Uloga i značaj medija i slobode izražavanja u različitim

političkim sistemima
Uvod
Koliko je neko društvo slobodno, lako se može odrediti prema tome kolika je
sloboda medija u njemu.Sloboda medija je osnovni dio demokratije.Demokratija
pokušava raznim sredstvima da osigura nepostojanje apsolutne vlasti u njihovim
političkim sistemima.Jedno od ovih sredstava jeste obezbijediti da se svaki centar
moći može pažljivo nadzirati.S druge strane, u totalitarnim režimima postoji
ograničen protok informacija jer su informacije kontrolirane.

Medij u demokratiji
U demokratskim društvima mediji moraju obezbijediti informacije da bi omogućili
građanima da dobiju sliku javnosti pogodnu za prepoznavanje problema u cilju
javnog djelovanja.Time je društvo informisan o akcije i greške države.Zbog te
funkcije nadzornika rada vlasti u demokratskim društvima, mediji su dobili naziv
“psa čuvara”.Jedna od osnova liberalne demokratije je to što novinari imaju priliku
da pišu I izvještaju bez straha od cenzure od strane vlasti.Cenzura je akt revizije
informacina, odnosno,zloupotreba moći da se vrši biranje šta će se,a šta neće
objavit.

Medij u nedemokratskoj vlasti

U nedemokratskim državama sloboda izražavanja je ograničena i obično je medij
pod kontrolom vlasti. Ovo ima negativan uticaj na slobodni tok informacija i
ideja.To može kreirati situaciju gdje je građane i medije strah da budu otvoreni i
pravedni u izražavanju.Ovo se radi da bi se sakrile mane vlasti od javnog
stanovništva.

Nedemokratski sistemi i sloboda izražavanja

Ima mnogo primjera u kojem vlast ograničava slobodu izražavanja da bi spriječila
javne kritike i onemoguće zahtjeve koji bi se odnosili na bilo kakve promjene u
vlasti.
o Nije moguće da totalitarni režim opstane sa slobodom izražavanja.U
Sovijetskom Savezu Mihail Gorbačov je pokušao da poveća slobodu
izražavanja putem svoje reforme glasnost da bi time reformisao SSSR i da
bi država ostala ujedinjena,ali putem ovih reformi sovijetski građani su
saznali da su siromašni kad bi se uporedili sa građani kapitalistički država.
 o U SAD-u, za vrijeme McCarthyjeve ere 1950-tih godina,neki ljudi su bili
nepravedno obilježeni komunisti.Kampanju je predvodio senator McCarthy
da obeshrabri građane u izražavanju komunističkih opredjeljenja.
o U Kini 1989-te bile su veliki protesti protiv komunističke vlade.Vlast je
poslala svoju vojsku da bi smirila svoje građane.Trenutno,država cenzuriše
informacije o tim protestima.

Zaključak
Bez sloboda izražavanja u mediji stanovništvo ne bi imao povjerenje u svojoj vlast
i to ima mogućnost da destabilizuje vlast protestima kao u SSSR i
Kini.Kontrolisanje i cenzurisanje mediji može da stabiluzuje vlast u trenutku,ali
nije moguće da vlast zauvijek krije istinu od stanovništva.Sloboda izražavanje
može da omogući širenje laž i senzacionalističko novinarstvo,ali da bi
demokratska država funkcionisala mora da postoji slobode izražavanja.