1.

Osnovni elementi:
a. Izolatori,
b. Sabirnice I spojni vodiči,
c. Kabeli u postrojenjima,
d. Rastavljači,
e. Prekidači,
f. Sklopke,
g. Osigurači,
h. Odvojnice prenapona,
i. Mjerni transformatori
j. Energetski transformatori u postrojenja,
k. Prigušnice,
l. Kondenzatori,
m. Otpornici.
2. Oprema se može naći u dva režima:kvar I normalan režim.
3. Dijele se na:strujna I naponska.Strujna nastaju usljed struje kratkog spoja,dok naponska
nastaju usljed pojave prenapona.
4. U slučaju da se u postrojenju pojavi napon koji je veći od najvišeg radnog napona opreme
ulazimo u režim kvara i sve takve vrijednosti napona nazivamo prenapon.Takvi
prenaponi su uzrukovani atmosferskim pražnjenjima,sklopnim fenomenima kao i smetnja
u sistemu, a oni se ne mogu izbjeći.
5. Do strujnih naprezanja dolazi zbog pojave struje kratkog spoja.Struje kratkog spoja
dosežu višestruku vrijednost nazivnih struja,i zbog toga može doći do oštećenja
postrojenja i životne opasnosti.
6. Pod pojmom atmosferskih naprezanja podrazumjeva se prvenstevno naprezanja kojima
su podvrgnuti sklopni aparati predviđeni za vanjsku ugradnju,ali i naprezanja kojima su
podvrgnuti aparati namijenjeni za primjenu u industrijski zagađenim sredinama.
7. Da
8. Ukoliko oprema ne izdrži prenapon,dolazi do pojave razornog pražnjenja.Razorno
pražnjenje predstavlja gubitak dielektričnih svojstava izolacije,tako da izolacija počinje
da vodi struju kao provodnik.Imamo dvije vrste izolacije obnovljiva i neobnovljiva.Kod
obnovljive pražnjene se naziva preskok,a kod neobnovljive proboj.
9. Standardizirani su ispitni naponi koje mora izdržati ispitivani aparat ili element
postrojenja (jednominutni napon industrijske frekvencije,podnosivi udarni napon 1,2/50
μs i podnosivi sklopni udarni napon oblika talasa 250/2500 μs).
10. Prenapon predstavlja napon između faznog provodnika i zemlje ili između faza, čija
tjemena vrijednost prelazi odgovarajuću tjemenu vrijednost najvišeg napona
opreme.Imamo vanjske prenapone (udar groma) i oni mogu biti direktni i
indirektni.Imamo također i unutrašnji prenapon koji mogu biti sklopni i privremeni
prenaponi.
11. Vrše se određena testiranja.
12. Stepen izolacije (Si) nekog uređaja određen je vrijednostima podnosivih udarnih napona i
izmjeničnih napona industrijske frekvencije, koji karakterišu izolaciju s obzirom na njenu
dielektričnu čvrstoću.
13. K=0,95
14. Prenaponi se prema uzroku nastanka mogu podijeliti na dva osnovna tipa: spoljašnji ili
atmosferski prenaponi; unutrašnji prenaponi. Spoljašnji prenaponi, ili atmosferski
prenaponi, nastaju usljed atmosferskih pražnjenja u elemente elektroenergetskih objekata,
ili u njihovoj blizini. Unutrašnji prenaponi nastaju usljed poremećaja u samom sistemu.
Dijele se prema uzroku na: -sklopne ili komutacione (nastale radom rasklopne opreme) -
privremene ili povremene prenapone (nastale usljed zemljospojeva, rezonanse,
ferorezonanse, naglog rasterećenja).
15. Da.
16. Da.
17. Da.
18. Prenaponi se prema uzroku nastanka mogu podijeliti na dva osnovna tipa: spoljašnji ili
atmosferski prenaponi; unutrašnji prenaponi. Spoljašnji prenaponi, ili atmosferski
prenaponi, nastaju usljed atmosferskih pražnjenja u elemente elektroenergetskih objekata,
ili u njihovoj blizini. Unutrašnji prenaponi nastaju usljed poremećaja u samom sistemu.
Dijele se prema uzroku na: -sklopne ili komutacione (nastale radom rasklopne opreme) -
privremene ili povremene prenapone (nastale usljed zemljospojeva, rezonanse,
ferorezonanse, naglog rasterećenja).
19. Odvodnici prenapona obezbjeđuju primarnu zaštitu od raznih tipova prenapona
(atmosferskih i sklopnih).
20. Kratki spoj je kvar u mreži koji nastaje usljed međusobnog spajanja dva ili vise vodica
pod naponom i kod spajanja vodica pod naponom sa zemljom kod direktno uzemljenih
mreža.
21. Vrste KS-a su: mehanički , prekid vodiča, slučajni kontakt dva vodiča s drugim vodljivim
sredstvom ,mrežni ili atmosferski (grom) prenaponi ,proboj izolacije uslijed djelovanja
topline, vlage ili korozivnog okoliša. Posljedice KS-a su: velika struja na mjestu kvara,
veliki padovi napona,mehanička naprezanja neoštećenih dijelova, termička naprezanja
neoštećenih dijelova i loš utjecaj na stabilnost elektroenergetskog sistema.