Professional Documents
Culture Documents
Managing Complications in
Pregnancy and Childbirth:
A guide for midwives and doctors
Integrated Jestaun Of Pregnancy And Childbirth
Managing Complications in
Pregnancy and Childbirth:
A guide for midwives and doctors
Jestaun Komplikasaun iha Isin Rua no Depoisde partu: gia ba parteira no doutor sira – 2nd ed.
ISBN 978-92-4-156549-3
© Oganizasaun Mundial de Saúde 2017
Some rights reserved. This work is available under the Creative Commons Attribution-
NonCommercial-ShareAlike 3.0 IGO licence (CC BY-NC-SA 3.0 IGO; https://creativecommons.org/
licenses/by-nc-sa/3.0/igo).
Under the terms of this licence, you may copy, redistribute and adapt the work for non-commercial
purposes, provided the work is appropriately cited, as indicated below. In any use of this work, there
should be no suggestion that WHO endorses any specific organization, products or services. The use
of the WHO logo is not permitted. If you adapt the work, then you must license your work under the
same or equivalent Creative Commons licence. If you create a translation of this work, you should
add the following disclaimer along with the suggested citation: ―This translation was not created by
the World Health Organization (WHO). WHO is not responsible for the content or accuracy of this
translation. The original English edition shall be the binding and authentic edition‖.
Any mediation relating to disputes arising under the licence shall be conducted in accordance with
the mediation rules of the World Intellectual Property Organization.
Suggested citation. Managing complications in pregnancy and childbirth: a guide for midwives and
doctors – 2nd ed. Geneva: World Health Organization; 2017. Licence: CC BY-NC-SA 3.0 IGO.
Cataloguing-in-Publication (CIP) data. CIP data are available at http://apps.who.int/iris.
Sales, rights and licensing. To purchase WHO publications, see http://apps.who.int/bookorders.
To submit requests for commercial use and queries on rights and licensing, see http://www.who.int/
about/licensing.
Third-party materials. If you wish to reuse material from this work that is attributed to a third party,
such as tables, figures or images, it is your responsibility to determine whether permission is needed
for that reuse and to obtain permission from the copyright holder. The risk of claims resulting from
infringement of any third-party-owned component in the work rests solely with the user.
General disclaimers. The designations employed and the presentation of the material in this
publication do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of WHO concerning
the legal status of any country, territory, city or area or of its authorities, or concerning the
delimitation of its frontiers or boundaries. Dotted and dashed lines on maps represent approximate
border lines for which there may not yet be full agreement.
The mention of specific companies or of certain manufacturers’ products does not imply that they are
endorsed or recommended by WHO in preference to others of a similar nature that are not mentioned.
Errors and omissions excepted, the names of proprietary products are distinguished by initial
capital letters.
All reasonable precautions have been taken by WHO to verify the information contained in this
publication. However, the published material is being distributed without warranty of any kind, either
expressed or implied. The responsibility for the interpretation and use of the material lies with the
reader. In no event shall WHO be liable for damages arising from its use.
REKONHESIMENTU
Maneja Komplikasaun Durante Isin Rua no Depoisde Partu reprezenta
kompriensaun komun entre OMS, UNFPA, no UNICEF hosi element xavi liu hosi
aprosimasaun atu redus morbilidade no mortalidade inan no oan. Ajensia sira ne’e
koopera besik liu iha esforsu ida atu redus morbilidade no mortalidade inan no oan.
Prinsipiu no politika kada ajensai depende ba desizaun relevante ba kada ajensai nia
governasaun no kada ajensia implementa intervensaun deskrebe iha dokumentu ne’e
iha konkordansia ho prinsipiu no politika sira no ho eskópu ba kada mandatu.
Gia hosi edisaun rua ne’e hotu reve tiha ona no entrega hosi Konfederasaun
Internasional ba Parteira no Federasaun Internasional hosi Obstetra Jinekolojia.
OMS ho kontente anunsia asistensia tékniku no editorial hosi Fundu ba
Programa Sobrevive ba Inan ho Oan (MCSP) USAID no Jhpiego ba edisaun
segundu iha ida ne’e. edisaun ne’e bele posibel tanba suporta jenerozidade hosi
Jhpiego no Povu Amerikanu liu hosi Ajensia Dezenvolvimentu Internasional
Estadus Unidus (USAID iha termu Kooperasaun Konkordansia AID-OAA-A-14-
00028.
Suporta finansial ba primeiru edisaun mai hosi AUSAID nia Biro ba Saúde Global
liu hosi Divizaun Nutrisaun no Saúde Materna, Ofisina Saúde no Nutrisaun, iha
termu hosi Award No. HRN-A-00-98-00043-00, no liu hosi Divizaun
Melhoramentu Prestasaun Servisu Saúde, iha termu Award No. HRN-A-00-98-
00041-00. Suporta finansial ba preparasaun no produsaun hosi primeiru edisaun iha
naual ida ne’e fo hosi governo Australia, Olanda, Sweden, Reinu Unidu hosi
Britania, Irlanda Norte, no Estadus Unidus Amerika. Asistensia tékniku no
editorial fornese hosi satf Jhpiego ba Programa Saúde Inan no Bebe Foin Moris no
Projetu Treinamentu Saúde Reprodutiva.
Revisor:
Yusuf Ahmed Tina Lavender Suzanne Stalls
Wame Baravilala Goldy Mazia Will Stone
Luc de Bernis Shalini Ninan Kusum Thapa
Sheena Currie Lisa Noguchi Niranjan Thomas
Blami Dao Lennart Nordström Nynke Van Den
Sylvia Deganus Pius Okong Broek
Ravichandran V P Paily John Varallo
Jeganathan Dhammica Rowel Peter Von Dadelszen
Rajshree Jha Arulkumaran Sabaratnam Charlotte Warren
Kontribuisaun ba Primeiru Edisaun
Kontribuidor maior: Matthews Mathai
Harshad Sanghvi
Richard J. Guidotti
Revisor:
Sabaratnam Arulkumaran Barbara Kinzie Zahida Qureshi Allan
Rosenfield
Ann Davenport Jerker Liljestrand Abdul Bari Saifuddin
Michael Dobson André Lalonde Willibrord Shasha
Jean Emmanuel Enriquito Lu Betty Sweet
Susheela Engelbrecht Florence Mirembe Paul Van Look
Miguel Espinoza Glen Mola Patrice White
Petra ten Hoope-Bender
Monir Islam
TABELA KONTEÚDU v
Prefásiu ix
Introdusaun xi
Oinsá atu uza manual ida ne’e xiii
Abreviasaun xv
Lista hosi diagnosa xvii
Episiotomia P-85
Hasai plasenta manual P-91
Suku kanek servikal P-95
Suku kanke perineal ho vajinal P-97
Koreksaun inversaun uterina P-109
Suku hadi’a rotura uterina P-113
Ligasaun arteria Uterina ho arteria utero-ovarian P-117
Histerektomia pos-partu P-121
Salpingectomy ba isin rua ektópiku P-129
Appendix: Ai moruk esensial ba jestaun komplikasaun iha
Isin rua no pos-partu A-1
Index I-1
viii Table of Contents
PREFASIU ix
Ida ne’e forma hosi eskopu segundu edisaun atu aborda tan ultrasonida
obstétrika. Maibe leitor sira refere ba fonte aktual rua hosi OMS kona ba:
ultrasonida obstétrika Kapitulu 2 iha Manual of Diagnostic Ultrasonida,
Segundu edisaun (OMS, 2013) no WHO Recommendations on Antenatal
Care for a Positive Pregnancy Experience (OMS, 2016). Rekomendasaun
ikus liu kona b ultrasonida rutina molok semana 24 gravidez.
Manual ida ne’e emfaze liu ba avaliasaun lalais no halo desizaun. Pasu ba
asaun klinika sira bazeia ba rezultadu avaliasaun klinika, ho limitasaun
balun depende ba rezultadu laboratoriu ou teste balu ne’ebe karik sei laiha
iha fasilidade barak, no posibiidade barak liu iha fasilidade ho esperiênsia
oioin (ijemplu; ospital rejional ou sentru saúde).
Outline iha sesaun 1 kona ba prinsipiu kliniku kona ba jestaun
komplikasaun isin rua no partu. Nia komesa ho tabela ida ne’ebe pesoal
saúde sira bele uza atu avalia lalais inan nia kondisaun no komesa
tratamentu ne’ebe apropriadu. Sesaun ida ne’e inklui prinsipiu jeral iha
emerjénsia, kuidadu ba operasaun jeral, inklui prevensaun infesaun, uza
ran no soru, antibiótiku, anastezia no analjétiku sira. Atu fo informasaun
ne’ebe presiza ba pesoal saúde sira atu bele distingui prosesu normal no
komplikasaun, sesaun ne’e mos inklui esplikasaun kona ba trablahu de
partu no partu normal, inklui utilizasaun partograf no jestaun aktiivu faze
terseiru. Gia ba kuidadu inisiu ba bebe foin moris mos tau iha sesaun
ne’e. Ikus liu, sesaun ne’e liga mos entre pesoal saúde no komunidade no
Oinsá pesoal saúde fo suporta emosional ba feto ho nia familia.
Sesaun 2 esplika sintoma ne’ebe iha ba inan sira ho komplikasaun iha
isin rua no partu. Sintoma sira reflete kauza bot liu husi mortalidade no
morbilidade. Ba kada sintoma iha afirmasaun jeral kona ba jestaun inisiu.
Se relevante, bele halo tabela atu identifika diagnosa ne’ebe kauza
sintoma sira. Hafoin tuir mai ho protokolu jestaun ne’ebe simplis ba
diagnosa espesifiku. Se iha preferensia tratamentu ruma, maka hili ida
ne’ebe efetivu no baratu liu. Sesaun ida ne’e mos iha informasaun kona
ba jestaun imediatu kona ba kondisaun sira ou problema ba bebe foin
moris (iha oras 24 nia laran).
Sesaun 3 esplika kona ba prosedimentu ne’ebe importante iha jestaun
komplikasaun isin rua no partu. Prosedimentu sira ne’e la intende atu
detallu liu kona ba ―Oinsá‖ instrusaun sira maibe sumariu ba pasu bot sira
ne’ebe relasiona ho kada prosedura. Tanba prinsipiu jeral sira kona ba
operasaun bele hare iha sumariu iha Sesaun 1, ida ne’e sei la repete ba
kada prosedura, se laiha kuidadu espesifiku ne’ebe presija ba prosedura
ne’e (ijemplu, kuidadu depoizde prosedura ba anestezia ho Ketamin). Gia
ne’ebe klaru ba ai moruk no nia dosis, anestezia ho tipu oi-oin (ijemplu,
halo sezariana ne’ebe seguru ho ai moruk anestezia lokal) no tékniku
seguru, efetivu no baratu (hanesan; suku uteru ho fiada ida).
Lista ai moruk essensial inklui hanesan appendix iha manual ne’e. Ikus
liu, indice iha manual ne’e organizadu nune’e bele uza iha situasaun
emerjénsia atu buka material sira ho lalais. Informasaun importante, inklui
diagnose, jestaun no pasu ba prosedimentu sira, hakerek iha letra mahar.
Buat importante seluk tuir alafabeta. Inklui deit pájina sira ne’ebe iha
informsasaun importante, duke tau hotu pájina sira.
ABBREVIASAUN xv
ACT artemisinin-based combination therapy
AIDS acquired immunodeficiency syndrome
BP blood pressure
BCG bacillus Calmette-Guérin
CPAP continuous positive airway pressure
D and E dilatation and evacuation
HELLP haemolysis, elevated liver enzymes and low platelets
HIV human immunodeficiency virus
IM intramuscular
IPTp intermittent preventive treatment in pregnancy
IUD intrauterina device
IV intravenous
NASG non-pneumatic anti-shock garment
PPH postpartum haemorrhage
PPROM preterm prelabour rupture of membranas
PROM prelabour rupture of membranas
dL decilitre
g gram
kg kilogram
L litre
mcg microgram
mg milligram
mIU milli-international units
mL millilitre
xvi Abbreviations
LISTA DIAGNOSA xvii
Inan/Fetu Ipertensaun jestasional S-55
Frekuensia kardiaka fetal S-109 Emorajia, antepartu S-22
abnor
Abortu S-8 Emorajia, pos-partu S-29
Solusio plasenta S-23 Moras fuan S-150
Pielonefritis aguda S-116 Insifisiensia kardiaka S-151
Amnionitis S-163 Sindroma HELLP S-66
Anemia, severu S-151 Hepatitis S-115
Anapfilaksis C-52 Hypoglycaemia/hipoglikemi S-125
Apendisitis S-139 aAtividade uterina inadekuad S-83
Atelektasis S-129 Abortu inkompletu S-12
Atonia uteri S-32 Abortu inevitavel S-12
Absesu susun S-133 Inversaun uteru S-45
Susun bubu S-132 Bebe boot S-102
Infesaun susun S-133 Malaria, severu S-121
Aprezentasaun Breech/kidun S-95 Malaria, inkomplikadu S-118
Asma Bronkial S-150 Mal-aprezentasaun ou
Aprezentasaun Brow/rentos S-89 malpozisaun S-85
Disproporsaun Cefalo-pelvik S-82 Mastité S-133
Nakles servikal S-43 Mekóneu S-110
Cervisitis S-161 Meningitis S-54
Partu C-77 Migraine S-54
Ipertensaun kroniku S-66 Isin rua mola S-17
Coagulopathy S-24 Isin rua multiplu S-102
Abortu kompletu S-13 Necrotizing fasciitis S-135
Aprezentasaun kompound S-94 Partu normal C-77
Sistitis S-116 Obstrusaun partu S-83
Tromboze veia klean S-128 Pozisaun oksiput posterior S-91
Eklâmpsia S-57 Pozisaun oksiput tranversa S-88
Isin rua ektopiku S-15 Ovarian cysts S-138
Encephalitis S-54 Absesu paelviku S-131
Endometritis S-130 Pelvic inflammatory disease S-16
Epilepsia S-68 Nakles perineu
Fluidu amniotiku eksesivu S-102 (grau primeiru, segundu) P-98
Aprezentasaun Oin S-92 Nakles perineu
Trabalhu de partu falsu S-81 (grau tolu no hat) P-100
Morte fetal S-156 Peritonitis S-131
Distres fetal S-109 Plasenta previa S-25
xviii List of diagnoses
Inan ida ne’ebe iha ona esperiensia iha emerjénsia obstétrika determina hosi tempu
ne’ebe presija ba kuidadu atu fo no hosi nivel no kualidade ne’ebe fo tiha ona.
Bainhira inan foin partu ida aprezenta ho problema ida, avalia lalais nia kondisaun
atu determina razaun ba nia moras.
a
TABELA C-1. Avaliasaun Inisiu Lalais
Avaliasaun Sinal perigu Konsidera
Via HARE BA: • Anemia severu
respiratóriu • sianosis (blueness) • heart failure/gagal jantung
no dada i’is • distress respiratóriu/dada i’is susar • pneumonia
EZAMINA: • asma
• kulit: kamutis Hare Difikuldade dada I’is,
• pulmaun: wheezing ou rales pájina S-149
EZAMINA:
Sirkulasaun • kulit: malirin no úmido Shok, paj. S-1
(sinal husi • pulsa: lalais (110 ou liu) no fraku
shok) • presaun arterial: baixa (sistolik
kuran hosi 90 mmHg)
HUSU SE KARIK :
• isin rua, durasaun isin rua • abortu
Sangrament • foin tur ahi/partu • isin rua ektopik
u vajinal • plasenta moris tiha ona • isin rua molar
(isin rua Hare Sangramentu vajinal iha
inisiu ou EZAMINA: isin rua inisiu, pájina S-7
tarde ou • vulva: montante ran,
depois partu) • retensaun plasenta, nakles bot • solusio plasenta
• uteru: atonia • rotura uterina
• mamik: nakonu • plasenta previa
Hare Sangramentu vajinal iha
Labele ezamina vajina iha faze isin rua tardia no partu, pájina
ida ne’e. S-21
• atonia uteri
• nakles iha cervix ou vajina
• retensaun plasenta
• inversaun uteru
Hare Sangramentu vajinal
depoisde partu
Pájina S-29
C-2 Avaliasaun Inisiu Lalais
a Listaida ne’e la inklui problema hotu-hotu ne’ebe karik inan id abele hasoru iha isin
rua ou iha perodu puerperal. Nia identifika problema sira ne’ebe halo inan iha risku bo’ot
ba morbilidade no mortalidade materna.
Avaliasaun Inisiu Lalais C-3
Inan ne’e mos resija atensaun maximu se nia iha sinal sira tuir mai ne’e:
• blood-stained mucus discharge (show) with palpable contractions
• rotura membrana
• kamutis
• fraku
• istika-an
• ulun moras maka’as
• hare malahuk
• muta
• isin manas
• distress respiratóriu.
Haruka inan ba forma iha kedas oin no fo tratamentu pontualmente.
Klaru katak ita la konkorda ho inan nia hahalok ne’ebe risku tebes ou
desizaun ne’ebe resulta atrazu ba buka kuidadu saúde. Ida ne’e la los,
maibe, atu hatudu ita nia desrespeitu ba inan ou la konkorda ba
kondisaun medical ne’ebe imi fiar hanesan resultadu hosi nia hahalok.
Fo konselin atu hadia ho respeitu depoisde imi resolve ona
komplikasaun ne’e, la’os molok ou durante maneja nia problema.
TÉKNIKU KOMUNIKASAUN é
Ko’alia ho kalma, maneira hakmatek no asegura inan katak konversa ne’e
konfidensial. Sensitivu ba kultura ruma ou konsiderasaun ba relijiaun no
respeitu nia vijaun. Em adisaun ho:
• Husu ba inan se mak nia hakarak atu mai akompanha nia. Fasilita atu
bolu deit ema sira ne’ebe nia hili atu mai.
• Enkoraja inan atu ko’alia onestu no kompletu kona ba
eventu ne’ebe haleu/surrounding nia komplikasaun.
• Rona kona ba saida mak inan ho nia familia tenke dehan no
enkoraja sira atu espresa sira nia prekupasaun; koko atu labele halo
interupsaun.
• Respeitu inan nia privasidade no umildade hodi taka odamatan ou
dada kurtina ne’ebe besik ba meja ezaminasaun.
• Husik inan hatene katak imi rona no kompriende nia.
• Uza komunikasaun naun verbal suportivu hanesan doko ulun
no hamnasa.
C-8 Talking with women and their families
Talking with women and their families C-7
DEPOISDE EVENTU
• Fo asistensia prátikal, informasaun no suporta emosional.
• Respeitu fiar ba tradisaun, kustume no akomoda familia nia
nesesidade ho esforsu tomak.
• Fo konselin ba inan/familia no fo tempu halo refesaun kona ba eventu
ne’e.
C-12 Suporta emosional no psikolojika
DEPOISDE EVENTU
• Husik inan nia parseiru ou familia atu ho nia.
Iha inan ruma mate karik iha fasilidade saúde ida tenke identifika
no komunika ba autoridade ne’ebe apropriadu/Departamentu SMI
iha oras 24 nia laran no tenke halo reve ba inan nia rejistu mediku
(komisaun MDR) atu determina probabilidade kauza hosi mate.
DEPOISDE EVENTU
• Esplika klaru kondisaun no tratamentu sira atu nune’e inan ho nia
kompanhante be;e kompriende.
• Aranja tratamentu/transferensia, se iha indikasaun.
• Halo orariu ba vizita follow up atu cek kona ba progresu no diskuti
opsaun ne’ebe iha.
• Fo servisu suporta ba fornesedor hanesan dalan ida atu hemenus
ansiedade no distress.
DEPOISDE EVENTU
• Husik inan/familia atu kontinua hamutuk ho bebe. Inan aman hosi bebe
ne’ebe moris presija atu hatene sira nia bebe.
• Ema sira lutu/kondolensia ho maneira oi-oin, maibe barak,
komemorasaun importante. Oferese ba inan/familia souvenir ki’ik
ruma hanesan kesi fuk, label ba Kama ou naran.
Suporta emosional no psikolojika C-15
• Iha ne’ebe deit iha costume atu fo naran ba bebe bainhira sira
moris mai, enkoraja inan/familia atu bolu bebe nia naran
ne’ebe sira tau tiha ona.
• Fo tempu no espasu ba inan nia parseiru atu kous sira nia bebe,
hasai foto no koalia kona ba bebe nia mate.
• Se posibel, kuartu ba inan ne’ebe sofre tanba lakon nia bebe separadu
hosi inan ne’ebe fo partu ba bebe moris no saudavel.
• Asegura asesu ba suporta professional individu ou grupu.
• Husik inan/familia atu prepara bebe ba funeral se sira hakarak.
• Enkoraja prátika funeral lokal ne’ebe bele aseita no asegura
prosedura mediku sira (hanesan autopsia) la impede sira.
• Se relevante karik, aranja diskusaun ida ho inan no nia parseiru atu
diskuti sensitivamente eventu ne’e no sasukat preventivu iha futuru,
sem fo sala ba inan/familia.
• Fo servisu suporta ba fornesedor saúde hanesan meius ida atu
hamenus sira nia ansiedade no distress.
OPERASAUN DESTRUTIVU
Craniotomy ou operasaun destrutivu seluk ba bebe ne’ebe mate tiha ona
karik halo distress no presija fo kuidadu psikososial adisional.
DEPOISDE EVENTU
• Labele limita tempu vizita ba ema ne’ebe atu mai hamaluk inan.
• Konselhu inan nia kompanhante no enkoraja sira katak alternative
seluk la iha.
• Se posibel, kuartu ba inan ne’ebe sofre tanba lakon nia bebe separadu
hosi inan ne’ebe fo partu ba bebe moris no saudavel.
DEPOISDE EVENTU
• Diskuti hamutuk bebe nia problema ho inan ho nia familia, se
posibel.
• Asegura katak inan ho nia parseiru iha asesu ne’ebe livre ba sira nia
oan. Mantein nafatin bebe ho nia inan iha tempu hotu. Se tempu barak
liu ne’ebe inan ho nia parseiru hamutuk ho bebe. Sira sei aseita bebe ho
lalais deit.
• Se relevante karik (ijemplu, abnormalidade ne’ebe asosiadu ho uza
aimoruk, konsumsi alko ou fuma sigaru durante isin rua; inan nia
idade avansadu, infesaun virus ou bakteria ne’ebe la hetan tratamentu )
aranja tempu diskusaun tantu ho inan no nia parseiru kona ba sasukat
prevensaun ne’ebe posibel ba futuru, sem fo sala ba inan/familia.
• AAsegura asesu no suporta professional individu ou grupu.
• Fo servisu suporta ba fornesedor saúde hanesan dalan ida atu
hamenus ansiedade no distress.
MORBILIDADE PSIKOLOJIKA
Distres emosional pos-partu komun depoisde isin rua hosi pos-partu blue
leve (afeta mazumenus inan 80%) to’o depresaun pos-partu ou psikosis.
Psikosis pos-partu bele resulta ameasa vida hosi inan no nia bebe.
―Pos-partu blues‖ refere ba sintoma depresivu (hanesan; triste, tanis,
iritabilidade no ansiedade), insomnia no konsentrasaun redus. Sintoma pos-
partu blue mosu dentru loron rua ou tolu depoisde partu no tipikamente
a’as liu iha loron balun tuir mai no resolve iha semana rua nia laran. Inan
ho pos-partu blue iha risku a’as atu hetan depresaun pos-partu minor ou
maior.
C-18 Suporta emosional no psikolojika
DEPRESAUN POS-PARTU
Depresaun pos-partu afeta 34% hosi inan sira. Tipikamente akontese iha
semana inisiu ou fulan no karik kontinua ba tinan ida ou liu. Depresaun la
nesesariamente sintoma ida, mesmu baibain la manifesta. Sintoma seluk
inklui kole demais, iritabilidade, laiha enerjia no nivel motivasaun,
sentimentu hosi lahetan ajuda, lakon libido, apetite no disturbasaun toba.
Ulun moras, asma, kotuk moras, sekresaun vajinal no kabun moras karik
iha. Sintoma sir abele mos inklui hanoin obsesivu, tauk atu hakanek nia
bebe ou nia an, hanoin atu oho-an no depersonalizasaun.
• Fo atensaun ba inan nia saúde tomak, atende nia saúde tantu fiziku
no psikososial no enfaze importansia hosi inan-bebe nia relasaun
iha periudu ne’e.
• Fo tulun ne’ebe praktis (ba bebe no kuidadu iha uma).
• Se depresaun ne’e severu, inan bele hetan benefisiu se nia hetan
tratamentu mediku ho ai moruk sedasi. Fo hanoin katak ai moruk ne’e
sei liu hosi susu ben tanba ne’e presija atu konsidera desizaun kona ba
tratamentu no resolve inan nia status fo susu oan. Se posibel konsulta
ba espesialista.
C-20 Emotional and psychological support
Kuidadu bele halo iha uma ou iha klinika, ne’ebe iha ligasaun ba kuidadu
bazeia ba komunidade no servisu saúde mental seluk. Grupu suporta lokal
ba inan ne’ebe iha esperensia hanesan bele benefisia tebes ba inan barak.
PSIKOSIS POS-PARTU
Psikosis pos-partu tipikamente akontese durante tempu pos-partu, inan
barak iha semana rua primeiru pos-partu, no afeta kuran hosi 1% inan.
Depresaun pos-partu severu karik asosiadu ho psikosis. Sintoma psikosis
pos-partu inklui ilusaun, halusinasi, disturbasaun toba, hanoin obsesivu
kona ba bebe, depresaun severu, ansiedade, oho-an ou impulse infantisida.
Inan ne’ebe iha bipolar disorder ou schizoaffective disorder iha risku a’as
atu hetan psikosis pos-partu. Mazumenus metade hosi inan ne’ebe hetan
psikosis iha istoria interferensia/gangguan mental.
Prognosa ba rekuperasaun exelente, maibe mazumenus 50% inan sei sofre
tanba nia sei hetan fila fali ho partu sira tuir mai. Psikosi pos-partu maka
interferensia mental emerjénsia ne’ebe presija atensaun imediata atu
prevene inan hosi estraga nia –an ou nia bebe. Em jeral:
• Buka lalais kuidadu psikiatria no kuidadu medical.
• Inan ida ne’ebe iha psikosis labele kuidadu nia bebe ―hanesan
babain.‖ Tenke aranja atu halo kuidadu adisional atu asegura bebe
ne’e seguru.
• Membru familia tenke matein atu akompanha inan durante tempu tomak.
• Dala barak, presija baixa ba inan ne’ebe hetan psikosis.
• Fo suporta psikolojika no aranja suporta ne’ebe praktis ba bebe iha
uma, inklui sasukat atu asegura katak bebe mantein seguru to’o
problema psikosis resolvidu.
• Rona inan no fo suporta ba nia ho nia familia, inklui ligasaun ba
avaliasaun ba diagnosa no tratamentu tuir mai, hanesan indikadu
ona. Ida ne’e importante atu evita resultadu ne’ebe trajiku.
• Hamenus stres.
• Evita negosiasaun ho problema emosional bainhira inan nia kondisaun
sedauk stabil.
• Se uza tiha ona ai moruk antipsikotika, fo hanoin katak ai moruk
ne’e bele liu hosi susu ben inan, tanba ne’e tenke konsidera desizaun
kona ba tratamentu no resolve inan nia status fo susu oan.
PRINSIPIU BA KUIDADU OPERASAUN C-21
Emerjénsia bele akontese derepente deit, hanesan konvulsaun, ou sira bele
mosu hanesan rezultadu hosi komplikasaun ne’ebe la detekta ou la maneja
ho apropriadu ou monitoriza.
PREVENSAUN BA EMERJÉNSIA
Maiorua emerjénsia bele prevene liu hosi:
• planu ho kuidadu/didiak;
• empodera inan no komunidade;
• halo tuir gia klinika;
• monitoriza inan ho didiak; no
• responde omediata bainhira problema sira identifikadu.
PREPARASAUN BA EMERJÉNSIA
Atu promove primeiru resposta iha kazu hosi emerjénsia obstétrika,
fasilidade sira tenke asegura disponibilidade hosi:
• ekipamentu esensial, ai moruk no suplai;
• staff ne’ebe iha skill;
• iha sistema ida atu responde ba emerjénsia; no
• formasaun regular.
Tenke iha troli emerjénsia ida no pronto atu uza iha kualker tempu.
Fornesedor tenke preparadu atu responde lalais iha kualker tempu ba
komplikasaun obstétrika no bebe foin moris ne’ebe komun ou barak liu.
Tenke cek troli emerjénsia lor-loron no entre shift/troka malu atu asegura
katak ekipamentu sira funsiona ho diak, ai moruk la prazu liu no buat sira
ne’ebe tenke iha troli iha duni troli nia laran.Fornesedor ne’ebe enkaregadu
ba unidade tenke set up orariu ne’ebe klaru, taka no ne’ebe indika se mak
responsabiliza atu cek troli. Tenke tau fila fali stok no ekipamentu tenke
apropriadu atu halo tratamentu lalais depoisde responde ba kada emerjénsia.
Abilidade fasilidade ida atu manjea emerjénsia tenke avalia no reinforsa liu
hosi formasaun/simulasaun emerjénsia. Orariu tenke set up atu nune’e
unidade sira prátika regularmente simulasaun no sai profisiente/iha
kapasidade atu responde ba emerjénsia. Importante atu hatene saida mak atu
halo—no oinsá atu halo—iha kada tipiku hosi emerjénsia. Importante mos
atu komunika bainhira responde ba emerjénsia, atu servisu hanesan ekipa
ida, no atu dokumenta ou hakerek ho kuidadu saida maka akontese no
kuidadu medical saida maka fo tiha ona.
C-22 Operative care principles
Kada ema ne’ebe responde ba emerjénsia tenke aprende atu koalia forte ba
malu bainhira sira servisu, atu nune’e kada fornesedor hatene saida mak
ida seluk halo no saida mak sira hetan. Ko’alia forte bele tulun koordena
esforsu atu responde ba emerjénsia, no tulun avita atu la duplika ba esforsu
ne’ebe hao tiha ona.
RESPONDE BA EMERJÉNSIA
Responde ho loloos ba emerjénsia no efetivamente presija katak membru
sira iha ekipa hatene sira nia knar no oinsá ekipa ne’e funsiona. Membru
iha ekipa ne’e mos tenke hatene:
• situasaunkliniku, sira nia diagnose no tratamentu;
• ai moruk, oinsá atu utiliza sira, oinsá atu fo, sira nia efeitu sekundariu;
no
• ekipamentu emerjénsia no oinsá nia funsiona.
FASE LIMAN
• Fase liman ho sabaun no be bele hasai tiha foer ne’ebe bele hare
ho matan no material organiku sira no mos kontaminsaun
bakterial.
• Kose liman rua hamutuk halo didiak ho sabaun baibain ou sabaun
antimikrobu. Fase durante 15-30 detik/segundus no solur ho be
torneira ou fakar be.
• Fase liman:
- Antes no depoisde halo ezaminasaun ba inan (ou se iha
kontaktu direita ruma);
- Depoisde kona ran ou sekresaun isin ruma (sekresaun
ou ekskresaun), mesmu ke uza hela luvas;
- Molok tau luvas tanba karik la fase liman, bele kontamina fali luvas;
- Depoisde hasai luvas tanba karik iha kuak iha luvas ne’e.
• Atu enkoraja fase liman, jestor ba programa tenke halo esforsu hotu atu
fornese sabaun no kontinua tau nafatin suplai ba be mos, be portabel,
hosi torneira ou basia, no toalha ne’ebe uza ba ema ida deit. Labele
troka malu uza toalha ida deit atu hamaran liman.
• Atu fase liman bainhira halo prosedura ba operasaun, hare pájina C-67.
C-27
0 WC I I'ICIIIOI llwmer.
.
I -...gh1000 lOCO- OIIIO"d f\.OitooM;
·v
R<
•
I _,
t lgM porn0'4# ldCIO".umw n hllllloeed 'ondVee
9
!--..,
' l'l:lm 10 PO'nwtl'l r s., 'bOed:
X)>,.
• I---1:F K
&oct• (I'10oelm wff'l lf'OI"In! td:
' OfOitotlcii\ObbinQ ot lllw'ntl do tt !fr;td palmond
.,"'t"i«
rr. 0
C-28 General care principles
Nota: Hasai kadeli, relojio no porseira/kelu. Evita uza liman kukun falsu
tanba sira aumenta risku ba liman atu kontinua kontaminadu mesmu ke
fase ona ho sabaun no be no uza alko hodi hamos.
FIGURA C-2. HmdlrfP.tnttf:llhnjqut\..ah.al(oh.ol·l.w dhmdrub
P
l P Q r tnO'\ r lel'l rnwtl\
.,.I:C'beodoodvto
•
• R_,Of'-¢r<;l rvf»r"' ¢1 llell II"<VI"ttb <.b1
..tlgllt pom O"d ·
.. VI!AO:
C-30 Prinsipiu jeral ba kuidadu
LUVAS NO GAUN-APRON
• Uza luvas la troka nesesidade ijiene liman liu hosi tantu fase liman ou
hamos ho alko.
• Uza luvas:
- bainhira iha posibilidade atu kaer ran, sekresaun isin, sekresaun
ou ekskresaun;
- bainhira hao prosedimentu sira (Tabela C-2, pájina C-31);
- bainhira kaer instrumentu foer sira, luvas ou item seluk ho
sekresaun isin; no
- bainhira soe item sira ne’ebe kontaminadu (kabas, gauza ou
dressings).
• Fase liman antes hasai luvas hosi nia dos atu prevene introdusaun
bakteria patojeniku no bakteria komensal iha kulit tama ba dos laran.
• Bainhira uza luvas, troka ou hasai sira bainhira muda hosi fatin
kontaminasaun ba fatin seluk (inklui membrana mucus, kulit ne’ebe la
intact ou ekipamentu mediku ruma iha inan ou iha ambiente)
• Troka luvas entre fo kuidadu hosi ema id aba ema seluk.
Luvas par ida separadu tenke uza ba kada inan atu evita
kontaminasaun ba malu (cross-contamination).
• Hasai lalais luvas depoisde kompleta prosedimentu ida ou kuidadu
inan ida. Labele lao besik ou haleu fatin kontaminadu ho luvas iha
liman tanba luvas ne’e bele kontaminadu ho ambiente.
Prinsipiu jeral ba kuidadu C-31
• Hasai luvas primeiru liu hosi hasai laran ba liur bainhira dada sai hosi
liman. Durante hasai luvas hosi luvas segundu, evita atu kaer parte liur
hodi dudu sai liman fuan hosi liman ne’ebe laiha luvas iha luvas okos
no dada sai ba laran ba liur bainhira hasai hosi liman.
• Soe imediata luvas uzadu iha lixu fatin. La rekomenda atu uza fila fali
luvas. Prefere liu atu uza luvas disposable.
• Fase liman imediata ho sabaun no be depoisde hasai luvas.
• Tenke uza apron mos ida, la presija tenke estéril durante halo
prosedimentu hotu depoisde partu:
- Se apron liman naruk, tenke tau luvas liu liman leten atu evita
kontaminsaun ba luvas.
- Asegura katak luvas iha iman (estéril) tau iha liman kelu nia
leten no labele kontaktu ho luvas.
• Alem de apron, oklus no maskara tenke uza hanesan sasukat ba
prevensaun.
TABLA C-2. Luvas no apron ne’ebe presija ba prosedura komun
iha obstétrikaa
Luvas
Prosedura Luvas preferidu Apron
Alternativub
Hasai ran, komesa Ezaminasaunc Sterile surgicald Laiha
infuzaun IV
Ezaminasaun pelvika Ezaminasaun Sterile surgical Laiha
Aspirasaun Vakum Estéril ba
Manual, dilatasaun no operasaun Laiha Laiha
kuretase, kolpotomi,
kuldosentesis
Laparotomi no prosedura Estéril ba
intra abdominal, rotura operasaun Laiha Mos, dezinfetadu
membrana artifisial, partu nivel altu ou
normal, partu ho estéril
instrumentuu, episiotomi,
suku kanek cervical ou
perineum, kraniotomi,
kraniosentesis,
kompresaun uterus
bimanual, hasai plasenta
manual, hadia inversaun
uterus
C-32 Prinsipiu jeral ba kuidadu
Luvas
Prosedura Luvas preferidu Apron
Alternativub
Maneja no hamos Utilizasaune Ezaminasaun Laiha
instrumentuu
Maneja lixu Utilizasaun Ezaminasaun Laiha
kontaminadu
hamos ran ou fluida Utilizasaun Ezaminasaun Laiha
isin ne’ebe fakar
a La presija uza luvas no apron durante sukat tensaun arterial no sukat temperatura ou
fo injesaun.
b Luvas alternativu jeralmente karun liu no presija preparasaun liu tan kompara ho luvas
preferidu
c Luvas ezaminasaun uza dala ida deit, luvas disposable halo hosi latex/boracha.
SOE LIXU
• Objetivu hosi soe lixu maka:
- Minimiza transmisaun infesaun no redus risku hosi hetan kanek
ba staf, kliente no vizitante sira;
- Proteje sira ne’ebe kaer foer hosi infesaun no asidente kanek;
- Prevene transmisaun infesaun ba komunidade lokal; no
- Redus posibilidade kontaminasaun rai rahun ou be nalihun ho
kimiku ou mikroorganizmu sira.
• Fasilidade saúde produs lixu oin ha’at: lixu naun kontaminadu, kro’at,
lixu kontaminadu la kro’at no lixu ne’ebe perigu. Lixu tenke klasifika,
tau iha kontainer lixu separadu no soe ho apropriadu:
- Lixu naun kontaminadu (ije. Surtahan uzadu, kaixa ou dos sira)
laiha risku infesaun no bele soe bazeia ba gia lokal.
- Maneja ho adekuadu lixu kontaminadu (ran- ou sekresaun isin–
item sira ne’ebe kontaminadu) presija atu minimiza transmisaun
infesaun ba personel sira iha ospital no komunidade. Maneja ho
adekuadu signifika katak:
– uza luvas servisu nian;
– lixu kontaminadu tenke taka metin bainhira tula ba soe iha
lixu fatin.
– soe lixu kro’at hotu iha kontainer resistente;
– fui lixu likidu neneik ou tau iha toilet flash/buti (dedika deit
toilet ida ne’ebe staf ou kliente la uza);
– sunu ou hakoi lixu kontaminadu; no
– fase liman, uza luvas kontainer depoisde soe lixu infesiozu.
C-34 Prinsipiu jeral ba kuidadu
KOMESA INFUZAUN IV
• Esplika saida deit mak inklui iha fo infuzaun IV no nia objetivu ba
inan no membru familia ruma ne’ebe akompanha ne’ebe inan ne’e
hakarak atu involve iha foti desizaun. Se inan ne’e lakon konsiensia,
esplika prosedura ba familia sira.
• Foti inform consent atu komesa fo infuzaun IV.
• Komesa infuzaun IV (tau rua se inan ne’e shock) uza kanula ho
numeru bot (16-gauge ou ida ne’ebe bot liu) kanula ou daun.
• Infuzaun IV (normal saline ou Ringer’s lactate) ho nia
turuk ne’ebe apropriadu ba inan nia kondisaun.
• Nota: Se inan shock, evita uza substituisaun plasma
(ij. dextran). Laiha evidensia ida katak substituisaun plasma diak liu
normal saline iha resusitasi ba inan ho shock, no dextran bele perigozu
se uza ho dosis bot.
• Se labele tau kanula ba vena perifer, halo venous (Figura.
S-1, pájina S-4).
TRANSFUZAUN PLASMA
• Plasma bele transmite maioria hosi infesaun iha ran kompletu.
• Plasma bele kauza reasaun transfuzaun.
• Indikasaun klaru uituan tebes ba transfuzaun plasma
(ij. koagulopati) no nia risku dalabarak liu tiha nia benefisiu ne’ebe iha.
SEGURANSA BA RAN
• Risku sira asosiadu ho transfuzaun ran bele redus liu hosi:
- selesaun donor ba ran ne’ebe efetivu, suspensaun no eliminasaun;
- rastreiu ba transfuzaun-infesaun ne’ebe bele transmite iha
populasaun donor ba ran (ij. HIV/SIDA no hepatitis);
- program aba asegura-kualidade;
- grupu sanguine ho kualidade-a’as, teste kompabilidade,
separasaun komponente, rai no transporte produtu ran; no
- uza iha klinika ho apropriadu ran no produtu ran.
Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida C-39
• Laiha ran ou produtu ran ne’ebe fo atu halo transfuzaun to’o teste
sira ne’ebe presija nasionalmente hatudu resultadu ne’ebe negativu.
• Halo teste kompatibilidade ba komponente ran hotu ne’ebe atu
transfusi, mesmu se, iha emerjénsia ne’ebe ameasa vida, teste sira
halo depoisde produtu ran hasai tiha ona.
Transfuzaun sel ran mean bele mos vital atu restore/tau fila fali
oksijéniu-lori kapasidade hosi ran.
Minimiza ―wastage‖ hosi inan nia ran (atu redus nesesidade ba
transfuzaun) liu hosi:
• uza troka likidu ba resusitasaun;
• minimiza foti ran hosi laboratoriu;
• uza anestezia diak liu no tékniku operasaun atu minimiza lakon ran
durante operasaun;
• salvaging no reinfuzaun ran ne’ebe lakon durante
prosedimentu operasaun (autotransfuzaun), iha ne’ebe
apropriadu (pájina S-17).
Prinsipiu sira atu hanoin:
• Transfuzaun maka elementu ida deit hosi maneja kuidadu ba inan.
• Desizaun kona ba reseita transfuzaun ida tenke bazeia ba gia nasional
utilizasaun ran, konsidera mos inan nia nesesidade.
• Lakon ran tenke minimiza atu redus inan ida nia nesesidade ba
transfuzaun.
• Inan ida ne’ebe lakon ran aguda tenke simu resusitasaun efetivu
(troka fluidu IV, oksijéniu, nst.) enkuantu nesesidade ba transfuzaun
tenke avalia.
• Inan nia valor hemoglobina, mesmu ke importante, labele sai fator
mesak ida deit atu desidi atu komesa fo transfuzaun ran. Desizaun atu
halo transfuzaun tenke suporta liu hosi nesesidade atu redus sinal no
sintoma kliniku no prevene morbilidade no mortalidade ne’ebe
signifikante.
• Ema kliniku sira tenke sensibel hosi risku sira hosi transfuzaun-
infesaun ne’ebe bele transmite iha produtu ran ne’ebe iha.
• Transfuzaun tenke reseita deit bainhira iha benefisiu ba inan no are
likely to outweigh the risks.
• Ema treinadu ida tenke monitoriza inanne’ebe hetan transfuzaun ba
inan no responde imediata se iha efeitu sekundariu ne’ebe iha
(pájina C-41).
• Ema kliniku sira tenke hakerek razaun ba trnasfuzaun no investiga
efeitu sekundariu ruma (pájina C-43).
Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida C-41
RESEITA BA RAN
Desizaun reseita tenke bazeia ba gia kona ba klinika utilizasaun ran,
konsidera inan nia nesesidade.
• Molok reseita ran ou produtu ran ba inan ida, hanoin nafatin buat sira
tuir mai ne’e:
- predissaun hadia inan nia kondisaun kliniku;
- metodu atu minimiza lakon ran atu redus inan nia nesesidade ba
transfuzaun;
- tratamentu alternativu ne’ebe bele fo, molok halo desizaun
atu transfuse;
- indikasaun espesifiku ba kliniku ou laboratoriu ba transfuzaun;
- risku transmisaun hosi HIV, hepatitis, sifilis oumikro
organizmu infeksiozu sira seluk liu hosi produtu ne’ebe iha;
- benefisiu hosi transfuzaun ran versus risku ba inan partikularmente;
- opsaun tratamentu seluk se ran laiha momentu ne’e;
- nesesidade ba ema treinadu ida atu monitoriza inan no
responde imediatamente se iha reasaun transfuzaun ran’
Ba kada etapa sira ne’e, hakerek informasaun sira tuir mai ne’e ba inan nia
kartaun::
• general appearance
• temperatura
• pulsa
• tensaun arterial
• respirasaun
• balansu likidu (likidu tama oral no IV, output ba
urina). No mos, hakerek:
• tempu komesa transfuzaun;
• tempu kompleta transfuzaun;
• volume no tipu produtu hotu ne’ebe transfusi tiha ona;
• numeru uniku ba doasun ba produtu hotu ne’ebe transfuse; no
• efeitu sekundariu ruma.
SEGURU
Molok fo infuzaun IV:
• cek infuzaun set nia botol se laiha buat ruma a’at;
• cek data ba prazu;
• cek katak solusaun ne’e klaru/jernih no livre hosi partikel ne’ebe
C-46 Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida
vizibel/kelihatan.
Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida C-47
FO HOSI REKTAL
• fo likidu hosi rektal la apropriadu ba inan ho shock
hipovolemia severu.
• Vantajem hosi fo likidu hosi rektal inklui buat hirak tuir mai ne:
- Permiti absorsaun prontu hosi likidu.
- Absorsaun hotu no likidu hasai bainhira hidrasaun kompletu.
- Fo liu hosi platik ou tubu boraxa enema hatama ba rectum no
liga ba bolsu ou botol hosi likidu.
- Likidu nia turuk bele kontrola liu hosi infus set, se nesesariu.
C-48 Utiliza ran iha kliniku, produtu ran no troka fluida
Iha kazu abortu ne’ebe la seguru no la’os partu iha fasilidade saúde,
profilaksis ho antitetanus mos tenke fo hanesan parte ida hosi jestaun
ne’ebe komprensivu.
FO PROFILAKSIS ANTIBIÓTIKU
Halo prosedura obstétrika balun (ij. Sezariana, hasai plasenta manual)
aumenta inan nia risku hosi morbilidade ba infesaun. Ida ne’e be;e redus
liu hosi:
• halo tuir rekomendasaun ba prevensaun infesaun no kontrola
prátika sira (pájina C-25); no
• fo antibiótiku profilaksis momentu halo prosedura sira. Iha
ne’ebe deit posibel fo profilaksis antibiótiku IV minutu 15–60
molok komesa prosedura atu hetan nivel ne’ebe adekuadu iha ran
hosi antibiótiku iha tempu prosedura. Antibiótiku profilaksis dosis
ida sufisiente no kuran efetivu kompara ho dosis tolu ou 24 hosi
antibiótiku atu prevene infesaun depoisde prosedura antibiótiku. Se
prosedura nia durasaun liu hosi oras nen/6 ou lakon ran 1500
mL ou liu, fo dosis segundu hosi profilaksis antibiótiku atu mantein
nia nivel adekuadu iha ran durante prosedura.
Proswdura obstétrika ba ida ne’ebe rekomenda atu fo profilaksis
antibiótiku ba inan inklui buat hirak tuir mai ne’e:
• sezariana emerjénsia no elektivu (nota: fo profilaksis molok
halo insisi iha kulit iha ne’ebe deit se posibel) (P-53);
• suku nakles ou kanek grau tou ou ha’at iha jenital (P-104);
• hasai plasenta manual (P-91); no
• tau tampon balaun ba uteru (S-35).
FO ANTIBIÓTIKU TERAPEUTIKA
• ba tratamentu inisiu hosi infesaun seriu ba orgaun pélviku (ij.
uterus, fallopian tubes, ovaries) ou traktus urinariu leten, fo
kombinasaun antibiótiku:
- ampicillin 2 g IV kada oras nen/6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Terapi antibiótiku C-51
ALERJIA SIRA
Alerjia bele komesa hosi kulit mean leve to’o reasaun anafilaktik ne’ebe
ameasa-vida, presija jestaun imediata atu prevene mate. Tanba risku
potensial ne’ebe bele ameasa-vida hosi reasaun alerjia ba antibiótiku (ou
kualker ai moruk ruma), importante tebes atu hatene alerjia ne’ebe uluk
iha tiha on aba antibiótiku ou ai moruk seluk molok fo ai moruk ruma.
Se antibiótiku ba ida ne’ebe inan ne’e hetan alerjia presija infesaun ne’ebe
signifikante ne’ebe laiha opsaun seluk, maka iha razaun atu desidi bele ka
lebele uza antibiótiku bazeia ba grave ka lae reasaun alerjia uluk ne’ebe
relata tiha ona. Em jeral, antibiótiku ne’ebe asosiadu ho reasaun alerjia iha
pasadu (ij. anafilaksis) labele fo kuandu laiha supervizaun besik hosi
doutor ne’ebe treinadu. Maibe, se relata katak reasaun alerjia leve (ij.kulit
mean) no la involve sintoma sistemik, maka iha razaun, se laiha tan
opsaun seluk, atu koko fo antibiótiku ho supervizaun ho kuidadu. Em
jeral, iha 10% oportunidade katak inan ho reasaun alerjia ba penicillin iha
pasadu karik iha reasaun alerjia ba antibiótiku grupu cephalosporin.
ANAFILAKSIS
Anafilaksis maka reasaun alerjia sistemik ne’ebe depende ba jestaun
tempu ne’ebe lalais.
• Sintoma anafilaksis bele inklui:
- sente formigeru/tertusuk
- piskandu/flushing
- oin, ibun no nanal bubu
- susar dada I’is tanba bubu iha kakorok no airway/rota aerea
- dada I’is bo’ot
- abdomen kram
- palpitasaun
- dezmaia
• Fo adrenaline 0.3–0.5 mg IM imediata, no repete kada minutu10 to’o
15 se presija.
Terapi antibiótiku C-53
PERIGU
Se fo morphine ba inan iha oras 4 nia laran molok nia fo partu, nia
bebe sei sofre hosi depresaun respirasaun. Antidotum maka Naloxone.
Nota: labele fo naloxone ba bebe foin moris ne’ebe nia inan iha suspeitu
abuzu ai moruk narkotika.
• Se iha sinal depresaun respiratóriu iha bebe foin moris, komesa
resusitasaun imediatamente:
- Depoisde sinal vital stabil ona, fo naloxone 0.1 mg/kg body
weight IV ba bebe foin moris.
- Se bebe iha sirkulasaun peripheral adekuadu depoisde
resusitasaun ne’ebe suksesu, bele fo naloxone IM. Bele repete
dosis atu prevene depresaun respirasaun akontese fila fali.
C-56 Anestezia no analjétiku
ANESTEZIA LOKAL
Anestezia lokal (lidokain ho ou la ho adrenaline) uza atu infiltra tissue no
blokeia nervu sensoriu.
• Tanba inan ho anestezia lokal hader no alerta nafatin durante
prosedura, importante liuliu atu asegura:
- konselin ba kooperasaun atu minimiza nia tauk;
- komunikasaun diak durante prosedura no mos enkoraja fiziku
hosi fornesedor, se presija;
- tempu no pasiensia, tanba anestezia lokal la afeta
imediatamente.
Anestezia no analjétiku C-57
LIDOKAIN
Babain preparasaun Lidokain 2% ou 1% no presija dilusaun/kahur molok
uza (Box C-1). Ba prosedura obstétrika, preparasaun kahur to’o 0.5%,
ne’ebe fo efeitu maximu no ladun toxic.
BOX C-1. Preparation ba solusaun lidokain 0.5%
Combina:
• lidokain 2%, parte ida; no
• normal saline ou aqua sterile distilled, parte tolu (labele uza solusaun
glukosa nia aumenta risku ba infesaun).
Ou combina:
• lidokain 1%, parte ida; no
• normal saline ou aqua sterile distilled, parte ida
ADRENALINE
Adrenaline kauza vasokonstriksi. Uza ho lidokain iha vantajem sira tuir
mai ne’e:
• hamenus ran fakar;
• efeitu naruk ba anestezia (baibain oras ida ou rua); no
• risku uituan ba toksisidade tanba hamenus absorsaun ba
sirkulasaun jeral.
Se prosedimentu presija superfise kiik oan deit atu halo anestezia
kuran hosi 40 mL hosi lidokain, la presija adrenaline. Ba superfise
ne’ebe bo’ot liu, maibe, liuliu bainhira liu hosi 40 mL, presija adrenaline
atu redus absorsaun nune’e redus toksisitas.
C-58 Anestezia no analjétiku
Konsentrasaun diak liu hosi adrenaline 1:200 000 (5 mcg/mL). ida ne’e fo
efeitu lokal ne’ebe maximu ho risku toksisidade ne’ebe ki’ik hosi
adrenaline ne’e rasik (Tabela C-3).
Nota: Importantae atu sukat adrenaline ho kuidadu no akuradu uza seringa
hanesan Bacillus Calmette-Guérin (BCG) ou saringa insulin. Prparasaun ba
mistura tenke observa ho prátika prevensaun infesaun ho maka’as (pájina C-
25).
KOMPLIKASAUN SIRA
PREVENSAUN HOSI KOMPLIKASAUN SIRA
Ai moruk anestezia lokal hotu iha potensia toxik. Komplikasaun maior hosi
anestezia lokal, mesmu, extremamente raru (sangat jarang) (Tabela C-5,
pájina C-59). Dalan diak liu atu evita komplikasaun maka preve sira hosi:
• Evita uza konsentrasaun hosi lidokain ne’ebe forte liu hosi 0.5%.
• Se karik, atu uza solusaun anestezia liu hosi 40 mL, aumenta
adrenaline atu atrazu nia distribuisaun. Prosedura ne’ebe karik
presija lidokain liu hosi 40 mL 0.5% maka sezariana no suku ou
repara kanek/nakles iha perineum.
• Uza dosis ki’ik oan liu ne’ebe efetivu.
• Observa dosis maximu ne’ebe seguru (Tabela C-4, pájina C-59). Ba
ema bo’ot/adultu, ida ne’e lidokain deit 4 mg/kg body weight la kahur
ho adrenaline no lidokain 7 mg/kg body weight ho adrenaline. Efeitu
anestezia tenke hotu iha pelu menus oras rua. Bele repete dosis se
presija, maibe, depoisde oras rua.
Anestezia no analjétiku C-59
• Sona neneik.
• Evita injesaun asidental ba veia. Iha maneira tolu atu halo ida ne’e:
- Mosaun/gerakan tékniku daun (preferidu ba infiltrasaun tissue):
Mosaun/gerakan daun tenke konstan bainhira sona; ida ne’e
imposibel ba montante substansia hosi solusaun tama ba veia.
- Tékniku dada sai daun (preferidu atu blokeia nervu/saraf bainhira
konsidera montante ne’ebe atu sona iha fatin ida): Dada sai daun
uituan molok; se iha ran, muda fali pozisaun daun no fo fila fali.
- Tékniku dada sai saringa: Daun tama tiha ona no sona tiha
ona ai moruk anestezia, bele dada sai saringa.
Atu evita toksisitas lidokain:
• Uza kahur solusaun
• Aumenta adrenaline bainhira montante ne’ebe atu uxa liu hosi 40 mL.
• Uza dosis ki’ik oan liu ne’ebe efetivu.
• Observa dosis maximu.
• Evita injesaun IV.
KONVULSAUN SIRA
• Fila inan atu toba ba sorin karuk, hatama airway no supa
sekresaun sira.
• Fo oxygen 6–8 L per minutu hosi mascara ou nasal kanula.
• Fo diazepam 1–5 mg IV in 1-mg neineik. Repete se konvulsaun
akontese fali.
• Nota: Uza diazepam atu trata konvulsaun bele kauza depresaun
respiratóriu.
Anestezia no analjesika C-61
• Tips atu halo prosedimentu ba inan ne’ebe alerta inklui buat hirak
tuir mai ne’e:
- Esplika kada etapa prosedura antes halo.
- Uza premedikasaun ne’ebe adekuadu iha kazu ne’ebe
estimasaun atu liu hosi minutu 30.
- Fo analjétiku ou sedative ho tempu ne’ebe apropriadu molok
halo prosedura (se minutu 30 antes fo IM no se fo minutu 60
antes, fo oral deit) nune’e bele hetan dosis maximu durante halo
prosedura.
- Uza solusaun ne’ebe kahus/diluta tiha ona ho montante ne’ebe
adekuadu.
- Cek nivel anestezia liu hosi ku’u area ne’e ho forsep.
Se inan sente hela, hein tan minutu rua no cek fali.
- Hein deitj ou segundu ruma hafoin halo etapa ou servisu atu husik
inan prepara ba ida tuir mai.
- Muda neineik, la ho jerky ou mosaun gerakan lalais.
- Kaer tissue neneik no evita reasaun ne’evbe exesivu, dada
ou hanehan.
- Uza instrumentu ho konfidensia.
- Evita dehan buat sira hanesan ―ida ne’e sei la halo moras‖ se, nu
faktu, sei moras; ou besik hotu ona‖ se loloos, imi sedauk besik
hotu.
- Ko’alia ho inan durante prosedura.
• Nesesidade uza analjétiku supplement no ai moruk medikasaun
(hosi oral, IM ouIV) depende ba:
- inan nia estadau emosional;
- prosedura ne’ebe atu halo (Tabela C-6, pájina C-63);
- antesipa tempu prosedura ne’ebe naruk; no
- skill hosi fornesedor no nia asisten.
Anestezia no analjesika C-63
ANALJÉTIKU POS-OPERASAUN
Kontrola moras pos-operasaun ne’ebe adekuadu importante. Inan ne’ebe
iha moras maka’as sei la rekupera ho di’ak.
Nota: evita over-sedasi tanba ida ne’e sei limiti mobilidade, ne’ebe
importante durante periodu pos-operasaunas.
Rejimentu diak atu kontrola moras pos-operasaun inklui:
• analjétiku non narkotika, hanesan parasetamol 500 mg per oral se
presija;
• narkotika hanesan morphine 0.1 mg/kg body weight IM kada oras
hat se presija, informa inan kona ba vantajen no disvantajen
(pájina C-55) no foti informed consent;
• kombinasaun dosis ki’ik hosi narkotika ho parasetamol.
Nota: Se inan muta, narkotika bele kombina ho anti-emetik hanesan
promethazine 25 mg IM ou IV kada oras hat se presija.
Inan maka fokus primariu hosi doutor/parteira no enfremeiru durante
prosedimentu ruma. Enfremeiru operasaun ou enfremeiru instrumentuu nia
atensaun fokus tiha ona ba prosedimentu no nesesidade doutor/parteira
ne’ebe halo prosedimentu.
PRINSIPIU KUIDADU BA OPERASAUN C-65
• Fase area haleu fatin ne’ebe atu insisi ho sabaun no be, se presija.
• Lalika koir inan nia fuk iha pelvis tanba ida ne’e bele aumenta
rsiku infesaun iha kanek. Do not shave the woman’s pubic hair
as this increases the risk of wound infesaun. Fuk bele kesi, se
presija.
• Monitoriza no hakerek sinal vital (presaun arterial, pulsa, respirasaun,
temperatura, saturasaun oxygen, no fetal nia fuan tuku, se aplikabel).
• Konfirma katak indikasaun ba prosedura sei validu antes komesa
prosedura, tanba ida ne’e bele iha mudansa, interpretasaun ne’ebe
presija hosi prosedura antikuadu/la uza (ij. Sezariana emerjénsia ba
distress fetal karik tenke abandona tanba bebe mate tiha ona molok
prosedimentu komesa).
Prinsipiu kuidadu operasaun C-67
MANEJA MORAS
Mantein jestaun ba moras ne’ebe adekuadu durante prosedimentu.
(pájina C-55). Inan nia konfortu durante prosedura atu bok-an no kauza
injury ba sira nia-an rasik. Jestaun ba moras bele inklui:
• suporta emosional no enkorajamentu;
• anestezia lokal;
• anestezia rejional (ij. spinal)
• anestezia jeral.
ANTIBIÓTIKU
• Fo antibiótiku profilaksis antes komesa prosedura (pájina C-50)
HALO INSISI
• Bainhira hili tipu insisi, konsidera ho kuidadu inan nia istoria
operasaun iha pasadu, indikasaun ba operasaun, no potensia ba
difikuldade tékniku no komplikasaun. Ijemplu, ba kazu obstrusaun
partu ho Bandl’s ring formation, insisi iha sub-umbilical midline
preferidu liu duke insisi Pfannenstiel.
• Halo insisi naton deit ba nesesidade prosedimentu nian.
• Halo insisi ho kuidadu ne’ebe bo’ot no kontinua fiada/layer ida dala ida.
HEMOSTASIS
Hemostasis maka prosesu ida iha ne’ebe ran mantein iha status likidu no
limitadu ba sistema vaskular.
C-70 Prinsipiu kuidadu operasaun
INSTRUMENTUU NO KRO’AT
• Komesa no remata prosedimentu hodi konta instrumentu sira, kro’at
no gaze sira:
- Konta kada ves ke kavita ida hosi isin taka (ij.taka uterus);
- Hakerek iha inan nia rejistu katak buat sira konta ne’e los.
• Uza instrumentuu, liuliu kro’at, ho kuidadu atu redus risku hosi
injury/kanek (pájina C-32). Uza ―zona seguru‖ bainhira maneja
no pasa instrumentu no kro’at:
- Uza panela hanesan kidney basin (manko bengkok) atu lori no
pasa sasan kro’at, no pasa daun atu suku ba needle holder.
- Alternativamente, pasa instrumentuu ho kain/pegangan , duke ida
rohan kro’at ne’e, hatudu ba ema ne’ebe atu simu.
DRENAZEM
• Sempre husik hela drenajem ida iha abdomen se:
- ran sai nafatin depoisde histerektomi;
- suspeitu ba problema koagulasaun/pembekuan;
- suspeitu iha ou agora iha infesaun; ou
- suspeitu ba injury iha mamik ou ureter identifikadu ou suku tiha
ona.
• Drenajem ho sistema taka bele uza, ou drenajem boracha ondulada
ida bele tau liu hosi didin abdomen ou bolsa Douglas/pouch
Douglas.
• Hasai drenajem kuandu infesaun laiha ona ou bainhira laiha pus ou
ran kahur ho mucus ne’ebe sai hosi drenajem iha oras 48.
Prinsipiu kuidadu operasaun C-71
SUTURA (SUKU)
DRESSING (HAMOS)
Hanesan konkluzaun hosi operasaun, taka kanek operasaun ho
dressing ne’ebe estéril (pájina C-73).
- Atura ain rua nune’e iha pozisaun fleksi, ho ain leten fleksi liu ain
kraik atu mantein balansu.
• Avalia inan nia kondisaun imediatamente depoisde prosedura:
- Cek sinal vital (presaun arterial, pulsa, respiratóriu,
temperatura) no saturasaun oxygen kada minutu 15 durante oras
primeiru, hafoin kada minutu 30 iha oras ida.
- Avalia obstrusaun iha airway, hipoksia, sangramentu (internal no
external), ipertensaun no/ou ipotensaun, moras pos-operasaun,
hipotermia/be doko, muta no aspirasaun, no residual narkosis.
- Avalia inan ia nivel konsiensia kada minutu 15 to’o nia alerta.
Nota: Asegura katak inan iha supervizaun konstante to’o nia konsiente.
• Asegura katak nia airway mos, no ventilasaun adekuadu.
• Transfusi se nesesariu (pájina C-37).
• Se sinal vital la stabil ou se haematocrit kontinua tun mesmu ke
transfuse tiha ona, fila fali lalais ba sala operasaun tanba karik nia
kauza mak ran fakar.
FUNSAUN GASTROINTESTINAL
Funsaun gastroinstetinal fila lalais fali iha pasiente obstétrika. Ba maioria
prosedura inkomplikadu sira, funsaun intestinu tenke normal fali iha oras
12 depoisde operasaun.
• Se prosedura operasaun la komplikadu, fo aihan likidu ba inan
no kontinua ba fo aihan normal se nia toera.
• Se iha sinal infesaun, ou se sezariana tanba obstrusaun partu ou
rotura uterina, hein to’o rona som hosi intestine/bising usus antes
fo aihan likidu.
• Se inan simu infuzaun IV, kontinua to’o nia han aihan likidu ho
diak.
• Se imi antesipa katak inan sei simu infuzaun IV ba oras 48 ou liu,
infus solusaun elektrolit (ij. potassium chloride 1.5 g iha 1 L infuzaun
IV).
• Se inan simu infuzaun IV ba oras 48, monitoriza elektrolit kada
oras 48. Prolonga infuzaun IV bele muda balansu elektrolit.
- Iha ne’ebe deit inan simu infuzaun IV, monitor nia intake no
output besik liu.
• Asegura katak inan han aihan regular molok alta hosi ospital.
Prinsipiu kuidadu operasaun C-73
DRESSING NO KUIDADU KANEK
Dressing maka bareira protejidu ida kontra infesaun, enkuantu prosesu
atu diak konhesidu hanesan ―re-epithelializasaun‖ akontese. Mantein
dressing ba kanek ba loron primeiru depoisde operasaun atu proteje
kontra infesaun, enkuantu re-epithelialization akontese. Tanba ne’e la
presija dressing.
• Se ran ou likidu ruma sai hosi dressing iha inisiu, labele troka
dressing:
- Reinforsa dressing.
- Monitor montante ran/likidu ne’ebe lakon no marka ran
matek iha dressing ho lapijeira ida.
- Se ran aumenta ou ran matek taka metade ou liu hosi
dressing, hasai dressing no halo inspesaun ba kanek. Troka ho
dressing estéril foun..
• Se dressing mamar/la metin, hametin fila fali ho ligadura duke
hasai fali dressing. Ida ne’e tulun mantein estérilitas hosi
dressing no redus risku infesaun hosi infesaun ba kanek.
• Troka dressing uza tékniku estéril.
• Kanek tenke mos no maran, sem evidensia ba infesaun no seroma,
molok inan alta hosi ospital.
ANALJÉTIKU
Kontrola moras adekuadu pos-operasaun importante (pájina C-55). Inan
ne’ebe moras grave sei la rekupera ho diak.
Nota: evita over-sedasi tanba nia sei limiti mobilidade, ne’ebe importante
tebes durante periudu pos-operasaun.
C-74 Prinsipiu kuidadu operasaun
ANTIBIÓTIKU
• Se iha sinal infesaun ou inan agora hetan isin manas, kontinua
antibiótiku to’o inan livre hosi isin manas to’o oras 48 (pájina C-49).
HASAI SUTURA
Suporta bot liu ba insisi abdomen mai hosi taka linha/fiada fasial. Hasai
kabas ou sutura hosi kuit loron 5 depoisde operasaun.
Prinsipiu kuidadu operasaun C-75
ISIN MANAS
• Isin manas (temperatura 38°C ou liu) ne’ebe akontese pos-
operasaun tenke avalia (pájina S-127).
• Asegura katak inan livre hosi isin manas ba minimu
oras 24 antes alta hosi ospital.
AMBULASAUN
Ambulasaun aumenta sirkulasaun, enkoraja atu dada I’is naruk no
estimula fila fali ba funsaun gastroinstetinal normal. Enkoraja ezersisiu
ba ain no kelen no mobiliza kedas, baibain iha oras 24 nia laran.
Enkoraja inan atu bok-an kedas ho apropriadu depoisde partu, halo
ezersisiu Kaman no fo tempu atu deskansa durante peirudu pos-natal.
Trabalhu de
• laiha dilatasaun sérviku
partu falsu/
la’os
trabalhu de
partu
• Dilatasaun sérviku kuran hosi 4 cm Primeiru Latent
• Dilatasaun sérviku 4 cm to’o 10 cm
• Tipikamente dilatasaun 1 cm kada oras
Primeiru Ativu
ou liu
• Fetu komesa tun
• Dilatasaun sérviku kompletu (10 cm) Inisiu
• Fetal kontinua tun Segundu
(non-expulsivu)
• sedauk presija atu haka’as
• Dilatasaun sérviku kompletu (10 cm)
• Parte prezente hosi fetal to’o pelvis
Segundu Tardia (exulsivu)
• Inan bele haka’as ona
Etapa tolu hosi trabalhu de partu komesa ho bebe moris no ikus mai ho espulsaun hosi
plasenta.
ISTORIA
• Husu inan kona ba nia istoria trabalhu de partu: aproximadu oras
kontraksaun komesa no rotura membrana.
• Husu inan kona ba ou cek nia dokumentasaun ba:
- istoria obstétrika, medical no operasaun iha pasadu, liuliu
operasaun ba abdomen ou pelvik iha pasadu ou sezariana iha
pasadu;
- problema durante isin rua ida agora ne’e (ij. Presaun arterial alta,
pre-eklâmpsia, anaemia, malaria, infesaun transmisaun hosi
relasaun seksual) no jestaun;
- haemoglobin;
- status vasinasaun tetanus; no
- sifiilis, HIV no status tuberculosis.
• Cek inan nia dokumentasaun. Se nia laiha livru rejistu ruma:
- Husu bainhira mak nia espera atu partu.
- Determina idade isin rua.Se preterm (molok
semana 37 hosi isin rua kompleta), maneja trabalhu de partu pretem
(pájina S-144).
PALPASI ABDOMEN
• Cek inan nia abdomen ba:
- fitar/scar hosi sezariana;
- krista/ridge horizontal ida tesik abdomen parte kraik (se
iha, husu inan atu hamamuk nia mamik ou observa fali
nia).
• Avalia kontrasaun uterina:
- Observa inan nia resposta ba kontraksaun:
– Nia maneja ho diak ou nia distress?
– Nia haka’as ou halerik? Se nune’e, maneja etapa segundu
hosi trabalhu de partu (pájina C-97).
C-80 Partu normal no pos-partu
KUIDADU SUPORTIVU
• Asegura katak inan iha akompanhanete ida tuir nia hili, iha ne’ebe
possibel, ho fornesedor ne’ebe hanesan durnate trabalhu de partu
no partu:
- Enkoraja inan atu iha suporta ho nia hakarak rasik durante
trabalhu de partu no partu. Akompanhante ne’ebe suportivu bele
halo inan kontra nia tauk no moras, nune’e mos redus nia sente
mesak no distress, bele mos promove psikolojia pozitivu ba
rezultadu partu.
- Iha ne’ebe posibel, enkoraja akompahante atu foti knar ativu
bainhira fo kuidadu.
- Enkoraja akompanhante atu fo suporta ba inan durante trabalhu
de partu no partu (ij. Kumu nia kotuk laran, hamos nia ren tos
ho hena bokon, ajuda nia muda).
- Fo kadeira ida ba akompanhante atu tur besik inan.
- Durante etapa segundu, tau akompanhante hosi kama ulun atu nia
fokus fo kuidadu ba ina nia nesesidade emosional.
• Asegura komunikasaun diak no suporta hosi staff:
- Esplika prosedimentu hotu, husu lisensa no diskuti rezultadu ho
inan.
- Fo suporta, enkoraja ambiente ne’ebe diak ba partu ne’ebe
respeitu inan nia hakarak.
- Asegura inan nia privasidade no konfidensialidade.
• Mantén mos hosi inan no nia ambiente:
- Enkoraja inan atu hamos nia-an ou haris iha inisiu hosi
trabalhu de partu.
- Fase area vulva ho períneu molok halo ezaminasaun.
- Fase imi nia liman ho sabaun antes no depoisde ezaminasaun.
Partu normal no pos-partu C-87
KONTRASAUN UTERINA
• Konta kontrasaun iha minutu 10 no durasaun iha seugundu/detik pelu
menus kada oras no kada minutu 30 durante faze ativu.
- Kontrasaun konsidera efisien kuandu rezulta iha
dilatasaun sėrviku.
- Jeralmente, kontrasaun konsidera efisien durante faze ativu se iha
kontrasaun dala tolu ou liu iha minutu 10, ne’ebe dura to’o
segundu 40.
- Uteru tenke rileks entre kontrasaun.
EZAMINASAUN VAJINA
Durante etapa primeiru trabalhu de partu no depoisde rotura membrana,
ezaminasaun vajina tenke halo dala ida kada oras hat, se laiha indikasaun
kliniku ruma ne’ebe presija atu halo frenkuentamente. Plot rezultadu ba
partograf se inan tama ona faze ativu.
UZA PARTOGRAF
Partograf hosi OMS modifika tiha ona atu sai simplis no fasil atu uza.
Faze latent hasai tiha ona, no plot ba partograf komesa iha faze ativu
kuandu dIlatasaun sérviku tama ona ba 4 cm. partograf simplis ida inklui
iha (Fig. C-12, pájina C-94). Nota katak partograf tenke aumenta bo’ot
antes uza. Hakerek buuat hirak tuir mai iha partograf:
• R: membrana rotura
• C: membrana rotura, likidu mos/klaru
• M: meconium-stained fluid
• B: blood-stained fluid.
Moulding:
1. sutures apposed
2. sutures overlapped but reducible
3. sutures overlapped and not reducible.
Oeas: hakerek oras ne’ebe liu tiha ona desde komesa faze ativu hosi
trabalhu de partu (observa tiha ona ou extrapoladu).
Tempu: hakerek tempu lolo’os.
Kontrasaun: plot kada minutu 30; konta kontrasaun iha minutu 10 no
durasaun iha segundu/detik:
• kuran hosi 20 segundu :
• entre 20 no 40 segundu:
• liu hosi 40 segundu:
Ositosina: hakerek montante ositosina pur volume fluidu IV turuk pur
minutu kada minutu 30 kuandu uza.
Ai moruk ne’ebe fo: hakerek ai moruk adisional ne’ebe fo.
Pulsa: hakerek kada minutu 30 no marka ho pontu/titik (●).
Presaun arterial: hakerek kada oras 4 no marka ho rama/arrow.
Temperatura: hakerek kada oras rua.
Proteina, acetone no volume: hakerek kuandu mi.
C-94 Normal labour and childbirth
200
190
180
170
160
Fetal 150
Mart140
rate 130
120
110
100
T ,: 1. /
v
I I v
/
c, ct'-
""'"
S'/e
CeMXicm) I
[ 0]:
ofhe.Gd 3
Hoo.s 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Time
Dn. gs giVen
i!.nd IV fluids
160
180
::n11111111111
170
Pulse • 150
70
Temp'c l
60
I I I I I I
-E:IIIIIIIIIIIII
Normal labour and childbirth C-95
Fig. C-13, pájina C-96, partograf simplis ba partu normal:
• Multigravida ida baixa ho trabalhu de partu faze latent iha oras tuku
5:00 ho sirkumstansia sira tuir mai ne’e:
- fetu nia ulun 4/5 palpasaun;
- dilatasuan sérviku 2 cm;
- kontrasaun 3 iha minutu 10, durasaun 20 segundus; no
- inan ho bebe iha kondisaun diak.
Nota: tanba inan iha trabalhu de partu faze latent, informasaun ne’e
sedauk plot ba partograf.
• iha tuku 9:00:
- fetu nia ulun 3/5 palpasaun;
- dilatasaun serviuk 5 cm; no
- kontrasaun dala 4 iha minutu 10, durasaun 35 segundus.
Nota: Inan trabalhu de partu faze ativu no informasaun ne’e plot tiha ona
ba partograf. Dilatasaun sérviku plot ba linha alerta.
• iha tuku 11:00:
- fetu nia ulun 2/5 palpasaun; no
- kontrasaun 4 iha minutu 10, durasaun 45 segundus.
• iha tuku13:00:
- fetu nia ulun 0/5 palpasaun;
- progresu dilatasaun sérviku ho rate liu hosi 1 cm kada oras no
dilatasaun sérviku kompletu; no
- kontrasaun 5 iha minutu 10, durasaun 45 segundus.
• Partu espontaneu per vajinam iha tuku 13:20.
C-96 Normal labour and childbirth
10 .- -- ,
/,. ------ v
T
C<M x (em)
[Plot X]
f-+-t-+++ I
f-+-++---1 t..:l)i"lft. ;;
y/
+-1--++ 1
I 1 *1-+-t-++-t-+-1
vvo.."----+-+-+-t-+-+-t-+-+-1
SI D 1B:2o
T
5
/ Li e eincle
Desoent
[10]:
o fh ead 3
Hours 12 3 4 5 e 1 a 9 10 11 12
Time 9 10 11 12 13
ox;
. :· 1 1 IIIIIIIIIIIIII IIIIIIIIII
I II
D11.1g sgiven
i!.lld IV fh.1ids
prct
Urine acetone
{
volume
Normal labour and childbirth C-97
PARTU NORMAL
Prepara ba partu liu hosi prepara ekipamentu no suplai, se posibel,
husu ajuda.
Nota: Ositosina preferidu tanba efetivu iha minutu rua to’o tolu depoisde
injesaun, iha efeitu sekundariu minimu no bele uza ba inan hotu.
Se ositosina laiha, fo:
– misoprostol oral 600 mcg;
– OU ergometrine (0.2 mg IM) ou methylergometrine;
– OU fixu kombinasaun ositosina no ergometrine (1 mL = 5
IU ositosina + 0.5 mg ergometrine).
Fisiolojikamente plasenta bele husik sai mesak ou bele sai liu hosi
trasaun kordaun kontroladu hosi staf kompetente. Trasaun kordaun
kontroladu kontraindikasaun atu labele halo iha fatin ne’ebe laiha staf
ne’ebe kompeten.
Se possible labele separa inan hosi bebe. Labele husik sira mesak iha
kualker tempu.
KUIDADU BA INAN
• Hamos inan ho nia area iha okos. Tau softex ou lulun hena mos ida iha
nia asentu okos atu rekolha ran. Ajuda troka nia hena se presija.
• Monitoriza inan nia kondisaun kada minutu 15 iha oras rua
primeiru no responde imediata se iha rezultadu abnormal ruma:
- Avalia tonu uterina ba identifikasaun sedu atonia uterina.
Masajen uteru se iha atonia. Asegura katak uteru la sai relax
(mamar) depoisde imi hapara masajen.
- Sukat pulsasaun no presaun arterial.
C-106 Normal labour and childbirth
SINAL NO SINTOMA
Diagnosa shock se sinal no sintoma sira tuir mai ne’e iha:
• pulsa lalais, fraku (110 tuku our minutu ou liu);
• presaun arterial baixu (sistolik kuran hosi 90
mmHg).
Sinal no sintoma seluk hosi shock inklui:
• kamutis (liuliu iha matan kulit laran, palma ou ibun kulit);
• kosar ou malirin, kulit malirin;
• dada I’is lalais (respirasaun 30 pur minutu ou liu);
• ansiedade, konfuzaun ou lakon konsiensia;
• scanty urine output (menus hosi 30 mL pur oras).
S- Shock
2
JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidade (pájina C-25).
JESTAUN ESPESIFIKU
• Komesa infuzaun IV (rua se posibel) uza kanula ho medida bo’ot
(16-gauge ou bo’ot liu ne’ebe iha) kanula ou daun.
• Tau hamutuk ran atu halo estimasaun ba hemoglobin, halo cross-
match imediata no bedside clotting test (pájina S-3), antes komesa
infuzaun fluidu IV:
- Infuza lalais fluidu IV (normal saline ou Ringer’s lactate)
komesa ho rate 1 L iha minutu 15–20.
Nota: evita uza substituisaun plasma (ij. dextran). Laiha evidensia
katak substituisaun plasma diak liu normal saline iha resusitasaun
inan ne’ebe shock, no dextran bele estraga kuandu ho dosis bo’ot.
- Fo pelu menus 2 L hosi likidu ne’e iha oras ida primeiru. This is
over and above fluid replacement for ongoing losses.
Nota: frekuensia infuzaun rapidu presija iha jestaun ba shock
ne’ebe kauza hosi sangramentu. Objetivu mak atu substitui dala rua
to’o dala tolu estimsaun likidu ne’ebe lakon.
REAVALIA
• Reavalia inan nia resposta ba likidu iha minutu 30 nia larn atu
determina se nia kondisaun melhora ka lae. Sinal
melhoramentu inklui:
- pulsa stabiliza (rate 90 pur minutu ou kuran);
S- Shock
6
- presaun arterial aumenta (sistolik 100 mmHg ou liu);
- hadi’a status mental (menus konfuzaun ou ansiedade);
- aumenta urine output (30 mL pur oras ou liu).
• Se inan nia nia kondisaun melhora:
- Ajusta rate hosi infuzaun fluidu IV ba 1 L iha oras 6.
- Kontinua jestaun ba kauza abut hosi shock (pájina S-4).
• Se inan nia kondisaun falha atu melhora ou estabiliza, halo
jestaun tuir mai (hare iha kraik).
PROBLEMA
• Sangramentu vajinal akontese durante semana 22 primeiru hosi isin rua.
JESTAUN IMEDIATA
Bainhira maneja inan nia problema, aplika prinsipiu ba kuidadu baziku
(pájina C-25).
DIAGNOSA
• Konsidera isin rua ektópiku iha inan ruma ho anaemia, pelvic
inflammatory disease, abortu ne’ebe ameasada ou keixa ne’ebe la’os
hanesan baibain kona ba kabun moras.
Nota: Se suspeitu ba isin rua ektópiku, halo ezaminasaun
bimanual neineik tanba isin rua ektópiku inisiu fasil atu hetan
rotura.
• Se iha, halo ultrasonia/USG ho avaliasaun kuantitaivu ba beta-
human chorionic gonadotropin hanesan teste diagnostiku esensial.
• Konsidera abortu iha inan ho idade reprodutiva ne’ebe nia peirudu
la mai (ran menstruasaun mai atraza liu hosi fulan ida nia peirudu
ikus nian) no iha ida ou liu buat hirak tuir mai ne’e: ran fakar,
cramping, espulsaun parsial hosi produtu konseisaun, dilatasaun
sérviku ou uteru ki’ik oan hanesan espetasaun.
• Se diagnosa posibel maka abortu, identifika no trata
komplikasaun ruma imediatamente (Tabela S-2, pájina
S-9).
JESTAUN ESPESIFIKU
Se suspeitu abortu la seguru, ezamina ba sinal hosi infesaun ou uteru, injury iha
vajina ou intestinu (Tabela S-2, pájina S-9), no hamos didiak injury vajina atu
hasai herbal ruma, ai moruk lokal ou substansia kauzatiku ruma.
Vaginal bleeding in early pregnancy S-
11
ABORTU AMEASADA
• Tratamentu mediku baibain la presija.
• Konselhu inan atu evita atividade rigorozu ruma no atividade sexual,
maibe la presija deskansa iha kama.
• Se sangramentu para, follow up iha klinika antenatal.
Reavalia se ran fakar fila fali.
• Se sangramentu kontinua, avalia viabilidade fetu (teste isin
rua/ultrasonida/USG) ou isin rua ektópiku (ultrasonida/USG). Ran
fakar persistent, liuliu se uteru bot liu hosi espetativu, karik indika isin
kaduak ou mola.
Liu More
Kuran hosi hosi Kuran hosi than Kualker idade
12–14 semana 12–14
sema 12–14 semana 12–14 Jestasional< 24
semana weeks semana
La LA LA LA Tratamentu medikal
aplikabel baibain la presija
(LA) (pájina S-12)
Abortu inevitável
Vakum D no E Misoprostol 800 Misoprostol 400 Razoavel se
aspirasaun (pájina S- mcg hosi vajina mcg hosi vajina inan
manual 18) ou sublingual ou sublingual hemodinamika
(pájina P- kada oras 3–12; kada oras tolu, mente stabil
75) maximu dosis maximu dosis
tolu lima five doses
OU
Ositosina 40 units
iha likidu 1 L IV
40 turuk pur
minutu
Abortu inkompletu
Vakum D no E Misoprostol 400 Misoprostol 200 Razoavel se
aspirasaun (page S-18) mcg sublingual mcg hosi vajina inan
manual ou 600 mcg oral kada oras to’o hemodinamika
(pájina P- hemu dosis ida espulsaun, mente stabil
75) maximu 800
mcg
OU
Ositosina 40 units
iha likidu 1L IV
40 turuk pur
minutu
ABORTU KOMPLETU
• Normalmente la presija evakuasaun.
• Observa ba ran fakar maka’as. Se akontese sangramentu maka’as,
halo vakum aspirasaun manual atu asegura katak laiha produtu
restu, no fo misoprostol 800 mcg ba jestaun sangramentu pos-abortu.
• Asegura follow-up ba inan depoisde tratamentu (hare iha kraik).
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
14
TABELA S-5. Opsaun jestaun ba abortu kompletu bazeia ba idade
jestasional
Jestaun operasaun Jestaun medikal Jestaun
expectant
Vakum NA NA NA NA
aspirasaun
manual (pájina
P-75)se
sangramentu
maka’as
a
Ran fakar maka’as: presija tempu kuran hosi minutu lima ba pensu mos atu supa.
DIAGNOSA DIFERENSIAL
Diagnosa diferensial komun ba isin rua ektópiku maka abortu
ameasada. Seluk maka infesaun inflamatoriu aguda ou kroniku, kista
ovariu (nakdulas ou rotura), no apendisitis aguda.
Se iha, ultrasonida bele tulun distingi abortu ameasada ou kista ovariu
nakdulas/twisted hosi isin rua ektópiku.
JESTAUN IMEDIATA
• Cross-match ran no aranja laparatomi imediata. Labele hein ran
molok halo operasaun.
• Iha operasaun, halo inspesaun ba ovariu no tuba falopia:
- Se iha destrusaun maka’as ba tuba, halo salpingektomia (tubu
ne’ebe ran hasai hamutuk ho produtu konseisaun). Ida ne’e maka
tratamentu ne’ebe preferidu iha maioria kazu (pájina
P-131).
- Raramente, se iha destrusaun uituan deit ba tubu, halo
salpingektomia (produtu konseisaun hasai maibe tubu husik hela).
Tanba rsiku ba isin rua ektópiku sira seluk a’as, bele halo deit ida
ne’e bainhira konservasaun ba fertilidade importante tebes ba inan.
(pájina P-131).
Vaginal bleeding in early pregnancy S-
17
Autotransfusaun
Se emorajia signifikante akontese, autotransfusaun bele uza se ran
kategorikamente fresku no livre hosi infesaun (iha etapa ikus liu hosi isin
rua, ran kontaminadu ij. Ho likidu amniotiku] no labele uza ba
autotransfusaun). Ran bele hasai/kolheta molok halo operasaun ou depoisde
loke abdomen:
• Bainhira inan ida iha meja operasaun nia leten molok operasaun no
abdomen nakonu ho ran, dalaruma posibel atu hatam daun liu hosi
didin abdomen no kolheta ran iha pakote ba doasaun nian.
• Alternativamente, loke abdomen:
- Scoop ran ba basia strain liu hosi gaze atu hasai ran matek.
- Hamos parte leten hosi plastiku donor ho solusaun antiséptiku no
loke ho lamina estéril.
- Tau inan nia ran iha plastiku laran no infus fila fali liu hosi
filtru hanesan baibain.
- Se plastiku ran ho antikoagulante laiha, aumenta sodium
citrate 10 mL ba kada 90 mL hosi ran.
JESTAUN SUBSEKUENSIA
• Molok alta, fo konselin no konselhu kona ba prognosa ba fertilidade.
Hare ba rsiku atu hetan fila fali isin rua ektópiku ne’ebe aumenta iha
future, maka konselin PF no fo metodu PF, presija, no importante tebes
(Tabela S-6, pájina S-15).
• Halo koresaun ba inan nia anemia ho ferrous sulfate ou ferrous
fumarate 60 mg oral loron ida dala id aba fulan tolu.
• Orariu ba vizita follow-up iha semana hat.
JESTAUN IMEDIATA
• Se diagnose hosi isin rua mola sertu ona, cross-match se posibel no
aranja evakuasaun hosi uteru:
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
18
- Se presija dilatasaun sérviku, uza paracervical block (pájina
P-1).
- Uza aspirasaun vakum (pájina P-75). Aspirasaun vakum manual
seguru no asosiadu ho lakon ran uituan deit kompara ho respajem
ho sasan kro’at. Risku perforasaun uza sasan kro’at a’as tebes.
- Prepara seringa diferente tolu no pronto atu uza durante
evakuasaun. Konteudu uteru barak no importante atu evakua
lalais sira.
• Infus ositosina 20 units iha 1 L fluidu IV (normal saline ou Ringer’s
lactate) ho turuk 60 pur minutu atu prevene sangramentu kuandu
halo hela evakuasaun.
SUBSEKUENSIA BA JESTAUN
• Rekomenda metodu PF hormonal pelu menus tinan ida atu prevene
isin rua (Tabela S-6, pájina S-15). Bele oferese tubal ligation
voluntariamente se inan nia oan kompletu ona.
• Follow up kada semana walu ba pelu menus tinan ida ho teste ba isin
rua tanba rsiku ba persistent trophoblastic ou choriocarcinoma. Avalia
inan ba sangramentu irregular liu hosi istoria no ezaminasaun fiziku.
Se se teste ba isin rua la negativu ba semana walu ou se pozitivu
fila fali iha tinan ida nia laran, transfere inan urjentemente ba kuidadu
tersiariu ba follow-up liu tan no jestaun ba choriocarcinoma.
• Kuandu parte fetu hotu ne’ebe sei hela no plasenta hasai hotu ona,
hatama tan kanula aspirasaun vakum dala ida tan atu asegura sensasaun
gritty hosi uteru.
• Evalua konteudu hotu ne’ebe hasai ona atu asegura katak parte fetu hotu
identifikadu. Haruka konteudu ba histopatolojia se iha no aplikabel.
• Hasai tenakulum no asegura hemostasis iha fatin monta tenakulum ba.
• Avalia sérviku ba ran no nakles.
• Se laiha nakles identifikadu no ran minimu, hasai speculum no halo
ezaminasaun bimanual atu cek medida uteru no nia firmi.
• Halo turi rekomendasaun kuidadu pos-prosedurae (pájina P-73).
Anti-D Immunoglobulin
Iha fatin ne’ebe prevalensia hosi status Rh-negativu a’as no Rh-immunoglobulin
regularmente fo ba inan Rh-negativu, fo anti-D immunoglobulin tenke akontese iha
tempu hosi jestaun hosi isin abortu ou isin rua ektópiku ou mola. Dosis hosi Rh-
immunoglobulin karik bele redus hosi 300 mcg (dosis uza depoisde partu bebe term) ba
50 mcg iha isin rua kuran hosi durasaun semana 12. Teste Rh la presija ba jestaun hosi
abortu ou isin rua ektópiku ou mola iha ne’ebe la disponobel ou prevalensia hosi status
Rh-negativu ki’ik/la barak.
S- Vaginal bleeding in early pregnancy
20
SANGRAMENTU VAJINAL IHA ISIN RUA TARDIA NO
TRABALHU DE PARTU S-21
PROBLEMA
• Sangramentu vajinal deoisde isin rua semana 22
• Sangramentu vajinal trabalhu de partu molok bebe moris
JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
DIAGNOSA
TABELA S-9. Diagnosa sangramentu ante-partu
Sintoma ne’ebe iha no sinal
Sinal no sintoma Posibel
no sintoma seluk
ne’ebe dalaruma iha diagnosa
tipikamente iha
• Ran fakar depoisde isin • Shock Solusio
rua semana 22 (karik • Tense/tender uterus plasenta,
akumula hela iha uteru) • Movimentu fetal pájina S-23
• Kabun moras reduzidu/lakon
Intermitent ou kontinua • Distress fetal ou la
rona frekuensia
kardiaka fetal
• Ran fakar (intra- • Shock
abdominal no/ou vajinal) • Distensaun abdomen/
• Kabun moras maka’as likidu livre Rotura uterina,
(karik menus se iha rotura) • Kontura uteru pájina S-24
abnormal
• Tender abdomen
• Bele koko parte bebe ho
fasil
• Lakon movimentu fetal
no frekuensia kardiaka
fetal
• Inan nia pulsa lalais
• Bleeding after 22 weeks • Shock Plasenta praevia,
gestation • Ran fakar karik pájina S-25
estimula hosi
sexual
intercourse
• Uteru relax
• Aprezentasaun fetu laos
iha pelvisparte kraik hosi
uteru sente mamuk
• Kondisaun fetu normal
Vaginal bleeding in later pregnancy and labour S-23
JESTAUN ESPESIFIKU
SOLUSIO PLASENTA
Solusio plasenta maka plasenta sai hosi nia fatin normal hosi uteru antes
bebe moris.
• Avalia status clotting uza bedside clotting test (pájina S-3). Failhansu
hosi ran atu naisik depoisde minutu 7; ou ran naisik fasil atu nakfera
suspeitu coagulopathy (pájina S-24).
• Tansfuzaun ran se presija, prefer ho ran fresku (pájina C-37).
• Se ran fakar maka’as (hare ou la hare), partu ho lalais kedas se
psoibel:
- Se dilatasaun sérviku kompletu, ajuda partu bebe ho
vakum obstetriku (pájina P-33).
- Se partu hosi vajina la imminent, halo sezariana (pájina P-
53).
Nota: iha kada kazu hosi solusio plasenta, prepara ba
sangramentu pos-partu (pájina S-29).
• Se sangramanetu leve ou moderadu (inan la’os iha perigu
imediatu), asaun hirak ne’e depende ba bebe nia frekuensia
kardiaka:
- Se frekuensia kardiak normal ou laiha:
– Se inan iha trabalhu de partu no kontrasaun ladiak,
augmentasaun ba partu ho ositosina (pájina P-23).
– Se sérviku la favorabel (nia Bishop score 5 ou kuran,
Tabela P-6, pájina P-19), halo sezariana (pájina P-53).
- Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (kuran hosi 100 ou
liu hosi 180 kada minutu):
– Fo partu lalais hosi vajina.
– Se labele partu hosi vajina, halo sezariana imediata
(pájina P-53).
S-24 Vaginal bleeding in later pregnancy and labour
ROTURA UTERU
Montante no tipu sangramentu vajinal sei depende ba parte uteru no se
rotura involve mamik; sangramentu vajinal karik modest, despite emorajia
maior intra-abdominal. Sangramentu iha tendensia atu maka’as kuandu
involve sérviku vajina parte leten. Rotura hosi segment uteru kraik ba
broad ligament, maibe, ran sei la sai ba kavum abdomen (Fig. S-2, pájina
S-25). Bele akontese hematuria se rotura estende to’o mamik.
Vaginal bleeding in later pregnancy and labour S-25
PLASENTA PREVIA
Plasenta previa implantasaun plasenta iha ou besik sérviku (Fig. S-3,
pájina S-26).
S-26 Vaginal bleeding in later pregnancy and labour
KONFIRMA DIAGNOSA
• Se iha ezaminasaun ultrasonida ne’ebe reliabel, ne’ebe bele halo,
lokaliza plasenta. Se konfirma plasenta previa no fetu matur,
planu ba inan atu fo partu (pájina S-25).
• Se laiha ultrasonida, ou relatoriu la reliabel no isin rua kuran
hosi semana 37, maneja hanesan plasenta previa to’o semana 37.
• Se laiha ultrasonida ou relatoriu la reliabel no isin rua semana 37 ou
liu, ezamina inan no preparadu ba tantu partu vajinal ou sezariana,
hanesan tuir mai ne’e:
- Halo fluidu IV la’o no cross-matched ran iha.
- Ezamina inan iha sala operasaun ho ekipa operasaun ne’ebe
iha.
- Uza espekulum vajina ida atu ezamina sérviku.
• Se dilatasaun sérviku parsial no hetan plasenta tissue (konfirmadu
plasenta previa), planu ba inan atu fo partu.
• Se laiha dilatasaun sérviku, halo palpasaun ho kuidadu ba forniks hosi
vajina:
- Se sente tissue sponge (konfirmadu plasenta previa), planu ba
inan atu fo partu.
- Se sente parte tos hosi fetu nia ulun (plasenta previa maior
ruled out), kontinua ho indusaun (pájina P-17).
• Se sei konfundi ho diagnose plasenta previa, halo
ezaminasaun dijital ho kuidadu:
- Se sente tissue mamar iha sérviku (konfirmadu plasenta
previa), planu ba inan atu fo partu.
- Se sente membrana no parte fetal tantu iha sentral ou iha
ninin (ruled out plasenta previa), kontinua ho indusaun (pájina
P-17).
BEBE MORIS
• Planu ba inan atu fo partu se:
- Fetu maduru ona;
- Morte fetal ou iha anoalia ne’ebe la kompatibel ho moris
(ij. Anencephaly/ulun laiha); ou
S-28 Vaginal bleeding in later pregnancy and labour
PROBLEMA
• Aumenta sangramanetu vajinal iha oras primeiru 24 depoisde
partu (EPP primariu)
• Aumenta sangramanetu vajinal depoisde oras 24 depoisde partu (EPP
sekundariu)
JESTAUN IMEDIATU
Kuandu manjea inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pjina C-25).
DIAGNOSA DIFERENSIAL
TABELA S-10. Diagnosa diferensial hosi sangramentu vajinal depoisde
partu
JESTAUN ESPESIFIKU
ATONIA UTERI
MASAJEN UTERU NO AI MORUK
Uterotoniku ne’ebe failha atu halo kontrasaun depoisde partu:
• Kontinua masajen uteru.
• Uza uterotoniku (Tabela S-11):
- Ositosina intravenous mesak deit maka ai moruk uterotoniku
preferidu ba tratamentu EPP.
- Se ositosina intravenous laiha, ou se ran fakar la responde ba
ositosina, uza IV ergometrine, oxytocin-ergometrine fixed dose, ou
prostaglandin (inklui misoprostol).
- Se ositosina no uterotoniku sira seluk failha atu hapara ran
fakar ou se ran fakar karik parsialmente tanba trauma, fo tranexamic
acid/transamin.
• Se ran fakar kontinua:
- Cek fila fali plasenta kompletu ka lae.
- Se iha retensaun hosi fragmenta plasenta (porsaun hosi maternal
nian laiha ou nakles membrana ho veia llaiha), hasai plasenta restu
(pájina S-44).
- Avalia status clotting uza bedside clotting test (pájina S-3).
Failha atu naisik hosi nia forma depoisde minutu hitu ou naisik
maibe mamar ne’ebe fasil nakfera, suspeitu iha coagulopathy
(pájina S-24).
....,..,.. ..
-
v....... . .
-·--
Insersaun
·.........
---· ...
\Inflasaun
"'-
.....
.............
- •01"'"-
·-.·.
r
.
......., .._
....._._.._
L- ..,.,.,...
··-
--""' !.\,_
_...--
..-.
u . a oo-
......
-- --·.,.
Deflasaun...........
., c. ...
·
............... ..
---.-
... ._ .. ...
" ' ,.., ..,-
--
. ... .... ,
a ..
_,....
-
,.
..,......,_...,..._,..-
_ ..............
Vaginal bleeding after childbirth S-39
Aplikasaun
1. Tau NASG iha inan nia okos, ho nia ninin leten iha nivel hosi nia kosteleta kraik.
2. Taka segment 1 ho metin haleu ain kliak/ankle; cek snap sound.
3. Taka segment 2 ho metin iha kada ain kabun; cek snap sound; husik livre ain tur atu
nune nia bele silu ain.
4. Taka segment 3 ho metin iha kelen; cek snap sound; husik livre ain tur atu
nune nia bele silu ain.
5. Taka segment 4 haleu pélviku ho parte kraik hosi ruin pélviku.
6. Taka segment 5 ho presaun bola ba umbiliku.
7. Remata taka NASG uza segment 6.
1&2 3
4 5
6 7
Nota:
• Segment 1, 2 no 3 bele aplika ba ema nain rua simultaneamente.
• Segment 4, 5 no 6 tenke aplika deit ba ema ida.
• Asegura katak inan bele dada I’is ho normal ho segment 6 iha fatin.
S-40 Vaginal bleeding after childbirth
Hasai
1. Hasai deit NASG kuandu inan stabil tiha on aba oras rua hosi ran fakar (ran fakar
menus hosi 50 mL pur oras; pulsa menus hosi 100 pur minutu; presaun arterial [PA]
bot liu 90/60 mmHg).
2. NASG tenke hasai deit hosi klinikus ne’ebe treinadu ona atu halo ida ne’e.
3. Koko pulsa no PA. Konfirma katak rua ne’e stabil hotu. Simultaneamente hasai
segmen 1 ne’ebe haleu ain kliak rua/ankle rua. Hein minutu15. Koko pulsa no PA.
Se laiha mudansa:
4. Simultaneamente hasai segment 2 ne’ebe haleu ain kabun rua. Hein minutu15. Koko
pulsa no PA. Se laiha mudansa:
5. Simultaneamente hasai segment 2 ne’ebe haleu kelen rua. Hein minutu15. Koko
pulsa no PA. Se laiha mudansa:
6. Simultaneamente hasai segment 2 ne’ebe haleu pélviku. Hein minutu15. Koko
pulsa no PA. Se laiha mudansa:
7. Simultaneamente hasai segment 5 ho 6 ne’ebe haleu kabun. Hein minutu15 molok
husik inan tur.
3 4 5
6 7 7
Atensaun: Se presaun arterial tun 20 mm/HG ou pulsa aumenta to’o 20 pur minutu
depoisde hasai kulaker segmentu ruma, tau lalais fila fali segmentu hotu iha kualker
sekuensia/urutan i konsidera nesesidade atu fo tan saline ou transfuzaun ran.
Adapta hosi WHO Compendium of Innovative Health Technologies for Low-Resource Settings, 2015.
Vaginal bleeding after childbirth S-41
Kuidadu Pos-Prosedura:
• Reve prinsipiu kuidadu pos-operasaun (pájina C-71).
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is dois), fo
antibiótiku ba endometritis pos-partu (pájina S-130).
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-55).
RETENSAUN PLASENTA
Nota: evita hasai ho forsa trasaun kordaun no presaun fundu, tanba sira
bele kauza inversaun uterina ou evulsaun kordaun.
- OU cefazolin 1 g IV.
• Hasai fragment plasenta ho liman, forsep ovum ou respajen (pájina
P-77).
Nota: Nota: Tissue ne’ebe susar tebes atu sai karik hatudu ne’e plasenta
akreta. Esforsu atu hasai plasenta ne’ebe lla fasil atu sai karik rezulta ran
fakar maka’as ou perforasaun uterina, no baibain presija histerektomia.
• Se ran fakar kontinua, avalia status clotting uza bedside clotting test
(pájina S-3). Failha atu naisik depoisde minutu hitu ou naisik fasil atu
nakfera suspeitu coagulopathy (pájina S-24).
INVERSAUN UTERU
Se ita dehan inversaun uteru kuandu uteru nia parte laran nakfila sai ba liur
durante partu ou plasenta sai.
• Se inan sente moras maka’as, fo morphine 0.1 mg/kg body weight
IM.
Nota: labele fo lai ou labele fo ai moruk uterotoniku to’o halo koresaun ba
inversaun uteru.
• Halo repozisaun ba uteru (pájina P-110).
• Nota: Ho tempu ne’ebe liu dadauk kontrasaun ring haleu fatin
inversaun sei sai tos liu no uteru sei bubu tanba ran. Se ran fakar
kontinua, avalia status clotting uza bedside clotting test (pájina S-
3). Failha atu naisik depoisde minutu hitu ou naisik fasil atu nakfera
suspeitu coagulopathy (pájina S-24).
• Fo antibiótiku profilaksis single dose depoisde hadia inversaun
uteru (pájina C-35):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is
dois), fo antibiótiku ba endometritis pos-partu (pájina S-
130).
• Se suspeitu ba necrosis, halo histerektomia vajina. Ida ne’e karik
presija transfere ba kuidadu tersiariu.
S-46 Vaginal bleeding after childbirth
• Eduka inan no nia ema ne’ebe suporta nia kona ba sintoma anemia no
enfaze importansia atu fila lalais ba ospital se iha sintoma ruma ho
anemia severu, ran fakar aumenta ou ran fakar persisten ne’ebe la
melhora.
• Inan ne’ebe iha ona ran fakar exesivu no/ou prosedura
intrauterina iha risku atu hetan infesaun uterina. Eduka inan kona
ba sinal no sintoma hosi infesaun uterina, no enkoraja sira atu fila
fali mai ospital ho isin manas ruma, moras pélviku persisten
no/ou sekresaun I’is dois.
• Emfaze importansia ba nutrisaun diak, inklui aihan ne’ebe riku ho iron,
atu resolve inan nia anemia no hadi’a nia kondisaun jeral, no fasilita
produsaun susu ben inan no fo susu.
• Diskuti importansia ba rekuperasaun maternidade, dezenvolvimentu
neonatal no knar hosi espasu saudavel ba rua ne’e hotu. Diskuti
metodu kontrasepsaun hotu ne’ebe iha no fasilita inisiasaun ba inan
nia metodu preferidu.
• Orariu vizita follow-up atu cek kona ba nia progresu no resposta nia
pergunta no prekupasaun sira.
PROBLEMA
• � Inan isin rua ou inan ne’ebe foin partu (ij. Menus hosi semana 6
pos-partu):
- hetan lakon konsiensai ou iha konsiensia (konvulsaun);
- presaun arterial a’as;
- komplain kona ba ulun moras maka’as ou hare malahuk.
JESTAUN JERAL
Bainhira maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku sira bainhira
fo kuidadu (pájina C-25).
(Hare Tabela S-12, pájina S-52 ba informasaun liu tan kona ba diagnose
diferensial hosi problema ipertensaun iha gravidez).
PRESAUN ARTERIAL
Diagnosa ipertensaun iha gravidez se iha iha durante sukat dala rua tutuir
malu ho diferensa oras hat ou liu:
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
51
• presaun arterial sistolik 140 mmHg ou liu no/ou
• presaun arterial diastolik 90 mmHg ou liu.
Nota: Presaun arterial severu bainhira presaun arterial sistolik 160
mmHg ou liu no/ou presaun arterial diastolik 110 mmHg ou liu.
Se ipertensaun akontese primeira vez depoisde semana 20 hosi idade
jestasional, durante trabalhu de partu no/ou iha oras 48 depoisde
partu, ida ne’e maka ipertensaun jestasional, pre-eklampsia ou
eklampsia, depende ba prezensa hosi karakteristika sira seluk (hare
Tabela S-12, pájina S-52).
Se ipertensaun akontese antes semana 20 hosi idade jestasional, mais
provavel maka ipertensaun kroniku. Tanba inan balun nia presaun arterial
karik la sukat antes semana 20 idade jestasional, ipertensaun kroniku bele
identifikadu ba primeira vez durante isin rua depoisde semana 20 idade
jestasional. Ipertensaun kroniku sei mantein depoisde semana 12 pos-partu.
PROTEINURIA
Prezensa hosi proteinuria muda diagnosa hosi ipertensaun jestasional ba
pre-eklampsia. Tanba sekresaun vajinal ou likidu amniotiku karik
kontaminadu amostra (specimen) ba urina, so urina mos deit mi kolheta
iha klaran (midstream specimen) mak bele uza. Katerizasaun ba objetivu
ida ne’e la justifikadu tanba risku hosi infesaun traktu urinariu.
Kriteriu diagnostiku ba proteinuria inklui: sukat urin dipstik dala rua hosi
pelu menus 2+ (30 mg per dL) hasai ho diferensa oras nen; pelu menus 300
mg hosi protein iha amostra urina oras 24; ou rasio protein/creatinine 0.3 ou
bot liu.
Importante atu eksklui pre-eklâmpsia antes halo fali etiolojia seluk ba
prezensa hosi proteinuria iha inan isin rua ho presaun arterial altu.
Entretantu, kondisaun seluk bele kauza proteinuria no posibilidade ba
rezultadu pozitivu falsu. Infesaun traktu urinariu, anemia severu,
insufisiensia kardiaka (heart failure) no difikuldade trabalhu de partu hotu
bele kauza proteinuria. Ran iha urina tanba trauma kateter ou
schistosomiasis no kontaminasaun hosi ran hosi vajina bele halo rezultadu
pozitvu falsu.
Random ba amostra urina, hanesan teste dipstick ba protein, hanesan
instrumentuu rastreiu ida ne’ebe efisiente tebes. Mudansa hosi negativu ba
pozitivu durante isin rua hanesan sinal. Se dipstik laiha, amostra urina bele
hamanas atu da’an iha tubu mos ida. Aumenta tan turuk ida hosi 2% acetic
acid atu cek persisten presipitat ne’ebe bele kuantifikadu hanesan
persentajem hosi protein aba volume hosi total amostra.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
52
TABELA S-12. Diagnosa diferensial hosi presaun arterial altu,
ulun moras, hare malahuk, konvulsaun ou lakon konsiensia
Sintoma ne’ebe iha no Sintoma, Sinal no
sintoma no sinal seluk rezultadu laboratori Probabel diagnosa
ne’ebe tipikamente iha ne’ebe dalaruma iha
• Isin manas
• Enlarged spleen Malaria,
• Be doko/isin tos pájina S-117
• Ulun moras
• Moras iha
ruin/joint
• Sintoma no sinal hosi • Konvulsaun Malaria
malaria la ho • Jaundice Severu, pájina
komplikasaun S-121
• Koma
• Anemia
• Konvulsaun
• Meningitisc,d ou
Ulun moras • Konfuzaun
encephalitisc,d
• Stiff neck • Oin halai
• Fotofobia • Koma
• Isin manas
• Ulun moras • Muta Migrainee
• hare malahuk
a Se inan iha sintoma ou sinal ruma kona ba pre-eklâmpsia severu (ho eksesaun hosi
proteinuria 2+ iha dipstik), diagnosa pre-eklâmpsia severu.
b Sindroma HELLP maka tipu ka forma ida grave tebes hosi pre-eklâmpsia; akronimu ne’e ba
Hanoin katak:
• Dala barak Pre-eklâmpsia laiha sintoma, tanba ne’e importante atu
vijilansiaho inan ruma ho ipertensaun iha isin rua no atu hare ba onset subtel
ou liu hosi sintoma ne’ebe hatudu deterioradu hosi kondisaun.
• Edema hosi ain no extremitasparte kraik la konsidera hanesan sinal ne’ebe
bele reliabel hosi pre-eklâmpsia.
Iha problema ipertensaun hosi isin rua, karik laiha sintoma no sinal ida
deit karik mak ipertensaun.
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
55
• Pre-eklâmpsia bele progresu ba pre-eklâmpsia severu. Risku hosi
komplikasaun sira, inklui eklâmpsia, aumenta bot kuandu pre-
eklâmpsia sai severu.
• Konvulsaun ho sinal pre-eklâmpsia indika iha eklâmpsia.
Konvulsaun sira ne’e:
- bele akontese la hare ba hosi severidade hosi ipertensaun;
- susar atu predisaun no tipikamente akontese sem iha ulun
moras ou mudansa vizual;
- iha kazu 25% akontese depoisde bebe moris;
- tonic-clonic no hare hanesan konvulsaun grand mal hosi epilepsia;
- karik akontese ho sekuensia ne’ebe lalais, hanesan iha status
epileptikus, no karik bele halo mate;
- se la hare hetan se inan mesak deit;
- karik akompanha ho koma mazumensu iha minutu ou oras
depende ba frekuensia hosi konvulsaun.
PRE-EKLÂMPSIA LEVE
IDADE JESTASIONAL KURAN HOSI SEMANA 37 + 0/7 SEMANA
Naran katak inan ho bebe nia kondisaun stabil, objetivu mak atu husik
inan to’o semana 37 + 0/7 idade jestasional enkuantu kontinua
monitorizaa status inan ho fetu. Maibe, importante atu vijilansia nafatin
tanba pre-eklâmpsia karik progresu rapidamente ba pre-eklâmpsia severu.
Risku hosi komplikasaun sira, inklui eklâmpsia, aumenta maka’as bainhira
pre-eklâmpsia sai severu. Monitoriza besik liu tan ho atensaun ne’ebe a’as
ba deterioradu hosi moras ne’e importante.
Se presaun arterial no sinal hosi pre-eklâmpsia nafatin laiha mudansa
ou normalizadu, follow up inan iha poliklinika semana ida dala rua:
• Monitoriza presaun arterial, reflex no kondisaun fetu.
• Monitoriza sinal perigu sira ne’ebe asosiadu ho
karakteristika hosi pre-eklâmpsia severu (Tabela S-12,
pájina S-52).
• Kounselhu inan ho nia familia kona ba sinal perigu ne’ebe asosiadu
ho pre-eklâmpsia severu ou eklâmpsia.
• Enkkoraja inan atu han aihan ne’ebe normal.
• Labele fo antikonvulsaun ou anti-ipertensaun se klinikamente la
indikadu (hare pre-eklâmpsia severu no eklâmpsia, pájina S-57).
• Labele fo sedativa ou tranquilizer.
Se labele follow-up hanesan pasiente iha poloklinika, baixa inan iha
ospital:
• Fo aihan normal.
• Monitoriza presaun arterial (dala hat to’o dala nen loron ida) no
output ba urinal or-loron.
• Labele fo antikonvulsaun se presaun arterial la a’as ou sinal hosi
pre-eklâmpsia severu mosu (hare pre-eklâmpsia severu no
eklâmpsia, pájina S-57).
• Labele fo sedativa ou tranquilizer.
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
57
• Labele fo diuretika. Diuretika ladiak indika deit atu uza ba inan ho
pre-eklâmpsia ne’ebe iha indikasaun ba diuretika (hanesan
pulmonary oedema).
• Monitoriza sinal perigu ne’ebe asosiadu ho pre-eklâmpsia severu
(pájina S-57).
Se presaun arterial tun ba nivel normal ou inan nia kondisaun stabil
nafatin, dehan ba inan nia bele ba uma:
• Konselhu atu hare sinal no sintoma hosi pre-eklâmpsia severu
(Tabela S-12, pájina S-52).
• Hare nia semana ida dala rua atu monitoriza presaun arterial no
dezenvolvimentu fetu no atu avalia sinal no sintoma hosi pre-
eklâmpsia severu.
Se presaun arterial sistolik maka 160 mmHg ou liu no/ou
presaun arterial diastolik maka 110 mmHg ou liu, ou se sinal hosi
pre- eklâmpsia severu mosu, mesmu ke nia presaun arterial
normal, baixa inan no halo tuir rekomendasaun ba pre- eklâmpsia
severu no eklâmpsia (pájina S-57).
JESTAUN JERAL
• Komesa infuzaun IV no infus fluidu IV (pájina C-34).
• Fo magnesium sulfate (pájina S-58).
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
58
• Monitoriza sinal vital (pulsa, presaun arterial, respirasaun ho
pulsa oximetry), reflex sira no frekuensia kardiaka fetal kada
oras.
- Se presaun sistolik kontinua nafatin iha 160 mmHg ou liu
no/ou se presaun arterial diastolik nafatin 110 mmHg ou
liu, fo aimoruk anti ipertensaun (pájina S-60).
Nota: Prinsipiu importante maka atu mantein presaun arterial iha nivel
presaun normal nia leten uituan.
• Tau kateter ba mamik atu monitoriza output urina.
• Mantein grafiku balansu likidu ho rigorozu (monitoriza montante
hosi likidu ne’ebe fo no output ba urina) atu prevene likidu
sobrekarga/overload.
- Se output urina menus hosi 30 mL pur oras:
– Para lai magnesium sulfate no infus fluidu IV (normal
saline ou Ringer’s lactate) iha 1 L iha oras walu.
– Monitoriza dezenvolvimentu hosi pulmonary oedema
(respirasaun aumenta no/ou esforsu dada i’is, rales on
auscultation of lungs).
• Nunka husik inan mesak. Karik konvulsaun bele halo aspirasaun
ou muta karik inan ho fetu bele mate.
• Auskulta pulmaun parte kraik kada oras ba rales indika
pulmonary oedema.
- Se rona rales, par alai likidu no fo furosemide 40 mg IV dala
ida.
• Avalia status clotting ho bedside clotting test (pájina S-3). Failha ba
ran atu naisik depoisde minutu hitu ou ran naisik nakfera lalais deit
suspeitu coagulopathy (pájina S-24).
Rejimentu Intramuscular
Loading dose (IV ho IM):
• Fo 4 g hosi 20% solusaun magnesium sulfate IV durante minutu 5.
• Tuir lalais ho 10 g hosi 50% solusaun magnesium sulfate: Fo 5 g iha kada kidan
hanesan injesaun IM ho 1 mL hosi 2% lidokain iha seringa hanesan/ida deit.
Asegura tékniku aseptiku bainhira fo injesaun magnesium sulfate klean/deep. Informa
ba Inan katak nia sei sente manas bainhira fo magnesium sulfate.
Rejimentu Intravenous
Bele konsidera administrasaun/fo intravenous, prefere liu uza infusion pump, se iha:
Loading dose:
• Fo 4g hosi 50% solusaun magnesium sulfate IV neneik.
• Se konvulsaun akontese fila fali depoisde minutu 15, fo 2 g hosi 50% solusaun
magnesium sulfate IV durante minutu 5.
Nota: Prinsipiu importante maka atu mantein presaun arterial a’as liu uituan
hosi nivel normal.
Tratamentu intravenous:
• Fo 10 mg IV.
• Se resposta inadekuadu depoisde minutu 10, fo 20 mg IV.
• Bele dupla/dobel nia dosis 40 mg depois 80 mg ho intervalu
minutu 10-hafoin aumenta nia dosis to’o presaun arterial tun
iha ameasa nia okos.
• Total dosis maximu maka 300 mg; hafoin troka ba
tratamentu oral.
Nota: Inan ho insufisiensia kardiaka konjestiva, shock
hipovolemiku ou predispozisaun ba bronchospasme (asthma)
labele simu labetalol.
Depoisde konvulsaun eklamptiku,bebe ida nia moris tenke akontese iha oras 12
hosi onset konvulsaun.
CHRONIC IPERTENSAUN
• High levels of blood pressure maintain renal and placental perfusion in
chronic ipertensaun; reducing blood pressure will result in diminished
perfusion.
Note: Blood pressure should not be lowered below its pre-pregnancy level.
TETANUS
Clostridium tetani karik tama ba kavita uterrina liu hosi instrumentuu ou
liman ne’ebe la mos, liuliu durante abortu halo hosi ema laos professional
no partu la’os iha uma. Baibain bebe foin moris infetadu liu hosi
instrumentu ne’ebe la mos utiliza hodi ko’a kordaun ou hussar talin hosi
aplikasaun substansia kontaminadu hanesan Normalmente bebe foin moris
infetadu hosi instrument ne’ebe uza tiha ona hodi ko’a ou hosi substansia
kontaminadu ne’ebe aplikadu hanesan hamos hussar talin tradisionalmente.
Komesa tratamentu lalais se posibel.
• Kontrola spasme ho Diazepam 10 mg IV neneik durante minutu rua.
Se spasme severu, karik inan presija atu paraliza tiha ho ventilador.
Ida ne’e bele halo ha kuidadu tersiariu.
• Fo kuidadu jeral:
- Kuidadu iha fatin kalma maibe monitoriza besik liu;
- Evita estimulasaun ne’ebe la presija;
- Mantein hidratasaun no nutrisaun;
- Tratamentu infesaun sekundariu.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
68
• Fo tetanus antitoxin 3000 units IM atu neutraliza veneno ne’ebe
absorbidu.
• Prevene produsaun liu tan veneno:
- Hasai tiha kauza hosi sepsis (ij. Hasai tissue infetadu hosi
kavita urinariu iha abortu septiku);
- Fo benzylpenicillin 2 million units IV kada oras hat ba oras
48; hafoin fo ampicillin 500 mg oral loron ida dala tolu durante
loron 10.
Se inan ida ne’ebe imunizadu ona hetan abortu la seguru ou partu ne’ebe la ijiene
(ou partu atende hosi ema ne’ebe la treinadu), fob a nia injesaun tetanus booster hosi
tetanus toxoid 1,5 mL IM. Se nia antes ne’e nia sedauk imunizadu , fob a nia anti
tetanus serum 1500 units IM no injesaun tetanus booster hosi tetanus toxoid 0.5 mL
IM depoisde semana hat.
EPILEPSIA
Inan ho epilepsia bele mai ho konvulsaun iha isin rua. Hanesan moras
kroniku seluk, epilepsia sai pior iha inan balun durante isin rua maibe
melhora iha inan seluk. Iha maioria inan, maibe, epilepsia la afeta hosi isin
rua.
• Observa inan ho besik liu. Jeralmente, inan isin rua ho epilepsia iha
risku a’as atu hetan:
- ipertensaun induzidu hosi isin rua;
- partu preterm;
- bebe ho pezu ki’ik;
- bebe ho malformasaun konjenital;
- mortalidade perinatal.
• Objetivu atu kontrola epilepsia ho dosis ki’ik liu hosi ai moruk
ida. Iha isin rua inisiu evita ai moruk ne’ebe asosiadu ho
malformasaun konjenital (ij. valproic acid/asam valproat).
Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness S-
69
• Se inan iha konvulsaun, fo diazepam 10 mg IV neneik durante
minutu 2. Repete fali depoisde minutu 10 se konvulsaun akontese fila
fali.
• Se konvulsaun kontinua (status epileptikus), infus phenytoin 1 g
(mazumenus 18 mg/kg body weight) iha 50-100 mL normal saline
durante minutu 30 (konsentrasaun final labele liu 10 mg per mL):
Nota: So normal saline deit mak bele uza ba infuzaun phenytoin.
Fluidu IV seluk seikauza kristalizasaun/crystallization hosi phenytoin.
- Solur linha IV ho normal saline antes no depoisde
infuzaun phenytoin;
- Labele infus phenytoin ho rasio liu hosi 50 mg pur minutu tanba
risku hosi iregularidade frekuensia kardiaka, hipotensaun no
distress respirasaun;
- Kompleta administrasaun iha oras ida nia laran hosi preparasaun.
• Se inan ne’e hetan ona status epileptiku, fo ba nia ai moruk hanesan
ne’ebe nia hemu tiha ona. Follow up regularmente no ajusta nia dosis
hosi ai moruk bazeia ba resposta.
• Se se inan iha antes ona status epileptiku no la hanoin hetan
detalhu ai moruk saida mak nia hemu, fob a nia phenytoin 100 mg
oral loron ida dala tolu. Follow up regularmente no ajusta dosis ai
moruk bazeia ba nia resposta.
• Ai moruk anti konvulsaun ne’e karik bele kauza defisiensia ba
Folic acid. Fo folic acid 600 mcg oral loron ida dala ida hamutuk
ho tratamentu antiepileptiku iha isin rua.
• Phenytoin bele kauza defisiensia vitamin K-dependent clotting
factors. Ida ne’e bele minimiza hosi fo vitamin K 1 mg IM ba bebe
foin moris.
• Avaliasaun hosi kauza abut indikadu se konvulsaun foin mak
mosu. Ida ne’e so posibel deit iha kuidadu tersiariu.
S- Elevated blood pressure, headache, blurred vision, convulsions or loss of consciousness
70
KUIDADU POS-PARTU
Impotante atu kontinua monitoriza presaun arterial no alerta nafatin ba sinal
perigu foun hosi pre-eklâmpsia ou pre-eklâmpsia sai pior liu iha peirudu pos-
partu tanba:
• Enkuantu inan barak ho pre-eklâmpsia no eklâmpsia rekupera iha oras 24
hosi partu, minoria sei la stabil nafatin ou deterioradu.
• Inan balu sei prezenti ho pre-eklâmpsia ou eklâmpsia ba primeira vez
depoisde partu.
• Iha area ne’ebe injestaun kalsium iha dieta uituan deit, suplementasaun ba
calcium durante isin rua (ho dosis 1.5–2.0 g elementu calcium/dia) maka
rekomenda ba prevensaun hosi pre-eklâmpsia ba inan hotu, liuliu ba sira ne’ebe
risku a’as ba pre-eklâmpsia.
• Dosis-ki’ik hosi acetylsalicylic acid (aspirina, 75 mg) tenke komesa antes isin
rua semana 20 (no, se posibel, sedu hanesan semana 12) ba inan sira iha risku a’as
atu hetan pre-eklâmpsia se sira iha ida ou liu fator risku sira tuir mai ne’e: uluk
hetan ona pre-eklâmpsia severu, diabetes, ipertensaun kroniku, obesitas, moras
rins, moras autoimmun no isin rua multiplu. Lista ida ne’e be;e komplimenta bazeia
ba epidemiolojia lokal.
• Iha inan ho fator risku, detesaun sedu no jestaun maka jestaun importante ba
problema ipertensaun iha isin rua no prevensaun ba konvulsaun iha isin rua. Inan
sira ne’e tenke follow up regularmente no fo instrusaun klaru kona ba bainhira mak
sira fila fali mai sira nia fornesedor saúde. Edukasaun ba membru familia rasik mos
similarmente importante, la’os deit para sira kompriende signifikante no sinal hosi
progresu hosi problema ipertensaun, maibe atu aumenta interasaun suporta social
bainhira sira baixa no mudansa iha atividade servisu ne’ebe presija. Halo limitasaun
ba kaloria, likidu ou han masin; suplementasaun ba vitamina D, C ou E; no
deskansa iha uma ou toba los deit iha kama la rekomenda hanesan prevensaun
primariu ba problema ipertensaun iha isin rua; no intervensaun balun karik bele
halo a’at ba fetu.
PROGRESU HOSI PARTU INSATISFÁTORIU S-73
PROBLEMA
• Dilatasaun sérviku la liu hosi 4 cm depoisde oras walu
kontrasaun regular.
• Dilatasaun sérviku iha sorin kuana hosi linha alerta iha partograf.
• Inan hetan ona kanotak moras ba oras 12 ou liu no la partu (partu
prolongadu).
• Dilatasaun sérviku kompletu no inan sente atu haka’as, maibe laiha
descida/tun.
JESTAUN JERAL
Bainhira maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pjina C-25).
• Esplika ho didiakinan nia situsaun no koalia ho nia katak imi sei avalia
nia. Rona inan no sensitivu ba nia sentimentu.
• Halo avaliasaun lalais ba inan nia kondisaun jeral, sinal vital (pulsa,
presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou konfuzaun, lakon ran, kulit nia kor no temperatura
(pájina C-1).
• Cek frekuensia kardiaka:
- Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou liu
hosi 80 pur minutu), suspeitu distress fetal (pjina S-109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu sira seluk atu rona
ou uza estetoskópiu Doppler, se iha.
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, suspeitu morte fetal
(pájina S-156).
• Avalia kauza hosi progresu partu insatisfátoriu (Tabela S-15,
pájina S-74):
- Reve partograf (pájina C-91), liuliu atu eksklui
inadekuadu hosi kavita uteru (Figura S-10, pájina S-80).
- Teste urina ba keton. Se iha keton, enkoraja inan atu han ou
hemu; selae, tratamentu ho fluidu IV.
- Avalia se inan iha ansiedade, ta’uk ou distres tanba moras:
S-74 Unsatisfactory Progress of Labour
DIAGNOSA
TABELA S-15. Diagnosa progresu partu insatisfátoriu
Rezultadu Diagnosa
Laiha dilatasun sérviku; laiha palpasaun kontrasaun
trabalhu de partu falsu,
ou kontrasaun inadekuadu pájina S-81
Dilatasaun sérviku la liu hosi 4 cm depoisde oras Faze latent prolongadu,
oras walu hosi kontrasaun regular pájina S-81
Dilatasaun sérviku iha sorin kuana linha alerta hosi Prolonged active phase,
partograf (Fig. S-8, pájina S-76)
page S-82
Impedimentu sekundáriu hosi dilatasaun sérviku no Disproporsaun Fetu-
descida hosi parte prezente ho kontrasaun ne’ebe pélviku (DFP),
diak pájina S-82
JESTAUN ESPESIFIKU
TRABALHU DE PARTU FALSU
Ezamina ba infesaun traktu urinariu ou infesaun seluk (Tabela S-17,
pájina S-114) ou rotura membrana (pájina S-159) no halo tuir tratamentu.
Se ida hosi sira ne’e maka laiha, fo alta inan no enkoraja nia atu fila fali
mai se sinal hosi trabalhu de partu mosu fali ou se nia iha sinal perigu
ruma.
FAZE LATEN PROLONGADU
Diagnosa hosi faze laten prolongadu halo tutuir malu. Bainhira kontrasaun
para, inan ne’e iha trabalhu de partu falsu. Bainhira kontrasaun regular fila
fali no dilatasaun progresu to’o liu hosi 4 cm, inan iha faze laten.
• Se inan iha ona faze laten liu hosi oras walu no iha deit progresu
uituan, reavalia fali nia kondisaun no avalia sérviku:
- Se laiha mudansa ba oblitersaun no dilatasaun no laiha
distress fetal, reve diagnosa. Karik inan ne’e la’os iha trabalhu de
partu.
-
Primeiru esplora uluk ho intervensaun ne’ebe ladun invasive ne’ebe bele
rezulta partu hosi vajina.
DISPROPORSAUN CEFALO-PÉLVIKU
disproporsaun cefalo-pélviku akontese tanba fetu bo’ot liu ou inan nia
pélviku ki’ik liu. Se partu mantein ho disproporsaun cefalo-pélviku,
karik bele iha detidu ou obstrusaun.
Teste diak liu atu determina se pélviku adekuadu maka koko fo partu.
Pelvimetri kliniku nia valor limitadu.
Unsatisfactory Progress of Labour S-83
- Se disproporsaun cefalo-pelviku konfirmadu (Tabela S-15,
pájina S-74):
- Se fetu moris, halo sezariana (pájina P-53).
- Se fetu mate:
– Halo kraniotomi (pájina P-65).
– Se operador la kompetente atu halo kraniotomia, halo
sezariana (pájina P-53).
OBSTRUSAUN
Nota: Rotura hosi uteru ne’ebe laiha fitar ne’ebe baibain kauza hosi partu
obstruidu.
• Se fetu moris, dilatasaun sérviku kompletu no fetu nia ulun
sedauk liu hosi 1/5 iha simfise pubiku nia leten, ou ruin prinsipal
nia ninin hosi fetu nia ulun iha estasaun 0 ou iha kraik, assti partu
uza vakum (pájina P-33).
• Se fetu moris, no nia ulun entre 1/5 no 3/5 iha simfise pubiku nia
leten ou ruin prinsipal nia ninin hosi fetu mak ulun iha estasaun -2,
halo sezariana (pájina P-53).
• Se fetu moris, maibe dilatasaun sérviku sedauk kompletu ou ou
se fetu nia ulun sei a’as atu bele halo partu asistidu ho vakum
(fetu nia ulun liu hosi 3/5 iha simfise pubiku nia leten ou ruin
prinsipal nia ninin hosi fetu nia ulun iha leten estasaun−2), halo
sezariana (pájina P-53).
• Se fetu mate:
- Halo kraniotomi (pájina P-65).
- Se operador la kompetente atu halo kraniotomi, halo
sezariana (pájina P-53).
PROBLEMA
• Fetus iha pozisaun abnormal ou aprezentasaun ne’ebe karik bele
rezulta partu prolongadu ou obstrusaun partu.
JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan ia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
• Halo avaliasaun lalais hosi inan nia kondisaun jeral, inklui sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou konfuzaun, volume hosi ran ne’ebe lakon, se ran
fakar akompanha ho moras, kulit nia kor no temperatura (pájina C-1).
• Avalia fetu nia kondisaun:
- Rona frekuensia kardiaka fetal imediata depoisde kontrasaun:
– Konta frekuensia kardiaka fetal iha minutu ida kompletu pelu
menus dala ida kada minutu 30 durante faze ativu no kada
minutu lima durante etapa segundu.
– Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100
ou liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-
109).
- Se rotura membrana, hare kor hosi likidu amniotiku:
– Prezensa hosi mekóneu ne’ebe mahar indika nesesidade atu
monitoriza besik liu no posibel intervensaun ba jestaun
distress fetal (pájina S-109).
– Se laiha drenazem depoisde rotura membrana maka indika
redusaun hosi likidu amniotiku, ne’ebe asosiadu ho distress
fetal.
• Fo enkorajamentu no kuidadau suportivu (pájina C-86).
S-86 Malpositions and malpresentations
DIAGNOSA
• Aprezentasaun ne’ebe komun liu maka vertex hosi bebe nia ulun. Se
vertex mak la’os parte prezente, hare Tabela S-16, pájina S-88.
- Se vertex mak parte prezente, uza landmarks hosi fetu nia ulun ruin
atu determina pozisaun hosi fetu nia ulun (Fig. S-11).
JESTAUN ESPESIFIKU
POZISAUN OKSIPUT POSTERIOR
Rotasaun espontaneo ba pozisaun anterior akontese iha 90% hosi kazu.
Partu paradu karik akontese kuandu ulun la halo rotasaun no/ou
descida/tun. Partu hosi bebe karik komplikadu tanba nakles iha perineal
ou estensaun/perluasan hosi episiotomia.
• Se iha sinal hosi obstrusaun maibe frekuensia kardiaka fetal
normal, husik inan atu lao hadulas ou muda inan nia pozisaun atu
enkoraja rotasaun espontaneo.
• Se sinal hosi obstrusaun no frekuensia kardiaka fetal abnormal
(menus hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu) iha kualker etapa, halo
sezariana (pájina P-53).
• Se dilatasaun sérviku sedauk kompletu no laiha sinal
obstrusaun, halo augmentasi partu ho ositosina (pájina P-
23).
• Se dilatasaun sérviku kompletu maibe laiha descida/tun iha faze
espulsaun iha etapa segundu hosi partu, avalia ba sinal obstrusaun
(Tabela S-15, pájina S-74):
- Se laiha sinal obstrusaun, halo augmentasi partu ho
ositosina (pájinaP-23).
S-92 Malpositions and malpresentations
APREZENTASAUN OIN
Keixhu/chin serve hanesan pontu referensia kuandu deskrebe kona ba
pozisaun hosi ulun. Importante atu halo distingui/membedakan pozisaun
kexhu-anterior, iha ne’ebe keixhu anterior nia relasaun ba inan nia pélviku
(Fig. S-26 A, pájina S-93), hosi pozisaun kexhu-posterior (Fig. S-26 B,
pájina S-93).
Malpositions and malpresentations S-
93
FIGURA S-26. Aprezentasaun oin
Partu prolongadu komun. Descida no partu hosi bebe nia ulun hodi halo
fleksi bele akontese iha pozisaun keixhu anterior. Maibe iha pozisaun
keixhu posterior, ulun ne’ebe extende kompletu blokeia netik hosi sakrum.
Ida ne’e prevene descida/tun no akontese partu paradu/macet.
POZISAUN KEIXHU-ANTERIOR
• Se dilatasaun sérviku kompletu:
- Permiti atu kontinua ho partu normal (pájinaC-98).
- Se progresu neneik no laiha sinal obstrusaun (Tabela S-15,
pájina S-74), halo augmentasi partu ho ositosina (pájinaP-23).
- Se descida insatisfátoriu, asisti partu bebe ho vakum obstétrika
(pájina P-33) ou forsep (pájina P-41).
• Se dilatasaun sérviku sedauk kompletu no iha sinal
obstrusaun, halo augmentasi partu ho ositosina (pájina P-23).
Reve progresu hanesan ho aprezentasaun vertex.
S-94 Malpositions and malpresentations
POZISAUN KEIXHU-POSTERIOR
APREZENTASAUN
COMPOUND/KOMPLEKSU
Partu vajinal espontaneo so bele akontese se fetu ki’ik oan liu ou mate
ou maseradu. Partu paradu/macet akontese iha faze espulsaun hosi etapa
segundu hosi partu.
• Substituisaun hosi prolapsu liman dalaruma bele:
- Asisti inan atu halo pozisaun knee-chest (Fig. S-27).
- Dudu liman ba iha pélviku brim nia leten no tahan iha
ne’eba to’o kontrasaun ida dudu nia ulun tama ba pélviku.
- Kontinua ho jestaun ba partu normal (pájina C-98).
PARTU SEDU
Normalmente, kada partu ho breech tenke halo iha ospital ho abilidade atu
halo sezariana emerjénsia.
• Koko halo versaun external ba ulun (pájina P-15) se:
- aprezentasaun breech iha ou depoisde semana 37 (antes semana
37, versaun ne’ebe susesu probabelmente sei fila fali
espontaneamente ba aprezentasaun breech;
- posibel partu vajinal;
- fasilidade ba sezariana emerjensi disponibel;
- membrana intakta no likidu amniotiku adekuadu;
- se laiha komplikasaun (ij. Kresimentu bebe retarda,
sangramentu uterina, uluk partu ho sezariana, abnormalidade
fetu, isin rua kaduak, ipertensaun, morte fetal).
• Se versaun external la susesu, kontinua ho partu normal (pájina
C-98).
• Se versaun external failha, kontinua ho partu normal (iha kraik) ou
sezariana (pájina P-53).
KOMPLIKASAUN
Komplikasaun fetu hosi aprezentasaun kidun inklui:
• prolapsu kordaun;
• trauma partu hanesan resultadu hosi estensaun liman no ulun,
dilatasaun sérviku ne’ebe la kompletu, ou disproporsaun cefalo-
pelviku;
Malpositions and malpresentations S-
97
• asfiksia hosi prolapsu kordaun, kompresaun kordaun, plasenta sai ou
ulun fexadu;
• destroi ba orgaun abdominal; no
• kakorok kebradu.
PROBLEMA
• Fetu nia ulun moris tiha ona maibe nia kabás stucjk hela no labele sai.
JESTAUN JERAL
• Prepara ba distosia kabás iha partu hotu, liu liu se ita antesipa
bebe bo’ot.
• Iha ema barak atu bele ajuda.
Distosia kabás labele prediksi.
DIAGNOSA
• Fetu nia ulun moris ona maibe kontinua metin aplika ba vulva.
• Kexu sai badak no hanehan perineu.
• Dada sai tiha ulun, kabás failha atu moris/sai, ne’ebe apanhadu
iha simfise pubiku nia kotuk.
JESTAUN
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
FIGURA S-29. Kaer humerus hosi liman ne’ebe iha posterior no dada
liman liu hosi hirus matan
PROBLEMA
• Inan ida trabalhu de partu ne’ebe iha uteru overdistended ou altura
simfize-fundu liu hosi normal iha periudu jestasaun.
JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
DIAGNOSA
• Se sente fetu ida deit iha ezaminasaun abdomen, konsidera data mak
sala, fetu ida deit maibe bo’ot (pájina S-102) ou ekses hosi likidu
amniotiku (pájina S-102).
• Se sente baliza fetu multíplu no parte sira iha ezaminasaun
abdomen, suspeitu isin rua multíplu. Sinal seluk hosi isin rua
multíplu inklui:
- fetu nia ulun ki’ik em relasaun ho uteru;
- uteru bo’ot liu idade jestasaun ne’ebe noraml;
- rona liu hosi ida frekuensia kardiaka ho estetóskopu Doppler ba fetu.
Nota: estetóskopu fetu akustiku labele uza atu konfirma diagnose, tanba
fuan id abele rona fali iha fatin seluk.
• Uza ezaminasaun ultrasonida, se disponibel, atu:
- identifika numeru, aprezentasaun no medida hosi fetu;
- avalia volume no likidu amniotiku.
• Se servisu ultrasonidu la disponibel, halo ezaminasaun
radiolojika (anteroposterior view) atu hatene numeru fetu no
aprezentasaun.
S-102 Labour with an overdistended uterus
JESTAUN ESPESIFIKU
FETUS IDA DEIT/SINGULAR MAIBE BO’OT
• Maneja hanesan partu normal (pájina C-77).
• Antesipa no prepara ba partu prolongadu no obstrusaun partu
(pájina S-83), distosia kabás (pájina S-99), no EPP (pájina S-
29).
• Cek aprezentasaun:
- Ba aprezentasaun vertex, husik partu atu progresu hanesan
aprezentasaun vertex singular (pájina C-82), no:
– Monitoriza kondisaun inan no fetu (pájina C-88);
– Monitoriza progresu partu (pájina C-89); uza partograf iha
faze ativu partu.
- Ba aprezentasaun breech, aplika gia ne’ebe hanesan ba
aprezentasaun singleton breech (pájina S-95), no:
– Monitoriza kondisaun inan no fetu (pájina C-88);
– Monitoriza progresu partu (pájina C-89); uza partograf iha
faze ativu partu.
- Ba pozisaun transversa, halo sezariana (pájina P-53).
Husik klem iha kordaun umbiliku nia rohan hosi parte inan nian no labele
koko atu hasai plasenta to’o bebe ida seluk moris.
Aprezentasaun vertex
• Se fetu nia ulun la engaged, manobra ulun tama ba pélviku
manualmente (liman iha abdomen), se posibel.
• Se membrana intakta, rotura membrana ho hook ou Kocher clamp.
• Cek frekuensia kardiaka fetal entre kontrasaun.
• Se kontrasaun la adekuadu depoisde bebe primeiru moris, halo
augmentasaun óba partu ho ositosina uza eskalasaun rapidu/lalais
(Tabela P-8, pájina P-26) atu produs kontrasaun ne’ebe diak
(kontrasaun 3 iha minutu10, durasaun 40 segundus).
• Se partu espontaneo vajinal la akontese iha oras rua nia laran
hosi kontrasaun ne’ebe diak ou se frekuensia kardiaka fetal
abnormal (menus hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu), halo
sezariana (pájina P-53).
Aprezentasaun Breech
• Se iha estimasaun bebe la bo’ot liu bebe primeiru, no se laiha
kontrasaun sérviku, konsidera partu breech ho asistente ou breech
extraction (pájina P-45) ou partu breech per vajina (pájina S-95):
- Se kontrasaun inadekuadu ou laihadepoisde bebe primeiru
moris, hasa’e neneik infuzaun ositosina halao lalais maibe
kontrola nia turuk/rate (Tabela P-8, pájina P-26) atu produs
kontrasaun ne’ebe diak (kontrasaun 3 iha minut 10, durasaun 40
segundus).
- Se membrana intakta no breech descida/tun ona, rotura
membrana ho hook amniotiku ou klem Kocher ida (pájina P-
29).
- Cek frekuensia kardiaka fetal entre kontrasaun. Se frekuensia
kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou liu hosi 180 pur
minutu), dada sai/ extraction breech (pájina P-45).
• Se partu hosi vajina la posibel, halo sezariana (pájinaP-53).
Poaisaun Transversa
• Se membrana intakta, koko halo external version/putaran paksi luar
(pájina P-15).
• Se versaun externalfailha no dilatasaun sérviku sedauk
kompletu no membrana sei intakta hela, koko halo internal
podalic version/putaran paksi dalam:
Labour with an overdistended uterus S-105
KOMPLIKASAUN
• Komplikasaun maternal hosi isin rua multíplu inklui:
- anemia
- abortu
- ipertensaun jestasional no pre-eklâmpsia
- ekses hosi likidu amniotiku
- kontrasaun fraku durante partu
- retensaun plasenta
- emorajia pos-partu.
• Komplikasaun plasenta/fetu inklui:
- plasenta previa
- solusio plasenta
- plasenta insufisiensia
- partu prematur
- partu ho pezu ki’ik
- mal-aprezentasaun
- prolapsu kordaun
- anomalia konjenital.
S-106 Labour with an overdistended uterus
PARTU HO FITAR IHA UTERU S-107
PROBLEMA
• Inan ne’ebe partu iha fitar iha uteru hosi operasaun uterina
uluk.
JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
• FitarVertikal hosi sezariana uluk bele rotura molok partu ou durante faze
laten.
• Fitar Transversa tipikamente rotura durante faze ativu ou durante faze
espulsaun hosi etapa segundu partu.
• Karik rotura estende deit iha distansia badak ba iha myometrium ho moras
uituan deit ou ran fakar. Fetu no plasenta karik iha nafatin uteru no fetu bele
sobrevive/moris to’o minutu balun ou oras.
JESTAUN ESPESIFIKU
Peskija hatudu ona katak liu hosi 50% kazu sira ho fitar sezariana pozisaun
transversa, bebe bele moris per vajina. Frekuensia rotura ba fitar transversa
iha kraik se monitoriza ho kuidadu durante partu relata menus hosi 1%.
PROBLEMA
• Frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100
ou liu hosi 180 pur minutu)
• Mekóneu mahar kahur ho likidu amniotiku
JESTAUN JERAL
JESTAUN ESPESIFIKU
FREKUENSIA KARDIAKA ABNORMAL
BOX S-9. Frekuensia kardiaka fetal abnormal
• Frekuensia kardiaka fetal normal karik sai neneik durante kontrasaun maibe
babain fila fali ba normal kuandu uteru relaks.
• Frekuensia kardiaka fetal neneik liu mesmu ke laiha kontrasaun ou
persisten depoisde kontrasaun suspeit iha distres fetal.
• Frekuensia kardiaka fetal lalais karik hanesan resposta ba inan nia isin manas,
ai moruk ruma ne’ebe halo frekuensia kardiaka lalais (ij. terbutaline ou
ritodrine), ipertensaun ou amnionitis. Se inan nia frekuensia kardiaka la
lalais/normal, fetu nia frekuensia kardiaka ne;ebe lalais tenke suspeitu iha
disteres fetal.
MEKÓNEU
• Mekóneu kahur ho likidu amniotiku sei hare frekuentamente kaundu
fetu maduru ona, no ida ne’e la konsidera hanesan distresfetal.
Mekóneu uituan no laiha abnormalidade frekuensia kardiaka fetal
hanesan atensaun hosi nesesidade ba vijilansia.
• Mekóneu mahar suspeitu paisajem hosi mekóneu redus iha likidu
amniotiku no karik indika nesesidade atu aselera partu no jestaun
hosi neonetus nia sistema respirasaun leten iha partu atu prevene
aspirasaun mekóneu. (pájina S-167).
• Iha aprezentasaun breech, mekóneu sai iha partu tanba kompresaun
ba fetu nia kabun, ida ne’e la’os sinal hosi distress fetal anaunser
akontese iha partu sedu/inisiu.
PROLAPSU KORDAUN S-111
PROBLEMA
• Kordaun umbilikal tula tesik/ lies iha kanal partu nia okos hosi fetu
nia parte prezente.
• Kordaun umbiliku hare hetan iha vajina depoisde rotura
membrana.
JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
JESTAUN ESPESIFIKU
PULSASAUN HUSAR TALIN/KORDAUN
Se pulsasaun kordaun, fetu sei moris.
• Diagnosa etapa partu ho maneira halo ezaminasaun vajina imediata
(Tabela C-8, pájina C-78).
• Se inan iha etapa primeiru partu, halo buat hirak tuir mai iha kazu
hotu:
- Uza luvas mos, hatama liman ba vajina. Dudu parte prezente ba
leten sei hamenus presaun ba kordaun no espulsa parte prezente
hosi pélviku.
- Tau liman seluk ba abdomen iha rejiaun suprapubiku atu
mantein parte prezente dok hosi pélviku.
PROBLEMA
• Inan iha isin manas (temperatura 38°C ou liu) durante isin rua ou
partu.
JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
• Halo avaliasaun lalais ba inan nia kondisaun jeral, sinal vital (pulsa,
presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no tempertaura (pájina C-1).
• Se suspeitu ba shock, komesa tratamentu imediata (pájina S-1).
Mesmu ke laiha sinal hosi shock, mantein shock iha imi nia ulun
bainhira imi avalia tan inan tuir mai, tanba karik nia status sai pior
ou deterioradu lalais deit. Se hetan shock, importante atu komesa
tratamentu imediata.
• Cek frekuensia kardiaka fetal no husu kona ba movimentu fetal,
depende ba idade jestasional:
- Se iha abnormalidade frekuensia kardiaka fetal (menus hosi
- 100 ou liu hosi180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-
109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu rona
ho estetóskopu Doppler, se iha.
- se la sente movimentu fetal ou la rona frekuensia
kardiaka fetal, suspeitu morte fetal (pájina S-156).
S-114 Fever during pregnancy and labour
DIAGNOSA
TABELA S-17. Diagnosa diferensial hosi isin manas durante isin rua no
partu
Sintoma ne’ebe iha no sinal no
Sinal n sintoma Posibel
sintoma seluk ne’ebe
ne’ebe dalaruma iha diagnosa
tipikamente iha
O’ok bo’ot
JESTAUN JERAL
• Enkoraja deskansa.
• Enkoraja hemu be barak.
• Uza ventunha ou kompres, se prsija, loke janela atu ajuda hatun
temperatura.
• Konsidera fo paracetamol 500–1000 mg kada ora 6 to’o 8
(maximu 4000 mg iha oras 24) atu ajuda hatun temperatura.
JESTAUN ESPESIFIKU
TESTE INFESAUN TRAKTU URINARIU
Dipstick urina, teste mikroskopiku no klutur ble uza atu avalia infesaun
traktu urinariu, maibe sira sei la diferensia entre Sistitis ho Pieolonefrtis
aguda.
• Teste dipstick leukocyte esterase bele uza atu detekta cel ran
mutin/leukosit, protein ou ran; teste nitrate reductase bele uza atu
detekta nitrites.
• Amostra mikroskopia hosi urina karik hatudu cel ran mutin
kafuak, bakteria no, dalaruma sel ran mean.
S-116 Fever during pregnancy and labour
SISTITIS
Sistitis maka infesaun iha mamik (traktu urinariu kraik).
• Tratamentu ho antibiótiku (pájina C-49). Opsaun antibiótiku inklui
buat hirak iha kraik ne’e:
- amoxicillin 500 mg oral kada oras 8 durante loron 3;
- nitrofurantoin 100 mg oral kada oras 8 durante loron 3.
Nota: Evita nitrofurantoin ihat term tanba bele kauza neonatal
haemolysis.
• Se tratamentu failha ou se infesaun mosu fila fali dala rua ou liu
durante isin rua, kultur no sensitividade ba urina, se iha, no halo
tratamentu ho antibiótiku ne’ebe apropriadu ba organizmu.
PIELONEFRITIS AGUDA
Pielonefritis aguda maka infesaun hosi traktu urinariu leten, barak liu
hosihosi pélviku renal, ne’ebe karik involve mos parenkima hosi rins.
Pielonefritis aguda bele kauza moras ne’ebe signifikadu iha inan isin rua
no tenke investiga lalais no halo tratamentu iha inan isin rua hotu ho isin
manas, sintoma urinariu no moras iha flanku.
• Se shock iha ou suspeitu ba shock, komesa tratamentu imediata
(pájina S-1).
• komesa infuzaun IV no fluidu IV ho150 mL pur oras (pájina C-
34).
• Cek disptik urina no kultur urina se psoibel no komesa lalais
tratamentu antibiótiku empirik/bazeia ba esperensia (pendente
rezultadu hosi kultur urina, se iha).
• Halo tratamentu ho antibiótiku IV to’o inan livre hosi isin manas iha
oras 48 (pájina C-50):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Fever during pregnancy and labour S-117
• Kuandu inan livre ona hosi isin manas ba oras 48, hemu diak no la
muta, troka antibiótiku IV ba oral, ba total tratammentu loron 14.
Opsaun ba antibiótiku oral inklui, entre sira ne’e:
- amoxicillin 1 g oral kada oras 8 atu kompleta loron 14 hosi
tratamentu.
Nota: Estimasaun ba resposta kliniku dentru oras 48. Se laiha
resposta kliniku iha oras 48, avalia fila fali resultadu kultur urina
(se iha) no kobertura ba antibiótiku. Re-avalia mos diagnosa atu
asegura katak laiha fonte seluk ba infesaun.
• Asegura hidratasaun ne’ebe adekuadu hosi oral ou IV.
• Fo paracetamol 500–1000 mg oral dala 3 to’o dala 4 loron ida se
presija ba moras no atu hatun temperatura (4000 mg maximu iha
oras 24).
Nota: Se palpasaun iha kontrasaun no iha sekresaun ran kahur ho
mukus, suspeitu partu prematur (pájina S-144).
MALARIA
Iha area endemiku ba malaria iha Afrika, ba inan ne’ebe iha asesu ba
kuidadu ba malaria, tantu inkomplikadu ou severu:
• Halo tratamentu no follow up ho Tratamentu Preventivu
Intermittent iha isin rua (TPI):
- Fo TPI ho sulfadoxine/pyrimethamine (tablet 3, kada tablet
kontein 500 mg/25 mg) ba inan isin rua hotu hanesan parte
kuidadu antenatal rutina, idealmente hanesan tratamentu
obsrvadu direita.
- Komesa tratamentu sedu iha trimetre segundu (hosi semana
13 idade jestasional).
- Fo TPI ba kada vizita antenatal, naran katak pelu menus diferensa
fulan ida iha kada vizita.
- Asegura katak inan simi dosis 3 durante isin rua.
- Promove uza moskiteru/ insecticide-treated nets.
• Promove uza moskiteru/ insecticide-treated nets
S-118 Fever during pregnancy and labour
Nota:
• Folic acid 5 mg loron ida dala ida ou liu labele fo hamutuk ho
sulfadoxine/pyrimethamine tanba ida ne’e kontra-atake fali efikasia hosi malaria.
Enkuantu, folic acid ho dosis 0.4 mg loron ida dala ida durante isin rua,
rekomenda hosi OMS, be fo ho seguru.
• Inan infetadu ho HIV no hemu hela co-trimoxazole prophylaxis labele fo TPI
tanba risku s’as liu atu hetan efeitu sekundariu.
Fonte: OMS, OMS Politika kona ba implementasaun Tratamentu Preventivu Intermitent Malaria iha Isin Rua
Uza Sulfadoxine-Pyrimethamine (TPI-SP), Abril 2013.
MALARIA INKOMPLIKADU
Iha parasite 5 iha malaria ne’ebe importante: Plasmodium (P.) falciparum,
P. vivax, P. ovale, P. malariae and P. knowlesi. Malaria sintomatika
falciparum iha inan isin rua bele kauza moras todan no mate se la
rekonhese no fo tratamentu sedu. Bainhira malaria hanesan moras aguda
ho isin manas, susar atu halo diferensa hosi kauza barak seluk hosi isin
manas iha baze kliniku. Mlaria tenke konsidera liu hanesan diagnosa iha
inan isin rua ho isin manas ne’ebe hatudu ona ba malaria.
as an acute illness
Iha prezensa hosi isin manas iha area transmisaun, teste rapidu tenke halo
atu eksklui tiha moras malaria.
• Inan ne’ebe laiha imunidade antes ba malaria (hela iha area non-
malarial) suspeitu liu ba komplikasaun malaria (pájina S-121).
• Inan ne’ebe presija imunidade ba malaria iha risku a’as atu hetan
anemia severu no fo partu bebe ho pezu ki’ik.
Nota: Se tipu malaria la identifikadu ho loloos, fo tratamentu hanesan
malaria P. Falciparum inkomplikadu.
TESTE
• Se laiha fasilidade atu halo teste, komesa tratamentu antimalarial
bazeia ba suspeitu kliniku (ij. Ulun moras, isin manas, ruin moras).
Fever during pregnancy and labour S-119
Trimester Primeiru
• Fo quinine salt (dihydrochloride ou sulfate) 10 mg/kg body weight
oral loron ida dala 3 PLUS clindamycin 300 mg oral kada oras 6
durante loron 7.
• Se clindamycin laiha, fo tratamentu monoterapia ho quinine:
quinine salt (dihydrochloride ou sulfate) 10 mg/kg body weight
oral loron ida dala 3 durante loron 7.
• Artemisinin-based combination therapy (ACT) bele uza se quinine
laiha, ou se quinine plus clindamycin failha, ou se labele garante
hemu ai moruk ba loron 7 ho tratamentu quinine.
Trimestre Segundu no Terseiru
• Tratamentu oral bazeia ba politika nasional ho ACT ruma (asumi
katak pezu 50 kg ou liu):
S-120 Fever during pregnancy and labour
- artemether (80 mg) PLUS lumefantrine (480 mg) loron ida dala
rua durante loron 3;
- artesunate (200 mg) PLUS amodiaquine (540 mg) loron ida dala
ida durante loron 3;
- artesunate (200 mg) PLUS mefloquine (440 mg) loron ida dala
ida durante loron 3;
- dihydroartemisinin (160mg) PLUS piperaquine (1280 mg)
loron ida dala ida durante loron 3;
- artesunate (200 mg) loron ida dala ida durante loron 3 PLUS
sulfadoxine/pyrimethamine (1500/75 mg) dosiss singular iha loron
primeiru deit.
Nota: Quinine asosiadu ho risku a’as ba hypoglycaemia iha isin
rua tardia. Tenke uza em kombinasaun ho clindamycin, se ai
moruk efetivu alternativu seluk laiha.
MALARIA SEVERU
Inan isin rua iha trimester segundu no terseiru probabelmente sei iha
malaria severu kompara ho adultu sira seluk. Malaria severu iha isin rua
karik bele mis-diagnosa hanesan eklâmpsia. Se inan isin rua hela iha
area malaria maka iha isin manas, ulun moras ou konvulsaun, no
labele eksklui malaria, fo tratamentu tantu ba malaria no mos ba
eklâmpsia.
Parenteral Artesunate
• Parenteral artesunate maka tratamentu preferidu ba malaria severu
iha trimester hotu:
- Komesa tratamentu ho rute IV ou IM pelu menus oras 24 no to’o
inan bele tolera ai moruk oral.
- Hafoin fo tratamentu oral kompletu ho ACT ba loron 3.
Loading Dose
Fo artesunate 2.4 mg/kg body weight IV kada oras 12 mazumenus
oras 24, to’o inan bele tolera ai moruk oral.
Dosis manutensaun
• Fo artesunate 1.2 mg/kg body weight IV hanesan dosis singular bolus
loron ida dala ida bainhira komesa iha loron daruak ba tratamentu.
• Kontinua dosis manutensaun to’o inan konsiente no bele tolan;
hafoin fo artesunate 2 mg/kg body weight oral loron ida dala ida
atu kompleta tratamentu ba loron 7.
Se artesunate laiha, fo artemether IM:
Fever during pregnancy and labour S-123
ARTEMETHER INTRAMUSCULAR
Loading Dose
• Fo artemether 3.2 mg/kg body weight IM hanesan dosis singular ba
loron primeiru hosi tratamentu.
Dosis manutensaun
• Fo artemether 1.6 mg/kg body weight IM loron ida dala ida bainhira
komesa iha loron daruak ba tratamentu.
• Kontinua orariu maintenance dosing to;o inan konsiensia no bele
tolera ai moruk oral, hafoin fo kompletu dosis ACT.
Se artemether laiha, quinine parenteral tenke komesa imediatamente
no kontinua to’o hetan artemether.
QUININE DIHYDROCHLORIDE
Loading Dose
• Infus quinine dihydrochloride 20 mg/kg body weight iha fluidu IV
(5% dextrose) durante oras 4:
- Nunka fo injesaun quinine IV bolus.
- Se ita hatene ona definitivamente katak inan ne’e hemu ona
dosis quinine ne’ebe adekuadu (1.2 g) iha oras 12, labele fo
loading dose. Kontinua ho dosis manutensaun (hare iha kraik).
- Se istoria kona ba tratamentu ita la hatene ho klaru, fo
loading dose hosi quinine.
- Uza 100–500 mL 5% dextrose, depende ba inan nia status
balansu likidu.
• Hein oras 4 (oras 8 hosi komesa dosis primeiru) molok fo dosis
manutensaun..
Dosis manutensaun
• Infus quinine dihydrochloride 10 mg/kg body weight durante oras 4.
Repete kada oras 8 hosi komesa to’o dosis ikus liu (ij. Infuzaun
quinine ba oras 4, no quinine quinine ba oras 4, infuzaun quinine ba
oras 4 nst.).
S-124 Fever during pregnancy and labour
KONVULSAUN
• Se akontese konvulsaun, mantein airway, hatoba pasiente ba nia
sorun karuk no fo diazepam 10 mg IV neneik durante minutu rua.
• Se diagnose eklâmpsia aumenta tan ho malaria, prevene konvulsaun
subsekuensia ho magnesium sulfate (Box S-4, pájina S-59).
• Se eksklui eklâmpsia, prevene konvulsaun subsekuensia ho
phenytoin (hare iha kraik).
PHENYTOIN
Loading Dose
• Infus phenytoin 1 g (mazumensu 18 mg/kg body weight) iha 50–100
mL normal saline durante minutu 30 (konsentrasaun final labele liu
10 mg per mL):
Nota: uza deit normal saline atu infus ba phenytoin. Fluidu IV seluk sei kauza
kristalizasaun hosi phenytoin.
Dosis manutensaun
• Fo phenytoin 100 mg IV neneik durante minutu rua ou hosi oral
kada oras 8 komesa pelu menus oras 12 depoisde loading dose.
BALANSU LIKIDU
• Mantein firmi grafiku balansu likidu no monitoriza montante likidu
ne’ebe fo no output urina atu asegura katak laiha likidu overload.
Avalia status klinika regularmente.
Nota: Inan ho malaria severu inklinadu ba over-fluidu.
• Se dezenvolve edema pulmonariu:
- Hasa’e inan ba leten;
- fo oksijéniu 4 L pur minutu hosi mascara ou kanula ba inus; no
- fo furosemide 40 mg IV hanesan dosis singular.
• Se output urina uituan (menus hosi 30 mL pur oras):
- sukat serum creatinine; no
- rehidrasaun ho fluidu IV (normal saline, Ringer’s lactate).
• Se output urina la melhora, fo furosemide 40 mg IV hanesan
dosis singular no kontinua monitor output urina.
• Se output urina sei pior nafatin (menus hosi 30 mL pur oras liu
hosi oras hat) no serum creatinine liu hosi 2.9 mg/dLtransfere inan
ba kuidadu tersiariu. Se posibel, ba jestaun failhansu renal.
HIPOGLIKEMIA
Hipoglikemia iha malaria severu ne’e komun no akontese kulaker tempu
durante moras, liuliu depoisde inisiasaun terapia. Dalaruma laiha sintoma.
• Monitoriza nivel glukosa iha ran uza teste stick kada oras hat.
S-126 Fever during pregnancy and labour
Nota: Se inan simu quinine IV, monitoriza nivel glukosa iha ran
kada oras.
• Se detekta hipoglikemia, fo 50% dextrose 50 mL IV tuir mai
dextrose (5% ou 10%) 500 mL infus durante oras 8.
Nota: monitoriza nivel glukosa iha ran no ajusta infuzaun.
• Monitoriza balansu likidu ho kuidadu (pájina S-125).
ANEMIA
Malaria severu dalaruma akompanha ho anemia.
• Monitoriza nivel haemoglobin lorloron.
• Transfusi se nesesariu (pájina C-37).
• Monitoriza balansu likidu (pájina S-125).
• Fo furosemide 20 mg IV ou oral kada unidade ran ne’ebe tau.
• Reseita ferrous sulfate ou ferrous fumarate 60 mg oral PLUS folic
acid 400 mcg oral loron ida dala ida kuandu alta.
ISIN MANAS DEPOISDE PARTU S-127
PROBLEMA
• Inan iha isin manas (temperatura 38°C ou liu) hosi oras 24 depoisde
partu.
JESTAUN IMEDIATU
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo kuidadu
(pájina C-25).
• Halo avaliasaun lalais hosi inan nia kondisaun jeral, sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no tempertaura (pájina C-1).
• Se suspeitu shock, komesa tratamentu imediata (Pájina S-1). Mesmu ke
sinal shock laiha, tau nafatin iha hanoin bainhira kontinua halo
avaliasaun ba inan, tanba inan nia kondisaun karik bele deterioradu ou
sai pior lalais deit. Se hetan shock, importante atu komesa tratamentu
imediata.
DIAGNOSA
TABELA S-18. Diagnosa diferensial hosi isin manas depoisde partu
Sintoma ne’ebe iha no
Sinal no sintoma Posibel
sinal no sintoma seluk
ne’ebe dalaruma iha Diagnosa
ne’ebe tipikamente iha
• Isin manas/be doko Endometritis
• Kabun kidun moras • Emorajia vajinal leve pos-partu,
• Lokia purulenta, I’is dois • Shock pájina S-130
• uteru moras ho presaun
• Isin manas presisten/be doko • Resposta ba Abses pélviku,
• Kabun kidun moras no antibiótiku fraku pájina S-131
distensaun • Bubu iha adnexa ou
• uteru moras ho presaun kavidade Douglasi
• Pus hetan hosi
kuldosentesis
• Isin manas ki’ik/be doko • Rebound tenderness Peritonitis,
• Kabun kidun moras • Distensaun abdomina pájina S-131
• Absent bowel sounds • Anoreksia
• laran sa’e/muta
S-128 Fever after childbirth
b Fo infuzaun heparin.
d Enkoraja inan atu muda ho livre no dada I’is naruk. La presija antibiótiku.
Nota: Takikardia hanesan sintoma komun ne’ebe iha hamutuk ho isin manas
tanba tempertaura a’as no moras.
S-130 Fever after childbirth
JESTAUN JERAL
• Enkoraja atu deskansa.
• Asegura hidratasaun adekuada hosi oral ou IV.
• Uza ventunha ou okompres, se presija, loke janela atu redus hatun
temperatura.
• Konsidera fo paracetamol 500–1000 mg (oral tablet ou supozitoria
rektal) kada oras 6-8 atu tulun hatun temperatura (maximu 4000 mg
iha oras 24).
JESTAUN ESPESIFIKU
ENDOMETRITIS POS-PARTU
Endometritis pos-partu maka kauza hosi inan mate. Atrazu ou tratamentu
inadekuadu hosi endometritis pos-partu bele rezulta absesu pélviku,
infesaun pélviku kroniku ho recurrent moras pélviku no dispaurenia,
blokeia tuba ou infertilidade.
• Transfusi se presija. Uza pakote ran sel mean, se iha (pájina C-37).
• Fo antibiótiku kombinasaun ba inan oras 24–48 depoisde kompleta
rezolusaun sinal no sintoma kliniku (isin manas, tenderness
uterina, lokia purulenta, leukositosis) (pájina C-49):
- Clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras walu;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Se clindamycin laiha, fo:
- Ampicillin 2 g IV kada oras nen;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
Kuandu iha, clindamycin (em kombinasaun ho gentamycin)
efetivu liu antibiótiku ampicillin ou penicillin ba tratamentu
endometritis pos-partu.
• Se isin sei manas oras 72 depoisde fo antibiótiku, avalia
fila fali no halo revizaun ba diagnosa.
Nota: La presija antibiótiku oral depoisde para antibiótiku IV.
• Se suspeitu iha retensaun ba fragment plasenta, halo
esplorasaun dijital ba uteru atu hasai ran matek no plasenta nia
rohan bot sira. Uza ovum forsep se presija.
Fever after childbirth S-131
ABSESU PÉLVIKU
• Fo kombinasaun antibiótiku molok halo drenazem ba absesu,
kontinua antibiótiku to/o livre hosi isin manas ba oras 48 (pájina C-
50):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24;
- PLUS metronidazole 500 mg IV kada oras 8.
• Se absesu fluktuante iha cul-de-sac, drenzem pus liu hosi cul-de-sac
(pájina P-81). Se isin manas kontinua, halo laparatomia.
PERITONITIS
• Fornese suction nasogastriku.
• Komesa infuzaun IV no fluidu IV (pájina C- 34).
• Fo kombinasaun antibiótiku ba inan to’o livre hosi isin manas oras 48
(pájina C- 50):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24;
- PLUS metronidazole 500 mg IV kada oras 8.
• Identifika no halo tratamentu ba kauza abut/underlying cause hosi
peritonitis.
• Halo diagnostiku adisional hanesan X-ray ou ultrasonida atu tulun
identifika kauza abut.
• Tipu hosi intervensaun operasaun presija depende ba diagnosa hosi
kauza peritonitis. Ijemplu, taka karik presija atu halo ba perforasaun
uterina no intestinu, enkuantu absesu sei presija deit drenazem.
S-132 Fever after childbirth
SUSUN BUBU
Susun bubu maka eksazerasaun hosi veia ho limfatiku ne’ebe
akontese molok laktasaun. La’os resultadu hosi overdistensaun hosi
susu ben.
FO SUSU
• Se inan fo susu no bebe bele susu:
- Enkoraja inan atu fo susu bebeik, la ho restrisaun, using uza
susun rua ne’e hotu iha kada fo susu.
- Hatudu ba inan oinsá atu kous bebe no tulun oinsá atu habelit.
• Se inan fo susu no bebe labele suss, enkoraja inan atu hois susu
ben ho liman ou ho bomba.
• Sasukat atu redus molok fo susu ou hois susu ben karik inklui:
- Halo kompres be morn aba susun antes fo susu ou enkoraja inan
atu haris be morna;
- Masajem inan nia kakorok no kabás ; no
- Halo inan hois susu ben uituan molok fo susu, no hein to’o
susun matan mamar atu hamamar areola atu tulun bebe dada ho
apropriadu no fasil.
• Sasukat atu redus depoisde fo susu ou hois karik inklui:
- Suporta susun ho binder ou bra;
- Halo kompres ho be malirin ba susun entre tempu fo susu atu
redus bubu no moras.
• Fo ibuprofen 200–400 mg oral kada oras 6 to’o 8 (maximu ho dosis
1200 mg iha oras 24);
- OU paracetamol 500–1000 mg oral kada oras 6 to’o 8 hanesan
alternativu ne’ebe apropriadu (maximu 4000 mg iha oras 24).
• Follow up iha loron 3 atu asegura nia resposta.
LA FO SUSU
• Se inan la fo susu:
- Enkoraja nia atu sporta nia susun ho binder ou bra.
- Halo kompres ho be malirin ba susun entre tempu fo susu atu redus
bubu no moras
- Evita labele halo masajem ou aplika buat manas ba susun.
Fever after childbirth S-133
BREAST INFESAUN
MASTITÉ
• Fo tratamentu ho antibiótiku (pájina C-50):
- cloxacillin 500 mg oral kada oras 6 too loron 10;
- OU erythromycin 250 mg oral kada oras 8 too loron 10.
• Enkoraja inan atu:
- kontinua fo susu;
- supporta susun ho binder or bra; no
- Halo kompres ho be malirin ba susun entre tempu fo susu atu
redus bubu no moras
• Fo ibuprofen ba inan 200–400 mg kada oras 6 too oras 8
(maximu dose 1200 mg iha oras 24);
- OU paracetamol 500–1000 mg kada oras 6 too oras 8 hanesan
alternativu ne’ebe apropriadu (maximu dose 4000 mg iha oras
24).
• Follow up iha loron 3 atu asegura nia resposta.
ABSESU SUSUN
Tratamentu Antibiótiku
• Tratamentu ho antibiótiku (pájina C-50):
- cloxacillin 500 mg oral kada oras 6 too loron 10;
- OU erythromycin 250 mg oral kada oras 8 too loron 10.
Tratamentu Surjikal/operasaun
Pus tenke drenazem tantu hosi insisi no drenazem ou aspirasaun ho
seringa ho ultrasonida (ne’ebe karik presija atu repete).
S-134 Fever after childbirth
Tratamentu Suportivu
• Enkoraja inan atu:
- kontinua fo susu mesmu mesmu ke iha pus;
- supporta susun ho binder ou bra;
- halo kompres ho be malirin ba susun entre tempu fo susu atu
redus bubu no moras
• Fo ibuprofen 200–400 mg oral kada oras 6 too 8 se presija
(maximu dose 1200 mg iha oras 24);
- OU paracetamol 500–1000 mg oral kada oras 6 too 8 (maximu
dose 4000 mg iha oras 24).
Fever after childbirth S-135
• Reavalia iha loron 2 too 3 atu determina inan nia status kliniku.
• Reve sinal perigu ho inan (isin manas nst.).
• Ba inan ho absesu susun, avalia bebeik no halo kurativu ba kanek
se presija.
PROBLEMA
• Inan ne’ebe hetan moras abdomen iha isin rua semana 22 primeiru. Moras
abdomen karik hanesan aprezentasaun seriu hosi komplikasaun hanesan
abortu ou isin rua ektópiku.
JESTAUN JERAL
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
• Halo avaliasaun lalais ba ina nia kondisaun jeral, inklui sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), level of consciousness, nivel
konsiensia, prezensa hosi ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no
tempertaura (pájina C-1).
Nota: Tenke suspeitu apendicite iha inan ho moras abdomen. Apendicite
bele konfuzaun fali ho problema komun barak seluk iha isin rua ne’ebe
kauza moras abdomen (ij. Isin rua ektópiku, solusio plasenta, kista ovariu
nakdulas, pielonefritis).
• Se suspeitu shock, komesa tratamentu imediatamente (pájina S-1).
Mesmu ke sinal shock laiha, tau nafatin shock iha ita nia avaliasaun tuir
mai tanba inan nia status bee sai pior lalais deit. Se hetan shock,
importante atu komesa tratamentu imediatamente.
• Cek frekuensia kardiaka fetal, depende ba idade jestasional.
DIAGNOSA
TABELA S-19. Diagnosa moras abdominal iha isin rua inisiu
Sintoma ne’ebe iha no sinal
Sinal no sintoma Posibel
no sintoma seluk ne’ebe ne’ebe dalaruma Diagnosa
tipikamente iha
JESTAUN ESPESIFIKU
KISTA OVARIU
Kista ovariu iha isin rua bele kauza moras abdomen tanba nakdulas ou
rotura. Kista ovariu barak liu sai nakdulas/torsion no rotura durante
trimester primeiru.
• Se inan ida iha moras maka’as, suspeitu nakdulas ou reotura.
Halo laparatomia imediatamente.
Abdominal Pain in Early Pregnancy S-139
APPENDICITE
• Fo kombinasaun antibiótiku molok halo operasaun no kontinua to’o
pos-operasaun no livre hosi isin manas oras 48 (pájina C-50):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24;
- PLUS metronidazole 500 mg IV kada oras 8.
• Halo operasaun esplorasaun imediata (la hare ba idade
jestasional) no halo apendiktomia, se presija.
Nota: Atrazu ba diagnose no tratamentu bele halo rotura ba apendix,
ne’ebe bele lidera ba peritonitis jeneralizadu.
• Se iha sinal hosi peritonitis (isin manas, rebound tenderness, moras
abdomen), fo ai moruk ba antibiótiku peritonitis (pájina S-131).
Nota: prezensa hosi peritonitis aumenta posibilidade ba abortu ou partu
premature.
• Se inan sente moras maka’as, fo morphine 0.1 mg/kg body weight
IM.
• Ai moruk tokolitiku karik presija atu prevene bebe moris
premature (pájina S-146).
S- Abdominal Pain in Early Pregnancy
140
MORAS ABDOMEN IHA ISIN RUA TARDIA NO
DEPOISDE PARTU S-141
PROBLEMA
• Se inan nia kabun moras depoisde isin rua semana 22.
• Inan hetan moras abdomen durante primeiru semana 6 depoisde
partu.
JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
• Halo avaliasaun lalais hosi inan nia kondisaun jeral, sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no tempertaura (pájina C-1).
• Se suspeitu shock, komesa tratamentu imediatamente (pájina S-1).
Mesmu ke sinal shock laiha, tau nafatin shock iha ita nia avaliasaun
tuir mai tanba inan nia status bee sai pior lalais deit. Se hetan shock,
importante atu komesa tratamentu imediatamente.
Nota: Tenke suspeitu apendicite iha inan ho moras abdomen. Apendicite
bele konfuzaun fali ho problema komun barak seluk iha isin rua. Se
apendisite akontese iha isin rua tardia, infesaun karik hanesan parede
hosi uteru ne’ebe bot. medida uteru redus rapidamente depoisde partu,
permiti infesaun tama ba kanal peritoneu. Iha kazu sira ne’e, apendisite
aprezenta hanesan peritonitis jeneralizadu.
Partu prematur—defini hanesan partu molok idade isin rua semana 37—
maka determinante singular importante ida hosi rezultadu sekundariu ba
infant, em termus de sobrevive no kualidade moris. Intervensaun maternal
ne’ebe benefisiu liu maka sira ne’ebe melhora rezultadu ba partu
premature infant kuandu partu premature inevitável, hanesa
administrasaun hosi:
• terapia kortikosteroid antenatal atu melhora fetu nia maturidade
pulmaun no oportunidade hosi neonates atu sobrevive hosi idade isin
rua semana 24 too semana 34;
• magnesium sulfate too idade isin rua semana 32 atu prevene partu
Relasiona ho komplikasaun neurolojika;
• antibiótiku ba inan ho rotura membrana pre partu hosi membrana
no/ou sinal kliniku hosi infesaun.
KORTIKOSTEROID ANTENATAL
Kortikosteroid antenatal promove rezultadu ba bebe foin moris (ij.
Hamenus mate ba fetu no neonatus, redus sindroma distress respiratóriu no
durasaun hosi ventilasaun mekaniku ou suplementasaun oksijéniu).
• Konfirma diagnosa hosi partu premature ho dokumentasaun
obliterasaun sérviku ou dilatasaun liu oras rua.
Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth S-
145
• Konfirma idade jestasional hosi isin rua uza informasau hotu (periudu
menstruasaun ikus, ezamiansaun fiziku iha isin rua tardia, halo
ultrasonidu iha Trimestre primeiru, altura simfize-pubiku).
• Fo terapia kortikosteroid antenatal atu hadia maturidade pulmaun no
oportunidade hosi neonates atu sobrevive hosi idade isin rua semana 24
too semana 34 se kondisaun sira tuir mai ne’e apropriadu:
- bele avalia idade jestasional ho akurat;
- partu premature konsideradu imminent;
- laiha evidensia kliniku hosi infesaun maternal;
- kuidadu pos-partu adekuadu iha (inklui kapasidade atu
rekonhese no ho seguru maneja partu no pos-partu prematur
); no
- bebe prematur bele simu kuidadu adekuadu se presija (inklui
resusitasaun, kuidadu thermal, suporta han, tratamentu infesaun
no uza oksijéniu ho seguru).
MAGNESIUM SULFATE
Se idade jestasional menus hosi semana 32:
• Fo magnesium sulfate ba inan hanesan infuzaun intravenus ou
injesaun intramuskular atu prevene serebral palsy iha infant (Tabela
S-21, pájina S-147).
Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth S-
147
TABELA S-21. Posibel dosis rejimentu hosi magnesium sulfate
Rute Dosis inisiu Dosis manutensaun
ANTIBIOTIOTIKU
• Se membrana amniotiku intakta no laiha sinal kliniku hosi
infesaun, labele fo antibiótiku profilaksis. Se inan konfirmadu
kolonizasaun Group B streptococcal, fo amoxicillin 500 mg oral kada
oras 8 ba loron 7.
• Se membrana amniotiku rotura (PPROM) ou iha sinal kliniku ba
infesaun, fo antibiótiku atu redus risku hosi korioamnionitis hosi inan
no risku infesaun neonatal (ij. pneumonia, abnormalidade serebral):
- oral erythromycin 250 mg kada oras 6 ba loron 10 (ou too
partu)
- OU ampicillin 2 g IV kada oras 6.
Nota: Labele uza amoxicillin plus clavulanic acid (co-amoxiclav) iha kazu
PPROM; aumenta risku ba necrotizing enterocolitis.
S- Abdominal Pain in Later Pregnancy and After Childbirth
148
JESTAUN PARTU
• Se partu kontinua no idade jestasional menus hosi semana 37:
- monitoriza progresu hosi partu uza partograf (pájina C-91).
PROBLEMA
• Inan ida ne’ebe iha I’is bot durante isin rua, partu ou depoisde
partu.
JESTAUN IMEDIATA
• Halo avaliasaun lalais ba inan nia kondisaun jeral, inklui sinal vital
(pulsa, presaun arterial, respirasaun), nivel konsiensia, prezensa hosi
ansiedade no/ou ran fakar, kulit nia kor no tempertaura (page C-1).
• Hatoba inan ba sorin karuk.
• Fo oksijéniu 4–6 L pur minutu hosi mascara ou kanula inus.
• Se inan isin rua, cek frekuensia kardiaka fetal no husu kona ba
fetu nia movimentu, depende ba idade jestasional:
- Se iha frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus hosi 100 ou
liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-109).
- Se la rona frekuensia kardiaka fetal, husu ema seluk atu
rona ho estetóskopu Doppler, se iha.
- Se la sente movimentu fetal ou la rona frekuensia
kardiaka fetal, suspeitu morte fetal (pájina S-156).
• Komesa infuzaun IV no fluidu IV (pájina C-34).
Nota: Hetan estimasaun ba hemoglobina uza hemoglobinometer ou
metodu simplis seluk.
Ou haruka amostra ran ba cek hemoglobina no hematokrit, tipu no rastreiu
ba ran, no order ran ba posibilidade transfuzaun ran, molok infus IV.
S- Difficulty in breathing
150
DIAGNOSA
TABELA S-22. Diagnosa hosi Difikuldade dada I’is
Sintoma ne’ebe iha no sinal Sinal no sintoma ne’ebe Posibel
no sintoma seluk Dalaruma iha diagnosa
Ne’ebe tipikamente iha
INSUFISIENSIA KARDIAKA
INSUFISIENSIA TANBA ANEMIA
• Sempre presija transfuzaun iha kazu ho insufisiensia kardiaka tanba
anemia (pájina C-37):
- Uza packed ou sedimented cells hanesn deskrebe ba anemia
severu (iha leten).
- Fo furosemide 40 mg IV ba kada unidade hosi packed cells.
S- Difficulty in breathing
152
INSUFISIENSIA KARDIAKA TANBA MORAS FUAN
• Tratamentu ba insufisiensia kardiaka aguda. Ai moruk ne’ebe uza
inklui:
- morphine 10 mg IM hanesan dosis singular;
- OU furosemide 40 mg IV, repete se presija;
- OU digoxin 0.5 mg IM hanesan dosis singular;
- OU nitroglycerine 0.3 mg iha nanal okos, repete iha
minutu 15, se presija.
• Transfere ba fasilidade nivel a’as se presija.
ASMA BRONKIAL
Asma bronkial komplika isin rua 3–4% of. Isin rua asosiadu ho
deteriorasaun hosi sintoma iha um tersu (1/3) hosi inan ne’ebe afetadu.
• Se akontese bronkospasme, fo bronkodilator (ij. salbutamol 4 mg
oral kada oras 4 OU 250 mcg aerosol kada minutu 15 too dala tolu).
• Se laiha resposta ba bronkodilator, fo korticosteroid hanesan
hydrocortisone 2 mg/kg body weight IV kada oras 4 se presija.
• Se iha sinal infesaun (bronkitis), fo ampicillin 2 g IV kada oras
6.
• Evita uza prostaglandin. Ba prevensaun no tratamentu hosi EPP, fo
ositosina 10 units IM ou fo ergometrine 0.2 mg IM.
• Depoisde ezserbasaun aguda/serangan akut maneja tiha ona,
kontinua tratamentu ho bronkodilator inhaler no kortikosteroid atu
prevene episode ataka fila fali.
S- Difficulty in breathing
154
LAKON MOVIMENTU FETAL S-155
PROBLEMA
• La sente movimentu fetal depoisde semana 22 hosi jestasaun ou
durante partu.
JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
DIAGNOSA
TABELA S-23. Diagnosa hosi lakon movimentu fetal
Sintoma ne’ebe iha no sinal
Sinal no sintoma
no sintoma seluk Posibel Diagnosa
ne’ebe dalaruma iha
Ne’ebe tipikamente iha
JESTAUN ESPESIFIKU
Mate Intrauterina bele hanesan rezultadu hosi kresimentu fetal reduzidu,
infesaun fetu, asidenti ba kordaun umbilical ou anomaly konjenital. Iha
ne’ebe sifilis prevalens, proporsaun bot hosi morte fetal atribui ba moras
ida ne’e.
• Se laiha Raio-Xis, konfirma mate fetal depoisde loron lima. Sinal sira
inklui ulun ruin sae malu, hyper-flexed spinal column, gas bubbles iha
fuan no veia bo’ot sira, edema iha ulun.
• Alternativamente, se laiha ultrasonida, konfirma morte fetal. Sinal
sira inklui laiha atividade frekuensia kardiaka fetal, fetu nia ulun
abnormal, likidu amniotiku redus ou laiha, no fetus dupla.
• Esplika problem aba inan ho nia familia (pájina C-5). Diskuti opsaun
ba jestaun espetante ou ativu (indusaun partu) ho sira:
- Enkoraja inan katak iha 90% hosi kazu fetu sai
espontaneamente durante periudu hein no laiha
komplikasaun.
• Se planeia tiha on aba jestaun espetante, hein partu esponatneo
durante semana hat tuir mai.
• Se plateleta redus, liu ona semana hat no laiha partu
espontaneo, nivel fibrinogen tun ou inan husu ba ida ne’e,
konsidera jestaun ativu.
Loss of fetal movements S-157
• Se planu ona atu halo indusaun partu, avalia
sérviku (Tabela P-6, pájina P-19):
- Se sérviku favourabel (ho Bishop score 6 ou liu, Tabela P-6,
pájina P-19), babain partu susesu ho indusaun ho ositosina
deit (pájina P-23).
- Se sérviku la favourabel (ho Bishop score 5 ou menus,
Tabela P-6, pájina P-19), halo tasak sérviku uza
prostaglandin (pájina P-21) hanesan misoprostol, kateter
Foley ou balaun (pájina P-22), ou ositosina (pájina P-23).
Nota: Labele rotura membrana tanba ida ne’e bele kauza infesaun.
Nota: estimula membrana bele redus nesesidade ba indusaun partu formal. Ida
ne’e apropriadu ba indikasaun naun-urjensia atu dtermina isin rua (pájina P-
20).
- Halo sezariana hanesan opsaun ikus liu ona.
• Se partu espontaneo la akontese iha semana 4 tuir mai, plaketas
tun no sérviku la favourabel (ho Bishop score 5 ou menus), ou se
inan husu, halo tasak sérviku uza misoprostol (pájina P-21).
• Se iha sinal infesaun (isin manas, sekresaun vajina I’is dois) fo
antibiótiku hanesan ba endometritis (pájina S-130).
• Se clotting test hatudu failhansu hosi ran atu naisik depoisde
minutu 7 ou nakfera lalais deit, suspeitu to koagulopatia (pájina
S-24).
S-158 Loss of fetal movements
ROTURA MEMBRANA PRE-PARTU S-159
PROBLEMA
• Sekresaun be hosi vajina depoisde semana 22 hosi idade jestasaun.
rotura membrana pre-partu (PROM) maka rotura hosi membrana antes
partu komesa. PROM bele akontese tantu bebe imatur ou prematur (ij.
Antes semana 37)—mos hanaran rotura membrana pre-partu prematur
(PPROM)—ou kuandu fetu matur (term).
JESTAUN IMEDIATA
Kuandu maneja inan nia problema, aplika prinsipiu baziku bainhira fo
kuidadu (pájina C-25).
Se inan keixha ran sai iha isin rua tardia (depoisde semana 22), labele halo
ezaminasaun vajinal dijital.
S-160 Prelabour rupture of membranas
KONFIRMA DIAGNOSA
Tipiku i’is hosi likidu amniotiku konfirma diagnosa.
Se rotura membrana la’os foin dadauk ne’e, ou kuandu be sai utuan
gradualmente, konfirma diagnosa karik susar:
Labele halo ezaminasaun vajinal dijital; nia la tulun halo diagnosa no bele
introdus infesaun.
Teste ferning, rega likidu balun iha slide no husik halo maran.
Ezamina ho mikroskop. Likidu amniotiku kristaliza no karik husik
hela fern-leaf pattern. Negativu falsu barak.
Prelabour rupture of membranas S-161
JESTAUN ESPESIFIKU
• Fo informasaun kona ba inan nia diagnosa, opsaun tratamentu no
estimasaun oras partu ba pasien ne’ebe baixa, se presija, ba inan ho
membru familia ne’ebe akompanha ne’ebe inan ne’e hakarak atu
involve iha halo desizaun.
S-162 Prelabour rupture of membranas
AMNIONITIS
• Fo kombinasaun antibiótiku too inan fo partu (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Se inan fo partu normal, kontinua tratamentu ba oras 24–48
depoisde sinal no sintoma infesaun (ij. Isin manas, moras iha
uterina) lakon ona.
• Se inan iha sezariana, hamos vajina ho povidone-
iodine molok halo prosedura.
• Avalia sérviku (pájina P-19):
- Se sérviku favorabel (mamar,mihis, dilatasaun parsial),
halo indusaun partu uza ositosina (pájina P-23).
- Se sérviku la favorabel (firmi, mahar, taka), halo tasak sérviku
uza misoprostol oral ou vajinal, ou infus ositosina iha ne’ebe uza
misoprostol maka kontraindikasaun (pájina P-23); halo sezariana
(pájina P-53).
• Se suspeitu ba endometritis pos-partu (isin manas, sekresaun vajina
I’is dois), fo antibiótiku ba inan (pájina S-130).
• Se se suspeitu sepsis ba neonatus, aranja ran ba kultur, se
posibel, no antibiótiku (pájina S-182).
S-164 Prelabour rupture of membranas
KONDISAUN OU PROBLEMA IMEDIATA BEBE FOIN MORIS S-165
Nota: kapitulu ida ne’e deskrebe jestaun imediata ba problema bebe foin
moris akontese iha primeiru oras 24 depoisde partu. Ba gia tuir mai kona ba
maneja bebe foin moris ho problema imediata ou ou problema actual,
favour refere ba dokumentu OMS ba jestaun bebe foin moris ne’ebe
moras, inklui WHO, livru Ki’ik Kuidadu Ospital ba Labarik, 2013.
PROBLEMA
• Bebe foin moris iha problema ou kondisaun ne’ebe presija
atensaun imediata:
- gasping ou la dada I’is;
- dada I’is ho difikuldade (menus hosi 30 ou liu hosi 60 pur
minutu, indrawing of the chest, ou grunting);
- extremamente prematur (menus hosi semana 28) ou estremamente
prematur (semana 28 too menus hosi 32);
- estremamente pexu ki’ik (menus hosi 1500 g);
- sianosis sentral (ajuis);
- kamutis;
- letarjiku, matan dukur ou lakon konsiensia;
- movimentu deit kuandu iha estimulasaun ou laiha liu kedas
movimentu;
- hypothermia (cold to the touch and/or axillary temperatura less
than 36.5°C);
- hiperthermia (manas kuadu kaer no/ou temperatura liu
hosi.5°C);
- susu la diak;
- konvulsaun;
- jaundis (oin jaundis antes oras 24 depoisde partu ou liman ou ain
laran jaundis iha kualker tempu).
• Bebe foin moris iha kondisaun ou problema seluk ne’ebe presija
atensaun iha partu fatin lalais depoisde partu se posibel:
- moderadu too prematur tardia (semana 32 too 36 plus loron nen);
- pezu ki’ik (1500–2500 g);
- risku ba infesaun bakterial iha bebe foin moris ne’ebe
normal (pájina C-112);
- ekspose HIV, sifilis ou tuberkulosis (pájina S-183–185).
S-166 Immediate newborn conditions or problems
JESTAUN IMEDIATA
Kondisaun seriu barak iha bebe foin moris—infesaun bakterial,
malformasaun, asfiksia severu no sindroma distres respiratóriu tanba partu
prematur— mosu iha maneira hanesan, ho difikuldade iha dada I’is,
letarjiku, no la susu ou susu uituan deit. Difikuldade atu distingi entre
kondisaun la ho metodu diagnostiku. Mesmu nune’e, tratamentu tenke
komesa imediata, mesmu diagnosa la klaru ba kauza espesifiku ruma. Bebe
ho kualker hosi problema sira ne’e ruma tenke suspeitu atu iha kondisaun
seriu no tenke transfere sem atrazu ba fasilidade servisu ne’ebe apropriadu
ba bebe moras.
Fo dosis primeiru tantu ba ampicillin no mos gentamicin IM iha kelen
molok transferensia ba posibilidade moras seriu ruma, infesaun kordaun
umbiliku severu ou infesaun kulit severu.
• gentamicin 5 mg/kg body weight IM se term, 4 mg/kg body weight
IM se prematur, kada oras 24;
• PLUS ampicillin 50 mg/kg body weight IM every 12 hours.
Inform aba inan no akompanhante kona ba saida maka akontese no mantein
aktualiza sira kona ba kuidadu ba abebe.
JESTAUN ESPESIFIKU
Nota: Observa padraun prevensaun infesaun no kontrola prátika kuandu
fo asistensia ba resusitasaun bebe foin moris (pájina C-113).
RESUSITASAUN
Airway: loke Airway
• Pozisiona bebe foin moris (Fig. S-30):
- Hatoba bebe ho pozisaun haklenan.
- Pozisiona nia ulun extende uituan (―sniffing‖) atu loke airway.
- Mantein falun bebe, ezetu nia oin no hirus matan.
• Se bebe iha sekresaun mahar (ibun ou inus) ou partu liu hosi mekóneu
mahar kahur ho likidu amniotiku, hamos lalais airway hosi suction
ibun no inus antes komesa ventilasaun ho presaun pozitivu.
Indikasaun ida deit ba suction trakea maka depresaun bebe ne’ebe moris liu
hosi mekóneu kahur likidu amniotiku. Iha kazu ida ne’e, suction trakea tenke
halo antes halo ventilasaun ho presaun pozitivu.
• Reavalia bebe:
- Se bebe komesa tanis ou dada I’is, la presija asaun imediata tuir
mai. Kontinua ho kuidadu inisiu ba bebe (pájina C-107).
- Se bebe sedauk tanis, komesa ventilasaun iha minutu ida
depoisde partu (hare iha kraik).
Nota: Se bebe la tanis/dada I’is ho diak depoisde hamos airway ho
estimulasaun badak, bebe presija ventilasaun ho bagging ho maskara.
Estimulasaun barak liu la efetivu. Estimulasaun prolongadu la sei gasta
deit tempu enkuantu bebe nia kondisaun sai pior.
• Recek bebe nia pozisaun. Kakorok tenke extende uituan (Fig. S-30,
pájina S-167).
• Pozisiona mascara no cek nia metin ka lae (Figs. S-31 no S-32):
- Hamrik iha bebe nia ulun.
- Hili medida maskara ne’ebe fixu ba bebe ne’ebe taka metin
bebe nia inus no ibun (Fig. S-31): numeru 1 ba bebe normal,
numeru 0 ba bebe ki’ik (menus hosi 2.5 kg).
- Taka maskara ba bebe nia oin. Tenke taka bebe nia ibun,
kexhu/dagu no inus.
Immediate newborn conditions or problems S-169
BOX S-11. Kontra depresaun respiratóriu iha bebe foin moris kauza hosi
aimoruk narkotiku.
Se inan simu morphine, nalokson maka ai moruk atu kontra depresaun
respiratóriu iha bebe ne’ebe kauza hosi ai moruk sira ne’e.
Nota: Labele fo nalokson ba bebe foin moris ne’ebe suspeitu aktualmente
abuzu ai moruk narkotika.
• Se iha sinal ba depresaun respiratóriu, komesa resusitasaun imediatamente:
- Depoisde sinal vital stabil ona, fo nalokson 0.1 mg/kg body weight IV
ba bebe foin moris.
- Nalokson bele fo IM depoisde susesu halo resusitasaun, se bebe iha
sirkulasaun peripheral ne’ebe adekuadu. Repete dosis karik presija atu
prevene depresaun respiratóriu mosu fila fali.
• Se laiha sinal ba depresaun respiratóriu, maibe fo morphine ba inan dentru
oras hat fo partu, observa bebe espetante ba sinal depresaun respiratóriu no fo
tratamentu hanesan iha leten se akontese.
S-172 Immediate newborn conditions or problems
Sirkulasaun:Kompresaun hirus
matan
• Desisi se presija komresaun ba hirus
matan:
- Kuandu iha fornesedor kompetente ida iha tan, no bebe nia
frekuensai kardiaka menus hosi 60 pur minutu depoisde minutu
ida hosi ventilasaun presaun pozitivu, konsidera halo
kompresaun ba hirus matan aumenta tan ho ventilasaun ho
presaun pozitivu (hare, OMSA, Gia Baziku ba Resusitasaun
ba Bebe Foin Moris, 2012).
Nota: iha bebe foin moris ne’ebe la komesa dada I’is iha minutu ida
depoisde moris, prioridade tenke fo atu halo ventilasaun ne’ebe
adekuadu duke halo kompresaun ba hirus matan.
Atu evita atrazu durante situasaun emerjénsia, importante atu cek ekipamentu ba
resusitasaun bebe foin moris iha, funsiona ho diak no iha kondisaun ne’ebe diak
antes partu hotu:
• Maskara iha (medida 1 ba bebe pezu normal no medida 0 ba bebe ki’ik).
• Teste funsaun vital hosi ekipamentu ventilasaun:
- Buti bag ventilasaun no hare valve/sekat iha liur/ outlet nakloke bainhira
imi buti. Ida ne’e hatudu katak ekipamentu prontu atu transfere anin/udara
ba pasiente.
- Tau maskara ba liman laran halo metin no buti halo maka’as atu loke
presaun hodi hasai valve:
– Se imi sente presaun kontra imi nia liman laran, bag ne’e
transfere presaun ne’ebe adekuadu.
– Se valve outlet nakloke bainhira imi buti bag, ida ne’e hatudu katak
anin ne’ebe la haruka tama ba airway ne’ebe blokeia airway sei sai
liu hosi presaun ne’ebe hasai hosi valve.
– Se bag reinflate bainhira imi husik liman, bag funsiona ho
apropriadu.
- Cek haleu maskara se iha estragus ruma ne’ebe bele prevene maskara la taka
metin ba oin.
Uza oksijéniu 100% la rekomenda tanba halo estraga (hare Box S-10).
LETARJIKU
Se bebe letarjiku (tonu muscular tun, matan dukur, laiha movimentu
espontaneo ou ho estimulasaun), iha posibilidade katak bebe moras
maka’as no tenke transfere ba servisu ne’ebe apropriadu ba kuidadu bebe
moras.
Antes transferensia:
• Loke no mantein bebe nia kanal respirasaun. Fo oksijéniu hosi kateter
inus ou prongs se bebe sianotiku, iha distress respiratóriu severu ou
hipoksemia (saturasaun oksijéniu 90% ou menus).
• Halo ventilasaun bag ho maskara (pájina S-170) ho oksijéniu (ou anin
iha kuartu se oksijéniu laiha) se iha apnoea ou gasping ou se bebe nia
rasio respiratóriu menus (mensu hosi 20 pur minutu)
• Fo ampicillin ho gentamicin (hare S-166).
• Se bebe matan dukur ou lakon konsiente, cek glukosa ran no halo
tratamentu ba hipoglikemia se iha. Se imi labele cek glukosa ran
lalais, asumi katak bebe karik hetan hipoglikemia.
• Fo vitamina K (se molok ne’e sedauk fo).
• Monitoriza bebe frekentamente too transfere ba kuidadu
espesializadu ba bebe moras.
Immediate newborn conditions or problems S-179
HIPOTERMIA
Hipotermia bele akontese lalais iha bebe ne’ebe estremamente ki’ik, bebe
ne’ebe la hamaran imediata depoisde moris, ou ne’ebe resusitadu ou
sepradu hosi inan. Iha kazu sira ne’e, bebe nia temperatura bele tun lalais
hosi normal. Hamanas fila fali bebe ho lalais se posibel:
HIPOTERMIA SEVERU
• Se bebe estremamente moras ou hipotermia severu
(temperatura aksila menus hosi 32°C):
- Transfere bebe lalais se posibel ba servisu ne’ebe apropriadu ba
kuidadu bebe premature ou moras.
- Se bebe sianotiku (ajuis) ou iha difikuldade dada I’is (menus hosi
30 ou liu hosi 60 pur minutu, indrawing of the chest, ou halerik),
halo tratamentu ba difikuldade dada I’is (pájina S-174).
• Antes transferensia:
- Hasai hena malirin no bokon, se iha, no hamaran bebe halo
didiak. Fo hatais roupa manas no taka xapeu ba bebe, no taka ho
manta morna.
- Hamanas bebe imediatamente uza meius sira ne’ebe iha (ij.
inkubador, radiant heater, kuartu manas, kama manas, roupa
manas, manta manas, kontaktu kulit-kona-kulit).
- Fo antibiótiku dosis primeiru ba sepsis, no mantein tubu ba linha
IV iha radiant warmer atu hamanas likidu.
- Cek nivel glukosa ran atu eksklui hipoglikemia no halo
tratamentu ba hipoglikemia se iha.
- Se bebe hatudu sinal prontu atu susu, husik bebe atu bele
komesa susu.
• Se bebe labele susu, fo susu ben hois uza metodu fo han alternativa.
HIPOTERMIA MODERADU
• Se bebe iha hipotermia moderadu (temperatura a’as liu 32°C ou
menus hosi 36.5°C):
- asegura katak bebe manas; no
- hasai hena malirin no bokon, se iha.
S-180 Immediate newborn conditions or problems
KONVULSAUN
Konvulsaun iha oras primeiru moris raru. Konvulsaun bele tanba asfiksia,
injury partu, hipoglikemia ou hipokalsemia, no mos sinal meningitis ou
problema neurolojiku (ij. hypoxic-ischaemic encephalopathy, emorajia
intrakranial).
Nota: halo tratamentu klinikamente ba konvulsaun ne’ebe iha ho
phenobarbital, se konvulsaun mazumenus minutu tolu ou se konvulsaun
serial badak.
• Asegura katak bebe mantein manas. Falun bebe ho roupa mamar no
maran; taka ho manta no asegura katak bebe nia ulun taka atu
prevene lakon manas.
• Transfere bebe lalais se posibel ba servisu ne’ebe apropriadu
ba kuidadu bebe premature ou moras.
Jestaun inisiu ba konvulsaun inklui:
• Cek bebe nia nivel glukosa ran atu eksklui hipoglikemia no
tratamentu hipoglikemia, se iha, antes konsidera ai moruk ba
tratamentu anti epileptiku. Se fasilidade atu sukat glukosa ran laiha,
konsidera tratamentu empiris ho glukosa.
• Se iha sinal kliniku posibilidade hosi sepsis ou meningitis, infesaun
sistema nervozu sentral tenke eksklui hodi halo lumbar puncture. Se
iha, infesaun tenke hetan tratamentu ho antibiótiku apropriadu.
Nota: Se fasilidade ba lumbar puncture laiha, konsidera tratamentu ho
antibiótiku empirical ho ampicillin no gentamicin IV ho sinal kliniku
hosi sepsis ou meningitis.
• Sukat serum kalsium (se iha fasilidade) no halo tratamentu, se
iha hipoglikemia.
• In the absence of hypoglycaemia, meningitis, hipokalsemia ou
etiolojia abut ne’ebe hetan hanesan hypoxic-ischaemic
encephalopathy ou emorajia intrakranial ou infark, tratamentu
pyridoxine iha sentru espesializadu, iha ne’ebe tratamentu ne’e iha,
bele konsidera molok tratamentu ai moruk anti epileptiku.
• Se bebe agora iha konvulsaun ou iha ona konvulsaun dentru
oras ikus liu, fob a bebe loading dose hosi phenobarbital 20
mg/kg body weight IV durante minutu 15.
- Se linha IV line sedauk tau, fo phenobarbital 20 mg/kg body
weight injesaun hanesan dosis singular IM.
S-182 Immediate newborn conditions or problems
• Sona 2 mL solusaun lidokain, iha kedas epitel nia okos, la kle’an liu
hosi 3 mm, iha 3, 5, 7 no 9 hosi relojio (Fig. P-1). Fatin opsional ba
injesaun maka iha 2 no 10 hosi relojio. Kuandu tau ho loloos, bele
hare bubu no blanching hosi tissue.
• Hanesan konkluzaun ba fatin injesaun, hein minutu rua hafoin
kebit/ku’u sérviku ho forsep. Se se inan sei sente ku’u/kebit, hein
tan minutu rua no test fila fali.
Fatin opsional
ba injesaun
Fatin injesaun
BLOCK PUDENDAL P-3
TABELA P-2. Indikasaun no prekausaun ba blok pudendal
Indikasaun Prekausaun
APROSIMASAUN BA PERINEU
• Sona tama ba kulit perineu ba fatin 2 ne’e hotu iha vajina 10 mL
solusaun lidokain.
Nota: Aspira (dada sai fali hosi plunger) atu asegura katak daun la tama ba
veia. Se se ran tama fila fali iha saring bainhira aspira, hasai daun.
Recek fali pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran sai fali
kuandu aspira. Inan bele sofre konvulsaun no mate se injesaun IV hosi
lidokain akontese.
• Uza luvas estéril, tau liman fuan rua ba vajina no gia daun liu hosi
tissue perineu ba inan nia spina isiadika karuk nia tutun. (Fig. P-2,
pájina P-4).
P- Pudendal block
4
FIGURA P-2. Aprosimasaun ba perineu
APROSIMASAUN BA VAJINA
• Uza luvas estéril, uza liman fuan indice atu palpasi inan nia
spina isiadika liu hosi didin vajina (Fig. P-3).
• Uza liman kuana atu hatama tan daun hosi gia (―trumpet‖) hasoru
spina karuk, mantein liman fuan karuk nia tutun iha daun gia nia
rohan.
• tau daun ba gia iha kedas spina isiadika nia tutun.
Hanoin atu tau liman tutun besik daun ba gia nia rohan. Labele
tau liman tutun ba daun ba gia nia tutun tanba daun bele sona ho
fasil.
Indikasaun Prekausaun
• Uza daun 10-cm, sona iha linha id aba kulit notissue subkutaneus
tantu iha sorin ida hosi fatin ne’ebe atu son aba, liman fuan rua ho
distansia separadu (Fig. P-4).
Nota: Aspira (dada sai fali hosi plunger) atu asegura katak daun la tama ba
veia. Se se ran tama fila fali iha saring bainhira aspira, hasai daun.
Recek fali pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran sai fali
kuandu aspira. Inan bele sofre konvulsaun no mate se injesaun IV hosi
lidokain akontese
• Hiit sa’e papula naruk hosi solusaun lidokain 3–4 cm tantu hosi sorin
seluk hosi linha klaran hosi simfize-pubiku ba pontu ida 5 cm iha
umbilical nia leten.
• Sona solusaun lidokain ba fiada/fiada hosi didin abdomen. Kuidadu
atu labele tu kona peritoneum no hatama daun ba uteru, tanba didin
abdomen estremamente mihis iha bebe term.
• Hanesan konkluzaun ba fatin injesaun, hein minutu rua hafoin
kebit/ku’u sérviku ho forsep. Se se inan sei sente ku’u/kebit, hein tan
minutu rua no test fila fali..
Nota: Se sezariana halo ho anestezia lokal, halo insisi iha linha klaran
ne'ebe mazumenus 4 cm naruk liu kuandu uza anestezia jeral
Local anaesthesia for caesarean birth P-9
Labele uza insisi Pfannenstiel tanba sei naruk liu, retrasaun fraku liu
no sei presija anestezia lokal barak liu tan.
Efeitu anestezia iha estimasaun atu hotu mazumenus iha minutu 60.
Halo sezariana (pájina P-53), hodi lembra buat hirak tuir mai ne’e:
• Labele uza pakote ba abdomen. Uza retrasaun uituan deit se posibel
ho forsa ne’ebe minimu.
• Sona 30 mL solusaun lidokain iha peritoneum uterovesikal nia okos ba
sorin/lateral hanesan ligamen kabuar. La presija tan anestezia adisional.
Peritoneu sensitivu ba moras; myometrium lae.
• Informa ba inan katak nia sei sente diskonfortu balun hosi trasaun
bainhira bebe moris. Ida ne’e sei la han tempu barak hanesan
akontese ba partu normal.
• Suku uteru sem hasai hosi abdomen.
• Anestezia lokal adisional karik presija atu suku didin abdomen.
P- Local anaesthesia for caesarean birth
10
ANESTEZIA SPINAL (SUBARAKNOID) P-11
TABELA P-4. Indikasaun no prekausaun ba anestezia spinal
Indikasaun Prekausaun
• Sona 1% solusaun lidokain uza daun lotuk ida atu anestezia inan
nia kulit.
• Introdus daun lotuk spinal ne’ebe iha (22- ou 23-gauge) iha linha
klaran hosi papula, iha kantu kuana ba kulit iha superfise vertikal.
Nota: Daun lotuk iha psoibilidade atu kle’uk.
• Se daunt u kona ruin, karik la’os iha linha klaran. Dada sai daun
no hatama fila fali, diriji nia uituan ba leten enkuantu ho objetivu ba
inan nia umbiliku.
P-12 Spinal (subarachnoid) anaesthesia
• Hatama daun spinal ba espasu sub araknoid. Kuandu ita sente lakon
rezistensia ne’e tanba daun tu kona ona ligamentum flavum.
• Kuandu daun tu tama ona ligamentum flavum, dudu neneik daun ba
dura. Sei iha tan lakon rezistensia uituan bainhira tu kona ona dura.
• Hasai sonda. Likidu serebrospinal tenke sai tuir daun.
• Se likidu serebrospinal la sai, hatama fila fali sonda no dulas daun ho
neneik. Hasai sonda atu hare se likidu sai mai. Se failha dala rua, koko
espasu seluk.
• Sona 1–1.25 mL hosi solusaun anestezia lokal. Ba inan isin rua ne’ebe
sedauk fo partu, presija deit dosis ki’ik tanba espasu sub araknoid
redus tiha ona tanba veia epidural bubu.
• Tulun inan atu toba ho kotuk laran. Hali’is meja opersaun ba karuk ou
tau sumasu ou lulun hena no tau iha nia kotuk laran kuana atu redus
sindroma hipotensaun supine.
• Recek inan nia presaun arterial. Posibilidade presaun tun. Se iha
hipotensaun signifikamente, fob a inan fluidu IV barak liu tan
(500 mL lalais):
- Se nia presaun arterial la sa’e, fo ephedrine
0.2 mg/kg body weight IV iha 3 mg neneik.
- Se presaun arterial kontinua atu tun depoisde fo efedrin IV
Bolus dala hat, fo ephedrine 30 mg IM.
• Fo oksijéniu 6–8 L pur minutu hosi maskara ou kanula.
• Depoisde sona solusaun anestezia lokal, hein minutu rua atu
ku’u/kebit fatin insisi ho forsep. Se inan sente hela ku’u/kebit,
hein tan minutu rua hafoin koko fali.
INFUZAUN KETAMIN
PREMEDIKASAUN
• Fo ba inan atropine sulfate 0.6 mg IM minutu30 molok
oeprasaun.
• Fo ba inan diazepam 10 mg IV iha tempu indusaun atu prevene
halusinasaun (sezariana, fo diazepam depoisde bebe moris).
• Fo ba inan oksijéniu 6–8 L pur minutu hosi kateter kanula ou
inus.
INDUSAUN NO MANUTENSAUN
• Cek inan nia sinal vital (pulsa, presaun arterial, respirasaun,
temperatura).
• hatam gudel atu prevene obstrusaun ba kanal respiratóriu hosi nanal.
• Indusaun anestezia atinji liu hosi fo ketamin 2 mg/kg body
weight IV neneik durante minutu rua. Ba proesidmentu badak
ne’ebe hotu iha minutu 15, ida ne’e sei fo anestezia ne’ebe
adekuadu.
• Ba prosedimentu naruk, infus ketamin 200 mg iha 1 L dextrosa 2
mg per minutu (ij. 20 turuk pur minutu).
• Cek nivel hosi anestezia molok komesa operasaun.
Ku’u fatin insisi ho forsep. Se sente hela ku’u, hein tan minutu rua
no koko fila fali.
• Monitoriza sinal vital (pulsa, presaun arterial,
respirasaun, temperatura) kada minutu 10 durante
prosedura.
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Diskontinua ketamin infuzaun no fo analjétiku pos-
operasaun ne’ebe hanesan ho tipu operasaun ne’ebe
halo tiha ona (pájina C-64).
• Manteinobservasaun kada minutu 30 too inan nia konsiensia
kompletu; anestezia ketamin bele hein too minutu 60 too nia
bele lakon.
VERSAUN EXTERNAL/putaran paksi luar P-15
• Reve indikasaun sira. Labele halo prosedura ne’e molok semana
37 se fasilidade ba sezariana emerjénsia laiha.
• Se laiha makina ultrasonida, halo ezaminasaun atu konfirma pozisaun
breech, determina index likidu amniotiku, hare lokalizasaun plasenta,
no eksklui anomalia konjenital no prezensa hosi nuchal cord.
• Halo inan toba haklenan, no hasa’e kama nia ain.
• Rona no hakerek frekuensia kardiaka. Se frekuensia kardiaka
abnormal (menus hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu):
- labele kontinua ho versaun external;
- maneja hanesan distress fetal (pájina S-109).
• Kobre abdomen tomak ho jeli ultrasonida atu diminui friksaun no
hamenus oportunidade atu halo manipulasaun vigorozamente.
• Palpasi abdomen atu konfima aprezentasaun no pozisaun hosi fetu
nia ulun, kotuk no kidan.
• Atu mobiliza breech, hi’it sa’e neneik fetu nia parte kraik hosi pélviku
inlet hodi dada iha leten ruin pubiku (Fig. P-5 A, pájina P-16).
• Dada fetu nia ulun ho kidun besik ba malu atu hetan rotasaun. Dulas
fetu neneik hodi gia nia ulun nakduir ba oin bainhira hi’it sae nia kidun
(Fig. P-5 B–C, pájina P-16).
• Rona frekuensia kardiaka fetal depoisde kada koko versaun axternal.
Se detekta frekuensia kardiaka fetal:
- maneja hanesan fetal distress (pájina S-109); and
- reavalia kada minutu 15.
Se frekuensia kardiaka fetal la estabiliza iha minutu 30 tuir mai, halo
sezariana (pájina P-53).
• Se prosedura susesu, halo inan mantein toba ba minutu 15. Se laiha
abnormalidade frekuensia kardiaka fetal, fo alta inan. Akonselha
nia atu fila fali mai fasilidade ba kuidadu antenatal rutina se:
- sangramanetu ou moras akontese; ou
- nia fiar katak fetu fila fali ona ba aprezentasaun ida uluk ne’e; ou
- nia fiar katak nia iha trabalhu de partu ona.
• Se prosedura la susesu, koko fila fali uza dudu ba kotuk (Fig. P-
5 D).
P-16 External version
Ezaminasaun vajina tenke halo kada oras hat, depoisde halo informed
consent no lisensa hosi inan, anaunser, iha indikasaun kliniku atu
halo ezaminasaun frekuentamente.
INDUSAUN PARTU
INDIKASAUN SIRA
• Reve indikasaun sira:
- inan ne’ebe hatene ona no iha serteza too ona isin rua semana
41 (semana 40 s plus loron 7 ou liu);
- inan ho rotura membrana pre-partu iha term (idade jestasional
semana 36 plus loron 7 ou liu);
- inan ho pre-eklâmpsia severu iha idade jestasional kuandu fetu
la viabel ou posibel atu hetan viabilidade dentru semana ida ou
rua;
- inan ho pre-eklâmpsia ou ipertensaun jestasional iha term, ou
antes ne’ebe klinikamente indikadu (pájina S-50);
- inan ho sangramanetu vajinal iha term, , ou antes ne’ebe
klinikamente indikadu (pájina S-21);
Induction and augmentation of labour P-19
- Inan ho korioamnionitis iha term, , ou antes ne’ebe
klinikamente indikadu (pájina S-146);
- Inan ho kresimentu fetal reduzidu iha term, ou antes ne’ebe
klinikamente indikadu (pájina S-156);
- Inan ho bebe mate ou anomalia (pájina S-156).
Nota: Indusaun partu la rekomenda ba inan ho isin rua inomplikadu no
idade jestasional menus hosi semana 41. Se diabetes jestasional
abnormalidade uniku, maibe kontroladu ho diak, labele halo indusaun partu
molok semana 41 hosi idade jestasional.Se suspeitu fetu bot iha term
mak sai hanesan indiksaun uniku, labele halo indusaun partu.
Fator 0 1 2 3
Dilatasaun (cm) taka 1–2 3–4 Liu hosi 5
Naruk hosi sérviku Liu hosi 4 3–4 1–2 Menus hosi 1
(cm)
Konsistensia firmi average mamar N/A
Pozisaun posterior klaran anterior N/A
- rotura membrana;
- atinji tiha ona halo tasak sérviku ; ou
- liu tiha ona oras 12.
• Se kualker kontrasaun ho durasaun 60 segundus, ou se iha
kontrasaun liu hosi lima iha minutu 10, maneja hanesan
hiperestimulasaun (pájina P-30).
Nota: Se indusaun failha, fo suporta ba inan ho informasaun kona ba
opsaun ba jestaun: koko tan atu halo indusaun partu (tempu tenke
depende ba situasaun klinika no ba inan nia hakarak) ou partu ho
sezariana.
OSITOSINA
uza ositosina ho kuidadu ótimo, tanba distress fetal bele akontese hosi
hiperestimulasaun no, raramente, rotura uterina bele akontese. Inan
multipara iha risku a’as ba rotura uterina.
Ho kuidadu observa inan sira ne’ebe simu. Labele husik mesak inan
ne’ebe simu ositosina.
Dosis efetivu hosi ositosina altera entre inan sira. Ho kuidadu fo ositosina
iha fluidu IV (dextrose ou normal saline), ho neneik aumenta rasio hosi
infuzaun too hetan progeru partu diak (kontrasaun 3 iha minutu 10,
durasaun 40 segundus). Uteru tenke relax entre kontrasaun.
• Cek no hakerek inan nia pulsa, presaun arterial no kontrasaun, no fetu
nia frekuensia kardiaka.
• Reve ba indikasaun.
Nota: Cek fator turuk (drops pur mL) ba pakote ne’ebe atu uza. Se fator turuk
mazumensu menus hosi 20 turuk pur mL, rasio ba turuk presija atu kalkula fila fali.
Nota: rasio ba turuk kalkula uza fator turuk 20 turuk pur mL.
P-28 Induction and augmentation of labour
INDIKASAUN
• Reve ba indikasaun sira:
- Rezultadu suspeitu progresu insatisfátoriu ou atrazu hosi
partu (pájina C-97).
- Eksklui ona partu falsu.
- Laiha sinal hosi disproporsaun cefalo-pelviku ou obstrusaun.
- Kontrasaun inadekuadu posibilidade kauza hosi progresu partu
insatisfátoriu.
• Uza luvas estéril, uza liman ida atu avalia sérviku no hakerek nia
konsistensia, pozisaun, obliterasaun no dilatasaun (Tabela P-6,
pájina P-19).
• Uza liman seluk atu hatama hook amniotiku ou klem Kocher ba
vajina.
• Gia hook ou klem hasoru membrana ho liman fuan iha vajina.
• Tau liman fuan rua hasoru membrana no ho neneik halo rotura ba
membrana ho instrumentu iha liman seluk. Husik likidu amniotiku suli
sai kona liman.
• Nota: Rotura membrana entre kontrasaun atu prevene suli sai hosi
likidu amniotiku.
• Hare kor likidu (mos, kahur ho mekóneu, kahur ho ran,
verdinhas/kehijauan, purulente, I’is dois). Se iha mkoneu mahar,
suspeitu distress fetal (pájina S-109).
• Depoisde amniotomia, rona frekuensia kardiaka fetal durante no
depoisde kontrasaun. Se frekuensia kardiaka fetal abnormal (menus
hosi 100 ou liu hosi 180 pur minutu), suspeitu distress fetal (pájina S-
109).
• Aplika medida cup ne’ebe bot liu ne’ebe bele fixu ba, ho sentru hosi
cup iha pontu fleksaun nia leten. Cup nia ninin tenke tau iha leten 1
cm anterior ba fontanela posterior. Ida ne’e sei promove fleksaun,
tun no autorotasaun bainhira dada (Fig. P-10).
A. Aplika trasaun
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Halo jestaun ativu hosi etapa tolu partu.
• Asegura katak uteru kontraksi ho diak no laiha lakon ran
eksesivu.
• Cek se iha trauma ba traktu jenitalia no suku laserasaun ruma ou
nakles ne’ebe karik akontese.
• Suku episiotomia.
Vacuum-assisted birth P-39
SERVISU POS-PROSEDURA
• Hasai no soe iha lixu kontainer la kuak.
• Fase liman halo mos ho sabaun no be no hamaran ho hena maran
no mos (ou hamaran ho anin).
• Dekontamina no fase ekipamentu tuir prátika ne’ebe rekomenda
tiha ona.
• Rekolha ekipamentu sira no cek vakum.
• Dezinfesaun nivel-altu ou esterilizasaun ekipamentu.
• Dokumenta informasaun sira tuir mai ne’e:
- indikasaun ba partu ho vakum;
- data no oras prosedura;
- clinician ne’ebe halo prosedura no pesoal ne’ebe asisti;
- prosedura nia naruk no numeru hosi dada;
- pozisaun fetu nia ulun molok aplika cup (occipito- anterior,
occipito-lateral, occipito-posterior);
- pozisaun partu (occipito-anterior or occipito-posterior);
- kondisaun bebe momentu moris, kor, dada I’is ka lae no iha
nesesidade ba resusitasaun ruma no mos pozisaun hosi
―chignon‖ no se iha bruising/ran metan ruma;
- detalhu hosi etapa 3 partu nian;
P-40 Vacuum-assisted birth
FAILHANSU
• Vakum-partu asistidu failha se:
- fetu nia ulun la avansa ho kada trasaun/dada;
- bebe nia ulun la tun depoisde dada dala tolu no laiha
descida/tunt;
- cup haksoit sai hosi ulun dala rua iha diresaun ne’ebe apropriadu
hosi trasaun ho presaun negativu maximu.
• Kada aplikasaun tenke konsidera hanesan teste ida hosi vakum
obstétrika. Labele kontinua se dada dala tolu ona no laiha
descida/tun.
KOMPLIKASAUN SIRA
Komplikasaun jeralmente rezulta hosi la observa kondisaun hosi aplikasaun
ou hosi kontinua esforsu depoisde limitasaun tempu ne’ebe dehan tiha ona
iha leten.
KOMPLIKASAUN FETU
• Edema lokalizadu iha ulun (kaput siksedaneum ou chignon) iha
cup vakum nia okos la perigu ou sei la halo a’at no sei lakon iha
oras balun nia laran.
• Cefalhematoma presija observasaun no jeralmente sei lakon iha semana
3 too 4 nia laran.
• Abrazaun hosi ulun (komun no la perigozu) no bele akontese laserasaun.
Hamos no ezamina laserasaun atu determina se presija suku ou lae.
Nekrosis estremamente raru.
• Sangramentu intracranial estremamente raru no presija
kuidadu neonatal intensive.
KOMPLIKASAUN MATERNA
• Bele akontese nakles hosi traktu vajinal. Ezamina inan ho kuidadu no
suku nakles ruma iha sérviku (pájina P-95) ou vajina (pájina P-97) ou
suku episiotmia (pájina P-87).
PARTU ASISTIDU-FORSEP P-41
• Reve no aplika prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25).
• Reve kondisaun sira:
- aprezentasaun vertex ou aprezentasaun oin ho keixhu iha anterior
ou fexada depoisde ulun sai iha partu ho breech (pájina P-49);
- dilatasaun sérviku kompletu;
- fetu nia ulun iha estasaun +2 ou +3 ou 0/5 per palpasaun iha
simfize-pubiku nia leten.
Minimu, sutura sagitalis tenke iha linha klaran no los/lurus, atu garantia
pozisaun oksiput posterior.
• Fo suporta emosional no enkorajamentu (pájina C-9). Se
nesesariu, uza pudendal block (pájina P-3).
• monta forsep molok halo aplikasaun. Asegura katak parte sira
fixu hamutuk no xavi metin.
FAILHANSU
• Forsep failha se:
- fetu nia ulun la avansa ho kada trasaun;
- fetu nia ulun la descida depoisde dada dala tolu.
• Kada aplikasaun tenke konsidera hanesan teste ida hosi vakum
obstétrika. Labele kontinua se dada dala tolu ona no laiha descida/tun.
• Se forsep failha, halo sezariana (pájina P-53).
KOMPLIKASAUN SIRA
KOMPLIKASAUN FETU
• Presija halo observasaun ba kanek/injury hosi nervus fasialis.
Injury ne’e jeralmente rekupera espontaneamente.
• Laserasaun hosi oin no ulun bele akontese. Hamos no ezamina
laserasaun atu determina se presija suku ou lae.
• Fratura hosi oin no ulun presija observasaun.
KOMPLIKASAUN MATERNA
• Bele akontese nakles hosi traktu vajinal. Ezamina inan ho kuidadu no
suku nakles ruma iha sérviku (pájina P-95) ou vajina (pájina P-97) ou
suku episiotmia (pájina P-87).
• Rotura uterina karik bele akontese no presija tratamentu
imediata (pájina P-113).
P- Forceps-assisted birth
44
PARTU HO KIDUN P-45
• Reve indikasaun sira. Asegura katak kondisaun hotu seguru ba
partu ho breech per vajina apropriadu.
• Reve kuidadu prinsipiu jeral (pájina C-25) no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo suporta emosional no enkorajamentu. Se presija, uza pudendal
block (pájina P-3).
• Halo manuver hotu ho neneik la obriga ho forsa.
• Kaer iha bebe nia kidan rua, hanesan iha Fig. P-16. Labele kaer
bebe nia flankutanba ida ne’e bele estraga bebe nia aten pu rins.
FIGURA P-16. Kaer iha bebe nia kidan maibe labele dada
HASAI LIMAN
LIMAN SENTE IHA HIRUS MATAN
• Husik liman sai mesak ida pur ida. Asisti se presija.
• Depoisde liman primeiru sai espontaneo, hi’it sae bebe nia kidun ba
inan nia abdomen atu halo liman segundu sai ho espontaneo.
• Se liman la sai espontaneamente, hatam liman fuan ida ou rua ba
liman siku no silu bebe nia liman, dada sai bebe nia liman ba kraik liu
hosi bebe nia oin.
Breech birth P-47
BRASU ESTIKADU IHA BEBE NIA ULUN OU LULUN HALEU KAKOROK
Uza manuver lovset (Fig. P-17):
• Kaer iha bebe nia kidan no fila ho metade sirkulu, husik bebe nia
kotuk laran iha leten liu, no aplika trasaun ba kraik iha tempu
hanesan, nune’e liman posterior sai anterior no bele dada sai hosi
arku pubiku.
• Asisti partu hosi liman hodi hatama liman fuan ida ou rua ba parte
leten hosi liman. Dada liman ba kraik liu hosi hirus matan tanba
liman sikun fleksi, ho liman liu hosi oin.
• Atu partu liman segundu, fila bebe nia kotuk ho metade sirkulu,
husik bebe nia kotuk laran iha leten liu no aplika trasaun ba kraik, no
partu liman segundu ho maneira hanesan iha arku pubiku.
APREZENTASAUN AIN-KIDUN
• Bebe ho aprezentasaun footling breech (Fig. P-20) sei presija
jeralmente partu ho sezariana (pájina P-53).
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Suction bebe nia ibun ho inus.
• Klem no koa bebe nia kordaun umbilikal.
• Fo ai moruk uterotoniku (ositosina 10 units IM maka ai moruk
uterotoniku hanesan preferensia) iha minutu ida partu, no kontinua
jestaun ativu hosi etapa tolu (pájina C-102).
• Ezamina oan ho kuidadu no suku kanek ou nakles ruma iha sérviku
(pájina P-95) ou vajina (pájina P-97) ou suku episiotomia (pájina
P-87).
P-52 Breech birth
PARTU HO SEZARIANA P-53
• Reve indikasaun sira. Asegura katak partu vajina la posibel.
• Cek fetu moris ka lae hodi rona frekuensia kardiaka fetal, no ezamina
ba aprezentasaun fetal.
- Se morte fetal:
– Halo kraniotomia (pájina P-65).
– Se fornesedor laiha profisiente atu halo kraniotomia,
halo sezariana (pájina P-53).
• Reve kuidadu prinsipiu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu pos-operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Se planu atu halo insersaun IUD durante sezariana ou ligasaun
tuba/kesi oan fatin, asegura katak inan sei elejível no hetan ona
informed consent.
• Uza anestezia spinal (pájina P-11), infiltrasaun lokal ho lidokain
(pájina P-7), ketamin (pájina P-13) ou anestezia jeral:
- Anestezia lokal maka alternativu ne’ebe seguru ba anestezia
jeral, ketamin ou spinal bainhira anestezia sira ne’e (ou ema
ne’ebe treinadu atu uza) laiha.
- Bainhira uza anestezia lokal ba sezariana, fornesedor tenke
akonselha inan no enkoraja nia durante prosedura. Fornesedor
tenke tau iha nia ulun katak inan akordu no alerta, no tenke uza
instrumentu no kaer tissue ho mamar se posibel.
Nota: Iha kazu insufisiensia kardiaka, anestezia lokal sedasaun ho kuidadu.
Evita anetezia spinal.
• Fo antibiótiku profilaksis dosis singular (pájina C-49)
Minutu 15–60 molok insisi ba kulit:
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Determina se insisi vertikal a’as indikadu (pájina P-62).
Indikasaun sira ne’e inklui buat sira tuir mai ne’e:
- Labele iha asesu ba segmentu parte kraik tanba belit hosi
sezariana iha pasadu;
- pozisaun transversa (ho bebe nia kotuk iha okos) ba ida ne’ebe
insisi segment uterina kraik labele halo ho seguru;
- malformasaun fetu (ij. konjugadu kaduak);
P- Caesarean birth
54
- fibroid bot iha segment krai;
- segment kraik nakonu ho veia tanba plasenta previa;
- karsinoma sérviku.
• Se bebe nia ulun metin iha pélviku, hanesan ho obstrusaun
partu, prepara ba partu sezariana (pájina C-53).
• Hali’is meja operasaun ba sorin karuk, ou tau sumasu ou lulun hena
tau iha inan nia kotuk kraik okos, atu hamenus sindroma supine
hipotensaun.
• Hamos vajina ho povidone-iodine immediatamente molok
sezariana atu prevene endometritis pos-partu.
• Prepara kulit ho ajente antiséptiku (ij. chlorhexidine, povidone-
iodine) molok insisi atu prevene fatin operasaun labele hetan
infesaun.
Nota: preferidu ajente antibiótiku no nia metodu aplikasaun ba
preparasaun kulit molok sezariana tenke bazeia primariamente ba doutor
nia esperensia ho ajenti antiséptiku particular ne’e no metodu aplikasaun
no antiséptiku nia kustu no disponibilidade lokal.
LOKE ABDOMEN
• Halo insisi vertikal iha linha klaran iha umbiliku nia okos ba fulun
pubiku, liu hosi kulit no too iha nivel fascia (Fig. P-21).
Nota: Se halo sezariana ho anestezia lokal, halo insisi midline/linha klaran
ne’ebe mazumenus 4 cm naruk liu duke insisi ne’ebe halo ba anestezia jeral.
Insisi labele halo insisi Pfannenstiel, tanba presija tempu naruk liu, susar
atu dada sai bebe no presija anestezia lokal barak liu.
LOKE UTERU
• Uza skalpel atu halo insisi transversal 3 cm iha segment kraik uteru.
Mazumenus tenke 1 cm iha nivel kraik iha ne’ebe vesiko-utero serosa
insisi tiha ona atu dudu mamaik ba kraik.
• Halo luan insisi ho liman fuan iha kada ninin no dada neneik ba leten
no sorin iha tempu hanesa (Fig. P-22, pájina P-56).
• Se segment uteru mahar no klot, estende insisi ho forma
kresente/bulan sabit, uza tizora emvez de liman fuan atu evita
estensaun hosi veia uterina.
Importante atu halo insisi ne’ebe bo’ot ba uteru atu partu bebe nia
ulun no isin sem halo kanek insisi.
P- Caesarean birth
56
FIGURA P-22. Halo luaninsisi uteru
FIGURA P-24. Partu/hasai bebe nia ulun ne’ebe tama liu ba kraik
TAKA ABDOMEN
• Hare ho kuidadu insisi uteru molok taka abdomen. Asegura laiha ran
fakar no uteru firmi/tos. Uza esponja atu hasai ran matek hosi abdomen.
• Ezamina ho kuidadu injury ruma ba mamik no suku se imi hetan
(pájina P-115).
• Taka fasia ho sutura kontinua ho kabas 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: la presija atu taka peritoneum ba mamik ou peritoneum ba abdomen.
• Se iha sinal iha sinal infesaun, falun tissue subkutaneus ho gauze no
labele hametin sutura 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit ho atrazu
taka depoisde laiha sinal infesaun.
• Se laiha sinal infesaun, taka kulit ho sutura mattres vertikal ho
kabas 3-0 nylon (ou silk) no aplika dressing estéril.
• Dudu ho neneik iha abdomen nia leten atu hasai ran matek hosi uteru
no vajina.
P-60 Caesarean birth
PROBLEMA DURANTE
OPERASAUN
RAN FAKAR NE’EBE LABELE KONTROLA
• Masajen uteru.
• Se iha atonia uteri, kontinua infus ositosina no fo ergometrine 0.2
mg IM no prostaglandin, se iha. Ai moruk sira ne’e bele fo hamutuk
ou tutuir malu/subsekuensia (Tabela S-11, pájina S-32).
• Transfuse se nesesariu (pájina C-37).
• Husu asistente ida atu hanehan ho liman fuan iha aorta nia lten atu
redus ran fakar too fonte ran fakar hetan ona no hapara.
• Se la kontrola ran fakar, halo ligasaun arteria uterina no utero-
ovarian (pájina P-117) ou histerektomia (pájina P-121).
• Depoisde halo insisi, hatam liman ba uteru no buka bebe nia ain.
Dada sai sira liu hosi insisi no kompleta partu hanesan ho partu ba
breech (pájina P-45).
• Atu suku insisi vertikal, imi presija sutura layer balun (pájina P-62).
PLASENTA PREVIA
• Se ita hasoru plasenta anterior kraik, insisi liu hosi neba no
hasai bebe.
• Depoisde bebe moris, se plasenta labele hasai ho manual, diagnose
maka pasenta akreta, rezultadu komun mak iha fatin be uluk halo tiha
ona opersaun sezariana ba. Halo histerektomia (pájina P-121).
• Inan ho plasenta previa iha risku a’as ba emorajia pos-partu. Se iha
sangramentu hosi plasenta fatin, halo sutura b aba ran ne’ebe suli
mai hosi fatin ne’e ho kabas chromic catgut (ou polyglycolic).
• Observa sangramentu depoisde pos-partu imediata no halo asaun
ne’ebe apropriadu (pájina S-29).
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu kuidadu pos-operasaun (pájina C-71).
• Se akontese sangramentu:
- Masajen uteru atu hasai ran matek. Prezensa hosi ran matek sei
impede kontrasaun uteru ho efetivu.
- Fo ositosina 20 units iha 1 Lfluidu IV (normal saline ou Ringer’s
lactate) turuk 60 pur minutu, ergometrine 0.2 mg IM no
prostaglandin (Tabela S-11, pájina S-32). Ai moruk sira ne’e bele
fo hamutuk ho ou tutuir malu.
• Se iha sinal infesaun ou se agora inan iha isin manas, fo
kombinasaun antibiótiku ba oras 24–48 depoisde kompleta
rezolusaun hosi sinal no sintoma kliniku (isin, uterina tenderness,
lokia purulenta, leukositosis) (pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras walu;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
P-62 Caesarean birth
Inan labele iha trabalhu de partu iha isin rua tuir mai/futuru.
Caesarean birth P-63
APREZENTASAUN SEFALIKU
• Halo krusiforme (forma-kruz) insisi ba ulun ruin (Fig. P-27).
• Loke ruin kraniu iha kraik liu no iha klaran liu ho kraniotmoia (ou
tizora ne’ebe bot liu ou skalpel ne’ebe todan liu). Iha aprezentasaun
oin, perforasaun iha orbita.
• Hatama kraniotomia ba fetu nia kraniu no fahe konteudu hosi
intrakranial.
• Kaer ulun ruin/skull nia rohan ho forsep- nehan todan balun
(ij. Kocher) no aplika trasaun iha aksis hosi kanal partu (Fig. P-
28).
• Bainhira ulun tun, presaun hosi ruin pleviku sei kauza skull/ulun
ruin atu kolaps, ida ne’e bele hamenus diameter kraniu.
• Se ulun la moris ho fasil, halo sezariana (pájina P-53).
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Depoisde bebe moris, ezamina inan ho kuidadu no suku kanek ou
nakles ruma iha sérviku (pájinaP-95) ou vajina (pájina P-97), ou
suku episiotomia (pájina P-87).
• Husik kateter iha fatin too konfirmadu katak laiha kanek iha mamik.
• Asegura likidu intake no output ne’ebe adekuadu.
• Fo suporta emosional no psikolojiku (pájina C-9).
SÉRVIKU TAKA
• Halo palpasaun ba lokasi ulun.
• Aplika solusaun antibiótiku ba kulit suprapubiku (pájina C-35).
• Pasa daun spinal bor bot ida liu hosi abdomen no didin uterina no
liu hosi skull hidrocefaliku.
• Aspira likidu serebrispinal too fetu nia skull kolaps, no kontinua ho
partu vajina.
DURANTE SEZARIANA
• Depoisde halo insisi uteria, pasa daun spinal bor bot ida liu hosi
skull hidrosefaliku.
• Aspira likidu serebrispinal too fetu nia skull kolaps.
• Hasain bebe no plasenta hanesan iha sezariana (pájina P-56).
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Depoisde bebe partu, ezamina inan ho kuidadu no suku kanek ruma
hosi sérviku (pájina P-95) ou vajina (pájina P-97), ou suku
episiotomia (page P-87).
• Husik kateter iha fatin too konfirmadu katak laiha nakles iha mamik.
• ho neneik hatama sonde uterina liu hosi sérviku atu avalia uteru nia
naruk no diresaun.
Uteru mamar los iha isin rua no bele hetan kanek ho fasil
durante prosedura.
• Evakua konteudu hosi uteru ho forsep ring ou kuretase bot (Fig. P-33,
pájina P-73). Ho neneik kuret didin uteru too sente sensasaun grating.
Dilatation and curettage P-73
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Fo paracetamol 500 mg oral se presija.
• Enkoraja inan atu han, hemu ho lao se nia hakarak.
• Oferese servisu kuidadu saúde, se posibel, inklui profilaksis tetanus,
konselin no metodu planeamentu familia (pájina S-14).
• Fo alta ba inan ho kazu inkomplikada iha oras ida ou rua nia laran.
• Akonselha inan atu hare sinal no sintoma ne’ebe presija atensaun
imediata:
- kram ne’ebe prolongadu (liu hosi loron balun)
- sangramaneyu prolongadu (liu hosi semana rua)
- sangramentu liu hosi menstruasaun normal
- moras aumenta ou todan
- isin manas, be doko ou isin baruk
- dezmaia.
P- Dilatation and curettage
74
ASPIRASAUN VAKUM MANUAL P-75
• Reve indikasaun sir aba aspirasaun vakum manual (abortu inevitável
molok semana 16, abortu inkompletu, isin rua molar ou atrazu
emorajia pos-partu tanba retensaun fragment plasenta).
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25).
• Fo kuidadu emosional no enkorajamentu, no fo paracetamol minutu 30
molok halo prosedura. Uza paracervical block se presija (pájina P-1).
• Prepara seringa ba aspirasaun vakum manual:
- Monta seringa.
- Taka katup.
- Dada fila fali ba plunger to nia xavi
Nota: Ba isin rua molar, bainhira konteudu uteria posibel para atu
abundante, prepara seringa tolu prontu para atu uza.
• Mesmu ke sangramentu uituan deit, fo ositosina 10 units IM ou
ergometrine 0.2 mg IM antes prosedura atu halo miometrium tos/firmi
no redus risku ba perforasaun.
• Halo ezaminasaun peviku bimanual atu avalia medida no pozisaun
uteru no kondisaun hosi forniks.
• Hatama espekulum ou retractor vajina ba vajina.
• Aplika solusaun antiséptiku ba vajina nosérviku (liuliu odamatan
sérviku) (pájina C-35).
• Cek sérviku ba kanek ou produtu konseisaun ne’ebe protruding. Se
produtu konseisaun iha vajina ou sérviku, hasai sira ho forsep ring
ou sponge.
Nota: iha abortu inkompletu, forsep ring ou sponge preferidu atu kaer
sérviku, tanba kompara ho tenakulum nia ladun halo kanek ou nakles ba
sérviku ho trasaun no la presija uza lidokain atu tau.
• Ho neneik kaer sérviku nia ibun anterior no posterior ho vulsellum ou
tenakulum ho nehan ida ou single-toothed (Fig. P-31, pájina P-72).
• Presija deit dilatasaun bainhira isin rua bainhira produtu restu balun
ne’ebe sei iha hosi konseisaun ne’ebe sei iha uteru ba loron balun:
P-76 Manual vacuum aspiration
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Fo ba inan paracetamol 500 mg oral se presija.
• Enkoraja inan atu han, hemu no lao tuir nia hakarak.
Manual vacuum aspiration P-79
• Oferese servisu kuidadu saúde, se posibel, inklui profilaksis ba
tetanus, konselin no metodu planeamentu familia (pájina S-14).
• Fo alta ba inan ho kazu inkomplikada iha oras ida ou rua nia laran.
• Konselhu inan atu hare sinal no sintoma ne’ebe presija atensaun
imediata:
-sangramaneyu prolongadu (liu hosi semana rua)
-sangramentu liu hosi menstruasaun normal
-moras aumenta ou todan
-isin manas, be doko ou isin baruk
- dezmaia
KULDOSENTESIS NO KOLPOTOMIA P-81
KULDOSENTESIS
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral, (pájina C-25) no aplika solusaun
antiséptiku ba vajina (liuliu ba forniks posterior) (pájina C-35).
• Fo kuidadu emosional no enkorajamentu. Se nesesariu, uza
infiltrasaun loka ho lidokain (pájina C-57).
• Ho neneik kaer sérviku nia ibun posterior ho tenakulum no no
neneik dada atu eleva sérviku no loke vajina posterior.
• Tau daun naruk (ij. Daun spinal) ba seringa no hatama liu hosi
posterior hosi vajina, iha kedas parte ibun posterior hosi (Fig. P-36).
• Dada fila fali seringa atu aspira cul-de-sac (espasu iha uteru nia
kotuk).
- Se la hetan ran matek suspeitu ba isin rua ektópiku (pájina
S-15).
- Se hetan ran matek, veiu ou arteria karik bele aspiradu.
Hasai daun, hatam no aspira fila fali.
P- Culdocentesis and colpotomy
82
- Se hetan likidu mos ou kinur, laiha ran iha peritoneu. Inan
karik, maibe, sei iha isin rua ektópiku ne’ebe sedauk rotura,
(pájina S-16).
- Se la hetan likidu, dada sai daun, hatama fila fali no aspira fali.
Se la hetan likidu, inan karik iha isin rua ektópiku ne’ebe la
rotura (pájina S-15).
- Se hetan pus, mantein daun iha fatin no kontinua ho
kolpotomia (hare iha kraik).
KOLPOTOMIA
Se hetan iha ous iha kuldosentesis, mantein daun iha fatin no halo insisi
sona ida iha fatin puntura:
• Hasai daun no hatama forsep muk ou liman fuan liu hosi insisi atu
fera lokus iha kavum absesu (Fig. P-37).
Nota: Bele prepara drenazem ida hosi koa tiha luvas nia liman tutun hosi
luvas ezaminasaun estéril.
• Se presija, uza suku liu hosi drenazen atu atu subar iha vajina.
• Hasai tiha drenazem bainhira laiha ona pus.
• Se laiha pus, absesu karik a’as liu hosi kavum Douglasi.
Laparatomia sei presija atu halo lavajen ba peritoneu (hamos).
P- Culdocentesis and colpotomy
84
EPISIOTOMIA P-85
Labele halo episiotomia ho rutina.
Iha prezensa hosi obstrusaun fiziku tanba leizaun ou fitar iha perineu,
desizaun atu halo episiotomia karik bele halo.
• Tau luvas estéril, tau liman fuan rua entre bebe nia ulun no perineum.
• Uza tizora atu ko’a perineu mazumenus 3–4 cm iha diresaun
mediolateral (Fig. P-39, pájina P-87).
• Uza tizora atu ko’a 2–3 cm iha leten klaran hosi vajina posterior.
• Kontrola bebe nia ulun no kabás bainhira sira moris, asegura katak nia
kabás halo rotaasaun iha linha klaran/midline atu prevene estensaun
hosi episiotomia.
• Ho kuidadu ezamina ba estensaun no nakles seluk, no suku
(pájina P-88).
Episiotomy P-87
FIGURA P-39. Halo insisi bainhira hatama liman fuan atu proteje bebe
nia ulun.
Note: Importante katak uza sutura ne’ebe bele absorbe atu. sutura
Polyglycolic preferidu liu duke chromic catgut tanba sira forte, la alerjia ba
propriedade, no posibilidade ki’ik hosi komplikasaun infesaun no
episiotomia ne’ebe kotu. Chromic catgut maka alternativu ne’ebe bele
aseita, maibe la ideal.
SUKU EPISIOTOMIA
• Aplika solusaun antibiótiku ba area ne’ebe haleu
aipsiotomia (pájinaC-35).
• Se episiotomia estende liu hosi sphinter ani ou mukoza rektal,
maneja hanesan nakles grau terseiru ou grau hat (pájina P-104),
inklui fo antibiótiku profilaksis.
• Taka mukoza vajina uza sutura kontinua 2-0 (Fig. P-40 A, pájina
P-88):
- Komesa suku mazumenus 1 cm iha apex nia leten
(leten liu) hosi episiotomia. Kontinua sutura too nivel
hosi odamatan vajina.
- Iha odamatan vajina, lori hamutuk rohan ne’ebe koa hosi
odamatan vajina.
- Dada daun iha odamatan vajina nia okos liu hosi fatin insisi no
kesi.
P-88 Episiotomy
• Taka muskulu perineu uza sutura interruptus 2-0 (Fig. P-40 B).
• Taka kulit uza sutura interruptus (ou subkutikular) 2-0 (Fig.
P-40 C).
KOMPLIKASAUN SIRA
• Se akontese hematoma, loke no halo drenazem. Se laiha sinal
hosi infesaun no sangramentu para tiha ona, tala fila fali
episiotomia.
• Se iha sinal hosi infesaun loke no halo drenazem ba kanek. Hasai
sutura ne’ebe infetadu no hamos kanesk:
- Se infesaun ne’e leve, la presija antibiótiku.
- Se infesaun severu maibe la involve tissue iha kalran liu, fo
kombinasaun antibiótiku (pájina C-49):
– ampicillin 2 g IV kada oras 6;
– PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
- Se infesaun klean liu, involve muskulu no kauza nekrotiku
(necrotizing fasciitis), fo kombinasaun antibiótiku too tissue
ne’ebe nekrotiku hasai tiha ona no inan livre hosi isin manas ba
oras 48 (pájina C-49):
Episiotomy P-89
FIGURA P-41. H a t a ma l i ma n i d a l i u t u i r h o s i ko r d a u n
u mb i l i ka l
• Kontinua neneik haleu plasenta nia fatin too plasenta hasai hotu hosi
didin uteru.
• Bainhira hasai plasenta kompletu:
- Palpasi iha laran hosi kavum uteri atu asegura katak tissue
palsenta hotu hasai tiha ona.
- Ho neneik hasai liman hosi uteru, lori ho plasenta iha liman.
- Kontinua fo kontra-trasaun ba fundu hodi dudu nia ba diresaun
seluk hosi liman ne’ebe dada sai mai (Fig. P-43).
• Se plasenta la separadu hosi superfise uteru ho movimentu lateral
ne’ebe neneik hosi liman fuan tutun iha linha cleavage hasai
fragmentu plasenta (pájina S-44). Se tissue belit metin netik,
suspeitu plasenta akrtea no kontinua ho laparatomia no posibel
histerektomia subtotal (pájina P-122).
PROBLEMA
• Se iha retensaun plasenta tanba konstrisaun ring, ou se oras ou
loron liu tiha ona desde inan fo partu, karik la posibel atu hatama
liman tomak ba uteru. Fahe plasenta ba rohan-rohan/fragment uza
liman fuan rua, forsep ovum ou kuretase ne’ebe luan. (pájina S-44).
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Observa inan halo besik too efeitu hosi sedasi ho IV lakon.
• Monitoriza sinal vital (pulsa, presaun arterial, respirasaun) kada minutu
15 ba oras rua no kada minutu 30 ba oras 6 tuir mai ou stabil.
• Palpasi fundu uteru atu asegura katak uteru kontraksi nafatin.
• Cek lokia ne’ebe eksesivu.
• Kontinua infuzaun fluidu IV.
• Halo transfuzaun se presija (pájina C-37).
• Dokumenta prosedura no kuidadu pos-prosedura, inklui ai
moruk ruma ne’ebe fo.
• Konselhu inan no asegura katak nia kompriende prosedura
saida no tanba sa halo ida ne’e.
• Fo kuidadu pos-natal ba pelu menusl oras 24 depoisde partu.
SUKU NAKLES IHA SÉRVIKU P-95
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no aplika solusaun
antiséptiku ba vajina no sérviku (pájina C-35).
• fo kuidadu emosional no enkorajamentu. La presija anestezia ba
maioria hosi nakles iha sérviku. Ba nakles ne’ebe a’as no ekstensivu,
fo morphine no diazepam IV neneik (labele kahur iha seringa
hanesan) ou uza ketamin (pájina P-13).
• Husu asisten ida atu halo neneik presaun ba fundu atu tulun dudu
sérviku atu bele hare.
• Uza retractor vajina se nesesariu atu loke sérviku.
• Ho neneik kaer sérviku ho forsep ring ou sponge. Aplika forsep ba
nakles rua ne’e, no ho neneik dada iha diresaun oi-oin atu hare hotu
sérviku. Karik iha nakles barak.
• Taka nakles sérviku ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic) komesa hosi leten (parte leten hosi nakles), ne’ebe
talves hanesan fonte ba emorajia (Fig. P-44).
• Se long sesaun hosi kavidade iha sérviku, hafoin kontinua ho
sutura kontinua 0 chromic catgut (ou polyglycolic).
• Se se kusta atu hare hetan apex hosi halo ligasaun, kaer ho forsep
arteria ou forsep ring. Husik forsep iha fatin ba oras hat. Labele koko
atu kontinua atu halo ligasaun ba pontu emorajia tanba koko halo ida
ne’e bele aumenta tan emorajia. Hafoin:
- Depoisde oras hat, loke forsep parsialmente maibe labele hasai
- Depoisde oras hat tan, hasai forsep kompletamente.
Nota: laparatomia karik presija atu suku nakles iha sérviku ne’ebe estende
too iha vajina vault.
Nota: inan bele iha nakles signifikativu sem hetan nakles iha perineu.
• Identifka tipu hosi trauma: iha grau hat hosi nakles ne’ebe
akontese durante partu vajina:
- Nakles grau primeiru (Fig. P-45) involve mukoza vajina no
koneksaun tissue.
FIGURA P-45. Nakles grau primeiru (involve chette hat deit; vajina no
kulit perineu nakles, muskulu intakta)
Repair of vaginal and perineal tears P-99
Nota: Aspira (dada sai hosi plunger) atu asegura katak la tama too veia. Se
ran tama fila fali ba seringa bainhira aspira, hasai daun. Cek fila fali
pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran tama fila fali a
seringa. Inan bele hetan konvulsaun no mate se sona lidokain IV
akontese.
• Hanesan konkluzaun hosi pakote injesaun, hein minutu rua hafoin
kuu ou kebit ho forsep. Se inan sente kuu/kebit, hein tan minutu
rua hafoin oko fila fali.
• Suku mukoza vajina uza sutura kontinuasaun 2-0 (Fig. P-50, pájina
P-103):
- Komesa suku mazumenus 1 cm iha apex nia leten (tututn)
hosi vajina ne’ebe nakles. Kontinua sutura too nivel hosi
odamatan vajina.
- Iha odamatan vajina, lori hamutuk rohan rua ne’ebe nakles hosi
odamatan vajina.
- Lori daun suku komesa hosi odamatan vajina no liu hosi nakles
iha perineu no suku.
Repair of vaginal and perineal tears P-103
FIGURA P-50. Suku mukoza vajina
• Suku muskulu perineu uza sutura interuptus 2-0 (Fig. P-51). Se nakles
klean, suku tan fiada ida iha fatin hanesan atu taka nia espasu.
• Suku kulit perineu uza sutura interuptus (ou subkutikular) 2-0, komesa
hosi odamatan vajina (Fig. P-52, pájina P-104).
• Se nakles klean, halo ezaminasaun rektal. Asegura katak la suku
rektum; se suku rektum, hasai tiha sutura no suku fila fali nakles,
kuidadu atu labele suku rektum.
P- Repair of vaginal and perineal tears
104
FIGURA P-52. Suku kulit
Nota: Aspira (dada sai hosi plunger) atu asegura katak la tama too veia. Se
ran tama fila fali ba seringa bainhira aspira, hasai daun. Cek fila fali
pozisaun ho kuidadu no koko fila fali. Nunka sona se ran tama fila fali a
seringa. Inan bele hetan konvulsaun no mate se sona lidokain IV
akontese.
• Hanesan konkluzaun hosi pakote injesaun, hein minutu rua hafoin
kuu ou kebit ho forsep. Se inan sente kuu/kebit, hein tan minutu rua
hafoin oko fila fali.
• Suku rectum uza sutura interuptus 3-0 or 4-0 ho espasu 0.5 cm atu
suku hamutuk mukoza (Fig. P-53, pájinaP-106).
Lembra: tau sutura liu hosi muskulu (laos liu hotu deit hosi mukoza):
- Taka fiada muskulu hodi suku hamutuk fiada fasia ho sutura
interuptus.
- Aplika solusaun antiséptiku ba area frekentamente.
P- Repair of vaginal and perineal tears
106
FIGURA P-53. Taka didin muskulu hosi rektum
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Konselhu inan atu hamos area jenitalia, inklui linha sutura, ho be mos
loron ida dala rua no kada vez sintina bot hotu.
• Konselhu inan kona ba sinal perigu no bsinhirs no his ne’ebe atu buka
kuidadu se akontese.
• Follow up besik liu ba sinal perigu hosi infesaun kanek (ij.
Inflamasaun markadu, bubu eksesivu, pus).
• Evita halo enenma ou ezaminasaun ba rectum durante semana rua.
• Fo pencahar/halo mamar fezes ba semana ida, se posibel. Evita
laksativu tanba ida ne’e bele kauza kanek nakloke fila fali.
• La presija halo dieta ruma.
KOREKSAUN MANUAL
• Tau luvas estéril, kaer inversaun uterina no dudu tama ba laran liu
hosi sérviku iha diresaun umbiliku ba pozisaun anatomia ne’ebe
normal, uza liman seluk atu suporta uteru (Fig. P-55). Se plasenta
sei belit hela, hasai plasenta manualmente depoisde koreksaun.
Importante katak parte hosi uteru ne’ebe sai mai liue (parte ne’ebe
besik ba sérviku) tama uluk.
KOREKSAUN HIDROSTATIKU
• Tau inan ho pozisaun Trendelenburg klean (hatun nia ulun ba 0.5
metru iha okos hosi nivel perineu).
• Prepara dezinfetadu nivel-altu hosi choveiru estéril ho tubu ibun
luan ho naruk (metru 2) no be morna ho depozito (3–5 L).
Nota: Ida ne’e mos bele halo uza normal saline morna no pakote IV
baibain.
• Identifika forniks posterior. Ida ne’e fasil atu halo iha inversaun parsial
bainhira inversaun uterina sei iha vajina. Iha kazu seluk, forniks
posterior rekonhesidu hosi vajina ne’ebe namkurut/berkerut sai vajina
ne’ebe mamar.
• Tau tubu nia ibun hosi choveiru ba forniks posterior.
• Iha tempu hanesan, ho liman seluk kaer labia fechadu iha tubu nia
ibun leten no uza liman brasu kraik atu suporta tubu nia ibun.
• Husu asistente ida atu komesa loke choveiru ho presaun maximu
(hasa’e be reserva too metru 2). Be sei estende ba vajina posterior
gradualmente atu nune’e nia bele nakloke. Ida ne’e kauza
sirkumferensia/diameter hosi orifise atu aumenta, hamamar
konstrisaun sérviku no rezulta iha koreksaun hosi inversaun.
• Loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbiliku nia okos too fuk iha
pubiku, liu hosi kulit too nivel hosi fasia.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fasia.
- Kaer fasia nia ninin ho forsep no halo naruk insisi ba leten no
ba kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektu (muskulu iha
didin abdomen).
- Uza liman fuan ou tizora atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza
tizora atu halo naruk insisi ba leten no ba kraik. Ho kuidadu, atu
prevene injury iha mamik, uza tizora atu separa fiada no loke parte
kraik hosi peritoneu.
- Tau retraktor ba mamik iha ruin pubiku nia leten no tau
retraktor abdominal auto-retentor.
• Dilata/loke ring sérviku ne’ebe apertadu dijitalmente.
• Tau tenakulum liu hosi ring sérviku no kaer fundu ne’ebe
invertadu.
• Aplika trasaun mamar kontinua ba fundu enkuantu asistente ida
koko halo koreksaun manual hosi vajina.
• Se trasaun failha:
- Insisi ring sérviku ne’ebe apertadu vertikalmente no
posteriormente (iha ne’ebe insisi bele halo injury ba mamik ou
veia uterina).
- Repete etapa ba dilatasaun dijital, tenakulum no trasaun.
- Close the constriction ring.
• Se koreksaun susesu, taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Uza sponge atu hasai ran matek iha
abdomen.
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: La presija atu taka periteneu mamik ou peritoneu abdomen nian.
- Se iha sinal hosi infesaun, falun tissue subkutaneu ho gauze no
suku mamar ho 0 catgut (ou polyglycolic). Atraza taka kulit
depoisde laiha ona infesaun.
P-112 Uterina inversion
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Kuandu halo ona koreksaun ba inversaun, infus ositosina 20 units iha
fluidu IV 500 mL (normal saline ou Ringer’s lactate) turuk 10 pur
minutu:
- Se suspeitu emorajia, hasa’e rasio infuzaun ba 60 turuk
pur minutu.
- Se uteru la iha kontrasaun depoisde ositosina, fo ergometrine
0.2 mg ou prostaglandin (Tabela S-11, pájina S-32).
• Fo dosis singular hosi antibiótiku profilaksis depoisde halo
koreksaun ba inversaun uterina (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV
- OU cefazolin 1 g IV.
• Se uza ona koreksaun kombinadu abdominal-vajinal,
hare prinsipiu kuidadu pos-operasaun (pájina C-71).
• Se iha sinal infesaun ou inan iha isin manas, fo kombinasaun
antibiótiku too nia livre hosi isin manas ba oras 48 (pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 8;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
SUKU ROTURA UTERINA P-113
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu pos-operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo dosis singular antibiótiku profilaksis (pájina C-50):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbiliku nia okos ba pubiku, liu
hosi kulit ba nivel fasia nian.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fasia.
- Kaer fasia nia ninin ho forsep no halo naruk insisi ba leten no
ba kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektu (muskulu
didin abdomen).
- Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza tizora atu
halo naruk insisi ba leten no ba kraik atu bele hare parte uteru
hotu. Ho kuidadu, atu prevene injury ba mamik, uza tizora atu
separa fiada no loke parte kraik hosi peritoneu.
- Ezamina abdomen no uteru ba fatin rotura no hasai ran matek.
- Tau retraktor ida iha mamik iha ruin pubiku nia leten
no retraktor abdominal auto-retensaun.
• Fo partu ba bebe no plasenta.
• Infus ositosina 20 units iha 1 L fluidu IV (normal saline ou
Ringer’s lactate) turuk 60 pur minutu too iha kontrasaun uteru,
hafoin redus ba turuk 20 pur minutu.
• Hasai uteru hosi pélviku atu hare estensaun hosi injury.
• Ezamina uteru tantu iha oin no mos kotuk.
• Kaer uteru nia rohan ne’ebe ran ho forsep Green Armytage (ou
forsep ring).
• Separa mamik hosi uteru segmentu kraik ho diseksaun kroat ou
muk/tumpul. Se iha fitar iha mamik ba uteru, uza tizora ki’ik
oan/finu.
P-114 Repair of rotura uterina
• Se inan husu tiha ona atu halo tuba ligasi, bele halo prosedura ne’e
iha tempu ida ne’e (pájina P-63).
• Tau drenazen ida ba abdomen (pájina C-70).
• Taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Hasai ran matek uza sponge.
- Iha kazu hotu-hotu, cek ba injury iha mamik. Se injury iha
mamik identifikadu, suku injury (hare iha kraik).
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: la presija atu taka peritoneu mamik no peritoneu abdomen.
- Se iha sinal infesaun, taka tissue subkutaneu ho gauze no labele
suku metin ho sutura 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit atraza
depoisde laiha ona infesaun.
- Se laiha infesaun, taka kulit ho sutura vertikal 3-0 nylon (ou silk)
no aplika dressing estéril.
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu kuidadu pos-operasaun (pájina C-71).
• Se iha sinal infesaun ou agora inan iha isin manas, fo
kombinasaun antibiótiku too nia livre hosi isin manas oras 48
(pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 8;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
• Se laiha sinal infesaun, hasai drenazen abdomen depoisde oras
48.
• Oferese servisu saúde, se posibel (pájina S-14).
• Se la halo tuba ligasaun, oferese planeamnetu familia (Tabela
S-6, pájina S-15). Se inan hakarak atu iha tan oan, akonselha nia
atu iha partu ho sezariana eletivu iha isin rua tuir mai.
Tanba iha risku aumenta ba rotura uterina ho isin rua sira tutuir malu,
opsaun ba kontrasepsaun permanente presija atu diskuti ho inan
depoisde situasaun emerjénsia remata. Kontrasepsaun permanente labele
halo sem iha informed consent hosi inan.
LIGASAUN ARTERIA UTERINA NO UTERO-OVARIAN P-117
LIGASAUN
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo dosisi singular antibiótiku profilaksis (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbilikus nia okos ba pubiku,
liu hosi kulit no ba nivel hosi fasia.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fascia.
- Kaer fasia nia rohan ho forsep no hanaruk insisi ba leten no ba
kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektus (muskulu
didin abdominal).
- Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza tizora atu
hanaruk insisi ba leten no ba kraik atu bele hare hotu uteru. Ho
kuidadu, atu prevene injury iha mamik, uza tizora atu separa fiada
no loke parte kraik hosi peritoneu.
- Tau retraktor mamik ida iha ruin pubiku nia leten no tau
retraktro abdominal auto-retensaun.
• Dada sai uteru atu hatudu parte kraik hosi ligamentu broad.
• Koko pulsasaun hosi arteria uterina besik konjusaun hosi uteru no
sérviku.
• Uza sutura 0 chromic catgut (ou polyglycolic) ho daun ne’ebe boot,
pasa daun haleu arteria 2–3 cm liu hosi miometrium (muskulu uterina)
iha nivel ne’ebe sei halo insisi uterina segmentu uterina tranversu
kraik. Kesi sutura ho seguru.
• Tau sutura besik ba uteru se posibel, tanba jeralmente ureter 1 cm
deit lateral ba arteria uterina.
- Repete iha sorin seluk.
- Se arteria nakles tiha ona, klem no kesi parte rohan hosi emorajia.
P-118 Uterina and utero-ovarian artery ligation
• Taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Hasai ran matek uza sponge.
- Iha kazu hotu-hotu, cek ba injury iha mamik. Se injury iha
mamik identifikadu, suku injury (pájina P-115).
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: la presija atu taka peritoneu mamik no peritoneu abdomen.
- Se iha sinal infesaun, taka tissue subkutaneu ho gauze no labele
suku metin ho sutura 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit atraza
depoisde laiha ona infesaun.
- Se laiha infesaun, taka kulit ho sutura vertikal 3-0 nylon (ou silk)
no aplika dressing estéril.
P-120 Uterine and utero-ovarian artery ligation
Uterina and utero-ovarian artery ligation P-119
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu pos-operasaun (pájina C-71) no prinsipiu kuidadu jeral
(pájina C-25).
• Monitoriza urine output. Se iha ran iha urina ou inan iha loin pain
(moras entre kosteleta kraik no pélviku no/ou iha parte kraik hosi
kotuk), transfere inan ba kuidadu tersiariu, se posibel, ba tratamentu
hosi obstrusaun ureter.
• Se iha sinal infesaun ou agora inan iha isin manas, fo
kombinasaun antibiótiku too nia livre hosi isin manas oras 48
(pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 8;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
• Se laiha sinal infesaun, hasai drenazen abdomen depoisde oras
48.
• Oferese servisu saúde, se posibel (pájina S-14).
HISTEREKTOMIA POS-PARTU P-121
Histerektomia pso-partu bele subtotal (supraservikal) anaunser sérviku no
segmentu parte kraik hosi luterina involve. Karik histerektomia total
nesesariu iha kazu hosi nakles hosi segmentu kraik lne’ebe estende too
sérviku ou emorajia depoisde plasenta previa.
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo dosisi singular antibiótiku profilaksis (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Se la kontrola emorajia depoisde partu per vajina, tenek tau
iha ulun katak lalais ne’e importante. Atu loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbilikus nia okos ba pubiku,
liu hosi kulit no ba nivel hosi fasia.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fascia.
- Kaer fasia nia rohan ho forsep no hanaruk insisi ba leten no ba
kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektus (muskulu
didin abdominal).
- Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza tizora atu
hanaruk insisi ba leten no ba kraik atu bele hare hotu uteru. Ho
kuidadu, atu prevene injury iha mamik, uza tizora atu separa
fiada/fiada no loke parte kraik hosi peritoneu.
- Tau retraktor mamik ida iha ruin pubiku nia leten no
tau retraktro abdominal auto-retensaun.
• Hosi roha ko’a hosi ligamentu kabuar, loke folha anterior hosi
ligamentu broad. Insisi atu:
- pontu iha ne’ebe peritoneum mamik reflete ba superfise uterina
kraik iha linha klaran; ou
- pontu iha ne’ebe halo insisi ba sezariana ida agora ou uluk.
• uza liman fuan rua atu dudu folha posterior hosi ligamentu broad ba
oin, iha kedas tuba falopi no ovariu nia okos, besik uteru nia ninin. Halo
ku’ak oan ida ho medida hanesan liman fuan iha ligamentu broad, uza
tizora. Klem dupla/dala rua no koa tuba, ligamentu ovarian ho ligamentu
broad liu hosi ku’ak iha ligamentu broad (Fig. P-58, pájina P-123).
Ureter maka besik ba veia uterina. Ureter tenke identifikadu no expose atu
evita nia injury durante operasaun ou inklui momentu suku.
Histerektomia pos-partu P-123
FIGURA P-58. Fahe tubu no ligamentu ovarian
ligaments
• Taka toku servikal ho sutura interuptus 2-0 ou 3-0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
• Ho kuidadu halo inspesaun ba toku servikal, husik hela ligamentu no
estrutura seluk iha pélviku se iha kualker emorajia ruma.
• Se sangramentu leve kontinua ou suspeitu problema ruma ho
blood disorder, tau drenazem ida liu hosi didin abdomen (pájina C-
70). Labele tau drenazen liu hosi toku servikal, tanba ida ne’e bele
kauza infesaun pos-operasaun.
• Taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Hasai ran matek uza sponge.
- Iha kazu hotu-hotu, cek ba injury iha mamik. Se injury iha
mamik identifikadu, suku injury (pájina P-115).
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
Nota: la presija atu taka peritoneu mamik no peritoneu abdomen.
- Se iha sinal infesaun, taka tissue subkutaneu ho gauze no labele
suku metin ho sutura 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit atraza
depoisde laiha ona infesaun.
- Se laiha infesaun, taka kulit ho sutura vertikal 3-0 nylon (ou silk)
no aplika dressing estéril.
P-126 Histerektomia pos-partu
HISTEREKTOMIA TOTAL
Etapa adisional sira tuir mai ne’e presija ba histerektomia total:
• Dudu mamik ba kraik atu halo livre iha leten 2 cm hosi vajina.
• Loke folhada posterior hosi ligamentu broad.
• Klem, halo ligasaun no koa ligamentu uterosacral.
• Klem, halo ligasaun no koa ligamentu kardinal, ne’ebe kontein sanak
tun hosi veia uterina. Ida ne’e maka etapa importante iha operasaun:
- Kaer ligamentu vertikalmente ho klem ho nehan-bot (ij.
Kocher). Tau klem 5 mm lateral ba sérviku no koa
ligamentu besik ba sérviku, husik stump medial ba klem nia
seguru.
- Se sérviku naruk, repete etapa iha leten dala rua ou dala tolu
se presija.
- Iha leten 2 cm hosi vajina agora tenke livre hosi nia belit fatin.
• Klem no transeksaun vajina besik ba sérviku se posibel, klem
fatin emorajia se iha.
• Tau sutura hemostatiku, atu inklui ligamentum kabuar, cardinal
no uterosacral.
• Tau sutura kontinua ba vajina atu hapara emorajia.
• Taka abdomen (hanesan iha leten) depoisde tau drenazen iha
espasu extraperitoneal besik toku hosi sérviku (pájina C-70).
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu kuidadu pos-prosedura (pájina C-71).
• Monitoriza urine output. Se iha ran iha urina ou inan iha loin pain
(moras entre kosteleta kraik no pélviku no/ou iha parte kraik hosi
kotuk), transfere inan ba kuidadu tersiariu, se posibel, ba tratamentu
hosi obstrusaun ureter.
• Se iha sinal infesaun ou agora inan iha isin manas signs, fo
kombinasaun antibiótiku too inan livre hosi isin manas too oras 48
(pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 8;
Postpartum hysterectomy P-127
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku ne’ebe apropriadu (pájina C-64).
• Se laiha sinal infesaun, hasai drenazen abdomen depoisde oras 48.
• Oferese servisu saúde, se posibel (pájina S-14).
P-128 Histerektomia pos-partu
SALPINGECTOMY BA ISIN RUA EKTÓPIKU P-129
• Reve indikasaun sira.
• Reve prinsipiu kuidadu jeral (pájina C-25) no prinsipiu
kuidadu operasaun (pájina C-65), no komesa infuzaun IV
(pájina C-34).
• Fo dosisi singular antibiótiku profilaksis (pájina C-49):
- ampicillin 2 g IV;
- OU cefazolin 1 g IV.
• Loke abdomen:
- Halo insisi vertikal iha klaran iha umbilikus nia okos ba pubiku,
liu hosi kulit no ba nivel hosi fasia.
- Halo insisi vertikal 2–3 cm iha fascia.
- Kaer fasia nia rohan ho forsep no hanaruk insisi ba leten no ba
kraik uza tizora.
- Uza liman fuan ou tizora atu separa muskulu rektus (muskulu
didin abdominal).
- Uza liman fuan atu loke peritoneu besik umbiliku. Uza tizora atu
hanaruk insisi ba leten no ba kraik atu bele hare hotu uteru. Ho
kuidadu, atu prevene injury iha mamik, uza tizora atu separa fiada
no loke parte kraik hosi peritoneu.
- Tau retraktor mamik ida iha ruin pubiku nia leten no
tau retraktro abdominal auto-retensaun.
• Identifika no hare tuba falopi ho jestasaun ektópiku no nia ovariu.
• Aplika trasaun forsep (ij. Babcock) atu aumenta kona no klem
mesosalpinx atu hapara emorajia.
• Aspira ran hosi abdomen parte kraik no hasai ran matek.
• Aplika gauze bokon ho saline morna atu taka intestine no omentum
hosi fatin operasaun.
• Fahe mesosalpinx uza klem oi-oin (Fig. P-61 A no B, pájina P-
130). Aplika kada klem besik ba tubu atu preserva vaskulatur ovariu.
• Transfiksaun no kesi mesosalpinx ne’ebe fahe tiha ona ho sutura 2-0
chromic catgut (ou polyglycolic) molok hasai klem.
P-130 Salpingectomy for ectopic pregnancy
• Tau sutura ida iha leten haleu tubu iha fatin iskemiku nia rohan no
excise tubu (Fig. P-61 C).
• Taka abdomen:
- Asegura katak laiha emorajia. Hasai ran matek uza sponge.
- Taka fasia ho sutura kontinua 0 chromic catgut (ou
polyglycolic).
- Se iha sinal infesaun, taka tissue subkutaneu ho tissue no sutura
ho 0 catgut (ou polyglycolic). Taka kulit ho atraza taka depoisde
laiha ona infesaun.
- Se laiha sinal infesaun, taka kulit ho sutura vertikal 3-0 nylon (ou
silk) no aplika dressing estéril.
Salpingectomy for ectopic pregnancy P-131
SALFINGOSTOMIA
Raramente, bainhira iha estragus uituan ba tubu, bele hasai bolsa
jestasional no tubu konservadu. Ida ne’e tenke halo deit iha kazu sira iha
ne’ebe konservasaun ba fertilidade importante tebes ba inan, tanba nia iha
risku ba isin rua ektópiku tuir mai.
• Loke abdomen no hatudu tubu ovariu no tubu falopia ho
apropriadu (pájina P-129).
• Aplika trasaun ho forsep (ij. Babcock) ba sorin seluk hosi tuba isin
rua ne’ebe la rotura no hi’it sa’e atu hare.
• Uza skalpel atu halo insisi linear liu hosi serosa iha sorin seluk
mesenterium no iha axis ba tubu, maibe labele koa bolsa jestasional.
• Uza skalpel nia palheta/pegangan atu halo rahun bolsa jestasional hosi
tubu.
• Halo ligasaun ba fonte emorajia.
• Hatama fila fali ovariu ho tuba falopia ba kavum pélviku.
• Taka abdomen (pájina P-130).
KUIDADU POS-PROSEDURA
• Reve prinsipiu kuidadu pos-prosedura (pájina C-71).
• Se are iha sinal infesaun ou inan iha isin manas, fo kombinasaun
antibiótiku too nia livre hosi isin manas ba oras 48 (pájina C-49):
- clindamycin phosphate 600 mg IV kada oras 6;
- PLUS gentamicin 5 mg/kg body weight IV kada oras 24.
• Fo ai moruk analjétiku apropriadu (pájina C-64).
• Fornese servisu saúde, se posibel (pájina S-14).
• Se halo tiha ona salfingoktomia, akonselha inan ba risku hosi isin
rua ektópiku seluk no oferese planeamentu familia (Tabela
S-6, pájina S-15).
P-132 Salpingectomy for ectopic pregnancy
APPENDIX
AI MORUK ESENSIAL BA JESTAUN A-1
KOMPLIKASAUN ISIN RUA NO POS-PARTU
ANAESTHETIKU hydralazine
labetolol
halothane nifedipine immediate-release
ketamin
lidokain 2% or 1%
ANTIMALARIAL
amodiaquin
ANALJÉTIKU artemether
aspirin artesunate
ibuprofen chloroquine
indomethacin clindamycin
morphine dihydroartemisinin
paracetamol doxycycline
halofantrine
lumefantrine
ANTIBIÓTIKU mefloquine
amoxicillin piperaquine
ampicillin primaquine
benzathine penicillin proguanil
benzyl penicillin quinidine
cefazolin quinine dihydrochloride
ceftriaxone quinine sulfate
clindamycin sulfadoxine/pyrimethamine
cloxacillin tetracycline
erythromycin
gentamicin FLUIDU IV
kanamycin
dextrose 10%
metronidazole
glucose (5%, 10%, 50%)
nitrofurantoin
normal saline
penicillin G
Ringer’s lactate
procaine penicillin G
vancomycin
AI MORUK UZA IHA
EMERGENSIA
ANTIKONVULSAUN
adrenaline
diazepam aminophylline
magnesium sulfate atropine sulfate
phenytoin calcium gluconate
digoxin
ANTI IPERTENSAUN diphenhydramine
alpha methyldopa ephedrine
furosemide
A-2 Essential drugs for managing complications in pregnancy and childbirth
naloxone chlorhexidine
nitroglycerine co-trimoxazole
prednisone ferrous fumarate
prednisolone ferrous sulfate
promethazine folic acid
heparin
SEDATIVA levonorgestrel
magnesium trisilicate
diazepam medroxyprogesterone
phenobarbitone povidone-iodine solution 2.5%
silver nitrate solution 1%
STEROID sodium citrate
betamethasone tetanus antitoxin
dexamethasone tetanus toxoid
hydrocortisone tetracycline ointment 1%
prednisolone vitamin K
TOKOLITIKU
nifedipine immediate-release
salbutamol
terbutaline
UTEROTONIKU
AI MORUK/ AI MORUK
ATU PREVENE NO
TRATAMENTU
EMORAJIA POS-
PARTU
15-methyl prostaglandin F2α
ergometrine
methylergometrine
misoprostol
oxytocin
prostaglandin E2
tranexamic acid
SELUK
antitetanus serum
bacillus Calmette-Guérin
(BCG)
INDEX
INDEX I-1
89;analjésiku/anestezia fetu
abnormalidade, C-13–14,
opsaun, C-63
C-16–17;
versaun external, S-97, P-15–16; avaliasaun/monitorizasaun, C-89;
evita distress fetal, P-15; evita distress fetal, S-109–110;
molok semana 37, P-15
lakon movimentu fetal, S-155–
157; ulun/skull, C-83–85, P-34;
aprezentasaun oin. Hare
pozisaun, C-83–85. Hare mos
malpozisaun no mal-
problema fetu; malpozisaun no
aprezentasaun
mal-aprezentasaun; isin rua
trabalhu de partu
multipu
falsu diagnosa, S-
74; jestaun, S-81
Index I-9
salpingectomy operasaun
prosedura, P-129–131; ceklist, C-75;
isin rua ektópiku, S-16 prep. kulit, C-35. Hare mos
fase liman; kuidadu intra-
fitar uteru , S-107–108 operasaun; kuidadu pos-
operasaun;
septicemia, C-49
sutura, C-71;
shock
depoisde sezareana, P-
diagnosa, C-1, C-23, S-1–6;
58–59, P-62–63;
jestaun, C-34, S-1–7; non-
hasai, C-74;
pneumatic anti-shock
suku episiotomia, P-87–88; suku
garment (NASG), S-39–40;
rotura uterina,
no infuzaun IV infusion, C-
P-113–116;
34; no transfuzaun ran, C-
Sutura kompresaun uterina iha
37; reasaun transfuzaun, C-
sangramentu, S-41–42
42–43
sifilis, S-183–184
distosia kabás, S-99–100
nakles
aprezentasaun kabás. Hare
diagnosa, S-31;
malpozisaun no
suku, C-31, C-63, C-105; P-95–
mal-aprezentasaun
108;
anestezia spinal, P-11–12; antibiótiku, C-50;
no sezareana, P-53; sangramentu, S-43;
risku hipotensaun, S-63, S-66. nakles servikal, P-
Hare mos jestaun moras 95;
nakles perineu, P-97–108;
Faze hosi partu, C-77–78; nakles uterina, P-114;
progresu hosi faze nakles vajinal, P-97–108
primeiru, C-97;
Progresu hosi faze segundu, C- tetanus
97–98; faze terseiru, jestaun diagnosa, C-2, S-53;
ativu, C-102–104
tetanus (kont.) jestaun, S-
Tratamentu infesaun
67–68; vasinasaun, S-
staphylococcal, C-51
15
Index I-17
ezaminasaun vaginal
atu avalia descida no dilatasaun
no obliterasaun sérviku, C-80
Integrated Jestaun Of Pregnancy And Childbirth
no