halo sezariana
(pájina P-53).
• Se morte fetal:
- Halo kraniotomia (pájina P-65).
- Se operador la kompeten atu halo kraniotomia, halo
sezariana (pájina P-53).

Labele uza vakum obstétrika ba aprezentasaun oin.

APREZENTASAUN
COMPOUND/KOMPLEKSU
Partu vajinal espontaneo so bele akontese se fetu ki’ik oan liu ou mate
ou maseradu. Partu paradu/macet akontese iha faze espulsaun hosi etapa
segundu hosi partu.
• Substituisaun hosi prolapsu liman dalaruma bele:
- Asisti inan atu halo pozisaun knee-chest (Fig. S-27).
- Dudu liman ba iha pélviku brim nia leten no tahan iha
ne’eba to’o kontrasaun ida dudu nia ulun tama ba pélviku.
- Kontinua ho jestaun ba partu normal (pájina C-98).

FIGURA S-27. P o z i s a u n Ain tur-Hirus matan

• Se prosedura failha ou prolapsu kordaun, halo sezariana (pájina


P-53).
Malpositions and malpresentations S-
95
APREZENTASAUN KIDUN
Partu prolongad ho aprezentasaun breech hanesan indikasaun ida atu halo
sezariana. Failhansu hosi partu atu progresu tenke konsidera hanesan sinal
hosi posibilidade disproporsaun cefalo-pelviku (Tabela S-15, pájina S-74).

Frekuensia ba aprezentasaun breech a’as iha partu premature.

PARTU SEDU
Normalmente, kada partu ho breech tenke halo iha ospital ho abilidade atu
halo sezariana emerjénsia.
• Koko halo versaun external ba ulun (pájina P-15) se:
- aprezentasaun breech iha ou depoisde semana 37 (antes semana
37, versaun ne’ebe susesu probabelmente sei fila fali
espontaneamente ba aprezentasaun breech;
- posibel partu vajinal;
- fasilidade ba sezariana emerjensi disponibel;
- membrana intakta no likidu amniotiku adekuadu;
- se laiha komplikasaun (ij. Kresimentu bebe retarda,
sangramentu uterina, uluk partu ho sezariana, abnormalidade
fetu, isin rua kaduak, ipertensaun, morte fetal).
• Se versaun external la susesu, kontinua ho partu normal (pájina
C-98).
• Se versaun external failha, kontinua ho partu normal (iha kraik) ou
sezariana (pájina P-53).

PARTU VAJINAL HO APREZENTASAUN KIDUN


• Partu vajinal ho aprezentasaun kidun (pájina P-45) hosi fornesedor
kompetente seguru no realizabel tuir kondisaun hirak tuir mai ne’e:
- Aprezentasaun kidun kompletu ou franka (Fig. P-15, pájina P-45);
- pelvimetri kliniku ne’ebe adekuadu;
- fetu la bo’ot;
- uluk laiha sezariana ba disproporsaun cefalo-pelviku;
- fetu nia ulun fleksi.
S-96 Malpositions and malpresentations

• Ezamina inan regularmente no hakerek nia progresu iha partograf


(pájina C-91).
• Se rotura membrana, ezaminathe inan imediatamente atu
eksklui prolapsu kordaun.
• Nota: labele rotura membrana.
• Se prolapsu kordaun no partu la imminent, halo sezariana (pájina
P-53).
• Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou liu hosi
180 pur minutu) ou partu prolongadu, halo sezariana (pájina P-53).
Nota: Meconeu komun iha partu ho breech no la’os sinal hosi distress
fetal se frekuensia kardiaka normal.

Inan labele haka’as to’o nia dilatasaun sérviku kompletu. Dilatasaun


kompletu tenke konfirma hosi ezaminasaun vajinal.

SEZARIANA BA PAREZENTASAUN KIDUN


• Partu ho sezariana (pájina P-53) seguru liu kopmpara ho partu hosi
vajina no rekomenda iha kazu hosi:
- Aprezentasaun ain rua ho kidun
- malformasaun pélviku ou ki’ik;
- bebe bo’ot;
- uluk sezariana tiha ona ba disproporsaun cefalo-pelviku; ou
- ulun hiperestensaun ou hiperfleksaun.
Nota: Sezariana eletivu la melhora rezultadu hosi partu breech ba
prematur.

KOMPLIKASAUN
Komplikasaun fetu hosi aprezentasaun kidun inklui:
• prolapsu kordaun;
• trauma partu hanesan resultadu hosi estensaun liman no ulun,
dilatasaun sérviku ne’ebe la kompletu, ou disproporsaun cefalo-
pelviku;
Malpositions and malpresentations S-
97
• asfiksia hosi prolapsu kordaun, kompresaun kordaun, plasenta sai ou
ulun fexadu;
• destroi ba orgaun abdominal; no
• kakorok kebradu.

POZISAUN TRANSVERSA NO APREZENTASAUN KABÁS


• Se inan iha partu inisiu no membrana intakta, koko halo
versaun external (pájina P-15):
- Se versaun external susesu, kontinua ho partu normal (pájina
C-98).
- Se versaun external failha ou la advisable, halo sezariana
(pájina P-53).
• Monitoriza sinal prolapsu kordaun. Se prolapsu kordaun no partu
la ameasada, halo sezariana (pájina P-53).
Nota: Rotura uteru bele akontese se husik mesak hela inan (pájina
S-24).

Iha prátika modernu, pozisaun transversa permanente iha partu maneja ho


sezariana tantu fetu mate ou moris.
S-98 Malpositions and malpresentations
DISTOSIA KABÁS S-99

PROBLEMA
• Fetu nia ulun moris tiha ona maibe nia kabás stucjk hela no labele sai.

JESTAUN JERAL
• Prepara ba distosia kabás iha partu hotu, liu liu se ita antesipa
bebe bo’ot.
• Iha ema barak atu bele ajuda.
Distosia kabás labele prediksi.

DIAGNOSA
• Fetu nia ulun moris ona maibe kontinua metin aplika ba vulva.
• Kexu sai badak no hanehan perineu.
• Dada sai tiha ulun, kabás failha atu moris/sai, ne’ebe apanhadu
iha simfise pubiku nia kotuk.

JESTAUN
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• HUSU AJUDA. Urjentemente mobiliza ema hotu ne’ebe disponibel.


• Halo episiotomia ne’ebe adekuadu (pájina P-85) atu redus
obstrusaun tissue no fo espasu ba manipulasaun.
• Ho inan ho nia kotuk laran, husu nia atu fleksi/silu nia kelen rua, foti
sae nia ain tur hao a’as se posibele kontra nia hirus matan (Fig. S-28,
pájina S-100). Husu asisten rua atu dudu nia ain tur rua ne’ebe fleksi
ne’e ba nia hirus matan.
• Uza luvas estéril:
- Dada ba kraik, firmi, kontinua fetu nia ulun atu dudu kabás
anterior iha simfise-pubiku nia okos.
Nota: Evita dada sai ne’ebe eksesivu ba fetu nia ulun tanba ida ne’e
bele rezulta injury iha pleksus brakhialis.
- Asisten ida aplika presaun simultaneamente ba suprapubiku
ba kraik atu asisti partu ho kabás .
Nota: labele aplika presaun ba fundu. Tanba sei iha impaktu ba
kabás no bele rezulta rotura uterina.
• Se kabás sedauk moris:
- Hatama liman ba vajina hosi bebe nia kotuk.
S-100 Shoulder dystocia

- Applika presaun ba kabás anterior iha diresaun hosi bebe nia


sternum atu dulas/rotasi kabás no hamenus diameter hosi kabás
.
- Se presija, aplika presaun ba bebe nia kabás posterior iha
diresaun hosi sternum.
• Se kabás sedauk moris mesmu ke halo ona intervensaun/sasukat sira
iha leten:
- Hatama liman ba vajina.
FIGURA S-28. Asisten ida pusha ain ne’ebe fleksi ho firmi kontra
hirus matan

- Kaer humerus hosi liman ne’ebe iha posterior, mantein liman


fleksi iha liman sikun, dada liman liu hosi hirus matan. Ida ne’e
sei fo espasu ba kabás ne’ebe iha anterior atu muda ba simfize-
pubiku nia okos (Fig. S-29).

FIGURA S-29. Kaer humerus hosi liman ne’ebe iha posterior no dada
liman liu hosi hirus matan

• Se sasukat hotu iha leten failha atu hasai kabás , pozisaun


inklui:
- Halo tohar klavikula atu hamenus kabás nia luan no halo livre
kabás anterior,
- Aplika trasaun ho hook/ganchu ida iha kalilin atu dada sai liman
posterior.
PARTU HO UTERU NE’EBE BO’OT TEBES
(OVEREXTENDED) S-101

PROBLEMA
• Inan ida trabalhu de partu ne’ebe iha uteru overdistended ou altura
simfize-fundu liu hosi normal iha periudu jestasaun.

JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Dudu sa’e ba leten.


• Konfirma akurasaun idade jestasional, se posibel.

DIAGNOSA
• Se sente fetu ida deit iha ezaminasaun abdomen, konsidera data mak
sala, fetu ida deit maibe bo’ot (pájina S-102) ou ekses hosi likidu
amniotiku (pájina S-102).
• Se sente baliza fetu multíplu no parte sira iha ezaminasaun
abdomen, suspeitu isin rua multíplu. Sinal seluk hosi isin rua
multíplu inklui:
- fetu nia ulun ki’ik em relasaun ho uteru;
- uteru bo’ot liu idade jestasaun ne’ebe noraml;
- rona liu hosi ida frekuensia kardiaka ho estetóskopu Doppler ba fetu.
Nota: estetóskopu fetu akustiku labele uza atu konfirma diagnose, tanba
fuan id abele rona fali iha fatin seluk.
• Uza ezaminasaun ultrasonida, se disponibel, atu:
- identifika numeru, aprezentasaun no medida hosi fetu;
- avalia volume no likidu amniotiku.
• Se servisu ultrasonidu la disponibel, halo ezaminasaun
radiolojika (anteroposterior view) atu hatene numeru fetu no
aprezentasaun.
S-102 Labour with an overdistended uterus

JESTAUN ESPESIFIKU
FETUS IDA DEIT/SINGULAR MAIBE BO’OT
• Maneja hanesan partu normal (pájina C-77).
• Antesipa no prepara ba partu prolongadu no obstrusaun partu
(pájina S-83), distosia kabás (pájina S-99), no EPP (pájina S-
29).

EKSES LIKIDU AMNIOTIKU


• Fo tempu ba progresu hosi partu.
• Monitoriza kondisaun inan no fetu (pájina C-88).
• Monitoriza progresu partu (pájina C-89); uza partograf iha faze ativu
partu.
• Se inan la konfortabel tanba distensaun uterina, aspira ekses
hosi likidu amniotiku:
- Palpapasaun ba lokalizasaun fetu.
- Prepara kulit ho antiséptiku (pájina C-35).
- Iha kondisaun aseptiku, hatama saringa spinal 20-gauge liu hosi
didin abdomen no uterina no dada sai sonda
- Aspira likidu uza saringa bo’ot. Alternativamente, liga infuzaun
set ba saringa no husik likidu sai neneik ba kontainer.
- Kuandu inan la konfortabel ona tanba overdistension,
susbtitui sonda no hasai saringa.
• Se indikadu iha rotura membrana ba razaun seluk, halo rotura
membrana amniotiku ho hook ou Kocher clamp (pájina P-29).
• Cek prolapsu kordaun kuandu membrana rotura. se prolapsu
kordaun no partu la ameasada, halo sezariana (pájina P-53).

ISIN RUA MULTÍPLU


BEBE PRIMEIRU
• Komesa infuzaun IV no infus fluidu IV neneik (pájina C-34).
• Monitoriza fetu hosi halo auskultasaun intermiten hosi frekuensia
kardiaka fetal. Se iha frekuensia kardiaka fetal abnormal s (menus
hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina
S-109).
Labour with an overdistended uterus S-103

• Cek aprezentasaun:
- Ba aprezentasaun vertex, husik partu atu progresu hanesan
aprezentasaun vertex singular (pájina C-82), no:
– Monitoriza kondisaun inan no fetu (pájina C-88);
– Monitoriza progresu partu (pájina C-89); uza partograf iha
faze ativu partu.
- Ba aprezentasaun breech, aplika gia ne’ebe hanesan ba
aprezentasaun singleton breech (pájina S-95), no:
– Monitoriza kondisaun inan no fetu (pájina C-88);
– Monitoriza progresu partu (pájina C-89); uza partograf iha
faze ativu partu.
- Ba pozisaun transversa, halo sezariana (pájina P-53).
Husik klem iha kordaun umbiliku nia rohan hosi parte inan nian no labele
koko atu hasai plasenta to’o bebe ida seluk moris.

BEBE SEGUNDU OU ADISIONAL


• Imediatamente depoisde bebe moris:
- palpasi abdomen atu determina pozisaun hosi bebe ne’ebe sedauk
moris;
- halo koresaun ba pozisaun longitudinal ho versaun external(pájina
P-15);
- cek frekuensia kardiaka fetal.
• Halo ezaminasaun vajinal atu determina:
- se iha prolapsu kordaun (pájina S-111);
- atu hare membrana intakta ou rotura tiha ona; no
- aprezentasaun bebe ida seluk.
S-104 Labour with an overdistended uterus

Aprezentasaun vertex
• Se fetu nia ulun la engaged, manobra ulun tama ba pélviku
manualmente (liman iha abdomen), se posibel.
• Se membrana intakta, rotura membrana ho hook ou Kocher clamp.
• Cek frekuensia kardiaka fetal entre kontrasaun.
• Se kontrasaun la adekuadu depoisde bebe primeiru moris, halo
augmentasaun óba partu ho ositosina uza eskalasaun rapidu/lalais
(Tabela P-8, pájina P-26) atu produs kontrasaun ne’ebe diak
(kontrasaun 3 iha minutu10, durasaun 40 segundus).
• Se partu espontaneo vajinal la akontese iha oras rua nia laran
hosi kontrasaun ne’ebe diak ou se frekuensia kardiaka fetal
abnormal (menus hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu), halo
sezariana (pájina P-53).

Aprezentasaun Breech
• Se iha estimasaun bebe la bo’ot liu bebe primeiru, no se laiha
kontrasaun sérviku, konsidera partu breech ho asistente ou breech
extraction (pájina P-45) ou partu breech per vajina (pájina S-95):
- Se kontrasaun inadekuadu ou laihadepoisde bebe primeiru
moris, hasa’e neneik infuzaun ositosina halao lalais maibe
kontrola nia turuk/rate (Tabela P-8, pájina P-26) atu produs
kontrasaun ne’ebe diak (kontrasaun 3 iha minut 10, durasaun 40
segundus).
- Se membrana intakta no breech descida/tun ona, rotura
membrana ho hook amniotiku ou klem Kocher ida (pájina P-
29).
- Cek frekuensia kardiaka fetal entre kontrasaun. Se frekuensia
kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou liu hosi 180 pur
minutu), dada sai/ extraction breech (pájina P-45).
• Se partu hosi vajina la posibel, halo sezariana (pájinaP-53).

Poaisaun Transversa
• Se membrana intakta, koko halo external version/putaran paksi luar
(pájina P-15).
• Se versaun externalfailha no dilatasaun sérviku sedauk
kompletu no membrana sei intakta hela, koko halo internal
podalic version/putaran paksi dalam:
Labour with an overdistended uterus S-105

Nota: Labele koko halo internal podalic version/se fornesedor la


treinadu, se membrana rotura ona no likidu amniotiku hasai ona, ou se
uteru iha fitar/scar. Labele kontinua se bebe la muda/turn ho fasil.
- Uza luvas, hatama liman id aba uteru no kaer bebe nia ain.
- Dulas/rotasi neneik bebe ba kraik.
- Kontinua ho dada/ breech extraction (pájina P-45).
• Cek frekuensia kardiaka fetal entre kontrasaun.
• Se versaun externalfailha no internal podalic version la
konveniente ou failha, halo sezariana (pájina P-53).
• Fo ositosina 10 units IM ou fo ergometrine 0.2 mg IM iha minutu 1
depoisde bebe ida ikus liu moris no kontinua halo jestaun ativu iha
etapa tolu atu redus lakon ran pos-partu (pájina C-102).

KOMPLIKASAUN
• Komplikasaun maternal hosi isin rua multíplu inklui:
- anemia
- abortu
- ipertensaun jestasional no pre-eklâmpsia
- ekses hosi likidu amniotiku
- kontrasaun fraku durante partu
- retensaun plasenta
- emorajia pos-partu.
• Komplikasaun plasenta/fetu inklui:
- plasenta previa
- solusio plasenta
- plasenta insufisiensia
- partu prematur
- partu ho pezu ki’ik
- mal-aprezentasaun
- prolapsu kordaun
- anomalia konjenital.
S-106 Labour with an overdistended uterus
PARTU HO FITAR IHA UTERU S-107

PROBLEMA
• Inan ne’ebe partu iha fitar iha uteru hosi operasaun uterina
uluk.

JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Komesa infuzaun IV no infuzaun fluidu IV (pájina C-34).


• Se posibel, identifika razaun ba fitar iha uteru. Sezariana no operasaun
uterina seluk (ij. Suku hadi’a rotura uterina iha pasadu ou eksisi isin
rua ektópiku ne’ebe implanta iha cornua) bele husik fitar iha didin
uterina. Fitar ne’e bele hafraku uterina, rezulta rotura uterina durante
partu (Box S-8).

BOX S-8. Rotura ba uteru ne’ebe uluk iha fitar

• FitarVertikal hosi sezariana uluk bele rotura molok partu ou durante faze
laten.
• Fitar Transversa tipikamente rotura durante faze ativu ou durante faze
espulsaun hosi etapa segundu partu.
• Karik rotura estende deit iha distansia badak ba iha myometrium ho moras
uituan deit ou ran fakar. Fetu no plasenta karik iha nafatin uteru no fetu bele
sobrevive/moris to’o minutu balun ou oras.

JESTAUN ESPESIFIKU
Peskija hatudu ona katak liu hosi 50% kazu sira ho fitar sezariana pozisaun
transversa, bebe bele moris per vajina. Frekuensia rotura ba fitar transversa
iha kraik se monitoriza ho kuidadu durante partu relata menus hosi 1%.

ESPERIMENTA/KOKO PARTU (TRIAL OF LABOUR)


• Asegura katak kondisaun favorabel/permiti atu koko/trial partu, inklui
buat hirak iha kraik ne’e:
- Operasaun ida uluk insisi/ko’a iha pozisaun transversa kraik.
S-108 Labour with a scarred uterus

- Fetu ho aprezentasaun vertex normal.


- Bele halo sezariana emerjénsia imediata se presija.
• Se kondisaun sira ne’e laiha, ou se inan iha istoria operasaun
sezariana ho fitar iha segment kraik dala rua ou rotura
uterina, halo sezariana (pájina P-53).
• Monitoriza kondisaun inan no fetu (pájina C-88).
• Monitoriza progresu partu (pájina C-89); uza partograf iha faze
ativu partu.
• Se se dilatasaun sérviku liu tiha ba kuana hosi linha alerta hosi
partograf, diagnosa kauza ba progresu neneik no foti asaun ne’ebe
apropriadu (Tabela S-15, pájina S-74):
- Se progresu neneik iha partu tanba kontrasaun uteru
ne’ebe la efisiente (Tabela S-15, pájina S-74), halo
augmentasi partu ho ositosina (pájina P-23).
- Se iha sinal disproporsaun cefalo-pelviku ou obstrusaun
(Tabela S-15, pájina S-74), halo sezariana imediata (pájina P-
53).
• Se iha sinal ba impending rotura uterina (inan nia pulsa
lalais, moras abdomen persisten moras suprapubiku persisten,
distress fetal), halo sezariana imediata (pájina P-53).
• Se suspeitu ba rotura uterina, halo sezariana imediata (pájina P-
53) no suku hadi’a uteru (pájina P-113) ou halo histerektomia
(pájinaP-121).
DISTRES FETAL IHA PARTU S-109

PROBLEMA
• Frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100
ou liu hosi 180 pur minutu)
• Mekóneu mahar kahur ho likidu amniotiku

JESTAUN JERAL

Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo


kuidadu (pájina C-25).

• Dudu sa’e ba leten ou hatoba inan ho fo sorin karuk.


• Para ositosina se fo hela.
• Fo oksijéniu 4–6 L hosi mascara ou kanula hosi inus.

JESTAUN ESPESIFIKU
FREKUENSIA KARDIAKA ABNORMAL
BOX S-9. Frekuensia kardiaka fetal abnormal
• Frekuensia kardiaka fetal normal karik sai neneik durante kontrasaun maibe
babain fila fali ba normal kuandu uteru relaks.
• Frekuensia kardiaka fetal neneik liu mesmu ke laiha kontrasaun ou
persisten depoisde kontrasaun suspeit iha distres fetal.
• Frekuensia kardiaka fetal lalais karik hanesan resposta ba inan nia isin manas,
ai moruk ruma ne’ebe halo frekuensia kardiaka lalais (ij. terbutaline ou
ritodrine), ipertensaun ou amnionitis. Se inan nia frekuensia kardiaka la
lalais/normal, fetu nia frekuensia kardiaka ne;ebe lalais tenke suspeitu iha
disteres fetal.

• Se kauza hosi maternal identifikadu (ij. Isin manas, ran fakar,


ai moruk), komesa jestaun ne’ebe apropriadu:
- Se ran fakar ho moras ne’ebe intermiten/mosu-lakon ou
persisten, suspeitu solusio plasenta (pájina S-23).
- Se laiha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is
dois), fo antibiótiku ba amnionitis (pájina S-163).
- Se rona frekuensia kardiaka fetal maibe depresivu no inan
hetan aimoruk sedativa, hein efeitu ai moruk atu lakon depois
cek fila fali.
S-110 Fetal distress in labour

• Se la identifika kauza hosi inan no frekuensia kardiaka fetal


mantein abnormal liu hosi mazumenus kontrasaun 3, halo
ezaminasaun vajina (pájina C-90) atu cek sinal eksplanatori hosi
distres:
- Se kordaun parte prezente nia kraik ou iha vajina,
maneja hanesan prolapsu kordaun (pájina S-111).
• Se frekuensia kardiaka fetal mantein abnormal ou se iha
additional sinal hosi distres (mekóneu mahar-kahur ho likidu), planu
ba inan atu partu normal:
- Se dilatasaun sérviku kompletu no fetu nia ulun la liu 1/5 iha
simfize-pubiku nia leten, ou ruin prinsipal nia ninin hosi fetu
nia ulun iha estasaun 0, asisti partu ba bebe uza vakum
obstétrika (pájina P-33) ouforsep (pájina P-41).
- Se dilatasaun sérviku sedauk kompletu, ou fetu nia ulun liu
1/5 iha simfize-pubiku nia leten, ou ruin prinsipal nia ninin
fetu nia ulun iha estasaun 0 nia leten, halo sezariana (pájina
P-53).

MEKÓNEU
• Mekóneu kahur ho likidu amniotiku sei hare frekuentamente kaundu
fetu maduru ona, no ida ne’e la konsidera hanesan distresfetal.
Mekóneu uituan no laiha abnormalidade frekuensia kardiaka fetal
hanesan atensaun hosi nesesidade ba vijilansia.
• Mekóneu mahar suspeitu paisajem hosi mekóneu redus iha likidu
amniotiku no karik indika nesesidade atu aselera partu no jestaun
hosi neonetus nia sistema respirasaun leten iha partu atu prevene
aspirasaun mekóneu. (pájina S-167).
• Iha aprezentasaun breech, mekóneu sai iha partu tanba kompresaun
ba fetu nia kabun, ida ne’e la’os sinal hosi distress fetal anaunser
akontese iha partu sedu/inisiu.
PROLAPSU KORDAUN S-111

PROBLEMA
• Kordaun umbilikal tula tesik/ lies iha kanal partu nia okos hosi fetu
nia parte prezente.
• Kordaun umbiliku hare hetan iha vajina depoisde rotura
membrana.

JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Fo oksijéniu 4–6 L pur minutu liu hosi maskara ou kanula.

JESTAUN ESPESIFIKU
PULSASAUN HUSAR TALIN/KORDAUN
Se pulsasaun kordaun, fetu sei moris.
• Diagnosa etapa partu ho maneira halo ezaminasaun vajina imediata
(Tabela C-8, pájina C-78).
• Se inan iha etapa primeiru partu, halo buat hirak tuir mai iha kazu
hotu:
- Uza luvas mos, hatama liman ba vajina. Dudu parte prezente ba
leten sei hamenus presaun ba kordaun no espulsa parte prezente
hosi pélviku.
- Tau liman seluk ba abdomen iha rejiaun suprapubiku atu
mantein parte prezente dok hosi pélviku.

- Kuandu parte prezente kaer firmi ona iha leten hosi


kavidade pélvika, hasai liman seluk hosi vajina. Mantein
liman iha abdomen to’o halo sezariana.
- Se iha, fo tokolitiku (pájina S-146) atu redus kontrasaun.
- Halo sezariana imediata (pájina P-53).
• Se inan iha etapa rua partu:
- Aselera partu ho vakum obstétrika (pájina P-33) ou forsep
(pájinaP-41).
S-112 Prolapsud cord

- Ba aprezentasaun breech, dada sai breech (pájina P-45) no


aplika forsep naruk ou piper depoisde ulun sai (pájina
P-49).
- Prepara resusitasaun ba bebe foin moris (pájina S-167).

LAIHA PULSASAUN HUSAR TALIN/KORDAUN


Se laiha pulsasaun hussar talin, fetu mate ona. Kontinua ho partu ho
maneira ne’ebe satisfaz ba inan.
ISIN MANAS DURANTE ISIN RUA NO PARTU S-113

PROBLEMA
• Inan iha isin manas (temperatura 38°C ou liu) durante isin rua ou
partu.

JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Halo avaliasaun lalais ba inan nia kondisaun jeral, sinal vital (pulsa,
presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no tempertaura (pájina C-1).
• Se suspeitu ba shock, komesa tratamentu imediata (pájina S-1).
Mesmu ke laiha sinal hosi shock, mantein shock iha imi nia ulun
bainhira imi avalia tan inan tuir mai, tanba karik nia status sai pior
ou deterioradu lalais deit. Se hetan shock, importante atu komesa
tratamentu imediata.
• Cek frekuensia kardiaka fetal no husu kona ba movimentu fetal,
depende ba idade jestasional:
- Se iha abnormalidade frekuensia kardiaka fetal (menus hosi
- 100 ou liu hosi180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-
109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu rona
ho estetóskopu Doppler, se iha.
- se la sente movimentu fetal ou la rona frekuensia
kardiaka fetal, suspeitu morte fetal (pájina S-156).
S-114 Fever during pregnancy and labour

DIAGNOSA
TABELA S-17. Diagnosa diferensial hosi isin manas durante isin rua no
partu
Sintoma ne’ebe iha no sinal no
Sinal n sintoma Posibel
sintoma seluk ne’ebe
ne’ebe dalaruma iha diagnosa
tipikamente iha

Dysuria Moras iha Sistitis,


Increased frequency and urgency of Retropubiku/suprapubiku pájina S-116
urination Moras abdomen
Isin manas iha infrequente
Moras iha
isin manas/be doko Pielonefritis,
Retropubiku/suprapubiku
Dysuria/mi moras Aguda pájina
Loin pain/tenderness
aumenta frekuensia no urjensia S-116
Tenderness in rib cage
urinaria
(area sikun kostovertebra)
Flank pain/moras iha flanku
Anoreksia
Laran sae/muta
Kabun kidun moras
Sekresaun vajina I’is dois iha Abortu septiku,
Rebound tenderness
semana 22 Tabela S-2,
ran fakar prolongadu
Isin manas/be doko pájina S-9
sekresaun sérviku
Uterus moras ho presaun
purulenta
Istoria lakon likidu
Isin manas/be doko Amnionitis,
sekresaun I’is dois
Inan takikarida pájina S-163
depois semana 22 uteru
Moras abdomen
moras ho presaun
Takikardia fetu
Emorajia vajinal uituan
Konsolidasaun
Mear tasak Pneumonia,
Dada I’is lalais/bo’ot
Hirus matan moras pájina S-153
Rhonchi/rales (wheezing)
Isin manas/be Enlarged spleen Malaria la
doko, ulun moras komplikadu,
ruin/isin moras pájina S-118
Sinal no sintoma hosi Konvulsaun Malaria severu,
malaria inkomplikadu Jaundis pájina S-121
Koma
Anemia
Isin manas Konfuzaun Typhoida
Ulun Stupor
moras
Mear
maran
Anorexia
Fever during pregnancy and labour S-115

Sintoma ne’ebe iha no sinal no Sinal n sintoma ne’ebe Posibel


sintoma seluk ne’ebe dalaruma iha Diagnosa
tipikamente iha

O’ok bo’ot

Isin manas Isin/ruin sin Hepatitisb


Malaise Urtikaria
Anorexia o’ok bo’ot
Nausea (spleen)
Dark urine and pale stool
Jaundice
Enlarged liver
a Fo ampicillin 1 g oral kada oras 6 durante loron 14 OU fo amoxicillin 1 g oral kada oras
8 durante loron 14. Terpaia alternativu depende ba sensitividade lokal; konsidera fo
injesaun jerasaun-terseiru cephalosporin iha rejiaun ne’ebe rezistensia ba
fluoroquinolone a’as.
b Fo terapia suportivu no observa.

JESTAUN JERAL
• Enkoraja deskansa.
• Enkoraja hemu be barak.
• Uza ventunha ou kompres, se prsija, loke janela atu ajuda hatun
temperatura.
• Konsidera fo paracetamol 500–1000 mg kada ora 6 to’o 8
(maximu 4000 mg iha oras 24) atu ajuda hatun temperatura.

JESTAUN ESPESIFIKU
TESTE INFESAUN TRAKTU URINARIU
Dipstick urina, teste mikroskopiku no klutur ble uza atu avalia infesaun
traktu urinariu, maibe sira sei la diferensia entre Sistitis ho Pieolonefrtis
aguda.
• Teste dipstick leukocyte esterase bele uza atu detekta cel ran
mutin/leukosit, protein ou ran; teste nitrate reductase bele uza atu
detekta nitrites.
• Amostra mikroskopia hosi urina karik hatudu cel ran mutin
kafuak, bakteria no, dalaruma sel ran mean.
S-116 Fever during pregnancy and labour

• Teste ba kultur no sensitividade ba urina tenke halo, se iha, atu


identifika organizmu no sensitividade baa i moruk.
Nota: Ezaminasaun urina presija amostra urina mos iha klaran atu
minimiza posibilidade kontaminasaun. Kontaminasaun indikadu hosi
prezensa sel epitel ne’ebe barak nota iha mikroskopiku.

SISTITIS
Sistitis maka infesaun iha mamik (traktu urinariu kraik).
• Tratamentu ho antibiótiku (pájina C-49). Opsaun antibiótiku inklui
buat hirak iha kraik ne’e:
- amoxicillin 500 mg oral kada oras 8 durante loron 3;
- nitrofurantoin 100 mg oral kada oras 8 durante loron 3.
Nota: Evita nitrofurantoin ihat term tanba bele kauza neonatal
haemolysis.
• Se tratamentu failha ou se infesaun mosu fila fali dala rua ou liu
durante isin rua, kultur no sensitividade ba urina, se iha, no halo
tratamentu ho antibiótiku ne’ebe apropriadu ba organizmu.

PIELONEFRITIS AGUDA
Pielonefritis aguda maka infesaun hosi traktu urinariu leten, barak liu
hosihosi pélviku renal, ne’ebe karik involve mos parenkima hosi rins.
Pielonefritis aguda bele kauza moras ne’ebe signifikadu iha inan isin rua
no tenke investiga lalais no halo tratamentu iha inan isin rua hotu ho isin
manas, sintoma urinariu no moras iha flanku.
• Se shock iha ou suspeitu ba shock, komesa tratamentu imediata
(pájina S-1).
• komesa infuzaun IV no fluidu IV ho150 mL pur oras (pájina C-
34).
• Cek disptik urina no kultur urina se psoibel no komesa lalais
tratamentu antibiótiku empirik/bazeia ba esperensia (pendente
rezultadu hosi kultur urina, se iha).
• Halo tratamentu ho antibiótiku IV to’o inan livre hosi isin manas iha
oras 48 (pájina C-50):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Fever during pregnancy and labour S-117

• Kuandu inan livre ona hosi isin manas ba oras 48, hemu diak no la
muta, troka antibiótiku IV ba oral, ba total tratammentu loron 14.
Opsaun ba antibiótiku oral inklui, entre sira ne’e:
- amoxicillin 1 g oral kada oras 8 atu kompleta loron 14 hosi
tratamentu.
Nota: Estimasaun ba resposta kliniku dentru oras 48. Se laiha
resposta kliniku iha oras 48, avalia fila fali resultadu kultur urina
(se iha) no kobertura ba antibiótiku. Re-avalia mos diagnosa atu
asegura katak laiha fonte seluk ba infesaun.
• Asegura hidratasaun ne’ebe adekuadu hosi oral ou IV.
• Fo paracetamol 500–1000 mg oral dala 3 to’o dala 4 loron ida se
presija ba moras no atu hatun temperatura (4000 mg maximu iha
oras 24).
Nota: Se palpasaun iha kontrasaun no iha sekresaun ran kahur ho
mukus, suspeitu partu prematur (pájina S-144).

MALARIA
Iha area endemiku ba malaria iha Afrika, ba inan ne’ebe iha asesu ba
kuidadu ba malaria, tantu inkomplikadu ou severu:
• Halo tratamentu no follow up ho Tratamentu Preventivu
Intermittent iha isin rua (TPI):
- Fo TPI ho sulfadoxine/pyrimethamine (tablet 3, kada tablet
kontein 500 mg/25 mg) ba inan isin rua hotu hanesan parte
kuidadu antenatal rutina, idealmente hanesan tratamentu
obsrvadu direita.
- Komesa tratamentu sedu iha trimetre segundu (hosi semana
13 idade jestasional).
- Fo TPI ba kada vizita antenatal, naran katak pelu menus diferensa
fulan ida iha kada vizita.
- Asegura katak inan simi dosis 3 durante isin rua.
- Promove uza moskiteru/ insecticide-treated nets.
• Promove uza moskiteru/ insecticide-treated nets
S-118 Fever during pregnancy and labour

Nota:
• Folic acid 5 mg loron ida dala ida ou liu labele fo hamutuk ho
sulfadoxine/pyrimethamine tanba ida ne’e kontra-atake fali efikasia hosi malaria.
Enkuantu, folic acid ho dosis 0.4 mg loron ida dala ida durante isin rua,
rekomenda hosi OMS, be fo ho seguru.
• Inan infetadu ho HIV no hemu hela co-trimoxazole prophylaxis labele fo TPI
tanba risku s’as liu atu hetan efeitu sekundariu.

Fonte: OMS, OMS Politika kona ba implementasaun Tratamentu Preventivu Intermitent Malaria iha Isin Rua
Uza Sulfadoxine-Pyrimethamine (TPI-SP), Abril 2013.

MALARIA INKOMPLIKADU
Iha parasite 5 iha malaria ne’ebe importante: Plasmodium (P.) falciparum,
P. vivax, P. ovale, P. malariae and P. knowlesi. Malaria sintomatika
falciparum iha inan isin rua bele kauza moras todan no mate se la
rekonhese no fo tratamentu sedu. Bainhira malaria hanesan moras aguda
ho isin manas, susar atu halo diferensa hosi kauza barak seluk hosi isin
manas iha baze kliniku. Mlaria tenke konsidera liu hanesan diagnosa iha
inan isin rua ho isin manas ne’ebe hatudu ona ba malaria.
as an acute illness
Iha prezensa hosi isin manas iha area transmisaun, teste rapidu tenke halo
atu eksklui tiha moras malaria.

• Inan ne’ebe laiha imunidade antes ba malaria (hela iha area non-
malarial) suspeitu liu ba komplikasaun malaria (pájina S-121).
• Inan ne’ebe presija imunidade ba malaria iha risku a’as atu hetan
anemia severu no fo partu bebe ho pezu ki’ik.
Nota: Se tipu malaria la identifikadu ho loloos, fo tratamentu hanesan
malaria P. Falciparum inkomplikadu.

TESTE
• Se laiha fasilidade atu halo teste, komesa tratamentu antimalarial
bazeia ba suspeitu kliniku (ij. Ulun moras, isin manas, ruin moras).
Fever during pregnancy and labour S-119

• Iha area ho transmiasaun a’as, sempre fo tratamentu ba malaria


se labele eksklui malaria, mesmu ke karik iha kauza seluk
ne’ebe la’os malaria.
• Iha ne’ebe disponibel, teste sira tuir mai sei konfirma diagnosa:
- Mikroskopiku hosi amostra ran mahar ou mihis:
– thick blood film sensitivu liu detekta parasit (laiha
parasite la signifika katak malaria laiha);
– thin blood film tulun identifika tipu parasit; no
- teste ran rapidu ba antigen.
Se sei suspeitu ba malaria, repete teste malaria iha oras 6.

P. FALCIPARUM MALARIA AGUDA NO INKOMPLIKADU


Rezistensia-Chloroquine ba malaria falciparum komun. Rezistensia ba ai
moruk seluk (ij. quinine, sulfadoxine/pyrimethamine, mefloquine) mos
bele akontese. Tanba ne’e importante atu halo tuir gia nasional ba
tratamentu malaria. Ai moruk antimalarial garante seguru iha isin rua
trimester primeiru maka quinine, chloroquine, clindamycin, mefloquine no
proguanil. Aimoruk ne’ebe kontra indikasi iha isin rua inklui primaquine,
tetracycline, doxycycline no halofantrine.

Trimester Primeiru
• Fo quinine salt (dihydrochloride ou sulfate) 10 mg/kg body weight
oral loron ida dala 3 PLUS clindamycin 300 mg oral kada oras 6
durante loron 7.
• Se clindamycin laiha, fo tratamentu monoterapia ho quinine:
quinine salt (dihydrochloride ou sulfate) 10 mg/kg body weight
oral loron ida dala 3 durante loron 7.
• Artemisinin-based combination therapy (ACT) bele uza se quinine
laiha, ou se quinine plus clindamycin failha, ou se labele garante
hemu ai moruk ba loron 7 ho tratamentu quinine.
Trimestre Segundu no Terseiru
• Tratamentu oral bazeia ba politika nasional ho ACT ruma (asumi
katak pezu 50 kg ou liu):
S-120 Fever during pregnancy and labour

- artemether (80 mg) PLUS lumefantrine (480 mg) loron ida dala
rua durante loron 3;
- artesunate (200 mg) PLUS amodiaquine (540 mg) loron ida dala
ida durante loron 3;
- artesunate (200 mg) PLUS mefloquine (440 mg) loron ida dala
ida durante loron 3;
- dihydroartemisinin (160mg) PLUS piperaquine (1280 mg)
loron ida dala ida durante loron 3;
- artesunate (200 mg) loron ida dala ida durante loron 3 PLUS
sulfadoxine/pyrimethamine (1500/75 mg) dosiss singular iha loron
primeiru deit.
Nota: Quinine asosiadu ho risku a’as ba hypoglycaemia iha isin
rua tardia. Tenke uza em kombinasaun ho clindamycin, se ai
moruk efetivu alternativu seluk laiha.

P. VIVAX, MALARIA OVALE, MALARIA KNOWLESI


Trimestre Primeiru
Area sira ho Chloroquine-sensitivu ba parasit P. vivax
Chloroquine maka tratamentu preferidu iha area ho Chloroquine-sensitivu
ba malaria vivax.
• Fo chloroquine 10 mg/kg body weight oral loron ida dala ida durante
loron 2 tuir mai 5 mg/kg body weight oral ba loron 3.
Areas ho Rezistensia-Chloroquine ba parasit P. Vivax
Rezistensia-Chloroquine ba P. Vivax relata tiha ona iha nasaun balun.
Molok konsidera ai moruk linha-segundu ba tratamentu ne’ebe failha ho
chloroquine, doutor sira tenke eksklui uluk pasiente la halo tuir/fraku ho
infesaun foun ho P. falciparum. Se teste diagnostiku laiha, halo
tratamentu hanesan ba falciparum malaria. Opsaun tratamentu ba kazu
rezistensia-Chloroquine ne’ebe konfirmadu ba malaria vivax maka quinine
salt (dihydrochloride or sulfate) 10 mg/kg body weight oral loron tolu dala
ida durante loron 7.
Nota: Dosis quinine hanesan ba tipu malaria hotu.
Fever during pregnancy and labour S-121

Trimestre Segundu no Terseiru


Area ne’ebe Chloroquine-Sensitivu ba Parasit P. Vivax
ACT no chloroquine deit maka opsaun tratamentu iha area ho
chloroquine-sensitivu ba malaria vivax (hare dosis iha Trimestre
Primeiru no Trimestre Segundu no Terseiru iha Malaria P.
Falciparum Aguda no inkomplikadu, (pájina S-119).
Area ho Rezistensia-Chloroquine ba parasit P. Vivax
Fo tratamentu ho ACT (hare Malaria P. Falciparum Aguda no
inkomplikadu iha Trimestre Segundu no Terseiru (pájina S-119)..

TRATAMENTU ANTI RELAPS


Primaquine maka kontra-indikasi iha inan isin rua no inan ne’ebe fo susu
oan menus hosi fulan 6.
Atu prevene relaps iha malaria P. vivax ou P. ovale, konsidera
kemoprofilaksis semanal ho chloroquine to’o pos-partu no fo susu
kompletu. Hafoin, iha baze ba status G6PD (glucose-6-phosphate
dehydrogenase), fo tratamentu ho primaquine atu prevene relaps iha
tempu oin mai.

TRATAMENTU FAZE LIVER HOSI MALARIA VIVAX NO OVALE


Malaria Vivax no ovale karik mantein dormant iha liver/aten. Hosi tempu
ba tempu, faze dormant ne’e sei tama ba sirkulasaun ran, kauza sintoma
infesaun foun ba malaria vivax ou ovale. Iha loron 14 hosi dosis
primaquine (0.25–0.5 mg/kg body weight daily) tenke uza atu faze iha
liver, maibe primaquine labele fob a inan isin rua ou inan fo susu oan
menus hosi idade fulan 6.

MALARIA SEVERU
Inan isin rua iha trimester segundu no terseiru probabelmente sei iha
malaria severu kompara ho adultu sira seluk. Malaria severu iha isin rua
karik bele mis-diagnosa hanesan eklâmpsia. Se inan isin rua hela iha
area malaria maka iha isin manas, ulun moras ou konvulsaun, no
labele eksklui malaria, fo tratamentu tantu ba malaria no mos ba
eklâmpsia.

Inan isin rua ho malaria severu partikularmente inklinadu ba hipoglikemia,


edema pulmonaria, anemia ho koma. Morte fetal ho partu premature mos
komun.
S-122 Fever during pregnancy and labour

• Malaria severu mos bele prezente imediata depoisde partu.


• Inan ho malaria severu iha risku a’as ba infesaun bakteria; tanba ne’e,
infesaun ko-morbiditas tenke eksklui maneja ho apropriadu.

AI MORUK ANTI MALARIA


Ai moruk anti malaria parenteral tenke fob a inan isin rua ho malaria
severu (partikularmente malaria serebral) mazumenus100%. Ho tratamentu
ai moruk anti malaria ne’ebe lalais, efetivu no kuidadu suportivu,
jeralmente nia rasio tun ba 10–20%.

Parenteral Artesunate
• Parenteral artesunate maka tratamentu preferidu ba malaria severu
iha trimester hotu:
- Komesa tratamentu ho rute IV ou IM pelu menus oras 24 no to’o
inan bele tolera ai moruk oral.
- Hafoin fo tratamentu oral kompletu ho ACT ba loron 3.

Loading Dose
Fo artesunate 2.4 mg/kg body weight IV kada oras 12 mazumenus
oras 24, to’o inan bele tolera ai moruk oral.

Dosis manutensaun
• Fo artesunate 1.2 mg/kg body weight IV hanesan dosis singular bolus
loron ida dala ida bainhira komesa iha loron daruak ba tratamentu.
• Kontinua dosis manutensaun to’o inan konsiente no bele tolan;
hafoin fo artesunate 2 mg/kg body weight oral loron ida dala ida
atu kompleta tratamentu ba loron 7.
Se artesunate laiha, fo artemether IM:
Fever during pregnancy and labour S-123

ARTEMETHER INTRAMUSCULAR
Loading Dose
• Fo artemether 3.2 mg/kg body weight IM hanesan dosis singular ba
loron primeiru hosi tratamentu.
Dosis manutensaun
• Fo artemether 1.6 mg/kg body weight IM loron ida dala ida bainhira
komesa iha loron daruak ba tratamentu.
• Kontinua orariu maintenance dosing to;o inan konsiensia no bele
tolera ai moruk oral, hafoin fo kompletu dosis ACT.
Se artemether laiha, quinine parenteral tenke komesa imediatamente
no kontinua to’o hetan artemether.

QUININE DIHYDROCHLORIDE
Loading Dose
• Infus quinine dihydrochloride 20 mg/kg body weight iha fluidu IV
(5% dextrose) durante oras 4:
- Nunka fo injesaun quinine IV bolus.
- Se ita hatene ona definitivamente katak inan ne’e hemu ona
dosis quinine ne’ebe adekuadu (1.2 g) iha oras 12, labele fo
loading dose. Kontinua ho dosis manutensaun (hare iha kraik).
- Se istoria kona ba tratamentu ita la hatene ho klaru, fo
loading dose hosi quinine.
- Uza 100–500 mL 5% dextrose, depende ba inan nia status
balansu likidu.
• Hein oras 4 (oras 8 hosi komesa dosis primeiru) molok fo dosis
manutensaun..

Dosis manutensaun
• Infus quinine dihydrochloride 10 mg/kg body weight durante oras 4.
Repete kada oras 8 hosi komesa to’o dosis ikus liu (ij. Infuzaun
quinine ba oras 4, no quinine quinine ba oras 4, infuzaun quinine ba
oras 4 nst.).
S-124 Fever during pregnancy and labour

Nota: Monitoriza nivel glukosa iha ran ba hipoglikemia kada oras


enkuantu inan simu hela quinine IV (pájina S-55).
• Kontinua orariu dosis manutensaun to’o inan konsiente no bele
tolera ai moruk oral. Hafoin fo:
- quinine dihydrochloride ou quinine sulfate 10 mg/kg body
weight oral kada oras 8 atu kompleta loron 7 tratamentu;
- OU ACT (pájina S-119).
Inan ho malaria severu presija kuidadu ne’ebe intensivu, preferidu iha
unidade kuidadu intensivu. Observasaun klinika tenke halo frekuentamente
no tenke inklui monitorizasaun ba sinal vital, valor ba koma, output urina no
fetu nia kondisaun. Glukosa ran tenke monitoriza kada oras 4, se posibel,
liuliu iha pasiente ne’ebe lakon konsiente.

Nota: Antipiretika preferisu, se temperatura corporal liu hosi 38°C, maka


paracetamol. Aspirina ou ibuprofen labele fo tanba risku hosi emorajia
gastrointestinal no disturbansia renal.

KONVULSAUN
• Se akontese konvulsaun, mantein airway, hatoba pasiente ba nia
sorun karuk no fo diazepam 10 mg IV neneik durante minutu rua.
• Se diagnose eklâmpsia aumenta tan ho malaria, prevene konvulsaun
subsekuensia ho magnesium sulfate (Box S-4, pájina S-59).
• Se eksklui eklâmpsia, prevene konvulsaun subsekuensia ho
phenytoin (hare iha kraik).

PHENYTOIN
Loading Dose
• Infus phenytoin 1 g (mazumensu 18 mg/kg body weight) iha 50–100
mL normal saline durante minutu 30 (konsentrasaun final labele liu
10 mg per mL):

Nota: uza deit normal saline atu infus ba phenytoin. Fluidu IV seluk sei kauza
kristalizasaun hosi phenytoin.

- Solur linha IV ho normal saline antes no depoisde infus


phenytoin.
Fever during pregnancy and labour S-125

- Labele infus phenytoin ho rasio liu hosi 50 mg pur minutu tanba


risku hosi frekuensia kardiaka ne’ebe irregular, hipotensaun no
depresaun respirasaun.
- Kompleta fo dentru oras ida hosi preparasaun.

Dosis manutensaun
• Fo phenytoin 100 mg IV neneik durante minutu rua ou hosi oral
kada oras 8 komesa pelu menus oras 12 depoisde loading dose.

BALANSU LIKIDU
• Mantein firmi grafiku balansu likidu no monitoriza montante likidu
ne’ebe fo no output urina atu asegura katak laiha likidu overload.
Avalia status klinika regularmente.
Nota: Inan ho malaria severu inklinadu ba over-fluidu.
• Se dezenvolve edema pulmonariu:
- Hasa’e inan ba leten;
- fo oksijéniu 4 L pur minutu hosi mascara ou kanula ba inus; no
- fo furosemide 40 mg IV hanesan dosis singular.
• Se output urina uituan (menus hosi 30 mL pur oras):
- sukat serum creatinine; no
- rehidrasaun ho fluidu IV (normal saline, Ringer’s lactate).
• Se output urina la melhora, fo furosemide 40 mg IV hanesan
dosis singular no kontinua monitor output urina.
• Se output urina sei pior nafatin (menus hosi 30 mL pur oras liu
hosi oras hat) no serum creatinine liu hosi 2.9 mg/dLtransfere inan
ba kuidadu tersiariu. Se posibel, ba jestaun failhansu renal.

HIPOGLIKEMIA
Hipoglikemia iha malaria severu ne’e komun no akontese kulaker tempu
durante moras, liuliu depoisde inisiasaun terapia. Dalaruma laiha sintoma.
• Monitoriza nivel glukosa iha ran uza teste stick kada oras hat.
S-126 Fever during pregnancy and labour

Nota: Se inan simu quinine IV, monitoriza nivel glukosa iha ran
kada oras.
• Se detekta hipoglikemia, fo 50% dextrose 50 mL IV tuir mai
dextrose (5% ou 10%) 500 mL infus durante oras 8.
Nota: monitoriza nivel glukosa iha ran no ajusta infuzaun.
• Monitoriza balansu likidu ho kuidadu (pájina S-125).

ANEMIA
Malaria severu dalaruma akompanha ho anemia.
• Monitoriza nivel haemoglobin lorloron.
• Transfusi se nesesariu (pájina C-37).
• Monitoriza balansu likidu (pájina S-125).
• Fo furosemide 20 mg IV ou oral kada unidade ran ne’ebe tau.
• Reseita ferrous sulfate ou ferrous fumarate 60 mg oral PLUS folic
acid 400 mcg oral loron ida dala ida kuandu alta.
ISIN MANAS DEPOISDE PARTU S-127

PROBLEMA
• Inan iha isin manas (temperatura 38°C ou liu) hosi oras 24 depoisde
partu.

JESTAUN IMEDIATU
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo kuidadu
(pájina C-25).

• Halo avaliasaun lalais hosi inan nia kondisaun jeral, sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no tempertaura (pájina C-1).
• Se suspeitu shock, komesa tratamentu imediata (Pájina S-1). Mesmu ke
sinal shock laiha, tau nafatin iha hanoin bainhira kontinua halo
avaliasaun ba inan, tanba inan nia kondisaun karik bele deterioradu ou
sai pior lalais deit. Se hetan shock, importante atu komesa tratamentu
imediata.

DIAGNOSA
TABELA S-18. Diagnosa diferensial hosi isin manas depoisde partu
Sintoma ne’ebe iha no
Sinal no sintoma Posibel
sinal no sintoma seluk
ne’ebe dalaruma iha Diagnosa
ne’ebe tipikamente iha
• Isin manas/be doko Endometritis
• Kabun kidun moras • Emorajia vajinal leve pos-partu,
• Lokia purulenta, I’is dois • Shock pájina S-130
• uteru moras ho presaun
• Isin manas presisten/be doko • Resposta ba Abses pélviku,
• Kabun kidun moras no antibiótiku fraku pájina S-131
distensaun • Bubu iha adnexa ou
• uteru moras ho presaun kavidade Douglasi
• Pus hetan hosi
kuldosentesis
• Isin manas ki’ik/be doko • Rebound tenderness Peritonitis,
• Kabun kidun moras • Distensaun abdomina pájina S-131
• Absent bowel sounds • Anoreksia
• laran sa’e/muta
S-128 Fever after childbirth

Sintoma ne’ebe iha no


Sinal no sintoma Posibel
sinal no sintoma seluk
ne’ebe dalaruma iha Diagnosa
ne’ebe tipikamente iha
• Shock
• Susun moras no moras bainhira • Susun tot no bo’ot Susun
Hanehan
hanehan loron 3-6 depoisde • Susun rua kona hotu bubu,
partu pájina S-132
• birth
Susun moras no tenderness • Kontinua inflamasaun Mastité , pájina
• Reddened,
hanehan wedge-shaped area Depoisde susun bubu S-133
on breast • Baibain susun ida deit
mak afetadu
Mak
• Susun moras no tos • Bubu ho fluktuasaun Absesu susun,
• Overlying erythema Iha susun pájina S-133
• Pus sai
• Moras iha kanek la hanesan • Eritema leve Absesu kanek,
Babain, Sekresaun ran ou
babain ho (estende iha insisi nia kanek seroma ou
serosa ltene’ebéyond edge
leten) kanek
hematoma, pájina
S-135
• Kanek tos no moras los • Kanek nia ninin Kanek Selulitis,
• Eritema no edema tos pájina S-135
Iha insisi nia ninin • Sekresaun purulenta
• Area mean haleu
kanek
• Dysuria/mi moras • Moras retropubiku/ Sistitis, pájina
• Frekuensia no urjensia suprapubiku S-116
urinaria aumenta • Kabun moras
• Isin manas/be doko • Moras retropubiku/ Pielonefritis
• Dysuria/mi moras suprapubiku aguda,
• Frekuensia no urjensia • Loin pain/tenderness pájina S-116
urinaria aumenta • Tenderness in in rib
• Moras iha flanku/sorin cage (iha area
kostovertebral)
• Anoreksiia
• Laran sa’e/muta
• Isin manas mesmu • Warmth and redness of Tromboze
fo ona antibiótiku the affected leg Veia kleanb
• Bubu iha ain ne’ebe afetadu
• Ain kabun uat tenderness
• Abrupt onset of pleuritic chest • Mear maran Emboli
pain • Mear ho ran pulmaunc
• I’is bo’ot ho sputum
• Takipnea • Bubu iha liman ou ain
• Hipoksia • Oin halai ou dezmaia
• Takikardia
• Isin manas • Konsolidasaun Pneumonia, pájina
Fever after childbirth S-129

Sintoma ne’ebe iha no


Sinal no sintoma Posibel
sinal no sintoma seluk
ne’ebe dalaruma iha Diagnosa
ne’ebe tipikamente iha
• Susar dada I’is • Dada iis bo’ot S-153
• Mear tasak • Rhonchi/rales
• Hirus matan moras • Saturasaun
oksijéniu redus
• Isin manas Atelektasisd
• Decreased breath sounds
(karik akontese depoisde
operasaun)
• Isin manas • Enlarged spleen malaria
• Be doko/rigor inkomplikadu,
• Ulun moras pájina S-118
• isin/ruin moras
• Sintoma no sinal hosi • Konvulsaun Malaria severu,
malaria inkomplikadu • Jaundis pájina S-121
• Koma
• Anemia
• Isin manas • Konfuzaun Typhoide
• Ulun moras • Stupor
• Mear maran
• Malaise/isin baruk
• Anoreksia
• O’ok boot
• Isin manas • Isin/ruin moras Hepatitisf
• Malaise/isin baruk • Urtikaria
• Anoreksa • O’ok boot
• Laran sa’e
• Urina metan fezes
kamutis
• Jaundis
• aten bo’ot
a ran fakar uituan: han tempu liu hosi minutu lima ba pensu ou hena mos atu nakonu

b Fo infuzaun heparin.

c Tratamentu preferidu maka antikoagulante.

d Enkoraja inan atu muda ho livre no dada I’is naruk. La presija antibiótiku.

e Fo ampicillin 1 g oral kada oras 6 ba loron 14 OU amoxicillin 1 g oral kada oras 8 ba

loron 14. Terapia alternativu sei depende ba sensitividade lokal.


f fo suporta terapia no observa.

Nota: Takikardia hanesan sintoma komun ne’ebe iha hamutuk ho isin manas
tanba tempertaura a’as no moras.
S-130 Fever after childbirth

JESTAUN JERAL
• Enkoraja atu deskansa.
• Asegura hidratasaun adekuada hosi oral ou IV.
• Uza ventunha ou okompres, se presija, loke janela atu redus hatun
temperatura.
• Konsidera fo paracetamol 500–1000 mg (oral tablet ou supozitoria
rektal) kada oras 6-8 atu tulun hatun temperatura (maximu 4000 mg
iha oras 24).
JESTAUN ESPESIFIKU
ENDOMETRITIS POS-PARTU
Endometritis pos-partu maka kauza hosi inan mate. Atrazu ou tratamentu
inadekuadu hosi endometritis pos-partu bele rezulta absesu pélviku,
infesaun pélviku kroniku ho recurrent moras pélviku no dispaurenia,
blokeia tuba ou infertilidade.

• Transfusi se presija. Uza pakote ran sel mean, se iha (pájina C-37).
• Fo antibiótiku kombinasaun ba inan oras 24–48 depoisde kompleta
rezolusaun sinal no sintoma kliniku (isin manas, tenderness
uterina, lokia purulenta, leukositosis) (pájina C-49):
- Clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras walu;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Se clindamycin laiha, fo:
- Ampicillin 2 g IV kada oras nen;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Kuandu iha, clindamycin (em kombinasaun ho gentamycin)
efetivu liu antibiótiku ampicillin ou penicillin ba tratamentu
endometritis pos-partu.
• Se isin sei manas oras 72 depoisde fo antibiótiku, avalia
fila fali no halo revizaun ba diagnosa.
Nota: La presija antibiótiku oral depoisde para antibiótiku IV.
• Se suspeitu iha retensaun ba fragment plasenta, halo
esplorasaun dijital ba uteru atu hasai ran matek no plasenta nia
rohan bot sira. Uza ovum forsep se presija.
Fever after childbirth S-131

• Se laiha melhoramentu ho sasukat preventivu no iha sinal hosi


peritonitis jeral (isin manas, rebound tenderness, kabun moras), halo
laparatomia atu hasai pus.
• Se uteru septiku no nekrotiku, halo subtotal histerektomia
(pájina P-122).

ABSESU PÉLVIKU
• Fo kombinasaun antibiótiku molok halo drenazem ba absesu,
kontinua antibiótiku to/o livre hosi isin manas ba oras 48 (pájina C-
50):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24;
- PLUS metronidazole 500 mg IV kada oras 8.
• Se absesu fluktuante iha cul-de-sac, drenzem pus liu hosi cul-de-sac
(pájina P-81). Se isin manas kontinua, halo laparatomia.

PERITONITIS
• Fornese suction nasogastriku.
• Komesa infuzaun IV no fluidu IV (pájina C- 34).
• Fo kombinasaun antibiótiku ba inan to’o livre hosi isin manas oras 48
(pájina C- 50):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24;
- PLUS metronidazole 500 mg IV kada oras 8.
• Identifika no halo tratamentu ba kauza abut/underlying cause hosi
peritonitis.
• Halo diagnostiku adisional hanesan X-ray ou ultrasonida atu tulun
identifika kauza abut.
• Tipu hosi intervensaun operasaun presija depende ba diagnosa hosi
kauza peritonitis. Ijemplu, taka karik presija atu halo ba perforasaun
uterina no intestinu, enkuantu absesu sei presija deit drenazem.
S-132 Fever after childbirth

SUSUN BUBU
Susun bubu maka eksazerasaun hosi veia ho limfatiku ne’ebe
akontese molok laktasaun. La’os resultadu hosi overdistensaun hosi
susu ben.

FO SUSU
• Se inan fo susu no bebe bele susu:
- Enkoraja inan atu fo susu bebeik, la ho restrisaun, using uza
susun rua ne’e hotu iha kada fo susu.
- Hatudu ba inan oinsá atu kous bebe no tulun oinsá atu habelit.
• Se inan fo susu no bebe labele suss, enkoraja inan atu hois susu
ben ho liman ou ho bomba.
• Sasukat atu redus molok fo susu ou hois susu ben karik inklui:
- Halo kompres be morn aba susun antes fo susu ou enkoraja inan
atu haris be morna;
- Masajem inan nia kakorok no kabás ; no
- Halo inan hois susu ben uituan molok fo susu, no hein to’o
susun matan mamar atu hamamar areola atu tulun bebe dada ho
apropriadu no fasil.
• Sasukat atu redus depoisde fo susu ou hois karik inklui:
- Suporta susun ho binder ou bra;
- Halo kompres ho be malirin ba susun entre tempu fo susu atu
redus bubu no moras.
• Fo ibuprofen 200–400 mg oral kada oras 6 to’o 8 (maximu ho dosis
1200 mg iha oras 24);
- OU paracetamol 500–1000 mg oral kada oras 6 to’o 8 hanesan
alternativu ne’ebe apropriadu (maximu 4000 mg iha oras 24).
• Follow up iha loron 3 atu asegura nia resposta.

LA FO SUSU
• Se inan la fo susu:
- Enkoraja nia atu sporta nia susun ho binder ou bra.
- Halo kompres ho be malirin ba susun entre tempu fo susu atu redus
bubu no moras
- Evita labele halo masajem ou aplika buat manas ba susun.
Fever after childbirth S-133

- Avoid stimulating the nipples.


- Give ibuprofen 200–400 mg every six to eight hours (maximum
dose 1200 mg in 24 hours);
– OR paracetamol 500–1000 mg every six to eight hours orally
as an appropriate alternative (maximum dose 4000 mg in
24 hours).
- Follow up in three days to ensure response.

BREAST INFESAUN
MASTITÉ
• Fo tratamentu ho antibiótiku (pájina C-50):
- cloxacillin 500 mg oral kada oras 6 too loron 10;
- OU erythromycin 250 mg oral kada oras 8 too loron 10.
• Enkoraja inan atu:
- kontinua fo susu;
- supporta susun ho binder or bra; no
- Halo kompres ho be malirin ba susun entre tempu fo susu atu
redus bubu no moras
• Fo ibuprofen ba inan 200–400 mg kada oras 6 too oras 8
(maximu dose 1200 mg iha oras 24);
- OU paracetamol 500–1000 mg kada oras 6 too oras 8 hanesan
alternativu ne’ebe apropriadu (maximu dose 4000 mg iha oras
24).
• Follow up iha loron 3 atu asegura nia resposta.

ABSESU SUSUN
Tratamentu Antibiótiku
• Tratamentu ho antibiótiku (pájina C-50):
- cloxacillin 500 mg oral kada oras 6 too loron 10;
- OU erythromycin 250 mg oral kada oras 8 too loron 10.

Tratamentu Surjikal/operasaun
Pus tenke drenazem tantu hosi insisi no drenazem ou aspirasaun ho
seringa ho ultrasonida (ne’ebe karik presija atu repete).
S-134 Fever after childbirth

• Drain the abscess:


- Anestezia jeral (ij. ketamin, pájina P- 13) sempre presija.
- Halo insisi radial/kabuar, estende hosi besik areola nia ninin
to’o susun nia ninin, atu evita injury ba kanal susuben nian.
- Uza luvas estéril, uza liman ou forsep tissue atu fera bolsa hosi
pus.
- Taka kuak ho gauza ho mamar.
- Hasai gauza depoisde oras 24 no troka ho gauza ne’ebe ki’ik liu.
• Se sei iha pus iha kavidade:
- Tau gauza ida iha kuak no dada sai nia rohan hosi kanek
hanesan torsida/sumbu, atu fasilita drenazem hosi pus ne’ebe sei
iha;
- OU halo aspirasaun ho gia hosi ba absesu ne’ebe akumula iha iha
kulit ne’ebe intakta no diameter absesu menus hosi 5 cm.
- Jeralmente anestezia lokal sufisiente.
- Ida ne’e bele halo hanesan prosedura iha polikliniku.
• Se iha fasilidade ba laboratoriu, haruka drenazem no aspirasaun ba
teste kultur no sensitividade.
Nota: Insisi surjikal ne’ebe bo’ot tenke evita tanba bele estraga areola no
kanal susu ben no interfere ho fo susu tuir mai.

Tratamentu Suportivu
• Enkoraja inan atu:
- kontinua fo susu mesmu mesmu ke iha pus;
- supporta susun ho binder ou bra;
- halo kompres ho be malirin ba susun entre tempu fo susu atu
redus bubu no moras
• Fo ibuprofen 200–400 mg oral kada oras 6 too 8 se presija
(maximu dose 1200 mg iha oras 24);
- OU paracetamol 500–1000 mg oral kada oras 6 too 8 (maximu
dose 4000 mg iha oras 24).
Fever after childbirth S-135

• Reavalia iha loron 2 too 3 atu determina inan nia status kliniku.
• Reve sinal perigu ho inan (isin manas nst.).
• Ba inan ho absesu susun, avalia bebeik no halo kurativu ba kanek
se presija.

INFESAUN HOSI PERINEU NO KANEK ABDOMEN


KANEK ABSESU, KANEK SEROMA NO KANEK HEMATOMA
• Se iha pus ou likidu, loke no drenazem kanek.
• Hasai kulit infetadu ou sutura subkutaneus no hamos kanek.
Labele hasai sutura/kabas hosi suku.
• Se iha absesu maibe laiha selulitis, la presija antibiótiku.
• Tau dressing bokon id aba kanek no husu ba inan atu fila fali mai
troka kada oras 24.
• Konselhu inan atu prátika ijiene ne’ebe diak no uza pensu mos ou
roupa ne’ebe bele troka bebeik.

KANEK SELLULITIS NO NECROTIZING FASCIITIS


• Se iha likidu ou pus, loke no drenazem ba kanek.
• Hasai kulit infetadu ou sutura subkutaneus no hamos kanek.
Labele hasai sutura/kabas hosi suku.
• Se infesaun superfisial no la involve tissue kle’an, monitoriza ba
dezenvolvimentu absesu no fo kombinasaun antibiótiku (pájina C-
50):
- ampicillin 500 mg oral kada oras 6 too loron 5.
• Se infesaun kle’an, involve muskulu no kauza nekrotiku
(necrotizing fasciitis), fo kombinasaun antibiótiku too tissue
nekrotiku sai ona no inan livre hosi isin manas ba oras 48 (pájina C-
50):
- penicillin G 2 million units IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24;
- PLUS metronidazole 500 mg IV kada oras 8;
S-136 Fever after childbirth

Nota: Necrotizing fasciitis presija opersaun atu hamos. Atrazu taka ba


semana rua too hat, ddepnde ba rezolusaun hosi infesaun.
• Se inan iha infesaun severu ou necrotizing fasciitis, baixa nia ba
ospital ba tratamentu, no troka kurativu loron ida dala rua.
MORAS ABDOMEN IHA ISIN RUA INISIU S-137

PROBLEMA
• Inan ne’ebe hetan moras abdomen iha isin rua semana 22 primeiru. Moras
abdomen karik hanesan aprezentasaun seriu hosi komplikasaun hanesan
abortu ou isin rua ektópiku.

JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Halo avaliasaun lalais ba ina nia kondisaun jeral, inklui sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), level of consciousness, nivel
konsiensia, prezensa hosi ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no
tempertaura (pájina C-1).
Nota: Tenke suspeitu apendicite iha inan ho moras abdomen. Apendicite
bele konfuzaun fali ho problema komun barak seluk iha isin rua ne’ebe
kauza moras abdomen (ij. Isin rua ektópiku, solusio plasenta, kista ovariu
nakdulas, pielonefritis).
• Se suspeitu shock, komesa tratamentu imediatamente (pájina S-1).
Mesmu ke sinal shock laiha, tau nafatin shock iha ita nia avaliasaun tuir
mai tanba inan nia status bee sai pior lalais deit. Se hetan shock,
importante atu komesa tratamentu imediatamente.
• Cek frekuensia kardiaka fetal, depende ba idade jestasional.

DIAGNOSA
TABELA S-19. Diagnosa moras abdominal iha isin rua inisiu
Sintoma ne’ebe iha no sinal
Sinal no sintoma Posibel
no sintoma seluk ne’ebe ne’ebe dalaruma Diagnosa
tipikamente iha

• Abdominal pain • Palpable, tender discrete mass


in lower abdomen Ovarian cyst,b
• Adnexal mass on vaginal page S-138
• Lighta vaginal bleeding
examination
S-138 Abdominal Pain in Early Pregnancy

Sintoma ne’ebe iha no sinal


Sinal no sintoma ne’ebe Posibel
no sintoma seluk ne’ebe
dalaruma iha Diagnosa
tipikamente iha
• Kabun kidun moras • Distensaun abdominal Appendicite,
• Isin manas leve • Anoreksiia pájina S-139
• Rebound tenderness • Laran sa’e/muta
• Paralytic ileus
• Ran sel mutin aumenta
• Laiha tumor iha kabun kidun
• fatin moras a’as liu
espetativa
• Dysuria/mi moras • Moras retropubiku/suprapubiku Sistitis, pájina
• Frekuensia no urjensia S-116
urinaria aumenta
• moras abdominal
• Dysuria/mi moras • Retropubic/suprapubic pain Pielonefritis,
• Isin manas/be doko • Loin pain/tenderness aguda pájina
• Frekuensia no urjensia • Tenderness in rib cage S-116
urinaria aumenta • Anoreksia
• moras abdominal • Laran sa’e/muta
• Isin manas leve • Rebound tenderness Peritonitis,
• Kabun kidun moras • Distensaun abdominal pájina S-131
• Absent bowel sounds • Anoreksia
• Laran sa’e/muta
• Shock
• Moras abdomen • Dezmaia Isin rua
• Ran uituan • Tender adnexal mass ektópiku, paj S-
• Sérviku taka • Amenorea 15
• Uterus bot liu uituan hosi • Cervical motion tenderness
normak
• Uteru mamar liu hosi normal
a ran sai uitua: presija mazumenus minutu lima ba pensu mos ou hena atu nakonu.
b Kista ovariu bele asimtomatiku no dalaruma deteta primeiru iha ezaminasaun fiziku.

JESTAUN ESPESIFIKU
KISTA OVARIU
Kista ovariu iha isin rua bele kauza moras abdomen tanba nakdulas ou
rotura. Kista ovariu barak liu sai nakdulas/torsion no rotura durante
trimester primeiru.
• Se inan ida iha moras maka’as, suspeitu nakdulas ou reotura.
Halo laparatomia imediatamente.
Abdominal Pain in Early Pregnancy S-139

Note: If findings at laparotomy are suggestive of malignancy (solid


areas in the tumour, growth extending outside the cyst wall), the specimen
should be sent for immediate histological examination and the woman
should be referred to a tertiary care centre for evaluation and jestaun.
• Se medida kista liu hosi 10 cm no laiha sintoma:
- Se deteta iha trimester primeiru, observa nia kresimentu ou
komplikasaun.
- Se deteta durante trimester segundu, hasai hosi
laparatomia atu prevene komplikasaun sira.
• Se medida kista entre 5 no 10 cm, follow up. Laparotomia karik
presija se kista aumenta iha nia medida ou failha atu lakon.
• Se medida kista menus hosi 5 cm, babain nia sei sai ki’ik ou
lakon rasik no la presija tratamentu.

APPENDICITE
• Fo kombinasaun antibiótiku molok halo operasaun no kontinua to’o
pos-operasaun no livre hosi isin manas oras 48 (pájina C-50):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24;
- PLUS metronidazole 500 mg IV kada oras 8.
• Halo operasaun esplorasaun imediata (la hare ba idade
jestasional) no halo apendiktomia, se presija.
Nota: Atrazu ba diagnose no tratamentu bele halo rotura ba apendix,
ne’ebe bele lidera ba peritonitis jeneralizadu.
• Se iha sinal hosi peritonitis (isin manas, rebound tenderness, moras
abdomen), fo ai moruk ba antibiótiku peritonitis (pájina S-131).
Nota: prezensa hosi peritonitis aumenta posibilidade ba abortu ou partu
premature.
• Se inan sente moras maka’as, fo morphine 0.1 mg/kg body weight
IM.
• Ai moruk tokolitiku karik presija atu prevene bebe moris
premature (pájina S-146).
S- Abdominal Pain in Early Pregnancy
140
MORAS ABDOMEN IHA ISIN RUA TARDIA NO
DEPOISDE PARTU S-141

PROBLEMA
• Se inan nia kabun moras depoisde isin rua semana 22.
• Inan hetan moras abdomen durante primeiru semana 6 depoisde
partu.

JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Halo avaliasaun lalais hosi inan nia kondisaun jeral, sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no tempertaura (pájina C-1).
• Se suspeitu shock, komesa tratamentu imediatamente (pájina S-1).
Mesmu ke sinal shock laiha, tau nafatin shock iha ita nia avaliasaun
tuir mai tanba inan nia status bee sai pior lalais deit. Se hetan shock,
importante atu komesa tratamentu imediatamente.
Nota: Tenke suspeitu apendicite iha inan ho moras abdomen. Apendicite
bele konfuzaun fali ho problema komun barak seluk iha isin rua. Se
apendisite akontese iha isin rua tardia, infesaun karik hanesan parede
hosi uteru ne’ebe bot. medida uteru redus rapidamente depoisde partu,
permiti infesaun tama ba kanal peritoneu. Iha kazu sira ne’e, apendisite
aprezenta hanesan peritonitis jeneralizadu.

• Se inan isin rua, cek frekuensia kardiaka fetal no husu kona ba


movimentu fetu:
- Se iha abnormalidade frekuensia kardiaka fetal (menus hosi
- 100 ou liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-
109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu rona
ho estetóskopu Doppler, se iha.
- Se la sente movimentu fetal ou se la rona frekuensia kardiaka
fetal, suspeitu morte fetal (pájina S-156).
S- Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth
142
DIAGNOSA
TABELA S-20. Diagnosa diferensial hosi moras abdomen iha
isin rua tardia no depoisde partu
Sintoma ne’ebe iha no sinal
Sinal no sintoma
no sintoma seluk ne’ebe Posibel Diagnosa
ne’ebe dalaruma iha
tipikamente iha

• Palpasaun kontrasaun • Dilatasaun no Posibel partu


• sekresaun mukus kahur ho obliterasaun sérviku prematur, pájina S-
ran (show) ou sekresaun be • Emorajia hosi vajina 144
molok semana 37 uituana
• Palpasaun kontrasaun  Dilatasaun no
• sekresaun mukus kahur ho obliterasaun sérviku Posibel partu
ran (show) ou sekresaun be  Emorajia hosi vajina term, pájina C-77
molok semana 37 uituan

• moras abdomen • Shock


intermittent ou konstan • Tense/tender uterus
• emorajia depoisde semana • Movimentu fetal Solusio plasenta,
22 jestasaun (karik retein reduzidu/lakon pájina S-23
iha uteru) • Distres fetal (ij.
Frekuensia kardiaka fetal
neneik liu ou lalais liu)
ou laiha frekuensia
kardiaka fetal
• Moras abdomen maka’as
(karik redus depoisde • Shock
rotura) • Distensaun Rotura uteru,
• Ran fakar (intra- abdomen/likidu livre pájina S-24
abdominal no/ou vajinal) • Kontura uteru abnormal
• Tender abdomen
• Fasil koko hetan parte fetu
• Lakon movimentu fetal
no kardiaka fetal
• Pulsa materna lalais
• isin manas/be doko • Istoria lakon likidu
• takikardia materna • Sekresaun be I’is dois Amnionitis,
• Moras abdomen depoisde semana 22 pájina S-163
• Takikardia fetu • Tender uterus
• Emorajia hosi vajina uituan
• Dysuria/mi moras • Moras iha
• frekuensia no urjensia retropubiku/suprapubiku Sistitis,
urinaria aumenta • Moras abdomen pájina S-116
Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth S-
143
Sintoma ne’ebe iha no
Sinal no sintoma
sinal no sintoma seluk Posibel
ne’ebe dalaruma iha
ne’ebe tipikamente iha Diagnosa

• Isin manas/be doko • Moras iha Pielonefritis


• Dysuria/mi moras retropubiku/suprapubiku aguda, pájina
• frekuensia no urjensia • Tenderness in rib cage
Loin pain/tenderness S-116
urinaria aumenta • Anoreksia
• Moras iha flanku • Laran sae/muta
• Kabun kidun moras • Distensaun abdomen Appendisite, pájina
• Isin manas ki’ik • Anoreksia S-139
• Rebound tenderness • Laran sae/muta
• Paralytic ileus (absent)
bowel sounds)
• Ran sel mutin aumenta
• Laiha tumor iha kabun kraik
• Estimasaun ba fatin moras
A’as liu
• Kabun kidun moras • Emorajia hosi vajina uituan Endometritis
• Isin manas/be doko • Shock Pos-partu, pájina

• Lokia purulenta, I’is S-130
doissmelling
dois
• Tender uterus
• Isin manas/be doko • Resposta ba antibiótiku Absesu pélviku,
persisten • Bubu iha adnexa ou Pájina S-131

• Kabun kidun moras no kavidade Douglas
pájina
Distensaun abdomen • Hasai pus hosi
• Tender uterus kuldosentesis
• fraku
• Kabun kidun moras • Rebound tenderness Peritonitis, pájina
• Isin manas kiik/be doko • Guarding S-131
• Absent bowel sounds • Rigidity
• Distensaun abdomen
• Anoreksia
• Laran sae/muta
• Shock
• Adnexal mass iha • Palpasaun, tender discrete Kista ovariu,b pájina
Ezaminasaun
ezaminasaub vajina mass iha kabun kidun S-138
• Emorajia vajina uituan
a
ran sai uituanpresija minutu lima ou liu ba pensu ou hena mos atu nakonu
b Kista ovariu karik bele asimtomatiku no dalaruma deteta primeiru iha ezaminasaun
fiziku.
S- Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth
144
PARTU PREMATUR
Definisaun hosi partu prematur:
• Extremamente prematur (menus hosi semana 28)
• estremamente prematur (28–31 weeks plus six days)
• moderada too prematur tardia (semana 32–36 plus loron 6)

Partu prematur—defini hanesan partu molok idade isin rua semana 37—
maka determinante singular importante ida hosi rezultadu sekundariu ba
infant, em termus de sobrevive no kualidade moris. Intervensaun maternal
ne’ebe benefisiu liu maka sira ne’ebe melhora rezultadu ba partu
premature infant kuandu partu premature inevitável, hanesa
administrasaun hosi:
• terapia kortikosteroid antenatal atu melhora fetu nia maturidade
pulmaun no oportunidade hosi neonates atu sobrevive hosi idade isin
rua semana 24 too semana 34;
• magnesium sulfate too idade isin rua semana 32 atu prevene partu
Relasiona ho komplikasaun neurolojika;
• antibiótiku ba inan ho rotura membrana pre partu hosi membrana
no/ou sinal kliniku hosi infesaun.

Kuidadu espesial ba bebe premature atu prevene no tratamentu ba


komplikasaun hosi prematuridade importante tebes ba bebe
ne’ebe sobrevive.

Halo esforsu hotu atu konfirma idade jestasional hosi fetu.


Risku hosi prejudika hosi fo kortikosteroid karik pezu lolo’os
benefisiu iha partu preterm tardia.

• Fo informasaun ba inan, no kualker membru familia ne’ebe


akompanha inan ne’e hakarak iha atu involve iha halo desizaun,
kona ba nia diagnose, opsaun tratamentu no estimasaun tempu ba
kuidadu pasiente ne’ebe baixa se presija.

KORTIKOSTEROID ANTENATAL
Kortikosteroid antenatal promove rezultadu ba bebe foin moris (ij.
Hamenus mate ba fetu no neonatus, redus sindroma distress respiratóriu no
durasaun hosi ventilasaun mekaniku ou suplementasaun oksijéniu).
• Konfirma diagnosa hosi partu premature ho dokumentasaun
obliterasaun sérviku ou dilatasaun liu oras rua.
Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth S-
145
• Konfirma idade jestasional hosi isin rua uza informasau hotu (periudu
menstruasaun ikus, ezamiansaun fiziku iha isin rua tardia, halo
ultrasonidu iha Trimestre primeiru, altura simfize-pubiku).
• Fo terapia kortikosteroid antenatal atu hadia maturidade pulmaun no
oportunidade hosi neonates atu sobrevive hosi idade isin rua semana 24
too semana 34 se kondisaun sira tuir mai ne’e apropriadu:
- bele avalia idade jestasional ho akurat;
- partu premature konsideradu imminent;
- laiha evidensia kliniku hosi infesaun maternal;
- kuidadu pos-partu adekuadu iha (inklui kapasidade atu
rekonhese no ho seguru maneja partu no pos-partu prematur
); no
- bebe prematur bele simu kuidadu adekuadu se presija (inklui
resusitasaun, kuidadu thermal, suporta han, tratamentu infesaun
no uza oksijéniu ho seguru).

Se kuidadu pos-partu no bebe foin moris adekuadu (inklui resusitasaun,


kuidadu thermal, suporta han, tratamentu infesaun no uza oksijéniu ho
seguru) la disponibel iha imi nia fasilidade, transfere inan ba ospital iha
ne’ebe kuidadu adekuadu disponibel molok nia fo partu. Se kriteriu hotu
apropriadu atu fo kortikosteroid ho seguru, ho eksepsaun ba
disponibilidade ba kuidadu ba bebe prematur, konsidera administrasaun
hosi dosis primeiru hosi kortikosteroid antenatal molok transferensia.

• Se kondisaun sira apropriadu, fo kortikosteroid ba inan ho


kondisaun sira tuir mai:
- betamethasone 12 mg IM, dosis rua ho diferensa oras 24;
- OU dexamethasone 6 mg IM, dosis hat ho deferens oras 12.
• Iha kazu pre-jestasional ou diabetes jestasional, mantein kontrola
glikemiku ne’ebe optimu.
• Se partu prematur la akontese iha loron 7 nia laran depoisde
komesa kursu kortikosteroid, no avaliasaun kliniku subsekuensia hatudu
katak iha risku a’as hosi partu prematur iha loron 7 tuir mai, repete dosis
singular hosi kortikosteroid antenatal.
S- Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth
146
TOKOLITIKU
• Fo ai moruk tokolitiku (ij. nifedipine) atu fo oportunidade ba
administrasaun kortikosteroid antenatal no/ou in-utero ba fetu transfere
ba kuidadu neonatal ne’ebe apropriadu:
- Fo loading dose hosi 20 mg kapsula nifedipine immediate-
release sublingual.
- Se presija, fo adisional 10 mg kada minutu15 too maximu
hosi 40 mg iha oras primeiru.
- Follow up ho 20 mg tablet sustained-release oral loron ida dala
ida too oras 48 ou too transferensia kompletu, depende ida
ne’ebe mak mai uluk.
- Inform aba inan atu sensible kona ba efeitu sekundariu hosi
nifedipin hanesan ulun moras, oin mean, oin halai, kole,
palpitasaun no isin katar.
• Monitoriza kondisaun inan ho fetu (pulsa, presaun arterial, sinal hosi
distress respirasaun, kontrasaun uterinalakon likidu amniotiku ou
ran, frekuensia kardiaka fetal, balansu likidu).
Nota: labele fo ai moruk tokolitiku liu hosi oras 48.
• Labele fo kombinasaun ajente tokolitiku tanba laiha benefisiu
adisional.
• Tokolitiku labele uza iha kondisaun sira tuir mai ne’e:
- Rotura membrana pre partu prematur (PPROM)
- korioamnionitis
- solusio plasenta
- moras kardiaku.

MAGNESIUM SULFATE
Se idade jestasional menus hosi semana 32:
• Fo magnesium sulfate ba inan hanesan infuzaun intravenus ou
injesaun intramuskular atu prevene serebral palsy iha infant (Tabela
S-21, pájina S-147).
Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth S-
147
TABELA S-21. Posibel dosis rejimentu hosi magnesium sulfate
Rute Dosis inisiu Dosis manutensaun

4 g iha 1 g pur oras ba oras 24 ou


minutu too partu, depende ba ida
20 ne’ebe akontese ikus liu
IV • 4 g IV iha minutu 30 2 g pur oras
OU
• IV bolus 4 g fo hanesan
dosis singular no 6 g IV
iha minutu 20–30
IM 5g 5 g kada oras 4 ba oras 24 ou too inan partu,
depende ida ne’ebe mak akontese uluk

• Monitoriza out urinariu no sinal hosi overdosis magnesium ou nia


lanu/toksisidade (rasio respiratóriu menus hosi 16 pur minutu no/ou
laiha refleks patela).
- Impede magnesium sulfate se iha sinal hosi toksisitas
magnesium sulfate (Box S-5, pájina S-60).
- Komesa fila fali kuandu laiha sinal overdosis ou toksisitas lakon.

ANTIBIOTIOTIKU
• Se membrana amniotiku intakta no laiha sinal kliniku hosi
infesaun, labele fo antibiótiku profilaksis. Se inan konfirmadu
kolonizasaun Group B streptococcal, fo amoxicillin 500 mg oral kada
oras 8 ba loron 7.
• Se membrana amniotiku rotura (PPROM) ou iha sinal kliniku ba
infesaun, fo antibiótiku atu redus risku hosi korioamnionitis hosi inan
no risku infesaun neonatal (ij. pneumonia, abnormalidade serebral):
- oral erythromycin 250 mg kada oras 6 ba loron 10 (ou too
partu)
- OU ampicillin 2 g IV kada oras 6.

Nota: Labele uza amoxicillin plus clavulanic acid (co-amoxiclav) iha kazu
PPROM; aumenta risku ba necrotizing enterocolitis.
S- Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth
148
JESTAUN PARTU
• Se partu kontinua no idade jestasional menus hosi semana 37:
- monitoriza progresu hosi partu uza partograf (pájina C-91).

Partu sezariana rutina la rekomenda atu hadia rezultadu bebe foin


moris ba partu prematur, la hare ba aprezentasaun cephaliku ou
breech. Evita partu ho vakum, tanba risku hosi ran fakar intrakranial
iha partu prematur a’as.

• Prepara ba jestaun prematur ou pezu ki’ik no antesipa nesesidade


ba resusitasaun (pájina S-167).
DIFIKULDADE DADA I’IS S-149

PROBLEMA
• Inan ida ne’ebe iha I’is bot durante isin rua, partu ou depoisde
partu.

Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo


kuidadu (pájina C-25).

JESTAUN IMEDIATA
• Halo avaliasaun lalais ba inan nia kondisaun jeral, inklui sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no tempertaura (page C-1).
• Hatoba inan ba sorin karuk.
• Fo oksijéniu 4–6 L pur minutu hosi mascara ou kanula inus.
• Se inan isin rua, cek frekuensia kardiaka fetal no husu kona ba
fetu nia movimentu, depende ba idade jestasional:
- Se iha frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou
liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu
rona ho estetóskopu Doppler, se iha.
- Se la sente movimentu fetal ou la rona frekuensia
kardiaka fetal, suspeitu morte fetal (pájina S-156).
• Komesa infuzaun IV no fluidu IV (pájina C-34).
Nota: Hetan estimasaun ba hemoglobina uza hemoglobinometer ou
metodu simplis seluk.
Ou haruka amostra ran ba cek hemoglobina no hematokrit, tipu no rastreiu
ba ran, no order ran ba posibilidade transfuzaun ran, molok infus IV.
S- Difficulty in breathing
150
DIAGNOSA
TABELA S-22. Diagnosa hosi Difikuldade dada I’is
Sintoma ne’ebe iha no sinal Sinal no sintoma ne’ebe Posibel
no sintoma seluk Dalaruma iha diagnosa
Ne’ebe tipikamente iha

• Difikuldade dada I’is • Lethargy and fatigue Anemia severu,


• Konjungtiva kamutis, nanal, • Flat or concave nails pájina S-151
liman kukun no/ou ain tanen
• Hemoglobina 7g per dL
ou menus
• Hematokrit 20% ou menus
• Edema
• Sinal no sintoma hosi • Mear Insufisiensia
anemia severu • Rales kardiaka tanba
• Ain bubu anemia, pájina S-
• Enlarged liver 151
• Veia iha kakorok
prominente
• Difikuldade daa I’is • Frekuensia kardiaka
• Diastolik murmur no/ou iregular
• Harsh sistolik murmur ho • Fuan bo’ot Insufisiensia kardiaka
palpasaun thrill • Rales tanba anemia, pájina S-
• Sianosis (ajuis) 151
• Mear
• Ain bubu
• Aten bubu/bot
• Veia iha kakorok
prominente
• Difikuldade dada I’is
• Konsolidasaun
• Isin manas
• Kakorok bubu Pneumonia,
• Mear tasak
• Dada I’is bot pájina S-153
• Hirus matan moras
• Rhonchi/rales
• Difikuldade dada I’is Asma bronkial,
• Mear tasak pájina S-153
• Wheezing
• Rhonchi/rales
• Difikuldade dada I’is Edema pulmaun
• Rales asosiadu ho
• Ipertensaun
• Frothy cough pre-eklâmpsiaa
• Proteinuria
a Impede likidu no fo furosemide 40 mg IV dal ida (pájina S-125).
Difficulty in breathing S-
151
JESTAUN ESPESIFIKU
ANEMIA SEVERU
• Transfusi se presija (pájina C-37):
- Uza packed cells.
- Se labele sentrifuga ran, ltara hela plastiku ran too sel
separadu mesak. Infus neneik no soe serum restu.
- Fo furosemide 40 mg IV ba kada unidade hosi packed cells.
• Se suspeitu ba malaria Plasmodium falciparum, maneja hanesan
malaria severu (pájina S-121).
• Fo ferrous sulfate ou ferrous fumarate 120 mg oral PLUS folic acid
400 mcg oral loron ida dala ida durante fulan 6 durante isin rua.
Kontinua too fulan 3 pos-partu.
• Se hookworm enedemiku (prevalensia 20% ou liu), fo ida hosi
tratamentu antelmintiku tuir mai ne’e:
- albendazole 400 mg oral dala ida deit;
- OU mebendazole 500 mg oral dosis singular ou 100 mg loron ida
dala rua too loron 3;
- OU levamisole 2.5 mg/kg body weight oral loron ida dala ida
ba loron 3.
- OU pyrantel 10 mg/kg body weight oral loron ida dala ida ba
loron 3.
• Se hookworm endemiku tebes (prevalensia 50% ou liu), repete
tratamentu anthelmintiku ba semana 12 depoisde dosis primeiru.

INSUFISIENSIA KARDIAKA
INSUFISIENSIA TANBA ANEMIA
• Sempre presija transfuzaun iha kazu ho insufisiensia kardiaka tanba
anemia (pájina C-37):
- Uza packed ou sedimented cells hanesn deskrebe ba anemia
severu (iha leten).
- Fo furosemide 40 mg IV ba kada unidade hosi packed cells.
S- Difficulty in breathing
152
INSUFISIENSIA KARDIAKA TANBA MORAS FUAN
• Tratamentu ba insufisiensia kardiaka aguda. Ai moruk ne’ebe uza
inklui:
- morphine 10 mg IM hanesan dosis singular;
- OU furosemide 40 mg IV, repete se presija;
- OU digoxin 0.5 mg IM hanesan dosis singular;
- OU nitroglycerine 0.3 mg iha nanal okos, repete iha
minutu 15, se presija.
• Transfere ba fasilidade nivel a’as se presija.

INSUFISIENSIA KARDIAK DURANTE PARTU NO POS-PARTU


• Hatoba inan ba sorin karuk
• Limiti infuzaun fluidu IV atu hamenus risku hosi likidu overload, no
mantein grafiku balansu ba likidu.
• Asegura analjétiku ne’ebe adekuadu (pájina C-55).
• Se presija infuzaun ositosina, uza konsentrasaun a’as ho turuk
neneik enkuantu mantein grafiku balansu ba likidu (ij.
Konsentrasaun karik dobel se turuk hamenus ba metade deit;
(Tabela P-8, pájina P-26).
Nota: Labele fo ergometrine.
• Halo inan atu evita kontinua esforsu haka’as ba kraik durante
faze espulsaun, se posibel.
• Se presija atu hamenus inan nia esforsu, ajuda partu ho vakum
obstetriku (pájinaP-33) ou forsep (pájina P-41).
• Asegura jestaun ativu etapa tres hosi partu (pájina C-102).
Insufisiensia kardiaka la’os indikasaun atu halo partu ho sezariana.

INSUFISIENSIA KARDIAKA DURANTE SEZARIANA


• Uza anestezia lokal ho sedasi ne’ebe la halo lakon konsiensia
(pájina P-7). Evita anastejia spinal.
• Partu bebe ho plasenta (pájina P-56).
Difficulty in breathing S-
153
PNEUMONIA
Inflamasaun iha pneumonia afeta parenkima pulmaun no involve
bronkiolu no alveoli respiratóriu. Pulmaun lakon nia kapasidade ne’ebe
bele tolera hosi inan isin rua.
• Radiografia ba pulmaun karik presija atu halo diagnosa ba
pneumonia.
• Fo erythromycin 500 mg oral kada oras 6 durante loron 7.
• Fo steam inhalation.
Konsidera posibilidade ba Tuberkuloza iha area ne’ebe TB prevalensia a’as.

ASMA BRONKIAL
Asma bronkial komplika isin rua 3–4% of. Isin rua asosiadu ho
deteriorasaun hosi sintoma iha um tersu (1/3) hosi inan ne’ebe afetadu.
• Se akontese bronkospasme, fo bronkodilator (ij. salbutamol 4 mg
oral kada oras 4 OU 250 mcg aerosol kada minutu 15 too dala tolu).
• Se laiha resposta ba bronkodilator, fo korticosteroid hanesan
hydrocortisone 2 mg/kg body weight IV kada oras 4 se presija.
• Se iha sinal infesaun (bronkitis), fo ampicillin 2 g IV kada oras
6.
• Evita uza prostaglandin. Ba prevensaun no tratamentu hosi EPP, fo
ositosina 10 units IM ou fo ergometrine 0.2 mg IM.
• Depoisde ezserbasaun aguda/serangan akut maneja tiha ona,
kontinua tratamentu ho bronkodilator inhaler no kortikosteroid atu
prevene episode ataka fila fali.
S- Difficulty in breathing
154
LAKON MOVIMENTU FETAL S-155

PROBLEMA
• La sente movimentu fetal depoisde semana 22 hosi jestasaun ou
durante partu.

JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Enkoraja inan no fo suporta emosional (pájina C-9).


• Cek frekuensia kardiaka fetal:
- Se rona frekuensia kardiaka fetal maibe neneik no inan hetan
ona sedativa, hein too efeitu ai moruk lakon no cek fila fali.
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu rona
ho estetóskopu Doppler, se iha.

DIAGNOSA
TABELA S-23. Diagnosa hosi lakon movimentu fetal
Sintoma ne’ebe iha no sinal
Sinal no sintoma
no sintoma seluk Posibel Diagnosa
ne’ebe dalaruma iha
Ne’ebe tipikamente iha

• Movimentu fteal • Shock Solusio plasenta,


reduzidu/lakon • Tense/tender uterus pájina S-23
• Kabun moras • Distress fetal ou
intermiten ou kontinua frekuensia kardiaka
• Ran sai depoisde semana 22 fetal lakon/laiha
idade jestasaun (karik retein
iha uteru)
• Lakon movimentu fetal no • Shock Rotura uterina,
frekuensia kardiaka fetal • Distensaun pájina S-24
• emorajia (intra-abdominal abdominal/likidu livre
no/vajinal) • Abnormal uterina contour
• kabun moras maka’as (karik • Tender abdomen
menus depoisde rotura) • Fasil kaer hetan parte fetu
• pulsa materna lalais
S-156 Loss of fetal movements

Sintoma ne’ebe iha no Sinal no sintoma


sinal no sintoma seluk Ne’ebe dalaruma iha Posibel Diagnosa
ne’ebe tipikamente iha

• Movimentu fetal • Mekóneu mahar-kahur Distress fetal,


reduzidu/lakon ho ran pájinaS-109
• frekuensia kardiaka fetal
abnormal (menus hosi 100
ou liu hosi 180 pur
minutu)
• Lakon moviemntu fetal no • Sintoma hosi isin rua Morte fetal,
frekuensia kardiaka paradu pájina S-156
• Altura simfize-fundu
diminui
• Medida uterina diminui

JESTAUN ESPESIFIKU
Mate Intrauterina bele hanesan rezultadu hosi kresimentu fetal reduzidu,
infesaun fetu, asidenti ba kordaun umbilical ou anomaly konjenital. Iha
ne’ebe sifilis prevalens, proporsaun bot hosi morte fetal atribui ba moras
ida ne’e.
• Se laiha Raio-Xis, konfirma mate fetal depoisde loron lima. Sinal sira
inklui ulun ruin sae malu, hyper-flexed spinal column, gas bubbles iha
fuan no veia bo’ot sira, edema iha ulun.
• Alternativamente, se laiha ultrasonida, konfirma morte fetal. Sinal
sira inklui laiha atividade frekuensia kardiaka fetal, fetu nia ulun
abnormal, likidu amniotiku redus ou laiha, no fetus dupla.
• Esplika problem aba inan ho nia familia (pájina C-5). Diskuti opsaun
ba jestaun espetante ou ativu (indusaun partu) ho sira:
- Enkoraja inan katak iha 90% hosi kazu fetu sai
espontaneamente durante periudu hein no laiha
komplikasaun.
• Se planeia tiha on aba jestaun espetante, hein partu esponatneo
durante semana hat tuir mai.
• Se plateleta redus, liu ona semana hat no laiha partu
espontaneo, nivel fibrinogen tun ou inan husu ba ida ne’e,
konsidera jestaun ativu.
Loss of fetal movements S-157
• Se planu ona atu halo indusaun partu, avalia
sérviku (Tabela P-6, pájina P-19):
- Se sérviku favourabel (ho Bishop score 6 ou liu, Tabela P-6,
pájina P-19), babain partu susesu ho indusaun ho ositosina
deit (pájina P-23).
- Se sérviku la favourabel (ho Bishop score 5 ou menus,
Tabela P-6, pájina P-19), halo tasak sérviku uza
prostaglandin (pájina P-21) hanesan misoprostol, kateter
Foley ou balaun (pájina P-22), ou ositosina (pájina P-23).
Nota: Labele rotura membrana tanba ida ne’e bele kauza infesaun.
Nota: estimula membrana bele redus nesesidade ba indusaun partu formal. Ida
ne’e apropriadu ba indikasaun naun-urjensia atu dtermina isin rua (pájina P-
20).
- Halo sezariana hanesan opsaun ikus liu ona.
• Se partu espontaneo la akontese iha semana 4 tuir mai, plaketas
tun no sérviku la favourabel (ho Bishop score 5 ou menus), ou se
inan husu, halo tasak sérviku uza misoprostol (pájina P-21).
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is dois) fo
antibiótiku hanesan ba endometritis (pájina S-130).
• Se clotting test hatudu failhansu hosi ran atu naisik depoisde
minutu 7 ou nakfera lalais deit, suspeitu to koagulopatia (pájina
S-24).
S-158 Loss of fetal movements
ROTURA MEMBRANA PRE-PARTU S-159

PROBLEMA
• Sekresaun be hosi vajina depoisde semana 22 hosi idade jestasaun.
rotura membrana pre-partu (PROM) maka rotura hosi membrana antes
partu komesa. PROM bele akontese tantu bebe imatur ou prematur (ij.
Antes semana 37)—mos hanaran rotura membrana pre-partu prematur
(PPROM)—ou kuandu fetu matur (term).

Importante katak idade jestasional avaliadu ho akurat (idealmente konfirma


hosi ultrasonida iha inisiu isin rua) no rotura hosi membrana konfirmadu atu
evita inoportunu kortikosteroid no fo antibiótiku.

JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).

• Konfirma akurasi hosi kalkulasaun idade jestasional, se posibel.


• Dokumenta tempu no istoria hosi keixha kona ba lakon likidu vajinal.
• Sukat no hakerek inan ia temperatura, pulsa no presaun arterial,
respirasaun no saturasaun oksijéniu.
• Auskulta frekuensia kardiaka fetal no konfirma prezensa
hosi movimentu fetal.
- Se iha abnormalidade frekuensia kardiaka fetal (menus hosi
100 ou liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal
(pájina S-109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu rona
ho estetóskopu Doppler, se iha.
- Se la sente movimentu fetal ou la rona frekuensia
kardiaka fetal, suspeitu morte fetal (pájina S-156).
• Halo palpasaun abdomen atu observa: altura simfize-fundu, pozisaun
(se apropriadu depende ba idade jestasional), aprezentasaun (se
apropriadu depende ba idade jestasional), uterina tenderness/
iritabilidade no kontrasaun uterina.

Se inan keixha ran sai iha isin rua tardia (depoisde semana 22), labele halo
ezaminasaun vajinal dijital.
S-160 Prelabour rupture of membranas

KONFIRMA DIAGNOSA
Tipiku i’is hosi likidu amniotiku konfirma diagnosa.
Se rotura membrana la’os foin dadauk ne’e, ou kuandu be sai utuan
gradualmente, konfirma diagnosa karik susar:

Labele halo ezaminasaun vajinal dijital; nia la tulun halo diagnosa no bele
introdus infesaun.

• Hasai pensu no tau iha vulva halo ezaminasaun ba pensu (visual no


i’is) depoisde oras ida.
• Uza dezinfesaun nivel altu ou espekulum estéril atu avalia sekresaun
vajina (montante,kor, i’is) no eksklui inkontinensia urinariu:
- Likidu karik bele hare mai hosi sérviku ou nalihun iha fornix
posterior.
- Husu inan atu mear; ida ne’e bele kauza erupsaun/efuzaun hosi
likidu.
- Determina dilatasaun hosi sérviku.
• Se iha, halo teste:
- Teste nitrazine depende ba faktu katak sekresaun vajina no urina
acidu/asam enkuantu likidu amniotiku alkaline/basa. Kaer
sortahan nitrazine rohan iha haemostat no tau ba likidu iha
espekulum. Mudansa hosi kinur ba azul indika alkalin (konfirma
likidu amniotiku).

Nota: Ran no infesaun vajina seluk fo rezultadu pozitivu falsu.

Teste ferning, rega likidu balun iha slide no husik halo maran.
Ezamina ho mikroskop. Likidu amniotiku kristaliza no karik husik
hela fern-leaf pattern. Negativu falsu barak.
Prelabour rupture of membranas S-161

TABELA S-24. Diagnosa diferensial ba sekresaun vajina


sintoma ne’ebe iha no Sinal no sintoma
sinal no sintoma seluk Ne’ebe dalaruma iha Posibel Diagnosa
ne’ebe tipikamente iha

• Sekresaun be hosi vajina • Sudden gush or Rotura membrana


intermittent leaking of pre-partu,
fluid Pájina S-159
• Fluid seen at introitus
• No contractions within
one hour
• Isin manas/be doko • History of loss of fluid Amnionitis, pájina S-163
• Takikardia maternal • Foul-smelling watery
• Moras abdomen discharge after 22 weeks
• Takikardia fetal • Tender uterus
• Light vaginal bleedinga
• sekresaun vajina i’is • Itching Vajinitis/servisitisb
dois • Frothy/curd-like discharge
• Laiha istoria be sai • Abdominal pain
• Dysuria
• Sekresaun ran hosi vajina • Abdominal pain Emorajia
• Loss of fetal movements ante-partu,
• Heavy, prolonged vaginal pájina S-22
bleeding
• Ran sai hosi vajina Solusio plasenta,
• moras abdomen pájina S-23
intermiten no kontinua
• Mukus kahru ho ran ou • Dilatasaun sérviku no Posibel partu term,
sekresaun be hosi vajina obliterasaun pájina C-77, ou
(show) • Kontrasaun posibel partu
prematur, pájina S-
144
a ran sai uituan: presija minutu lima ba pensu ou hena atu nakonu
b Detrmina kauza no fo tratamentu apropriadu

JESTAUN ESPESIFIKU
• Fo informasaun kona ba inan nia diagnosa, opsaun tratamentu no
estimasaun oras partu ba pasien ne’ebe baixa, se presija, ba inan ho
membru familia ne’ebe akompanha ne’ebe inan ne’e hakarak atu
involve iha halo desizaun.
S-162 Prelabour rupture of membranas

• Se iha sangramentu vajinal ho moras abdomen


intermiten ou kontinua, suspeitu solusio plasenta (pájina
S-23).
• Se sente kontrasaun no sekresaun mukus kahur ho ran, suspeitu
partu prematur (pájina S-144) ou term (pájina C-77).
• Se iha sinal hosi infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is dois), fo
antibiótiku ba inan no maneja hanesan amnionitis, la hare ba idade
jestasional (pájina S-163).
Konfirma idade jestasional uza informasaun hotu ne’ebe iha (data
menstruasaun ikus, ezaminasaun fiziku iha inisiu isin rua, halo
ultrasonida iha trimester primeiru, altura simfize-fundu).

• Se laiha sinal infesaun, no isin rua menus hosi semana 37


(kuandu fetu nia pulmaun posibel atu matur), fo antibiótiku ba
inan atu redus morbilidade infetivu ba inan ho oan (pájina C-49).
• Se idade jestasional entre semana 24 no 34 no partu prematur
konsideradu imminent, fo kortikosteroid ba inan (S-144) atu
melhora fetu nia maturidade pulmaun no oportunidade ba neoneatus
atu sobrevive.
• Se idade jestasional menus hosi semana 32 no partu prematur
posibel iha oras 24, konsidera magnesium sulfate ba
neuroprotesaun (pájina S-146).
• Indusaun partu uza ositosina IV (pájina P-23) ou misoprostol (oral ou
vaginal, iha uteru ne’ebe la fitar) (pájina P-21) iha semana 37.
• Se iha kontraindikasaun ba partu vajinal, prepara ba sezariana iha
semana 37 (pájina P-53).
• Se isin rua semana 37 ou liu:
- Se konfirmadu Group B streptococcus colonization, fo
antibiótiku profilaksis atu tulun redus Group B streptococcus
infesaun iha neonatu, mesmu ke inan simu ona antibiótiku antes
ne’e:
– ampicillin 2 g IV kada oras 6 to’o partu.
- Avalia sérviku (pájina P-19):
– Se sérviku favorabel (mamar, mihis, dilatasun parsial),
indusaun partu uza ositosina IV (pájina P-23).
Prelabour rupture of membranas S-163

– Se sérviku la favorabel (firmi, mahar, taka) no laiha fitar iha


uteru, halo tasak sérviku uza misoprostol (oral ou vaginal)
(pájina P-21) ou ositosina IV
(pájina P-23). Se uluk iha fitar iha uteru, uza ositosina no
monitoriza inan besik liu.
- Se iha kontraindikasaun ba partu vajinal, prepara ba partu
sezariana (pájina P-53).

AMNIONITIS
• Fo kombinasaun antibiótiku too inan fo partu (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Se inan fo partu normal, kontinua tratamentu ba oras 24–48
depoisde sinal no sintoma infesaun (ij. Isin manas, moras iha
uterina) lakon ona.
• Se inan iha sezariana, hamos vajina ho povidone-
iodine molok halo prosedura.
• Avalia sérviku (pájina P-19):
- Se sérviku favorabel (mamar,mihis, dilatasaun parsial),
halo indusaun partu uza ositosina (pájina P-23).
- Se sérviku la favorabel (firmi, mahar, taka), halo tasak sérviku
uza misoprostol oral ou vajinal, ou infus ositosina iha ne’ebe uza
misoprostol maka kontraindikasaun (pájina P-23); halo sezariana
(pájina P-53).
• Se suspeitu ba endometritis pos-partu (isin manas, sekresaun vajina
I’is dois), fo antibiótiku ba inan (pájina S-130).
• Se se suspeitu sepsis ba neonatus, aranja ran ba kultur, se
posibel, no antibiótiku (pájina S-182).
S-164 Prelabour rupture of membranas
KONDISAUN OU PROBLEMA IMEDIATA BEBE FOIN MORIS S-165

Nota: kapitulu ida ne’e deskrebe jestaun imediata ba problema bebe foin
moris akontese iha primeiru oras 24 depoisde partu. Ba gia tuir mai kona ba
maneja bebe foin moris ho problema imediata ou ou problema actual,
favour refere ba dokumentu OMS ba jestaun bebe foin moris ne’ebe
moras, inklui WHO, livru Ki’ik Kuidadu Ospital ba Labarik, 2013.

PROBLEMA
• Bebe foin moris iha problema ou kondisaun ne’ebe presija
atensaun imediata:
- gasping ou la dada I’is;
- dada I’is ho difikuldade (menus hosi 30 ou liu hosi 60 pur
minutu, indrawing of the chest, ou grunting);
- extremamente prematur (menus hosi semana 28) ou estremamente
prematur (semana 28 too menus hosi 32);
- estremamente pexu ki’ik (menus hosi 1500 g);
- sianosis sentral (ajuis);
- kamutis;
- letarjiku, matan dukur ou lakon konsiensia;
- movimentu deit kuandu iha estimulasaun ou laiha liu kedas
movimentu;
- hypothermia (cold to the touch and/or axillary temperatura less
than 36.5°C);
- hiperthermia (manas kuadu kaer no/ou temperatura liu
hosi.5°C);
- susu la diak;
- konvulsaun;
- jaundis (oin jaundis antes oras 24 depoisde partu ou liman ou ain
laran jaundis iha kualker tempu).
• Bebe foin moris iha kondisaun ou problema seluk ne’ebe presija
atensaun iha partu fatin lalais depoisde partu se posibel:
- moderadu too prematur tardia (semana 32 too 36 plus loron nen);
- pezu ki’ik (1500–2500 g);
- risku ba infesaun bakterial iha bebe foin moris ne’ebe
normal (pájina C-112);
- ekspose HIV, sifilis ou tuberkulosis (pájina S-183–185).
S-166 Immediate newborn conditions or problems

JESTAUN IMEDIATA
Kondisaun seriu barak iha bebe foin moris—infesaun bakterial,
malformasaun, asfiksia severu no sindroma distres respiratóriu tanba partu
prematur— mosu iha maneira hanesan, ho difikuldade iha dada I’is,
letarjiku, no la susu ou susu uituan deit. Difikuldade atu distingi entre
kondisaun la ho metodu diagnostiku. Mesmu nune’e, tratamentu tenke
komesa imediata, mesmu diagnosa la klaru ba kauza espesifiku ruma. Bebe
ho kualker hosi problema sira ne’e ruma tenke suspeitu atu iha kondisaun
seriu no tenke transfere sem atrazu ba fasilidade servisu ne’ebe apropriadu
ba bebe moras.
Fo dosis primeiru tantu ba ampicillin no mos gentamicin IM iha kelen
molok transferensia ba posibilidade moras seriu ruma, infesaun kordaun
umbiliku severu ou infesaun kulit severu.
• gentamicin 5 mg/kg body weight IM se term, 4 mg/kg body weight
IM se prematur, kada oras 24;
• PLUS ampicillin 50 mg/kg body weight IM every 12 hours.
Inform aba inan no akompanhante kona ba saida maka akontese no mantein
aktualiza sira kona ba kuidadu ba abebe.

JESTAUN ESPESIFIKU
Nota: Observa padraun prevensaun infesaun no kontrola prátika kuandu
fo asistensia ba resusitasaun bebe foin moris (pájina C-113).

GASPING OU LA DADA I’IS


• Hamaran bebe; observa bebe enkuantu hamaran.
• Hasai hena bokon no mantein bebe manas kontaktu kulit-kona-kulit ho
inan, taka ho hena mos no maran. Se iha, tau xapeu ida iha bebe nia
ulun.
• Se, depoisde hamaran, bebe la tanis/dada I’is ou laiha tonu muskulu
ne’ebe diak ou movimentu vigorozu:
- Estimula dada I’is ho maneira kose bebe nia kotuk laran
dala rua ou dala tolu.
- Hamos airway: hasai sekresaun hosi bebe nia ibun, hafoin inus.
Bele halo deit suction kuandu likidu amniotiku mekóneu ne’ebe
kahur ou ibun ou inus nakonu ho sekresaun.
Immediate newborn conditions or problems S-167

- Iha fasilidade ne’ebe ekipamentu mekanika atu halo presaun


negativu ba suction laiha no bebe foin moris presija suction,
siringa ida (uza dal ida deit ou fasil atu uza) tenke uza.
• Se, depoisde estimulasaun no hamos airway, bebe sedauk tanis
deit/dada I’is:
- Husu ajuda.
- Klem no tesi husar.
- Transfere bebe ba fatin resusitasaun (firmi, nia leten morna iha
radiante nia okos).

RESUSITASAUN
Airway: loke Airway
• Pozisiona bebe foin moris (Fig. S-30):
- Hatoba bebe ho pozisaun haklenan.
- Pozisiona nia ulun extende uituan (―sniffing‖) atu loke airway.
- Mantein falun bebe, ezetu nia oin no hirus matan.

FIGURA S-30. Pozisaun loloos ulun ba ventilasaun; nota katak kakorok


ladun extende kompara ho ema adultu

• Se bebe iha sekresaun mahar (ibun ou inus) ou partu liu hosi mekóneu
mahar kahur ho likidu amniotiku, hamos lalais airway hosi suction
ibun no inus antes komesa ventilasaun ho presaun pozitivu.

Nota: Suction ibun, inus no orofaring ho vizaun direita. Labele suction


kle’an iha kakorok tanba ida ne’e bele kauza bebe nia fuan neneik ou bebe
para dada I’is.
S-168 Immediate newborn conditions or problems

Indikasaun ida deit ba suction trakea maka depresaun bebe ne’ebe moris liu
hosi mekóneu kahur likidu amniotiku. Iha kazu ida ne’e, suction trakea tenke
halo antes halo ventilasaun ho presaun pozitivu.
• Reavalia bebe:
- Se bebe komesa tanis ou dada I’is, la presija asaun imediata tuir
mai. Kontinua ho kuidadu inisiu ba bebe (pájina C-107).
- Se bebe sedauk tanis, komesa ventilasaun iha minutu ida
depoisde partu (hare iha kraik).
Nota: Se bebe la tanis/dada I’is ho diak depoisde hamos airway ho
estimulasaun badak, bebe presija ventilasaun ho bagging ho maskara.
Estimulasaun barak liu la efetivu. Estimulasaun prolongadu la sei gasta
deit tempu enkuantu bebe nia kondisaun sai pior.

Dada I’is: Ventilasaun bebe foin moris


Komesa ventilasaun ho presaun pozitivu ho mascara self-inflating bag iha
minutu ida hosi partu.

• Recek bebe nia pozisaun. Kakorok tenke extende uituan (Fig. S-30,
pájina S-167).
• Pozisiona mascara no cek nia metin ka lae (Figs. S-31 no S-32):
- Hamrik iha bebe nia ulun.
- Hili medida maskara ne’ebe fixu ba bebe ne’ebe taka metin
bebe nia inus no ibun (Fig. S-31): numeru 1 ba bebe normal,
numeru 0 ba bebe ki’ik (menus hosi 2.5 kg).
- Taka maskara ba bebe nia oin. Tenke taka bebe nia ibun,
kexhu/dagu no inus.
Immediate newborn conditions or problems S-169

FIGURA S-31. Maskara apropriadu ba oin

- Taka metin entre maskara ho oin.


- Kumu bag ho liman fuan rua deit ou ho liman laran tomak,
depende ba medida hosi bag.
- Cek metin ka lae ho halo ventilasaun dala rua no observa hirus
matan sa’e ka lae.
FIGURA S-32. Ventilasaun ho bag no maskara

• Kuandu asegura taka metin ona no movimentu hirus matan, halo


ventilasaun ba bebe. Mantein rasio ne’ebe korektu/loloos
(mazumenus 40 pur minutu) no presaun (observa hirus matan sa’e
no tun):
- Konta halo forte: ―dada I’is—rua—tolu‖ bainhira imi halo
ventilasaun ba bebe (Fig. S-33). Kumu bag bainhira imi dehan
―dada I’is‖ no husik presaun ba bag bainhira imi dehan ―rua—
tolu‖ ida ne’e tulun imi atu halo ventilasaun ho kada ritmu, ho
rasio ne’ebe bebe foin moris nia pulmaun bele adapt aba.
S-170 Immediate newborn conditions or problems

FIGURA S-33. Konta rasio ba ventilasaun

- Se nia hirus matan sa’e, parese tanba presaun ventilasaun


adekuadu.
Nota: asegura katak hirus matan bok-an iha kada presaun ba bag; iha bebe
ne’ebe ki’ik oan liu, asegura katak hirus matan la sa’e demais (perigu atu
kauza pneumothoraks).
- Se bebe nia hirus matan la sa’e:
– Repete suction ibun no inus atu hasai mukus, ran ou mekóneu
hosi airway.
– Recek no halo avaliasaun, se presija, pozisiona bebe
(Fig. S-30, pájina S-167).
– Se imi rona anin sai hosi maskara, hadia fila fali maskara iha
bebe nia oin atu taka metin entre maskara no oin (anin sai
barak liu entre inus ho kexhu).
– Kumu ba forte liu atu aumenta presaun ventilasaun.
Immediate newborn conditions or problems S-171

BOX S-10. Uza Oksijéniu Durante Resusitasaun

• Ba bebe foin moris matur ou prematur (liu hosi semana 32 idade


jestasaun) bebe presija ventilasaun presaun pozitivu, ventilasaun tenke
inisia ho anin.
• Ba bebe prematur moris molok ou iha semana 32 idade jestasaun, komesa
ventilasaun ho oksijéniu 30% (la’os 100%). Se ida ne’e la posibel,
ventilasaun tenke komesa ho anin.
• Ba bebe foin moris ne’ebe kontinua atu iha respirasaun menus hosi 60 pur
minutu depoisde 30 segundus hosi ventilasaun ho anin ne’ebe adekuadu,
hasa’e konsentrasaun progresivamente tenke konsidera. Maibe, se oksijéniu
laiha ventilasaun tenke kontinua ho anin.
• Se iha, no se pesoal saúde sira liu hosi ida halo resusitasaun ba bebe foin
moris, tenke uza pulsa oksimetri atu determina nesesidade suplementasaun
oksijéniu no monitoriza nesesidade konsentrasaun oksijéniu.

• Se inan ho bebe foin moris hetan morphine antes partu, konsidera fo


naloxone depoisde sinal vital stabil ona (Box S-11).

BOX S-11. Kontra depresaun respiratóriu iha bebe foin moris kauza hosi
aimoruk narkotiku.
Se inan simu morphine, nalokson maka ai moruk atu kontra depresaun
respiratóriu iha bebe ne’ebe kauza hosi ai moruk sira ne’e.
Nota: Labele fo nalokson ba bebe foin moris ne’ebe suspeitu aktualmente
abuzu ai moruk narkotika.
• Se iha sinal ba depresaun respiratóriu, komesa resusitasaun imediatamente:
- Depoisde sinal vital stabil ona, fo nalokson 0.1 mg/kg body weight IV
ba bebe foin moris.
- Nalokson bele fo IM depoisde susesu halo resusitasaun, se bebe iha
sirkulasaun peripheral ne’ebe adekuadu. Repete dosis karik presija atu
prevene depresaun respiratóriu mosu fila fali.
• Se laiha sinal ba depresaun respiratóriu, maibe fo morphine ba inan dentru
oras hat fo partu, observa bebe espetante ba sinal depresaun respiratóriu no fo
tratamentu hanesan iha leten se akontese.
S-172 Immediate newborn conditions or problems

Avalia esforsu resusitasaun


• Halo ventilasaun ba minutu ida; hafoin para no
lalais:
- Avalia bebe foin moris se nia dada I’is espontaneo; no
- Koko lalais frekuensia kardiaka (normal maka liu hosi 100 pur
minutu) ho maneira:
– Kaer pulsa iha kordaun umbilikal;
– OU rona frekuensia kardiaka ho estetóskopu ida.

Sirkulasaun:Kompresaun hirus
matan
• Desisi se presija komresaun ba hirus
matan:
- Kuandu iha fornesedor kompetente ida iha tan, no bebe nia
frekuensai kardiaka menus hosi 60 pur minutu depoisde minutu
ida hosi ventilasaun presaun pozitivu, konsidera halo
kompresaun ba hirus matan aumenta tan ho ventilasaun ho
presaun pozitivu (hare, OMSA, Gia Baziku ba Resusitasaun
ba Bebe Foin Moris, 2012).
Nota: iha bebe foin moris ne’ebe la komesa dada I’is iha minutu ida
depoisde moris, prioridade tenke fo atu halo ventilasaun ne’ebe
adekuadu duke halo kompresaun ba hirus matan.

Kompresaun ba hirus matan sei iha valor ki’ik oan se ventilasaun ba


pulmaun la sufisiente.

Kontinua ou Para Resusitasaun


• Se dada I’is normal (30–60 pur minutu) no laiha indrawing hosi
hirus matan no laiha grunting ba minutu ida, la presija tan halo
resusitasaun. Kontinua ho kuidadu inisiu ba bebe foin moris (pájina
C-107).
• Se bebe foin moris la dada I’is, ou dada I’is fraku, kontinua
ventilasaun too too komesa dada I’is espontaneo.
• Se bebe foin moris komesa tanis, para ventilasaun no kontinua
observa respirasaun ba minutu 5, depois tanis para:
- Se dada is’is normal (30–60 pur minutu) no laiha indrawing hosi
hirus matan no laiha grunting ba minutu ida, la presija tan halo
resusitasaun. Kontinua ho kuidadu inisiu ba bebe foin moris (page
C-107).
Immediate newborn conditions or problems S-173

- Se rasio respiratóriu menus hosi 30 pur minutu,


kontinua halo ventilasaun.
- Se iha indrawing severu hosi hirus matan, halo ventilasaun ho
oksijéniu, se iha (Box S-13, pájina S-176). Aranja atu transfere
bebe ba servisu ne’ebe apropriadu liu ba kuidadu ba bebe foin
moris.
• Se bebe foin moris la dada I’is regularmente depoisde
minutu 20 hosi ventilasaun:
- Transfere bebe ba servisu ne’ebe apropriadu liu ba kuidadu ba
bebe moras.
- Durante transferensai, mantein bebe manas no ventiladu, se
presija.
• Se laiha gasping ou la dada ‘I’is ona depoisde minutu 20 hosi
ventilasaun, para ventilasaun; bebe mate ona. Fo suporta emosional
ba bebe ho nia familia (pájina C-9).
• Se la detekta bebe foin moris nia frekuensia kardiaka depoisde mintu
10 hosi ventilasaun ne’ebe efetivu, para resusitasaun kuandu laiha
kuidadu resusitasaun avansadu ne’ebe iha. Fo suporta emosional ba
inan ho nia familia (pájina C-9).
• Se frekuensia kardiaka kontinua menus hosi 60 pur minutu
sem iha dada I’is espontaneo depoisde minutu 20 hosi
ventilasaun, para ventilasaun se laiha kuidadu resusitasaun
avansadu ne’ebe iha. Fo suporta emosional ba inan ho nia familia
(pájina C-9).

Kuidadu depoisde Susesu Resusitasaun


• Prevene lakon manas:
- Halo bebe kulit-kona-kulit ba inan nia hirus matan no taka
bebe nia isin ho ulun.
- Alternativamente, tau bebe iha radiant warmer nia okos.
• Ezamina bebe foin moris no konta numeru respirasaun kada minutu:
- Se bebe sianotiku (ajuis) ou iha difikuldade dada I’is (menus
hosi 30 ou liu hosi 60 pur minutu, indrawing hosi hirus matan, ou
grunting), fo oksijéniu liu hosi inus ou prongs (Box S-13, pájina
S-176).
• Sukat bebe nia temperatura iha aksila/kalilin:
- Se temperatura 36.5°C ou liu, mantein bebe kontaktu kulit-
kona-kulit ba inan nia hirus matan no enkoraja fo susu.
S-174 Immediate newborn conditions or problems

- Se temperatura menus hosi 36.5°C, hamanas fila fali bebe


(pájina S-179).
• Enkoraja inan atu komesa fo susu. Bebe ne’ebe presija resusitasaun
iha risku a’as atu hetan hipoglikemia:
- Se susu diak, bebe rekupera ho diak.
- Se susu ladiak, transfere bebe ba servisu apropriadu ba
kuidadu bebe moras.
• Asegura monitorizasaun bebeik ba bebe durante oras 24 tuir mai.
Se sinal difikuldade dada I’is akontese fila fali, aranja atu transfere
bebe ba servisu ne’ebe apropriadu ba kuidadu bebe moras.
BOX S-12. Ekipamentu resusitasaun

Atu evita atrazu durante situasaun emerjénsia, importante atu cek ekipamentu ba
resusitasaun bebe foin moris iha, funsiona ho diak no iha kondisaun ne’ebe diak
antes partu hotu:
• Maskara iha (medida 1 ba bebe pezu normal no medida 0 ba bebe ki’ik).
• Teste funsaun vital hosi ekipamentu ventilasaun:
- Buti bag ventilasaun no hare valve/sekat iha liur/ outlet nakloke bainhira
imi buti. Ida ne’e hatudu katak ekipamentu prontu atu transfere anin/udara
ba pasiente.
- Tau maskara ba liman laran halo metin no buti halo maka’as atu loke
presaun hodi hasai valve:
– Se imi sente presaun kontra imi nia liman laran, bag ne’e
transfere presaun ne’ebe adekuadu.
– Se valve outlet nakloke bainhira imi buti bag, ida ne’e hatudu katak
anin ne’ebe la haruka tama ba airway ne’ebe blokeia airway sei sai
liu hosi presaun ne’ebe hasai hosi valve.
– Se bag reinflate bainhira imi husik liman, bag funsiona ho
apropriadu.
- Cek haleu maskara se iha estragus ruma ne’ebe bele prevene maskara la taka
metin ba oin.

SIANOSIS OU DIFIKULDADE DADA I’IS


• Se bebe sianotiku (ajuis) ou iha difikuldade dada I’is (menus hosi
30 ou liu hosi 60 pur minutu, indrawing severu hosi hirus matan kraik,
ou grunting), fo oksijéniu:
- Supa ibun no inus atu asegura kanal respirasaun mos.
- Fo oksijéniu 0.5 L pur minutu liu hosi kateter inus ou prongs
(Box S-13, pájina S-176).
Immediate newborn conditions or problems S-175

- Transfere bebe ba servisu ne’ebe apropriadu ba kuidadu bebe


moras. Bebe balun karik iha iha deit I’is bo’ot hanesan sinal
hosi moras maka’as.
• Asegura katak mantein nafatin bebe nia manas. Falun bebe ho hena
mamar, maran; taka ho manta no asegura katak nia ulun taka atu
prevene lakon manas.
• Se sindroma distress respiratóriu diagnosa tiha ona iha bebe prematur
iha baze ba klinikal ou kriteriu radiolojiku:
- Kontinua fo presaun pozitivu ba kanal respiratóriu (CPAP) iha
fasilidade saúde ne’ebe bele fo kuidadu kualidade suportivu ba
bebe foin moris.
se atu fo terapia oksijéniu ho CPAP, uza oksijéniu konsentrasaun ki’ik no
hasa’e neneik bazeia ba nivel saturasaun oksijéniu iha ran. Se oksijéniu
likidifikador/blender laiha uza anin.

Uza oksijéniu 100% la rekomenda tanba halo estraga (hare Box S-10).

- Fo substituisaun terapia surfaktan ba bebe ne’ebe intubadu no


ventiladu iha fasilidade iha ne’ebe intubasaun, kuidadu ventilador,
analize ba gas ran, kuidadu bebe foin moris no monitorizasaun
disponibel (OMS, OMS Livru ki’ik hosi Kuidadu Ospital ba
Labarik, 2013, no OMS rekomendasaun kona ba Intervensaun
atu Hadi’a Rezultadu bebe Prematur, 2015).
S-176 Immediate newborn conditions or problems

BOX S-13. Uza Oksijéniu


Fo oksijéniu ba neonates ne’ebe iha buat hirak tuir mai ne’e:
• sianosis sentral ou gasping
• halerik iha kada dada I’is
• difikuldade susu tanba distress respiratóriu
• severe lower chest wall indrawing
• balansu iha ulun (ij. Balansu hosi movimentu ulun, sinkroniku ho
respirasaun no indikadu distress respirasaun severu).
Bainhira uza oksijéniu, lembra:
• uza suplementasaun oksijéniu ba sianosis ou difikuldade dada I’is se bebe nia
saturasaun oksijéniu 90% ou menus. Suplai ioksijéniu tenke regula atu mantein
saturasaun liu hosi 90% maibe menus hosi 95% atu evita estragu ruma.
Oksijéniu bele diskontinua kuandu bebe bele mantein nia saturasaun oksijéniu
liu hosi 90% iha salaun.
• Nasal prongs hanesan metodu preferidu atu tau oksijéniu, ho rasio suplai 0.5–1
L pur minutu, aumenta too 2 L pur minutu iha distress respiratóriu severu atu
atinji saturasaun oksijéniu liu hosi 90% maibe menus hosi 95%.
• Sekresaun mahar tenke hamos hosi kakorok ho suction intermiten ho
observasaun direita, se iha obstrusaun ba kanal respiratóriu no bebe fraku liu
atu hamos sira.
Nota: indiskriminadu uza suplementasaun oksijéniu ba bebe prematur asosiadu
ho risku ba matan a’at no problema respiratóriu kroniku (bronchopulmonary
dysplasia).

PEZU KI’IK OU BEBE PREMATUR


Tenke fo kuidadu Kangaroo Inan ba bebe ho todan 2000 g ou menus
momntu moris hanesan besik liu no kontinua se psoibel. Kuidadu Kangaroo
Inan tenke inisia iha fasilidade saúde lalais bainhira bebe stabil ona.
Karakteristiku hosi Kuidadu Kangaroo Inan ba bebe prematur sedu, kontinua
no prolonga kulit-kona-kulit entre inan ho oan, no fo susu ekskluzivu ou susu
ho susuben inan.
Bebe ne’ebe la stabil ho todan 2000 g ou kuran iha partu, ou bebe stabil
ho todan menus hosi 2000 g, ne’ebe labele hetan Kuidadu Kangaroo Inan
tenke kuidadu iha ambiente termoneutro, tantu iha inkubador ou iha
radiant warmer.

PEZU KI’IK ESTREMAMENTE


Se bebe estremamente ki’ik (kuran hosi 1500 g ou kuran hosi semana 32),
posibilidade atu hetan problema saúde grave inklui difikuldade dada I’is,
inabilidade atu han, jaundis severu no infesaun. Sem protesaun termal
espesial (ij. Inkubador ida) bebe bele hetan hopotermia.
Immediate newborn conditions or problems S-177

Bebe ne’ebe estremamente ki’ik presija kuidadu espesial. Sira tenke


transfere ba servisu apropriadu ba kuidadu ba bebe ki’ik no moras sedu liu
diak liu. Molok no depoisde transfere:
• Asegura katak bebe mantein morna ou manas. Bebe bele
transfere ho kontaktu kulit-kona-kulit ho inan.
• Tau popok ba bebe, xapeu no meias (ne’ebe sufisiente iha ambiente ho
temperatura 22–24°C) kontaktu seguru kulit-kona-kulit iha pozisaun
a’as entre inan nia susun rua—hirus matan ba hirus matan, ho bebe
toba ba sorin seluk. Kesi bebe ba inan ho hena ida.
• Se kontaktu kulit-kona-kulit ho inan labele halo:
- transfere bebe ho kontaktu kulit-kona-kulit ho bebe nia aman,
familia ida ou fornesedor saúde ruma ne’ebe hakarak; OU
- falun bebe ho hena mamar no maran; taka ho manta no asegura
katak bebe nia ulun taka atu prevene lakon manas.
• Enkoraja inan atu komesa fo susu ou fo susuben alternativu atu
prevene hipoglikemia.
• Se hosi inan nia istoria indika posibilidade infesaun bakterial,
fo antibiótiku dosis primeiru:
- gentamicin 3 mg/kg body weight IM;
- PLUS ampicillin 50 mg/kg body weight IM.
• Se bebe sianotiku (ajuis) ou iha difikuldade dada I’is (menus hosi
30 ou liu hsoi 60 pur minutu), indrawing of the chest, ou halerik), fo
oksijéniu hosi kateter inus ou prongs (pájina S-174).

PREMATUR MODERADU OU BEBE PEZU KI’IK


Prematur moderadu (semana 32–37) ou pezu ki’ik (1500–2500 g) bebe
iha posibilidade atu komesa hetan problema bainhira moris.
• Se bebe laiha difikuldade dada I’is no mantein manas ho
adekuadu enkuantu kontaktu kulit-kona-kulit ho inan, aman ou
familia:
- mantein bebe ho inan, aman ou familia; no
S-178 Immediate newborn conditions or problems

- se posibel, enkoraja inan atu komesa fo susu iha oras primeiru.


• Se bebe sianotiku (ajuis) ou iha difikuldade dada I’is (menus hosi
30 ou liu hsoi 60 pur minutu, indrawing of the chest, ou halerik), fo
oksijéniu hosi kateter inus ou prongs (pájina S-174) no maneja
hanesan sianotiku ou difikuldade dada (pájina S-174).
• Se bebe nia temperatura axila tun ba menus hosi 36.5°C, hamanas
fila fali bebe (pájina S-179).
• Se bebe hetan problema, transfere bebe ba servisu ne’ebe apropriadu
ba kuidadu bebe moras lalais liu se posibel. Bebe bele transfere ba
kontaktu kulit-kona-kulit ho inan, aman ou familia.

LETARJIKU
Se bebe letarjiku (tonu muscular tun, matan dukur, laiha movimentu
espontaneo ou ho estimulasaun), iha posibilidade katak bebe moras
maka’as no tenke transfere ba servisu ne’ebe apropriadu ba kuidadu bebe
moras.
Antes transferensia:
• Loke no mantein bebe nia kanal respirasaun. Fo oksijéniu hosi kateter
inus ou prongs se bebe sianotiku, iha distress respiratóriu severu ou
hipoksemia (saturasaun oksijéniu 90% ou menus).
• Halo ventilasaun bag ho maskara (pájina S-170) ho oksijéniu (ou anin
iha kuartu se oksijéniu laiha) se iha apnoea ou gasping ou se bebe nia
rasio respiratóriu menus (mensu hosi 20 pur minutu)
• Fo ampicillin ho gentamicin (hare S-166).
• Se bebe matan dukur ou lakon konsiente, cek glukosa ran no halo
tratamentu ba hipoglikemia se iha. Se imi labele cek glukosa ran
lalais, asumi katak bebe karik hetan hipoglikemia.
• Fo vitamina K (se molok ne’e sedauk fo).
• Monitoriza bebe frekentamente too transfere ba kuidadu
espesializadu ba bebe moras.
Immediate newborn conditions or problems S-179

HIPOTERMIA
Hipotermia bele akontese lalais iha bebe ne’ebe estremamente ki’ik, bebe
ne’ebe la hamaran imediata depoisde moris, ou ne’ebe resusitadu ou
sepradu hosi inan. Iha kazu sira ne’e, bebe nia temperatura bele tun lalais
hosi normal. Hamanas fila fali bebe ho lalais se posibel:

HIPOTERMIA SEVERU
• Se bebe estremamente moras ou hipotermia severu
(temperatura aksila menus hosi 32°C):
- Transfere bebe lalais se posibel ba servisu ne’ebe apropriadu ba
kuidadu bebe premature ou moras.
- Se bebe sianotiku (ajuis) ou iha difikuldade dada I’is (menus hosi
30 ou liu hosi 60 pur minutu, indrawing of the chest, ou halerik),
halo tratamentu ba difikuldade dada I’is (pájina S-174).
• Antes transferensia:
- Hasai hena malirin no bokon, se iha, no hamaran bebe halo
didiak. Fo hatais roupa manas no taka xapeu ba bebe, no taka ho
manta morna.
- Hamanas bebe imediatamente uza meius sira ne’ebe iha (ij.
inkubador, radiant heater, kuartu manas, kama manas, roupa
manas, manta manas, kontaktu kulit-kona-kulit).
- Fo antibiótiku dosis primeiru ba sepsis, no mantein tubu ba linha
IV iha radiant warmer atu hamanas likidu.
- Cek nivel glukosa ran atu eksklui hipoglikemia no halo
tratamentu ba hipoglikemia se iha.
- Se bebe hatudu sinal prontu atu susu, husik bebe atu bele
komesa susu.
• Se bebe labele susu, fo susu ben hois uza metodu fo han alternativa.

HIPOTERMIA MODERADU
• Se bebe iha hipotermia moderadu (temperatura a’as liu 32°C ou
menus hosi 36.5°C):
- asegura katak bebe manas; no
- hasai hena malirin no bokon, se iha.
S-180 Immediate newborn conditions or problems

• Se inan iha, halo nia hamanas bebe ho kontaktu kulit-kona-kulit se


bebe laiha problema.
• Se inan laiha ou labele halo kontaktu kulit-kona-kulit:
- Falun bebe ho hena mamar no maran; taka ho manta no
asegura katak bebe nia ulun taka atu prevene lakon manas.
- Tau bebe iha inkubador ou iha radiant heater (depoisde
falun bebe nia isin ho nia ulun). Uza metodu seluk atu
hamanas se presija.
• Enkoraja inan atu komesa fo susu lalais kaundu bebe prontu. Se
bebe labele susu, fo susu ben hois uza metodu fo han alternativa.
- Cek nivel glukosa ran atu eksklui hipoglikemia no halo
tratamentu ba hipoglikemia se iha.
- Se bebe nia respiratóriu liu hosi 60 pur minutu,
indrawing of the chest, ou halerik durante espirasaun,
halo tratamentu ba difikuldade dada I’is (pájina page S-
174).
• Monitoriza bebe nia temperatura aksila kada oras too normal (ou pelu
menus ba oras tolu):
- Se bebe nia temperatura aumenta liu hosi 0.5°C pur oras iha
oras tolu, susesu atu hamanas fila fali; kontinua sukat bebe nia
temperatura kada oras rua.
- Se bebe nia temperatura la sa’e ou sa’e neneik liu 0.5°C pur
oras, hare sinal hosi sepsis (ij. Susu ladiak, muta, difikuldade dada
I’is; no transfere bebe lalais se posibel ba servisu apropriadu ba
kuidadu premature no moras.
- Kuandu bebe nia temperatura normal, sukat temperatura kada
oras tolu too oras 12.
- Se bebe nia temperatura mantein iha normal, diskontinua
sukat.
• Se bebe susu diak no laiha tan problema seluk ne’ebe presija
ospitalizasaun, fo alt aba bebe. Konselha inan kona ba oinsá atu
mantein bebe manas iha uma.
Immediate newborn conditions or problems S-181

KONVULSAUN
Konvulsaun iha oras primeiru moris raru. Konvulsaun bele tanba asfiksia,
injury partu, hipoglikemia ou hipokalsemia, no mos sinal meningitis ou
problema neurolojiku (ij. hypoxic-ischaemic encephalopathy, emorajia
intrakranial).
Nota: halo tratamentu klinikamente ba konvulsaun ne’ebe iha ho
phenobarbital, se konvulsaun mazumenus minutu tolu ou se konvulsaun
serial badak.
• Asegura katak bebe mantein manas. Falun bebe ho roupa mamar no
maran; taka ho manta no asegura katak bebe nia ulun taka atu
prevene lakon manas.
• Transfere bebe lalais se posibel ba servisu ne’ebe apropriadu
ba kuidadu bebe premature ou moras.
Jestaun inisiu ba konvulsaun inklui:
• Cek bebe nia nivel glukosa ran atu eksklui hipoglikemia no
tratamentu hipoglikemia, se iha, antes konsidera ai moruk ba
tratamentu anti epileptiku. Se fasilidade atu sukat glukosa ran laiha,
konsidera tratamentu empiris ho glukosa.
• Se iha sinal kliniku posibilidade hosi sepsis ou meningitis, infesaun
sistema nervozu sentral tenke eksklui hodi halo lumbar puncture. Se
iha, infesaun tenke hetan tratamentu ho antibiótiku apropriadu.
Nota: Se fasilidade ba lumbar puncture laiha, konsidera tratamentu ho
antibiótiku empirical ho ampicillin no gentamicin IV ho sinal kliniku
hosi sepsis ou meningitis.
• Sukat serum kalsium (se iha fasilidade) no halo tratamentu, se
iha hipoglikemia.
• In the absence of hypoglycaemia, meningitis, hipokalsemia ou
etiolojia abut ne’ebe hetan hanesan hypoxic-ischaemic
encephalopathy ou emorajia intrakranial ou infark, tratamentu
pyridoxine iha sentru espesializadu, iha ne’ebe tratamentu ne’e iha,
bele konsidera molok tratamentu ai moruk anti epileptiku.
• Se bebe agora iha konvulsaun ou iha ona konvulsaun dentru
oras ikus liu, fob a bebe loading dose hosi phenobarbital 20
mg/kg body weight IV durante minutu 15.
- Se linha IV line sedauk tau, fo phenobarbital 20 mg/kg body
weight injesaun hanesan dosis singular IM.
S-182 Immediate newborn conditions or problems

- Se konvulsaun la para iha minutu 30 nia laran, fo seluk dosis


hosi phenobarbital 10 mg/kg body weight IV neneik iha minutu
lima (ou IM se linha IV sei iha hela). Repete dala ida tan depoisde
minutu 30, se presijaat.
- Iha neonates ne’ebe kontinua iha konvulsaun mesmu kef o tiha
ona dosis maximu ne’ebe bele tolera hosi phenobarbital (IV too
maximu 40 mg/kg body weight), tantu midazolam ou lidokain
karik bele uza hanesan ajente linha-segundu ba kontrola konvulsaun.
(Lembra katak uza lidokain presija fasilidade atu monitoriza
frekuensia kardiaka.)
• Hare ba apnea no sempre iha bag no maskara disponibel nu kazu se
presija ventilasaun.
• Se bebe iha sianosis sentral (nanal ou ibun ajul) ou sinal seluk
hosi difikuldade dada I’is, halo tratamentu ba difikuldade dada
I’is (pájina S-174).

Note: Do not use diazepam for convulsions. Diazepam given in addition to


phenobarbital will increase the risk of circulatory collapse and respiratory
failure.

JESTAUN INISIU HOSI BEBE ASINTOMATIKU NE’EBE EXPOSE BA


INFESAUN
Gia sira ne’ebe rekomenda tuir mai ne’e bele modifika tuir situasaun lokal:
• Se neonates iha fator risku ba infesaun (ij. Rotura membrana pre-partu
prematur; rotura membrana liu hosi oras 18 antes partu; inan iha isin
manas liu hosi 38°C molok partu ou durante partu; likidu amniotiku
I’is dois ou purulenta; ou inan iha dokumentadu kolonizasaun ho
Group B streptococcus), etapa sira tuir mai ne’e tenke halo, mesmu ke
inan laiha sinal kliniku ba infesaun:
- Tau bebe hamutuk ho nia inan no enkoraja nia inan atu
kontinua fo susu.
- Halo aranjamentu ho servisu apropriadu ba bebe moras no halo
kultur ran.
- Halo tratamentu ba bebe ho antibiótiku profilaksis: ampicillin (IM
ou IV) no gentamicin ba pelu menus loron rua.
Immediate newborn conditions or problems S-183

- Transfere bebe ba jestaun tuir mai ba kuidadu no servisu


apropriadu ba bebe no labarik moras.
• Se fator risku ne’ebe alista ona la aplikabel, labele halo tratamentu ho
antibiótiku.
Observa bebe kona ba sinal infesaun ba loron 3:
- Mantein bebe ho inan no ankoraja inan atu kontinua fo susu.
- Se sinal infesaun akontese iha loron tolu, aranja transfere
ba servisu apropriadu ne’ebe kuidadu ba bebe foin moris
ne’ebe moras atu hasai ran halo kultur no komesa fo
antibiótiku ba bebe sira.

TRANSMISAUN SIFILIS HOSI INAN-BA-OAN


Infesaun sifilis iha inan isin rua bele lidera ba rezultadu sekundariu
hanesan lakon bebe sedu, moris mai mate, morte neonatal, prematuridade,
pezu ki’ik no evidensia kliniku hosi sifilis iha neonates. Atu prevene
transmisaun hosi inan-ba-oan hosi sifilis:
• Halo rastreiu ba inan isin rua hotu ho sira nia parseiru no, se
indikadu, halo tratamentu ba sifilis iha vizita antenatal primeiru,
preferidu antes semana 16 idade isin rua, no dala ida tan iha isin rua
tardia.
• Sifilis iha vizita antenatal primeiru, preferidu antes semana 16 idade
jestasaun, no dala ida tan iha isin rua tradia.
• Se inan isin rua la halo teste durante isin rua, tenke halo esforsu atu
halo teste ba sifilis durante partu ou imediata iha periudu pos-partu,
molok alta.
• Se se inan iha teste serolojiku pozitivu ba sifilis (kualker tempu
durante isin rua ou periudu pos-partu), halo tratamentu ba bebe la
hare ba inan hetan tratamentu kompletu ou la kompletu no se bebe
ou nia inan iha sinal sifilis:
- Fo ba bebe 37.5 mg/kg body weight (50 000 U/kg body
weight) benzathine benzylpenicillin iha dosis singular IM.
• Se inan sedauk hetan tratamentu ba sifilis ou tratamentu la
adekuadu, ou se lahatene status tratamentu ou laiha serteza:
- Fo ba inan ho nia parseiru benzathine benzylpenicillin 1.8g IM
hanesan injesaun rua iha fatin separadu/la hanesan.
- Refere ba inan ho nia parseiru ba follow-up iha kliniku ne’ebe
oferese servisu infesaun transmite hosi hahalok seksual.
• Informa ba inan importansia hosi tratamentu ba nia, nia bebe no nia
parseiru.
S-184 Immediate newborn conditions or problems

• Follow up iha semana hata atu ezamina bebe ba nia kresimentu no


sinal hosi sifilis konjenital.
• Relata kazu ne’e ba autoridade sira, se presija.
• Se bebe foin moris hatudu sinal hosi sifilis (Box S-14), fo dosis
primeiru hosi antibiótiku no transfere bebe ba servisu ne’ebe apropriadu
ba kuidadu ba bebe moras (ospitalizasaun kadavez presija atu asegura
bebe hetan duni tratamentu kompletu ba antibiótiku):
– procaine benzylpenicillin 50 mg/kg body weight hanesan dosis
injesaun singular IM kle’an loron ida dala id aba loron 10;
– OU benzylpenicillin 30 mg/kg body weight kada oras 12 IV ba
primeiru loron hitu hosi moris no hafoin 30 mg/kg body weight
kada oras walu IV ba loron tolu tan.
Nota: kualker suspeitu kazu ruma hosi sifilis konjenital tenke konfirma ho
teste.

BOX S-14. Sinal hosi sifilis konjenital


Sinal hosi sifilis inklui buat hirak tuir mai ne’e:
• moris ho pezu ki’ik
• liman laran no ain laran mean, marka sinzentu, kulit tasak ou kulit
nakloke
• ―snuffles‖: rhinitis infesiozu altu ho obstrusaun ba inus
• Distensaun abdominal tanba aten ho o’ok sai bo’ot
• jaundis
• kamutisr, anemia
• edema jeneralizadu
• kondiloma anal
• paralizadu hosi sorin ida
• hetan spiroketa iha ezaminasaun kampu nakukun/dark field hosi
kanek, likidu corporal ou likidu serebrospinal.
Prematur estrema seluk ho sifilis iha sinal hosi sepsis severu ho letarjiku,
distress respiratóriu, mutin iha kulit ou sangramentu.

BEBE HOSI INAN SOFRE INFESAUN TUBERKULOZA


Se inan iha infesaun Tuberkuloza ativu pulmaun no hetan tratamentu fulan
rua molok fo partu, ou se diagnose ona tuberkuloza depoisde moris:
Immediate newborn conditions or problems S-185

• Enkoraja inan katak seguru ba nia atu fo susu nia bebe.


• Labele fo vaccine tuberculosis (BCG) momentu moris.
• Fo profilaksis isoniazid 10 mg/kg body weight oral loron ida dala
ida.
• Asegura follow-up hosi bebe ho servisu ne’ebe apropriadu ba bebe
moras.

BEBE HOSI INAN HO INFESAUN HIV


Refere ba gia nasional.
S-186 Immediate newborn conditions or problems
SESAUN 3
PROSEDURA
BLOCK PARASERVIKAL P-1
TABELA P-1. Indikasaun no prekausaun ba block paraservikal
Indikasaun Prekausaun

• Dilatasaun no respajen • Asegura laiha alerjia ba lidokain ou


• Aspirasaun vakum manual aimoruk seluk ne’ebe ralsionadu.
• Labele son aba veia.
• komplikasaun maternal raru karik
inklui hematoma.

• Reve kuidadu prinsipiu jeral (pájina C-25).


• Prepara 20 mL 0.5% solusaun lidokain la ho adrenalin
(pájina C-57).
• Uza daun 3.5-cm, 22-gauge ou 25-gauge atu sona solusaun
lidokain.
• Se uza tenakulum atu kaer sérviku, primeiru sona uluk 1 mL 0.5%
solusaun lidokain ba sérviku nia ibun anterior ou posterior ne’ebe
loke tiha ona ho espekulum.
Nota: ba abortu inkompletu, forsep ring (sponge) maka preferidu, no
tanba kompara ho tenakulum nia posibilidade atu halo nakles ba sérviku
bainhira dada ladun bot no la presija uza lidokain.
• Ho tenakulum ou forsep ring vertikalmente iha sérviku (rohan ida iha
odamatan sérviku, ida seluk iha sérviku nia oin), uza tékniku dada
neneik ho movimentu atu tulun identifika area entre epitel mamar
sérviku ho tissue vajinal. Ida ne’e maka fatin insersaun ba daun haleu
sérviku.
• Hatama daun iha kedas epitel nia okos.
Tip: praktisioner balun suspeitu etapa sira tuir mai atu hases tiha inan nia
atensau kuandu hatama daun: tau daun nia tutun iha kedas fatin ne’ebe
selesionadu ba insersaun no husu inan atu mear. Ida ne’e ―pop‖ iha kedas
tissue ne’e nia okos.
Nota: Aspira (dada fali plunger) atu asegura katak laiha veia ne’ebe
penetradu. Se ran sai fali iha seringa bainhira aspira, hasai daun. Recek
fali pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran sai fali
kuandu aspira. Inan bele sofre konvulsaun no mate se injesaun IV hosi
lidokain akontese.
P-2 Paracervical block

• Sona 2 mL solusaun lidokain, iha kedas epitel nia okos, la kle’an liu
hosi 3 mm, iha 3, 5, 7 no 9 hosi relojio (Fig. P-1). Fatin opsional ba
injesaun maka iha 2 no 10 hosi relojio. Kuandu tau ho loloos, bele
hare bubu no blanching hosi tissue.
• Hanesan konkluzaun ba fatin injesaun, hein minutu rua hafoin
kebit/ku’u sérviku ho forsep. Se se inan sei sente ku’u/kebit, hein
tan minutu rua no test fila fali.

Halo anestetiza sedu atu fo tempu sufisiente ba efeitu.

FIGURA P-1. Fatin injesaun block paraservikal

Fatin opsional
ba injesaun
Fatin injesaun
BLOCK PUDENDAL P-3
TABELA P-2. Indikasaun no prekausaun ba blok pudendal
Indikasaun Prekausaun

• Instrumentuu ou partu breech • Asegura katak laiha istoria alerjia ba


• Episiotomia no suku kanek perineu lidokain ou aimoruk seluk ne’ebe
• Kraniotomia ou kraniosentesis relasionadu.
• Labele sona veia.

• Reve kuidadu prinsipiu jeral (pájina C-25).


• Prepara 20 mL 0.5% solusaun lidokain la ho adrenalin
(pájina C-57).
Nota: Diak liu maka atu limiti block pudendal ba 30 mL hosi solusaun
nune’e maximu 10 mL hosi solusaun adisional bele son aba perineu
durante suku nakles, se presija.
• Uza daun 15-cm, 22-gauge atu sona lidokain.
Tarjetu maka nervus pudendal nerve tanba nia liu sciatic notch nia
okos/lesser sciatic notch. There are two approaches:
• liu hosi perineu
• liu hosi vajina.
Atu aprosima perineu la presija instrumentu espesial. Atu aprosima vajina,
presija daun espesial ida (―trumpet‖), se iha, protesaun ba fornesedor ba
protesaun fornesedor nia liman fuan.

APROSIMASAUN BA PERINEU
• Sona tama ba kulit perineu ba fatin 2 ne’e hotu iha vajina 10 mL
solusaun lidokain.
Nota: Aspira (dada sai fali hosi plunger) atu asegura katak daun la tama ba
veia. Se se ran tama fila fali iha saring bainhira aspira, hasai daun.
Recek fali pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran sai fali
kuandu aspira. Inan bele sofre konvulsaun no mate se injesaun IV hosi
lidokain akontese.
• Uza luvas estéril, tau liman fuan rua ba vajina no gia daun liu hosi
tissue perineu ba inan nia spina isiadika karuk nia tutun. (Fig. P-2,
pájina P-4).
P- Pudendal block
4
FIGURA P-2. Aprosimasaun ba perineu

• Sona10 mL hosi solusaun lidokain iha kantu/sudut entre spina


isiadika no tuberositas isiadika.
• Tu daun liu hosi ligamentu sakrospinosus no sona 10 mL hosi
solusaun lidokain.
• Repete prosedura ba sorin ida seluk.
• Se atu halo episiotomia, infiltra fatin episiotomia hanesan babain iha
momentu ne’e (pájina P-85).
• Hanesan konkluzaun ba fatin injesaun, hein minutu rua hafoin
kebit/ku’u sérviku ho forsep. Se se inan sei sente ku’u/kebit, hein
tan minutu rua no test fila fali.

Halo anestetiza sedu atu fo tempu sufisiente ba efeitu.


Pudendal block P-5

APROSIMASAUN BA VAJINA
• Uza luvas estéril, uza liman fuan indice atu palpasi inan nia
spina isiadika liu hosi didin vajina (Fig. P-3).

FIGURA P-3. Aprosimasaun ba vajina la ho gia hosi daun

• Uza liman kuana atu hatama tan daun hosi gia (―trumpet‖) hasoru
spina karuk, mantein liman fuan karuk nia tutun iha daun gia nia
rohan.
• tau daun ba gia iha kedas spina isiadika nia tutun.

Hanoin atu tau liman tutun besik daun ba gia nia rohan. Labele
tau liman tutun ba daun ba gia nia tutun tanba daun bele sona ho
fasil.

• Hatama daun 15-cm, 22-gauge ho saringa ne’ebe ligadu hosi gia.


• Sona tama ba mukoza vajina too daun fura tama ba ligament
sakrospinosus.
Nota: Aspira (dada sai fali hosi plunger) atu asegura katak daun la tama ba
veia. Se se ran tama fila fali iha saring bainhira aspira, hasai daun.
Recek fali pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran sai fali
kuandu aspira. Inan bele sofre konvulsaun no mate se injesaun IV hosi
lidokain akontese.
P-6 Pudendal block

• Sona10 mL hosi solusaun lidokain.


• Dada sai daun ba gia no repozisiona gia atu tau kedas iha spina
isiadika ni leten.
• Sona tama ba mukoza vajina no aspira fali atu asegura katak la
sona tama ba veia.
• Sona 5 mL hosi solusaun lidokain.
• Repete prosedura ba sorin seluk, uza liman fuan kuana atu palpasi
inan nia spina isiadika kuana. Uza liman karuk atu hatama daun no
gia ba daun, no sona solusaun lidokain.
• Se atu halo episiotomia, sona tama ba fatin episiotomia hanesan
baibain iha tempu ne’e (pájina P-85).
• Hanesan konkluzaun ba fatin injesaun, hein minutu rua hafoin
kebit/ku’u sérviku ho forsep. Se se inan sei sente ku’u/kebit, hein
tan minutu rua no test fila fali.

Halo anestetiza sedu atu fo tempu sufisiente ba efeitu.


ANESTEZIA LOKAL BA SEZARIANA P-7
Anestezia lokal seguru hanesan alternativu ba anestezia jeral. Ketamin ou
anestezia spinal kuandu anestezista ou pesoal treinadu laiha.
Utilizasaun anestezia lokal ba sezariana presija katak fornesedor
akonselha inan no enkoraja nia ba prosedura tomak. Fornesedor tenke tau
iha nia ulun katak inan informadu no alerta, no tenke uza instrumentu no
kaer tissue ho mamar se posibel.

TABELA P-3. Indikasaun no prekausaun anestezia lokal ba


sezariana

Indikasaun Prekausaun

• Sezariana (liuliu inan ho • Evita uza iha inan ho eklâmpsia, pre-


insufisiensia kardiaka) eklâmpsia severu ou uluk iha
laparatomia.
• Evita uza iha inan ho obesitas, moe
dor, ou alerjia ba lidokain ou ai moruk
seluk ne’ebe relasionadu.
• Evita uza se fornesedor iha
esperiensia uituan halo sezariana.
• labele sona lidokain ba veia.

• Reve kuidadu ba prinsipiu jeral (pájina C-25) no komesa infuzaun


IV (pájina C-34).
• Prepara 200 mL of 0.5% solusaun lidokain ho 1:200 000 adrenalin
(pájina C-58). Babain menus hosi metade hosi ida ne’e (mazumenus
80 mL) presija iha oras primeiru.
• Se fetu sei moris:
- Hein atu fo morphine 0.1 mg/kg body weight IM no
promethazine 25 mg IV ba inan too depoisde bebe moris.
- Alternativamente, morphine ho promethazine bele fob a inan
antes bebe moris, maibe bebe karik presija atu fo naloxone 0.1
mg/kg body weight IV momentu moris.
• Se fetu mate, fo morphine 0.1 mg/kg body weight IM no
promethazin 25 mg IV ba inan antes sona kulit no stissue
subkutaneus ho anestezia lokal.
P-8 Local anaesthesia for caesarean birth

Koalia ba inan no enkoraja nia ba kompletu prosedura.

• Uza daun 10-cm, sona iha linha id aba kulit notissue subkutaneus
tantu iha sorin ida hosi fatin ne’ebe atu son aba, liman fuan rua ho
distansia separadu (Fig. P-4).
Nota: Aspira (dada sai fali hosi plunger) atu asegura katak daun la tama ba
veia. Se se ran tama fila fali iha saring bainhira aspira, hasai daun.
Recek fali pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran sai fali
kuandu aspira. Inan bele sofre konvulsaun no mate se injesaun IV hosi
lidokain akontese

FIGURA P-4. Infiltra kulit no tissue subkutaneus ho anestezia lokal


ba sezariana

• Hiit sa’e papula naruk hosi solusaun lidokain 3–4 cm tantu hosi sorin
seluk hosi linha klaran hosi simfize-pubiku ba pontu ida 5 cm iha
umbilical nia leten.
• Sona solusaun lidokain ba fiada/fiada hosi didin abdomen. Kuidadu
atu labele tu kona peritoneum no hatama daun ba uteru, tanba didin
abdomen estremamente mihis iha bebe term.
• Hanesan konkluzaun ba fatin injesaun, hein minutu rua hafoin
kebit/ku’u sérviku ho forsep. Se se inan sei sente ku’u/kebit, hein tan
minutu rua no test fila fali..

Halo anestetiza sedu atu fo tempu sufisiente ba efeitu.

Nota: Se sezariana halo ho anestezia lokal, halo insisi iha linha klaran
ne'ebe mazumenus 4 cm naruk liu kuandu uza anestezia jeral
Local anaesthesia for caesarean birth P-9

Labele uza insisi Pfannenstiel tanba sei naruk liu, retrasaun fraku liu
no sei presija anestezia lokal barak liu tan.

Efeitu anestezia iha estimasaun atu hotu mazumenus iha minutu 60.

Halo sezariana (pájina P-53), hodi lembra buat hirak tuir mai ne’e:
• Labele uza pakote ba abdomen. Uza retrasaun uituan deit se posibel
ho forsa ne’ebe minimu.
• Sona 30 mL solusaun lidokain iha peritoneum uterovesikal nia okos ba
sorin/lateral hanesan ligamen kabuar. La presija tan anestezia adisional.
Peritoneu sensitivu ba moras; myometrium lae.
• Informa ba inan katak nia sei sente diskonfortu balun hosi trasaun
bainhira bebe moris. Ida ne’e sei la han tempu barak hanesan
akontese ba partu normal.
• Suku uteru sem hasai hosi abdomen.
• Anestezia lokal adisional karik presija atu suku didin abdomen.
P- Local anaesthesia for caesarean birth
10
ANESTEZIA SPINAL (SUBARAKNOID) P-11
TABELA P-4. Indikasaun no prekausaun ba anestezia spinal
Indikasaun Prekausaun

• Sezariana • Asegura katak laiha istoria kona ba alerjia


• Laparotomia lidokain ou ai moruk seluk ne’ebe
• Suku nakles perineu grau relasionadu.
3 no • evita uza iha inan sira ho hipovolemia, anemia
severu, problema koagulasaun, emorajia,
infesaun lokal, pre-eklâmpsia severu,
eklâmpsia ou insufisiensia kardiaka tanba
moras fuan.

• Reve kuidadu ba prinsipiu jeral (pájina C-25) no komesa infuzaun


IV (pájina C-34).
• Infus 500–1000 mL fluidu IV (normal saline ou Ringer’s lactate) atu
preload inan atu evita hipotensaun. Ida ne’e tenke halo minutu 30
molok anestezia.
• Prepara 1.5 mL hosi anestezia lokal: 5% lidokain iha 5% dextrose.
aumenta 0.25 mL adrenalin (1:1000) se anestezia presija atu efetivu ba
liu hosi minutu 45.
• Husu ba inan atu toba ho nia sorin (ou tur), asegura katak spina
lumbalis fiksu ho diak. Husu ba inan atu silu nia ulun ba nia hirus
matan no silu nia kotuk se posibel.
• Identifika no, se presija, marka fatin ba injesaun. Linha vertical hosi
krista iliaka ba leten sei tesik inan nia kolumna vertebra entre spina hosi
hosi vertebra lumbaris 4 no 5. Hili espasu ida ne’e ou espasu ida iha
leten kedas.

Estérilizasaun importante. Labele kaer kona pontu ou daun spinal


nia rohan iha imi nia liman. Kaer deit daun iha nia rohan.

• Sona 1% solusaun lidokain uza daun lotuk ida atu anestezia inan
nia kulit.
• Introdus daun lotuk spinal ne’ebe iha (22- ou 23-gauge) iha linha
klaran hosi papula, iha kantu kuana ba kulit iha superfise vertikal.
Nota: Daun lotuk iha psoibilidade atu kle’uk.
• Se daunt u kona ruin, karik la’os iha linha klaran. Dada sai daun
no hatama fila fali, diriji nia uituan ba leten enkuantu ho objetivu ba
inan nia umbiliku.
P-12 Spinal (subarachnoid) anaesthesia

• Hatama daun spinal ba espasu sub araknoid. Kuandu ita sente lakon
rezistensia ne’e tanba daun tu kona ona ligamentum flavum.
• Kuandu daun tu tama ona ligamentum flavum, dudu neneik daun ba
dura. Sei iha tan lakon rezistensia uituan bainhira tu kona ona dura.
• Hasai sonda. Likidu serebrospinal tenke sai tuir daun.
• Se likidu serebrospinal la sai, hatama fila fali sonda no dulas daun ho
neneik. Hasai sonda atu hare se likidu sai mai. Se failha dala rua, koko
espasu seluk.
• Sona 1–1.25 mL hosi solusaun anestezia lokal. Ba inan isin rua ne’ebe
sedauk fo partu, presija deit dosis ki’ik tanba espasu sub araknoid
redus tiha ona tanba veia epidural bubu.
• Tulun inan atu toba ho kotuk laran. Hali’is meja opersaun ba karuk ou
tau sumasu ou lulun hena no tau iha nia kotuk laran kuana atu redus
sindroma hipotensaun supine.
• Recek inan nia presaun arterial. Posibilidade presaun tun. Se iha
hipotensaun signifikamente, fob a inan fluidu IV barak liu tan
(500 mL lalais):
- Se nia presaun arterial la sa’e, fo ephedrine
0.2 mg/kg body weight IV iha 3 mg neneik.
- Se presaun arterial kontinua atu tun depoisde fo efedrin IV
Bolus dala hat, fo ephedrine 30 mg IM.
• Fo oksijéniu 6–8 L pur minutu hosi maskara ou kanula.
• Depoisde sona solusaun anestezia lokal, hein minutu rua atu
ku’u/kebit fatin insisi ho forsep. Se inan sente hela ku’u/kebit,
hein tan minutu rua hafoin koko fali.

Halo anestetiza sedu atu fo tempu sufisiente ba efeitu.

• Depoisde operasaun, mantein inan nia pozisaun toba haklenan too


pelu menus oras 6, ho sumasu ida deit iha nia ulun okos atu prevene
ulun moras pos-spinal. Nia labele tur ou estika an durante period
ne’e.
KETAMIN P-13
TABELA P-5. Indikasaun no prekausaun ba anestezia ketamin
Indikasaun Prekausaun

• Kualker prosedimentu ne'eb’e • Bainhira uza mesak, ketamin bele


relativamente badak (kuran hosi kauza halusinasaun. Evita uza iha inan
minutu 60) no ba ida ne’ebe la presija ho psikosis. Atu prevene halusinasaun,
relksasaun muskulu (ijsuku nakles fo diazepam 10 mg IV ba inan
perineu no nakles servikal ekstensivu, depoisde bebe moris.
remosaun plasenta manual, sezareana, • Ketamin ne’e rasik laiha efeitu
drenazen absesu susun) relaksasaun ba muskulu, nune’e insisi
• Apropriadu hanesan rezerva se ba sezareana sei presija kleur liu
aparelhu inhalasaun (ou suplai gas ba uituan.
mákina anestezia Boyle) failha ou se • Ketamin labele uza iha inan ho
anestezia jeral uza la ho aparelhu presaun arterial elevadu, pre-
inhalasaun. eklâmpsia, eklâmpsia ou moras fuan.

• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no komesa infuzaun IV


(pájina C-34).
• Ketamin bele fo IM ou IV ou hosi infuzaun. Dosis ketamin variabel:
- Maioria inan sei presija 6–10 mg/kg body weight IM. Anestezia
ba operasaun sei atinji iha minutu10 no kontinua to’o minute 30.
- Alternativamente, fó 2 mg/kg body weight IV neneik
durante minute rua (iha kazu ne’ebe dura deit ba minute 15).
- Infuzaun ketamin hanesan deskrebe iha kraik ne’e. ida ne’e
apropriadu ba sezareana.
- bainhira presija analjésiku adisonal atu halakon moras, fo
ketamin 1 mg/kg body weight IV.

Anestezia ketamin labele fob a inan ho presaun arterial elevadu, pre-


eklâmpsia, eklâmpsia ou moras fuan.
P-14 Ketamin

INFUZAUN KETAMIN
PREMEDIKASAUN
• Fo ba inan atropine sulfate 0.6 mg IM minutu30 molok
oeprasaun.
• Fo ba inan diazepam 10 mg IV iha tempu indusaun atu prevene
halusinasaun (sezariana, fo diazepam depoisde bebe moris).
• Fo ba inan oksijéniu 6–8 L pur minutu hosi kateter kanula ou
inus.

INDUSAUN NO MANUTENSAUN
• Cek inan nia sinal vital (pulsa, presaun arterial, respirasaun,
temperatura).
• hatam gudel atu prevene obstrusaun ba kanal respiratóriu hosi nanal.
• Indusaun anestezia atinji liu hosi fo ketamin 2 mg/kg body
weight IV neneik durante minutu rua. Ba proesidmentu badak
ne’ebe hotu iha minutu 15, ida ne’e sei fo anestezia ne’ebe
adekuadu.
• Ba prosedimentu naruk, infus ketamin 200 mg iha 1 L dextrosa 2
mg per minutu (ij. 20 turuk pur minutu).
• Cek nivel hosi anestezia molok komesa operasaun.
Ku’u fatin insisi ho forsep. Se sente hela ku’u, hein tan minutu rua
no koko fila fali.
• Monitoriza sinal vital (pulsa, presaun arterial,
respirasaun, temperatura) kada minutu 10 durante
prosedura.

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Diskontinua ketamin infuzaun no fo analjétiku pos-
operasaun ne’ebe hanesan ho tipu operasaun ne’ebe
halo tiha ona (pájina C-64).
• Manteinobservasaun kada minutu 30 too inan nia konsiensia
kompletu; anestezia ketamin bele hein too minutu 60 too nia
bele lakon.
VERSAUN EXTERNAL/putaran paksi luar P-15
• Reve indikasaun sira. Labele halo prosedura ne’e molok semana
37 se fasilidade ba sezariana emerjénsia laiha.
• Se laiha makina ultrasonida, halo ezaminasaun atu konfirma pozisaun
breech, determina index likidu amniotiku, hare lokalizasaun plasenta,
no eksklui anomalia konjenital no prezensa hosi nuchal cord.
• Halo inan toba haklenan, no hasa’e kama nia ain.
• Rona no hakerek frekuensia kardiaka. Se frekuensia kardiaka
abnormal (menus hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu):
- labele kontinua ho versaun external;
- maneja hanesan distress fetal (pájina S-109).
• Kobre abdomen tomak ho jeli ultrasonida atu diminui friksaun no
hamenus oportunidade atu halo manipulasaun vigorozamente.
• Palpasi abdomen atu konfima aprezentasaun no pozisaun hosi fetu
nia ulun, kotuk no kidan.
• Atu mobiliza breech, hi’it sa’e neneik fetu nia parte kraik hosi pélviku
inlet hodi dada iha leten ruin pubiku (Fig. P-5 A, pájina P-16).
• Dada fetu nia ulun ho kidun besik ba malu atu hetan rotasaun. Dulas
fetu neneik hodi gia nia ulun nakduir ba oin bainhira hi’it sae nia kidun
(Fig. P-5 B–C, pájina P-16).
• Rona frekuensia kardiaka fetal depoisde kada koko versaun axternal.
Se detekta frekuensia kardiaka fetal:
- maneja hanesan fetal distress (pájina S-109); and
- reavalia kada minutu 15.
Se frekuensia kardiaka fetal la estabiliza iha minutu 30 tuir mai, halo
sezariana (pájina P-53).
• Se prosedura susesu, halo inan mantein toba ba minutu 15. Se laiha
abnormalidade frekuensia kardiaka fetal, fo alta inan. Akonselha
nia atu fila fali mai fasilidade ba kuidadu antenatal rutina se:
- sangramanetu ou moras akontese; ou
- nia fiar katak fetu fila fali ona ba aprezentasaun ida uluk ne’e; ou
- nia fiar katak nia iha trabalhu de partu ona.
• Se prosedura la susesu, koko fila fali uza dudu ba kotuk (Fig. P-
5 D).
P-16 External version

• Se prosedura sedauk susesu deit no frekuensia kardiaka fetal diak,


tokolitiku (pájina S-146) karik bele aumenta oportunidade ba susesu
hosi versaun.
• Se prosedura sedauk susesu, koko fila fali versaun depoisde semana
ida ou se inan ai ho trabalhu de partu sedu ho breech ou pozisaun
tranversa.

FIGURA P-5. Versaun external hosi aprezentasaun breech


INDUSAUN NO AUGMENTASAUN PARTU P-17
indusaun no augmentasaun partu halo ba indikasaun diferente, maibe
metodu bau uza ne’ebe hanesan la hare ba indikasaun. Sira so halo deit
kuandu iha indikasaun klaru ba medical no obstétrika no kuandu benefisiu
ne’ebe hakarak diak liu potensia atu estraga hosi hiperestimulasaun uteru,
rotura uterina no distress fetal.

Iha ne’ebe posibel, indusaun no augmentasaun partu tenke halo


iha fasilidade iha ne’ebe sezariana bele halo.

• Indusaun partu: artificialmente estimula uteru atu komesa partu.


• Augmentasaun partu: estimula uteru durante partu atu aumenta
frekuensia, durasaun no intensidade kontrasaun.

Iha ne’ebe deit halo indusaun ou augmentasaun hosi partu:


• fasilidade tenke iha ba asesu inan ho oan nia diak;
• ema ne’ebe familiar ho efeitu hosi ai moruk uterotoniku no bele
identifika no maneja komplikasaun tantu inan no fetu tenke
prezente durante fo;
• fasilidade tenke iha kapasidade atu maneja potensia ba efeitu
sekundariu no failhansu atu partu vajinal;
• tenke fo kuidadu suportivu kontinuamente (pájina C-86–88);
• inan simu ositosina, misoprostol ou ai moruk prostaglandin
seluk nunka husik neglizadu;
• Se ositosina mak uza indusaun ba partu, rasio infuzaun hosi
ositosina tenke monitorizadu. no
• betamimetics tenke iha nu kazu iha
hiperestimulasaun uterin.
P-18 Induction and augmentation of labour

MONITORIZASAUN DURANTE INDUSAUN NO AUGMENTASAUN


PARTU
Nota: antes komesa indusaun/augmentasaun, asegura katak staf no
ekipamentu esensial iha no monitoriza ho adekuadu ba inan, fetu,
kontrasaun no progresu partu.
• Monitoriza no dokumentasaun status inan no fetu kada minutu 30.
• Monitoriza no dokumentasaun numeru kontrasaun iha periudu
minutu 10 no durasaun iha segundu durante minutu 30.
• Avalia progresu hosi partu:
- sukat mudansa iha obliterasaun no dilatasaun sérviku
(Fig. C-4 A–E, pájina C-81) durante faze laten;
- sukat rasio hosi dilatasaun sérviku no descida fetu (Fig. C-
13, pájina C-96, no Fig. C-3, pájina C-80) durante faze
ativu no hakerek nia rezultadu iha partograf;
- avalia liu tan fetu nia descida durante etapa rua hosi partu.

Ezaminasaun vajina tenke halo kada oras hat, depoisde halo informed
consent no lisensa hosi inan, anaunser, iha indikasaun kliniku atu
halo ezaminasaun frekuentamente.

INDUSAUN PARTU
INDIKASAUN SIRA
• Reve indikasaun sira:
- inan ne’ebe hatene ona no iha serteza too ona isin rua semana
41 (semana 40 s plus loron 7 ou liu);
- inan ho rotura membrana pre-partu iha term (idade jestasional
semana 36 plus loron 7 ou liu);
- inan ho pre-eklâmpsia severu iha idade jestasional kuandu fetu
la viabel ou posibel atu hetan viabilidade dentru semana ida ou
rua;
- inan ho pre-eklâmpsia ou ipertensaun jestasional iha term, ou
antes ne’ebe klinikamente indikadu (pájina S-50);
- inan ho sangramanetu vajinal iha term, , ou antes ne’ebe
klinikamente indikadu (pájina S-21);
Induction and augmentation of labour P-19
- Inan ho korioamnionitis iha term, , ou antes ne’ebe
klinikamente indikadu (pájina S-146);
- Inan ho kresimentu fetal reduzidu iha term, ou antes ne’ebe
klinikamente indikadu (pájina S-156);
- Inan ho bebe mate ou anomalia (pájina S-156).
Nota: Indusaun partu la rekomenda ba inan ho isin rua inomplikadu no
idade jestasional menus hosi semana 41. Se diabetes jestasional
abnormalidade uniku, maibe kontroladu ho diak, labele halo indusaun partu
molok semana 41 hosi idade jestasional.Se suspeitu fetu bot iha term
mak sai hanesan indiksaun uniku, labele halo indusaun partu.

Inan ho, se sira hakarak, sira nia akompanhante tenke hetan


akonselha kona ba indusaun atu ajuda sira halo desizaun kona ba
informed choice. Molok halo indusaun partu, tenke konsidera
inan nia hakarak no preferensia.

AVALIASAUN HOSI SÉRVIKU


Susesu hosi indusaun partu relasiona ho kondisaun sérviku bainhira
komesa halo indusaun. Atu avalia kondisaun sérviku, halo ezaminasaun
sérviku no hao skor ida bazeia ba kriteriu iha Tabela P-6.
TABELA P-6. Avaliasaun hosi sérviku ba indusaun partu
Rating

Fator 0 1 2 3
Dilatasaun (cm) taka 1–2 3–4 Liu hosi 5
Naruk hosi sérviku Liu hosi 4 3–4 1–2 Menus hosi 1
(cm)
Konsistensia firmi average mamar N/A
Pozisaun posterior klaran anterior N/A

• Se sérviku favorabel (skor liu hosi 6 ou liu), normalmente partu sei


susesu induzidu ho deit ositosina.
• Se sérviku la favorabel (skor liu hosi 5 ou liu), halo tasak sérviku
uza prostaglandin (pájina P-21) hanesan misoprostol, kateter foli ou
bulaun (pájina P-22), ou ositosina (pájina P-22).
P-20 Induction and augmentation of labour

METODU INDUSAUN PARTU


ESTIMULA MEMBRANA
Nota: Sweeping membrana bele redus nesesidade ba indusaun partu formal.
Nia apropriadu ba indikasaun ne’ebe la’os urjente ba terminasaun isin rua.
• Esplika objetivu hosi prosedura ba inan no saida mak akontese,
inklui ida ne’ebe bele kauza diskonfortu no sangramentu.
• hetan informed consent verbal hosi inan antes kontinua.
Nota: Iha area iha ne’ebe HIV no/ou hepatitis a’as iha prevalensia,
prudente/bijaksana atu husik membrana intakta se kleur se posibel atu
redus transmisaun perinatal.
• Rona no hakerek fetu nia frekuensia kardiaka.
• Husu ba inan atu toba haklenan, desloka uteru hosi halo inan toba ba
karuk (ij. Lulun manta tau iha kidan kuana nia okos), ho nia ain silu,
ain rua hamutuk, no ain tur separadu.
• Uza luvas estéril, uza liman ida atu avlia sérviku no hare
konsistensia, pozisaun, obliterasaun dilatasaun (Taela P-6, pájina P-
19).
• Uza liman ida hodi halo ezaminasaun ne’e, rotasi liman fuan hasoru
didin uteru iha odamatan sérviku nia leten, kuidadu atu labele halo
rotura membrana.
• Depoisde sweeping membrana, frekuensia kardiaka fetal durante no
depoisde kontrasaun. Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus
hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-
109).
• Se la suspeitu distress fetal no inan la’os iha trabalhu de partu,
inform aba inan, sensitivemente, katak nia sedauk trabalhu de partu
no bele fila ba uma:
- Akonselha nia atu hare sinal trabalhu de partu (pájina C-77).
- Akonselha nia atu fila fali ba avaliasaun se:
– se nia iha rotura membrana espontaneamente;
– se nia iha sangramentu;
– la partu depoisde isin rua semana 41 kompletu;
– nia esperiensai iha problema; ou
– se klinikamente indikadu.
Induction and augmentation of labour P-21
PROSTAGLANDIN
Prostaglandin efetivu tebes atu halo tasak sérviku durante indusaun partu.
• Cek no hakerek inan nia pulsa, presaun arterial no kontrasaun, no fetu
nia frekuensia kardiaka.
• Reve indikasaun.
• Hetan informed consent verbal hosi inan antes kontinua.

Monitoriza kontrasaun uterina no frekuensia kardiaka fetal hosi


inan hotu ne’ebe hetan indusaun partu ho prostaglandin.

• Iha preparasaun prostaglandin ne’ebe iha:


- Prostaglandin E2 disponibel iha tipu oi-oin (3 mg pessary ou
2–3 mg jeli). Prostaglandin a’as iha forniks posterior hosi
vajina no karik repete fali depoisde oras 6 se presija.
- Misoprostol maka analoh sintetiku hosi prostaglandin E1.
Efetivu tebes atu halo tasak sérviku durante indusaun partu.

Misoprostol labele uza ba inan ho istoria uluk halo ona sezariana,


ne’ebe iha risku a’as atu hetan rotura uterina.

TABELA P-7. Rute ne’ebe posibel atu fo misoprostol


Rute repete , se
Dosis
administrasaun presija

25 mcg (kahura tableta 200 mcg iha be 200 no fo


Oral 25 mL hosi solusaun ne’e hanesan dosis singular) Oras 2

25 mcg (fo so deit se tablet misoprostol 25 mcg


Vajinal ne’e iha)
Place into the Oras 6
posterior fornix labele fahe ou fera tableta 200 mcg ne’e ba ki’ik
oan, tanba ida ne’e la akurat.

• Monitoriza inan, fetu, kontrasaun, no progresu partu (pájina P-


18).
• Diskontinua prostaglandin no komesa infuzaun ositosina se:
P-22 Induction and augmentation of labour

- rotura membrana;
- atinji tiha ona halo tasak sérviku ; ou
- liu tiha ona oras 12.
• Se kualker kontrasaun ho durasaun 60 segundus, ou se iha
kontrasaun liu hosi lima iha minutu 10, maneja hanesan
hiperestimulasaun (pájina P-30).
Nota: Se indusaun failha, fo suporta ba inan ho informasaun kona ba
opsaun ba jestaun: koko tan atu halo indusaun partu (tempu tenke
depende ba situasaun klinika no ba inan nia hakarak) ou partu ho
sezariana.

KATETER FOLI OU BULAUN


Kateter foli deit ou kombinasaun ho ositosina rekomenda hanesan metodu
alternativu ou indusaun partu se laiha prostaglandin ou se iha
kontraindikadu. Kompara ho prostaglandin, kateter bulaun asosiadu ho
risku ki’ik hiperestimulasaun rotura uterina, no karik tanba ida ne’e
preferidu ba inan ho sezariana iha pasadu. Maibe, tenke evita ba inan ho
infesaun Servisitis ho Vaginitis.
Kateter foli maka alternativu efetivu ba kateter balaun faan
komersialmente atu halo tasak sérviku no indusaun partu.

Se iha istoria sangramentu ou infesaun vajina ne’ebe obvio, labele


uza kateter balaun ou foli.

• Cek no hakerek inan nia pulsa, presaun arterial no kontrasaun, no fetu


nia frekuensia kardiaka.
• Reve ba indikasaun.
• Hetan informed consent hosi inan molok kontinua.
• Ho neneik hatama espekulum dezinfetadu nivel-altu ou estéril ba
vajina.
• Kaer kateter iha ponteira nia okos kedas ho forsep dezinfetadu nivel-
altu ou estéril no neneik hatama liu hosi sérviku. Asegura katak
bulbo inflável hosi kateter iha odamatan sérviku nia leten.
• Bulbo inflável ho be 30–50 mL, depende ba medida hosi bulaun.
Induction and augmentation of labour P-23
• Lulun restuhosi kateter no tau iha vajina.
• Husik kateter iha fatin too pelu menus oras 12, ou too komesa iha
kontrasaun.
• Monitoriza inan, fetu, kontrasaun no progresu partu (pájina P-
18).
• Hamamuk bulbo antes hasai kateter.
Nota: Infuzaun ositosina bele komesa ho kateter bulaun iha fatin ou
depoisde hasai.

Kombinasaun hosi kateter bulaun plus sitosina rekomenda hanesan


metodu alternativu hosi indusaun partu kuandu prostaglandin
(inklui misoprostol) laiha ou kontraindikadu.

OSITOSINA

Se prostaglandin laiha, ositosina intravenous deit bele uza ba


indusaun partu.

uza ositosina ho kuidadu ótimo, tanba distress fetal bele akontese hosi
hiperestimulasaun no, raramente, rotura uterina bele akontese. Inan
multipara iha risku a’as ba rotura uterina.

Ho kuidadu observa inan sira ne’ebe simu. Labele husik mesak inan
ne’ebe simu ositosina.

Dosis efetivu hosi ositosina altera entre inan sira. Ho kuidadu fo ositosina
iha fluidu IV (dextrose ou normal saline), ho neneik aumenta rasio hosi
infuzaun too hetan progeru partu diak (kontrasaun 3 iha minutu 10,
durasaun 40 segundus). Uteru tenke relax entre kontrasaun.
• Cek no hakerek inan nia pulsa, presaun arterial no kontrasaun, no fetu
nia frekuensia kardiaka.
• Reve ba indikasaun.

Tenke iha serteza indusaun ne’e indikadu, tanba indusaun


failha jeralmente kontinua ho sezariana.
P-24 Induction and augmentation of labour

• Hetan informed consent verbal hosi inan antes kontinua.


• Asegura katak inan toba ba sorin karuk.
• Monitoriza no hakerek buat hirak tuir mai ne’e kada minutu 30:
- Rasio infuzaun hosi ositosina (hare iha kraik) (nota: mudansa
iha pozisaun liman karik bele muda rasio hosi ositosina).
- Durasaun no frekuensia hosi kontrasaun: se iha liu hosi
kontrasaun 5 iha minutu 10, ou se iha durasaun
kontrasaun liu hosi 60 segundus, para infuzaun no maneja
hanesan hiperestimulasaun (pájina P-30).
- Pulsa materna: Se pulsa maternal lalais (110 ou liu) no fraku,
halo avaliasaun lalais ba inan ia kondisaun jeral inklui sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun, temperatura) (pájina C-1).
- Frekuensia kardiaka fetal: rona imediatamente depoisde
kontrasaun. Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi
100 ou liu hosi 180 pur minutu), para infuzaun no maneja hanesan
distress fetal (pájina S-109).
• Infuzaun ositosina hanesan tuir mai ne’e:
- Infus 2.5 units iha 500 mL dextrosa (ou normal saline) iha
2.5 mIU pur minutu (ij. 0.5 mL pur minutu ou 10 turuk pur
minutu se pakote ne’ebe sira fo mai nia turuk 20 turuk/mL)
(Tabela P-8, pájina P-26 no Tabela P-9, pájina P-27).
- Hasa’e rasio infuzaun ba 2.5 mIU pur minutu (ij. 0.5 mL pur
minutu ou 10 turuk pur minutu se pakote ne’ebe sira fo mai nia
turuk 20 turuk/mL) kada minutu 30 too hetan pola kontrasaun
ne’ebe diak (kontrasaun 3 iha minutu 10, ho durasaun liu hosi 40
segundus).
• Se kualker kontrasaun liu hosi 60 segundus, ou se iha liu hosi
kontrasaun 5 iha minutu 10, para infuzaun no maneja hanesan
hiperestimulasaun (pájina P-30).
• Kuandu hetan ona pola kontrasaun ne’ebe diak (kontrasaun 3 iha
minutu 10, durasaun 40 segundus), mantein rasio; kontinua monitoriza
inan nia pulsa, presaun arterial no kontrasaun, no frekuensia kardiaka:
- Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou
liu hosi 180 pur minutu), para infuzaun no maneja hanesan
distress fetal (pájina S-109).
Induction and augmentation of labour P-25
- Se iha liu hosi kontrasaun 5 iha minutu 10, ou se iha durasaun
kontrasaun liu hosi 60 segundus, para infuzaun no maneja
hanesan hiperestimulasaun (pájina P-30).
• Se sedauk hetan pola kontrasaun ne’ebe diak ho rasio infuzaun
15 mIU (ij. 3 mL pur minutu ou 60 turuk pur minutu se pakote ne’ebe
sira fo mai nia turuk 20 drops/mL):
- Hasa’e konsentrasaun ositosina ba 5 Units iha dextrose
500 mL (ou normal saline) (ij. 10 mIU per mL) no ajusta
rasio infuzaun ba 15 mIU pur minutu (1.5 mL pur minutu
ou 30 turuk pur minutu se pakote ne’ebe sira fo mai nia
turuk 20 drops/mL).
- Hasa’e rasio infuzaun ba 5 mIU (i.e. 0.5 mL pur minutu ou 10
turuk pur minutu se pakote ne’ebe sira fo mai nia turuk 20
turuk/mL) kada minutu 30 too hetan pola konrtrasaun ne’ebe diak
ou maximu rasio 30 mIU pur minutu (ij. 3 mL pur minutu ou 60
turuk pur minutu se pakote ne’ebe sira fo mai nia turuk 20
turuk/mL) too hetan.

Labele uza ositosina 10 units iha 500 mL (ij. 20


mIU/mL) iha multigravida no inan ho sezariana iha
pasadu.

• Se sedauk hetan pola kontrasaun ne’ebe diak uza konsentrasaun


a’as hosi ositosina:
- Iha multigravida no iha inan ho fitar ba sezariana iha pasadu,
indusaun failha tiha ona; halo sezariana (pájina P-53).
- Iha primigravida:
– Infus ositosina ho konsentrasaun a’as (10 units iha
500 mL) tuir protokolu iha Tabela P-9, pájina P-27.
– Se Se sedauk hetan pola kontrasaun ne’ebe diak ho dosis
ne’ebe maximu, halo sezariana (pájina P-53).
P-26 Induction and augmentation of labour

TABELA P-8. Rasio infuzaun ositosina ba indussaun partu


Tempu Rasio Total
Dosis Volume
komesa Konsentras Turuk: Volume
aprosimasau Infus
Indusaun aun Ositosina Turuk Infus
n (mIU/ (mL)
(oras) pur (mL)
minutu)
Minutu

Nota: Cek fator turuk (drops pur mL) ba pakote ne’ebe atu uza. Se fator turuk
mazumensu menus hosi 20 turuk pur mL, rasio ba turuk presija atu kalkula fila fali.

2.5 units iha 500


0.00 mL dextrosa ou 10 3 0 0
saline
normal(5 mIU/mL)
0.50 Hanesan 20 5 15 15
1.00 Hanesan 30 8 30 45
1.50 Hanesan 40 10 45 90
2.00 Hanesan 50 13 60 150
2.50 Hanesan 60 15 75 225
5 units iha 500 mL
3.00 dextrosa ou 30 15 90 315
saline
normal(10 mIU/mL)
3.50 Hanesan 40 20 45 360
4.00 Hanesan 50 25 60 420
4.50 Hanesan 60 30 75 495
10 units iha 500
5.00 mL dextrosa ou 30 30 90 585
saline
normal(20 mIU/mL)
5.50 Hanesan 40 40 45 630
6.00 Hanesan 50 50 60 690
6.50 Hanesan 60 60 75 765
7.00 Hanesan 60 60 90 855
Nota: rasio ba turuk kalkula uza fator turuk 20 turuk pur mL.
Induction and augmentation of labour P-27

So bele umenta rasio infuzaun ositosina ba pontu ne’ebe ho pola


kontrasaun diak (kontrasaun 3 iha minutu 10, durasaun 40
segundus) hetan ona; hafoin mantein infuzaun iha rasio ida ne’e
maibe kontinua atu monitoriza inan no fetu no responde imediata
se iha sinal hiperestimulasaun ou distress fetal.

TABELA P-9. Eskalasaun lalais so ba deit primigravida: rasio infuzaun


ba indusaun partu
Tempu Rasio Turuk: Dosis Volume
komesa Total
Konsentrasaun
Indusaun Turuk pur aprosimasaun Infus Volume Infus
(oras) Ositosina (mL)
Minutu (mIU/ minutu)) (mL)
Nota: Cek fator turuk (drops pur mL) ba pakote ne’ebe atu uza. Se fator turuk mazumensu
menus hosi 20 turuk pur mL, rasio ba turuk presija atu kalkula fila fali

0.00 2.5 unit iha 500


mL dextrosa ou 15 4 0 0
saline
normal(5 mIU/mL)
0.50 Hanesan 30 8 23 23
1.00 Hanesan 45 11 45 68
1.50 Hanesan 60 15 68 135
2.00 5 unit iha 500 mL
dextrosa ou 30 15 90 225
saline
normal(10 mIU/mL)
2.50 Hanesan 45 23 45 270
3.00 Hanesan 60 30 68 338
3.50 10 unit iha 500 mL
dextrosa ou 30 30 90 428
saline
Nnormal(20 mIU/mL)
4.00 Hanesan 45 45 45 473
4.50 Hanesan 60 60 68 540
5.00 Hanesan 60 60 90 630

Nota: rasio ba turuk kalkula uza fator turuk 20 turuk pur mL.
P-28 Induction and augmentation of labour

AUGMENTASAUN HOSI PARTU


Prosedura ida ne’e uza atu habadak partu atu prevene komplikasaun
Relasiona ho la partu tanba prolongasaun atu redus partu sezariana.

INDIKASAUN
• Reve ba indikasaun sira:
- Rezultadu suspeitu progresu insatisfátoriu ou atrazu hosi
partu (pájina C-97).
- Eksklui ona partu falsu.
- Laiha sinal hosi disproporsaun cefalo-pelviku ou obstrusaun.
- Kontrasaun inadekuadu posibilidade kauza hosi progresu partu
insatisfátoriu.

Nota: La rekomenda atu uza augmentasaun antes konfirmasaun


atrazu partu.

• Prátika sira tuir mai ne’e la rekomenda:


- jestaun ativu partu ba prevensaun atrazu partu;
- halo amniotomi sedu (rotura membrana artifisial) ho
augmentasaun ositosina sedu ba prevensaun atrazu partu;
- uza ositosina ba prevensaun hosi atrazu partu ba inan ne’ebe
simu analjétiku epidural;
- uza amniotomia deit ba prevensaun atrazu partu;
- uza ajente antispasmodiku ba prevensaun atrazu partu;
- analjétiku para prevene atrazu no redus utilizasaun
hosi augmentasaun iha partu;
- uza likidu intravenous ho objetivu atu habadak durasaun
partu (bele kauza over load ba inan); no
- halo enema atu redus utilizasaun augmentasaun ba
partu.

La rekomenda uza misoprostol oral ba augmentasaun partu.


Induction and augmentation of labour P-29

AUGMENTASAUN PARTU HO OSITOSINA


• Diagnosa etapa no faze partu (pájina C-77).
• Reve indikasaun sira.
• Hetan informed consent verbal hosi inan antes kontinua.
• Infus ositosina hanesan deskrebe ba indusaun partu (pájina P-23).
Nota: Labele uza eskalasaun lalais ba augmentasaun partu.
• Konsidera halo amniotomia (pájina P-29) hamutuk ho ositosina ba
tratamentu hosi atrazu partu konfirmadu. Labele halo amniotomia
hanesan intervensaun uniku ba augmentasaun ba partu, liuliu iha fatin
ho prevalensia HIV a’as.

ROTURA MEMBRANA ARTIFISIAL/AMNIOTOMIA


• Rotura membrana, tantu espontaneo ou artifisial, dalabarak hanesan
pakote ida hosi korente ba eventu hirak tuir mai ne’e:
- Espulsaun likidu amniotiku.
- Volume uteru redus.
- Produs prostaglandin ne’ebe, estimula partu.
- Kontrasaun uterina komesa (se inan la trabalhu de partu) ou
sai forte (se nia trabalhu de partu ona).

Amniotomia deit la rekomenda tantu ba indusaun partu ou


ba tratamentu atrazu partu.

• Reve indikasaun sira:


- Se membrana intakta, bele konsidera amniotomia ba
augmentasaun em kombinasaun ho infuzaun ositosina.
Nota: iha area ne’ebe prevalensia HIV no/ou hepatitis a’as, prudente atu
husik membrana intakta se naruk se posibel atu redus transmisaun.
• Hetan informed consent oral hosi inan molok kontinua.
• Rona no hakerek frekuensia kardiaka fetal.
• Husu ba inan atu toba ho sorin, desloka uteru hodi halo inan toba ba
sorin karuk (ij. Lulun manta no tau iha kidan kuana nia okos), ho silu
ain tur, ain hamutuk no ain tur separadu.
P-30 Induction and augmentation of labour

• Uza luvas estéril, uza liman ida atu avalia sérviku no hakerek nia
konsistensia, pozisaun, obliterasaun no dilatasaun (Tabela P-6,
pájina P-19).
• Uza liman seluk atu hatama hook amniotiku ou klem Kocher ba
vajina.
• Gia hook ou klem hasoru membrana ho liman fuan iha vajina.
• Tau liman fuan rua hasoru membrana no ho neneik halo rotura ba
membrana ho instrumentu iha liman seluk. Husik likidu amniotiku suli
sai kona liman.
• Nota: Rotura membrana entre kontrasaun atu prevene suli sai hosi
likidu amniotiku.
• Hare kor likidu (mos, kahur ho mekóneu, kahur ho ran,
verdinhas/kehijauan, purulente, I’is dois). Se iha mkoneu mahar,
suspeitu distress fetal (pájina S-109).
• Depoisde amniotomia, rona frekuensia kardiaka fetal durante no
depoisde kontrasaun. Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus
hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-
109).

HIPERESTIMULASAUN UTERINA DURANTE INDUSAUN NO


AUGMENTASAUN HOSI PARTU
Se akontese hiperestimulasaun (iha kontrasaun ruma ho durasaun iha 60
segundus) ou se iha liu hosi kontrasaun 5 iha minutu 10:
• Para infuzaun.
• Hela nafatin ho inan too atividadde uterina atinji.
• Pozisiona inan ba sorin karuk (pozisaun sorin karuk/left lateral position).
• Avalia frekuensia kardiaka fetal:
- Se frekuensia kardiaka fetal normal (entre 100 no 180 pur
minutu), observa ba melhoramentu atividade uteru no monitoriza
rasio frekuensia kardiaka fetal.
- Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou liu
hosi 180 pur minutu), maneja hanesan distress fetal (pájina S-
109) halo relax uteru uza betamimetics: terbutaline 250 mcg IV
neneik durante minutu 5 OU salbutamol 10 mg in 1 L fluidu IV
(normal saline ou Ringer’s lactate) 10 turuk pur minutu.
Induction and augmentation of labour P-31
Nota: Labele uza Betamimetics ba inan ho moras fuan. Se inan iha moras
fuan ou betamimetics laiha, non- betamimetics (ij. nifedipine 20 mg oral)
karik bele uza.
• Observa ba melhoramentu ba atividade uteru, no monitoriza
frekuensia kardiaka fetal:
- Se laiha atividade normal dentru minutu 20 no
betamimetics sedauk fo, relax uteru uza betamimetics (hare
iha leten).
- Se frekuensia kardiaka fetal sai enkorajadu ou normal
iha ona atividade uteru normal ba periudu mazumenus
minutu 30, ho kuidadu komesa fila fali infuzaun ositosina.
P-32 Induction and augmentation of labour
VAKUM-PARTU ASISTIDU P-33
Figura P-6 hatudu komponente esensial hosi vakum obstetriku.

FIGURA P-6. Vakum obstetriku

• Reve no aplika prinsipiu baziku ba prosedura bainhira halo vakum


obstetriku–partu asistidu (pájina C-25).
• Reve kondisaun sira:
- aprezentasaun vertex;
- fetu term;
- dilatasaun sérviku kompletu;
- fetu nia ulun pelu menus iha estasaun 0 ou liu hosi 2/5 pur
palpasaun iha simfize-pubiku nia leten.
• cek koneksaun hotu no teste vakum iha liman ne’ebe tau luvas.

Antibiótiku rutina profilaksis la rekomenda ba inan ne’ebe halo vakum


obstetriku–partu asistidu.

• Fo suporta emosional no enkorajamentu. Se presija, uza


pudendal block (pájina P-3).
• Uza luvas estéril, avalia pozisaun fetu nia ulun hodi koko linha sutura
sagitalis no fontanela sira.
• Identifika fontanela posterior (Fig. P-7, pájina P-34).
P-34 Vacuum-assisted birth

FIGURA P-7. Landmark hosi fetu nia ulun ruin

• Lokaliza flexion point/pontu fleksaun, 3 cm anterior ba fontanela


posterior (Figs. P-8 no P-9).

FIGURA P-8. Lokaliza pontu fleksaun (F)

FIGURA P-9. Lokaliza pontu fleksaun (F), 3 cm anterior ba


fontanela posterior, no kalkula distansia insersaun cup
Vacuum-assisted birth P-35

• Aplika medida cup ne’ebe bot liu ne’ebe bele fixu ba, ho sentru hosi
cup iha pontu fleksaun nia leten. Cup nia ninin tenke tau iha leten 1
cm anterior ba fontanela posterior. Ida ne’e sei promove fleksaun,
tun no autorotasaun bainhira dada (Fig. P-10).

FIGURA P-10. Aplikasaun cup


A. Kaer cup, retracting perineu

B. Insersaun cup liu hosi introitus


P-36 Vacuum-assisted birth

C. Manuver cup hasoru no iha pontu fleksaun nia leten

• Konsidera episiotomia se perineu interfere ho axis hosi


trasaun.
• Cek aplikasaun. Asegura katak laiha inan nia tissue mamar
(sérviku ou vajina) iha cup nia laran.
• Ho bomba, kria vakum 0.2 kg/cm2 presaun negativu no cek
aplikasaun.
• Auenta vakum ba 0.8 kg/cm2 no cek aplikasaun.
• Depoisde presaun negativu maximu, komesa dada ho linha ida hosi
axis pélviku no perpedikular/tegak lurus ba cup. Se fetu nia ulun
vira/dulas ba sorin ida ou la fleksi ho diak, trasaun tenke diriji ba
iha linha ne’ebe sei koko atu hadia nia dulas ou deflesaun hosi ulun
(ij. Ba sorin ida ou seluk, la nesesariamente iha linha klaran/garis
tengah).
• aplika trasaun ba onset/inisiu hosi kada kontrasaun no kontinua
durante kontrasaun. Aplika trasaun iha linha perpendicular/garis
tegak lurus horizontal/tesik ba cup (Fig. P-11, pájina P-37). Tau
liman fuan ba ulun ruin besik cup durante trasaun/dada atu avalia
potensia ba namdoras sai no descida hosi vertex.

Iha entre kontrasaun, labele aplika trasaun.

• Enkoraja inan atu asisti descida ho esforsu espulsaun.


• Partu sai ulun neneik no proteje perineu.
Vacuum-assisted birth P-37

FIGURA P-11. Aplika trasaun/dada no partu fetu nia ulun

A. Aplika trasaun

B. Axis ba mudansa trasaun tuir kurva pélviku


P-38 Vacuum-assisted birth

C. Hasai fetu nia ulun (liman proteje perineu enkuantu hasai


ulun kompleta)

• Entre kontrasaun cek:


- frekuensia kardiaka fetal
- aplikasaun ba cup.
• Hasai cup. Imediata depoisde bebe nia ulun sai, husik vakum, hasai
cup, no kompleta hasai bebe nia ulun. the head is crowned or after
hahoris ulun, husik vakum, hasai cup, no kkompleta hasai bebe.
TIPS
• Nunka uza cup atu ativamente dulas bebe nia ulun. Rotasaun ba bebe nia ulun
sei halo bainhira iha trasaun.
• Dada sai ida primeiru ne’e sei tulun atu buka diresaun apropriadu atu dada.
• Labele kontinua atu dada entre kontrasaun no esforsu espulsaun.
• Ho progresu, no se laiha distress fetal, kontinua ―guiding‖ dada sai ho maximu
ba minutu 30

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Halo jestaun ativu hosi etapa tolu partu.
• Asegura katak uteru kontraksi ho diak no laiha lakon ran
eksesivu.
• Cek se iha trauma ba traktu jenitalia no suku laserasaun ruma ou
nakles ne’ebe karik akontese.
• Suku episiotomia.
Vacuum-assisted birth P-39

• Monitoriza inan nia tonu uterina, sangramentu vajinal, pulsa,


temperatura no presaun arterial minutu 15 iha oras rua primeiru, kada
minutu 30 iha oras terseiru depoisde partu, no hafoin kada oras
durante oras tolu.
• Asegura katak bebe maran no morna, katak kordaun umbilical kesi
metin, no katak bebe tau iha inan nia hirus matan se lalais liu se
posibel.
• Ezamina bebe nia ulun ruin no hare iha kanek ruma ka lae. Esplika ba
parente sira razaun bubu bot iha ulun ―chignon‖ no asegura sira katak
ida ne’e sei lakon dnetru oras balun nia laran no sei la estraga bebe nia
ulun.
• Husik inan no bebe atu deskansa ho konfortabel iha ne’ebe
sira nia rekuperasaun bele monitoriza.

SERVISU POS-PROSEDURA
• Hasai no soe iha lixu kontainer la kuak.
• Fase liman halo mos ho sabaun no be no hamaran ho hena maran
no mos (ou hamaran ho anin).
• Dekontamina no fase ekipamentu tuir prátika ne’ebe rekomenda
tiha ona.
• Rekolha ekipamentu sira no cek vakum.
• Dezinfesaun nivel-altu ou esterilizasaun ekipamentu.
• Dokumenta informasaun sira tuir mai ne’e:
- indikasaun ba partu ho vakum;
- data no oras prosedura;
- clinician ne’ebe halo prosedura no pesoal ne’ebe asisti;
- prosedura nia naruk no numeru hosi dada;
- pozisaun fetu nia ulun molok aplika cup (occipito- anterior,
occipito-lateral, occipito-posterior);
- pozisaun partu (occipito-anterior or occipito-posterior);
- kondisaun bebe momentu moris, kor, dada I’is ka lae no iha
nesesidade ba resusitasaun ruma no mos pozisaun hosi
―chignon‖ no se iha bruising/ran metan ruma;
- detalhu hosi etapa 3 partu nian;
P-40 Vacuum-assisted birth

- detalhu hosi ai moruk ruma ne’ebe uza tiha ona;


- kondisaun inan depoisde prosedura;
- komplikasaun ruma ne’ebe afeta inan ho oan.

FAILHANSU
• Vakum-partu asistidu failha se:
- fetu nia ulun la avansa ho kada trasaun/dada;
- bebe nia ulun la tun depoisde dada dala tolu no laiha
descida/tunt;
- cup haksoit sai hosi ulun dala rua iha diresaun ne’ebe apropriadu
hosi trasaun ho presaun negativu maximu.
• Kada aplikasaun tenke konsidera hanesan teste ida hosi vakum
obstétrika. Labele kontinua se dada dala tolu ona no laiha
descida/tun.
KOMPLIKASAUN SIRA
Komplikasaun jeralmente rezulta hosi la observa kondisaun hosi aplikasaun
ou hosi kontinua esforsu depoisde limitasaun tempu ne’ebe dehan tiha ona
iha leten.

KOMPLIKASAUN FETU
• Edema lokalizadu iha ulun (kaput siksedaneum ou chignon) iha
cup vakum nia okos la perigu ou sei la halo a’at no sei lakon iha
oras balun nia laran.
• Cefalhematoma presija observasaun no jeralmente sei lakon iha semana
3 too 4 nia laran.
• Abrazaun hosi ulun (komun no la perigozu) no bele akontese laserasaun.
Hamos no ezamina laserasaun atu determina se presija suku ou lae.
Nekrosis estremamente raru.
• Sangramentu intracranial estremamente raru no presija
kuidadu neonatal intensive.

KOMPLIKASAUN MATERNA
• Bele akontese nakles hosi traktu vajinal. Ezamina inan ho kuidadu no
suku nakles ruma iha sérviku (pájina P-95) ou vajina (pájina P-97) ou
suku episiotmia (pájina P-87).
PARTU ASISTIDU-FORSEP P-41
• Reve no aplika prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25).
• Reve kondisaun sira:
- aprezentasaun vertex ou aprezentasaun oin ho keixhu iha anterior
ou fexada depoisde ulun sai iha partu ho breech (pájina P-49);
- dilatasaun sérviku kompletu;
- fetu nia ulun iha estasaun +2 ou +3 ou 0/5 per palpasaun iha
simfize-pubiku nia leten.
Minimu, sutura sagitalis tenke iha linha klaran no los/lurus, atu garantia
pozisaun oksiput posterior.
• Fo suporta emosional no enkorajamentu (pájina C-9). Se
nesesariu, uza pudendal block (pájina P-3).
• monta forsep molok halo aplikasaun. Asegura katak parte sira
fixu hamutuk no xavi metin.

Antibiótiku profilaksis rutina la rekomenda ba inan ne’ebe halo


forsep-partu asistidu.

• Tau lubrikante ba forsep nia besi.


• tau luvas estéril, hatama liman fuan rua hosi liman kuana ba vajina hosi
sorin hosi fetu nia ulun husik palheta/blade karuk neneik entre ulun no
liman fuan atu para iha ulun nia sorin (Fig. P-12).

Aplikasaun biparietal, bimalar maka aplikasaun ida ne’ebe seguru liu.

FIGURA P-12. Aplika palheta/blade sorin hosi forsep


P-42 Forceps-assisted birth

• repete manuver ne’ebe hanesan ba sorin seluk, uza liman karuk no


palheta/blade kuana hosi forsep (Fig. P-13).

FIGURA P-13. Aplika kanuru kuana hosi forsep

• hatun nia handle no xavi forsep.


• Difikuldade atu xavi indika katak aplikasaun la korektu.
Iha kazu ne’e, hasai tiha kanuru no cek fila fali pozisaun hosi ulun.
So bele aplika fila fali se rotasaun konfirmadu.
• Depoisde xavi, aplika trasaun kontinua inferiormente no
posteriormente ho kada kontrasaun (Fig. P-14).

FIGURA P-14. Xavi no aplika trasaun


Forceps-assisted birth P-43

• Entre kontrasaun cek:


- frekuensia kardiaka fetal
- aplikasaun forsep.
• Bainhira ulun koroa, halo episiotomia se presija (pájina P-85).
• Hi’it sae ulun neneik sai hosi vajina entre kontrasaun.
Ulun tenke tun ho kada trasaun. So dada dala rua ou dala tolu deit maka
presija atu halo.

FAILHANSU
• Forsep failha se:
- fetu nia ulun la avansa ho kada trasaun;
- fetu nia ulun la descida depoisde dada dala tolu.
• Kada aplikasaun tenke konsidera hanesan teste ida hosi vakum
obstétrika. Labele kontinua se dada dala tolu ona no laiha descida/tun.
• Se forsep failha, halo sezariana (pájina P-53).

KOMPLIKASAUN SIRA
KOMPLIKASAUN FETU
• Presija halo observasaun ba kanek/injury hosi nervus fasialis.
Injury ne’e jeralmente rekupera espontaneamente.
• Laserasaun hosi oin no ulun bele akontese. Hamos no ezamina
laserasaun atu determina se presija suku ou lae.
• Fratura hosi oin no ulun presija observasaun.

KOMPLIKASAUN MATERNA
• Bele akontese nakles hosi traktu vajinal. Ezamina inan ho kuidadu no
suku nakles ruma iha sérviku (pájina P-95) ou vajina (pájina P-97) ou
suku episiotmia (pájina P-87).
• Rotura uterina karik bele akontese no presija tratamentu
imediata (pájina P-113).
P- Forceps-assisted birth
44
PARTU HO KIDUN P-45
• Reve indikasaun sira. Asegura katak kondisaun hotu seguru ba
partu ho breech per vajina apropriadu.
• Reve kuidadu prinsipiu jeral (pájina C-25) no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo suporta emosional no enkorajamentu. Se presija, uza pudendal
block (pájina P-3).
• Halo manuver hotu ho neneik la obriga ho forsa.

COMPLETE OR FRANK BREECH


FIGURA P-15. Aprezentasaun breech

HASAI BEBE NIA KIDUN NO AIN


• Kuandu fetu nia kidun tama ona iha vajina no dilatasun sérviku
kompletu, dehan ba inan nia bele haka’as tun bainhira iha
kontrasaun.
• Iha prezensa hosi obstrusaun fiziku tanba kanek ou fitar iha perineu,
tenke halo desizaun atu halo episiotomia (pájina P-85).
• Husik bebe nia kidun moris too kotuk kraik no hafoin hare hetan
ruin kabás .
• Ho neneik kaer bebe nia kidun ho liman ida, maibe labele dada sai.
• Se ain la sai espontaneamente, dada sai ain ida dala ida:
- Dudu hosi ain tur nia kotuk atu silu ain.
P-46 Breech birth

- kaer ankle no dada sai ain ho kelen.


- Repete ba ain seluk.

Labele dada be bainhira nia ain sai tiha ona.

• Kaer iha bebe nia kidan rua, hanesan iha Fig. P-16. Labele kaer
bebe nia flankutanba ida ne’e bele estraga bebe nia aten pu rins.

FIGURA P-16. Kaer iha bebe nia kidan maibe labele dada

HASAI LIMAN
LIMAN SENTE IHA HIRUS MATAN
• Husik liman sai mesak ida pur ida. Asisti se presija.
• Depoisde liman primeiru sai espontaneo, hi’it sae bebe nia kidun ba
inan nia abdomen atu halo liman segundu sai ho espontaneo.
• Se liman la sai espontaneamente, hatam liman fuan ida ou rua ba
liman siku no silu bebe nia liman, dada sai bebe nia liman ba kraik liu
hosi bebe nia oin.
Breech birth P-47
BRASU ESTIKADU IHA BEBE NIA ULUN OU LULUN HALEU KAKOROK
Uza manuver lovset (Fig. P-17):
• Kaer iha bebe nia kidan no fila ho metade sirkulu, husik bebe nia
kotuk laran iha leten liu, no aplika trasaun ba kraik iha tempu
hanesan, nune’e liman posterior sai anterior no bele dada sai hosi
arku pubiku.
• Asisti partu hosi liman hodi hatama liman fuan ida ou rua ba parte
leten hosi liman. Dada liman ba kraik liu hosi hirus matan tanba
liman sikun fleksi, ho liman liu hosi oin.
• Atu partu liman segundu, fila bebe nia kotuk ho metade sirkulu,
husik bebe nia kotuk laran iha leten liu no aplika trasaun ba kraik, no
partu liman segundu ho maneira hanesan iha arku pubiku.

FIGURA P-17. M a n u v e r Lovset


P-48 Breech birth

BEBE NIA ISIN LABELE TRANSFORMA


Se labele fila bebe nia isin atu partu bebe nia liman ne’ebe antes ne’e iha
anterior, partu kabás ne’ebe iha posterior (Fig. P-18):
• Kaer no hi’it bebe ba leten hosi bebe nia tornozelo/pergelangan kaki.
• Muda bebe nia hirus matan hasoru inan nia ain hosi laran. Partu
ne’ebe posterior tenke partu.
• Partu bebe nia brasu ho liman.
• Hatoba fila fali bebe nia kotuk ba kraik hosi nia tornozelo/ain
kliak/pergelangan kaki. Kabás ne’ebe anterior tenke partu.
• partu bebe nia brasu ho liman

FIGURA P-18. Partu kabás ne’ebe posterior

PARTU BEBE NIA ULUN


Partu bebe nia ulun ho manuver Mauriceau-Smellie-Veit (Fig.
P-19, pájina P-49) hanesan tuir mai ne’e:
• Hatoba bebe halo nia oin se ba kraik no nia isin hatoba ba imi nia
liman.
• Hatama limana fuan primeiru no terseiru hosi liman ne’e ba bebe nia
kexhu ruin no hatama liman fuan segundu iha bebe nia ibun atu dada
nia keixhu/mandibular ba kraik no fleksi nia ulun.
Breech birth P-49
• Uza liman seluk atu dada bebe nia kabás .
• Ho liman fuan ho liman primeiru, neneik halo fleksi ba bebe nia ulun
hasoru nia hirus matan enkuantu kontinua dada nia keixhu atu dada
bebe nia ulun ba kraik too nia hare nia fuk.
• Dada neneik atu hahoris nia ulun.
Nota: Husus asisten ida atu dudu iha inan nia ruin pubiku leten bainhira
bebe nia ulun moris. Ida ne’e tulun atu mantein bebe nia ulun fleksi nafatin.
• Hi’it sa’e bebe, sei mantein iha imi ni liman, too ibun ho inus livre.

FIGURA P-19. Manuver Mauriceau-Smellie-Veit

BEBE NIA ULUN TRAVADA (STUCK OU TERTAHAN)


• Tau kateter ba mamik.
• Husu asisten ida atu kaer bebe enkuantu aplika palheta ou forsep
naruk.
• Tenke iha serteza katak dilatasaun sérviku kompletu.
• Falun bebe nia isin ho hena ou toalha no kaer bebe ba leten.
• Tau palheta karuk hosi forsep.
• Tau palheta kuana hosi forsep hafoin xavi nia alsha/pegangan.
• Uza forsep atu halo fleksaun no partu bebe nia ulun.
• Se labele uza forsep, aplika presaun firmi ba inan nia ruin
pubiku leten atu halo fleksaun ba bebe nia ulun no dudu liu hosi
pélviku.
P-50 Breech birth

APREZENTASAUN AIN-KIDUN
• Bebe ho aprezentasaun footling breech (Fig. P-20) sei presija
jeralmente partu ho sezariana (pájina P-53).

FIGURA P-20. A p r e z e n t a s a u n ain ida-kidun, ho ain ida estende iha


kidan no ain tur

• Limiti partu hosi vajina hosi bebe ho footling breech atu:


- avansa partu ho dilatasaun sérviku kompletu;
- bebe premature la posibel atu sobrevive depoisde partu;
- partu bebe adisional iha isin rua multíplu.
• Atu partu bebe hosi vajina:
- Kaer bebe nia tornozelo/ankle ho liman ida.
- Se ain ida deit mak iha, hatama liman ba vajina no dada neneik
ain ida seluk ba kraik.
- Dada neneik bebe ba kraik hosi nia tornozelo/ankle.
- Partu bebe too nia kotuk too eskápula.
- Kontinua ho partu nia liman (pájina P-46).

KOMPLETA PARTU HOSI BEBE


• Fo dosis singular antibiótiku profilaksis depoisde partu hosi bebe
(pájina C-50):
- ampicillin 2 g IV;
Breech birth P-51
- OU cefazolin 1 g IV.

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Suction bebe nia ibun ho inus.
• Klem no koa bebe nia kordaun umbilikal.
• Fo ai moruk uterotoniku (ositosina 10 units IM maka ai moruk
uterotoniku hanesan preferensia) iha minutu ida partu, no kontinua
jestaun ativu hosi etapa tolu (pájina C-102).
• Ezamina oan ho kuidadu no suku kanek ou nakles ruma iha sérviku
(pájina P-95) ou vajina (pájina P-97) ou suku episiotomia (pájina
P-87).
P-52 Breech birth
PARTU HO SEZARIANA P-53
• Reve indikasaun sira. Asegura katak partu vajina la posibel.
• Cek fetu moris ka lae hodi rona frekuensia kardiaka fetal, no ezamina
ba aprezentasaun fetal.
- Se morte fetal:
– Halo kraniotomia (pájina P-65).
– Se fornesedor laiha profisiente atu halo kraniotomia,
halo sezariana (pájina P-53).
• Reve kuidadu prinsipiu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu pos-operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Se planu atu halo insersaun IUD durante sezariana ou ligasaun
tuba/kesi oan fatin, asegura katak inan sei elejível no hetan ona
informed consent.
• Uza anestezia spinal (pájina P-11), infiltrasaun lokal ho lidokain
(pájina P-7), ketamin (pájina P-13) ou anestezia jeral:
- Anestezia lokal maka alternativu ne’ebe seguru ba anestezia
jeral, ketamin ou spinal bainhira anestezia sira ne’e (ou ema
ne’ebe treinadu atu uza) laiha.
- Bainhira uza anestezia lokal ba sezariana, fornesedor tenke
akonselha inan no enkoraja nia durante prosedura. Fornesedor
tenke tau iha nia ulun katak inan akordu no alerta, no tenke uza
instrumentu no kaer tissue ho mamar se posibel.
Nota: Iha kazu insufisiensia kardiaka, anestezia lokal sedasaun ho kuidadu.
Evita anetezia spinal.
• Fo antibiótiku profilaksis dosis singular (pájina C-49)
Minutu 15–60 molok insisi ba kulit:
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Determina se insisi vertikal a’as indikadu (pájina P-62).
Indikasaun sira ne’e inklui buat sira tuir mai ne’e:
- Labele iha asesu ba segmentu parte kraik tanba belit hosi
sezariana iha pasadu;
- pozisaun transversa (ho bebe nia kotuk iha okos) ba ida ne’ebe
insisi segment uterina kraik labele halo ho seguru;
- malformasaun fetu (ij. konjugadu kaduak);
P- Caesarean birth
54
- fibroid bot iha segment krai;
- segment kraik nakonu ho veia tanba plasenta previa;
- karsinoma sérviku.
• Se bebe nia ulun metin iha pélviku, hanesan ho obstrusaun
partu, prepara ba partu sezariana (pájina C-53).
• Hali’is meja operasaun ba sorin karuk, ou tau sumasu ou lulun hena
tau iha inan nia kotuk kraik okos, atu hamenus sindroma supine
hipotensaun.
• Hamos vajina ho povidone-iodine immediatamente molok
sezariana atu prevene endometritis pos-partu.
• Prepara kulit ho ajente antiséptiku (ij. chlorhexidine, povidone-
iodine) molok insisi atu prevene fatin operasaun labele hetan
infesaun.
Nota: preferidu ajente antibiótiku no nia metodu aplikasaun ba
preparasaun kulit molok sezariana tenke bazeia primariamente ba doutor
nia esperensia ho ajenti antiséptiku particular ne’e no metodu aplikasaun
no antiséptiku nia kustu no disponibilidade lokal.

LOKE ABDOMEN
• Halo insisi vertikal iha linha klaran iha umbiliku nia okos ba fulun
pubiku, liu hosi kulit no too iha nivel fascia (Fig. P-21).
Nota: Se halo sezariana ho anestezia lokal, halo insisi midline/linha klaran
ne’ebe mazumenus 4 cm naruk liu duke insisi ne’ebe halo ba anestezia jeral.
Insisi labele halo insisi Pfannenstiel, tanba presija tempu naruk liu, susar
atu dada sai bebe no presija anestezia lokal barak liu.

FIGURA P-21. Fatin insisi iha abdomen


Caesarean birth P-
55
• Halo insisi vertikal iha fascia 2–3 cm.
• Habit fasia nia ninin ho forsep no hanaruk insisi ba leten no ba
karaik uza tizora.
• Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektu (muskulu didin
abdomen).
• Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku.Uza tizora atu
Hanaruk insisi ba leten no ba kraik atu hare uteru. Ho kuidadu, atu
prevene kanek ba mamik, uza tizora atu separa layer/fiada no loke
parte kraik hosi perineum.
• Tau retractor mamik ida ba ruin pubiku nia leten.
• Uza forsep atu foti sa’e peritoneu ne’ebe taka superfise anterior
hosi segment uteru, no insisi ho tizora.
• Estende insisi hosi tau tizora entre uteru no serosa no koa 3 cm iha
kada sorin ho modelu transversa.
• Uza liman fuan rua atu dudu mamik ba kraik hosi segment uteru.
Troka retractor ba mamik iha ruin pubiku nia leten no mamik.

LOKE UTERU
• Uza skalpel atu halo insisi transversal 3 cm iha segment kraik uteru.
Mazumenus tenke 1 cm iha nivel kraik iha ne’ebe vesiko-utero serosa
insisi tiha ona atu dudu mamaik ba kraik.
• Halo luan insisi ho liman fuan iha kada ninin no dada neneik ba leten
no sorin iha tempu hanesa (Fig. P-22, pájina P-56).
• Se segment uteru mahar no klot, estende insisi ho forma
kresente/bulan sabit, uza tizora emvez de liman fuan atu evita
estensaun hosi veia uterina.

Importante atu halo insisi ne’ebe bo’ot ba uteru atu partu bebe nia
ulun no isin sem halo kanek insisi.
P- Caesarean birth
56
FIGURA P-22. Halo luaninsisi uteru

PARTU BEBE NO PLASENTA


• Atu partu bebe, tau liman ida iha uteru nia laran entre uteru no bebe
no hasai bebe nia ulun.
• Ho liman fuan, kaer no fleksi ulun.
• Ho neneik hi’it bebe nia ulun ba leten liu hosi fatin insisi (Fig. P-23,
pájina-57), kuidadu atu labele estende insisi ba kraik hasoru
sérviku.
• Ho liman seluk, halo presaun neneik ba kabun leten hosi parte uteru
nian atu ajuda hasai bebe nia ulun.
• Se bebe nia ulun tama tun liu ba kraik iha pélviku ou iha vajina,
husu asisten ida (tau luvas) atu tau liman ba vajina no dudu bebe nia
ulun ba leten. Hafoin hasai bebe nia ulun. (Fig. P-24, pájina P-57).
Caesarean birth P-
57
FIGURA P-23. Partu/hasai bebe nia ulun

FIGURA P-24. Partu/hasai bebe nia ulun ne’ebe tama liu ba kraik

• Suction bebe nia ibun no inus bainhira ulun sai.


• Hasai bebe nia kabás no isin.
• Fo ositosina 20 units iha 1 Lfluidu IV (normal saline ou Ringer’s
lactate) turuk 60 pur minutu ba oras rua.
P- Caesarean birth
58
• Klem no koa kordaun umbilikal.
• Fo bebe ba sistente id aba kuidadu inisiu (pájina C-107).
• Mantein trasaun neneik ba kordaun no maneja (hamos) uteru liu hosi
abdomen.
• Hasai plasenta no membrana. Uza forsep ring atu asegura katak
membrana hasai hotu ona.
• Se inan medikamente elijivel, hetan ona konselin ho
apropriadu no hili ona insersaun IUD pos-partu, kontinua
ho insersaun intraseksiocesarea hosi IUD.

TAKA INSISI UTERU


Nota: Se Couvelaire uterus (bubu no diskoloradu tanba ran) hetan durante
sezariana, taka ho maneira normal. Observa ba ran fakar no avalia tonu
uteru. Preparadu atu maneja se iha koagulopatia (pájina S-24) ou atonia
uteri (pájina S-32).
• Kaer kantu hosi insisi uteru ho klem.
• Kaer ninin hosi insisi ho klem. Asegura katak uteru separadu hosi
mamik.
• Hare ho kuidadu ba estensaun ruma hosi insisi uteru.
• Suku insisi ho estensaun ruma ho sutura kontinua xavi ho kabas 0
chromic catgut (ou polyglycolic) (Fig. P-25, pájina P-59).
• Se iha ran fakar hosi fatin insisi, taka ho figura -hosi-sutura walu.
La presija suku segundu layer/fiada hosi sutura ina insisi uteru.
Caesarean birth P-59

FIGURA P-25. Taka insisi uteru

TAKA ABDOMEN
• Hare ho kuidadu insisi uteru molok taka abdomen. Asegura laiha ran
fakar no uteru firmi/tos. Uza esponja atu hasai ran matek hosi abdomen.
• Ezamina ho kuidadu injury ruma ba mamik no suku se imi hetan
(pájina P-115).
• Taka fasia ho sutura kontinua ho kabas 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: la presija atu taka peritoneum ba mamik ou peritoneum ba abdomen.
• Se iha sinal iha sinal infesaun, falun tissue subkutaneus ho gauze no
labele hametin sutura 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit ho atrazu
taka depoisde laiha sinal infesaun.
• Se laiha sinal infesaun, taka kulit ho sutura mattres vertikal ho
kabas 3-0 nylon (ou silk) no aplika dressing estéril.
• Dudu ho neneik iha abdomen nia leten atu hasai ran matek hosi uteru
no vajina.
P-60 Caesarean birth

PROBLEMA DURANTE
OPERASAUN
RAN FAKAR NE’EBE LABELE KONTROLA
• Masajen uteru.
• Se iha atonia uteri, kontinua infus ositosina no fo ergometrine 0.2
mg IM no prostaglandin, se iha. Ai moruk sira ne’e bele fo hamutuk
ou tutuir malu/subsekuensia (Tabela S-11, pájina S-32).
• Transfuse se nesesariu (pájina C-37).
• Husu asistente ida atu hanehan ho liman fuan iha aorta nia lten atu
redus ran fakar too fonte ran fakar hetan ona no hapara.
• Se la kontrola ran fakar, halo ligasaun arteria uterina no utero-
ovarian (pájina P-117) ou histerektomia (pájina P-121).

SE BEBE HO POZISAUN KIDUN


• Se bebe ho aprezentasaun breech, kaer ain ida no partu liu hosi insisi.
• Kompleta partu hanesan iha partu vajina ho breech (pájina P-45):
- Hasai ain no isin too kabás ; hafoin hasai brasu.
- Fleksi (silu) ulun uza manuver Mauriceau-Smellie-Veit
(pájina P-49).

BEBE HO POZISAUN TRANSVERSA


BEBE NIA KOTUK IHA LETEN
• Se bebe nia kotuk iha leten (besik uteru nia parte leten), hatama
liman ba uteru no kaer bebe nia tornozelo/ain kliak/pergelangan
kaki.
• Kaer bebe nia tornozelo no dada sai neneik liu hosi insisi atu hasai
bebe nia kelen no kompleta partu hanesan partu ho breech (pájina
P-45).

BEBE NIA KOTUK HOSI KRAIK


• Se bebe nia kotuk iha kraik, insisi vertikal ba uteru maka
preferidu liu (pájina P-62).
Caesarean birth P-61

• Depoisde halo insisi, hatam liman ba uteru no buka bebe nia ain.
Dada sai sira liu hosi insisi no kompleta partu hanesan ho partu ba
breech (pájina P-45).
• Atu suku insisi vertikal, imi presija sutura layer balun (pájina P-62).

PLASENTA PREVIA
• Se ita hasoru plasenta anterior kraik, insisi liu hosi neba no
hasai bebe.
• Depoisde bebe moris, se plasenta labele hasai ho manual, diagnose
maka pasenta akreta, rezultadu komun mak iha fatin be uluk halo tiha
ona opersaun sezariana ba. Halo histerektomia (pájina P-121).
• Inan ho plasenta previa iha risku a’as ba emorajia pos-partu. Se iha
sangramentu hosi plasenta fatin, halo sutura b aba ran ne’ebe suli
mai hosi fatin ne’e ho kabas chromic catgut (ou polyglycolic).
• Observa sangramentu depoisde pos-partu imediata no halo asaun
ne’ebe apropriadu (pájina S-29).

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu kuidadu pos-operasaun (pájina C-71).
• Se akontese sangramentu:
- Masajen uteru atu hasai ran matek. Prezensa hosi ran matek sei
impede kontrasaun uteru ho efetivu.
- Fo ositosina 20 units iha 1 Lfluidu IV (normal saline ou Ringer’s
lactate) turuk 60 pur minutu, ergometrine 0.2 mg IM no
prostaglandin (Tabela S-11, pájina S-32). Ai moruk sira ne’e bele
fo hamutuk ho ou tutuir malu.
• Se iha sinal infesaun ou se agora inan iha isin manas, fo
kombinasaun antibiótiku ba oras 24–48 depoisde kompleta
rezolusaun hosi sinal no sintoma kliniku (isin, uterina tenderness,
lokia purulenta, leukositosis) (pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras walu;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
P-62 Caesarean birth

INSISI VERTIKAL A’AS (“KLASIKU”)


• Loke abdomen liu hosi insisi iha klaran hosi umbiliku nia ninin.
Mazumenus um tersu hosi insisi tenke iha umbiliku nia leten no dois
tersu iha kraik.
• Uza skalpel atu halo insisi:
- Cek pozisaun hosi ligamentu kabuar no asegura katak insisi
iha klaran (uteru karik twisted ba sorin).
- Asegura insisi uterina iha linha klaran iha fundu uteri nia leten.
- Insisi nia naruk mazumenus tenke 12–15 cm, no rohan kraik
labele estende ba dobra utero-vesika hosi peritoneum.
• Husu asisten ida (tau luvas mos) atu aplika presaun ba insisi nia
rohan atu kontrola sangramentu.
• Koa ba kraik hosi membrana no estende insisi uza tizora.
• Depoisde rotura membrana, kaer bebe nia ain no hasai bebe.
• Hasai plasenta no membrana.
• Kaer insisi nia rohan ho forsep Allis ou Green Armytage.
• Taka insisi ho sutura pelu menus fiada/layer 3:
- Taka fiada primeiru besik ba kaviti, maibe evita desidua, ho
sutura kontinua 0 chromic catgut (ou polyglycolic).
- Taka fiada segundu hosi muskulu uteru uza sutura
interuputus ho sutura 1 chromic catgut (ou polyglycolic).
- Taka fibra superfisial no serosa uza sutura kontinua 0
chromic catgut (ou polyglycolic) ho daun atraumatiku.
• Taka abdomen hanesan iha sezariana segment kraik (pájina P-59).

Inan labele iha trabalhu de partu iha isin rua tuir mai/futuru.
Caesarean birth P-63

LIGASAUN TUBA IHA SEZARIANA


Ligasaun tuba bele halo imediatu depoisde sezariana se inan husu prosedura
ne’e kleur molok partu komesa (durante vizita pre natal). Konseling
adekuadu no halo desizaun informadu/informed decision-making no
konsiente tenke halo ho voluntariu ba prosedura esterilizasaun; buat sira
ne’e talves la posibel durante trabalhu de partu no depoisde partu.
• Reve pasiente nia konsiente.
• Kaer parte hosi tuba ne’ebe ladun iha veia, parte klaran hosi tuba
falopi ho forsep Babcock ou Allis.
• Foti sa’e tuba nia ba leten atu bele hare ho naruk 2.5 cm (Fig. P-26 A,
pájina P-64).
• Loke hosi kraik ho forsep arteria no halo ligasaun ho sutura 0 plain
catgut (Fig. P-26 B, pájina P-64).
• Koa nia rohan ida be ita hare ne’e (segmentu ho naruk 1 cm) hosi
entre rohan rua ne’ebe tesi tiha ona (Fig. P-26 C–D, pájina P-64).
• Repete prosedura ba sorin seluk.
P-64 Caesarean birth

FIGURA P-26. Ligasaun tuba


KRANIOTOMIA NO KRANIOSENTESIS P-65
Iha kazu balun ho obstrusaun partu ho morte fetal, redusaun iha medida
hosi fetu nia ulun hosi kraniotomia halo partu vajina posibel no evita rsiku
ne’ebe asosiadu ho sezariana. Kraniosentesis bele uza atu reduz medida
hosi ulun hydrocephalic atu halo partu posibel.
• Fo suporta emosional no enkorajamentu. Se nesesariu, fo
diazepam IV neneik ou uza pudendal block (pájina P-3).

KRANIOTOMIA (PERFORASAUN ULUN RUIN)


• Hare indikasaun sira. Verifika katak fetu mate tiha ona: se la rona
frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu rona ho estetóskopu
Doppler, se iha.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no aplika solusaun
antiséptiku ba vajina (pájina C-35).
• Fo suporta emosional no suporta psikolojika (pájinaC-9) antes,
durante no depoisde prosedura.
• Halo episiotomia, se presija (pájina P-85).

APREZENTASAUN SEFALIKU
• Halo krusiforme (forma-kruz) insisi ba ulun ruin (Fig. P-27).

FIGURA P-27. I n s i s i ho forma hanesan kruz ba ulun ruin


P-66 Craniotomy and craniocentesis

• Loke ruin kraniu iha kraik liu no iha klaran liu ho kraniotmoia (ou
tizora ne’ebe bot liu ou skalpel ne’ebe todan liu). Iha aprezentasaun
oin, perforasaun iha orbita.
• Hatama kraniotomia ba fetu nia kraniu no fahe konteudu hosi
intrakranial.
• Kaer ulun ruin/skull nia rohan ho forsep- nehan todan balun
(ij. Kocher) no aplika trasaun iha aksis hosi kanal partu (Fig. P-
28).

FIGURA P-28. Aplika trasaun ba ulun ruin

• Bainhira ulun tun, presaun hosi ruin pleviku sei kauza skull/ulun
ruin atu kolaps, ida ne’e bele hamenus diameter kraniu.
• Se ulun la moris ho fasil, halo sezariana (pájina P-53).

APREZENTASAUN KIDUN HO TRAVASAUN BA ULUN


• Halo insisi iha kulit liu hosi baze iha kakorok.
• Hatama kraniotomia (ou tizora ho medida bot ou skalpel todan) liu
hosi insisi no tunel iha subkutan atu hetan oksiput.
• Halo kuak oksiput no loke kanal halo bot se posibel.
• Aplika trasaun ba tronku atu kolaps skull bainhira ulun tun.
Craniotomy and craniocentesis P-67

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Depoisde bebe moris, ezamina inan ho kuidadu no suku kanek ou
nakles ruma iha sérviku (pájinaP-95) ou vajina (pájina P-97), ou
suku episiotomia (pájina P-87).
• Husik kateter iha fatin too konfirmadu katak laiha kanek iha mamik.
• Asegura likidu intake no output ne’ebe adekuadu.
• Fo suporta emosional no psikolojiku (pájina C-9).

KRANIOSENTESIS (SKULL PUNCTURE)


• Reve ba indikasaun sira. Verifika katak fetu mate tiha ona: se la rona
frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu rona ho estetóskopu
Doppler, se iha.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájinaC-25) no aplika solusaun
antiséptiku ba vajina (pájina C-35).
• Fo suporta emosional no psikolojiku (pájina C-9) antes, durante
no depoisde prosedura.
• Halo episiotomia, se presija (pájina P-85).

DILATASAUN SÉRVIKU KOMPLETU


• Pasa daun spinal bor bot ida liu hosi dilatasaun sérviku no liu hosi
sutura sagitalis ou fontanela hosi skull/ulun ruin (Fig. P-29, pájina P-
68).
• Aspira likidu serebrispinal too fetu nia skull kolaps, no kontinua ho
partu vajina.
P-68 Craniotomy and craniocentesis

FIGURA P-29. Kraniosentesis ho dilatasaun sérviku

SÉRVIKU TAKA
• Halo palpasaun ba lokasi ulun.
• Aplika solusaun antibiótiku ba kulit suprapubiku (pájina C-35).
• Pasa daun spinal bor bot ida liu hosi abdomen no didin uterina no
liu hosi skull hidrocefaliku.
• Aspira likidu serebrispinal too fetu nia skull kolaps, no kontinua ho
partu vajina.

ULUN LA SAI- DURANTE PARTU HO APREZENTASAUN KIDUN


• Depoisde hasai restu hosi bebe nia isin, hatama daun spinal bor bot ida
liu hosi dilatasaun sérviku no foramen magnum (Fig. P-30, pájina P-
69).
• Aspira likidu serebrispinal no hasai ulun la sai hanesan iha partu ho
aprezentasaun breech (pájina P-48).
Craniotomy and craniocentesis P-69

FIGURA P-30. Kraniosentesis hosi ulun la sai

DURANTE SEZARIANA
• Depoisde halo insisi uteria, pasa daun spinal bor bot ida liu hosi
skull hidrosefaliku.
• Aspira likidu serebrispinal too fetu nia skull kolaps.
• Hasain bebe no plasenta hanesan iha sezariana (pájina P-56).

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Depoisde bebe partu, ezamina inan ho kuidadu no suku kanek ruma
hosi sérviku (pájina P-95) ou vajina (pájina P-97), ou suku
episiotomia (page P-87).
• Husik kateter iha fatin too konfirmadu katak laiha nakles iha mamik.

• Asegura likidu intake no output ne’ebe adekuadu.

• Fo suporta emosional no psikolojiku (pájina C-9).


P-70 Craniotomy and craniocentesis
DILATASAUN NO RESPAJEN P-71
Metodu preferidu ba evakuasaun uteru maka aspirasaun vakum manual
(pájina P-75). So bele halo deit dilatasaun no respajen kuando laiha
aspirasaun vakum manual.
• Reve indikasaun sira (pájina P-75).
• reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25).
• Fo suporta emosional no enkorajamentu. Fo morphine IM ou IV
molok prosedura ou uza paracervical block (pájina P-1).
• Fo ositosina 10 units IM ou ergometrine 0.2 mg IM molok prosedura
atu halo miometriu tos/firmi no redus risku ba perforasaun.
• Halo ezaminasaun peviku atu avalia medida no pozisaun hosi uteru no
kondisaun hosi forniks.
• Hatama espekulum ou retrasaun vajina ba vajina.
• Aplika solusaun antiséptiku ba vajina no sérviku (liliu ba odamatan
sérviku) (pájina C-35).
• Cek sérviku ba kanek ou produsaun protruding hosi konseisaun. Se
produtu konseisaun iha vajina ou sérviku, hasai sira uza forsep
ring ou sponge.
Nota: iha abortu inkompletu, forsep ring ou sponge preferidu atu kaer
sérviku, tanba kompara ho tenakulum nia ladun halo kanek ou nakles ba
sérviku ho trasaun no la presija uza lidokain atu tau.
• Ho neneik kaer sérviku nia ibun anterior no posterior ho vulsellum ou
tenakulum ho nehan ida ou single-toothed (Fig. P-31, pájina P-72).
• Se uza tenakulum atu kaer sérviku, primeiru sona 1 mL hosi solusaun
lidokain 0.5% ba ibun anterior no posterior sérviku ne’ebe loke
tiha ona ho tenakulum.
• Presija deit dilatasaun bainhira isin rua bainhira produtu restu balun
ne’ebe sei iha hosi konseisaun ne’ebe sei iha uteru ba loron balun:
- Ho neneik introdus gauge kanula ou kuretase ne’ebe luan.
- Uza dilatador gradualmente se kanula ou kuretase la liu.
Komesa ho dilatador ida ki’ik liu no remata ho dilatador ida
ne’ebe bot liu ne’ebe asegura dilatasaun ho adekuadu
(babain10–12 mm) (Fig. P-32, pájina P-72).
- Kuidadu atu labele hakanek sérviku ou atu kria nakloke ne’be falsu.
P- Dilatation and curettage
72
FIGURA P-31. Hatama retradorida no kaer ibun hosi sérviku anterior

FIGURA P-32. Dilatasaun ba sérviku

• ho neneik hatama sonde uterina liu hosi sérviku atu avalia uteru nia
naruk no diresaun.

Uteru mamar los iha isin rua no bele hetan kanek ho fasil
durante prosedura.

• Evakua konteudu hosi uteru ho forsep ring ou kuretase bot (Fig. P-33,
pájina P-73). Ho neneik kuret didin uteru too sente sensasaun grating.
Dilatation and curettage P-73

FIGURA P-33. Kuretase/raspajen uteru

• Hasai espekulum ou retractor no halo ezaminasaun pélviku


bimanual atu cek medida no uteru nia tos.
• Ezamina no evakua material (pájina P-78). Haruka material ba
ezaminasaun histopatolojiku, se presija.

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Fo paracetamol 500 mg oral se presija.
• Enkoraja inan atu han, hemu ho lao se nia hakarak.
• Oferese servisu kuidadu saúde, se posibel, inklui profilaksis tetanus,
konselin no metodu planeamentu familia (pájina S-14).
• Fo alta ba inan ho kazu inkomplikada iha oras ida ou rua nia laran.
• Akonselha inan atu hare sinal no sintoma ne’ebe presija atensaun
imediata:
- kram ne’ebe prolongadu (liu hosi loron balun)
- sangramaneyu prolongadu (liu hosi semana rua)
- sangramentu liu hosi menstruasaun normal
- moras aumenta ou todan
- isin manas, be doko ou isin baruk
- dezmaia.
P- Dilatation and curettage
74
ASPIRASAUN VAKUM MANUAL P-75
• Reve indikasaun sir aba aspirasaun vakum manual (abortu inevitável
molok semana 16, abortu inkompletu, isin rua molar ou atrazu
emorajia pos-partu tanba retensaun fragment plasenta).
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25).
• Fo kuidadu emosional no enkorajamentu, no fo paracetamol minutu 30
molok halo prosedura. Uza paracervical block se presija (pájina P-1).
• Prepara seringa ba aspirasaun vakum manual:
- Monta seringa.
- Taka katup.
- Dada fila fali ba plunger to nia xavi
Nota: Ba isin rua molar, bainhira konteudu uteria posibel para atu
abundante, prepara seringa tolu prontu para atu uza.
• Mesmu ke sangramentu uituan deit, fo ositosina 10 units IM ou
ergometrine 0.2 mg IM antes prosedura atu halo miometrium tos/firmi
no redus risku ba perforasaun.
• Halo ezaminasaun peviku bimanual atu avalia medida no pozisaun
uteru no kondisaun hosi forniks.
• Hatama espekulum ou retractor vajina ba vajina.
• Aplika solusaun antiséptiku ba vajina nosérviku (liuliu odamatan
sérviku) (pájina C-35).
• Cek sérviku ba kanek ou produtu konseisaun ne’ebe protruding. Se
produtu konseisaun iha vajina ou sérviku, hasai sira ho forsep ring
ou sponge.
Nota: iha abortu inkompletu, forsep ring ou sponge preferidu atu kaer
sérviku, tanba kompara ho tenakulum nia ladun halo kanek ou nakles ba
sérviku ho trasaun no la presija uza lidokain atu tau.
• Ho neneik kaer sérviku nia ibun anterior no posterior ho vulsellum ou
tenakulum ho nehan ida ou single-toothed (Fig. P-31, pájina P-72).

• Se uza tenakulum atu kaer sérviku, primeiru sona 1 mL hosi solusaun


lidokain 0.5% ba ibun anterior no posterior sérviku ne’ebe loke tiha
ona ho tenakulum.

• Presija deit dilatasaun bainhira isin rua bainhira produtu restu balun
ne’ebe sei iha hosi konseisaun ne’ebe sei iha uteru ba loron balun:
P-76 Manual vacuum aspiration

- Ho neneik introdus gauge kanula ou kuretase ne’ebe luan


- Uza dilatador gradualmente se kanula ou kuretase la liu.Komesa
ho dilatador ida ki’ik liu no remata ho dilatador ida ne’ebe bot liu
ne’ebe asegura dilatasaun ho adekuadu (babain10–12 mm) (Fig.
P-32, pájina P-72).
- Kuidadu atu labele hakanek sérviku ou atu kria nakloke ne’be falsu.
• Enkuantu dada neneik ba sérviku, hatama kanula liu hosi sérviku ba
uteru iha los odamatan sérviku nia oin (Fig. P-34). (dulas kanula liu
hosi kanal servikal.)

FIGURA P-34. Hatama kanula

• Ho neneik dudu kanula tama ba kavum uterina too kona fundu,


maibe la liu 10 cm. sukat uteru nia naruk hosi pontu ne’ebe bele hare
iha kanula no hafoin dada kanula uituan.
• Monta aspirasaun vakum manual ne’ebe prepara tiha on aba kanula
hodi kaer vulsellum (ou tenakulum) iha kanula nia rohan iha liman
ida no seringa iha liman seluk.
• Husik pinch valve ba seringa atu transfere vakum liu hosi
kanula ba kavum uteri.
Manual vacuum aspiration P-77
• Evakua kontedudu restu hosi uteru hodi dulas neneik seringa hosi sorin
id aba sorin seluk (iha relojio 10 too 12) no bainhira muda kanula halo
mamar no neneik ba mai iha kavum uteri (Fig. P-35).
Nota: atu evita lakon vakum, labele dada kanula ne’ebe nakloke liu hosi
odamatan sérviku. Se vakum lakon ou se seringa liu hosi metade mak
nakonu ona, hamamuk tiha no kria fila fali vakum.
Note: evita kaer seringa nia plunger arms enkuantu halo vakum no kanula
iha hela uteru nia laran. Se plunger arms xavi tiha, karik plunger
asidentemente tama fila fali ba seringa, dudu tam fila fali material sir aba
uteru.

FIGURA P-35. Evakua konteudu hosi uteru

• Cek sinal se kompletu ona:


- Furin korderoza ou mean maibe hare iha iha kanula la bot liu tissue.
- Sente sensasaun grating/krak iha kanula nainhira nia pasa liu
hosi superfise hosi uteru ne’ebe evakuada.
- Iha kontrasaun uteru haleu kanula (grips).
• Dada kanula. Hasa seringa no tau kanula iha solusaun
dekontaminasaun.
P-78 Manual vacuum aspiration

• Ho valve ne’ebe nakloke, hamamuk konteudu hosi seringa MVA


ba strainer ida hosi dudu ba plunger.
Nota: Tau seringa mamuk ba dezinfesaun-nivel altu ou trai estéril ida ou
konteiner too imi iha serteza katak prosedura kompletu ona.
• Hasai espekulum ou retractor no halo ezaminasaun
bimanual atu cek medida no uteru nia tos.
• Hare lalais tissue ne’ebe hasai hosi uteru atu:
- avalia kuantidade no prezensa hosi produtu konseisaun;
- asegura evakuasaun kompletu ona; no
- cek ba isin rua molar (raru).
• Se nesesariu, fase no hamos tissue atu hasai ekses hosi ran matek, no
tau iha konteiner hosi be mos, normal saline or asidu asetat (vinagre)
atu ezamina. Amostra tissue bele mos haruka ba ezaminasaun
histopatolojiku, se presija.
• Se la hare produtu konseisaun:
- Produtu hotu hosi konseisaun bele liu tiha molok halo MVA
(abortu kompletu).
- Talves hare hanesan kavum uteri mamuk ona maibe sedauk
mamuk kompletamente. Repete fali evakuasaun.
- Sangramentu vajinal karik tanba buat seluk ruma I laos abortu (ij.
Emorajia akontese, ne’ebe dalaruma akontese iha utilizasaun ai
moruk kontrasepsaun ou fibroid uterina).
- Karik uteru abnormal (ij. Karik hatama tiha ona kanula ba fatin
ne’ebe laos isin rua hosi uteru dupla).
Nota: laiha produtu hosi konseisaun iha inan ho sintoma hosi isin rua
eumenta posibilidade forte hosi isin rua ektópiku (pájina S-15).
• Ho neneik hatama espekulum ba vajina no ezamina ba sangramentu.
Se uteru sei mamar no la sai ki’ik, ou se persistent, brisk
sangramanetu, repete evakuasaun.

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Fo ba inan paracetamol 500 mg oral se presija.
• Enkoraja inan atu han, hemu no lao tuir nia hakarak.
Manual vacuum aspiration P-79
• Oferese servisu kuidadu saúde, se posibel, inklui profilaksis ba
tetanus, konselin no metodu planeamentu familia (pájina S-14).
• Fo alta ba inan ho kazu inkomplikada iha oras ida ou rua nia laran.
• Konselhu inan atu hare sinal no sintoma ne’ebe presija atensaun
imediata:
-sangramaneyu prolongadu (liu hosi semana rua)
-sangramentu liu hosi menstruasaun normal
-moras aumenta ou todan
-isin manas, be doko ou isin baruk
- dezmaia
KULDOSENTESIS NO KOLPOTOMIA P-81

KULDOSENTESIS
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral, (pájina C-25) no aplika solusaun
antiséptiku ba vajina (liuliu ba forniks posterior) (pájina C-35).
• Fo kuidadu emosional no enkorajamentu. Se nesesariu, uza
infiltrasaun loka ho lidokain (pájina C-57).
• Ho neneik kaer sérviku nia ibun posterior ho tenakulum no no
neneik dada atu eleva sérviku no loke vajina posterior.
• Tau daun naruk (ij. Daun spinal) ba seringa no hatama liu hosi
posterior hosi vajina, iha kedas parte ibun posterior hosi (Fig. P-36).

FIGURA P-36. P u n t u r a d iagnostiku hosi cul-de-sac

• Dada fila fali seringa atu aspira cul-de-sac (espasu iha uteru nia
kotuk).
- Se la hetan ran matek suspeitu ba isin rua ektópiku (pájina
S-15).
- Se hetan ran matek, veiu ou arteria karik bele aspiradu.
Hasai daun, hatam no aspira fila fali.
P- Culdocentesis and colpotomy
82
- Se hetan likidu mos ou kinur, laiha ran iha peritoneu. Inan
karik, maibe, sei iha isin rua ektópiku ne’ebe sedauk rotura,
(pájina S-16).
- Se la hetan likidu, dada sai daun, hatama fila fali no aspira fali.
Se la hetan likidu, inan karik iha isin rua ektópiku ne’ebe la
rotura (pájina S-15).
- Se hetan pus, mantein daun iha fatin no kontinua ho
kolpotomia (hare iha kraik).

KOLPOTOMIA
Se hetan iha ous iha kuldosentesis, mantein daun iha fatin no halo insisi
sona ida iha fatin puntura:
• Hasai daun no hatama forsep muk ou liman fuan liu hosi insisi atu
fera lokus iha kavum absesu (Fig. P-37).

FIGURA P-37. Kolpotomia ba absesu pélviku

• Husik ous atu sai.


• Hatama boraxha ho dezinfetadu-nivel altu ou estéril kuretase hasai
hosi insisi.
Culdocentesis and colpotomy P-83

Nota: Bele prepara drenazem ida hosi koa tiha luvas nia liman tutun hosi
luvas ezaminasaun estéril.
• Se presija, uza suku liu hosi drenazen atu atu subar iha vajina.
• Hasai tiha drenazem bainhira laiha ona pus.
• Se laiha pus, absesu karik a’as liu hosi kavum Douglasi.
Laparatomia sei presija atu halo lavajen ba peritoneu (hamos).
P- Culdocentesis and colpotomy
84
EPISIOTOMIA P-85
Labele halo episiotomia ho rutina.

Iha prezensa hosi obstrusaun fiziku tanba leizaun ou fitar iha perineu,
desizaun atu halo episiotomia karik bele halo.

• Reve indikasaun sira..


• Reve prinsipiu kuidadu jeral, (pájina C-25) no aplika solusaun
antiséptiku ba vajina (liuliu ba forniks posterior) (pájina C-35).
• Fo kuidadu emosional no enkorajamentu.
• Asegura katak laiha alerjia ba lidokain ou aimoruk sira ne’ebe
relasionadu. Uza infitrasaun lokal ho lidokain (pájina C-57) ou
pudendal block (pájina P-3).
• Sona iha mukoza vajina nia okos, iha kulit hosi perineu nia okos no
tama liu ba muskulu perineu (Fig. P-38, pájina P-86), uza mazumenus
solusaun lidokain 10 mL 0.5% (pájina C-57).
Nota: Aspira (dada sai hosi plunger) atu asegura katak la tama ba veia.
Se ran tama fila fali ba seringa bainhira aspira, hasai tiha daun. Cek
fila fali pozisaun ho kuidadu no hatama fila fali. Nunka sona se iha ran
tama ba seringa laran. Inan bele hetan konvulsaun no mate se akontese
sona lidokain IV ba veia.
• Hanesan konkluzaun ba fatin sona , hein minutu rua no ku’u ou
kebit ho forsep. Se inan sente ku’u ou kebit, hein tan minutu rua no
koko fila fali.

Anestezia sedu atu fo tempu sufisiente ba nia efeitu.


P-86 Episiotomy

FIGURA P-38. Infiltrasaun tissue perineal ho anestezia lokal

• Hein atu halo episiotomia too:


- Peritoneu mihis; no
- 3–4 cm hosi bebe nia ulun hare durante kontrasaun.

Halo episiotomia sei kauza sangramentu. Tanba ne’e, maka labele,


halo sedu.

• Tau luvas estéril, tau liman fuan rua entre bebe nia ulun no perineum.
• Uza tizora atu ko’a perineu mazumenus 3–4 cm iha diresaun
mediolateral (Fig. P-39, pájina P-87).
• Uza tizora atu ko’a 2–3 cm iha leten klaran hosi vajina posterior.
• Kontrola bebe nia ulun no kabás bainhira sira moris, asegura katak nia
kabás halo rotaasaun iha linha klaran/midline atu prevene estensaun
hosi episiotomia.
• Ho kuidadu ezamina ba estensaun no nakles seluk, no suku
(pájina P-88).
Episiotomy P-87

FIGURA P-39. Halo insisi bainhira hatama liman fuan atu proteje bebe
nia ulun.

Note: Importante katak uza sutura ne’ebe bele absorbe atu. sutura
Polyglycolic preferidu liu duke chromic catgut tanba sira forte, la alerjia ba
propriedade, no posibilidade ki’ik hosi komplikasaun infesaun no
episiotomia ne’ebe kotu. Chromic catgut maka alternativu ne’ebe bele
aseita, maibe la ideal.

SUKU EPISIOTOMIA
• Aplika solusaun antibiótiku ba area ne’ebe haleu
aipsiotomia (pájinaC-35).
• Se episiotomia estende liu hosi sphinter ani ou mukoza rektal,
maneja hanesan nakles grau terseiru ou grau hat (pájina P-104),
inklui fo antibiótiku profilaksis.
• Taka mukoza vajina uza sutura kontinua 2-0 (Fig. P-40 A, pájina
P-88):
- Komesa suku mazumenus 1 cm iha apex nia leten
(leten liu) hosi episiotomia. Kontinua sutura too nivel
hosi odamatan vajina.
- Iha odamatan vajina, lori hamutuk rohan ne’ebe koa hosi
odamatan vajina.
- Dada daun iha odamatan vajina nia okos liu hosi fatin insisi no
kesi.
P-88 Episiotomy

• Taka muskulu perineu uza sutura interruptus 2-0 (Fig. P-40 B).
• Taka kulit uza sutura interruptus (ou subkutikular) 2-0 (Fig.
P-40 C).

FIGURA P-40. Suku episiotomia

KOMPLIKASAUN SIRA
• Se akontese hematoma, loke no halo drenazem. Se laiha sinal
hosi infesaun no sangramentu para tiha ona, tala fila fali
episiotomia.
• Se iha sinal hosi infesaun loke no halo drenazem ba kanek. Hasai
sutura ne’ebe infetadu no hamos kanesk:
- Se infesaun ne’e leve, la presija antibiótiku.
- Se infesaun severu maibe la involve tissue iha kalran liu, fo
kombinasaun antibiótiku (pájina C-49):
– ampicillin 2 g IV kada oras 6;
– PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
- Se infesaun klean liu, involve muskulu no kauza nekrotiku
(necrotizing fasciitis), fo kombinasaun antibiótiku too tissue
ne’ebe nekrotiku hasai tiha ona no inan livre hosi isin manas ba
oras 48 (pájina C-49):
Episiotomy P-89

– ampicillin 2 g IV kada oras 6;


– PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Nota: Nekrotiku ba fasia presija operasaun bot atu halo
debridement/hamos. Atrazu lai taka primariu iha oras ida ou rua too semana
(depende ba rezolusaun hosi infesaun).
P-90 Episiotomy
HASAI PLASENTA MANUAL P-91
• Reve indikasaun sira:
- Se se plasenta la sai dentru minutu 30 depoisde bebe moris,
liuliu se iha emorajia severu, rekomenda atu hasai plasenta
manual.
- Se laiha emorajjia, bele observa tan inan ba minutu 30 molok
koko hasai plasenta manual.
- Konselin ba aprosimasaun konservativu. maibe, Se inan iha
emorajia severu, tenke koko hasai plasenta manual.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Se fasil, asegura katak inan iha akompanhante tuir nia hakarak ho nia
enkuantu ita fo kuidadu ba nia.
• Fo kuidadu emosional no enkorajamentu ba inan(pájina C-9).
Esplika prosedura iha termu ne’ebe simplis. Hetan konsiente
verbal atu halo prosedura.
• Fo morphine no diazepam IV neneik (labele kahur iha seringa
ne’ebe hanesan) ou uz ketamin (pájina P-13).
• Iha kazu shock emorajiku, evita fo ai moruk ne’ebe be;e
kauza mudansa ba status mental iha inan (ij. Ai moruk narkotika
no sedativa).
• Fo dosis singular hosi profilaksis antibiótiku (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV
- OU cefazolin 1 g IV.
• Tau kateter ba mamik atu asegura katak nia mamuk.
• Fase no hamaran liman. Tau luvas estéril (uza luvas naruk se
iha).
• Habit kordaun umbilical ho klem. Dada kordaun ho neneik ho liman
ida too ni parallel ho kama
• Hatama liman seluk ba vajina no too iha uteru(Fig. P-42, pájina P-
92).
P-92 Manual removal of placenta

FIGURA P-41. H a t a ma l i ma n i d a l i u t u i r h o s i ko r d a u n
u mb i l i ka l

• Husik kordaun sai no muda liman ba leten ba abdomen atu suporta


fundu uteri no fo kontra-trasaun durante hasai, atu prevene inversaun
hosi uteru (Fig. P-42).
Note: Se akontese inversaun uterina, halo repozisaun ba uteru (pájina P-
109).
• Muda liman fuan hosi liman iha uteru lateralmente too too ninin
hosi plasenta lokalizadu ba.
• Se cord kordaun umbilical hasai uuk tiha ona, hatama liman
ida ba kavum uteru. Esplora kavum uteri tomak too identifika
linha cleavage entre plasenta ho didin uteru.

FIGURA P-42. Suporta fundu enkuantu hasai plasenta

• Hasai plasenta hosi fatin implantantasaun hosi mantein liman fuan


metin ha,utuk no uza liman ninin atu gradualmente halo espasu entre
plasenta ho didin uteru.
Manual removal of placenta P-93

• Kontinua neneik haleu plasenta nia fatin too plasenta hasai hotu hosi
didin uteru.
• Bainhira hasai plasenta kompletu:
- Palpasi iha laran hosi kavum uteri atu asegura katak tissue
palsenta hotu hasai tiha ona.
- Ho neneik hasai liman hosi uteru, lori ho plasenta iha liman.
- Kontinua fo kontra-trasaun ba fundu hodi dudu nia ba diresaun
seluk hosi liman ne’ebe dada sai mai (Fig. P-43).
• Se plasenta la separadu hosi superfise uteru ho movimentu lateral
ne’ebe neneik hosi liman fuan tutun iha linha cleavage hasai
fragmentu plasenta (pájina S-44). Se tissue belit metin netik,
suspeitu plasenta akrtea no kontinua ho laparatomia no posibel
histerektomia subtotal (pájina P-122).

FIGURA P-43. Dada sai liman hosi uteru

• Fo ositosina 20 units iha 1 L fluidu IV (normal saline ou Ringer’s


lactate) turuk 60 pur minutu.
• Husu asistente ida atu masajen fundu hosi uteru atu enkoraja
kontrasaun utero toniku.
• Se iha sangramentu severu kontinua, fo ergometrine 0.2 mg IM ou
prostaglandin (Tabela S-11, pájina S-32).
P-94 Manual removal of placenta

• Ezamina superfise uteru hosi plasenta atu asegura katak nia


kompletu. Se iha lobus plasenta ou tissuemaka lakon, esplora
kavum uteri atu hasai nia.
• Ezamina sérviku, vajina no perineu ho kuidadu no suku kanek ruma
ne’ebe iha sérviku (pájina P-95) ou vajina no perineu (pájina P-97),
ou suku episiotomia (pájina P-87).

PROBLEMA
• Se iha retensaun plasenta tanba konstrisaun ring, ou se oras ou
loron liu tiha ona desde inan fo partu, karik la posibel atu hatama
liman tomak ba uteru. Fahe plasenta ba rohan-rohan/fragment uza
liman fuan rua, forsep ovum ou kuretase ne’ebe luan. (pájina S-44).

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Observa inan halo besik too efeitu hosi sedasi ho IV lakon.
• Monitoriza sinal vital (pulsa, presaun arterial, respirasaun) kada minutu
15 ba oras rua no kada minutu 30 ba oras 6 tuir mai ou stabil.
• Palpasi fundu uteru atu asegura katak uteru kontraksi nafatin.
• Cek lokia ne’ebe eksesivu.
• Kontinua infuzaun fluidu IV.
• Halo transfuzaun se presija (pájina C-37).
• Dokumenta prosedura no kuidadu pos-prosedura, inklui ai
moruk ruma ne’ebe fo.
• Konselhu inan no asegura katak nia kompriende prosedura
saida no tanba sa halo ida ne’e.
• Fo kuidadu pos-natal ba pelu menusl oras 24 depoisde partu.
SUKU NAKLES IHA SÉRVIKU P-95
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no aplika solusaun
antiséptiku ba vajina no sérviku (pájina C-35).
• fo kuidadu emosional no enkorajamentu. La presija anestezia ba
maioria hosi nakles iha sérviku. Ba nakles ne’ebe a’as no ekstensivu,
fo morphine no diazepam IV neneik (labele kahur iha seringa
hanesan) ou uza ketamin (pájina P-13).
• Husu asisten ida atu halo neneik presaun ba fundu atu tulun dudu
sérviku atu bele hare.
• Uza retractor vajina se nesesariu atu loke sérviku.
• Ho neneik kaer sérviku ho forsep ring ou sponge. Aplika forsep ba
nakles rua ne’e, no ho neneik dada iha diresaun oi-oin atu hare hotu
sérviku. Karik iha nakles barak.
• Taka nakles sérviku ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic) komesa hosi leten (parte leten hosi nakles), ne’ebe
talves hanesan fonte ba emorajia (Fig. P-44).
• Se long sesaun hosi kavidade iha sérviku, hafoin kontinua ho
sutura kontinua 0 chromic catgut (ou polyglycolic).
• Se se kusta atu hare hetan apex hosi halo ligasaun, kaer ho forsep
arteria ou forsep ring. Husik forsep iha fatin ba oras hat. Labele koko
atu kontinua atu halo ligasaun ba pontu emorajia tanba koko halo ida
ne’e bele aumenta tan emorajia. Hafoin:
- Depoisde oras hat, loke forsep parsialmente maibe labele hasai
- Depoisde oras hat tan, hasai forsep kompletamente.
Nota: laparatomia karik presija atu suku nakles iha sérviku ne’ebe estende
too iha vajina vault.

FIGURA P-44. Suku kanek iha sérviku


P-96 Repair of cervical tears
SUKU NAKLES IHA VAJINA NO PERINEU P-97
Tanba inan hotu ne’ebe fo partu vajinal iha risku hosi nakles ija jenitalia,
inspesaun rutina ba vajina, perineu no sérviku tenke halo ba inan hotu
imediatamente depoisde partu vajinal. Kanek ne’ebe la suku bele rezulta
emorajia, anemia, formasaun absesu, kanek nakloke, inkontinensia anal
no fistula rektovajina. Konsekuensia sira hosi la suku ou suku maibe ladun
diak bele afeta pasiente laos deit fizikamente maibe mos psikolojikamente.

EZAMINASAUN NO KLASIFIKASAUN HOSI NAKLES


• Esplika ba inan saida mak imi atu halo no hetan konsiente verbal.
• Asegura ahi naroman ne’ebe diak.
• Asegura katak inan iha pozisaun ne’ebe apropriadu ba nia atu iha
visualizasaun hosi traktu jenitalia hotu.
• Vizualmente avalia estensaun hosi trauma perineal atu inklui
estrutura ne’ebe involve, apex hosi injury no emorajia ruma.
• Uza instrumentu ou gauze atu asisti visualizasaun atu asegura katak
imi hare kualker nakles ou laserasi ruma iha apex.

Nota: inan bele iha nakles signifikativu sem hetan nakles iha perineu.

• Se nakles naruk no klean liu too perineu, halo inspesaun atu


asegura katak laiha nakles grau tolu ou hat:
- Hatama liman fuan ne’ebe tau tiha ona luvas ba anus.
- Ho neneik hi’it sae liman fuan no identifika sfinter, ou laiha.
- Sente kona ba tonu ou sfinter habit metin ka lae.
- Sente superfise hosi rectum no hare ho kuidadu ba protrusaun
hosi liman fuan ba vajina, ne’ebe hatudu nakles.
- Troka luvas depoisde ezaminasaun rectum, ho kuidadu fase
no hamaran liman, no tau luvas par foun ida atu suku
nakles ne’ebe identifikadu ona.
• Se inan iha emorajia no suspeitu hosi nakles iha sérviku, husu
asistente ida atu halo presaun ba kraik ho firmi ba inan nia uteru. Ida
ne’e sei muda parte kraik hosi sérviku iha vajina nune’e imi bele
ezamina ho fasil liu tan.
P-98 Repair of vaginal and perineal tears

• Identifka tipu hosi trauma: iha grau hat hosi nakles ne’ebe
akontese durante partu vajina:
- Nakles grau primeiru (Fig. P-45) involve mukoza vajina no
koneksaun tissue.

FIGURA P-45. Nakles grau primeiru (involve chette hat deit; vajina no
kulit perineu nakles, muskulu intakta)
Repair of vaginal and perineal tears P-99

- Kanek garu segundu (Fig. P-46) involve mukoza vajina,


koneksaun tisue no muskulu iha okos.

FIGURA P-46. Nakles grau segundu (involve chette hat no


muskulu superfisial hosi perineu; nakles iha vajina sempre
estende too iha sorin rua ne’e hotu)
P-100 Repair of vaginal and perineal tears

- Nakles grau tres (Fig. P-47) involve transeksaun kompletu


hosi sfinter ani.

FIGURA P-47. Nakles grau tres (involve chette hat


no muskulu superfisial hosi perineu no sfinter ani)

- Nakles grau hat involve mukoza rektal.


Nota: importante katak sutura ne’ebe bele absorbe uza hodi taka. Sutura
Polyglycolic preferidu liu chromic catgut tanba sira nia forte, propriedade
ne’ebe la alerjiku no probabilidade ne’ebe ki’ik ba komplikasaun infesaun.
Chromic catgut maka alternative ne’ebe bele aseita, maibe la ideal.

SUKU NAKLES GRAU PRIMEIRU NO SEGUNDU


Maioria nakles grau primeiru sei taka espontaneamente sem sutura.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25).
Repair of vaginal and perineal tears P-101

• Fo suporta emosional no enkorajamentu. Asegura katak laiha alerjia ba


lidokain ou ai moruk ruma ne’ebe relasionadu. Uza infiltrasaun lokal
ho solusaun lidokain (pájina C-57). Se nesesariu, uza pudendal block
(pájina P-3).
• Husu asistente ida atu cek uteru ho interval kada minutu 15 no
asegura katak nia iha kontrasaun.
• Asegura ahi naroman diak.
• Asegura katak inan iha pozisaun ne’ebe apropriadu atu bele halo
visualizasaun ba traktu jenitalia hotu.
• Hatudu nakles (Fig. P-48).

FIGURA P-48. Hatudu nakles peritoneu

• Aplika solusaun antiséptiku ba area haleu nakles ne’e (pájina C-35).


• Nota: Se solusaun lidokain liu hosi 40 mL sei presija atu hodi
suku, aumenta adrenaline ba solusaun (pájina C-57).
• Infiltra (Fig. P-49, pájina P-102) iha mukoza vajina nia okos, iha kulit
nia okos hosi peritoneu no tama klean liu ba muskulu peritoneu uza
solusaun lidokain 0.5% 10 mL (pájina C-57).
P- Repair of vaginal and perineal tears
102
FIGURA P-49. Tékniku infiltrasaun hosi anestezia lokal molok suku
nakles.

Nota: Aspira (dada sai hosi plunger) atu asegura katak la tama too veia. Se
ran tama fila fali ba seringa bainhira aspira, hasai daun. Cek fila fali
pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran tama fila fali a
seringa. Inan bele hetan konvulsaun no mate se sona lidokain IV
akontese.
• Hanesan konkluzaun hosi pakote injesaun, hein minutu rua hafoin
kuu ou kebit ho forsep. Se inan sente kuu/kebit, hein tan minutu
rua hafoin oko fila fali.

Fo anestezia sedu atu fo tempu sufisiente ba nia efeitu.

• Suku mukoza vajina uza sutura kontinuasaun 2-0 (Fig. P-50, pájina
P-103):
- Komesa suku mazumenus 1 cm iha apex nia leten (tututn)
hosi vajina ne’ebe nakles. Kontinua sutura too nivel hosi
odamatan vajina.
- Iha odamatan vajina, lori hamutuk rohan rua ne’ebe nakles hosi
odamatan vajina.
- Lori daun suku komesa hosi odamatan vajina no liu hosi nakles
iha perineu no suku.
Repair of vaginal and perineal tears P-103
FIGURA P-50. Suku mukoza vajina

• Suku muskulu perineu uza sutura interuptus 2-0 (Fig. P-51). Se nakles
klean, suku tan fiada ida iha fatin hanesan atu taka nia espasu.

FIGURAP-51. Suku muskulu perineu

• Suku kulit perineu uza sutura interuptus (ou subkutikular) 2-0, komesa
hosi odamatan vajina (Fig. P-52, pájina P-104).
• Se nakles klean, halo ezaminasaun rektal. Asegura katak la suku
rektum; se suku rektum, hasai tiha sutura no suku fila fali nakles,
kuidadu atu labele suku rektum.
P- Repair of vaginal and perineal tears
104
FIGURA P-52. Suku kulit

La presija atu fo antibiótiku profilaksis ba kau sira ho nakles grau


primeiru no segundu.

SUKU KANEK PERINEU GRAU TERSEIRU NO


QUARTU
Nota: Inan bele sofre hosi lakon kontrola ba movimentu intestine no gas se
nakles hosi sfinter ani la suku ho lolos. Se nakles iha rectum la suku,
inan bele sofre hosi infesaun no fistula rectovajinal (sintina boot liu hosi
vajina).
Suku kanek iha sala operasaun:
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25).
• Fo dosis singular antibiótiku profilaksis antes komesa suku
(pájinaC-49):
- ampicillin 500 mg oral.
• Fo suporta emosional no enkorajamentu. Uza pudendal block
(pájina P-3), ketamin (pájinaP-13) ou anestezia spinal (pájina P-
11). Raramente, se bele hare nakles nia ninin hotu, bele suku uza
infiltrasaun ho lidokain (Fig. P-49, pájina P-102) no morphine no
diazepam IV neneik (labele kahur iha seringa ne’ebe hanesan).
Asegura katak laiha alerjia ba lidokain ou ai moruk seluk ne’ebe
relasionadu.
• Husu asistente ida atu cek uteru ho interval kada minutu 15 no
asegura katak nia iha kontrasaun.
• Asegura ahi naroman.
Repair of vaginal and perineal tears P-105
• Asegura katak inan iha pozisaun apropriadu atu bele halo
visualizasaun hosi traktu jenitalia hotu.
• Aplika solusaun antibiótiku ba nakles no hasai material fezes ruma, se
iha (pájina C-35).
• Infiltra solusaun lidokain 0.5% 10 mL ba mukoza vajina nia okos, kulit
perineu nia okos no klean ba muskulu perineu (Fig. P-49, pájina P-
102).

Nota: Aspira (dada sai hosi plunger) atu asegura katak la tama too veia. Se
ran tama fila fali ba seringa bainhira aspira, hasai daun. Cek fila fali
pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran tama fila fali a
seringa. Inan bele hetan konvulsaun no mate se sona lidokain IV
akontese.
• Hanesan konkluzaun hosi pakote injesaun, hein minutu rua hafoin
kuu ou kebit ho forsep. Se inan sente kuu/kebit, hein tan minutu rua
hafoin oko fila fali.

Fo anestezia sedu atu fo tempu sufisiente ba nia efeitu.

• Suku rectum uza sutura interuptus 3-0 or 4-0 ho espasu 0.5 cm atu
suku hamutuk mukoza (Fig. P-53, pájinaP-106).
Lembra: tau sutura liu hosi muskulu (laos liu hotu deit hosi mukoza):
- Taka fiada muskulu hodi suku hamutuk fiada fasia ho sutura
interuptus.
- Aplika solusaun antiséptiku ba area frekentamente.
P- Repair of vaginal and perineal tears
106
FIGURA P-53. Taka didin muskulu hosi rektum

• Se sfinter maka nakles:


- Kaer sfinter ani nia rohan ko klem Allis (sfinter sei retraksi
bainhira torn). Fasia haleu sfinter forte tebes no sei la nakles
bainhira dada sai ho klem (Fig. P-54).
- Suku sfinter ho sutura interuptus rua ou tolu ho sutura 2-0.

FIGURA P-54. Suku sfinter ani

• Aplika solusaun antispetiku dala ida tan.


Repair of vaginal and perineal tears P-
107
• Ezamina anus ho liman fuan ne’ebe tau tiha ona luvas atu asegura
suku los ka lae hosi rectum ho sfinter. Se iha suku iha rektum, loke
tiha sutura no suku fila fali, kuidadu atu lebele suku rectum.
• Hasai luvas depoisde ezamina rektum, ho kuidadu fase liman no
hamaran, no tau luvas foun par ida atu kontinua ho suku.
• Suku mukoza vajina, perineu no kulit (pájina P-103, P-104).

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Konselhu inan atu hamos area jenitalia, inklui linha sutura, ho be mos
loron ida dala rua no kada vez sintina bot hotu.
• Konselhu inan kona ba sinal perigu no bsinhirs no his ne’ebe atu buka
kuidadu se akontese.
• Follow up besik liu ba sinal perigu hosi infesaun kanek (ij.
Inflamasaun markadu, bubu eksesivu, pus).
• Evita halo enenma ou ezaminasaun ba rectum durante semana rua.
• Fo pencahar/halo mamar fezes ba semana ida, se posibel. Evita
laksativu tanba ida ne’e bele kauza kanek nakloke fila fali.
• La presija halo dieta ruma.

JESTAUN BA KAZU NEGLIJADU SIRA


Nakles iha perineu bele kontaminadu ho material fezes. Se taka atrazu liu
hosi oras 12, posibilidade iha infesaun. Atrazu iha taka primariu maka
indikadu iha kazu sira hanesan ne’e.
• Ba nakles grau primeiru no segundu, haruka inan fila fali iha loron 6.
Se laiha sinal hosi infesaun, kontinua ho atrazu taka primariu.
• Ba nakles grau tolu no hat:
- Taka mukoza rectum ho tissue suportivu ruma no aprosima
fasia hosi sfinter ani ho sutura rua ou tolu.
- Taka muskulu no mukoza vajina no kulit perineu depoisde loron
6.
P- Repair of vaginal and perineal tears
108
KOMPLIKASAUN SIRA
• Se observa iha hematoma, loke no halo drenazen. Se laiha sinal
hosi infesaun no ran para tiha ona, bele taka fila fali kanek.
• Se iha sinal infesaun, loke no drenazen kanek. Hasai sutura
infetadu no hamos kanek:
- Se infesaun leve, la presija antibiótiku.
- Se infesaun severu maibe maibe la involve tissue ne’ebe klean,
fo kombinasaun antibiótiku (pájina C-49):
– ampicillin 500 mg oral kada oras 6;
– PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
- Se infesaun klean, involve muskulu no kauza nekrotiku
(necrotizing fasciitis), fo kombinasaun antibiótiku tissue
nekrotiku sai tiha ona no inan livre hosi isin manas ba oras 48
(pájina C-49):
– ampicillin 2 g IV kada oras 6;
– PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Nota: Necrotizing fasciitis presija operasaun bot ba debridement. Halo
atrazu ba taka primariu iha semana rua too hat (depende ba rezolusaun ba
infesaun).
• Inkontinensia fezes karik bele rezulta hosi transeksaun sfinter ani. Inan
barak bele mantein atu kontrola defekasaun (soe be bot) hodi uza
muskulu perineu seluk. Bainhira inkontinesia persisten, tenke halo fali
operasaun rekonstrutiva fulan tolu ou liu depoisde partu.
• Fistula rektovaginal presija operasaun reconstructiva hosi
pesoal saúde treinadu ho tékniku atu suku no hadia. Transfere
inan ba evaluasaun no follow-up.
KOREKSAUN INVERSAUN UTERINA P-109
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo morphine no diazepam IV neneik (labele kahur iha seringa
ne’ebe hanesan). Se nesesariu, uza anestezia jeral.
• Hamos inversaun uterina halo mos uza solusaun antiséptiku.
• Aplika kompresaun ba inversaun uterina ho toalha morna estéril no
bokon too pronto ba prosedura.

KOREKSAUN MANUAL
• Tau luvas estéril, kaer inversaun uterina no dudu tama ba laran liu
hosi sérviku iha diresaun umbiliku ba pozisaun anatomia ne’ebe
normal, uza liman seluk atu suporta uteru (Fig. P-55). Se plasenta
sei belit hela, hasai plasenta manualmente depoisde koreksaun.

Importante katak parte hosi uteru ne’ebe sai mai liue (parte ne’ebe
besik ba sérviku) tama uluk.

FIGURA P-55. Subsstituisaun manual ba inversaun uterina

• Se la atinji koreksaun, kontinua ho koreksaun hidrostatiku (page P-


110).
P-110 Inversaun uterina

KOREKSAUN HIDROSTATIKU
• Tau inan ho pozisaun Trendelenburg klean (hatun nia ulun ba 0.5
metru iha okos hosi nivel perineu).
• Prepara dezinfetadu nivel-altu hosi choveiru estéril ho tubu ibun
luan ho naruk (metru 2) no be morna ho depozito (3–5 L).
Nota: Ida ne’e mos bele halo uza normal saline morna no pakote IV
baibain.
• Identifika forniks posterior. Ida ne’e fasil atu halo iha inversaun parsial
bainhira inversaun uterina sei iha vajina. Iha kazu seluk, forniks
posterior rekonhesidu hosi vajina ne’ebe namkurut/berkerut sai vajina
ne’ebe mamar.
• Tau tubu nia ibun hosi choveiru ba forniks posterior.
• Iha tempu hanesan, ho liman seluk kaer labia fechadu iha tubu nia
ibun leten no uza liman brasu kraik atu suporta tubu nia ibun.
• Husu asistente ida atu komesa loke choveiru ho presaun maximu
(hasa’e be reserva too metru 2). Be sei estende ba vajina posterior
gradualmente atu nune’e nia bele nakloke. Ida ne’e kauza
sirkumferensia/diameter hosi orifise atu aumenta, hamamar
konstrisaun sérviku no rezulta iha koreksaun hosi inversaun.

KOREKSAUN MANUAL HO ANESTEZIA JERAL


• Se koreksaun hidrostatiku la susesu, koko repozisaun manual ho
anestezia jeral uza halothan. Halothan maka rekomenda tanba nia halo
uteru relaks.
• Kaer inversaun uterina no dudu tama ba sérviku iha diresaun hosi
umbiliku ba pozisaun anatomia normal, uza liman seluk hodi
suporta uteru (Fig. P-55, pájina P-109). Se plasenta sei belit
nafatin, hasai plasenta manualmente depoisde koreksaun.

KOREKSAUN KOMBINADU ABDOMINAL-VAJINAL


Koreksaun abdominal-vajinal ho anestezia jeral karik presija se sasukat iha
leten failha.
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-65).
Uterina inversion P-111

• Loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbiliku nia okos too fuk iha
pubiku, liu hosi kulit too nivel hosi fasia.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fasia.
- Kaer fasia nia ninin ho forsep no halo naruk insisi ba leten no
ba kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektu (muskulu iha
didin abdomen).
- Uza liman fuan ou tizora atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza
tizora atu halo naruk insisi ba leten no ba kraik. Ho kuidadu, atu
prevene injury iha mamik, uza tizora atu separa fiada no loke parte
kraik hosi peritoneu.
- Tau retraktor ba mamik iha ruin pubiku nia leten no tau
retraktor abdominal auto-retentor.
• Dilata/loke ring sérviku ne’ebe apertadu dijitalmente.
• Tau tenakulum liu hosi ring sérviku no kaer fundu ne’ebe
invertadu.
• Aplika trasaun mamar kontinua ba fundu enkuantu asistente ida
koko halo koreksaun manual hosi vajina.
• Se trasaun failha:
- Insisi ring sérviku ne’ebe apertadu vertikalmente no
posteriormente (iha ne’ebe insisi bele halo injury ba mamik ou
veia uterina).
- Repete etapa ba dilatasaun dijital, tenakulum no trasaun.
- Close the constriction ring.
• Se koreksaun susesu, taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Uza sponge atu hasai ran matek iha
abdomen.
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: La presija atu taka periteneu mamik ou peritoneu abdomen nian.
- Se iha sinal hosi infesaun, falun tissue subkutaneu ho gauze no
suku mamar ho 0 catgut (ou polyglycolic). Atraza taka kulit
depoisde laiha ona infesaun.
P-112 Uterina inversion

- Se laiha sinal infesaun, taka kulit ho sutura vertikal mattres 3-0


nylon (ou silk) no aplika dressing estéril.

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Kuandu halo ona koreksaun ba inversaun, infus ositosina 20 units iha
fluidu IV 500 mL (normal saline ou Ringer’s lactate) turuk 10 pur
minutu:
- Se suspeitu emorajia, hasa’e rasio infuzaun ba 60 turuk
pur minutu.
- Se uteru la iha kontrasaun depoisde ositosina, fo ergometrine
0.2 mg ou prostaglandin (Tabela S-11, pájina S-32).
• Fo dosis singular hosi antibiótiku profilaksis depoisde halo
koreksaun ba inversaun uterina (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV
- OU cefazolin 1 g IV.
• Se uza ona koreksaun kombinadu abdominal-vajinal,
hare prinsipiu kuidadu pos-operasaun (pájina C-71).
• Se iha sinal infesaun ou inan iha isin manas, fo kombinasaun
antibiótiku too nia livre hosi isin manas ba oras 48 (pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 8;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
SUKU ROTURA UTERINA P-113
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu pos-operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo dosis singular antibiótiku profilaksis (pájina C-50):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbiliku nia okos ba pubiku, liu
hosi kulit ba nivel fasia nian.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fasia.
- Kaer fasia nia ninin ho forsep no halo naruk insisi ba leten no
ba kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektu (muskulu
didin abdomen).
- Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza tizora atu
halo naruk insisi ba leten no ba kraik atu bele hare parte uteru
hotu. Ho kuidadu, atu prevene injury ba mamik, uza tizora atu
separa fiada no loke parte kraik hosi peritoneu.
- Ezamina abdomen no uteru ba fatin rotura no hasai ran matek.
- Tau retraktor ida iha mamik iha ruin pubiku nia leten
no retraktor abdominal auto-retensaun.
• Fo partu ba bebe no plasenta.
• Infus ositosina 20 units iha 1 L fluidu IV (normal saline ou
Ringer’s lactate) turuk 60 pur minutu too iha kontrasaun uteru,
hafoin redus ba turuk 20 pur minutu.
• Hasai uteru hosi pélviku atu hare estensaun hosi injury.
• Ezamina uteru tantu iha oin no mos kotuk.
• Kaer uteru nia rohan ne’ebe ran ho forsep Green Armytage (ou
forsep ring).
• Separa mamik hosi uteru segmentu kraik ho diseksaun kroat ou
muk/tumpul. Se iha fitar iha mamik ba uteru, uza tizora ki’ik
oan/finu.
P-114 Repair of rotura uterina

ROTURA LIU HOSI SÉRVIKU NO VAJINA


• Se uteru rasgadu ou nakles liu hosi sérviku no vajina, mobiliza
mamik pelu menus 2 cm iha nakles nia okos.
• Se posibel, tau sutura 2 cm iha leten hosi rohan kraik hosi nakles
sérviku no mantein trasaun ba sutura atu suku hamutuk rohan kraik
hosi nakles atu bele hare bainhira kontinua suku.

ROTURA LATERALMENTE LIU HOSI ARTERIA UTERINA


• Se rotura estende lateralmente atu esraga arteria uterina ida
ou rua ne’e hotu, halo ligasaun ba arteria ne’ebe
kanek/inury.
• Identifika arteria no ureter molok halo ligasaun ba veia uterina
(Fig. P-56, pájina P-118).

ROTURA HO HEMATOMA IHA LIGAMENTU BROAD


• Se rotura ne’e hamosu hematoma iha ligamentu broad (Fig. S-2,
pájina S-25), klem, koa no kesi haleu ligamentu.
• Loke folha anterior hosi ligamentu broad.
• Halo drenazen ba hematoma manualmente, se nesesariu.
• Halo inspesaun ba area ho kuidadu ba injury iha arteria
uterina ou nia sanak sira. Halo ligasaun ba veia ne’ebe ran.

SUKU NAKLES IHA UTERU


• Suku nakles ho sutura kontinua ho 0 chromic catgut (ou polyglycolic).
Se la kontrola sangramentu ou se rotura akontese liu hosi insisi
klasiku uluk ou insisi vertikal, tau sutura ba segundu fiada.

Asegura katak ureter identifikadu no nakloke atu suku tiha nia.

• Se rotura ekstensivu liu atu suku, kontinua ho histerektomia


(pájina P-121).
• Kontrola emorajia hodi klem ho forsep artei naruk no halo ligasaun.
Se fatin emorajia klean liu, uza figura-hosi-sutura walu.
Suku rotura uterina P-115

• Se inan husu tiha ona atu halo tuba ligasi, bele halo prosedura ne’e
iha tempu ida ne’e (pájina P-63).
• Tau drenazen ida ba abdomen (pájina C-70).
• Taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Hasai ran matek uza sponge.
- Iha kazu hotu-hotu, cek ba injury iha mamik. Se injury iha
mamik identifikadu, suku injury (hare iha kraik).
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: la presija atu taka peritoneu mamik no peritoneu abdomen.
- Se iha sinal infesaun, taka tissue subkutaneu ho gauze no labele
suku metin ho sutura 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit atraza
depoisde laiha ona infesaun.
- Se laiha infesaun, taka kulit ho sutura vertikal 3-0 nylon (ou silk)
no aplika dressing estéril.

SUKU INJURY IHA MAMIK


• Identifika estensaun hosi injury hodi kaer kada nakles nia rohan ho
klem no stretching ho neneik. Determina se injury besik ba mamik
trigon (ureters no urethra).
• Diseksaun mamik ba segmentu uterina kraik ho tizora finu/ki’ik ou ho
sponge ba klem.
• Halo livre 2 cm sirkulu hosi tissue mamik nian haleu nakles.
• Suku nakles ho fiada/fiada rua ho sutura kontinua 3-0 chromic
catgut (ou polyglycolic):
- Sutura mukoza mamik (fiada mihis iha laran) ho muskulu
mamik (fiada iha liur nian).
- Inverte (lulun) fiada liur iha fiada primeiru nia leten hosi sutura no
tau tan fiada ba sutura ida.
- Asegura katak sutura la tama ba area trigone.
P-116 Suku rotura uterina

• Teste suku se iha suli sai/merembes ruma:


- Enxhe mamik ho saline estéril ou be liu hosi transurethral.
- Se iha leaking/merembes, hasai sutura, suku no koko fila fali.
• Se la serteza katak suuku diak dok hosi ureter no uretra, kompleta
suku no transfere inan ba fasilidade nivel altu ba halo woman to a
intravenous pyelogram.
• Husik hela kateter ba mamik iha fatin ba mazumenus loron hitu no too
urina mos ona. Kontinua fluidu IV atu asegura hamos mamik, no
enkoraja inan atu hemu be barak.

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu kuidadu pos-operasaun (pájina C-71).
• Se iha sinal infesaun ou agora inan iha isin manas, fo
kombinasaun antibiótiku too nia livre hosi isin manas oras 48
(pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 8;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
• Se laiha sinal infesaun, hasai drenazen abdomen depoisde oras
48.
• Oferese servisu saúde, se posibel (pájina S-14).
• Se la halo tuba ligasaun, oferese planeamnetu familia (Tabela
S-6, pájina S-15). Se inan hakarak atu iha tan oan, akonselha nia
atu iha partu ho sezariana eletivu iha isin rua tuir mai.

Tanba iha risku aumenta ba rotura uterina ho isin rua sira tutuir malu,
opsaun ba kontrasepsaun permanente presija atu diskuti ho inan
depoisde situasaun emerjénsia remata. Kontrasepsaun permanente labele
halo sem iha informed consent hosi inan.
LIGASAUN ARTERIA UTERINA NO UTERO-OVARIAN P-117

LIGASAUN
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo dosisi singular antibiótiku profilaksis (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbilikus nia okos ba pubiku,
liu hosi kulit no ba nivel hosi fasia.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fascia.
- Kaer fasia nia rohan ho forsep no hanaruk insisi ba leten no ba
kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektus (muskulu
didin abdominal).
- Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza tizora atu
hanaruk insisi ba leten no ba kraik atu bele hare hotu uteru. Ho
kuidadu, atu prevene injury iha mamik, uza tizora atu separa fiada
no loke parte kraik hosi peritoneu.
- Tau retraktor mamik ida iha ruin pubiku nia leten no tau
retraktro abdominal auto-retensaun.

• Dada sai uteru atu hatudu parte kraik hosi ligamentu broad.
• Koko pulsasaun hosi arteria uterina besik konjusaun hosi uteru no
sérviku.
• Uza sutura 0 chromic catgut (ou polyglycolic) ho daun ne’ebe boot,
pasa daun haleu arteria 2–3 cm liu hosi miometrium (muskulu uterina)
iha nivel ne’ebe sei halo insisi uterina segmentu uterina tranversu
kraik. Kesi sutura ho seguru.
• Tau sutura besik ba uteru se posibel, tanba jeralmente ureter 1 cm
deit lateral ba arteria uterina.
- Repete iha sorin seluk.
- Se arteria nakles tiha ona, klem no kesi parte rohan hosi emorajia.
P-118 Uterina and utero-ovarian artery ligation

- Halo ligasaun ba arteria utero-ovarian iha kedas pontu nia


okos iha ne’ebe ligamentu suspensoria ovaria juntu hamutuk
ho uteru (Fig. P-56).
- Repete iha sorin seluk.
- Observa ba emorajia kontinua ou formasaun hosi hematoma.

FIGURA P-56. Fatin ligasaun arteria uterina ho utero-ovarian

• Taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Hasai ran matek uza sponge.
- Iha kazu hotu-hotu, cek ba injury iha mamik. Se injury iha
mamik identifikadu, suku injury (pájina P-115).
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: la presija atu taka peritoneu mamik no peritoneu abdomen.
- Se iha sinal infesaun, taka tissue subkutaneu ho gauze no labele
suku metin ho sutura 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit atraza
depoisde laiha ona infesaun.
- Se laiha infesaun, taka kulit ho sutura vertikal 3-0 nylon (ou silk)
no aplika dressing estéril.
P-120 Uterine and utero-ovarian artery ligation
Uterina and utero-ovarian artery ligation P-119

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu pos-operasaun (pájina C-71) no prinsipiu kuidadu jeral
(pájina C-25).
• Monitoriza urine output. Se iha ran iha urina ou inan iha loin pain
(moras entre kosteleta kraik no pélviku no/ou iha parte kraik hosi
kotuk), transfere inan ba kuidadu tersiariu, se posibel, ba tratamentu
hosi obstrusaun ureter.
• Se iha sinal infesaun ou agora inan iha isin manas, fo
kombinasaun antibiótiku too nia livre hosi isin manas oras 48
(pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 8;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
• Se laiha sinal infesaun, hasai drenazen abdomen depoisde oras
48.
• Oferese servisu saúde, se posibel (pájina S-14).
HISTEREKTOMIA POS-PARTU P-121
Histerektomia pso-partu bele subtotal (supraservikal) anaunser sérviku no
segmentu parte kraik hosi luterina involve. Karik histerektomia total
nesesariu iha kazu hosi nakles hosi segmentu kraik lne’ebe estende too
sérviku ou emorajia depoisde plasenta previa.
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo dosisi singular antibiótiku profilaksis (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Se la kontrola emorajia depoisde partu per vajina, tenek tau
iha ulun katak lalais ne’e importante. Atu loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbilikus nia okos ba pubiku,
liu hosi kulit no ba nivel hosi fasia.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fascia.
- Kaer fasia nia rohan ho forsep no hanaruk insisi ba leten no ba
kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektus (muskulu
didin abdominal).
- Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza tizora atu
hanaruk insisi ba leten no ba kraik atu bele hare hotu uteru. Ho
kuidadu, atu prevene injury iha mamik, uza tizora atu separa
fiada/fiada no loke parte kraik hosi peritoneu.
- Tau retraktor mamik ida iha ruin pubiku nia leten no
tau retraktro abdominal auto-retensaun.

• Se partu ho sezariana, klem fatin emorajia iha insisi uterina:


- Iha kazu hosi ran fakar maka’as, husu asistente ida atu hanehan
liman fuan ba aorta nia leten iha abdomen parte kraik. Ida ne’e
bele redus emorajia intraperitoneal.
- Estende insisi kulit, se presija.
P-122 Postpartum hysterectomy

HISTEREKTOMIA SUBTOTAL (SUPRASERVIKAL)


• Foti sae uteru hosi abdomen no dada ho neneik atu mantein trasaun.
• Klem dupla ligamentu kabuar no ko’a ho tizora (Fig. P-57). Klem no
ko’a pedikel, maibe halo ligasaun depoisde arteria uterina seguru ona
atu salva tempu.

FIGURA P-57. Fahe ligamentu kabuar

• Hosi roha ko’a hosi ligamentu kabuar, loke folha anterior hosi
ligamentu broad. Insisi atu:
- pontu iha ne’ebe peritoneum mamik reflete ba superfise uterina
kraik iha linha klaran; ou
- pontu iha ne’ebe halo insisi ba sezariana ida agora ou uluk.
• uza liman fuan rua atu dudu folha posterior hosi ligamentu broad ba
oin, iha kedas tuba falopi no ovariu nia okos, besik uteru nia ninin. Halo
ku’ak oan ida ho medida hanesan liman fuan iha ligamentu broad, uza
tizora. Klem dupla/dala rua no koa tuba, ligamentu ovarian ho ligamentu
broad liu hosi ku’ak iha ligamentu broad (Fig. P-58, pájina P-123).

Ureter maka besik ba veia uterina. Ureter tenke identifikadu no expose atu
evita nia injury durante operasaun ou inklui momentu suku.
Histerektomia pos-partu P-123
FIGURA P-58. Fahe tubu no ligamentu ovarian
ligaments

• Fahe folha posterior hosi ligamentu broad ba kraik hasoru ligamentu


uterosacral, uza tizora.
• Kaer mamik nia rohan ho forsep ou klem ki’ik oan.
Uza liman fuan ou tizora, diseksaun mamaik ba kraik hosi
segmentu uterina kraik. Diriji presaun ba kraik maibe ba laran
hasoru sérviku no segmentu uterina kraik.
• Repozisaun ba retraktor mamik no dada mamik inferiormente.
• Buka arteria no veia uterina iha uteru nia sorin-sorin. Sente ba junta
entre uteru ho sérviku.
• Klem dala rua liu hosi arteria uterina ho angulu/sudut 90 grau ba
kada parte hosi sérviku. Ko’a no halo ligasaun dupla ho sutura 0
chromic catgut (ou polyglycolic) (Fig. P-59, pájina P-124).
P-124 Postpartum hysterectomy

FIGURA P-59. Fahe veia uterina

• Observa ho kuidadu ba emorajia ruma tuir mai. Se arteria uterina


ligadu ho korektu, ran tenke para no uteru hare ba kamutis.
• Fila fali ba klem pedikel hosi ligamentu kabuar no ligamentu tubo-
ovarian no halo ligasaun ba sira hosutura 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
• Amputasaun ba uteru iha nivel leten iha ne’ebe arteria uterina
ligadu ba, uza tizora (Fig. P-60, pájina P-125).
Postpartum hysterectomy P-125
FIGURA P-60. Linha hosi amputasaun

• Taka toku servikal ho sutura interuptus 2-0 ou 3-0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
• Ho kuidadu halo inspesaun ba toku servikal, husik hela ligamentu no
estrutura seluk iha pélviku se iha kualker emorajia ruma.
• Se sangramentu leve kontinua ou suspeitu problema ruma ho
blood disorder, tau drenazem ida liu hosi didin abdomen (pájina C-
70). Labele tau drenazen liu hosi toku servikal, tanba ida ne’e bele
kauza infesaun pos-operasaun.
• Taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Hasai ran matek uza sponge.
- Iha kazu hotu-hotu, cek ba injury iha mamik. Se injury iha
mamik identifikadu, suku injury (pájina P-115).
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: la presija atu taka peritoneu mamik no peritoneu abdomen.
- Se iha sinal infesaun, taka tissue subkutaneu ho gauze no labele
suku metin ho sutura 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit atraza
depoisde laiha ona infesaun.
- Se laiha infesaun, taka kulit ho sutura vertikal 3-0 nylon (ou silk)
no aplika dressing estéril.
P-126 Histerektomia pos-partu

HISTEREKTOMIA TOTAL
Etapa adisional sira tuir mai ne’e presija ba histerektomia total:
• Dudu mamik ba kraik atu halo livre iha leten 2 cm hosi vajina.
• Loke folhada posterior hosi ligamentu broad.
• Klem, halo ligasaun no koa ligamentu uterosacral.
• Klem, halo ligasaun no koa ligamentu kardinal, ne’ebe kontein sanak
tun hosi veia uterina. Ida ne’e maka etapa importante iha operasaun:
- Kaer ligamentu vertikalmente ho klem ho nehan-bot (ij.
Kocher). Tau klem 5 mm lateral ba sérviku no koa
ligamentu besik ba sérviku, husik stump medial ba klem nia
seguru.
- Se sérviku naruk, repete etapa iha leten dala rua ou dala tolu
se presija.
- Iha leten 2 cm hosi vajina agora tenke livre hosi nia belit fatin.
• Klem no transeksaun vajina besik ba sérviku se posibel, klem
fatin emorajia se iha.
• Tau sutura hemostatiku, atu inklui ligamentum kabuar, cardinal
no uterosacral.
• Tau sutura kontinua ba vajina atu hapara emorajia.
• Taka abdomen (hanesan iha leten) depoisde tau drenazen iha
espasu extraperitoneal besik toku hosi sérviku (pájina C-70).

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu kuidadu pos-prosedura (pájina C-71).
• Monitoriza urine output. Se iha ran iha urina ou inan iha loin pain
(moras entre kosteleta kraik no pélviku no/ou iha parte kraik hosi
kotuk), transfere inan ba kuidadu tersiariu, se posibel, ba tratamentu
hosi obstrusaun ureter.
• Se iha sinal infesaun ou agora inan iha isin manas signs, fo
kombinasaun antibiótiku too inan livre hosi isin manas too oras 48
(pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 8;
Postpartum hysterectomy P-127
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku ne’ebe apropriadu (pájina C-64).
• Se laiha sinal infesaun, hasai drenazen abdomen depoisde oras 48.
• Oferese servisu saúde, se posibel (pájina S-14).
P-128 Histerektomia pos-partu
SALPINGECTOMY BA ISIN RUA EKTÓPIKU P-129
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo dosisi singular antibiótiku profilaksis (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbilikus nia okos ba pubiku,
liu hosi kulit no ba nivel hosi fasia.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fascia.
- Kaer fasia nia rohan ho forsep no hanaruk insisi ba leten no ba
kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektus (muskulu
didin abdominal).
- Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza tizora atu
hanaruk insisi ba leten no ba kraik atu bele hare hotu uteru. Ho
kuidadu, atu prevene injury iha mamik, uza tizora atu separa fiada
no loke parte kraik hosi peritoneu.
- Tau retraktor mamik ida iha ruin pubiku nia leten no
tau retraktro abdominal auto-retensaun.
• Identifika no hare tuba falopi ho jestasaun ektópiku no nia ovariu.
• Aplika trasaun forsep (ij. Babcock) atu aumenta kona no klem
mesosalpinx atu hapara emorajia.
• Aspira ran hosi abdomen parte kraik no hasai ran matek.
• Aplika gauze bokon ho saline morna atu taka intestine no omentum
hosi fatin operasaun.
• Fahe mesosalpinx uza klem oi-oin (Fig. P-61 A no B, pájina P-
130). Aplika kada klem besik ba tubu atu preserva vaskulatur ovariu.
• Transfiksaun no kesi mesosalpinx ne’ebe fahe tiha ona ho sutura 2-0
chromic catgut (ou polyglycolic) molok hasai klem.
P-130 Salpingectomy for ectopic pregnancy

• Tau sutura ida iha leten haleu tubu iha fatin iskemiku nia rohan no
excise tubu (Fig. P-61 C).

FIGURA P-61. Klem, fahe no koa mesosalpinx

• Taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Hasai ran matek uza sponge.
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
- Se iha sinal infesaun, taka tissue subkutaneu ho tissue no sutura
ho 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit ho atraza taka depoisde
laiha ona infesaun.
- Se laiha sinal infesaun, taka kulit ho sutura vertikal 3-0 nylon (ou
silk) no aplika dressing estéril.
Salpingectomy for ectopic pregnancy P-131

SALFINGOSTOMIA
Raramente, bainhira iha estragus uituan ba tubu, bele hasai bolsa
jestasional no tubu konservadu. Ida ne’e tenke halo deit iha kazu sira iha
ne’ebe konservasaun ba fertilidade importante tebes ba inan, tanba nia iha
risku ba isin rua ektópiku tuir mai.
• Loke abdomen no hatudu tubu ovariu no tubu falopia ho
apropriadu (pájina P-129).
• Aplika trasaun ho forsep (ij. Babcock) ba sorin seluk hosi tuba isin
rua ne’ebe la rotura no hi’it sa’e atu hare.
• Uza skalpel atu halo insisi linear liu hosi serosa iha sorin seluk
mesenterium no iha axis ba tubu, maibe labele koa bolsa jestasional.
• Uza skalpel nia palheta/pegangan atu halo rahun bolsa jestasional hosi
tubu.
• Halo ligasaun ba fonte emorajia.
• Hatama fila fali ovariu ho tuba falopia ba kavum pélviku.
• Taka abdomen (pájina P-130).

KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu kuidadu pos-prosedura (pájina C-71).
• Se are iha sinal infesaun ou inan iha isin manas, fo kombinasaun
antibiótiku too nia livre hosi isin manas ba oras 48 (pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
• Fornese servisu saúde, se posibel (pájina S-14).
• Se halo tiha ona salfingoktomia, akonselha inan ba risku hosi isin
rua ektópiku seluk no oferese planeamentu familia (Tabela
S-6, pájina S-15).
P-132 Salpingectomy for ectopic pregnancy
APPENDIX
AI MORUK ESENSIAL BA JESTAUN A-1
KOMPLIKASAUN ISIN RUA NO POS-PARTU
ANAESTHETIKU hydralazine
labetolol
halothane nifedipine immediate-release
ketamin
lidokain 2% or 1%
ANTIMALARIAL
amodiaquin
ANALJÉTIKU artemether
aspirin artesunate
ibuprofen chloroquine
indomethacin clindamycin
morphine dihydroartemisinin
paracetamol doxycycline
halofantrine
lumefantrine
ANTIBIÓTIKU mefloquine
amoxicillin piperaquine
ampicillin primaquine
benzathine penicillin proguanil
benzyl penicillin quinidine
cefazolin quinine dihydrochloride
ceftriaxone quinine sulfate
clindamycin sulfadoxine/pyrimethamine
cloxacillin tetracycline
erythromycin
gentamicin FLUIDU IV
kanamycin
dextrose 10%
metronidazole
glucose (5%, 10%, 50%)
nitrofurantoin
normal saline
penicillin G
Ringer’s lactate
procaine penicillin G
vancomycin
AI MORUK UZA IHA
EMERGENSIA
ANTIKONVULSAUN
adrenaline
diazepam aminophylline
magnesium sulfate atropine sulfate
phenytoin calcium gluconate
digoxin
ANTI IPERTENSAUN diphenhydramine
alpha methyldopa ephedrine
furosemide
A-2 Essential drugs for managing complications in pregnancy and childbirth

naloxone chlorhexidine
nitroglycerine co-trimoxazole
prednisone ferrous fumarate
prednisolone ferrous sulfate
promethazine folic acid
heparin
SEDATIVA levonorgestrel
magnesium trisilicate
diazepam medroxyprogesterone
phenobarbitone povidone-iodine solution 2.5%
silver nitrate solution 1%
STEROID sodium citrate
betamethasone tetanus antitoxin
dexamethasone tetanus toxoid
hydrocortisone tetracycline ointment 1%
prednisolone vitamin K

TOKOLITIKU
nifedipine immediate-release
salbutamol
terbutaline

UTEROTONIKU
AI MORUK/ AI MORUK
ATU PREVENE NO
TRATAMENTU
EMORAJIA POS-
PARTU
15-methyl prostaglandin F2α
ergometrine
methylergometrine
misoprostol
oxytocin
prostaglandin E2
tranexamic acid

SELUK
antitetanus serum
bacillus Calmette-Guérin
(BCG)
INDEX
INDEX I-1

distensaun abdominal moras abdominal (kont.)


depoisde partu, S-127; indikasaun hosi rotura
iha inisiu isin rua, uterina, S-22, S-31, S-155;
S-10, S-16, S-138, S-155; indikasaun hosi injury iha uterina,
Iha isin rua tardia no pos- vajina ou intestinu, S-10
partu, S-22, S-142–143, S-
155; palpasaun abdominal
Hanesan sinal hosi sifilis, S-184 ba descida hosi fetu nia ulun, C-
80, C-92–93;
Moras abdominal atu determina isin rua multíplu,
diagnosa iha inisiu isin rua, S-101
S-137–138 (tabela S-19);
diagnosa iha isin rua tardia no Kanek iha abdominal, S-135
pos-partu, S-141–148; jestaun
iha inisiu isin rua, S-137; abnormalidade hosi fetu/newborn
jestaun iha isin rua tardia no Suporta emosional, C-13–14,
pos-partu, S-141; C-16–17
avakiasaun lalais, C-1–2;
abortu/miscarriage, S-8–15;
indikasaun ba abortu, S-8–9,
diagnosa, S-8–9;
S-114;
kompleta, S-13–14;
indikasaun ba solusio plasenta,
komplikasaun, S-9–10;
S-155, S-161–162;
dilatasaun no evakuasaun,
indikasaun hosi amnionitis, S-
S-18–19;
114, S-161;
inevitável no inkompletu, S-12–
indikasaun hosi emorajia
13;
ante partu, S-22; S-161;
jestaun hosi, S-10–14;
indikasaun ho Sistitis, S-
aspirasaun vakum manual, P-
114, S-128;
75–79;
indikasaun isin rua ektópiku, S-
isin rua depoisde, S-14;
8;
abortu ameasada, S-11; types
indikasaun hosi partu, C-77;
hosi abortu, S-10
indikasaun hosi peritonitis, S-
131; indikasaun hosi pos-partu diagnosa solusio plasenta
endometritis, S-127; , S-22, S-109, S-142, S-155, S-
indikasaun hosi pre- 161;
eklâmpsia, S-53; jestaun, S-23;
I-2 Index

solusio plasenta (kont.) amnionitis (kont.)


avaliasaun lalais, C-1–2 avaliasaun lalais, C-2;
moras abdominal, S-
absesu 142; fever, S-114;
susun, S-128, S-133–135; rotura membrana pre-partu, S-
pélviku, C-2, S-127, S- 162–163;
131, P-82–83; sekresaun vajina, S-161
kanek, S-128, S-135
esesu likidu amniotiku
asetone, iha urina, C-88 , S-101, S-102, S-105;
Mekóneu kahur ho likidu
jestaun ativu hosi etapa tres hosi
amniotiku, C-81, C-100, S-110,
partu, C-102–104,
S-166–167;
S-29, S-43, S-105, S-152, S-156,
malpozisaun, S-85; rotura
P-28, P-38, P-51
membrana, P-29–30, S-159–
Pielonefritis aguda 163;
diagnosa, S-114; jestaun, overdistensaun uteru, S-102,
S-116–117; S-105;
Moras abdominal, S-138, S-143; partograf, C-91, S-75; rotura
appendisitis, konfuzaun ho, S- membrana pre-partu , S-159–
137; 163;
sistitis, konfuzaun ho, S-115; I’is dois, C-109, S-182. Hare mos
isin manas, S-128, S-138 rotura membrana pre-partu

adrenalin amniotomia. Hare rotura


ho lidokain, C-57–58; membrana artifisial
toksisidade.veneno, C-
anemia, C-37, S-47; diagnosa,
61
C-1, S-150–151; jestaun, S-
AIDS. Hare infesaun 47–48,
S-150–151;
alerjia/reasaun alerjia Produtu ran, C-37; problema
ba antibiótiku, C-52–53; dada I’is, S-151; inisiu isin
ba lidokain, C-59, C-60 rua, C-37; isin rua ektópiku,
S-8; planeamentu familia, S-
amnionitis 15; malaria, S-54, S-126, S-
diagnosa, C-2, C-81; 129;
jestaun, S-163;
Index I-3

anemia (kont.) appendisitis


isin rua multíplu, S-105; diagnosa, C-2, S-16, S-137, S-
severu, C-1, C-37, S-150–151; 138;
anestezia spinal, P-11; jestaun, S-139; moras
sangramentu vajinal, S-17, abdominal, S-141, S-143
S-26,
S-31 ligasaun arteria, S-43, P-117–

anestezia. hare jestaun moras 119 rotura membrana artifisial,


P-28, P-29–30
nakles iha sfinter ani. Harenakles
avaliasaun. Hare avaliasaun inisiu
analjétiku . Hare moras jestaun lalais

anafilaktiku, C-52–53. Hare mos asthma


shock diagnosa, S-150;
jestaun, S-153;
antibiotics, C-49–53; 15-Methyl Prostaglandin F2
allergic reaction, C-52–53; alpha kontraindikasaun ba, S-
during labour, C-81, C-85, 33; labetalol kontraindikasaun
C-106; ba,
infesaun, S-5, S-9; S-61–62
meconium-stained amniotic
fluid, C-80; atelektasis
postpartum abdominal pain, diagnosa, S-129
S-147;
recommendations for specific atonia uteru. Hare uteru
antibiotics, C-50–51;
augmentasaun hosi partu, P-28–31.
during surgery, C-66, C-69,
Hare mos indusaun partu
C-74. Hare mos infesaun
bakteraemia, C-49
antidepressants
breastfeeding and, C-19 Tampaun balaun, C-50, S-35–38
antiséptikus, C-35; kontrola partu. Hare family
caesarean, P-54;
incubator, C-113; planning
transfusions, S-17
Defeitu partu. Hare abnormalidade
ansiedade, C-55 hosi fetu; problem fetu
I-4 Index

Moris/partu infesaun susun diagnosa,


Sezariana, P-53–64; C-2; jestaun, S-133;
forsep-asistidu, P-41–43; absesu susun, S-128,
normal, C-77–110; S-133–135;
vakum-asistidu, P-33–40 mastité , S-133. Hare mos
infesaun
mamaik
sezariana, P-55, P-58; fo susu, S-132;
katerizasaun, C-74, C-97; antidepressaun, C-19;
infesaun (sistitis), S-116; onfesaun susun, S-133;
partu, C-86; susun bubu, S-132;
kuidadu pos-operasaun, C- atrazu fo han, C-114; Depo
74; suku injury, P-115–116; Provera, C-107; inisiasaun, C-
rotura uterina, S-24, P-113; 107–108; mastité , S-133;
shock, S-2; primaquine, S-121
inversaun uterina, P-
111; sangramentu difikuldade dada I’is
vajina, S-30 diagnosa (materna), C-1,
S-128, S-150;
sangramentu. Hare sangramentu diagnosa (newborn), C-101, C-
vajina iha inisiu isin rua; 108;
sangramentu vajinal iha isin jestaun (maternal), S-49, S-149–
rua tardia no partu; 150;
sangramentu vajinal depoisde jestaun (bebe foin moris),
partu C-101, C-108, C-111, S-165–
175;
blocks Avaliasaun lalais, C-1, C-78–
paracervical, P-1–2; 79;
pudendal, P-3–6 anafilaksis, C-52;
pneumonia, S-114;
ran/produtu ran, C-37, C-41.
respiratory arrest, C-61;
Hare mos transfuzaun
pre-eklâmpsia severu, S-
Presaun arterial. Hare
53;
ipertensaun, hare malahuk, shock no dada is boot, S-1.
Hare mos asma; pneumonia
S-49–54

Susun bubu diagnosa, S-


128; jestaun, S-132–133
Index I-5

Aprezentasaun kidun no Partu sezareana (kont.)


partu, P-45–51; preparasaun pre-operasaun, C-
diagnosa, S-90; 66; anestezia spinal ba, P-11;
immediate jestaun, S- ligasaun tuba depois, P-63
95–97;
jestaun, P-45–51, P-60, P-66, P- kurasaun paradu, reasaun anestezia,
68; C-61
sezareana, S-96, P-60;
Prinsipiu kuidadu, C-25; bebe
versaun external, P-15–16;
foin moris, C-111–114
Mauriceau-Smellie-Veit
manobra, P-48–49; isin rua katerizasaun. Hare mamik
multiplu, S-104; jestaun
moras, C-63; pudendal block, obliterasaun sérviku, C-80
P-3. Hare mos malpozisaun
no mal-aprezentasaun proporsaun cefalo-pelviku,
S-82–83
asma bronkial. Hare as ma
Nakles servikal. Hare nakles
bronchitis, S-153
servisitis, S-161;
bronkospasme kontraindikasaun kateter
jestaun, C-42, C-59, C-60, foli/bulaun, P-22
S-153;
Kontraindikasaun labetalol, S-62 chlorhexidine. Hare antiséptiku

Aprezentasaun ren clotting disorders. Hare


tos. Hare coagulopathy
malpozisaun no
coagulopathy
mal-aprezentasaun
diagnosa (bedside clotting test),
Partu sezareana S-3, S-23, S-32;
prosedura, P-53–64; jestaun, S-24; caesarean, S-
antibiótiku, C-50, C- 66; histerotomia, S-63
66;
koma
Aprezentasaun kidun, S-
diagnosa, S-50;
96; kraniosentesis, depois,
malaria severu, S-54, S-114, S-
P-69; insuf. Kard. durante,
129
S-152; ketamin ba, P-13;
Anestezia lokal, P-7–9; ai
moruk ba moras, C-63;
I-6 Index

tékniku komunikasaun, C-5, kraniotomia/kraniosentesis, P-65–


C-6–7, C-9. Hare mos suporta 69;
indikasaun ba pudendal block,
akompanhamentu. Hare P-3
membru familia
/akompanhante kuldosentesis, P-81–82
kompresaun
kompresaun aorta abdominal, kulpotomia, P-82–83
S-34–35;
sianosis (blueness)
kompresaun uteru bimanual,
jestaun, S-174–175, S-
S-33–34;
178;
bebe nia hirus matan, S-172;
insufisiensia kardiaka, S-
rekerimentu luvas no apron,
C-31; 150 cystitis, S-116
atu monitoriza sangramentu, S-
33–35 partu. Hare partu;

tampaun bulaun kondom. Hare depresaun. Hare depresaun pos-


tampaun bulaun partu

kontrasaun, C-90; descida, C-80–81


inefisiente, S-83–84;
etapa primeiru partu, C- dextrose/glucose
97; no partograf, C-91–96 risku substituisaun fluida,
C-45;
konvulsaun Risku hosi partu subkutaneu,
terapia antikonvulsaun, S-59; C-47
epilepsia, S-68–69;
toksisidade lidokain, C-60; diagnosa hosi komplikasaun (charts)
iha bb foin moris, S-165, S- moras abdominal iha inisiu isin
181–182; malaria severu, S- rua, S-137–138 (tabela
114, S-121, S-124, S-129; S-19);
tetanus, S-67–68. Hare mos Moras abdominal iha isin rua
eklâmpsia tardia no pos-partu, S-142–143
(tabela S-20);
kordaun
prolapsu, S-111–112; trasaun,
C-103–104, S-43–44
Index I-7

diagnosa hosi komplikasaun diagnosa hosi komplikasaun (charts)


(charts) (kont.) (kont.)
komplikasaun abortu, S-9–10 sekresaun vajinal, S-161 (tabela
(tabela S-2); S-24)
emorajia ante partu, S-22 (tabela
S-9); dilatasaun
emorajia pos-partu, S-31 (table servikal, C-80–81;
S-10); ba diagnosa hosi faze partu, C-
hare malahuk, S-52–54 77–78;
(tabela S-12); partograf, C-91–96
problema dada i’is, S-150
dilatasaun no respajen, C-63, P-
(tabela S-22); konvulsaun, S-52–
71–73;
54 (tabela S-12);
aspirasaun vakum manual, P-71
isin rua ektópiku rotura/
inrotura, S-16 (tabela S-7); isin dilatasaun no evakuasaun, S-18–
manas antepartu no durante
partu, S-114–115 (tabela S-17); 19 hamos no kuidadu kanek, C-73
isin manas pos-partum, S-127–
129 (tabela S-18); eklâmpsia no pre-eklâmpsia
ulun moras, S-52–54 (tabela S- diagnosa, C-2, S-50–55;
12);ipertensaun, S-52–54 jestaun, S-56–60; oras
(tabela partu, S-62–66; magnesium
S-12); Alerjia no toksisidade sulfate, S-50, S-58–60;
lidokain, C-59–60 (table C-5); proteinuria, S-51;
Lakon konsiensia, S-52–54 la ho ipertensaun, S-54. Hare
(tabela S-12); mos ipertensaun
Lakon movimentu fetal,
S-155–156 (tabela S- isin rua ektópiku
23); diagnosa, C-1–2, S-8, S-15–18,
malpozisaun, S-88 (tabela S- S-138;
16); faze partu C-78 (tabela jestaun, S-16–17; dilatasaun no
C-8); evakuasaun, S-18–19;
Progresu partu insatisfátoriu, kontraindikasaun ergometrine, C-
S-74 (tabela S-15); 102;
sangramentu iha inisiu isin salpingectomy, P-129–131
rua, S-8–9 (tabela S-1);
I-8 Index

elevasaun presaun arterial. Hare membru familia/kompanhante,


ipertensaun C-10, C-85–86

emerjénsia Planeamentu familia, S-15;


suporta emosional durante, C- Depoisde hysterectomy, P-121–
9– 12; 127; pos-partu, S-71;
bebe foin moris, C-111–112; Tau IUD, C-105;
prevensaun C-21; Ligasaun tuba depoisde
avaliasaun lalais, C-1–4; sezareana, P-63
responde, C-22–23. Hare
fasciitis (necrotizing), S-135 pulsa
mos ospital
femoral, S-34–35
suporta emosional. Hare

suporta encephalitis, S-50, S- pozisaun no aprezentasaun fetu,


C-83–85. Hare mos
54 endometritis malpozisaun no
diagnosa, C-2, S-127, S-130, malprezentasaun
S-143; Problema fetal
jestaun, C-51, S-130; pos- Distress fetal, S-65, S-109–110;
partu, C-51, S-130, S-163 partu asistidu ho forsep, P-43;
lakon movimentu, S-155–157;
epilepsia, S-68–69 partu asistidu-vakum, P-40

episiotomia, C-98, P-85– Landmarks fetu , C-83

89;analjésiku/anestezia fetu
abnormalidade, C-13–14,
opsaun, C-63
C-16–17;
versaun external, S-97, P-15–16; avaliasaun/monitorizasaun, C-89;
evita distress fetal, P-15; evita distress fetal, S-109–110;
molok semana 37, P-15
lakon movimentu fetal, S-155–
157; ulun/skull, C-83–85, P-34;
aprezentasaun oin. Hare
pozisaun, C-83–85. Hare mos
malpozisaun no mal-
problema fetu; malpozisaun no
aprezentasaun
mal-aprezentasaun; isin rua
trabalhu de partu
multipu
falsu diagnosa, S-
74; jestaun, S-81
Index I-9

isin manas, S-113–136; hemostasis, C-69


diagnosa/kauza, S-114–115;
jestaun imediatu, fase liman, C-26–30;
S-113; fase liman operasaun, C-67–68
jestaun hosi pos-tpartu, S-
ulun moras, S-49, S-50
127–136;
pos-operasaun, C-75; insufisiensia kardiaka
jestaun ba kondisaun diagnosa, C-1, S-150;
espesifiku, S-115–126 jestaun, S-151–152 hepatitis, S-
substituisaun fluida, C- 115. Hare mos infesaun
44–45;
alternativu ba IV, C-46–47; HIV
risku ba fluida koloid, C- No ran seguru, C-38;
45; crystalloid, C-44; rastreiu ba, C-39;
manutensaun fluida, C-46; Bebe ho inan HIV,
pos-operasaun, C-72–73 S-185. Hare mos infesaun

foli kateter, indusaun partu, P- hookworm, S-47, S-151


22
partu asistidu-forsep, P-41–43; ospital
opsaun analjésiku/anestezia, inventoriu ran, C-37;
C-63 prosedura ran seguru, C-
Protokolu ba luvas no apron, C- 38–39;
30– 32 relasaun komunidade, C-
115; prontidaun emerjénsia,
apron. Hare protokolu ba C-21–22;
apron no luvas Inan nia konfortabel, C-115;
preparasaun pre-oprerasaun, C-
tratamentu haemolytic
65; protokolu avaliasaun inisiu
streptococci,
lalais, C-3–4;
C-51
Sangramentu. Hare vaginal transferensia, C-116;
sangramentu vajinal iha inisiu ekipamentu resusitasaun, S-174;
isin rua; sangramentu vajinal iha ceklist partu seguru,
isin rua tardia no partu; C-109–110;
sangramentu vajinal depoisde Ceklist operasaun, C-75;
partu treinamentu, C-116–117
I-10 Index

ijiene. Hare fase liman; protokolu infesaun (cont.)


ba luvas no apron rastreiu molok transfuzaun, C-
39;
ipertensaun, S-49–72; tratamentu ho antibiótiku,
diagnosa, S-52–54; C-49–51. Hare mos fase liman
jestaun/sintoma, S-49–
51; infuzaun/infuzaun IV
dosis ai moruk ipertensaun, S- prosedura, C-34–36;
61, S-62; alternativu ba fluida,
oras partu, S-62–66; kuidadu C-46;
pos-partu, S-70–72; ai moruk rekerimentu luvas no apron, C-31;
espesifiku, S-61, S-62; risku prostaglandin, S-33;
tratamentu ba idade jestasional, reasaun, C-43;
S-62–66; seguru, C-45;
Tratamentu tipu komesa, C-34–36;
espesifiku, S-55–66; ba inan ho shock, C-34
tipu, S-50–51
instrumentu, maneja lixu
hipotermia, S-179–180 operasaun, C-33;
iha operasaun, C-70; protokolu
hipovolemia, C-44 seguru, C-32

histerektomia, P-121–127 kuidadu intra-operasaun


antibiótiku, C-69;
indusaun/augmentasaun partu, P-
drenazen, C-70;
17–31;
hemostasis, C-70; fase
kateter foli/bulaun, P-22–23;
liman, C-67–68; insisi, C-
ositosina, P-23–27;
68, C-69; instrumentu, C-
prostaglandin, P-21–22;
70; monitorizasaun, C-68;
estimulasaun membrana, P-20
jestaun moras, C-69; pozisaun,
infant. Hare bebe C-67;
sutura, C-71
foin moris
inversaun uteru
infesaun diagnosa, C-1, S-31;
hosi kanek perineu no jestaun, S-45;
abdomen, S-135; prosedura, P-109–112
prevensaun, C-25–26, C-
50; prevensaun no bb foin
moris, C-113;
Index I-11

monta IUD, C-105 Partu/trabalhu de partu (normal)


(kont.) pozisaun, C-87, C-99;
IV. Hare ran/produtu ran; etapa, C-77–78, C-89–98;
infuzaun; daun/seringa ai moruk uterotóniku, C-102.
Hare mos Partu/trabalhu de
ketamin, P-13
partu; faze partu
problema partu
laparotomia
dada i’is, S-149;
rekerementu luvas no apron, C-
emerjénsia, S-49–50;
31;
distress fetal, S-109–110;
jestaun moras, C-63 letarjiku, S-
lakon moviementu fetal, S-155–
157; isin manas, S-113–136; 178
insufisiensia kardiaka, S-
152; malpozisaun no mal- lidokain, C-57;
aprezentasaun, S-85–97; reasaun sekundariu, C-
overdistensaun uteru, 59; tratamentu alerjia,
S-101–106; C-60; dosis, C-59;
Partu prematur, S-144–148; formula, C-58;
prolapse kordaun, S-111– tratamentu toksisidade, C-60
112; fitar uteru, S-107–108;
distosia kabás, S-99–100; anestezia lokal, C-56–57;
progresu insatisfatóriu, sezareana, P-7–9;
S-73–84. Hare mos komplikasaun, C-58
problema bb foin moris;
lakon konsiensia, S-49;
partu prolongadu
jestaun, C-23, S-2; in bb
Partu/trabalhu de partu foin moris, C-111;
(normal), C-77–110; avaliasaun inisiu lalais, C-2
diagnosa, C-77;
manobra Lovset’s, P-47 partu
prinsipiu kuidadu, C-85–86;
dilatasaun sérvikal, C-80–81; ho pezu kiik, S-176–178
obliterasaun servikal, C-80–81;
kompleta partu, C-100–101; magnesium sulfate, S-146;
kordaun, C-103; dosis, S-147;
episiotomia, C-99; toksisidade, S-59–60
avalaiasaun inisiu, C-78–85;
partograf, C-91–96; malaria, S-117–126;
plasenta, C-102–104; malaria severu, S-121–126;
I-12 Index

malaria (kont.) malaria moras mental


inkomplikadu , psikosis pos-partu, C-20 metritis.
S-118–121
Hare endometritis miscarriage.
malpozisaun no mal-aprezentasaun,
S-85–97; Hare abortu
diagnosa, S-86, S-88–91;
jestaun immediatu, S- isin rua mola
85–86; diagnosa, C-1, S-5, S-9, S-17;
kidun, S-96, S-104; jestaun, S-17–19; prosedura, P-
partu ho kidun, P-45–51; 75. Hare mos aspirasaun vakum
versaun external, P-15– manual
16; pozisaun fetal, S-86–
morbilidade
88; jestaun hosi pozisaun
maternal, C-13;
espesifiku, S-91–97
bebe foin moris, C-16–17;
aspirasaun vakum manual psikolojika: hare kondisaun
prosedura, P-75–79; pos-partu
prep, C-35;
mortalidade
vs. dilatation and curettage, P-71
maternal, C-12–13; bebe
mastité foin moris, C-13–16
diagnosa, S-128;
isin rua multiplú/kaduak
jestaun, S-133;
diagnosa, S-101; jestaun, S-
absesu susun, S-128, S-133.
102–105; palpasaun
Hare mos infesaun
abdominal atu determina, C-
manobra Mauriceau- 102;
Smellie-Veit, P-48– kidun, S-104; komplikasaun,
49 S-105

mekóneu, S-110; necrotizing fasciitis, S-135–136


mekóneu kahur ho fluida
daun/seringa
amniotiku, C-81, S-110, S-
protokolu seguru, C-32;
166–167
soe lixu, C-33
rotura membrana, S-159–163
bb foin moris, S-165–184;
meningitis jestaun imediatu, C-101,
diagnosa, S-50, S-54, S-181 C-111, S-166–175;
Index I-13

bebe foin moris (kont.) pozisaun oksiput, C-83–85. Hare


abnormalidade, C-13–14, C- mos pozisaun no aprezentasaun
16–17; fetal; fetu
problema dada i’is, C-101,
C-111, S-165–174; prinsipiu kuidadu operasaun,
kuidadu depoisde moris, C- C-65–75. Hare mos kuidadu
107–109, C-112–113; intra-operasaun; kuidadu-pos-
prinsipiu kuidadu, C-111– operasaun; kuidadu pre-
114; komunika ho familia, C- opreasaun
16–17;
kista ovariu
konvulsaun, S-181–182;
diagnosa, C-2, S-16, S-137, S-
emerjénsia, C-111;
143;
hipothermia, S-179–180;
prevensaun infesaun, C- jestaun, S-138–139
113; letharjiku, S-178;
overdistensaun uteru diagnosa,
partu ho pezu kiik, S-176–
S-101; jestaun, S-102–106;
178; partu prematur, S-176–
fluidu amniotiku eksesivu,
178; resusitasaun, S-167–
S-102;
174; kuidadu espesial, C-
isin rua multiplú, S-102–106; fetu
112; sifilis, S-183–184;
singular bo’ot, S-102
transferensia, C-114
ositosina
partu normal. Hare
indusaun partu, P-23–27; no
partu/trabalhu de partu
multigravida, P-25; uluk
obstrusaun partu sezareana no, P-25
diagnosa, S-74;
jestaun moras, C-55–64; adrenaline,
jestaun, S-83; morte
C-57–58, C-61;
fetal P-65; insisi, C-69;
analjésiku/anestezia, C-55–58, C-
partograf, S-77–78;
63;
prontidaun resusitasaun, C-101;
sezareana, P-7–9, P-53;
rotura uterina, S-83. Hare mos
prinsipiu kliniku, C-61–62;
malpozisaun no mal-
perigu morphine, C-55;
aprezentasaun ketamin, P-13;
durante partu, C-55, C-87–88;
lidokain, C-57–59;
anestezia lokal, C-56–59,
I-14 Index

jestaun moras (kont.) P-7–9; plasenta (kont.)


opsaun, C-63; S-43–45;
premedikasaun, C-56; pos-
operasaun, C-64; jestaun plasenta previa, S-
rekomendasaun ba anestezia 25–27; prosedura, P-
spinal espesifiku, P-11–12; 61
muta, C-64. Hare mos moras
pneumonia
abdomen
diagnosa, C-1, C-2, S-114, S-
paracervical block, P-1–2 128, S-150;
jestaun, S-153
partograf, C-91–96, S-75–80
kuidadu ba mamik pos-
absesu pelviku. Hare abscess operasaun, C-74;
hamos no kuidadu kanek, C-73;
nakles perineu. Hare tears isin manas, C-75;
funsaun gastroinstestinal, C-72–
peritonitis
73;
diagnosa, C-2, S-127, S-138,
fluidu IV, C-72–73;
S-143;
jestaun moras, C-64, C-73;
jestaun, S-130–131; risku
pozisaun, C-71–72;
abortu, S-139; apendisitis, S-
hasai sutura, C-74; sinal
139, S-141; kuidadu ba
vital, C-72
mamik, C-74
kuidadu pos-partu, C-105–109;
plasenta
maternal, C-105–107; bebe
procedura (remosaun
foin moris, C-107–109;
manual),
P-91–94; ceklist pos-partu seguru,
C-109–110
partu, C-102–104;
partu ho sezareana, P-56–58; Kondisaun depresaun pos-
partu manual, C-50, P-91–94; partu, C-18–20;
remosaun manual, P-91–94; endometritis, C-51;
jestaun moras durante partu psychosis, C-20–21. Hare
normal, C-63; mos
plasenta previa, S-25–27, P-61; Sangramentu vajinal depoisde
retensaun fragmentu plasenta, partu
Emorajia pos-partu. Hare
Sangramentu vajinal depoisde
partu
Index I-15

pre-eklâmpsia, S-50–51. Hare mos pudendal block, P-3–6


eklâmpsia
rales
rotura membrane pre-partu jestaun, S-58
(PROM)
diagnosa S-159–163; avaliasaun inisiu lalais, C-1–4;
jestaun, S-159–163; halo protokolu, C-3–4; fetu,
antibiótiku, S-144; C-88;
kontraindikasaun tokolitiku, S- partu prolongadu, C-78–85; inan
146 iha partu, C-88–89
kuidadu pos-operasaun
partu sezareana, C-66; depresaun respiratóriu iha bb foin
prinsipiu hosi, C-65– moris, C-55, S-171
67
resusitasaun bb foin moris, C-
55,
partu prematur, S-176–
C-101, S-167–174
178 partu prematur Retensaun fragmentu plasenta
diagnosa, C-2, S-142; diagnosa, C-1, C-103, S-5, S-
jestaun, S-144–148; 32; S-43–45;
kidun, S-95; jestaun, S-43–45;
peritonitis, S-139 direitu kontraindikasaun
ergometrine,
privasidade, C-5–7 S-32

progresu partu. Hare rights of women, C-5–6 rotura


progresu partu insatisfátoriu
prolapse kordaun uterina
diagnosa, S-111; diagnosa, C-1, C-2, S-5, S-22,
jestaun, S-111–112 S-31, S-142, S-155;
jestaun, S-24–25, S-97, S-99;
partu prolongadu procedure, P-113–116;
diagnosa, C-89–98, S-73–76; kauza, S-83, S-86;
jestaun, S-81–84; kuidadu ba risku partu asistidu ho vakum,
mamik, C-74; partograf, C-
91–96 rotura uterina (cont.) P-
43;
proteinuria, S-51, S-52 suporta risu ho ositosina, P-23;

psikososial. Hare supporta


I-16 Index

risku ho fitar uteru , suporta, C-9–12;


S-107–108 durante partu, C-86–88

salpingectomy operasaun
prosedura, P-129–131; ceklist, C-75;
isin rua ektópiku, S-16 prep. kulit, C-35. Hare mos
fase liman; kuidadu intra-
fitar uteru , S-107–108 operasaun; kuidadu pos-
operasaun;
septicemia, C-49
sutura, C-71;
shock
depoisde sezareana, P-
diagnosa, C-1, C-23, S-1–6;
58–59, P-62–63;
jestaun, C-34, S-1–7; non-
hasai, C-74;
pneumatic anti-shock
suku episiotomia, P-87–88; suku
garment (NASG), S-39–40;
rotura uterina,
no infuzaun IV infusion, C-
P-113–116;
34; no transfuzaun ran, C-
Sutura kompresaun uterina iha
37; reasaun transfuzaun, C-
sangramentu, S-41–42
42–43
sifilis, S-183–184
distosia kabás, S-99–100
nakles
aprezentasaun kabás. Hare
diagnosa, S-31;
malpozisaun no
suku, C-31, C-63, C-105; P-95–
mal-aprezentasaun
108;
anestezia spinal, P-11–12; antibiótiku, C-50;
no sezareana, P-53; sangramentu, S-43;
risku hipotensaun, S-63, S-66. nakles servikal, P-
Hare mos jestaun moras 95;
nakles perineu, P-97–108;
Faze hosi partu, C-77–78; nakles uterina, P-114;
progresu hosi faze nakles vajinal, P-97–108
primeiru, C-97;
Progresu hosi faze segundu, C- tetanus
97–98; faze terseiru, jestaun diagnosa, C-2, S-53;
ativu, C-102–104
tetanus (kont.) jestaun, S-
Tratamentu infesaun
67–68; vasinasaun, S-
staphylococcal, C-51
15
Index I-17

tokolitiku, S-146 jestaun, C-50, S-115–117.


Hare mos pielonefritis aguda
transfuzaun, C-37–44;
resaun adversaun, C-42–C-44; Ligasaun arteria uterina/utero-
prinsipiu kliniku, C-39–40; ovarian
monitorizasaun, C-41–42; procedura, S-43, P-117–119
risku, C-37–38;
rastreiu, C-39 uteru
rotura uterina, S-24–25;
pozisaun transversa. Hare P-113–116;
malpozisaun no mal- overdistensaun uteru, S-101–
aprezentasaun 105;
fitar uteru, S-107–108; atonia
ligasaun tuba depoisde sezareana, uterina , C-1, C-105, S-29, S-32;
P-63–64 tampaun bulaun uterina, S-
35–37;
Inan ho tuberculosis, S-184
kompresaun uterina, S-33–35;
typhoid, S-114, S-129 distensaun uterina, S-102;
inversaun uterina, P-109–112;
Kordaun umbilikal. Hare kordaun ligasaun arteria uterina/utero-
ovarian, S-43, P-117–119;
Progresu partu insatisfátoriu, S- masajen uterina, C-104, S-32;
73–84; ai moruk uterotoniku, C-102,
diagnosa, S-74; S-32. Hare mos nakles
disproporsaun cefalo-
pélviku, S-82–83; Aspirasaun vakum. Hare
kontrasaun inefisiente, aspirasaun vakum manual
S-83–84;
partu falsu, S-81; obstrusaun, Vakum estrasaun. Hare partu
S-83; partograf, S-75–80; asistidu ho vakum
faze ativu prolongadu, S-82;
Partu asistidu-vakum, P-33–40
faze espulsivu prolongadu, S-
84; sangramentu vajinal depoisde
faze laten prolongadu, S-81–82
partu,S-29–48;
infesaun traktu urinariu
diagnosa, S-31;
diagnosa, C-2, S-114–115;
I-18 Index

sangramentu vajinal depoisde ezaminasaun vajinal (kont.)


partu (kont.) 81, S-88–91;
jestaun, S-30; kompresaun, S- durante partu, C-90–91 nakles
33–35; inversaun uteru, S-45;
ai moruk uza ba, S-32–33; vajinal. hare nakles
retensaun plasenta/fragmentu,
vajinitis, S-161; Foli/kateter
S-43–45;
bulaun kontraindikasaun,
Prinsipiu kuidadu ba an, S-
P-22
46–47; operasaun, S-41–43;
Atonia uteru, C-1, C-105, S-29, ko’a veia, C-34, S-2, S-4
S-32; jestaun Muta, C-55, C-64;
Tampaun bulaun uterina, komplikasaun abortu, S-10;
C-50, S-35–37; lidokain, C-59
Ligasaun uterina, S-43,
P-117–119 soe lixu, C-33

Sangramanetu vajinal iha kanek. Hare absesu; nakles


isin rua tardia
diagnosa/kauza, S-8–10;
jestaun/sintoma, S-7–19;
avaliasaun lalais, C-1–2

sangramentu vajinal isin rua tardia


no trabalhu de partu
diagnosa/kauza, S-22;
jestaun/sintoma, S-21–
28;
coagulopathy, S-24;
plasenta previa, S-25–28;
avaliasaun lalais, C-1;
rotura uterina, S-24–25

ezaminasaun vaginal
atu avalia descida no dilatasaun
no obliterasaun sérviku, C-80
Integrated Jestaun Of Pregnancy And Childbirth

Jestaun Integradu hosi Isin Rua no Depoisde


Partu (IMPAC) maka estratejia ida atu hadi’a
asesu ba kuidadu saúde no kualidade hosi inan
no bebe foin moris. Kompostu hosi:

Norma bazeia ba-evidensia no


padraun ba kuidadu;

Instrumentuu ba jestaun atu


hametin kapasidade hosi kuidadu
sistema saúde;

Prosesu ida atu halo lalais


involvimentu hosi individu, familia no
komunidade;

no

implementasaun estratejia ida.

IMPAC dezenha atu adapta situasaun


lokal no atu implementa iha nasaun sira
hosi governu, em kolaborasaun ho NU
no ajensia blateral, organizasaun naun-
governamental no parseiru seluk
iha nivel nasional

For more information, please contact :


Department of Maternal, Newborn, Child and adolescent health.
Family, Women’s and Children’s Health, World Health organization. ISBN 978-92-4-156549-3
Avenue Appia 20, CH-1211 Geneva 27, Switzerland.
Tel: +41 22 791 4447 / 3346
Fax: +41 22 791 5853
E-mail: mncah@who.int

For updates to this publication, please visit.


www.who.int/maternal_child_adolescent

You might also like