http://www.politikaplus.

com/novost/41100/sve-ostrija-prepucavanja-josipovic-kosor-sukob-
koncepcija-ili-sajam-tastina

Naš ustavni model je takav da su institucije predsjednika države i predsjednika Vlade pomalo
konfliktne. Tako je bilo izmedu Mesića i Račana, Mesića i Sanadera, a sada je tako i između
Josipovića i Kosor. Dakle, toj nekoj vrsti konflikta više doprinosi sustav, ali je na osobama koje
imaju funkciju predsjednika ili premijerke odluka koliko će taj konflikt biti izražen, kaže
dugogodišnji borac za ljudska prava i politički analitičar Žarko Puhovski, komentirajući tako
odnos Jadranke Kosor i Ive Josipovića.

PUHOVSKI: "Ne bih rekao da Josipović agitira za SDP, jer je njemu više nego bilo kome, ma
koliko to čudno zvučalo, odgovara da Kosor ostane premijerka... smatram da bi Milanović kao
premijer predsjednika Josipovića smatrao drugorazrednom institucijom." - Osobno sam očekivao
da će predsjednik Josipović biti manje oštar, ali je očito da je u zadnje vrijeme sve oštriji, što i
nije baš logično, ističe Žarko Puhovski i napominje da takav način komunikacije predsjednika
naspram premijerke nije rezultat činjenice da je Josipović bio kandidat SDP-a za predsjednika. -
Ne bih rekao da Josipović agitira za SDP, jer je njemu više nego bilo kome, ma koliko to čudno
zvučalo, odgovara da Kosor ostane premijerka, jer Milanović nije toliko sklon diplomatskom
razgovoru i smatram da bi Milanović kao premijer predsjednika Josipovića smatrao
drugorazrednom institucijom, kaže Puhovski i napominje da je konfliktu izmedu predsjednika i
premijerke kriva i loša politička taktika Jadranke Kosor. - Premijerka Kosor je s manjim
intezitetom mogla ulaziti u konflikt s Josipovićem, a više s Milanovićem koji joj je ipak veći
politički suparnik, kaže Puhovski.

LETICA: "Osobno ne vidim što je sporno u tome da Josipović agitira za SDP. Pa, on je bio
predsjednički kandidat SDP-a i nema ništa neobično da diskretno agitira za njih." Kolumnist i
novinar Večernjeg lista Milan Jajčinović za portal PolitikaPlus kaže da su prepirke između
Josipovića i Kosor u potpunosti nepotrebne, jer se događaju oko marginalnih stvari. -
Predsjednik i premijerka se prepiru oko stvari koje građanima nisu od velikog značaja. Ako već
dolazi do konflikta, onda bi bilo bolje da se to događa oko gospodarskog razvoja ili puta prema
Europskoj uniji, a sve u interesu građana. Smatram da se iza svega krije borba za što bolju
poziciju u budućnosti i bolji status među građanima. Istovremeno, to je i nadmetanje taština, jer
je očito da i Kosor i Josipović imaju potrebu komentirati sve i svašta, što baš i ne priliči
instituciji predsjednika kao i premijera, ističe Jajčinović koji se slaže s Puhovskim kada kaže da
Josipović, premda suprotno tvrde u HDZ-u, ne agitira za SDP. - Ne bih se složio da Josipović
agitira za SDP, jer on ne može nekoga natjerati da glasa za SDP, to će svaki građanin osobno
odlučiti. No, isto tako je logično da Josipović govori i zastupa neke vrijednosti koje zastupa SDP,
jer je bio dio te stranke i ne može se tako olako odreći svoje prošlosti, smatra Jajčinović.
JAJČINOVIĆ: Predsjednik i premijerka se prepiru oko stvari koje građanima nisu od velikog
značaja. Ako već dolazi do konflikta, onda bi bilo bolje da se to događa oko gospodarskog
razvoja ili puta prema Europskoj uniji, a sve u interesu građana.
Zanimljiv komentar na odnose između predsjednika i premijerke dao je sveučilišni profesor
Slaven Letica. - Predsjednik i premijerka se ponašaju kao besposleni popovi koji krste jariće. Ne
bave se ozbiljnim temama kao što su nezaposlenost, mogući financijski krah, ali zato imaju
vremena za konflikte oko gluposti, kaže Letica, koji za razliku od Puhovskog i Jajčinovića, kaže
da je više nego očito da Josipović agitira za SDP i u tome, kaže, ne vidi ništa neobično. - Osobno
ne vidim što je sporno u tome da Josipović agitira za SDP. Pa, on je bio predsjednički kandidat
SDP-a i nema ništa neobično da diskretno agitira za njih, kaže Letica.
KRILE: "Ta javna prepucavanja u konačnici odgovaraju ipak samo jednoj strani, a to je ona koja
se sprema na izbore. Predsjednik Josipović je, koliko znamo, svoje izbore dobio." Kolumnist i
novinar Slobodne Dalmacije Davor Krile kaže da učestalo sazivanje Vijeća za nacionalnu
sigurnost, čas od strane Josipovića, čas od strane Kosorice, s uhićenjima ili najavama uhićenja
koja potom slijede, podsjeća pomalo na politbiroovska vremena, na dosadnu realsocijalističku
partiju šaha. - Stalnim nastojanjem da se sruši što više protivničkih figura i dokaže dominacija,
računa se primarno na medijski efekt. Ta javna prepucavanja u konačnici odgovaraju ipak samo
jednoj strani, a to je ona koja se sprema na izbore. Predsjednik Josipović je, koliko znamo, svoje
izbore dobio, ističe Krile i kaže da predsjednici HDZ-a rat s predsjednikom Republike u
marketinškom smislu konvenira mnogo više nego prepucavanje sa šefovima oporbe
Milanovićem ili Čačićem. - Jadranka Kosor time stvara lažni dojam da se u kampanji nadmeće s
jednako moćnima, s ravnopravnima sebi. Naravno da to realno nije slučaj: gospođa Kosor ima
vlast, te sve financijske, represivne i druge mehanizme koje ona podrazumijeva, a oporba, koja
joj je jedini stvarni konkurent, nema ništa, kaže Krile i napominje da se nasilnim navlačenjem
oporbenoga dresa predsjedniku Josipoviću, ta notorna istina pokušava prikriti na sve načine.

https://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/Kosor-vs-Josipovic-Sukob-u-kojem-Milanovic-
najvise-profitira/104793

ZAGREB - U Hrvatskoj se zahuktala polemika o pozadini učestalih sporenja i prepucavanja

predsjednika i premijerke Hrvatske Ive Josipovića i Jadranke Kosor o širokom spektru tema, od
ekonomije i diplomatije do odnosa sa Srbijom i predsjednikom Borisom Tadićem, a glavna
intriga je da li je riječ o ličnom rivalstvu hrvatskih lidera ili partijskom pozicioniranju tri mjeseca
pred izbore.

Dio hrvatskih analitičara, naime, zastupa tezu da Kosorova brani interese Hrvatske demokratske
zajednice, a Josipović "partijske boje" Socijaldemokratske partije (SDP), jer je kao njen kandidat
izabran na tu dužnost. Drugi vjeruju da je riječ o nastavku tradicionalnog konflikta predsjednika i
premijera Hrvatske, slično tome kako su se u prošlosti sukobljavali Stipe Mesić i Ivica Račan, te
Stipe Mesić i Ivo Sanader. Zagrebački profesor Slaven Letica kaže da ne vidi ništa sporno u
tome da Josipović agituje za SDP. "Pa, on je bio predsjednički kandidat SDP-a i nema ničeg
neobičnog da diskretno agituje za njih", ističe on. Kolumnista i novinar "Večernjeg lista" Milan
Jajčinović ocijenio je za portal PolitikaPlus da su prepirke između Josipovića i Kosovore
potpuno nepotrebne, jer se događaju oko marginalnih stvari. "Ako već dolazi do konflikta, onda
bi bilo bolje da se to događa oko ekonomskog razvoja ili puta prema EU. Smatram da se iza
svega krije borba za što bolju poziciju u budućnosti i bolji status među građanima," ističe on.
Politički analitičar Žarko Puhovski kaže da je HDZ napravio taktičku grešku jer se sukobljava s
popularnim političarom koji nije kandidat, a ne s nepopularnim koji je protivkandidat, šefom
Socijaldemokratske partije (SDP) Zoranom Milanovićem. "U toj situaciji Milanović jako
profitira, a pretpostavljam da će HDZ uvidjeti svoju grešku", kaže Puhovski. On smatra i da je u
okviru podjele uloga na drugoj stani Josipović, uvidjevši koliko Milanović stoji slabo u javnosti,
odlučio preuzeti dio njegove uloge na sebe. Na pitanje hoće li sukobi predsjednika i premijerke
biti još žešći, Puhovski odgovara očekivanjem da će njih dvoje uskoro "stati na loptu". "HDZ bi
trebao da shvati da je njihova varijanta 'jedan na jedan', odnosno Kosor - Milanović, a ne stranka
na stranku, pogrešna, kao i da će SDP pokušati izbjeći ako budu taktički i razumni. Ipak, kad
prije izbora krene adrenalin, razum se brzo izgubi pa ne znamo šta će se dogoditi", kaže
Puhovski. Josipović je u razgovoru za Medija servis slikovito opisao svoje viđenje mjesta u
predizbornom razračunavanju. U sportskom duhu je rekao da predstojeće izbore dočekuje i da bi
ih želio posmatrati kao gledalac na fudbalskoj utakmici. "A šta se onda događa? Jedan od
glavnih igrača utrčava i mene, koji bi htio gledati utakmicu i grickati kikiriki, uvlači na teren da
igram - i to još za suprotnu ekipu", rekao je Josipović i tu taktiku HDZ-a ocijenio kao egzotičnu.
"To je stvar izbora i političke procjene, a za jedno tri mjeseca će se vidjeti koliko je to dobro,
korisno i koliko to građani honorišu." Posljednjih dana učestale su međusobne "prozivke"
Josipovića i Kosorove; ona njemu kaže da predvodi "kukuriku koaliciju", misleći na koaliciju
oko SDP-a nazvanu po restoranu u kojem je formirana, a on njoj uzvraća da ona vodi "kuku lele
opciju", imajući u vidu stanje u zemlji. Kosor uzvraća da je tužno to što predsjednik države
nastoji da omalovaži uspeh vlade koja je završila pregovore s EU i uspješno radi na velikim
privrednim projektima i u borbi protiv korupcije. Josipović je sa svoje strane, u razgovoru za
Internet stranicu "Politika plus", reagovao na tvrdnje Kosorove da se polako ostvaruje "puzeći
projekt crvene Hrvatske" riječima da "crvenilom prijeti stranka koja u vođstvu ima bivše članove
Komunističke partije i učenike kumrovačke političke škole". Ovo je samo posljednji u nizu
sukoba na relaciji Josipović - Kosor, a jedna od epizoda ticala se proslave Dana državnosti, 25.
juna. Problem su bili i mjesto proslave i gosti, a po reakcijama hrvatske javnosti, ključna tačka
sporenja je eventualni poziv predsjedniku Srbije Borisu Tadiću. Kosorova se zalagala da se 25.
jun u Vukovaru proslavi kao 20. godišnjica od početka "razdruživanja" Hrvatske, dok je
Josipović želio ceremoniju u HNK u Zagrebu, gdje bi se okupili i lideri država regiona. Kako je
naveo "Jutarnji list", Josipović je želio da se među zvanicama nađe i Tadić, koji bi bio i glavni
gost na večeri u Zagrebu u organizaciji predsjednikovog kabineta - gdje smatraju da bi Dan
državnosti trebalo da bude i prilika za okretanje nove stranice među državama regiona, pa i među
onima koje su do juče međusobno ratovale. DVOJE hrvatskih lidera sporili su se i oko
nasljednika ambasadorke u SAD, zbog odlaska Kolinde Grabar Kitarović na mandat u NATO 1.
jula ove godine, a rezultat je bio da Hrvatska trenutno nema ambasadora u Vašingtonu i da je
pitanje da li će ga uopšte izabrati do kraja mandata ove vlade. Među važnijima je i spor oko
žaljenja koje je Josipović izrazio narodu Bosne i Hercegovine zbog politike Franje Tuđmana
tokom 90-ih godina, koje je premijerku Kosor natjeralo da razmišlja čak i o opozivu
predsjednika aprila prošle godine. Od toga, nakon velike prašine koja je bila podignuta na kraju
nije bilo ništa, a Josipović je čak razočarao hrvatsku javnost izvinjavajući se se zbog vlastitog
izvinjenja i naglašavajući da to zapravo nije bilo izvinjenje nego žaljenje. Razlog za
sukobljavanje bio je i stan u kome živi Jadranka Kosor u Šeferovoj ulici u Zagrebu u koji se,
kako navodi hrvatska štampa, premijerka uselila pod sumnjivim okolnostima kao "zaslužna
HDZ-ovka". Iz tog stana su potjerani sinovi oficira JNA, braća Momir i duševno oboljeli
Branislav Drobac, a Josipović je više puta ukazivao na nemoralnost premijerkinog stanovanja u
tom stanu. "Jutarnji list" je izdvojio nekoliko sukoba na realaciji Josipović - Kosor, među kojima
je najvažniji onaj oko rezultata vladinih mjera za privredni oporavak zemlje. Iako su, prema
pisanju lista, nesumnjive činjenice da nezaposlenost ne raste jedino u doba sezonskog
zapošljavanja, da je država sve skuplja, a dug prema inostranstvu sve veći, premijerku je
posebno vrijeđalo kad bi Josipović o tome govorio. Na tom planu je izbio i sukob o tome koji se
stub izvršne vlasti više razmeće novcem poreznih obveznika. Premijerka je Josipoviću prebacila
da su troškovi Kancelarije predsjednika narasli za čak 37,4 odsto u odnosu na 2010. godinu, na
55 miliona kuna (oko 14,8 miliona KM). Josipović se branio tezom da se radi o
računovodstvenom, a ne stvarnom povećanju, oko čega su se danima prepirali.

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/burna-obljetnica-ivo-je-poput-tita-ne-boji-se-
naroda-96087

Šef države nije želio komentirati sukob s Kosor, kazavši kako ‘sada i ovdje nije mjesto za
politiku’
PIŠU MATE PIŠKOR NENAD MEDELIĆ SNIMIO BRUNO KONJEVIĆ/CROPIX
Ne pamti se kada je vrh HDZ-a, hrvatske Vlade i Sabora tako izviždan i ispraćen negodovanjem
i hukanjem kao u nedjelju kod spomenika “Cvijet” na Spomen-području Jasenovac.

Nekoliko tisuća ljudi, bivših logoraša i članova njihovih obitelji, antifašističkih boraca i građana,
okupljenih na obilježavanju 65. obljetnice proboja logoraša iz logora Jasenovac, burnim je
negodovanjem, hukanjem i povicima “Što tu tražite” i “Fuj” popratilo pojavljivanje predsjednice
Vlade Jadranke Kosor, potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, potpredsjednika Vlade Ivana
Šukera i Darka Milinovića, te ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića.
Za razliku od čelnika Vlade, Sabora i HDZ-a, bivši predsjednik Stjepan Mesić, a osobito aktualni
hrvatski predsjednik Ivo Josipović doživjeli su ovacije. Sukob premijerke Kosor i vrha HDZ-a s
Josipovićem zbog njegovih izjava u BiH tako se prenio na nedjeljnju komemorativnu svečanost.

Prvi susret Kosor i Josipovića u Jasenovcu dogodio se oko 10.30 sati kod Spomen-doma i
muzeja. Predsjednik i premijerka samo su se rukovali i rekli “Dobar dan”. Ipak, na putu do
spomenika “Cvijet”, gdje je održana komemorativna svečanost, Kosor i Josipović petnaestak su
minuta hodali jedno uz drugo, potiho razgovarajući.

Je li tema bio sukob i je li postignut dogovor o sastanku na koji je premijerka u subotu preko
medija pozvala Josipovića, nismo uspjeli doznati. Nakon komemoracije je predsjednica Vlade,
pogođena zvižducima i hukanjem koje je doživjela, samo prošla pokraj novinara, ne želeći ništa
komentirati.

Ni predsjednik Josipović nije bio raspoložen za izjave novinarima, odbio je stati pred mikrofone
uz riječi: ”Sada i ovdje nije mjesto za politiku.” No, zato je Josipović uživao u pažnji okupljenih
na komemorativnoj svečanosti u Jasenovcu. Svi su se željeli s njim fotografirati, stisnuti mu
ruku, a jedna je žena uzviknula: “Isti drug Tito, ni on se nije bojao među ljude, ni njemu ljudi
nisu ništa htjeli!”

OSUDA ZLA I MRŽNJE

Obraćanje predsjednice Vlade proteklo je ometano dugotrajnim i vrlo glasnim zvižducima i
hukanjem, te povicima negodovanja, no ona je bez zastajkivanja nastavila.Njezin sadržajan
govor ipak je utišao hukanje i negodovanje, te je na kraju govora dobila i pljesak.

Predsjednica Vlade istaknula je da nema opravdanja za zlo, mržnju, netrpeljivost i ekstremizam,

za što je Jasenovac simbol. Naglasila je da je današnja Hrvatska europska Hrvatska, nastala na
zasadama antifašizma, te da se u Jasenovac došla pokloniti svim žrtvama koje su ubijene zbog
svoje vjerske i nacionalne pripadnosti i političkog svjetonazora.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić rekao je da je posljednjih 10 godina govorio kao predsjednik, a
sada će kao počasni predsjednik SAB-a govoriti o nužnosti upozoravanja na zlo, te prenositi
istinu o Jasenovcu i dizati glas protiv svih onih koji bi revidirali prošlost, koji veličaju ustaštvo i
izjednačavaju fašiste i antifašiste.
Predsjednik Josipović istaknuo je da su hrvatski antifašisti oni koji su Hrvatskoj donijeli čast i
pobjedu. Zbog toga se, naglasio je, Hrvatska svojih antifašista ne smije prisjećati samo prigodom
obilježavanja obljetnica, nego i kod mirovinskih reformi i kod pisanja udžbenika i obnavljanja
spomenika iz NOB-a.

– Ja sam došao u Jasenovac da se poklonim svim žrtvama, da izrazim žaljenje zbog desetaka
tisuća ubijenih ljudi, te da zahvalim hrvatskim antifašistima − rekao je na komemoraciji
predsjednik RH Ivo Josipović.

KLAONICA NEVINIH
− Genocidna je politika u konclogorima dobila svoj najokrutniji izraz, a ustaška je NDH u tome
vjerno kopirala nacističku Njemačku. Nije samo pristala biti kvislinškom, nego je prihvatila i
politiku progona i likvidaciju ljudi, nepoželjnih ljudi, čak i male djece. Zločin je zločin bez
obzira na to tko ga počinio i kakvo opravdanje za njega tražio. Ne pamti se dovoljno koliko je
nevinih ljudi stradalo − rekao je Josipović.

Zaključio je da je naša obveza da mlade naraštaje odgajamo u duhu tolerancije, te da povijest ne

možemo popravljati, promijeniti, ali je moramo razumjeti, suočiti se s njom i prihvatiti istinu i
onda kad ona govori o našim pogreškama. To može biti bolan proces − rekao je Josipović.

Na kraju je održana molitva četiriju vjera koje su vodili jasenovački župnik i paroh, iman sisački
i rabin Kotel da Don.

PUPOVAC: MIRENJE NIJE KRŠENJE USTAVA

− Ono što predstavlja temeljnu ljudsku vrijednost, interes naroda u Hrvatskoj, hrvatske države i
naroda regije, jest pomirenje. Širenje mira i pomirenja ne može biti protuustavna odredba, a o
tome kada se i s kim sve predsjednik Josipović trebao konzultirati zaista treba razgovarati −
prokomentirao je saborski zastupnik Milorad Pupovac sukob Josipović – Kosor.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je da prepucavanje predsjednika države i Vlade nema
nikakvog smisla.
− O svakom se pitanju treba i može razgovarati, ali mislim da ne treba sve politizirati − rekao je
Mesić.

Na pitanje na čijoj je strani Ustav, najprije je odgovorio da on nije arbitar, ali je dodao da se
treba pokloniti svakoj žrtvi i da od toga ne treba praviti ustavne krize.

CANA: MESIĆU, A ISPRIKA ROMIMA?

Kasum Cana upitao je bivšeg predsjednika Mesića zašto se nikada nitko nije ispričao Romima za
počinjene ustaške zločine, a Stjepan Mesić pozvao ga je u privatni posjet.

ANIFAŠISTI SU NAM SPASILI ČAST

− Preplavljeni smo falsifikatima koji idilično prikazuju ustaški režim i negiraju zločine
prikazujući broj žrtava manjim. Za pobjedu nad okupatorima, fašistima, nacistima i ustašama
zaslužni su komunisti s Titom na čelu. Bez tih pobjeda ne bi bilo ni Hrvatske u granicama u
kojima je sada. Hrvatski antifašisti spasili su čast hrvatskog naroda − rekao je preživjeli logoraš
Refik Piskavica.

https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/josipovic-vs-kosor-kontraproduktivni-sukob-oko-
nicega-142379

Balon se lagano ispuhuje, glavni protagonisti prve ozbiljnije predizborne svađe ulaze u
mirotvornu fazu, Jadranka Kosor i Ivo Josipović objavili su spremnost izglađivanja svoga
besmislenog sukoba, tog prvog ozbiljnijeg nagovještaja predizborne kampanje. Dok nisu zaratili,
uvertira u izbore bila je predvidljiva, nasmiješena premijerka s pratećim bandom na
spektakularnoj domaćoj turneji svečano otvara sve što vidi, svečano otvara i usta, a iz njih teče
bujica meda i mlijeka, najavljuje nove uspjehe, premda minule nitko nije ni vidio, pozdravlja
nepravomoćno osuđene u Haagu, prepucava se sa Srbima, stvar djeluje maksimalno apsurdno, ali
iskustvo uči kako biračku glupost ili lakovjernost – izabrati prema nahođenju – nije mudro
podcijeniti. I da nije odlučila zaratiti s Ivom Josipovićem, te u nekoliko predugih rečenica,
garniranih nezaobilaznim “svakako”, “uistinu” i “zaista”, optužiti ga za šurovanje s opozicijom,
predstava bi bila do kraja monotona. Razmjena neusklađenih misli dvoje čelnih ljudi u državi
počela je kada ga je optužila jer je kao izaslanika na nekakav požeški festival poslao tajnika
SDP-a. Josipović je hitro objasnio da vodi računa o političkoj pripadnosti svojih izaslanika,
negdje ga predstavljaju SDP-ovci, negdje HDZ-ovci, negdje treći, četvrti, ona mu je odgovorila
da iz njegovih postupaka sluti po demokraciju pogubno povampirenje crvene Hrvatske, on njoj
da se ne bavi bitnim stvarima...

POLITIČKA RAZLIKA
Ideja o Josipoviću kao korifeju nekakve komunističke Hrvatske koja bi, valjda, pod operativnim
vodstvom Zorana Milanovića, Radimira Čačića i Vesne Pusić ukinula višestranačje,
nacionalizirala imovinu, zabranila kabelsku televiziju, broj domaćih televizijskih programa
reducirala na maksimalno dva domaća, ograničila upotrebu interneta i ozakonila sankcioniranje
svakog tko bi se glasno suprotstavio prilično je glupa i u nju, sasvim sigurno, ne vjeruju ni
hrvatski ministri, ni premijerka, vjerojatno čak ni Josip Friščić. Strah od ideološkog crvenila
samo je začin kojim se pikira na tradicionalno HDZ-ovsko biračko tijelo, ali i pokušava
uspostaviti jasna politička razlika prema ostalim strankama. Izuzmemo li krajnju desnicu – nešto
kao krajnja ljevica u Hrvatskoj ne postoji, barem ne u stranačkom životu – hrvatske su političke
stranke zadnjih godina demonstrirale dirljivu sličnost. Svi su bili za ulazak u NATO, svi misle da
je EU sjajan, svi vjeruju da živimo u savršenom svijetu, samo što opozicija misli da vlast
nedovoljno koristi njegovu savršenost, a vlast tvrdi da bi opozicija to radila još gore. Kosoričino
otvaranje sukoba s Josipovićem pokušaj je da se birače uvjeri kako “nismo svi isti”, tj. kako je s
jedne strane i dalje crvena opasnost, a s druge je HDZ-ovski spas. Da nema instant-prepirki, tko
bi uopće znao da nisu u istim strankama? Za domaći zadatak: da je Kosor predsjednica države, bi
li se njezina politika po bilo čemu bitnom razlikovala od Josipovićeve? Zašto baš svađa s
Josipovićem? Zato što su se premijerka i Zoran Milanović, šef opozicije, već nekoliko puta
prepucavali. Kako će joj on u jeku kampanje biti glavna meta – i obratno – naguravanje s
Josipovićem, bivšim SDP-ovcem, dođe kao nekovrsni intermezzo između dva poluvremena rata
s predsjednikom socijaldemokrata. Ne treba smetnuti ni alibi komponentu, obistine li se
predviđanja iz anketa i izgubi li HDZ izbore, Kosor će to vjerojatno pravdati i tvrdnjom kako ni
predsjednik nije bio objektivan. U međuvremenu, Milanović uglavnom šuti, već je poznato da
SDP-ovci ne žele personaliziranu kampanju, radije se predstavljaju kao ekipa, a onda im se s
vremena na vrijeme dogode solo istupi u priličnom raskoraku sa stavovima stranačke središnjice.
Na primjer, Slavko Linić u intervjuu Globusu kaže kako misli da Milanović ne bi smio istodobno
voditi Vladu i stranku, onda se u SDP-u ne mogu načuditi što mu bi i otkud mu takve misli.
Takozvanu polemiku čelnih ljudi države politolog Anđelko Milardović smatra dokazom da je
“kampanja organizirana kao sustav šupljih kodova, a za takav sustav komunikacije izravno su
odgovorne PR agencije, odnosno propagandne mašinerije koje angažiraju političke stranke i koje
organiziraju ovakav tip kazališta lutaka”. HDZ-ovsku bi kampanju, prema medijskim najavama,
trebala osmisliti agencija slovenskog PR stručnjaka Dejana Verčiča. Milardović strepi da će
odabrana strategija “kanonade do besvijesti psihički i fizički uništiti Jadranku Kosor”. Taktika je
odavno konzumirana, zasnovana je na spuštanju u bazu praćenom ritualnim otvaranjima radova
ili objekata, druženjima sa seljacima, radnicima, uz potpunu personalizaciju. Ključna zamka
ovog pristupa je duljina kampanje. Nastavi li Kosor sadašnjim tempom, a teško je vjerovati da bi
je i američki marinac u vrhunskoj formi mogao još dugo pratiti, do izbora će dosaditi i
ukućanima. Zasad je još moguće naći uši kojima godi njezina glazba, ljude spremne povjerovati
da je kriza iza Hrvatske, ali izbori su za duga tri mjeseca. S druge strane, teško joj je pobjeći od
personalizacije, što zbog HDZ-ovske tradicije, što zbog zahuktalih istraga o HDZ-ovskim crnim
fondovima koje joj dramatično smanjuju mogućnost izbora lojalnih stranačkih kadrova,
apsolutno sigurnih da neće postati optuženici ili barem sumnjivci. Nakon svih kombinacija, red
je zapitati se – dobro, a gdje je tu stvarnost? Gdje je politika kao briga za opće dobro, gdje je
borba za bolji život, smanjenje nezaposlenosti, nelikvidnosti i sličnih nepogoda? “Nastavi li se
kampanja u ovom tonu, ovakav tip komunikacije dovest će do nezainteresiranosti biračkoga
tijela. Koja je poruka svih aktera? Nema je. Zasad se pokazuje samo da govore besmislice, jer su
udaljeni od koncepta javnih politika, a on podrazumijeva definiranje političkih ciljeva na četiri
godine”, ističe Milardović.
Amerikanizirana kampanja
Zbog toga ni nakon višetjedne premijerkine kampanje nitko ne zna što HDZ nudi. Nastavak
postojeće politike? O.K., ali netko bi ih trebao podsjetiti da je rad aktualne Vlade trasirao danas
omraženi Ivo Sanader, odabrao im je čak i koalicijske partnere. Ta se politika raspala negdje na
pola mandata, objavila ulazak države u “bananu”, njezin dugi krak zaglavio je u pravosudnim
labirintima. Nije najjasnije ni što nudi opozicija, njezin vođa i pripadajući stratezi šalju naznake,
ali ništa od toga nije uobličeno u koherentnu cjelinu. Nedavno, kada smo na ovome mjestu pisali
o “Kukuriku koaliciji”, ispostavilo se kako dio njezinih članova tvrdi da su već dovršili program,
dok su nas drugi uvjeravali da se na njemu intenzivno radi. Milanović uglavnom šalje najave bez
objašnjenja detalja. Dođe li njegova koalicija na vlast, prvih će mjeseci govoriti kako je stanje
gore nego što su očekivali i to je već viđeno. “Propagandne mašinerije vodećih stranaka samo su
preslike onoga što rade američke PR agencije. Preuzeli su amerikanizirane obrasce kampanja, ne
vodeći računa o tome da je ovo Europa ili zapadni Balkan, kako nas neki definiraju, dakle, da je
ovo specifičan prostor”, upozorava Milardović. Negdje u predizbornoj strategiji je i sukob oko
ničega. Dok se omasovljuje pokret tražitelja plastične ambalaže po kontejnerima, dok prosječni
umirovljenik ne smije ni pomišljati na standard svojih vršnjaka iz europskih zemalja, dok se u
starim gradovima dekretima vlasti gase zdravstvene i pravosudne ustanove, svađa oko toga tko je
bio nečiji izaslanik na nekakvom festivalu i plašenje birača komunistima izgledaju preglupo čak i
za standarde ovdašnje politike..

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pozvao je premijerku Jadranku Kosor da pokrene proceduru
za njegov opoziv ukoliko smatra da je on svojim govorom u parlamentu BiH prekršio hrvatski
Ustav. "Pozivam premijerku da u Saboru pokrene proceduru za opoziv predsjednika Republike,
ali ako ne uspije, očekujem njenu ostavku", rekao je Josipović. On je ocijenio da su reakcije
hrvatske Vlade na njegovu posjetu BiH pokazale nedostatak vizije za poziciju Hrvatske u
međunarodnoj zajednici i za odnos prema BiH, odnosno za položaj Hrvata u BiH. "Moj govor im
je otvorio vrata za ravnopravno sjedenje za stolom, da objedine svoje snage i da se izbore za ono
što im pripada, dakle jednaka ustavna prava", rekao je Josipović u intevjuu za zagrebačku Novu
TV. On je dodao da je njegov govor u parlamentu BiH u kojem je izrazio duboko žaljenje što je
Hrvatska "svojom politikom u devedesetim godinama prošlog vijeka doprinijela stradanjima
ljudi i podjelama", u skladu sa hrvatskim Ustavom i mirotvornom spoljnom politikom i da nije u
suprotnosti sa Deklaracijom Hrvatskog sabora o domovinskom ratu. Josipović je rekao da je dva
dana prije posjete BiH zvao Kosorovu da dođe na Pantovčak kako bi se dogovorili o njegovu
putu u Sarajevo, ali da se ona nije odazvala pozivu. "Mislim da je ova turneja bila vrlo važna za
Hrvatsku prije svega, ali i za Hrvate u BiH. Po prvi puta se dogodilo pomirenje na djelu", rekao
je Josipović i dodao da osudu govora od strane Vlade u Zagrebu prije svega doživljava
negativnim za Hrvatsku, dok je s druge strane dobio podršku SAD i međunarodne zajednice.
Nakon ove izjave hrvatskog predsjednika, Kosor je poručila da nikada nikome nije spomenula da
će pokrenuti postupak za opoziv Josipovića i da joj ne pada na pamet da podnosi ostavku.
"Nisam ni razmišljala o njegovoj ostavci i ne znam odakle mu ta ideja. Predlažem predsjedniku
da prestane slati poruke preko medija, da sjednemo za stol, kao što sam to još u petak
predložila", rekla je Kosor i dodala da je predsjednik države na može pozvati da podnese ostavku
jer nema te ustavne mogućnosti. Vladajući HDZ, na čijem je čelu Kosor, najoštrije je odbacio dio
Josipovićevog govora u kome se tvrdi da je Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama
prošlog vijeka "doprinijela politici koja je požnela rat, smrt i sakaćenje hiljada, miliona
raseljenih, uništene ekonomije i uništene porodice". Josipović i Kosor sastaće se sutra u
Jasenovcu, prvi put nakon posjete hrvatskog predsjednika BiH. Oni bi u Jasenovcu trebalo da
prisustvuju komemorativnom skupu povodom 65. godina od proboja logoraša iz zloglasnog
ustaškog logora.

https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/28433/sukob-josipovic-kosor/

Dok se predsjednik i premijerka slažu oko završetka pregovora u lipnju, nema suglasja oko
gospodarstva. Na njegovu kritiku da je proračun netransparentan, premijerka Kosor odgovorila je
povećanim brojem milijuna vaših kuna koje je dobio njegov Ured ove godine. U vezi s izjavom
predsjednika Ive Josipovića od utorka o transparentnosti proračuna premijerka Jadranka Kosor
dan kasnije je izjavila kako bi voljela da je to predsjednik "rekao nama u vladi", jer "mi radimo
velike poslove kako bismo još više smanjili rashode". Bilo bi dobro da predsjednikov ured tomu
pridonese jer su sredstva za taj ured u ovoj godini povećana za 37,4 posto, rekla je premijerka u
izjavi novinarima pošto je u Mokošici položila temljeni kamen za izgradnju zgrade za hrvatske
ratne vojne invalide. O netransparentnosti proračuna nema govora, jer mi smo prvi put zamrznuli
rashode 2011., a osim toga smo uklopili četiri milijarde novih izdataka te ostali na proračunu kao
i prošle godine, rekla je Kosor. Predsjednik Josipović u utorak je nakon sjednice gospodarskog
savjeta izjavio da je transparentnost proračuna, odnosno jasnoća trošenja državnog novca važno
sredstvo pravedne porezne politike. Na upit o izjavama Slavka Linića o kriminalističkom
istraživanju tokova novca namijenjena obrani Rijeke, predsjednica vlade je rekla da "kad ne bi
bilo tragično, bilo bi smiješno". Tu je riječ o napadu na institucije hrvatske države, cilj kojega je
urušiti ih, ocijenila je. U vezi s neslužbenim vijestima iz Bruxellesa da je Hrvatska ispunila sve
obveze za zatvaranje 23. poglavlja, premijerka je rekla kako smatra da smo zadnjim dostavljenim
izvješćem obavili golem posao "koji činimo radi hrvatskih građana i građanki te da bismo
Hrvatsku još jače učvrstili kao pravnu državu".
https://www.rtl.hr/vijesti-hr/video/vijesti/16979/sukob-banskih-dvora-i-pantovcaka/

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/prepucavanja-kosor-josipovic-jeftina-su-zabava-puka-
20110719

Trzavice na relaciji predsjednik Ivo Josipović – premijerka Jadranka Kosor jučer su dosegle
novu razinu. Nakon programa proslave Dana državnosti, potpisivanja pristupnog ugovora,
vremena objave datuma izbora te druženja predsjednika sa SDP-ovcima u Dubrovniku, najnoviji
sukob nastao je oko konačno objavljenog datuma izbora Strasti su se ovaj put ponovno
razbuktale nakon što je jučer objavljen intervju s predsjednikom Ivom Josipovićem u Večernjem
listu. U njemu je Josipović kazao kako su napadi na njega očito HDZ-ova predizborna strategija.
'Kao što ste vidjeli, svakih dan, dva netko iz redova HDZ-a odapne neku, najčešće potpuno
besmislenu strelicu prema meni. Ne znam je li riječ o nekoj dosad neviđenoj strategiji, inovaciji
u svjetskim razmjerima. Ili možda o krivoj procjeni ili strahu od nadmetanja s oporbom. Ili
možda oni koji u HDZ-u potiču premijerku na ovu strategiju i ne računaju na izbornu pobjedu
nego traže alibi i onoga koga će zbog krive strategije označiti kao krivca', kazao je u intervjuu
Josipović. Također je poručio da su nositelji borbe protiv korupcije DORH, USKOK i policija te
da se on ne sjeća da je premijerka Kosor ikada nekog prijavila ili uhitila zbog korupcije. Nije
dugo trebalo čekati za odgovor Kosor. 'Predsjednik tvrdi da nisam nikoga prijavila, a moje je
pitanje kako on to zna i je li to nagovještaj da predsjednik želi nadzirati potpuno neovisna tijela.
To bi bilo jako loše, kao što je loša i predsjednikova izjava da će njegova popularnost koristiti
SDP-u na parlamentarnim izborima. Zato bi bilo dobro da se predsjednik vrati u svoje ustavne
okvire i vjerujem da predsjednik razumije koliko sve ovo skupa može biti opasno', odgovorila je
premijerka Josipoviću Zbog činjenice da prepucavanje traje već mjesecima za komentar smo
upitali i politologa Nenada Zakošeka, koji nije pretjerano htio ulaziti u samo nadmudrivanje
premijerke Kosor i predsjednika Josipovića 'To je jedna razina polemike koja je neprimjerena
ustavnim akterima kao što su premijerka i predsjednik. Mislim da je je samo prepucavanje tu
samo za zabavu puka. Polemika na razini 'kome treba pravnik' je blesava', smatra Zakošek. s
druge strane, politolog ii profesor na Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan kaže da HDZ
neovisnu poziciju predsjednika Josipovića očito osjeća kao opasnost. 'Naime, Josipović ima
veliku podršku građana, čak i veću nego što je imao Mesić, i kada Josipović nešto kaže, onda to
ima težinu. I kada kaže nešto što se HDZ-u ne sviđa, onda se Josipovića doživljava kao
prepreku', rekao je Caratan, dodavši da kod HDZ-a očito postoji strah da bi se Josipović zbog
identičnih stavova s oporbom mogao njima prikloniti. Dapače, HDZ-ov Frano Matušić i
otvoreno je kazao da se Josipović priklonio oporbi, no Caratan to ne vidi. 'Nisam primijetio da je
Josipović negdje izričito stao na stranu oporbe. Mislim da se drži svoje nestranačke funkcije i
ustavne pozicije, možda čak i više od Mesića. Predsjednik Republike ima odgovornost za položaj
zemlje u cjelini, pogotovo kada je zemlja u gospodarskoj krizi, i njegova je dužnost da upozori
na neke stvari. Ja ne vidim da će Josipović igrati otvorenu stranačku ulogu u kampanji, no ako ga
iz HDZ-a budu i dalje provocirali, ne znam hoće li uspjeti sačuvati živce', kazao je Caratan.
Mišljenja da se Josipović drži svojih ustavnih ovlasti je i Zakošek, koji je ukazao na članak 94.
Ustava u kojem se govori kako predsjednik 'brine za redovito i usklađeno djelovanje te za
stabilnost državne vlasti.' 'Bivši predsjednik Mesić prihvaćao je sve što je dolazilo iz Vlade,
barem što se tiče datuma izbora. Josipović ima drugo razumijevanje svojih ovlasti i drugačije
sukladno Ustavu tumači svoje ovlasti. Dok god u Ustavu imamo odredbu kakva je ona u članku
94. Josipović može suodlučivati o terminu izbora', kazao nam je Zakošek, dodavši da je
primjerice 'Mesiću bilo važnije tko će biti na čelu tajnih službi, dok mu se za izbore fućkalo.'
Osim toga, Zakošek smatra da s obzirom da je predsjednik Josipović osoba s najvećom
podrškom građana u Hrvatskoj, itekako ima pravo, dok god je to u skladu s Ustavom,
interpretirati svoje ovlasti. U kuloarskim pričama i procjenama sukoba mogu se čuti i
razmišljanja da se Josipović možda i nije trebao toliko duboko uvući u sukob i spuštati na tu
razinu komunikacije. Međutim, Caratan smatra da je ulazak države u Europsku uniju prevažna
tema da bi predsjednik šutio. 'Ulazak ili neulazak zemlje u Europsku uniju je bitna tema i ako
netko zbog izborne kampanje dovodi u opasnost izjašnjavanje na referendumu, onda Josipović
treba reagirati. Vlada izbornim namještanjem glasanja za parlament želi osigurati maksimalno
dobru poziciju, no to im neće donijeti značajnu poziciju. Puno veću prednost i bolju poziciju
donijelo bi im kada bi zaposlili radnike ili povećali plaće državnim službenicima, jer vanjska
politika ne zanima građane', rekao je Caratan.

https://www.dw.com/bs/razdor-u-hrvatskoj-sukob-oko-izvinjenja/a-5484964

Nakon što je hrvatski predsjednik Ivo Josipović održao govor u Parlamentu BiH hrvatska
premijerka Jadranka Kosor se kritički izrazila prema njegovom nastupu u Sarajevu. Ovo je tema
kojom se bavi i Neue Zuercher Zeitung. List podsjeća da je Kosorova izjavila kako je
Josipovićev nastup u BiH protuustavan, te da je predsjednikova reakcija na to bila da premijerka
onda treba ispitati ustavnost njegovog nastupa, te ako se ispostavi da je prekršio Ustav treba
pokrenuti postupak njegovog opoziva, a ako ne, onda sama treba podnijeti ostavku. “Do toga
neće doći. Ali i u ovom slučaju su ponovo postali vidljivi duboki razdori koji obilježavaju
hrvatsko društvo u skoro svim pitanjima koja se tiču istorije ove zemlje u 20. stoljeću,“ navodi
NZZ. List piše da su se Josipović i Kosor, nakon žestoke rasprave, susreli na obilježavanju 65.
obljetnice proboja logoraša iz Jasenovca, te da je to bio kratak i hladan susret. „Očigledno je da
se vladajući HDZ još uvijek plaši otvoreno suočiti sa historijskom ulogom svog osnivača Franje
Tuđamana. Tuđmanov susret sa Miloševićem 1991. godine u Karađorđevu, na kojem su dvojica
autokrata dogovorila podjelu BiH, bio je, prema mišljenju HDZ-ovih pobornika, čisto odvraćanje
pozornosti. „Riječ je bila o tome da se dobije na vremenu kako bi se moglo prikupiti naoružanje
za odbranu Hrvatske,“ tvrde u HDZ-u. Još bezobraznija je izjava Andrije Hebranga, jednog od
najbližih Tuđamovih suradnika, sadašnjeg potpredsjednika HDZ-a, koji je hrvatsku oružanu
akciju u BiH označio kao defanzivnu. No, tu izjavu poriču veoma dobro dokumentirane presude
Haškog tribunala u kojim se navodi da su kampanje „čišćenja“ Bošnjaka bile dio politike
Zagreba s ciljem pripajanja dijela BiH,“ piše Neue Zuercher Zeitung.
https://net.hr/danas/hrvatska/jadranka-kosor-uspjela-je-razljutiti-josipovica/

Predsjedniku Ivi Josipoviću polako je pukao film od stalnih obećanja Vlade za gospodarskim
oporavkom koji nikako da se ostvare, a premijerki je ozbiljno zamjerio i što ga nije konzultirala
prilikom donošenja novog zakona o sukobu interesa. ”Postavlja se pitanje gdje su rezultati?
Rezultati još uvijek nisu onakvi kakve bismo željeli, reforme se provode presporo, možda treba
širiti spektar reformi s obzirom da rezultati nisu kakvi smo željeli”, rekao je predsjednik RH Ivo
Josipović u razgovoru za Novu TV povodom prve godišnjice njegovog mandata na čelu države.
Bio je to samo posljednji u nizu sve žešćih istupa predsjednika protiv politike Banskih dvora.
Odnose će dodatno opteretiti i tumačenje Pantovčaka da je premijerka Jadranka Kosor prilikom
imenovanja novog načelnika Glavnog stožera HV-a ‘prevarila’ predsjednika države. Naime,
prema pisanju dva hrvatska dnevnika, Ivo Josipović još neko vrijeme neće potvrditi novog
načelnika Glavnog stožera RH generala Dragu Lovrića. Razloga za takvu odluku ima više.
Jutarnji list piše kako je glavni razlog taj što HDZ opstruira produljenje mandata zamjeniku
ravnatelja Vojnosigurnosne obavještajne agencije Ognjenu Preostu. Dogovor o produljenju
Preostovog mandata pao je istovremeno kada i dogovor o Lovriću. I dok je Lovrićevo
imenovanje bez većih problema prošlo saborsku proceduru, HDZ-ovci su odlučili bojkotirati
raspravu o Preostu na saborskom Odboru za obranu. Nakon toga sama je premijerka obavijestila
Josipovića kako HDZ ne pristaje da se Preostu produlji mandat, što je poprilično naljutilo
predsjednika koji se osjetio izigranim od strane Jadranke Kosor pa sada odbija potpisati
Lovrićevo imenovanje. No, to nije jedini razlog Josipovićeve ljutnje na Banske dvore. Prema
pisanju Večernjeg lista, predsjednika je naljutilo i to što ga Vlada zaobilazi u donošenju nekih
vrlo važnih dokumenata i zakona. Tako je Josipović ozbiljno zamjerio Vladi što ga nije
konzultirala prilikom donošenja novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji je iznimno
bitan za zatvaranje sada već famoznog Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna ljudska prava.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/procitajte-oko-cega-se-sve-svadaju-jadranka-kosor-i-ivo-
josipovic-3081998

Sve je više političkih pitanja oko kojih se dva najmoćnija brda u državi: Gornji grad, gdje je
sjedište Vlade, i Pantovčak, na čijem je vrhu Ured predsjednika Republike, ne mogu usuglasiti.

Kronologija razmimoilaženja dviju najmoćnijih figura izvršne vlasti, premijerke Jadranke Kosor
i predsjednika države Ive Josipovića, u ocjeni težine nekog problema, uloge koju u njegovu
rješavanju treba imati predsjednik, a koju premijerka, stupnja u kojem neka pojava ugrožava
nacionalnu sigurnost i slično u prošlih je šesnaest mjeseci njihove kohabitacije - pozamašna.
Neka su od tih neslaganja simbolične, protokolarne naravi, a druga, po posljedicama koje mogu
imati na društvo i politiku, suštinska i bitna.

Donosimo pregled najvažnijih razmimoilaženja između predsjednika i Vlade u prvoj polovici

ove godine.

1 Ocjena važnosti uličnih Facebook prosvjeda

Val uličnih Facebook prosvjeda koji su u veljači ove godine pokrenuti u više gradova, a glavni
im je zahtjev bio što hitnije raspisivanje parlamentarnih izbora te iskazivanje nezadovoljstva
ukupnom političkom elitom, predsjednika Ivu Josipovića potaknulo je da 8. ožujka, prvi put u
svom mandatu, na konzultacije pozove predstavnike parlamentarnih stranaka. I dok je
predsjednik tvrdio da s parlamentarnim strankama mora raspraviti moguće domete uličnih
prosvjeda i ekonomske prilike u državi, premijerka je njegov poziv na konzultacije doživjela kao
nepotrebno dramatiziranje prilika u državi i pokušaje da u dosluhu s oporbom Facebook
prosvjede iskoristi za što hitnije raspisivanje parlamentarnih izbora. Facebook prosvjedi tijekom
proljeća su splasnuli i potpuno se ugasili.

2 Rezultati Vladinih mjera gospodarskog oporavka

Premijerka J. Kosor često ističe da se 131 mjera gospodarskog oporavka koju je javnosti
predstavila u travnju 2010. provodi i donosi učinke. Predsjednik Ivo Josipović, međutim, više je
puta istaknuo nezadovoljstvo učincima tih mjera. Stav o mjerama gospodarskog oporavka
neizravno je iznio i u svom govoru na svečanoj sjednici Vlade u povodu dvadesete obljetnice
hrvatske državnosti, rekavši: “Hrvatska je ušla u fazu kad će se domoljublje morati dokazivati
stvaranjem uvjeta za gospodarsko napredovanje zemlje i blagostanje građana”.

3 Referendum prije parlamentarnih izbora ili nakon njih

Predsjednik Josipović, kao i aktualna parlamentarna oporba, i prije dovršetka pristupnih
pregovora s Europskom Unijom, zagovarao je održavanje parlamentarnih izbora prije
raspisivanja referenduma o ulasku Hrvatske u Uniju, kako se raspoloženje građana prema
aktualnoj vladi ne bi miješalo s raspoloženjem prema ulasku u EU.

Premijerka Jadranka Kosor do kraja lipnja ponavljala je da je njezin prioritet dovršetak

pristupnih pregovora s EU, a tek zatim određivanje datuma izbora, nakon čega će biti jasno hoće
li se referendum održati prije ili poslije parlamentarnih izbora.
4 Polančecove optužbe na račun ravnatelja policije
Nakon izjava Damira Polančeca, u kojima je optužio ravnatelja policije Olivera Grbića da je
nakon povlačenja Ive Sanadera s premijerske dužnosti vrh HDZ-a redovito izvještavao o
policijskim istragama protiv čelnika te stranke i sugerirao HDZ-u da uzvrati pisanjem anonimnih
kaznenih prijava protiv lidera oporbe, predsjednik Josipović zatražio je sazivanje sjednice Vijeća
za nacionalnu sigurnost.

Josipović je tražio da se Polančecove tvrdnje pomno ispitaju jer upućuju na mogućnost kršenja
ljudskih prava i pravnog poretka. Iako je spremno dočekala Josipovićev prijedlog o održavanju
sjednice VNS-a, premijerka je u Polančecovu istupu vidjela pokušaj nedopuštenog pritiska
bivšega potpredsjednika Vlade, osumnjičenoga za teške oblike korupcije, na neovisan rad
policije.

Zato je tražila da tema Vijeća za nacionalnu sigurnost bude zaštita neovisnosti institucija države
u obavljanju njihova posla od javnih nasrtaja osumnjičenih za korupciju. Sjednica je završila
općenitim zaključcima.

5 Prikriveno vlasništvo nad medijima i nacionalna sigurnost

Rasprava pred Vijećem za nacionalnu sigurnost o Polančecovim optužbama na račun Grbića
potaknula je novu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njezinu održavanju ovaj je put
inzistirala premijerka Jadranka Kosor, a tema joj je bila prikriveno vlasništvo i crni kapital u
medijima. Iako nije bio oduševljen temom sjednice, predsjednik Josipović se s njezinim
održavanjem ipak nevoljko složio. Sjednica je urodila načelnom podrškom toga tijela pokrenutim
istragama o crnom kapitalu u medijima te prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o medijima koje
je prošlog tjedna Vlada uputila Saboru.

6 Način obilježavanja dvadesete obljetnice hrvatske državnosti

Predsjednik Josipović, kako se neslužbeno doznaje, predlagao je da 20. obljetnicu državnost
državni vrh obilježi pozivanjem predsjednika svih susjednih država, uključujući i srbijanskoga
Borisa Tadića, u Zagreb na svečanu akademiju koja bi se održala u HNK. No, premijerka J.
Kosor odlučila je da se središnja svečanost održi u Vukovaru, uz sudjelovanje hrvatskoga
državnog vrha, te da se predsjednike susjednih država pozove istoga dana u Zagreb na svečanu
večeru. Dvije odvojene svečanosti, jedna u Zagrebu, kojoj je domaćin bio Josipović, a druga u
Vukovaru, na kojoj su bili članovi Vlade u večernjim satima 25. lipnja, rezultat su neslaganja
Banskih dvora i Pantovčaka oko koncepta obilježavanja 20. obljetnice državnosti.
7 Nasljednik Kolinde Grabar Kitarović u Washingtonu
Iako se već duže vrijeme znalo da hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović 1.
srpnja ove godine odlazi na novu dužnost u NATO, Vlada i Ured predsjednika nisu se uspjeli
dogovorili o osobi koja će je na toj dužnosti naslijediti. Jedno od najvažnijih diplomatskih mjesta
moglo bi ostati upražnjeno još mjesecima, sve do formiranja nove Vlade nakon parlamentarnih
izbora.
8 Rat brojkama oko povećanja troškova Ureda predsjednika
Ministarstvo financija u svibnju je u javnost pustilo informaciju da troškovi Ureda predsjednika
države u ovoj godini iznose 55 milijuna kuna, što je povećanje za čak 37,4 posto u odnosu na
prethodnu godinu. S Pantovčaka su hitro demantirali taj podatak ustvrdivši da je proračun Ureda
predsjednika u 2011. povećan za samo 9,7 posto u odnosu na godinu prije te da Ministarstvo
financija, tj. Vlada, namjerno manipulira brojkama “miješajući kruške i jabuke”. S Pantovčaka su
objasnili da im je u 2010. odobren proračun od 50 milijuna kuna, ali su u toj godini potrošili
samo 40 milijuna, tj. državi su uštedjeli 10 milijuna kuna. Rast troškova Ureda predsjednika u
ovoj godini, upozorili su u uredu Ive Josipovića, treba mjeriti u odnosu na iznos koji im je u
prošloj godini bio odobren, a ne u odnosu na iznos koji su stvarno potrošili.

https://net.hr/danas/hrvatska/oko-cega-se-sve-kosor-i-josipovic/

HRVATSKA
Oko čega se sve natežu Kosor i Josipović?
Autor: Net.hr 12:15 04.07.2011

Ivo Sanader i Stjepan Mesić imali su brojne razmirice, pa se bivšeg predsjednika znalo
doživljavati kao dežurno zanovijetalo. Dakako, bilo je i razdoblja primirja. Kako se slažu njihovi
nasljednici?
Nakon šesnaest mjeseci mandata predsjednika Ive Josipovića, iskristaliziralo se nekoliko sukoba
na relaciji Banski dvori – Pantovčak.

Jutarnji list izdvojio je njih osam, premda je izostavio možda najbitniji. Žaljenje koje je Josipović
izrazio narodu Bosne i Hercegovine zbog politike Franje Tuđmana devedesetih, premijerku
Jadranku Kosor i njen kružok nagnao je na misli o opozivu predsjednika u travnju prošle godine.
Od toga, nakon velikog dizanja prašine i Vladinog mobiliziranja državotvornih i pravovjerno
domoljubnih faktora zemlje, na kraju nije bilo ništa, a Josipović je čak razočarao ispričavajući se
zbog vlastite isprike i naglašavajući da to zapravo nije bila isprika nego žaljenje…

Izostavljen je i njihov prijepor oko Kosoričinog stana u Šeferovoj ulici u Zagrebu. U njega se
premijerka uselila pod sumnjivim okolnostima kao zaslužna HDZ-ovka i zahvaljujući
protuustavnom tzv. Šuškovom pravilniku. Iz njega su, podsjetimo, potjerani sinovi oficira JNA,
braća Momir i duševno bolesni Branislav Drobac, koji se bacio kroz prozor zamjenskog stana.
Josipović je više puta ukazivao na nemoralnost Kosoričinog stanovanja u tom stanu.

No, evo što je dnevni list izabrao.

Važnost Facebook prosvjeda proljetos različito je doživljena na Pantovčaku i u Vladi, koja je tim
prosvjedima bila pozvana da odstupi. Josipović je povodom demonstracija u ožujku sazvao
sastanak parlamentarnih stanaka, koji je bio jedna u nizu bespotrebnih “sjedaljki”, na kojoj se
nitko ni oko čega dogovorio nije.

Nisu se tada dogovorili niti oko redoslijeda referenduma o ulasku u Europsku uniju i
parlamentarnih izbora. Datum izbora se ne zna ni dan-danas, iako je Hrvatska i službeno
okončala pregovore s EU, a Vlada je inzistirala da se do tog trenutka pričeka s datumom. Tek bi
ovoga tjedna vladajuća koalicija trebala odlučiti o datumu izbora, koji bi, prema željama
predsjednika, trebali biti održani prije referenduma.

Na sličan su način bile manje-više uzaludne i dvije sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost ove
godine. Jedna je sazvana zbog izjava bivšeg potpredsjednika Damira Polančeca o tome da je
ravnatelj policije Oliver Grbić preporučio HDZ-ovcima, tj. Sanaderovoj vladi da krene pisati
anonimne prijave protiv oporbe, jer su se protiv HDZ-ovaca gomilale. Josipović je to shvatio
ozbiljno, a Kosor je tvrdila da se radi o običnom pritisku optuženika za kriminal na istražne
organe. Dogovora nije bilo.

Druga sjednica VONS-a, ona o crnom kapitalu u medijima, urodila je načelnom podrškom toga
tijela pokrenutim istragama o vlasništvu nad medijima te prijedlogom izmjena i dopuna Zakona
o medijima koje je prošlog tjedna Vlada uputila Saboru.

Rezultati Vladinih mjera gospodarskog oporavka su uzrok neslaganja ne samo Vlade i

predsjednika, nego vjerojatno Vlade i ostatka mislećeg svijeta. Nezaposlenost koja ne raste
jedino u doba sezonskog zapošljavanja, sve skuplja država, daljnje potonuće u vanjski dug i
nedostatak ideja za pokretanje poduzetništva i povećanje BDP-a, kao uspjeh se doživljava valjda
samo u Banskim dvorima. No, premijerku je posebno vrijeđalo kad bi Josipović govorio o tome.

Na tom tragu je i sljedeći sukob – koji se stup izvršne vlasti više razmeće novcem poreznih
obveznika? Premijerka je Josipoviću predbacila da su troškovi Ureda predsjednika narasli za čak
37,4 posto u odnosu na 2010. godinu, na 55 milijuna kuna. Josipović se branio tezom da se radi o
računovodstvenom, a ne stvarnom povećanju jer su pojedine stavke tek nominalno prebačene u
proračun Pantovčaka. Danima su se prepirali oko toga.

Što se tiče svađa protokolarne prirode, razišli su se oko obilježavanja 20. obljetnice
samostalnosti Hrvatske. Josipović je, piše list, predlagao da je državni vrh obilježi pozivanjem
predsjednika svih susjednih država u Zagreb, uključujući i srpskoga Borisa Tadića. Vladi je bila
draža varijanta obilježavanja godišnjice u Vukovaru, nakon čega bi išla svečana večera. Slavili
su odvojeno. Spor oko nasljednika veleposlanice u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog
odlaska Kolinde Grabar Kitarović na mandat u NATO-paktu 1. srpnja ove godine, rezultirao je
pak time da trenutačno nemamo ambasadora u Washingtonu i pitanjem hoće li ga se uopće
izabrati za vrijeme ove Vlade.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/kosor-josipovic-ne-smije-zastupati-oporbu-20110308

Premijerka Jadranka Kosor komentirajući danas na traženje novinara stav predsjednika

Republike Ive Josipovića da prvo treba održati parlamentarne izbore i nakon toga raspisati
referendum o ulasku Hrvatske u EU, što traži i oporba, rekla je da ne bi bilo dobro da se
predsjednika prepoznaje kao nekoga tko zastupa bilo koju stranku, a ni da se stavlja na čelo
oporbe. O tome ću svakako nastojati razgovarati s predsjednikom, kao i o drugim pitanjima,
primjerice o reformama, o činjenici da se često govori kako ih Vlada ne provodi, a što nije istina,
rekla je Kosor. U taj kontekst spada i Vladin prijedlog izmjena Zakona o radu, a znamo da ih
predsjednik Republike nije podržao i to su činjenice, kazala je Kosor novinarima prigodom
posjeta Krapini i tvrtki Kotka. 'I dalje želim s predsjednikom vrlo otvoreno razgovarati, sukreirati
onaj dio politike koji nam nalaže Ustav, a od predsjednika očekujem potporu u provedbi
programa gospodarskog oporavka i završetku pregovora. U tom smislu predsjednik i Vlada
mogu i moraju još puno toga učiniti', istaknula je premijerka Kosor. Na pitanje hoće li se
odazvati predsjednikovu pozivu na sastanak čelnika parlamentarnih stranaka Kosor je odgovorila
da ni o kakvom (takvom) sastanku ne zna ništa i da kao čelnica jedne od parlamentarnih stranaka
nije dobila poziv, ali zna za poziv koji je ona osobno uputila. Svakako da je iznimno važno
razgovarati i stoga pozivam na razgovore i samo kroz razgovore možemo rješavati ključne
probleme države, ako svatko iskreno pomogne i svojim radom pridonese, poručila je premijerka.
Na upit koji je njezin osobni stav o raspisivanju izbora prije referenduma o EU i što će o tome
reći predsjedniku Republike, premijerka Kosor je odgovorila da predsjednik nikad to nije poticao
kao pitanje za njihov razgovor. Osobno nastojim gotovo svakodnevno razgovarati s
predsjednikom o svemu što je ključno za funkcioniranje države, ali tražim i mislim da imam
pravo na potporu za sebe i Vladu u ključnim pitanjima za državu - potporu u gospodarskom
oporavku i reformama, kazala je Kosor. Ustvrdila je da je u donošenju izmjena Zakona o
mirovinskom osiguranju, kao i u slučaju Izmjena Zakona o radu 'Vlada ostala sama', reforme su i
donošenje 'zaleđenog proračuna' gdje nismo povećavali rashode, a u čemu su, kako ističe,
također ostali sami. Reforma je i donošenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je jedno
od mjerila za zatvaranje Poglavlja 23, gdje nitko nije htio pomoći, oporba je protiv, a koliko
čujem ni predsjednik nije za, rekla je premijerka. Donošenje Zakona o policiji isto je jedno od
mjerila za zatvaranje Poglavlja 23, a oporba je protiv, prema tome, treba pošteno reći za što
jesmo a za što nismo, istaknula je premijerka. Hrvatski Ustav jasno govori što radi Vlada, što
predsjednik, što parlament, a što sudbena vlast i toga se moramo držati od prvog do zadnjeg
slova, poručila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Kosor vjeruje da će se većina oporbenjaka odazvati njenom pozivu
Odgovarajući na novinarski upit o sastanku s čelnicima oporbenih stranaka dogovorenom za
četvrtak, rekla je da će razgovarati o tome kako tko može pomoći da završimo pregovore o
pristupanju Europskoj uniji do kraja lipnja. 'U ozračju gdje je malo konstruktivnog želim da
razgovaramo o tome tko, što i na koji način može pridonijeti završetku pregovora', izjavila je
Kosor. 'To je povijesni strateški cilj i ne možemo mi u Vladi iz sve snage raditi, a da nitko drugi
u tome osim na deklarativnoj razni ne pomaže. Vjerujem da je za većinu stranaka završetak
pregovora povijesni cilj kao i za stranke vladajuće koalicije', rekla je premijerka Kosor. 'Mi
imamo velike šanse to zatvoriti, odnosno završiti (pregovore), ali u tom poslu svakako da Vlada
mora imati potporu. To je samo po sebi jasno i to je najvažniji razlog zbog kojeg sam pozvala i
uputila pisani poziv čelnicima parlamentarnih stranaka, ni na čiji nagovor, pogotovo ne ni na čiji
pritisak', istaknula je. 'Špekulacije koje iznose danas neki dnevni listovi nisu samo neistinite,
nego je to još samo jedan pokušaj kojim se želi udariti, ali to je sada nevažno, bitno je da se
nađemo', dodala je. Kazala je kako 'vjeruje da će se većina čelnika parlamentarnih stranaka
odazvati i da ćemo mi iz Vlade moći prezentirati što je učinjeno, posebno vezano uz Poglavlje
23'. Podsjetila je da je jučer poslala pismo potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding s
akcijskim planom kojim, kako je rekla, 'naznačujemo kada ćemo i na koji način' riješiti preostala
pitanja. 'I s tim također želim upoznati čelnike oporbenih stranaka i o tome s njima razgovarati',
dodala je premijerka Kosor.