Fakultet

elektrotehnike

2. Principi funkcioniranja mobilnih

mreža
Dr. sc. Suad Kasapović, vanr.prof.

Tuzla, oktobar 2018 godine

Razvoj mobilnih komunikacija

Fakultet
• 1G tehnologija elektrotehnike

• 2G tehnologija
• 3G tehnologija
• 4G tehnologija
• 5G tehnologija

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 3

 ...
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 4

Razvoj mobilnih komunikacija

Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 5

 Razvoj mobilnih komunikacija
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 6

Razvoj mobilnih komunikacija

Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 7

 ...
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 8

Četvrta industrijska revolucija

Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 9

 ...
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 10

Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 11

 Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 12

Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 13

 ...
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 14

Internet of Things
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 15

 Integracijski izazovi
Fakultet
Uređaj/Sistem na čipu (SoC) elektrotehnike
•Performanse BT
•Složenost Radio

•Veličina, snaga, cijena

•Visoke frekvencije/mmWave Cellular
GPS

•Višestruke antene
•Multiradio integracija Cog

•Koegzistencija
Mem WiFi

CPU mmW

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 16

Mreža-izazovi
Fakultet
• Mreža/radio izazovi elektrotehnike

• Gb/s podatkovne brzine „bez“ greški,

• Energetski efikasna,
• Oskudan/dodjeljen spektar,
• Pouzdanost i pokrivenost,
• Heterogene mreže,
• Prijenos između mreža bez prekida

5 AdHoc

GShort-Range

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 17

 Historija - 1G do 4G
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 18

Celularni sistem
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 19

 Ili ovako u stvarnosti...
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 20

Osnovna arhitektura bežičnih sistema

Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 21

 Integracija podatkovnih usluga
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 22

Principi funkcioniranja mobilnih mreža

Fakultet
• Prvobitno se projektovanje mobilnih mreža baziralo na upotrebi
elektrotehnike

predajnika:
• velike snage sa antenom na veoma visokim
tornjevima a s ciljem pokrivanja signalom
šireg prostora.
• Ovaj pristup je davao dosta dobru pokrivenost signalom, ali je
to istovremeno značilo nemogućnost upotrebe istih frekvencija
u sistemu jer bi to rezultiralo interferencijom.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 23

 ...
• Industrija mobilnih radio komunikacija raste zahvaljujući Fakultet
elektrotehnike

napretku u
• digitalizaciji i
• poboljšanjima u radio frekvencijskim kolima,
• velikoj integraciji kola i drugim minijaturnim tehnologijama
koje su kreirale radio uređaje manjim, jeftinijim i
pouzdanijim.
• Digitalne komutacijske tehnike su olakšale stvaranje većih
mreža.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 24

Dodjela spektra
• Za bežične sisteme koji obuhvataju više država, Fakultet
elektrotehnike

spektar se dodjeljuje od strane Međunarodne

telekomunikacijske unije – radio komunikacijska grupa
(eng., International Telecommunications Union –
Radio Communications - ITU-R).
• Uz spektralne aukcije, spektar u određenim
frekvencijskim opsezima može biti ostavljen za
slobodnu upotrebu prema posebnim dodatnim
pravilima.
• Pravila mogu odgovarati specifičnom
komunikacijskom standardu, nivou snage, itd.
• Cilj nelicenciranih opsega je da ohrabre inovaciju i
niske troškove implementacije.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 25

 Dodjela spektra
Fakultet
• Mnogo bežičnih sistema radi u nelicenciranom opsegu,elektrotehnike

uključujući WLAN-ove, Bluetooth i bežične telefone.

• Ako se koristi mnogo nelicenciranih uređaja u istom
opsegu a u neposrednoj blizini, generiraju
interferenciju jedan drugome, što može učiniti opseg
neupotrebljivim.
• Cilj mijenjanja politike spektralne alokacije je da se
preuzmu prednosti tehnološkog napretka u radio
sistemima, te da bi učinili spektralnu alokaciju efikasnijom
i fleksibilnijom.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 26

...
Fakultet
• Jedna od ideja koja se nameće je upotreba kognitivnog (eng.,
elektrotehnike

cognitive) radija.
• Ovaj tip radija može osjetiti njegovo spektralno okruženje da
odredi dimenzije u vremenu, prostoru i frekvenciji gdje neće
izazvati interferenciju s drugim korisnicima pa čak i ublažiti
velike snage odašiljanja.

• Ako takav radio može operirati u veoma širokom frekventnom

opsegu, onda se može otvoriti veliki broj novih opsega i velike
mogućnosti za nove sisteme i aplikacije.
• Ovakvim radikalnim promjenama može biti prevaziđeno
mnoštvo tehnologija i previše politika u alokaciji spektra.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 27

 Licencirani spektar
Fakultet
elektrotehnike
AM Radio 535-1605 KHz
FM Radio 88-108 MHz
Difuzija TV (Kanali 2-6) 54-88 MHz
Difuzija TV (Kanali 7-13) 174-216 MHz
Difuzija TV (UHF) 470-806 MHz
3G Širokopojasna bežična 746-764 MHz, 776-794 MHz
3G Širokopojasna bežična 1.7-1.85 MHz, 2.5-2.69 MHz
1G i 2G Digitali celularni telefoni 806-902 MHz

Personalne komunikacijske usluge (2G) 1.85-1.99 GHz

Bežične komunikacijske usluge 2.305-2.32 GHz, 2.345-2.36 GHz

Satelitski digitalni radio 2.32-2.325 GHz

Digitalna TV satelitska difuzija 12.2-12.7 GHz

Lokalna višespojna distributivna usluga 27.5-29.5 GHz, 31-31.3 GHz

Usluge fiksnog bežičnog pristupa 38.6-40 GHz

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 28

Licencirani spektar
Fakultet
• 3G širokopojasni bežični spektar je trenutno dodjeljen UHF TV
elektrotehnike

stanicama 60-69, ali po tablici treba biti realociran.

• Obje i 1G analogne i 2G digitalne usluge zauzimaju isti opseg
na 800 MHz i pružaoci celularnih usluga odlučuju koliko
opsega će dodjeliti digitalnim i analognim uslugama.
• Nelicencirani spektar je dodjeljen od upravljačkog tijela unutar
date države. Sljedeća tabela (Tablica) pokazuje primjer
nelicencirane spektralne alokacije.
ISM Opseg I (bežični telefoni, 1G WLANs) 902-928 MHz
ISM opseg II (bluetooth, 802.11b WLANs) 2.4-2.4835 GHz
ISM opseg III (bežični PBX) 5.725-5.85 GHz
NII opseg I (zatvoreni sistemi, 802.11a WLANs) 5.15-5.25 GHz
NII opseg II (vanjski kratkog dometa i kampus aplikacije) 5.25-5.35 GHz

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 29

 Frekvencijska ponovna upotreba
• Mobilni sistemi se oslanjaju na dodjelu kanala na osnovu Fakultet
elektrotehnike

nekog algoritma i ponovnu upotrebu kanala nad pokrivenim

regionom.
• Svakoj baznoj stanici je dodjeljena grupa radio kanala koja će
biti upotrebljena unutar malog geografskog regiona nazvanog
ćelija.
• Baznim stanicama u susjednim ćelijama su dodjeljene
grupe kanala koje sadrže različite kanale od susjedne
ćelije (po frekvenciji, kodu i sl.).

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 30

...
Fakultet
• Antene baznih stanica su dizajnirane tako da elektrotehnike

postignu željenu pokrivenost unutar ćelije.

• Ograničavajući područje pokrivanja granicama ćelije,
ista grupa kanala može biti upotrijebljena za
pokrivanje druge ćelije koja je udaljena jedna od
druge dovoljnim razmakom da zadrži nivo
interferencije u tolerantnim granicama.
• Proces projektovanja, odabiranja i dodjeljivanja
grupa kanala za sve bazne stanice ćelija u
sistemu se zove frekventna ponovna upotreba ili
frekventno planiranje.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 31

 Primjer alokacije kanala (vremenska)
• Upotrebom šestougaone geometrije, najmanji broj ćelija može prekritiFakultet
elektrotehnike
geografski region i šestougaonik približno aproksimira kružni oblik
emitovanja.
• S kanala podjeljeno između N ćelija u jedinstvene i razdvojene grupe
kanala gdje svaka ima isti broj kanala, S=kN
• N ćelija koje kolektivno koriste kompletan skup raspoloživih frekvencija se
zove klaster.
• Ako se klaster ponavlja M puta unutar sistema, ukupan broj duplex kanala
C se upotrebljava kao mjera kapaciteta i data je kao C=MkN=MS

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 32

...
Fakultet
• Faktor N se zove veličina klastera. elektrotehnike

• Ako je veličina klastera N smanjena, dok se veličina ćelije

zadržava konstantnom, neophodno je više klastera da bi pokrili
dato područje i time postigli veći kapacitet.
• Da bi povezali susjedne ćelije bez praznina, geometrija
šestougaonika je takva da broj ćelija po klasteru N, može
imati vrijednosti koje zadovoljavaju jednačinu:
• gdje su i i j nenegativni cijeli brojev
2 2
N = i  ij + j

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 33

 i=2 i j=3 za N=19
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 34

Strategija prebacivanja i upravljanje

mobilnošću
Fakultet
• Operacija prebacivanja ne uključuje samo identifikaciju nove
elektrotehnike

bazne stanice, već također zahtjeva da govornim i kontrolnim

signalima budu dodjeljeni kanali na novoj baznoj stanici.
• Mnoge strategije prebacivanja daju prioritet zahtjevima za
prebacivanjem nad zahtjevima za iniciranje poziva kad
dodjeljuju neupotrijebljene kanale u ćeliji.
• Prebacivanje treba biti obavljeno uspješno i ne često ako je
moguće, a da za korisnike bude neosjetljivo.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 35

 ...
Fakultet
• Da bi zadovoljili te zahtjeve, projektantni sistema moraju elektrotehnike

specificirati optimalni nivo signala na kojoj se inicira

prebacivanje.
• Nivo signala je specificiran kao minimalni upotrebljivi signal
prihvatljivog kvaliteta na prijemniku bazne stanice Prmin, a
nešto malo veći nivo signala se koristi kao prag kada je nužno
prebacivanje Prprebacivanje.
• Ta granica je data kao D=Prprebacivanje-Prmin i ne može biti niti
prevelika a niti premala

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 36

...
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 37

 ...
Fakultet
• Iako celularni koncept jasno obezbjeđuje dodatni kapacitet kroz dodavanje
elektrotehnike
novih ćelija, u praksi je teško davaocima usluga dobiti novu fizičku lokaciju
ćelije, posebno u urbanom području.
• Podjela na zone, sektore i druge netehničke barijere je atraktivnija
uslužnim davaocima za instaliranje dodatnih kanala i baznih stanica na istoj
fizičkoj lokaciji postojeće ćelije, nego da pronađu novu lokaciju.
• Upotrebom različitih visina za antene (često na istoj zgradi ili tornju) i
različitih nivoa snage, moguće je obezbijediti "velike" i "male" ćelije koje se
raspoređuju na istoj lokaciji.
• Ta tehnika se zove tehnika kišobrana.

Male mikroćelije za
Veliki ''kišobran'' ćelija za korisnike prometa
korisnike prometa velikih brzina malih brzina

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 38

...
Fakultet
• Prebacivanje ne samo na bazi jačine signala (interferencija i
elektrotehnike

sl.)
• Upravljanje pokretljivošću u mobilnim mrežama uključuje
registriranje lokacije mobilnog terminala i njezino ažuriranje.
• Procedura prebacivanja podijeljena je na ćelijsko ažuriranje
(eng., cell update) i ažuriranje područja usmjeravanja (eng.,
routing area).
• Lokacijsko područje za govorni promet (eng., location area) i
usmjeravajuće područje za paketni promet različita su područja
koja obuhvataju određeni broj ćelija.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 39

 Primjer upravljanja pokretnošću u
GSM/GPRS mreži
Fakultet
elektrotehnike

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 40

Interferencija i kapacitet sistema

Fakultet
• Interferencija je jedan od glavnih limitirajući faktora za elektrotehnike

performanse mobilnog sistema i ona obuhvata sve što mijenja,

modificira, ili ometa poruku kao da putuje duž kanala.
• Na upravljačkim kanalima, interferencija vodi gubitku i
blokiranjem poziva izazvanog greškom u digitalnoj signalizaciji
• Interferencija je mnogo jača u urbanom području zbog većih
RF smetnji i većeg broja baznih stanica i mobilnih uređaja.
• Interferencija je usko grlo u povećanju kapaciteta.
• Dva osnovna tipa sistemom generisane ćelijske interferencije
su kokanalska interferencija (eng., co-channel
interference) i interferencija susjednih kanala (eng.,
adjacent channel interference).

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 41

 Kokanalska interferencija (istokanalna
interferencija)
Fakultet
• Frekventna ponovna upotreba implicira da u pokrivenomelektrotehnike
području postoji nekoliko ćelija koje koriste isti skup
frekvencija i što izaziva kokanalsku interferenciju
• Povećanjem snage nosioca na predajniku se povećava i
interferencija ka susjednim kokanalskim ćelijama.
• Da bi reducirali kokanalsku interferenciju, kokanalske ćelije
moraju biti fizički odvojene minimalnim razmakom
obezbjeđujući dovoljnu izolaciju zbog propagacije.

• Više pogledati na linku:

• https://www.youtube.com/watch?v=VH_SkSk2Tfo

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 42

Ilustracija prvog reda kokanalskih ćelija za

klaster veličine N=7
Fakultet
elektrotehnike

S R4
=
I 2(D  R) +2(D+R)4 + 2D4
4

Za N=7, Q=4.6 i najgori slučaj S/I se

S 1 aproksimira na oko 49.56 (17dB). Da bi
=
I 2(Q  1 )4 + 2(Q+1 )4 + 2Q4 projektovali celularni sistem s odgovarajućim
performansama (u najlošijem slučaju),
neophodno je povećati N na sljedeću najveću
vrijednost npr. na 12 (što odgovara i=j=2)
15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 43
 ...
Fakultet
• Neka je poluprečnik (opisane) ćelije (R) a razmak elektrotehnike

između centara najbližih kokanalskih ćelija (D).

• Parametar Q se zove odnos kokanalske ponovne
upotrebe i povezan je s veličinom klastera. Za
šestougaonu geometriju je:
D
Q=  3N
R
• Mala vrijednost Q daje veći kapacitet iako je veličina
klastera N mala.
• Veća vrijednost Q poboljšava kvalitet predajnika zbog
manjeg nivoa kokanalske interferencije.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 44

...
Fakultet
elektrotehnike
Veličina klastera Odnos kokanalske ponovne
N upotrebe
i=1, j=1 3 3
i=1, j=2 7 4.58
i=2, j=2 12 6
i=1, j=3 13 6.24

Neka i0 bude broj kokanalskih interferirajućih ćelija. Onda se

odnos signal/interferencija (S/I ) za mobilni prijemnik koji
nadgleda vezu prema mobilnoj stanici (od bazne stanice)
izražava kao:
S S
 i0
I
I
i 1
i

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 45

 ...
Fakultet
• S je željena snaga signala od bazne stanice i Ii je snaga interferencije
elektrotehnike
izazvana i-tom kokanalskom ćelijom
• Propagacijska mjerenja u mobilnom radio kanalu pokazuju da prosječna
primljena jačina signala u bilo kojoj tački opada s razmakom između
predajnika i prijemnika. Prosječna primljena snaga Pr na razmaku d od
odašiljajuće antene se aproksimira jednačinom:
n
d  d
Pr  P0   Pr (dBm)= P0(dBm) 10nlog  
 d0   d0 
• P0 primljena snaga blizu referentne tačke u regionu polja antene na
razmaku d0 od antene predajnika i n je eksponent slabljenja. Ako je Di
razmak i-tog posrednika od mobilnog uređaja, primljena snaga na datom
mobilnom uređaju zbog i-te interferirajuće ćelije će biti proporcionalna (Di)-n.
Eksponent slabljenja n je obično u opsegu između 2 i 4 u urbanom
ćelijskom sistemu. S Rn n n
 S (D / R) ( 3N )
• S/I za mobilni uređaj I i0
= =
D 
n
i I i0 i0
i 1

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 46

Primjer 1...
Primjer: Ako je ukupna širina opsega 33 MHz dodjeljena određenom FDD Fakultet
ćelijskom telefonskom sistemu koji koristi 25 KHz jednostrane kanaleelektrotehnike
da bi
obezbijedio potpunu dvostruku komunikaciju govornih i kontrolnih kanala,
Izračunati broj kanala raspoloživ po ćeliji ako sistem koristi:N=4,N=7,N=12.
Ako je 1 MHz dodjeljenog spektra namjenjen kontrolnim kanalima, odredite
nepristrasnu raspodjelu kontrolnih kanala i govornih kanala u svakoj ćeliji za
svaki od tri sistema.
Rješenje:
Ukupna širina opsega je 33MHz.
Širina kanala =25 KHz x 2 jednostrana kanala = 50KHz/dvostranom kanalu
Ukupno raspoloživih kanala =33000/50=660 kanala
N=4, onda je ukupan broj kanala raspoloživ po ćeliji =660/4165 kanala
N=7, onda je ukupan broj kanala raspoloživ po ćeliji =660/795 kanala
N=12, onda je ukupan broj kanala raspoloživ po ćeliji =660/1255 kanala
1 MHz spektar za kontrolne kanale implicira da postoji 1000/50=20
kontrolnih kanala. Moguća razdioba kontrolnih i govornih kanala je da
jednostavno dodjeljuje isti broj kanala u svakoj ćeliji gdje je moguće. Slijedi
da 660 kanala mora biti razdijeljeno svakoj ćeliji unutar klastera. Odnosno,
15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 50
640 govornih kanala i 20 kontrolnih kanala (jedan po ćeliji)
 ...
Fakultet
elektrotehnike

a) Za N=4, trebalo bi 5 kontrolnih i 160 kanala po ćeliji (165X4)

b) Za N=7, trebalo bi 4 ćelije sa 3 kontrolna kanala i 92 govorna kanala, 2
ćelije sa 3 kontrolna kanala i 90 govornih kanala i 1 ćelijom sa 2 kontrolne
ćelije i 92 govorna kanala mogu biti alocirana. U praksi, međutim, svaka
ćelija treba imati 1 kontrolni kanal, 4 ćelije trebaju imati 91 govorni kanal i 3
ćelije trebaju imati 92 govorna kanala.
c) Za N=12, trebalo bi 8 ćelija sa 2 kontrolne ćelije i 53 govorna kanala i 4
ćelije sa 1 kontrolnim kanalom i 54 govorna kanala svaki. U aktuelnom
sistemu, svaka ćelija treba imati 1 kontrolni kanal, 8 ćelija po 53 govorna
kanala i 4 ćelije sa 54 govorna kanala.

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 51

Fakultet
elektrotehnike

P&O?

15.10.2018. Mobilne telekomunikacije 53