Professional Documents
Culture Documents
Eli..
RRPl\El)H0 peELtmERaE
Alija Dolovac
NASLOVNA STRANA,
NASLOVI POGLAVLJAI
CRTEZI Alija Dolovac
FOTOGRAFIJE Alija Dolovae i Ensad Adilovic
KOMPJUTERSKA PRIPREMA J.P. GEODETSKI ZAVOD I TKP "SAHINPASIC"
SKENIRANJE I TEHNICKO UREDENJE Zoran Dirnitrijevic i Fikret Logic
UDK 638.1(035)
DOLOVAC, Alija
Pqelarski prirucnik: osnovi pcelarstva za napredno pcelarenje
IAlija Dolovac;[crtezi [autor]; fotografije Tautor] i Ensad Adilovi6].
- Sarajevo: A. Dolovac, 1997. -
380 str.: ilustr. ; 30 ern
Bibliografija: str. 3. - Predgovor I Nijaz Abadzic: str. 17.'
- 0 piscu I Alija Nuhbegovic: str. 324.
ISBN 9958-9801-0-8
LITERATURA /
dip!. ing. poljoprivrede Bozidar Veskovic: "Matica u pceHnjem drustvu" (Beograd, 1980.)
Ovaj Pcelarski prirucnik priredio sam u znak sjeeanja na moga dragog amidzu Sulejmana
Ibrahimovog Dolovac kao do sada najveceg pcelara u porodici.
Alija Dolovac
SADRZAJ
na otvorenom .......................................................................... 3
Paviljonski pcelinjak ..................................................................................................................... 6
"··Projekat paviljonskog pcelinjaka .......................................................... ~ ....................................... 9
Pcelarska prikolica "Dubrava", Sremska Mitrovica-Srbija .................... :................................... 19
Naseljavanje peelinjaka .............................................................................................................. 21
II K 0 S N ICE ...................................................................................................................... 23
Izbor tipa kosnice ........................................................................................................................ 25
Kosnice ...................................................................................................................................... 25
Trnka ........................................................................................................................................... 25
Vezovi dasaka .............................................................................................................................. 27
Vezovi stranica kosnica ............................................................................................................... 29
Masinska izrada utora ................................................................................................................. 29
Vodilica za rezanje okomito pod pravim kutom i pod kutom za
spajanje dva dijela pod pravim kutom ......................................................................................... 29
Limeni drzaci daseice lijeta .......................................................................................................... 30
CesaIj za lijeto ............................................................................................................................. 31
Lim za selidbu peela .................................................................................................................... 31
Bagiame za poietaIjke .................................................................................................................. 32
Bjezalica ...................................................................................................................................... 32
Kutni aiuminijski limovi za vjesanje okvira u kosnici .................................................................. 33
Plodiste kosnice ........................................................................................................................... 34
Gomje lijeto (leto) na plodistu kosnice ........................................................................................ 35
Mediste (nastavak) ....................................................................................................................... 36
Pregradna daska ........................................................................................................................... 37
Hanemanova iii matiena resetka .................................................................................................. 38
Znacajniji tipovi kosnica .............................................................................................................. 39
Poloska kosnica ........................................................................................................................... 39
Klasicne nastavljaee .................................................................................................................... 39
Unificirani izgled dijelova nastavljaea kosnica (osim lisnjaca) .................................................... 40
Aiberti-Znidersic kosnica (AZ, Lisnjaca iIi Grom) ...................................................................... 41
Klijestazavadcmje okviraizlisnjaeakosnica .. ;.. ;.. ;; ... ;.;;;;; ....... ;..... ;... ;;.;.;.; ...... ;;.;; .. ;; .. ;; .. ;;; ... ;; .. ;; 41
Paviljonska nastavljaea-PN-1 kosnica .............................~ ........................................................... 42
Jugoslovenka kosnica .................................................................................................................. 45
Jugoslovenka kosnica modificirana "Sarajka" ............................................................................. 45
Dadan-Blat kosnica (DB) ................. !.......................................................................................... 48
Dadan-Blat kosnica (DB) modificinina na 10 okvira .................................................................. 51
Langstrot-Rut kosnica (Langstroth-Root iii LR) .......................................................................... 53
LR Bosanka kosnica (modificirana LR kosnica) ......................................................................... 61
Kubatura drvene grade za nastavljace kosnice .:: ......................................................................... 68
OI(VIRl (RAMOVI) .......... ........... .... ......... ................. ........ ............ ....... ......... ........... ........... ..... 68
okvira ...................................... :........................................................... .
za
za skivanje okvira ............................................................................................................. 69
Busilica za okvire ......................................................................................................................... 70
Silo ............................................................................................................. :................................ 70
Ziea za okvire .............................................................................................................................. 70
Uzicavanje okvira WV ................................................................................................................ 70
Okviri kosnice "Sarajka" .............................. /............................................................................. 72
Okviri kosnice Dadan-Blat ......................................................................................................... 73
Hofmanov okvir za LR kosnicu .................................................................................................. 74
Norrnalni okvir za LR kosnicu .................................................................................................... 75
N orrnalni okvir za LR Bosanku kosnicu ..................................................................................... 76
Hofmanov okvir za LR Bosanku kosnicu ................................................................................... 77
Okviri gradevnjaci .................................................................................................................. ,.... 78
Okvirici za sekcije (boksese) ...................................................................................................... 78
Stavljanje satnih osnova u okvire ............................................................................................... 79
Zvrk (zvrk, radI) .......................................................................................................................... 80
Elektricni transforrnator za utapanje zica ~ satne osnove ........................................................... 80
Prebacivanje saca iz vecih u manje okvire ................................................................................. 81
Izmjena okvinr'sa starim sacem .................................................................................................. 82
HRANILICE ............................................................................................................................... 83
Dadan-Blat hranilica ................................................................................................................... 83
Langstrot-Rut (LR) hranilica ......................................-=-: .... :.......................................................... 83
Hranilica za lijeto ........................................................................................................................ 84
Hranilica okvima ......................................................................................................................... 84
Milerova hranilica ................................., ..................................................................................... 85
Milerova hranilica "A" ............................................................................................................... 85
Milerova hranilica "B" ................................................................................................................ 86
Okvirnjaca ............................................................................................ ~ ....................................... 87
Sipaonik ...................................................................................................................................... 87
Ciscenje koristenih kosnica ................... :.................................................................................... 88
Dezinfekcija i dezinfekciona sredstva ........................................................................................ 88
Timol ..................'.........................................."" .. '........................... '........................................................ 89
Formalin ............................................................................~ ......................................................... 89
Sporotal 100 ................................................................................................................................ 89
Sircetna i rnravlja kiselina ....................................................................... '" ................................. 89
Kausticna soda (NaOH) .....................'......................................................................................... 89
Nozelnavet ........................................~ ......................................................................................... 89
N ozemak ..................................................................................................................................... 90
Nozecid ........................................................................................................................................ 90
.
l
"
'"
;:)ECERNI
' '
SIRUP .................................................................................................................... 200
Tabela za spravljanje sirup a ....................................................................................................... 201
Stimulativno (podsticajno) prihranjivanje .................................................................................. 201
BIOLOSKA STIMULATIVNA SREDSTVA PCRLA ............................................................. 2,02
Stimulativno prihranjivanje uz dodatak kobalta ....................................................................... 202
•
VRCANJE eY:ADENJE, CIJEDENJE ILl CENTRlFUGIRANJE) MEDA ............................ 223
Cjediljka sa rarnom i pleh za otvaranje vostanih poklopCi6a sa6a ............................................ 225
Stalak za okvire sa skinutim vostanim poklopCi6ima sa plehom-tepsijom .............................. 225
VRCALJKA-CENTRIFUGA ........................................................................... :~:...................... 225
Cjediljka za vrcaljku ................................................................................................................. 225
IX PRE G LED PeE L A .................. "' .......... 111 .. " • • • • • • " • • "'"" • • • • • • • • • • '" • • • • • • ~ • • • • • • • • • • • • • • • • • 010 • • "' • • • • • • • • • • • • 255
Prvi proljetni pregled ................................................................................................................ 257
Drugi proljetni pregled .............................................................................................................. 258
Prvi jesenji pregled ................................................................................................................... 258
Drugi jesenji pregled ................................................................................................................. 258
publikadja:
auto!:: AUja
AUTOR
ALIJADOLOVAC
I "
peE I A
3
na otvorenom prostoru na ravnom terenu
Prolaz
KUTIJASTO
ILl ARMIRANO
BETONSKI
KUTNO
zELmzo STUB
50 X 60 X 10 em
60 x{f10 mm
Oko 35 em stuba
SA PODLOZNIM
je u zemlji a donji
PLOCICAMA
dio sei nbetonira.
14 x 12 x 1 em
Pola nosaca je
u zemlji a stope
se ubetoniraju.
4
Stacionirani pcelinjak na otvorenom prostoru
Alije DJilovac na Emerovicama u Sarajevu, 1988.
5
vrste
nskih pce]jl~jaka:
- stalni,
- privremeni i
- montazni.
Pcelinjak Ptuja u
Postoje i prikoliee, koje kao paviljonski pcelinjak praktican za selidbu pcela na pasu.
STALNI pcelinjaci su zidani od opeke, blokova od opeke, eko-blokova i kamena.
PRIVREMENI I MONTAZNI pcelinjaci su obicno od drveta i drvenih montaznih elemenata.
Paviljonski pcelinjak je najpodesniji za kosniee tipa AZ i druge lisnjace, koje se otvaraju pozadi i
u cijem su sklopu i nastavci. Manje je podesan za poioske, koje se otvaraju gore, ali bar nemaju
nastavaka. Najnepodesniji je za nastavljace, koje moraju imati iznad prostor za nastavke i prostor za
vaaenje okvira iz nastavaka prilikom pregleda i vrcanja meda.
Postolje za kosnice treba daje izgradeno samostalno, bez ikakve konstruktivne veze sa zidovima
iIi podom pcelinjaka, Gime bi se izbjegli svi potresi prihkom rada iii hodanja.
Pcelinjak sa prednje strane treba da ima nosace-stubove iza kojih ce se redati kosnice. Izmedu
otvora stubova se ugrade vrata u vidu kapaka sa baglamama po horizontali, tako da se preko zime
pcelinjak moze zatvoriti a Ijeti kapci sluze kao vece poletaljke iii se mogu potpuno skinuti. Kapei, ako
se ne skidaju, treba da imaju proreze za lijeta, kako peele mogu izlaziti na proeiscavanje u suncane
zimsko-proljetne dane.
Ako je paviljonski pcelinjak namijenjen za LISNJACE, moze biti izgraden za tri reda kosniea
jednih iznad drugih. Lisnjace se stavljaju jedna uz drugu i jedna na drugu.
Ako je paviljonski pcelinjak namijenjen za NASTAVLJACE, onda moze biti izgraden sarno za dva
reda kosniea.
U sastavu paviljonsl{og pcelinjaka treba da ima i posebna prostorija sa orrnarom za okvire i sace,
pribor, vrcaljku, mogucn>\st vreanja i radni st~.
U samom peelinjaku,(~a kosniea, treba da ima slobodnog prostora bar dva metra po sirini pcelinjaka.
Temelji za p8~lil~]ak trebada su betona, kao i no sac} za postolje na koje se stavljaju grediee, koji
treba da nose oba iii sva tri reda punih kosniea sa nastaveima.
Ako paviljonski pcelinjaci nisu zidani, nego su od drveta, onda treba da imaju sloj izolacije od
staklene vune iii slieno sa Ijepenkom. Unutrasnja strana moze biti pokovana lesonitom iIi lamperijom
a vanjska lamperijom 24 mm i premazana karbolineumom iii ekoloski zdravim bojama.
Radi osvjetljenja peelinjaka, potrebno je ostaviti za manje pcelinjake bar jedan prozor, po mogucnosti
na straznjoj strani. Svaki prozor treba da ima ugradenu, pri vrhu prozora, tzv. bjezalieu, kroz koju
6
<
~..
peele mc;>gu izaci iz pcelinjaka. Ustvari, staklo se ostavi odozgo 10 mm laace od ivice okvira prozora.
lzvana se postavi izgradena od komadica tankog (stamparskog) lima nanizanih na sipku.
a sa
V<LLHLv", moze biti tako napravljena da se po potrebi prorez moze otvarati i zatvarati.
Najbolji su krovni prozori, jer peelar svjetlo ne zaklanja pri radu.
U paviljonskim peelinjacima kosnice nemaju laovove sa nadslTesnicama i padom, icao kodkosnica
na otvorenom prostoru, posto su laovom peelinjaka kosnice zasticene od padavina.
Ispred pcelinjaka treba da ima nogostup, da trava i korov ne mogu rasti i smetati peelama.
U najsavremenije izgradenom paviljonskom peelinjaku, koji je skupocjen, rad i pregled pcela je
otezan, naroCito zbog sIabijeg osvjetljenja. Tek izlezena jajasca se mogu vidjeti samo na okviru
olaenutom prema suncu.
U principu, kosnice treba da su na prozraenom mjestu i da ih obasjavaju rani suneevi zraci i
zagrijavaju, Cime se peele stimulisu na aktivan rad u prirodi a zimi na pro Cisne letove. Stoga se ne
preporueuju nikakvi zidovi sa prednje-jugoistoene strane paviljonskog peelinjaka, nego kapci.
Praksa je pokazala da su pcelinjaci na otvorenom prostoru ekonomieniji i praktieniji za rad, pod
uslovom da postoji zastita i redovno nadgledanje peelinjaka. Medutim, u planinskim predjelima gdje
nema obezbjedenja, naroeito od medvjeda, bilo bi to veoma rizicno.
7
PROJEKAT
PAVILJONSKOG PCELINJAKA
NA STRMOM TERENU
LOKACllA: EMEROVICE
INVESTITOR: ALIJADOLOVAC
,
PROJEKTOVAO:·· ·ALIJADGLOYAC,. ing;geodezije,·. poelar
SARAJEVO, 1987.
9
<
I
~.
'!1.
I. ETAPA
-
:z t.tAMELA
w .
'
~
iW
t-
6>+6=1'2 KOSWICA
il!'!
NASTAVLJACA
Ji.-'It'
-
:;t
.J!
0
~±o~OO- 7,;~1/40
~
Z
()
::(.
ZA:R'I SA N B lB~mN
p- 7,20 m~
I
"\'
OSNOVA PCELINJAKA
10
PRESJEK AA KROZ JUGOISTOCNU J.n..'.:U1LL'
."",""","~ .
Q/)
o
.......
,...... PCELINJAK 400 x 240cm
PCELINJAK 400 x 240 em
~~@.'i1't,
17"'Llo,
12
PCELINJAK 40(1' x 240 em
PRESJEK BB SJEVEROISTOCNU ",'r:lI.L'.c'J>.L!'
13
vI
t
I
I
PCELINJAK 400 x 240 em
II BETONSKI RADOVI
- N abavka i prevoz sljunka
4,51m3 x 1,2 5,41 m3 a' ...... DIN., ...... DIN.
- Nabavka i prevoz kamena
3,60 x 0,10 == 0,72 m 3 a' ...... DIN., ...... DIN.
- N abavka i prevoz cementa
za 4,51m3 bet. 1.250 kg a' ...... DIN., ...... DIN.
- Betoniranje temelja
MB 150 i lomljeni kamen
25% i iznad zemlje MB 200
8,00 x 1,15 x 0,20 = 1,84 m 3
4,00 x 0,75 x 0,20 = 0,60 m 3
2,4'4m3 a' ...... DIN., ...... DIN.
- Betoniranje donje ploce
MB 150
3,60 x 2,00 x 0,10 = 0,72 m3 a' ...... DIN., ...... DIN.
- Betoniranje stubova MB 250
(2,95 x 0,20 x 0,20) x 4 = 0,47m3 a' ...... DIN., ...... DIN.
- Betoniranje vijencaMB 250
4,00 + 4,00 + 2,00 + 2,00 =
15
III ZIDARSKl RADOVI
hidroizolacij e
sa
nabavka 4~00 x 2,40 9,60 m 2 a'
- Zidanje zidova siporeksom
debljine zida 20 em u
malteru 1:3:9 sa nabavkom = 9,28 m 2 a' ...... DIN., ...... DIN .
- Grubo i fino malterisanje
zidova u krecnom malteru
1:3 sa prethodnim sprieanjem
eementnim mlijekom 9,28 rn2 a' ...... DIN., ...... DIN.
- Krecenje zidova 9,28 m 2 a' ...... DIN., ...... DIN.
III UKUPNO ZIDARSKI RADOVI ...... DIN.
- ----------------------- ---
IV TESARSKI RADOVI
- Nabavka,prevoz,izrada i
montaza drvene i krovne konstrukeije
- Drvene gredice
(4,00 x 0,05 x 0,05) x 2 = 0,020m3
(4,00 x 0,10 x 0,05) x 3 = 0,060rn3
(4,00 x 0,10 x 0,10) x 2 = 0,080m3
(0,95 x 0,10 x 0,05) x 4 = 0,019m3
- Vjencanice
4,60 x 0,10 x 0,10 = O,046m3
(5,45 x 0,10 x 0,10) x 2 = O,109 m 3
(2,20 x 0,10 x 0,10) x 2 = 0,044m3
- Rogovi
(3,80 x 0,08 x 0,05) x 7 = 0,106rn 3
(1,70 x 0,08 x 0,05) x 2 = 0,014m3
U:Kl:JPNO= ........... O;498 m :J·· ········a' . . . ... ~~.DIN.
- Dascani pokov krova i
iznad ulaza i daska za
ram 2 korn kapaka po
duzini pcelinjaka
3,80 x 4,70 x 0,024 =
16
1,70 x 1,20 x 0,024 = /0,049m 3
(4,10 x 0,10 x 0,05) x 4 = 0,082m 3
0,10 x
UKUPNO = 0,600m3 a'
- Lamperija za kapke, nadstrasnieu
i dio ulazne fasade
4,20 x 2,00 = 8,00m2
4,20 x 1,00 = 4,20m2
ostalo jos 0,54 + 2,90m2
UKUPNO = 15,64m2 a' ...... DIN., ...... DIN .
IV UKUPNO TESARSKl RADOVI ...... DIN.
V POKRIVACKI RADOVI
- Nabavka, prevoz i polaivanje
la'ova rolanim limom 3,8 Ox 4,70 m
17,86 m 2 a' ...... DIN., ...... DIN.
- Zavrtnji sa podloskama
eea 50 kom. 50 kom. a' ...... DIN., ...... DIN.
V UKUPNO POKRIVACKI RADOVI ...... DIN.
VISTOLARSKlRADOVI
- Nabavka i ugradivanje
ulaznih vrata 80 x 210 em, 1 kom. a' ...... DIN., ...... DIN.
- Nabavka i ugradivanje
prozora 60x60 em., 2kom. a' ...... DIN., ...... DIN.
- Okovi, ekseri, zavrtnji,
staklo, kit, zastitna
boja i ostalo, pausalno a' ...... DIN., ...... DIN.
VI UKUPNOSTOLARSKI RADOVI ...... DIN.
========~====================
17
sa ucvrscivanjem na svaka cca 2 m.
4,20 1-- 1,20 + 2,20 ill = 7,60 m a'
REKAPITULACIJA
18
PCELARSKA PRIKOLICA "DUBRAVA"
koje
se otvaraju ozada, da nema i drugih
kvalitetnih prikolica.
TEHNICKE KARAKTERlSTIKE
19
/
svakom
spajati.
tipa nastavljaca 1.
Tada stanc 36 komada kosnica. Ostali dio prikolice za vrcanje meda i za smjestaj oplodnjaka,
kOJ1 se vjesaju na ovog
3 Varijanta: Prikolica sluzj kao oplodna stanica, za boravak pceiara 1 za vrcanje meda uz upotrebu
kompietne mehanizacije na struju. Na zidove prikolice vjesaju se oplodnjaci specijalno za to
konstruisani. Opladnjaci su prenosivi i imaju mogu6nost spajanja. Prilikom vrcanja meda ova prikolica
se zadnjim krajem spaja sa proizvodnom prikolicom preko specijalno izgradenog spoja.
Ugradnjom vucne viljuske . potrebne elektro I pneumatske instalacije omogu6ena je udvojena
vuca ]OS jedne prikolice sa pneumatskim kocenjem iste iii manje nosivosti.
Kocioni medaj prikolice se sastoji od dva: nezavisna sistema: pneumatsko-radnog na sva cetiri
tocka i mehanicko-parkimog na zadnjoj osovini.
Zabranjeno je vucnu viljusku zakaciti za prikolicu sa inercijalnim kocenjem iIi prikolicu Cije su
kocnice neispravne.
Na zadnjem dijelu prikolice izvedenje prikljucak svjetlosno-siignalne i pneumatske instalacije na
koji se prikljucuje druga prikolica kod udvojene vuce. Brzina voznje pri transportu prikolice je
ogranicena na 30 km/h, sto zavisi od vrste puta, odnosno terena.
S obzirom na specificnu namjenu, kompletna stabiInost prikolice je osigurana podesivim osloncima,
koji su ugradeni na sva cetiri ugla sasije,
Prikolica je opremljenq svom elektro signalnom instalacijom potrebnom za ukljucivanje u javni
saobra6aj. U gradena instalacija je napona od 12 V. Zenska uticnica je sedmopolna, adaptirana za traktor
"FERGUSON", Vrlo lahko se moze zakaciti i prilagoditi za bilo koji traktor, ako i111a slijede6u shemu:
1. stop-svjetlo,
2. poziciono svjetlo,
3. lijevi pokazivac pravca,
4. desni pokazivac pravca,
5. masa.
Zenska uticnica
20
NASELJAVANJE PCELINJAKA
ubode, za pcelinjak i u
Naseljavanje pcelinjaka, naj~olje je poceti u prolje(;e, ito nabavkorn sarno 3 do 5 kosnica sa pcelarna.
Prve kosnice rnogu se nabaviti:
- kupovinorn prezirnljelih pcelinjih drustava "starki" u proljece,
- kupovinorn rojeva u rnaju, junu iIi juIu (svibnju, lipnju iii srpnju) i
- kupovinorn trnki (trmki, pletara, vrski, iskucanaca, ulista) sa pcelama. '
Kupovina prezimljenih drustava u proljeee "starki" je najbolji nacin za pocetnika. Troskovi za ovu
nabavku eesto se mogu nadoknaditi vee u istoj godini. Najbolje peele kupiti u aprilu (travnju), posto
su tad a sve opasnosti od uginuea peela uglavnorn prosle. Tada se najbolje utvrdi i jaeina drustva,
kvalitet rnatice, stanje legla, rezerve hrane i zdravlje peela.
Kupovinorn rojeva i posebno kosnica u vrijerne rojenja peeia je najlaksi nacin za nabavku peeIa,
jer peelari radije prodaju rojeve nego "starke". U ovom slucaju je potrebno kupiti i satne osnove i
ubaciti u okvire. Medutirn, kupovinom rojeva nema prinosa rneda u toj godini.
Nabavka trnki ujesen se ne preporueuje poeetnicirna, jer treba irnati dovoljne zalihe rneda u sacu.
Za pcelare kojima je peelarenje uzgredan posao, ne preporucuje se veCi broj od 40-50 kosnica.
Ovaj broj kosnica se srnatra za najrentabilnije bavljenje peelarstvom. Stoga treba nastojati ostvariti sto
prije taj broj kosnica.
Pcelarima koji zele da se isldjuCivo (profesionalno) bave peelarstvorn preporueuje se 150 pcelinjih
drustava i da pored meda proizvode rnlijee, polenov (cvjetni) prah, propolis, vosak, rojeve i rnatice.
Ovi peelari rnoraju imati svoju radionicu u kojoj ce proizvoditi peelarsku opremu za sebe i druge
peelare iii trZiste.
Poljoprivredne organizacije treba da posjeduju najmanje 500 kosnica sa pogonirna--za proizvodnju
pcelinjih proizvoda i peelarske opreme.
Srnatra se, da ispod 20 kornada kosnica peela nije rentabilno baviti se pcelarenjern, ako je prosjek
prinosa rneda ispod 12 kg po kosnici, ada 60% prihoda sa peelinjaka otpada na troskove odrzavanja
peelinjaka.
21
<
II
......
«OSMICB
II os ICE
c:)dgovara bioloskim
- da ima dovoljno prostora
- minimum mora biti dovoljan za zimsko pcelinje gnijezdo, hranu za zimu i
proljetni razvoj pcelinjeg drustva;
- da se prostor u "~'JU"V' prosirivati iii
- da kosnica odgovara uslovima fada da jednostavno i
efikasno obavljanje pregleda i da se moze jednostavno prihranjivati;
- da kosnica ne zakisnjava, a naroCito poletaljka kosnice;
- da se lahko moze 6istiti i da obezbjeauje dobru ventilaciju;
- da se 1ahko mogu stavljati lijekovi;
- da je ne treba posebno utopljavati i
- da je kosnica prakti6na i sigurna za transport.
Za seoska domacinstva, vikendase i peelare sa malo slobodnog vremena i malo iskustva, najbolji
tip kosnice je Dadan-Blat kosnica sa plodistem od 12 normalnih okvira i medistem od 9 sirokih okvira.
Za iskusne pcelare, za pcelare kojimaje to glavno zanimanje i poljoprivredne organizacije, moderno
i komercijalno p6elarenje se najbolje postize sa Langstrot-Rutovom kosnicom (LR).
U uslovima gdje je neophodno imati paviljonski peelinjak 1Z bilo kojih razloga, najpodesnija je
Alberti-Znidersiceva (AZ) kosnica iIi jos bolja Paviljonska nastavljaea-PN-l. Ove se kosnice redaju
jedna do druge i 2-3 reda jedna na drugu, s obzirom na to da se otvaraju otpozada. Meautim, zalijetanje
peeia u tuau kosnicu je mnogo izrazenije, kao i grabez a time i prenos raznih zaraznih bolesti. I pregled
peela u AZ i PN -1 kosnicama je otezaniji i sporiji.
Seoba peela na pasu je najpodesnija u ovim Kosnicama, s obzirom na to da je sjedinjeno plodiste i
mediste u jednom sanduku.
Za dvomaticni naCin peelarenja, najboljaje POLOSKA kosnica sa 20 Dadan.,.Blatovih (DB) okvira.
KOSNICE
25
/'
Reamur je prvi izgradio prozirnu kosnicu, za pra6enje rada pcela. Tada je lohan Mehring (1816-
1878) Hruska (1819-1889) prvu vrcaljku za med.
au
dijelu ~1M;l"t" koristena je Alberti-·
Znidersiceva u Vojvodini Poloska, u Srbiji i lugoslovenka kosnica a
od kraja stare Kraljevine Jugoslavije i modificirana Jugoslovenka kosnica.
Danas u svijetu najpoznatije su Dadan-Blat (DB) i Langstrot-Rut (LR) kosnice ..
Manje-vise, danas se sve kosnice sastoje iz istih dijelova sa neznatnim razlikama u obliku i
dimenzijama.
S obzirom na sace, kosnice se dijele na:
- kosnice sa nepokretnim i
- kosnice sa pokretnim sacem.
Savremene kosnice imaju okvire sa pokretnim sacem i dijele se na:
- poloske i
- nastavljace kosnice.
Poloske kosnice konstruisane su tako da se pcelinje gnijezdo prosiruje i suzava prema potrebi
horizontalno u istom sanduku desno i lijevo.
Nastavljace kosnice su takve konstrukcije u kojih se gnijezdo prosiruje iii suzava dodavanjem i
oduzimanjem nastavaka (medista) u vertikalnom smjeru.
Nastavljace kosnice koje se koriste kod nas su:
- Alberti-ZniderSiceva kosnica (AZ, lisnjaca iii grom),
- Paviljonska nastavljaca (PN),
- Jugoslovenka,
- Dadan-Blat (DB) i
- Langstrot-Rut (LR) kosnica.
Poloska kosnicaje podesnija za selidbu od svih tip ova nastavljaca osimAZ i PN kosnica, laksaje
ijednostavnija za rad, ali u njoj pcelinje drustvo losije prezimljava, med sporije dozrijeva a i kvalitet
meda je nesto losiji, nego u nastavljacama kosnicama.
N ajbolja grada za izradu kosnica su suhe daske od mebkog drveta bez rrzova kao: jela, smrca, lipa,
topola isl. Ako su od bora, onda su potrebne daske koje ne pustaju smolu.
Po ranijim saznanjima, za nase prosjecneklimatske uslove, debljina daske za kosnice treba da je
32 mm. 1z tog razloga na vecim nadmorskim visinama sve su ranije kosnice gradene od daske petice,
izhoblanena"45ci4(}mm~ananizim'od:35i-3{}mm;c8d-do-laska-bR:'ko-~nice-;·Cija-jeorig:i.nalnadebfjina··
daskesamo 20 mm a koja je konstruisana u drukcijim klimatskim uslovima, sada se tvrdi, sa malo
ispitivanja u Rusiji, da su bolje kosnice odtanje daske, s obzirom na to da tanja daska manje upija
vlagu a brZe se susi. Zahtijeva se posebno zimsko utopljavanje. NaZalost, ne javljaju se nasi strucnjaci
za termiku a koji su pcelari, da bi dati adelevatan odgovor na pitanje debljine daske za kosnice, za nase
prosjecne klimatske uslove, posmatrajuci sveobuhvatno djelovanje toplote na i-azvoj drustva u takvim
kosnicama. Napominjem da se u juZnim podrucjima bivseg SSSR-a takoder koriste kosnice standardne
debljine dasaka 30-35 mm, koje se za zimovanje utopljavaju. U sjevemom i srednJem pojasu bivseg
SSSR-a, kosnice se izraduju sa dvostrukim zidovima od tanjih dasaka, medu koje se stavlja materijal za
26
toplinsku izolaciju debljine 40 mm. porea toga, kosnice se pred zimu smjestaju u posebne objekte-
vrsi potrebna ventilacija za obnavljanje
1
VU •.,tL.\..HU.H u kojima,
tacnost.
kosnica treba da ima hranilicu.
Savremena kosnica treba da odvojenu podnicu od plodista a narocito LR kosnica, fadi
zamjenjivanja donjeg i gornjeg plodista. Dobra imati podnicu, kod koje je odozgo, kuda se peele
krecu postavljena mreza a ispod mreze se nalazi plitka ladica koja se izvlaci pozadi kosnice i Cisti od
otpadaka. Narocito je prakticna za kontrolu otpatka varoe. Bar svaka peta iIi makar des eta kosnica bi
trebala da ovakvu podnicu, za kontrolu, obzira na tip kosnice, na svakom peelinjaku.
obavezno treba nastavljati uZljebljavanjem dasaka kao brodskog poda, a najbojli tip spojeva
dasaka je lastin rep . Sve spojeve drveta obavezno lijepiti najkvalitetnijim Ijepilom za drvo.
Vezovi dasaka
27
/'
Kao vez kod tankih dasaka (20 mm i tanjih) koriste se uglavnom zupci s raskolom (urezanim isjeccima).
Kroz vezove se moze provrtjeti rupa dugim svrdlima i ubaciti drveni cep (civija) kod debljih dasaka iii
profil armatura) tanjih dasaka.
Vezovi se mogu izradivati rucno koriste6i pile, dlijeta, svrdla, dubace, busilice i razne stolarske
strojeve.
Cepovi okruglog drvenog profila raznih precnika mogu se nabaviti go to vi u skladistima drvenog
materijala i stolarije.
Obradeni vezovi i cepovi (obje povrsine) prije spajanja dasaka namazu se tanko ali kontinuirano
lj epilom za drvo (tutkalo, drvofiks i s1.) i stegnu ili pritisnu, vodeCi racuna da budu pod pravim kutom.
Za mazanje Ijepila koriste se: kist, cetka i lopatice (drvene, plasticne iii celicne "spahtle"), koj e tre-
ba obavezno odmah poslije upotrebe ocistiti razredivacima. Kutija sa Ijepilom se mora dobro zatvoriti.
28
VEZA SA ZUBCIMA
29
da se
vadi i podnica oeisti od peela i otpadaka, to je
onemoguceno. Umjesto takvog pokretnog lijeta, treba da se
DasCica lijeta spolja kosnice postavi dascica lijeta dimenzija sirine kosnice sa
40 mm sirine i 15 mm debljine, sa prorezom lijeta 150xl0 mm.
Dascica za lijeto sa strana se ucvrsti sa dva deblja lima tako, da se uvijek moze vaditi po visini uz
kosnicu. U toku Ijeta, dascica se po potrebi podize i podesava adekvatna ventilacija a izvadi kada se
podnica Cisti strugacem. Limene drzace za dascicu lijeta pcelari sami izrezu od debljeg pocincanog
lima debljine 1 1,5 mm. Ako su na poletaljci kosnice Idasicne baglame, limeni driaci su jednostavne
konstrukcije, kao na slijedecem crteiu.
Pog\ eel.
Desni lim
RazvijEH"li limovi
Pogled
Lije-vi lim
55
Limeni driaCi dasCice lijeta i poletaljke
90
!29l~d poL!fto.ljk~
~ mU~kfm Mgtamllm~
30
se na lijeto kosnice stavlja cesa,Ij da se onemoguCi ulazak veCih insekata i miseva, kao i da
mm 1
pa Pomocu njih se pomice desno-
lijevo i podesava potreban broj otvora za prolazak peela, odnosno zatvara lijeto perforiranim dijelom
pri seljenju pcela na kraca rastojanja.
Razvijeni
lim
ceslja
Cesalj za lijeto
31
Baglame za gornju poletaljku. Baglame za donju poletaljku
Borerom, mm za zavrtnjeva.
Kod pokivanja poklopca (poklopne daske) lesonitom, glatka strana treba da se okrene doJje, da se
peele teze hvataju za nju i lakse stresaju, a kod hranilice obmuto, da glatka strana bude gore u koju se
sipa sirup, da manje upija vlagu od vode 1Z secemog sirup a i lakse se oeisti. Kod poklopca i hranilice
u ramu sa donje strane se izreze utor za debljinu lesonit-ploee, tako da zub sirine 15 mm ostane sa
vanjske strane rama a da se lesonit-ploea uglavi u utor.
Da bi se pred vrcanje meda izbjeglo stresanje peela sa okvira iz medista (nastavka), izradi se
poseban poklopac od letvica visine 20 mm u eiju sredinu se uzlijebi lesonit-ploca. U sredini lesonit-
ploee se izreze okrugli otvor velieine posebnog plasticnog tijela-bjezalice, u koji se bjezalica postavi.
BjeZalica ima sa gomje strane otvor za ulaz peela
sa dva kanala desno i lijevo koji se suzavaju, ana
donjim krajevima kanala imaju otvori za izlaz
peela. Ovih plastienih tijela ima na trZistu. Ovaj
poklopac sa bjezalicom se stavi na Hanemanovu
resetku 24 sata prije vrcanja, u kom vremenu ce
sve peele preCi iz medista u plodiste, bez stresanja.
Medutim pomocu sredstavaApivan peele se mogu
otjerati iz nastavka. Proizvodi ga "Proto cera"
Zagreb, Hrvatska.
Neb peelari u vrijeme prezimljavanja peela
stavljaju poseban ram-postoUe visine 60-70 mm
na podnicu, a onda na taj ram plodiste. U tom slu-
eaju plijesanj sigumo nece zahvatiti donji dio
okvira sa sacem, a lakse se pieko zime i u ranD
p, proljece oeisti otpad peela sa podnice.
Sve kosnicetreba d~ irnajl"l pregradn'e daske,
OSlIn LR kosIllce·.f<&()der~~~k~l~o~tlica treba da
ima hranilicu za prihranjivanje peeia.
Vece i deblje kosnice na spojevima coskova
Bjeialica treba da imaju nauglice (prozorske) i rueke za
nosenje.
Da se stranice kosnica ne bi izvijale, najbolje je da su daske iz dijelova sirine 12-13 em. Godove ne
treba slagati, nego ih okretati obratno-naizmjenieno.
Od velikog je znaeaja, da utori sa prednje i zadnje unutarnje strane kosnice na koje se postavljaju-
32
vjesaju okviri, imaju lim-nosac Qkvira sa zubom 10 mm, na koji se vjesanjem redaju okviri. S obzirom
. te da
su
LU\AOL,UJ'- prozore L
unutrasnj~
u utore kosnice. .
Krovove za kosnice treba graditi u 9>visnosti 0 tome, da Ii ce kosnice stajati na otvorenom prostoru
iIi ce biti smjestene unutar paviljonsk~~ peelinjaka. U prvom slueaju, krov treba da ima nadstresnice
na sve strane, sa padom krova suprotnqt.bd poletaljke i da je krov obavezno pokovan lim om, koji se
farha. UdmgQm.slucaju.-ne_trebaj.uIladstresniceniti.lim,..ako. se...pCeie.prekO-JJeta,nece . seliti. na..pasu.
Ako ce se pak seliti, treba sarno lim, jer je lakse seliti kosnice sa krovovima bez nadstresnica i bez
pada krova, radi utovara i transporta u prevozna sredstva, slazuci kosnicu na kosnicu.
Zavrsene kosnice treba premazati fimisom dvaput iznutra i izvana, a lesonit poklopca i hranilice
dobro natopiti fimisom sa obje strane, da se ne deformisu od vlage, usljed eega se peele gnjeee na
satonosama okvira a eesto se zatvori i prolaz hranilice, koji se nasloni na satonose, pa peele ne mogu
uzimati sirup.
33
svake 3-4 godine sarno izvana upotrebljavaju6i posne uljane boje (sa vise
y
b~e. b~e
PLODISTE KOSNICE
Plodiste je osnovni dio kosnice u kome se zaeinje, odvija, razvija i obnavUa cjelokupan bioloski
proces slozenih uslova i organizacija peelinje zajednice iii peelinjeg drustva.
Peelinju zajednicu saeinjavaju peele radilice-medarice, trutovi od maja (svibnja) do septembra
(rujna) i po pravilujedna matica.
U procesu samoodrZavanja peelinje zajednice, u plodistu poeinje zivotni ciklus, razvoj i njegovo
obnavljanje. Ciklus obnavUanja zajednice poeinje od kraja sijeenja (januara), kada matica na sacu u
sredini klupka poCinje sa polaganjemjaja osnivati gnijezdo. Prvi dan matica polozi 20 do 30 jaja, da bi
se taj broj iz dana u dan sve vise povecavao.
Peele se do proljeea oddavaju u klupku (klubetu) sve dokje unutar kosnice temperatura ispod 10
°C. Cim se ukaze lijep i sunean dan sa temperaturom iznad 12°C, peele izlijeeu iz kosnice na proeisne
letove, kako bi oslobodile debelo crijevo od nakupljenog izmeta.
Peele gnijezdo u klupku cijelo vrijeme zagrijavaju toplotom svoga tijela, odrZavajuci temperaturu
32-35 °C, radi mogucnosti razvojajaja. Kako vrijeme postaje toplije, krug legla se povecava do odredene
velieine, kada matica prelazi na d('fgo saee, na kome pocinje polagatijaja.
Do krajajanuara (sijeenja) IduPW peelaje najmanje, do kada u njemu nemalegla vee od oktobra
(listopada). Matica se nalazi u sred~rti klupka, gdje je i najtoplije. Peele koje se nalaze na spoljnjem
ometaeukh:lpka~kadaezebu;tllaze-tl srecli-11l:tklupkaa zamjenjttjtt··ihpcele-i"z··sredine Idttpka: Inucesu
peele u klupku, u principu, u stanju mirovanja.
U martu (ozujku) peelinje drustvo ima priblizno isti broj peela koji je imalo u oktobm (listopadu).
Sa gornje strane okvira iznad legla nalazi se kruna meda a okol0 legla vijenac meda, iza kojeg se u
eelijama saea nalazi cvjetni (polenov) prah, sto sve sluzi kao hrana za razvoj mladog legla.
Radilice koje su u zimu usle u starosti 6-13 dana i kojima je ostala razvijena mlijeena zlijezda,
poCinju hraniti mlade lieinke (larve) u gnijezdu.
34
vrijeme Qtopli i kada se temperatura zraka peele uspijevaju u cijelom plodistu
u
na J~a
kratko (masiacak, behar, bagrem, lipa itd.),
UP{'lm"
35
Da se izbjegle negativne posJjedice sarno donjeg lijeta, potrebno na kosnicama sa nomlalnim
okvirima otvoriti i gomje lijeto (kod LR kosnice, ventilacija je na drugi nacin). U ovakvim
vazduha osiguran preko cijele godine, pa i u najspamijim Ijetnim danima,
vrijeme i energiju za njihovo rashladivanje. Isto
tako, voda iz nektara mnogo na vrijeme a zatim, nece doti do
znojenja okvira . unutrasnjosti kosnice se plijesanj (bud) na sacu.
Lijeta se moraju tokom go dine kontrolirati i za svaku priliku podesavanjem regulirati optimalnost
provjetravanja. Dolaskom toplijih dana' aktivne lijeta treba staIno prosirivati a u toku Ijetne
pase i zege, sirom ih otvoriti. Lijeta se suzavaju u zavisnosti od vrste letvice iii dasCice za lijeto i vrste
eeslja za zatvaranje lijeta. Ako se lijeta podesavaju specijalnim vratascima na siber, kod kojih je jedna
strana u vidu ceslja a druga perforirana sa rupicama, a kako su vratasca dupla (iz dva dijela), to se
prevrtanjem i zamjenom mjesta uvlaka lijeta mogu eeSljem najesen zatvoriti, radi sprjecavanja ulaska
stetoeina u kosnicu, suzavanjem lijeta preko zime a peele mogu kroz otvore ceslja izlaziti i ulaziti.
Ako se zeli vrsiti seoba peela na pasu onda se lijeta zatvore sa vratascima na kojima su sarno rupice, da
peele ne mogu izlaziti ada se pri tome cirkulira vazduh. Preko zime vratasca se stave naizmjenieno,
tako da se suzi gomje lijeto a donje se postavi citavo sa oba vratasca sa perforiranim rupicama. U
slucaju da snijeg zamete donje lijeto, peele imaju dovoljno zraka za opstanakkroz gomje lijeto, koje je
bezbjedno od snjeznog nanosa, posto je blize nadstresnici krova kosnice. Na shean se nacin regulira
suzavanje iii zatvaranje lijeta i pomocu ostalih vrsta cesljeva.
U ranD proljece, kada se potpuno otvori donje lijeto, na gomjem lijetu treba ostaviti perforaciju, da
leglo ne bi zazeblo. Tek kada dovoljno otopli,otvori se gomje bjeto s cesljem a neSto kasnije potpuno
otvori.
MEDISTE (NASTAVAK)
Sarna rijee mediste znaei da je to dio kosnice iz kojeg se vadi med a posto se taj dio stavlja na
plodiste, naziva se i nastavak.
Pcelinja pasa a pogotovo glavna pasa ne traje dugo u toku kalendarske godine. Za to vrijeme peele
moraju da obezbijede m.ed i polen za svoju svakodnevnu ishr~nu, bioloski razvoj podmlatka, rezervu
za zimu i proljetni razvbj obnavljanja peelinje zajednice:Samo visak meda, koji pretekne, pripada
peelam za njegov rad i t~d i ulozena finansijska sredstva za formiranje i odrZavanje pcelinjaka.
Ra~iji tipovi kosnica bili . sllvecihdimenzija, 1'a suseJ?1~dist~ graClilapli¢~()dploctis!a,~()bzirom
na toda peele nis1.l Umogu6nostidaza vrijerneprosjecnepeeli~j~p~se n~~~~u t~iik~i(Oiieil~~meda,
da bi napunile nastavak koji bi bio velieine plodista. Stoga su visine nastavaka razliCite kod raznih
tip ova kosnica. Dadan i Blat su iz istog razloga konstruisali polunastavke. U nastavcima i polunastavcima
okviri su pli6i od okvira u plodistima. Kod LR kosnice su ish kao u plodiStu. Langstrot i Rut su
smanjili dimenzije plodista do te mjere da omoguce iste dimenzije plodista i medista. Zato su i okviri
kod LR kosnice istih dimenzija, sto je olaksica pri radu na peelinjaku.
Poslije 2S.aprila (travnja), kada peele zaposjednu zadnji okvir, na plodista se stavljaju medista.
Prije stavljanja medista, na plodiste se prvo stavi Hanemanova maticna resetka, da matica ne prede u
36
mediste. se ","'.H0'.'" se stavi koji okvir, makar jedan, sa
izgradefiim stavi se i iii sa otvorenim medom.
sa
tada
matIcama.
Dnevni prinos meda u pcelinjoj pasl od 0,5 do 0,8 kg, sio zaviSI od podrucja i jaCine
pcelinje U proljetnim livadskim pasama dnevni prinos meda biti i do 1 kg.
zajedmca 20.000 peeIa u toku nece donijeti pcelaru visak meda za vrcanje,
peelaru donosi sarno teret 1 povecane
je nastavku na med zreo moze se iIi se
nastavak, koji treba ispod punog
VrcanJe na staclOniranim pcelinjacima pnncipu se obavlja dva puta u godim i to oko 10-
1S.VI. 1 oko Ot-IO.VII. u kontinentalnom dijelu, au primorskim krajevima i Hercegovini ranije.
Eventualno od oko 10-15 .VIII. se obavi jesensko vrcanje meda medista jaeih drustava, kada se
obavezno drustva odmah moraju prihranjivati. Od tada pa nadalje pasni period peela se zavrsava.
PREGRADNA DASKA
Pregradna daska sluzi da se moze po potrebi prostor u kosnici ogranicavati-prosirivati iIi suzavati.
Pregradna daska je debljine 10 mill prievrscena na letvicu u vidu satonose, a moze biti i debljine 10
mill, sa granicnicima sa strana kao kod okvira (limicima) sa ispupcenjima po 5 mm za prolaz peeIa,
kako se daska ne bi priljubila uz okvir iii stranicu kosnice. Pregradna daska treba da je sa strana i
odozdo kra6a za 5 mm, kako bi se peele koje se nadu iza nje mogle vratiti u gnijezdo. Da bi se daska
bolje ukrutila i ne bi izvijala (vitoperila, defonnirala), s obzirom na to da je od tanke daske iIi iz dva
dijela daske, moze se okolo uevrstiti ram od isto tako tankih letvica, slijepiti i ukovati.
Pregradna daska se koristi kod rojeva za ogranieavanje prvih 5-6 okvira roja peela; kod zazimljavanja
slabijih pcelinjih zajednica; kada se izvade zadnji prazni okviri da ne budaju u toku zime u kosnici a
naroeito je potrebna, kada se zelimo osloboditi okvira sa starim dotrajalim
sa6em nakojima ima meda a nema legIa, koji se stavljajujedan po jedan
iza pregradne daske.
Kada se roj razvije do posljednja dva okvira, pregradna daska nije
vise potrebna, pa se skloni do kraja zida kosnice.
Kod LR kosnice pregradna daska i ne postoji i ne upotrebljava se,
Pregradncptaska jer se roj smjesta ujedno tijelo (korpus) plodista PI, cijaje zapremina
mala.'
37
HANEMANOVA ILl MATICNA RESETKA
38
ZNACAJNIJI KOSNICA
KLASICNE NASTAVLJACE
39
UNIFICIRANI IZGLED DIJELOVA NASTAVLJACA KOSNICA (OSIM LISNJACA)
fitl $ t, ~,t-~~:««
~i"m':~£f1}
40
ALBERTI-ZNIDERsac KOSNICA (AZ, LISNJA~A GROM)
At kosnica
At kosnica pogled odozada
pogled sprijeda
41
PAVILJONSKA NASTAVLJACA-PN-l KPSNICA
. ..
razliCitim tipovima 1 usvaJanJem
dostignuca savremenog pcelarenja.
Konstrukcija paviljonske nastavljace (PN) je izvedena u pojedinacnim sastavnim iii rastavnim
dijelovima 1 U kompletu, zavlsno od narucioca pcelara pcelarskih organizacija.
PN-l ima plodiste i dva nastavka istih dimenzija sa po 10 okvira. Usvojene su vanjske
dimenzije LR ali je povecana unutrasnja mjera na 430x21 0 mm. Okviri su norrnalne konstrukcije
a nov] razmaCl onemogucavaju propohsa.
na 30 okvira 2,7
42
hranihce
u koju stane I
sirupa. 1 hranilica koja se postavlja horizontalno
sa mrezom kroz koju prolaze peele.Ako se prihranjivanje
vrsi ljeti u bespasnom periodu, u hranilicu se u
kristalu. Ako se prihranjivanje medeno-seeernim
pogacama, pogaea se stavlja na da ne dolazi
do gnjecenja
rosti(ja
aktivnoj peelarskoj sezoni u svrhu proizvodnje voska
ili bioloskog unistavanja varoe, stavljaju se tr1 okvira
gradevnjaka. Postoji moguenost izgradivanja saea ispod
drvenog rostilja u povrSini od 0,20 m 2
Podnica je u vidu uloska sa zieanim ramom kroz koji
propadaju varoe nakon tretiranja dimljenjem, te vrsi
eiscenje uloska bez prisustva peela. Zimi se ulozak koristi
za pracenje stanja otpada peela i utroska hrane.
Kontrola rada peela, stanje legia i zaposjedanje okvira
peelama, vrSi se kroz staklo postavljeno ispred plodista.
Jake peelinje zajednice izgraduju trutovsko sace i na
drvenom rostilju ispod plodista. Rostilj se jednostavno
vadi i vrsi isijecanje zalezenog trutovskog saca, radi
unistavanja varoe i proizvodnje voska. Rostilj se ponovo
vrati i vadi sve dok peele izgraduju novo sace. Na ovaj se
Ventilacija PN-l naein sprjecava i rojidbeni nagon pcela.
kosnice Kosnicaje podesena i za sakupljanje cistog propolisa
ugradnjom zicanog rama sa plasticnom mrezom iznad
plodista. Tada je potrebno osigurati cirkulaciju zraka
podesavanjem otvora za ventilaciju.
Hvatae polena je takode ugraden u kosnicu. Polen se
vadi iz hodnika paviljonskog peelinjaka, sto nije ovisno 0
vremenskim uslovima. "
Kao i ostale lisnjac~:~osnice i PN-l treba da imaju
sipaonik za stresanje peel6\u kosnicu.
Poloia) vertikalne
hranilice uz plodiste
43
Kod tretiranj~ pceJa raznim isparljivim materijama u
Je
ubacivanJc
sa okvirima sa praznim poslije
stresanja zaposjedaju okvire sa praznim sacem, ne prave6i
smetnje pri radu peelam.
Pregled peela se vrsi na pokretnom posto~ju na visini koja
je najpovoljnija za peelara.
44
KOSNICA
45
JUGOSLOVENKA
Krov
na
btvorenom
prostoru
Hranilica
tipa LR
Poklopac / zbjeg
ispuna stiropor
370x440x40mm
(kao zbjeg bez
stiropora)
Nastavak ~ Mediste
8 sirokih okvira
vanjske mjere:
35x420(460)x21 Omm
unutrasnje mjere:
25x400x180mm
Plodiste
10 nonnalnih okvira
vanjske mjere:
25x420(460)x280mm
unutrasnje mjere:
25x400x250mm
~G
~o ~
Ii.!.
,. #1
t.%r..
iT. "'0
~ U! , ~.
Podnica - Podnjaca
sa poletaljkom
m a_.
~m_H~m_ _~~_ _ _ _~¥~t~~~·~t
~~-= _____5~2_a__~__~
~f~... ~I
46
SPECIFIKACIJA DRVENE JUGOSLOVENKU
40mm
N aziv dijela Sastavni dio dijela C':l
'U c:l
Cj
.S c:l
;::: po komadu UKUPNO
kosUlce kosUlce S >N
:8
0
~
.g ~
""
milimetara m3
bocne letvice 2 535 90 40 0.001 926000 0.003852000
prednja letvica 1 450 40 40 0.000720000 0.000 720 000
Nastavak prednja i zadnja str. 2 450 220 40 0.003960 000 0.007920 000
daska) lesonit ploea tvrda 1 520 450 5 0.001 170 000 0.001 170 000
prednja i zad. letvica 2 450 60 40 0.00 1 080 000 0.002 160 000
bocne letvice 2 520 60 40 0.001 248 000 0.002496 000
47
DADAN-BLAT KOSNICA (DB)
48
2
za na
otvorcnom
prostom
H:ranHica
tipa LR
I
ispuna stiropor
440x460x40mm
(kao zbjeg bez
stiropora)
N astavak - MediSte
9 sirokih okvira
vanjske mjere:
37x440(480)x210mm
unutrasnje mjere:
37x420x 180mm
Plodiste
12 nommlnih okvira
vanjske mjere:
25x440(480)x300mm
unutrasnje mjere:
25x420x270mm
Podnica - Podnjaca
sa poletaljkom
49
SPECIFIKACIJA DRVENE OKVlRA
40mm
. diD dijeJa
:oSTIlce
1 '":::
;N
.§ ~~
rnilirnetara
i po komadu
m3
UKUPNO
daska) lesonit ploCa tvrda 1 540 520 5 0.00 1 404 000 0001404000
prednj a i zad. letvica 2 520 60 40 0.001248000 0,002496000
bocne letvice 2 540 60 40 0.001 296000 0002592000
Hranilica pregradna letvica 1 440 40 45 0.000 792 000 0.000 792 000
tipa DB letvice za splatice 20 440 10 3 0000013200 0.000 264 000
nosaci letv. za splat. - '6 210 10 5 0,000 010 500 0,000063000
lesonit ploca tvrda 1 540 520 5 0.001 404000 0.00 1 404 000
prednja daska 1 580 120 25 0.001 740000 0.001740000
Krov kosnice
zadnj a daska 1 580 80 25 0.001160000 0.00 1 160000
za pcelinjak na bocne daske 2 600 120/80 25 0.001 800 000 0,003600000
otvorenom dascani pokov krova 1 730 680 15 0.007446000 0,007446000
prostoru unutrasnja letvica 1 530 4'0 40 0.000848000 0000848000
satonosa 12 480 25 20 0.000240000 0.002880000
50
MODIFIClRANA NA 10 OKVlRA
AJr"ur>'J..J 40 mm
za
otvorenom
prostom
Hnmilica
LR ~t
1lmt
Poklopac I
ispuna stiropor
370x460x40mm
(kao zbjeg bez
stiropora)
Nastavak - Mediste
8 sirokih okvira
vanjske mjere:
35x440(480)x2! 0111m
unutrasnje mjere:
35x420x180mm
PlodiSte
10 nom1alnih okvira
vanjske mjere:
25x440(480)x300mm
unutrasnje mjere:
25x420x270mm 3?Q ...C/I).,... .
UJ
,r. ....
'
~
t;O 60
Jit'".,j' ....
t.&'! .... ~
S4(!: ,..,,¥
Podnica - Podnjaca
sa poletaljkom
~20 lSs;s;
~~!
§!Xl
555
* illS~
. 00
..~SD . Jr ... i2fi
'i'-
,
oo~ek,'lJ Irj>ll'eq I
/1"":%<:1 /1
I'O,tk:d ~9iI~rnQ ZQ p~(tto::llilru
j~
; S
_'<I
E ........, '..-,
.e':l 1)
\0 .
C,) (/)
r
~~ '-;
"0 ..... S
.....=: "'"
\0 <l.I <J \0
j..,
,V) )()
'a ~o
.,...
~ '0
1)
)<J H
Q., '<.i'1 P,
e':l 0
~"O p,
.~ 4O
rf 460 MJ;i!'6;5
..r+t .."",
i
&J;O
!MS
:#0
:~s~:=:~
"" ." "~20 .1' to
51
b
40mm
diJcla dijela ;;,
kosnice kOSlllCC
'"0
::::l
S
0
..::.::
.o:l
~
;N
;;;J
'"0
ro
.S
.~
X/)
j po komadu UKUPNO
milimetara m3
prednja letvica 1 450 40 0.000 000 0.000 720000
Nastavak prednja i zadnja str. 2 450 220 40 0.003 960 000 0.007920 000
tipa DB
-
letvice za sp latice 20 370 10 3 0.000 a 11 100 0.000 222 000
nosaci letv. za splat. 6 210 10 5 0.000010500 0.000 063 000
lesonit p loca tvrda 1 540 450 5 0.001215000 0.00 1 21 5 000
prednja daska 1 510 120 25 0.001 530 000 0.001530000
Krov kosnice
zadnja daska 1 510 80 25 0.001 020 000 0.001020000
za pcelinjak bocne daske 2 600 '120/80 25 0.00 1 800 000 0.003600 000
na otvoren0111 dascani pokov krova 1 730 610 15 0.006679500 0.006679500
nrostoru unutra5nja letvica 1 460 40 40 0,000 736 000 0,000 736 000
420 25 TO
-'""-"-"'-
;~"
......
I-< donje letvic(j, 10 0.000 105 000 0.001 050 000
>
~ saton05a 8 480 35 20 0.000336000 0,002688000
0
Siroh bocne letvice 16 200 35 10 0.000 070 000 0.00 1 120 000
donje letvice 8 1420 35 10 0.000 147 000 0.001176000
52
izradena oddaske debele 20 mm, koja zadovoljava njihove
vlagu a brze se ISUSUjU. Stoga se kod nas vrsi dodatno
53
Poletaljka j{prakticno dva jednaka dijela, ciji jedan dio u sastavu podnice, jerje podnica za
toliko produzena. dio se postavi na podnicu .
na
u
ili lijevom
u ramu poklopca
isti kao poklopac s razlikom, sto je ram zbjega pokovan gustom mrezom cijelom povrsinom
i bez otvora u samom ramu.
LR kosniq, nema pregradne daske za ogranicavanje legla kod rojeva, zbog male zapremine plodiSta.
U jednom dijelu plodista na okvirima kosnice nema dovoljno prostora za formiral~e kruga
legla, vijenac meda i prostora za polen. Okvir je ali uzak (nizak), tako da na njegovoj visini nema
pomenutog prostora. Medutirn, posto kosnica irna i gomji dio plodista P2, rnatica prelazi na njega 1
nastavlja polaganje jaja u donji dio okvira, a iznad toga peele odlafu zalihe hrane. Tako razumnim
postupkom, na prvi pogled nedostatak niskih okvira, pretvoren u znacajnu prednost. Drustvo se na taj
naCin prosiri i nema potrebe za izrazenim nagonom za rojenje.
Gomji dio plodista se stavlja, kada roj zaposjedne pretposljednji okviru donjem dijelu plodista Pl.
Kako matica rade leze u gomjem dijelu plodista P2, radi vece toptine, plodiste PI i P2 treba s vremena
na vrijeme zamjenjivati. Najbolji znak kada treba zarnjenjivati mjesta dvaju dijelova plodistaje, kada
matica zaleze 4-5 okvira a ostati okviri budu sa medom i polenom. Matka se na taj nacin ponovo
stirnulise da intenzivno polaze jaja. eim su okviri gore nalezeni, plodista se zamijene. Uz povoljne
us love na taj naCin se stvori jako drustvo na 16 do 18 okvira, koje je u stanju da najbolje iskoristi pasu.
Razvijanje drustva do maksimuma nema opravdanja, ako ce proci glavna pasa, koja obieno traje
15-20 dana. Cak bi bilo i stetno, jer bi silno Jeglo potrosiio mnogo hrane a peele izleZene poslije pase,
ne bi bile iskoristene.
Tako razvijenorn drustvu se doda nastavak, prije kojeg se na plodiste stavi rnatiena resetka, da
matica ne prelazi u nastavak da po laze jaja.
Vrcanje meda se vrsi sarno iz nastavka i ako je stavljen i drugi nastavak, onda i iz njega.
Zazimljavanje peela kod LR kosnice se vrsi skupa sa oba plodista. Najesen, kada u plodistu PI
izade posljednje legIo, kada zahladi, tu se formira klupko peela a u plodistu P2 je rned. 1z plodista PI
najesen se izvade sa strana okviri ako su sa manje meda a iz P2 dodaju puniji okviri sa medom. Buduci
da peele u jesen zaposjednu i donji rub okvira u plodistu P2, to se peele preko zime lahko pomieu za
hranorn u vis i u proljece se nadu prakticno sve u plodistu P2 pokraj meda, gclje je i najtoplije. Matica
praktieno u proljece tu polaze jaja i razvija leglo. Kada vrijeme dobro otopli, kada se drustvo dobro
razvije, prije glavne pase, zarnijene se mjesta P2 spusti dolje, a PI stavi gore. l,
Ako je neko drustvo u jesen slabo razvijeno, takvo drustvo se zazirni sarno u plodistu P 1.(1
Kl:1(:>QsJaleprednostiLRkQspjce smatra seslij,ed,ece: ,..
- kosnice su laganije, jer su manje i od tanje daske;
- kosnice, S obzirom na to da su nize, mogu se graditi iz cijele sirine daske bez nastavljanja a inace
se preSiroke daske krive;
- reianje daske se bolje iskoristava, s obzirom na to da su kosnice manje i ima manje otpatka;
- izrada plodista, nastavaka i okvira je jednostavnija, kada su svi djelovi istih dirnenzija;
- sa manjim okvirima, laksi je rad;
54
- u manjim okvirima se manje lomi narocito pri vrcanju;
za
55
sa kosnicom
56
ponovo obavi
57
KOSNICA
za
pcelinjak
Maticna
rdetka
Milerova
hranilica
Zbjeg
za selidbu
Poklopac
ispuna stiropor
372x464x20mm
Plodiste 2 kom
i Mediste
(nastavak)
istih dimenzija
po 10 kom
Hofmanovih
okvira
2'0 :l4l :1:0
3;12
4U ,.
H-
,.« 144
$OS;,
..¥:f'
f-
Podnica
sa poletaljkom
58
5itacionirani na otvorenom
K~OV lA lR OJ
1:/\ f*/\VH,.JO~1!iil(1 ..tElIH).ild(
,IQ
1''"4' ~
ii
10
~t
PODNICA
!l11i>
~t
>II'*'
Kotiranje dinenzija dijelova kosnice izvrseno prema orginalu LR KOSNICE od daske debljine 20 mm sa dodatkom
krova za stacionarni pcelinjak na otvorenom prostoru i izmjenom dubine krova 80 umjesto 70 mm.
59
20mm
azlV tS
kosmce j i ~~
milimetara
t po komadu
m
bocne 1 50 20 0.000 521 000 0.00 I 042000
Nastavak prednja i zadnja str. 2 412 242 20 0.001 994080 0.003 988 160
(kao plodiste) bocne stranice 2 504 242 20 OD02 439 360 0.004878720
(j)
()
paviljonski bocne daske 2 557 80 20 0.000891 200 0.001 782400
·S
)Vl
pceIiniak dascani pokov krova 1 557 460 20 0.005124400 .0.005 124400
0
...!>::i za prednja daska 1 460 120 20 0.001 104000 0.001104000
:>
0
pcelinjak zadnj a daska 1 460 80 20 0.000736000 0.000736000
~
, na bocne daske 2 557 120/80 20 0.001 336800 0.002673600
.....
otvt}renOm dascani p (,Lv v krova ··._"_e'
i-I- 687 S60 1 , 0;00577'0800 O.CUaliO 800
~
prostoru unutrasnja letvica 1 420 20 40 0.000336000 0.000336000
60
opste
vertikalno pokretnog
2 plodista P dimenzlja,
- nastavak potpuno . kao plodiste,
- poklopac (poklopna daska), koji kada se preokrene sluzi
kao zbjeg,
- Milerova hranilica po varijanti "B",
- Hanemanova maticna resetka,
- krov za paviljonski iIi pcelinjak na otvorenom prostOnl,
- cesalj za Iij eto i
- lim za seobu pcela, pocincani, perforirani.
LR Bosanka kosnica sa dva
plodista, nastavkom i krovom za
p(~elinjak na otvorenom
prostoru
Kosnica je od daske debljine 30 mm, pa joj nije potrebno dodatno ~imsko utopljavanje. U plodistu
Pl,P2 i nastavku (medistu), koji su potpuno istih dimenzija 370x460x240 mm (unutrasnje mjere), ima
po 10 okvira Hofmanove konstrukcije, unutrasnjih dimenzija 420x200 mm.
Zbog opceprihva6enih kriterija 0 kosnicama i okvirima, prakticnih razloga i zaolmlzivanja cifara,
dimenzija okvira je minimalno korigovana u odnosu na dimenzije original LR kosnice. Medutim,
nema nikakvih smetnji da se koriste okviri original Hofmanovi i obratno.
U kosnici okviri se vjes(~ju na pricvrsceni kutni lim u produbljenom utOnl prednje i zadnje stranice
kosnice.
Stranice plodista i medista se dodatno ucvrscuju sa gornje i donje strane nauglicama, koje se
pricvrscuju obavezno zavrtnjima. Na mediste se mogu, a ne mor3:iu, stavljati umjesto ureza odgovarajuce
ruckeza nosenjc.
~
Pod podnice je sa prednje donje strane na 15 mm urezan 390x30xlO mm, radi uklapanja prednje
letvice rama podnice, sto se u praksi pokazalo neophodno.
Kod poklopca i hranilice izvesti sa donje strane utor za debljinu lesonit-ploce, tako, da zub
sirine 15 mm ostane sa vanjske strane rama a da se iesonit ploca uglavi u utor.
Kod poklopca lesonit ploca se pricvrScuje na ram tako, da glatka strana bude dolje a kod hranilice
obratno-gore. Sa obje strane lesonit se mora dobro n~topiti fimisom dva puta, da se ne udubljuje od
upotrebe secemog sirup a i ne gnjece peele za satonose okvira.
61
,/
62
kosnicu na
otvorenom
prostoru
MiIerova
hranilica
Poklopac / zbjeg
ispuna stiropor
370x460x40mm
(kao zbjeg bez
stiropora)
Maticna ...
resetka
Plodiste PI i P2
i Mediste
istih dimenzija
po 10 kom
Hofmanovih
okvira
J3.- 3.'1-'0
:';)1)
A h-
.f'L Jf.-
'*
Podnica
sa poletaljkom
V1SINA
1
63
64
KROV BOSANKA
otvorenom sa
,,*
51
25 '10
fi~
~
l.. 'Sill
"!I
Dimenzije lima za krov su 660x780 mm, tako da "tepsija'; lima ima dimenzije 610x730 mm. Lim
je sa svih strana veci za 10 mm od dascanog pokova krova, da se voda ne podlijeva i streha dolje je
niza za 5 mm od debljine daske. Znaci, ako jedaska debljine 15 mm, strehaje 20mm. Podvrtanje lima
okol0 uvijekje 5 mm. Stoga1je lim za LR Bosanku kosnicu od daske debele 30 mm dimenzija 660x780
mm.
Limene trake se zanituju za~ovicama za lim krova i izbuse za pricvrscivanje lima zakrov od daske.
65
~
30mm
S dio (\j
'"d
J
<Xl
S ~ po komadu UKUPNO
~
0 :5
>VJ ~
3
milimetara In
bocne letvice 2 1535 80 30 0.001 284 000 0.002568 000
dascica za lij eta 1 430 40 15 0.000 258 000 0.000 258 000
Plodiste prednja i zadnja str. 4 430 240 30 0,003 096 000 0,012384 000
(kao plodiste) bocne stranice 2 520 240 30 0,003744 000 0,007488 000
Hranilica pregradne letvice 2 370 30 45 0,000 499 SOD 0.000 999 000
no saci letv, za s£ laL 9 130 10 5 0,000 006 500 0,000 058 SOD
66
atura
30mm
aZlV S astavni dio dije :tj
'":i 0:;
<tl ,S <:Il
r::: po komadu UKUPNO
ko n ko E
~
'N
.~ ::l
'V
:8
'Ul
milimetara nr
becne tvice 2 535 80 30 0.001 284 000 0.002568000
Plodiste prednj i zadnja str. 4 430 240 30 0.003 096 000 0.Dl2 384 000
N astavak prednja i zadnja str. 2 430 240 30 0.003 096 000 0.006 192 000
(kao plodiste) bo cne stranice 2 520 240 30 0.003 744 000 0,007488000
po varijan ti pregradna dascica 1 370 70 10 0.000 259 000 0.000 259 000
"B" lesonit ploca tvrda 1 427 258 5 0.000550830 0.000 550 830
pocinc.a-namreza 1 430 260 0,5 - -
pleksiglas 1 400 60 3 - -
satonosa 30 480 26 20 0.000 249 600 0.007488000
Hofmanovi
bocne letvice 60 230 36 10 0.000 082 800 0.004968000
okviri donje letvice 30 440 20 10 0,000088 000 0.002640 000
OJ
paviljonski bocne daske 2 580 80 25 0.001 160 000 0.002320 000
......
(.)
pcelinjak dascan i p okov kro va 1 580 490 20 0.005684 000 0.005684000
1::1
)r:/J
~
0 za prednja das1ca 1 490 120 25 0.001470000 0.001470000
;>
0 pcelinjak zadnja daska 1 490 80 25 0.000980 000 0.000980 000
otvorenom ,
dascani pokov krova 710 590 15 0.006283500 0.006283500
prostoru unutrasnja letvica 1 440 30 40 0.000 528 000 0.000528000
I. kosnica = 0,088 m3; 1 m3 = 11,36 kosnica, II. kosnica = 0,091 m3; 1 m3 = 10,99 kosnica,
bez otpatka lLkosnica 0,968 m3 bez otpatka 10,5 kosnica 0,956 m3 - 1 00 3
= 100m3 -, m
otpadak = 0,032 m 3 , otpadak z 0,044 m3
67
kosnicc bez otpatka
~I
ko
Jugoslovenka
modificirana
40 0.091 10.99 10 49
"SARA "
sa o okvira
DA AN - BLAT sa
40 9.61 9 70
1 okvira
DADAN-BLAT
modificirana 40 0,094 4 1O 54
sa 10 okvira
LANGSTROT-RUT
orginal 20 0,061 16,39 15 - 16 ±O
sa 10 okvira
LANGSTROT - RUT
modificirana 30 0,088 11,36 10 - 11 44
BOSANKA
sa 10 okvira
OKVIRI (RAMOVI)
Sve kosnice sa pokretniID sacem moraju imati okvire iii ramove. Okviri su najbolji od lipova,
jelova drveta i topole.
Okvir se sastoji iz cetiri letvice: satonose,
dvije bocne i jedne donje letvice.
Normalna iIi standardna sirina letvica za
okvire je 25 iii 26 mm (bolja je od 26 mm) a
debljina je uvijek 10 mm osim satonose, cija je
debljina 20 mm.
68
\.
okvira na potrebno
Prije skivanja okvira, letvice treba izbusiti, k1'oz koje se provuku zice. Obiljezavarue mjesta
za rupice vrsi se pomocu limenog sablona, sirine i duzine okvira, koji se izbusi. Prakticniji je
sablon koji se na jednom kraju savije 10 mm pod pravim uglom (kutom).
Za lakse skivanje okvira napravi se kalup.
Kada se okviri ucv1'scuju pomocu limica za okvire, u torn slucaju okvi1' se bolje ucv1'sti, kada mu
donja letvica dolazi odozdo do vanjskih krajeva bocnih letvica, pa se ekserciCima sa donje strane
ucvrseuje za bocne letvice. Kada se na satonosu stavljaju ekseri za razmak izmedu okvira i klanfice,
onda je bolje, kada se donja letvica postavi izmedu bocnih letvica. Tako je i kod Hofmanovog okvira,
s tim sto se jos letvice uzljebljuju. Radi iznesenog,
pot1'ebno je prije rezanja letvica unaprijed znati na koji
ee senaCin izvesti razmak izmedu okvira za pr91az pcela
(utica), jer u prvom slucaju donja letvica mora biti duza
za 20 mm a bocne letviee kraee za 10 mm a u drugom
slucaju obmuto. Od ovog nacina zavisi i donji diokalupa
za skivanje okvira, jer se u prvom slucaju donja letviea
pricvrSeuje eksercieima sa donje strane za bocneletvice
a u dmgom slucaju sa bocnih strana. N a prikazanom
crtezu kalup za skivanje okvira je univerzalan, za oba
Kalup za skrivanje okvira slucaja.
Nacin uzicavanja okvira uglavnom zavisi od toga
da Ii ee se utiskivanje ziea u satnu osnovu vrsiti zvrkom (zvrkom iii radlom) iii elektricnim putem
pomoeu elektricnog transformatora. Pod naslovom "Stavljanje satnih osnova u okvire", prikazan je
elektricni transformator za utapanja zica u satne osnove.
69
kontinuirano po redovima preSIJeCanp
pri se na pocetku i kraju ucvrste
ekserCicima (teksneiglama) koji se pola zakueaju prije
uvLacenja iiea. se omota oko glave ekserci6a puta, poslije 6ega
se ekserCic pazljivo do kraja zakuca da ne
Poslije to i na kraju u6in1, nakon cega
mrdanjem desno-lijevo otkine preko glave
Svrha zicaje da sace . u okviru, da od toplote satna osnova (satnica) lzgradeno saee
ne i deformise, da se ne lomi za vrijeme vrcanja meda . prilikom peeia na pasu.
Radi bolje stabilnosti satne osnove U okviru, krajnji do letvica treba da su manji.
Najbolja iica za okvire je broj 3 (00,3 mm).
Poslije uiicavanja okvira, pristupa se stavljanju satne osnove u okvir.
70
Neki pcelari smatraju da pcelarenje sirokim u medistu ima svoje kao:
u
71
OKVIRI
Limit za normalne
, <[
u
;;:
lI-
W
.,I)
"(
:t;
'0
liD
100
2:,A
tl'l Ai1A1'tA I!'t l'
tI:{)'~ilii t'CE.;$AlitC;.ll!"A~
72
<
I
'".
r
lA
LIlfASiAVAk)
II;Q!1\i !Cl ~'OA~'" ~1'
I.
,~
~~.
.
~
ZA '!"OlJJMfflt'S IE
!~'S;IAV:j\,K'
~~~~~j!.l~!u'I'
73
HOFFMANOV LR
74
NORMALNIOKVIR LRKOSNICU
IItAflN UU'''''''~''~fN.l''''
1A UJi!&l()tV~'$e tI
OSN~) l~;~
,i'tI\[J1.I;)M 1
75
NORMALNI ZA BOSANKU KOSNICU
l'4""~t~ IJ'Z1CJ1\'lWN,fA
%/l.UnSI(l\lA~JI~ U
$,11;1'00 O$W!OVUZV~~
~ 'iv~I(Q'Mt RAOL~ t
..
. ·4
76
HOFMANOV OKVIR BOSANKU
77
su normalni s po sredini u kojima
polovina ispuni satnom osnovom ana drugoj stavi samo pocetna traka em iii se u obje polovine
stave samo Obieno se stave takva okvira i to jedan u sredini a ostala'dva krajeva gnijezda.
Peele ce za dana izgraditi trutovsko Matica za daljnja 2-3 dana zaleci to trutovsko saee,
pa radi dobijanja voska, treba najkasnije za 5-7 narednih dana otvoriti kosnicu, izrezati saee, ostavljajuci
ponovo po 1 em nastavljanja po stupka. Uk6liko se ne bi u od 5-7 dana to ucinilo, peele
nepotrebno mlijee na trutovsko leglo.
Sto se tiee varoe, sa izmjenama okvira gradevnjaka u razmaku od 5 dana u vrijeme razmnozavanja
varoe, smanjice se varoa za oko 50%. To je uzgojno metoda unistavanja varoe.
78
prorez za satnu osnovu, u kO]l se uvuce
sve
ua to SU
Dobro je pocetku staviti okvirica sa . sacem jos je bolje ako na ujima ima 1 malo
meda, koji ce poslliZiti kao mamac pcelama za zaposjedanje okvirica.
postoje u prodaji . plasticni okvirici cija se svaka
sekcija sastoji dva ista dijela sa mogucnoscu spaj 1
razdvajanja, izmedu kojih se umeee satna osnova, a sve skupa se
ubaci u okvir kosnice koji je bez uvucenih zica.
Da bi se mogle utisnuti zice u satne osnove (satnice), treba prije napraviti podmetace od daske,
posebno za okvire plodista a posebno okvire medista, ako nisu istih dimenzija.
Podmetac za normalne okvire je debljine daske 12-13 mm i kraei je i liZi za 5 mm od unutrasnjih
supljina okvira.
Podmetae za mediste, ako su okviri siroki sa dascicama sirine 36 mm, debljina daske treba daje 18
mm, sto znaci uvijek polovina sirine letvice okvira, jer su zice okvira a i satna osnova u sredini letvica
okvira.
Gornja ploha daske se izhobla a sa donje sfrane dobro je pricvrstiti dvije letvice uzduz podmetaea,
nedaleko od krajeva. L4;Yice su obieno sirine 30 mm i debljine 20 mm.
Prije uvlaeenja satni~snova u okvire, stane osnove treba kraee vrijeme izloziti suncevoj toploti,
jer su hladne ve0:t11~~gl1ke il,a,hko l0I1:11jiye~ MQgllse.prethodnodrzati'utoplojprostQrijiili sepazUivo
zagrijavaju iznad elektricnog stednjaka iIi plinske lampe.
Prije umetanja u okvire, satne osnove ako nisu presovane za odgovarajuCi tip okvira, moraju se
isjeCi na mjeru tako da su za 10 mm kraee i uze od unutrasnje supljine okvira. Ako je donja letvica
okvira sirine 20 mm, satna osnova moze biti do donje letvice.
Ako su satne osnove kraee pa ih peele moraju nastavljati, onda saee odsjeei odozdo sredinom
eelija, kako bi peele nastavile graditi radiliene a ne trutovske eelije.
79
8e dodiruju osnova
se okvir malo To se 18to ucini i sa druge
strane.
Podmetac se prije pokvasi, da se satna osnova ne lijepi za njega. Okvir sa pricvrscenom satnom
osnovom se stavi na podmetac. U 10nCi6u se zagrijava voda u kojoj se zvrk (zvrk iIi radI), pom06u
kojeg se utiskuje jedna po jedna ziea u satnu osnovu prvo horizontalne a onda se preokrene okvir pa to
isto ucini sa druge strane sa vertikalnim zicama. Ako su zice drukcije uvucene, utiskivati zice
prilagodavaju6i se zieama.
Najbolje i najbrze utapanje ziea u satne osnove vrsi se elektricnim transformatorom. To je mali
transformator, pomocu kojeg se struja od 220 V (Volti) smanjl na 12 Volti. TajaCina struje potpuno je
bezopasna za covjeciji organizam.
Elektricni transformator
Prednostelektricllogtrtapanjazieajel.ltome;,stosezrce·potpufl(Jravnomjenmzagrijavajuiutapaju
u vosak, stvaraju6i ejelinu sa satnom osnovom.
Kada se transformator ukljuci na struju, jednim kontaktorn - "stiftorn" se dodirne jedan a drugim
kontaktom drugi kraj ziee, tako da struja tece kroz zieu, zagrijava je, pri cernu se vosak topi a ziea
utapa u vosak. Lakse je utapati red po red nego eije1u zieu, jer ipak treba rukorn malo izravnavati zieu
skupa sa satnom osnovorn.
80
izoluju pri
okvira treba samo sa jednom zicom.
Da hi se nedostatak jedne otklonio,
je tako ona lma
1 kako satna
osnova ne hi pod teretom pcela i
u tople Je vosak mehak.
Satna osnova U okviru
Koristi se i uzicavanje samih satnih osnova van okvira iIi tzv. armiranje satnih osnova pomocu
pcelarskog derdefa. Zavisno od naCina uzicavanja derdef moze biti za jednu ili dvije skupa satne
osnove, u kom se slucaju kasnije zice presijeku izmedu dviju osnova. Podlozna daska (podmetac) za
satnu osnovu je najcesce u sklopu derdefa. Derdef pored cetiri deblje letve rama ima i petti pokretnu
letvu. Na prednjoj letvi rama i posljednjoj pokretnoj letvi mjesto rupica kod djevojackog derdefa za
vez, kod pcelarskog derdefa se zakucaju ekseri bez glava, tako da vire oko centimetar. U pokretnu
letvu se pri krajevima ugrade dva zavrtnja na odupiranje od cetvrtu letvu sa stopicama i ruckicama za
okretanje. Zica se iznad satne osnove omota oko eksera naizmjenicno gore-dolje i zavrtnjima malo
nategne. Zatim se elektricnim transformatorom obavi utapanje zice. Na kraju se malo zavrtnji otpuste i
dobijena armirana satna osnova skine i uIozi u ok:vir ciji satonosa mjesto standardnog zlijeba ima isjecen
zlijeb potpuno 5xlOmm u vidu letvice u koji se uglavi armirana osnova i pricvrsti isjecenom iii posebno
izgradenom letvicom, a donja letvica ok:vira se prosijece u koju se uvuce osnova da slobodno visi.
Ponekad postoji potreba da se zelimo osloboditi starih kosnica koje su vece, u kom slucaju treba
izvrsiti prebacivanje saca sa pcelama iz veCih u manje okvire iii u nekom drugom slucaju. Postupakje
slijedeCi:
1z kosnice sa veCim okvirima izvadi se 5 okvira, od kojih treba sarno jedan da bude sa leglom a
ostali sa manjim vijencima meda iii praznim sacem. Sa okvira se stresu peele i okviri prenesu u prostoriju
u kojoj se ~t~ krajevima okvira presjeku "precvikaju" zice i izvrsi isijecanje i krojenje saca za nove
manje okvire, cije sace nece biti ucvrsceno zicama za okvire.
Za isijec~je i umetanje saca u nove okvire treba pripremiti dva ostra noza, vrucu vodu za zagrijavanje
riozeva·· da'semeaUelijepfltafijuWastopljencYosakYzapoveztvanje'sa&a ··zaukvire-,·· koje·-se··vrsi
zalijevanjem rastopljenim voskom.
1sijecanje i krojenje saca vrsi se na podmetaeu - daski, tako sto se ostrim i zagrijanim nozem
unaokolo isijece sace iz velikog okvira. Zatim se preko isjecenog saca postavi novi manji prazan okvir
bez zica. Pored unutrasnjih strana okvira isijeca se sace tako da evrsto legneu okvir. Sada se rafijom
poveze sat za okvir sa obje strane okvira.
81
stavljamo u
sa
VISlllI,
Pred kraj ofujka (marta), treba imati pripremljen onoliki broj okvira sa satnim osnovama, koliko
zelimo izmijeniti okvira sa starim dotrajalim sacem na peelinjaku. Prvo se lzvade dva okvira sa starim
dotrajalim sacem bez legla, koje zelimo zamijeniti. Zatim pripremimo mjesto za dva nova okvira sa
satnim osnovama sa jedne i druge strane okvira sa legiom, pa ih ubacimo. Potom se prihranjuju peele
sa 1-2litra secemog sirupa U omjeru 1: 1. Peele'ce, uz unosenje cvjetnogpraha, nektara i prihranjivanje
za 3-4 dana potpuno izgraditi lulice na novom sacu. N akon tri dana se ponovo dodaju dva nova okvira
i ponovo izvrsi prihranjivanje.
Ako je potrebna daljnja zamjena starog dotrajalog saca, to ueiniti u travnju (aprilu), takoder sa
prihranj ivanj em.
Novi okvir se dodaje iza posljednjeg okvira s leglom a do njega treba da je okvir sa cvjetnim
prahoml .... . .
. .
Ako tp!:ba dodati istovremeno dva nova okvira, onda drugi okvir se doda iza okvira s polenom.
Nakon~polal~eta,J).ettewtplanir.atizamj.enus.tarog sa6~ Jer. tada peele nece.¥ise . izgradivatinovo
. sace.
Makoliko peelinje drustvo u kasnu jesen bilo jako, matica nece u novom sacu polagati jaja, cal<. i
ako ga stavimo u sredinu legia. Peele ce U ovo sace smjestati med i cvjetni prah.
Na ovaj se naGin odstranjuje staro sace, koje sputava pravilan razvoj drustva.
Staro sace u kosnici, treba da se izmijeni sve u toku eetiri godine. Najbolje je svake godine izmijeniti
eetvrtinu takvog saGa.
82
I I
Dadan-Blat Langstrot-Rut
hranilica (LR)
hranilica
splatice
Langstrot-Rut
Dadan-Blat
za BOSANSKU kosnicu
83
u
a analogijom
HRANILICA OKVIRNA
84
. ..
Je Sirup 1Z iIi serbetnjaka, koji imaju Ijevkast nosac. 12 iii po£-ude
sa sirokim otvorom.
hranilica
za orginal
LR kosnicu
Milerova hranilica, kao i DB i LR hranilice, primjenjuju se kod ve6ine tipova kosnica, Rrilagoc1ene
dimenzijama tih kosnica.
U prikazanoj Milerovoj hranilici, limena (aluminijska) mreza, ogranieava peele na uzimanje secernog
sirupa sa pregradne zakosene letvice, preko koje se postavlja navedena mrcZa. Da bi mreza evrsto
stajala i obezbjedivala da se ispod nje ne provlaee peele, boene letvice rama hranilice se urezu na po
dva mjesta desno i lijevo, l1a duzini oko 3 mm od unutrasnje ivice boenih letvica rama po cUeloj visini.
Kako je sirina izmedu ureza za mrezu 65 mm, peele imaju prolaz za uzimanje simpa sa stranapregradne
letvice po 7,5 mm na podu hranqice sa obje strane, a kako je visina mreze visocija od letvice za 10
mm, pceieimaju--dovoljnuvisintlodl O-mmzaprol3!z.
•
Milerova hranilica je inovirana-varijanta "A", na taj nacin da se umjesto Emene ia1uminijske)
mreze odozgo stavlja stakl0 a jos bolje pleksiglas. Prolaz za peele se prosijeee gotovo preko cijele
unutrasnje sirine hranilice i to najcesce po sredini hranilice. Sa obje strane pregradne letvice na 10 mm
85
pricvrste se vertikalno dvije dascice nize oko 5 mm od
zaoko 5 mm
dascica 10
86
umu ispod donj e dijela bude-visina 10 mm za
1 skraceno
dimljenjern
se nesmetano pogaca niti jedna peela biti prignjecena.
hraniliea duboka 60-70 mm. Duzina i pogaca se
u hranilici.
poda,' iznutra premazati
I
Okvirnjaca
SIPAONIK
Sipaonik ulazi u obavezan pribor lisnjaca kosnica AZ i PN, koje se otvaraju ozada, pomocu kojeg
se stresaroj u kosnieu. Uspjesno se koristi i kod tretiranja peeiaprotiv varoe u termokomorama za
sipanjepc~la u dob~s terll1~i(~~ore i slicne s v r h e . ' . . ...... .
~
Sipaonik peela pravi se od poeineanog lima, kod kojeg su straniee dovoljno strme
da se peele ne zadrZavaju na stranieama prilikom stresanja peeta sa okvira u kosnieu iii
dobo!:; komore.
,
Gornji otvor sipaonika obieno je dimenzija 35x20 cm. Donji otvorje U obliku lijevka
okruglog oblika, precnika 7 em na donjem dijelu sipaonika. Da bi sipaonik pri radu
Sipaonik stajao stabilno izmedu razmaknutih okvira na kosnici, iznad okru_glog grla prilehemi se
prorezana ploea od debljeg lima, koja sluzi kao oslonae preko satonosa okvm.!.
87
Treba iskoristiti svaku prilik:u kada j e kosnica prazna da se Bve opravke i prepravke i kompletna
sa kitovanjem farbanje
10paticom trebajegetom . turpijom
88
u
100
Pare organskih kiselina, kao sto su sircetna kiselina, koja se nalazi u prometu kao 96%-tna, te
mravlja kiselina kao 85%-tna, mogu se upotrebljavati za dezinfekciju kosnica.
Dezinfekcija se obavlja na temperaturi izmedu 10-30 DC. Pri nizim temperaturama isparavanje
pare kiseline bilo bi nedovoljno za dezinfekciju a pri visim preobilno, pa bi stetno djelovalo peelinjoj
zajednici. Zato se preporucuje upotreba nizih koncentracija, kao sto su 60%-tna, koja se dobija kada se
uzme 60 mililitara 96%-tne sircetne kiseline i doda 36 mililitara vode iii 60 mililitara 85%-tne mravlje
kiseline i doda 25 mililitara vode i stavi u kosnicu i drzi 7 dana, dok kiseline ne ispare.
Ispred kosnice u zemlji se nalaze spore uzrocnika kreenog legIa, amerieke kuge i nozemoze, gdje
se godinama taloze a koje su veoma otporne, pa mogu isklijati i poslije 30 go dina.
-NOZEMAVET
N ozemavet je u obliku praha i koristi se protiv nozemoze, za dezinfekciju kosnica, pcelinjeg pribora,
vode u pojilicama i zemljista ispred kosnica. Pojilo s vremena na vrijeme treba dezinficirati.
N acin upotrebe je dat uz pakovanje.
89
u
PRSKALICA (STRCALJKA)
1
"\, v
EVIDENCIJA .~ KOSNICAMA
primjedba,
91
rCELAR: ........................,;........... .......................................... ..
EVIDENCIJA KOSNICA
92
KOSNICA /
x
x
mm
BRO] OKVIRA U DIMENZIJE OKVIRA
Unutrasnje x x mrn
PORIJEKLO ROJA, MATICA STANJE- VRCANJE PRIH-
ROJENJE, SPOJENA, 1Z NAGON ZAMJENA RAi'iJI-
Datum RASFORMIRANr\, GO- ZA OKVlRA I - III UKUPNO PRIMJEDBA
VANJE
VRCANJE, PRODAJA DINE ROJENJE korn/god kg kg kg
I
I
I
I
I
/
I
I
I
I
I
I
I
I
I
/
I
I
1 "
Il
I
I-' I ,
-
I
I
I
/
/
I
93
3>1 mm
BROJ OKVIRA tJ DJMENZIJE OKVIRA
Unutrnsnje x mm
PORllEKLO ROJA, MATteA STANJE- VRCANJE PRlH-
ROJENJE, SPOJENA, rz NAOON ZAMJENA RANJI~
PRLMJEDBA
Datum RASFORMIRANA, GO- ZA OKVIRA I-Ul UKUPNO
VANJE
IZ Dil:PNOttJ
VRCANJE. PRODAJA DINE ROJENJE kom/god kg kg k<r." l)JV E:lr III I kA
- -
RaJ .E 6/8'7 1+1+ 1+- prj hrOi'FJ'C(
08.06.'91. IZ ~OSNICt,; 14-
STA.VLJeN6'
1~91. N€JZ/eA2eN J.} I '11 •
4/8"1
- - t+1 '$.v<II!r:l2<1ri<:;tn
.. 7:2,
....
xy
'T) RA'f'(j oPLJ7('CR:AfIJ
19'12.
•..... ...
-11-
,. r
10/,}3. - .... ,' ,
- -
I·····'· i'·· .
17.07./']5. MArAk.
5rA Vt.,JENO
n, KDSNICE 7 _11_ _Il- 1 - - 1 q"f'<I5~~ ¢e~
m""fl~
. 1
..
94
-'. ...... ..... ....... ..... ..... ...... en ~ (..,) ..... Pcejarenja
G)
...... <0 CP 0) I\)
(j) en ~ (..,) I\) 0
"" .....
Kalendarska
0
0...
-'
::::!
ro
'1J
F.:r (l)
..., Stanje na dan
I\) !\J:J
00 01.01. u godini
(f)
!\J
~ + Ukupno u proljece
w
... .' f '., 1-..
~
0
C
CP
01
+
OJ -0 Ukupno otudeno »
+
---J 0< 0
m OJ
-;:, Ukupno stanje
0 ~
r
-
Z
u vrijeme vrcanja
::0
0
...... '-
I '- Proizvedeno rojeva C
0 -
..... I Kupfjeno rojeva
U
...... I
0<
~
m
...... 0
Ukupno povecano
r
I\) +
~
-"
Z
~
~ a '-
(!)
..... + ::D Ukupno stanje
I
(..,) -'
!:::? c 0
...... C/)< ::0
I Pobjeglo rojeva.
~
-I C
...... (f)<
en I » Spojeno drustava
-l
-L , < Prodato rojeva »
CD ):>
<
...... I Poklonjeno rojeva »
""...... u
CP
I Uginulo u jesen 0
...... ~
G)
+ -A
..... ---J
+ ...... .$>. Ukupno outdeno 0
<.0 -AOJ+ 0
ro+-A
~ 01
, "O~
.... ....
Z
I\)
(l) (U Ukupno stanjs
0 !\Jg.:."
(f) <D 31,2. u godini
c~
'1J
::0
-
I\J
rn
0
I
I
I I
I
G 0 I? ! r'l /!\
Ko
K I L 0 G R A M A
1
2
3
4
5
6
.
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
UKUPNO
U
GODINI
UKUPNO
OD
POCETKA 1
\
Brojkos.
u vrijeme
vrcanja
?1 ,
ugodini .. .......... I······· ........ ..:::....•. :.:. =~ ~ .~:~...'2:. c· ... .. L.
...
..:...c . .. ~ ..... I.. · •
-
Broj kos.
u vrijern.e
vrcanja
ukupno
Prinos pO
ko snici
u godini
Prinos pO
ko snici
ukupno
96
OSNOVNI PCELARSKI ALAT, PRIBOR I
OSNOVNI PCELARSKI ALAT: metar, noz, skalpel, ceki6i (obieni, za metal, bat, drveni, pla-
sticni, gumeni), stolarska testera, luena testera, pita za metal-"bonseg", listarica pila, siljatica, kusatica,
porubnica, elektricna ubodna pila, tesarska sjekirica, sjekira, svrdlovi (burgije-"boreri"), ruena-prsna-
grudna busilica, elektricna busilica, hobli6 (rende), hobli6 za utore "falceve", hoblarica~"blanja",
elektricna hoblarica, klijeSia (obicna, izol()\zana-"kombinirke", sjecice), makaze lim, odvijaci-
"srafcigeri", dlijeta (6 mm, 10 mm i 20 mm), dubaCi, raspe (plosnata, poluokrugla), jegeta (egeta),
turpije, igle za ocrtavanje, sestar na poluzi, ravnalo (lenjir, linear), subler, ugaonici-kutnici (vinkla)
mali i vehki, crtalo, sestari razni, hbela-"vaservaga", sjekacl, probojac, tackalo, pribor za zakivanje
(nitovanje), nakovanj, mengele (skripac, skrip-"srarstuk"), plinska lampa (benzinska lampa-"Iet-
lamp a"), lopatica-"spahtla", mistrija, fangla, visak, cetke (celiena za metal, kist, cetke razne), 6uskija,
termometar, stezaljke (stege), makaze, vjesalica za alat (zidni stalak), kljucevi (okasti, viljuskasti ... ),
radni sto, stolarska tezga-klupa-"bank", baterije za osvjetljenje, prirucni sanduk za alat, itd.
Na slijede6e tri strane crtezima je prikazan navedeni osnovni pcelarski alat (stolarski, tesarski,
bravarski, limarski, zidarski ... ).
Kod izrade postolja za pcelinjak i izgradnje zidanog paviljonskog pcelinjaka, potrebanje i alat za
zemljane i zidarske radove: krampa, asov, lopate, kasele za spravljanje i prenos betona, kolica-"tacke",
nabijac, sito za pijesak, zidarski ceki6, kanta za vodu, crijevo za vodu, itd.
97
KLIJESTA
stolarska "kombinirke" sjecice MAKAZE
odvijaci
izolovana za lim
1
{-1'
98
METAR
CEKIC
obicni skalpel obicni metalski
bat drveni
I
piasticni
-
TESTERA
(PILA)
stolarska luena
za metal
"bonseg" listarica siljatica kusatica porubnica
SJEKIRA
99
Nakovanj Mcngele (skripac, skrip) -
"srarstuk"
Plinska lampa,
"let-lampa" Lopatica-
"spahtla" FangIa Visak Kist Cetke razne
Mistrija
-_.,
,;'
~.
--.
x
Cuskija Tcrmometar Stezaljka - stega Makaze VjeSalica za alat (stalak zidni)
Q:!E-""!'=-a :¢
0- 1: ! #4 ¥ti4 ,e¢:'
OW I'M w=¢
10 ... ,,,. iW1:n:e(t
C 'If"¢:
Stolarska klupa - tezga
e m 14i4\i:
-"BANK;' ..
Kljucevi
Radni sto (za metal)
okasto - viljuskasti
Baterije
100
kutom,
OkVlra sta1no 11a IStu mjeru, kalup skivanje
sipaonik, zvrk (zvrk iii radI) utiskivanje u satne osnove, za utapanje
u satne osnove, pojilo za kafez za hvatanje roja na lijetu kosnice, rojnjaea i kuka za stresanje
rojeva, za dodavanje okvir s z a ' vjestaekih
vostanih pocetaka maticfuaka, !catup za vostanih pocetaka maticnjaka,
igla presadivanje stipaUka za hvatanje matice, rnakazlce za skra6ivanje laila matice,
(oplodnjaci), matica u rezervi, za
transport naprava matica, rarnom I za otvaranje vostanih
poklopCi6a, stalak za okvire sa skinutim vostanim poklopeicima sa plehom-tepsijom, vrcaljka-eentrifuga,
ejediljke za med, vaga za n02 siri i duzi za srezivanje deformisanog i suvisnog saea mimo
dasCiea okvira, veei lonae za vodu, kante za med od nehraajueeg materijala, lonae za topljenje voska,
kasiciea-lopatiea za vaaenje maticnog mlijeca, vakuum pumpa za vadenje mlijeci, bociee za matieni
mlijee, termos za hranu za nosenje maticnog mlijeca do frizidera, za vac1enje mrtvih larvi peel a i
larvi voskovog moljea saca, prskaliee za peele i dezinfekc~iu kosniea, zemljista ispred kosnica,
pribora i pojilica, termometri za vani i u radnoj prostoriji, itd.
101
OSNOVNOG
dl~jeto
Strugac podnica
Dimilica
Sluzi za smirivanje (ka-
denje) iIi tjeranje peela sa
satonosa okvira, gornjih
ivica kosnica iii iz izpra-
znjenih kosnic;:t, zadhnlja-
vanje prilikom pregleda
peela, preseljavanja peeJa u
drugu kosnicu, stavlj4.1je
medeno-secernih pogaAa
preko okvira, vrcanja m~da
ist
U dimilucu se stavlja materijal za sagorjevanje: suha gljiva sa drveca iIi suho truhlo drvo, kojima
se doda malo suhe peelinje iii druge mirisljave trave iii malo propolisa.
Dimilice su 0 85 iii 105 mm. Novije dimilice su ad prokrona (nehrdajuceg lima), imaju zastitnu
mrezu da se peelar ne przi i pogon za navijanje baterijski iii mehanieki, koji podstiee sagorijevanje.
Mjesto zadimljavanja u posljednje vrijeme se upotrebljava sprej "Spray fabi" ili "Maja spray".
102
30 40mmza
za tanki), veliki 70-150 mm za postoije,
hr'C.ct('H1 kolci za postoije iIi profili iIi betonski odgovarajuci blokovi, borove grediee za postolje,
rucke za kosniee, metalna traka za okove poletaljki, baglame (sarke) za poletaljke, nauglice za kosnice,
zavrtnjl (vijci)-"sarafi" raznih duzina, zakovice "nHne", staro-istroseno automobilsko ulje za
premazivanje drvenih dijelova postolja, siroka ljepljiva traka, cement i sljunak za betoniranje stopa
postolja, itd.
Pri izgradnji zidanog paviljonskog pcelinjaka potreban je materijal: oplata, kolCici, ekseri,
zica za stezanje opIate i vezanje armature, armatura, sljunak, pijesak, cement, kamen, bitumenska
ljepenka, bitumen, opeka za zidove, gredice za konstrukciju i konstrukc~ju krova, krovna ljepenka,
ekseri za Ijepenku, pokrovni materijal, zavrtnji za pokrov, oluel, nosaci za oiuke, krovna limarija,
stolarija, staklo, kit za staklo, bjezalice za prozore, kapci za prozore, klupice za prozore, gips, lamperija,
ekseri za lamperiju, zastitna boja za lamperiju i stolariju, itd. (Vidi Projekat paviljonskog pcelinjaka -
Predrnjer i predracun).
Ako se zeli uvesti elektrika, potrebni su odgovarajuci kablovi i kompletan elektromaterijaL
Ako se prikljucuje vodovod, onda i vodovodne cijevi i kompletan instalacioni materijal i sanitarije,
te materijai za odvod-kanalizaciju.
T
,
!
d
~
l···· 1f , l f , zavrtnji, vijci-"sarafi"
'nOVOini
~ upusni
EKSERI
kovani masinski obicni plosnate ispupcene poluokmgle ekserasti cetvrtaste sestougaone
(teksne
i91e)
glave glave glave glave glave
o
103
u u u
a posebno kada ima u okvirima dosta kristaliziranog meda.
Da bi se 1Z jaja izlegle larve i normalno razvijale, neophodno da u celijama saca bude relativna
vlaznost od 90 do 95%. Ako je vlaznost manja, larve se najcesce neeSe izleci, sto izaziva poremecaje u
razvoju drustva. Pcelinje leglo, kada se nalazi u stadijumu Iarve, sastoji se od 80% vode. Larve stare
dana imaju u sebi 55% vode.
koriste vodu za spravljanje hrane za ishranu mladog legla, gdje mijesaju med cvjetni prah s
vodom.
Isparavanjem vode u kosniei u vrijeme toplih dana vrsi se osvjezavanje u kosnici, sto ima veliki
znacaj za odrzavanje mikroklime.
ledno peelinje drustvo u predjelima koji osukudijevaju u padavinama moze da unese u kosnicu i
do dva litra vode dnevno. U nasim uslovima ta kolieina je znatno manja.
Temperatura vode na pojilu treba da bude od 18-32 °C. Vodu topliju od 38°C peele ne uzimaju.
Higijensko pojilo sprijeeava sirenje bolesti iz kosniee u kosnicu. Dasku s koje peele uzimaju vodu
treba svako veee dobro oprati vrucom vodom a jednom nedjeljeno dezinfieirati. Dezinfekeija se vrsi
Nozeeidom, Nozemovatom, Sporotalom 100, Virkonom S, Aseomizolom D i slieno. Uz svaki lijek
ima prilozeno uputstvo za upotrebu, eega se treba strogo pridrzavati. Prevelika doza lijekaje otrovna.
Pojilice su najbolje kada su prikljueene na gradski vodovod. U suprotnom, treba i vodu dezinfieirati
Nozeeidom. Za dezinfekeiju vode pomijesa se sadrZaj boCiee Nozeeida sa 25 litara vode iii 40 kapi
Nozeeida na jedan litar vode i daje peelama u automatskim pojilieama.
Na peelinjacima gdje nema gradskog vodovoda voda se svakodnevno za vrijeme peelinje pase sipa
u prikladne posude sa poklopcem, pri eijem se dnu ugrade pipe (eesmiee) iz kojih kap po kap voda
kaplje na dasku sa koje peele uzimaju vodu. To je obieno sira i deblja daska po kojoj su na eik-eak
dlijetom izdubljena toeila. Mogu se na dasku prikovati na isti naein letvice koje eSe usmjeravati tok
vode, umjesto dubljenja daske.
U posljednje vrijeme sve se vise koriste kao posuda za pojilicu
kazani odbaeenih bojlera koji se uevrste na metalni tronozac, te
ugradi pipa.
Od posude dask'1treba da ima mali pad eiji se gomji i donji kraj
osloni na neb nosae,tkako bi daska stabilno stajala i bila iznad trave.
Posude za vodu~e bi trebale biti izlozene stalnim suneanim
.. ·zracima,neg{}postavljenj e ispod dijela-krosnjedrveta i to sa sj eveme
strane drveta.
104
ne mogu zagaditi pcelinjim ALU'~VkVl
lzmet peel a na zemlju. Stoga neophodno povremeno
na tim mjestima zemljiste dezinficirati.
Na pojilu treba neprekidno da ima vode, kako ga peele
ne napustile. Prvi se pojilo malo poprskati
razblazenim secemim sirupom da se peele primame na pojilo.
Higijenske pojilice
105
Ako se preseljavanje u toku ljeta, nerninovno se prilikorn znatan dio
Stoga je to bolje izvrsiti kada iz trnke Izade roj.
Postoje tri nacina preseljavanja, ito:
- dirnlj enj em,
- lupkanjern (iskueavanjern) i
- opijanjern peela.
Najbolje je od dvije trnke osrednje jacine praviti novu sto se sa stariJom
matieorn obezrnatici 6-12 sati prij e preselj avanj a.
Preseljavanje se vrsi rano ujutro, dok peele nisu poeele izlaziti na pasu.
Na rnjesto trnke se postavi priprernljena kosniea.
Ako se zeli u potpunosti saeuvati trnka od ostecenja lupkanjern, onda se preseljavanje vrsi dirnljenjern
iii opijanjem peela.
U sva tri slueaja, treba pored kosniee pripremiti i nekoliko praznih okvira bez uvucenih ziea, jedan
okvir iz neke kosniee sa otvorenirn leglom ali bez peela, voska za zalijevanje, duzi ostar noz i sud sa
toplorn vodorn.
Porednavedenog, za preseljavanje dirnljenjern iIi lupkanjem, trebajos irnati: dirnilieu, earsaf(plahtu)
i praznu trnku koju treba iznutra opaliti let-lampom iii zapaljenorn slarnol11 iii papirorn a pot0l11 natrljati
peelinjom travorn.
Peele prije preseljavanja treba nadirniti (nakaditi).
Za preseljavanje opijanjem peela treba irnatijos: rnaterijal za opijanje, earsaf, karton, opeku (eigIu),
dublji stari odbaeeni lonae i krpe. Lonae treba oko dna i dno izbusiti.
PRESELJAVANJE DIMLJENJEM
Priprerni se prazna trnka. Posto se peele nadirne, puna trnka se izvrne i uevrsti da stoji okol11ito.
Prazna tmka nadnese se nad punu tako da r\.0kriva sarno nekoliko eentimetaraod' ruba punu tmku i to
na ?noj str~ni n~ kojo? sa6e stoji ~~eeil11iee:~da se nadirnUa~aju pojedine ul.iee izrnedu ~a~a u .tmb ~
to sto dubl.1e. Peele ce brzo precl u gomJi-t-praznu trnku. Pcele se lagano lstresu u kQSlllCU 1 staY!
poklopac .. Sadase-puna..donj atrnka-odneseuzatvorenu.pr.ostorijuiduzim nozempazljivo isij ~Ga sace
i klasificira na siru dasku iIi sto, posebno sace sa leglom i sace sa evjetnirn prahorn, a sace sa rnedorn
se stavlja u posudu. Potorn se vrsi krojenje saca prerna unutrasnjoj rnjeri okvira da bi se moglo uglaviti
u okvire bez zica. Kada je sace iskrojeno, reda se ispod praznog okvira i zalijeva rastopljenim voskorn,
kako bi se sa6e uevrstilo za letvice okvira. Tako se formira 4 do 5 okvira i ubaci u kosnicu, tako, da se
blize lijetu postavi okvir sa cvjetnirn prahorn, do njega ranije pripremljeni okvir 1Z neke kosniee sa
otvorenirn leg lorn bez peela a onda ostale ukrojene okvire.
106
pregradna daska a lijeto smanji na pola. Iste
su u
Takode je potrebno imati trnku, peele se nadime i puna trnka izvme i ucvrsti da stoji okomito.
Iznad nje se staY! prazna trnka, tako da je potpuno poklopi i okol0 se omota earsafom. Stapicem se
lupka po punoj trnki s jedne i s druge strane odozdo prema gore, i to nekoliko minuta pri njezinu vrhu
a zatim isto toliko neSto blize prema sredini trpke i najzad blize spojevima tmki. Lupkati treba gdje su
rubovi saca prievrSceni uz tmku a ne gdje su plohe saca uz trnku. osn6vu osjecaja treba zakljueiti
Ii presle u gomju praznu trnku iii jos lupkati.
Na ovaj se naCin od udaranja trnka nesto osteti i unisti dio legla, jer zalezene larve ispadaju.
Sada se earsafukloni i peele pazljivo stresu u kosnicu.
Ostali postupak je kao i u prethodnom slueaju.
Kada treba preseljavati veCi broj drustava iz trnki u kosnice, onda je preseljavanje opijanjem peeIa
najlaksi i najbrzi nacin.
Opijanje peeia vrsi se salitrom (kalijevom iii amonijakovom). Treba u dva decilitra (casu) vode
potopiti 5 dkg salitre i umoeiti za svaku tmku po jednu krpu velicine 10xl0 cm. Krpe se ocijede, osuse
i saviju u obliku svijeee i uvefu koncem da se ne razmotaju.
Rasiri se earsaf, na njega stavi karton ana karton opeka (cigla) na koju se uevrsti savijena svijeea
od krpe, koja se zapali i iznad nje izbuseni lonac a iznad svega puna trnka.
Carsaf se stavlja da se dim ne razilazi vani, a karton radi lakseg stresanja peeIa u kosnicu. Lonac se
stavlja da opijene peele ne padnu direktno na vatru a lonac izbusi, da dim prolazi kroz rupice.
Ako je saee u trnki do dna, odna prije treba ispod trnke okolo nesto podmetnuti (opeke), kako bi se
tmka izdigla da se ispod nje moze staviti lonac sa zapaljenom svijeeom od salitre.
Neizbjezno, ipak, nekoliko peeia na loncu biee sprzeno.
Kada u trnki prestane zujanje peeia, znaei da su opijene peele pale na karton. Skine se trnka i peele
lagano istresu u kosnicu. PreostaI~l,peele izmedu saee u trnki treba perkom (peruskom) istjerati u
kosnicu. Stavi se poklopac na kosmcu i dalji postupakje kao u prethodnim slueajevima.
Postoji Bosekov limeni lijevak ilopijanje peela.
Smatra se da opijene peele izgube moc orijentacije, pa se kosnica moze staviti na bilo koje mjesto.
Kada se ukaze potreba moguee je premjestanje peeIa i na kratke udaljenosti na istom peeIinjaku iii.
prodajom peeIa unutar kruga peelinje pase, gdje se inaee pri normalnom premjestanju peele izletnice
vrate na svoje staro mjesto.
107
Premjestanje se obavlja na sljedeCi
108
III
P~ELE
p
111
/'
Medonosna peela u zootogiji pripada kolu elankonozaca (Arthropoda), redu kukaca (insecta), razredu
opnokrilci (Hymenoptera), porodici peele (Apidae), potporodici drustvene peele, vrsti medonosna
peela (Apis mellifera L), rodu (Genus), peele (Apis L).
Medonosna peela kao vrsta ima svoje srodnike:
- divovska-gorostasna peeta (Apis dorsata),
- patuljasta peeta iIi sitna indijska peeta (Apis florea) i
- Indijska peeta (Apis Indica).
Divovska, patuljasta ijn(Wska peela, ne dde se u kosnicama pee1ara, jer grade gnijezdo od sarno
jednog sata (sa6a) vani na ~rvetu.
Peela medarica dijeli se na dvije vrste:
- afriebr crna peela i
- evropska peela medarica.
Obje ove vrste dijele se na vise varijet~ta rasapeeta.
Koriste se sarno eetiri rase:
- evropska tamna,
- kranjska,
-kavkaskai .
- talijanska peela.
Sve rase medonosnih peela dijele se i u dvije osnovne grupe:
- erne iii tamne peele i
- zute~peele.
112
U grupu tamnih iIi pceJa'sj:: ubrajaju: evropska ema, kavkaska, sjevemoafrieka,
zapadnoafrieka, madagaskarska i dr.
U grupu zutih pcela spadaju: italijanska, banatska, kiparska, kavkaska zuta, sirijska, egipatska,
saharska,i druge.
- BIOLOGIJA
Medonosne peele su drustveno-socijalni insekti, koji zive u velikim skupinama, koje se nazivaju:
pcelinje drustvo, pcelinja zajednica, peelinja porodica, pcelac, roj peela, jato peela, pa i stado peela.
Jedno peelinje drustvo ima po pravilujednu maticu, 10.000-80.000 peela radilica i u sezoni parenja
matica 200-600 trutova. To je evrsto vezana bioloska zajednica u kojoj je na veoma skladan naCin
izvrsena podjela rada, zasnovana na instinktima, refleksima, reakcijama i stimulansima, nagonski bez
razuma. Francuski naueni istrazivaei su ustanovili, da kod izrade veoma slozene strukture celij a vostanog
saca, ne radi se 0 instinktu u medusobnoj komunikaciji peela, nego 0 reakciji na strukturu vostanog
saca koje se gradi iz niza povezanih celija sa obje strane saca. To se odnosi na sve insekte eije se forme
dobijaju iz ogranieenog broja oblika, postepenim stvaranjem f~rmi, sto na insekte djeluje stimulativno
u procesu samog rada.
KRANJSKA PCELA
Kranjska pce@ j~ slovenacka peel a, a toj rasi naucnici pridaju najbolje kvalitete, ona je dosta
svjetlije boje od drugih tamnih pee1a. Ima sivosrebrenaste dlaCice eiji je hitin erne boje a prstenovi na
trbuhu odvojeni su otvorenim sivim linijama, go lim okom primjetnim.
Kranjske peele su relativno mime, matice vrlo dobre plodnosti, sa veoma dobro izrazenim instinktom
za sakupljanje hrane i stvaranje zaliha hrane, izvanrednom sposobnoscu prilagodavanja uslovima zivota
i u podruejima sa ostrijim klimama, med po pravilu poklapaju bijelim vostanim poklopCicima, nisu
mnogo sklone grabezi, prilieno suotpome prema bolestima a u borbi za opsanak i produzenjevrste
stare iznurene matiee, putem tihe· smjene matice, peele same uspjesno vrse zamjenu iste. Mana im je
sto posjeduju veliku sklonost prema prirodnom rojenju.
It
Kranjska peela se tokom stoljeca razvila u Kranjskoj i dijelu Koruske u posebnu rasu peew medarica
- Apis melhfera L.Posjeduje stalna svojstva koja se razlikuju od svih ostalih rasa po sv~j!im bitnim
vdlikama.
Kranjska iIi siva peela rasprostranjena je na Balkanu na podrueju Dinarskog spleta, priblizno do
rijeke Bistrice u Grckoj, u Srbiji i Bugarskoj, ana sjeveru u Koruskoj, Stajerskoj, Ceskoj i Slovackoj do
Galieije i Karpata.
• Kranjska pcela ima vise sojeva planinskih i ravnicarskih.
Planinski sojevi su bolji od ravniearskih, cistiji su, sa manje ukrstanja sa drugim sojevima peela.
P? ekonomskim vrijednostima, najpoznatiji sojevi su: pestarska iIi sjenieka pcela, zapadnosrbijanska
sivka, kopaonicka, homoljska, sarplaninska, pohorska, itd.
113
mm oko 00 10.000
iznosi 1
Tijelo peele Je
sastavljeno iz clanaka. lma
jasno odijeijenu giavu, prsa
(grudi) i zadak (tbruh).
Dijelovl peele su:
glava, P-prsa Z-zadak, a
detaljnije' O-oei, Cu-
eeljusti usta, Ri-rilica, MzI-
matiena zlijezda, T-ticala,
Ms-misici, Kr-krila dva
para, J-jednjak, Mm-medni
Tijelo peele mjehur, Mc-meducrijevo,
Zs-zlijezda slinovnica, Sc-
srednje crijevo, Tc-tanko crijevo, Kh-koza od krutih hitina, Op-opna tanke koz1ce, Im-organi za
izlueivanje mokrace, Mz-mirisna zlijezda, Dc-debelo crijevo, Z-zaoka (zalica iIi zalac), Vz-voskove
zlijezde, Ko-kolutiCi zatka spojeni tankom opnom, NI, N2, i N3-tri para nogu i Msc-Malpighijeva
sicusna erijeva.
Vanjski dio koze sastoji se od krutih hitina. Pojedini kolutiCi tijela spojeni su medusobno tankom
opnom, sto omogucuje pokretanje.
Peeia ima par slozenih oeiju za normalno gledanje i tri tackasta oka. Oko peele se sastoji 4.000-
4.500 leca, matice-oko 5.000 a truta oko 8.000 leca.
U gomjem dijelu glave smjestene su pljuvaene i podzdrijelne mlijeene zlijezde za lucenje maticnog
mlijeca i encime (fermenate) invertaze i dijastaze neophodne za preradu nektara u med.
Usni aparat je prilagoden za lizanje, sisanje i uzimanje kruce hrane. Jezik peele sastoji se iz brade,
podbratka i samog jezika, koji na vrhu ima malo udubijenje u vidu kasieiee a say je obrastao finim
diacicama, koje imaju velilm vaznostza uzimanje tecne hrane. Tecnu hranu peeia uzima slozeno
gradenim usnim aparatom sa dug'om rilieom a prednjim celjustima uzima krutu hranu i progriza vostane
poklopcice. U sisana hrana prolazi kroz jednjak i vodi u medni mjehur, u kome se vrsi transport nektara
i v.ode. Medna voljka moze se prosirivati u zavisnosti od osobine rase pceIa, koncentr~cije i tempera-
~lre tecnost~: tak~ da u nju :no~e. da stane 0,02-0,04 gra~a t~cnosti. Samo ~ pc~le j~ ~~br.~ razv~jen
zeludac, kOJ1 sluzl za prenosenJe t preradu nektara. Pod utlcaJem fermenata 1Z slmovlce u tlJelu peele
.pocinJepretvafanje··slozenih~seeeraiz'nektara-Ucproste seeere"kojisepretvarajuumed.· Naprolazttiz
mednog mjehura u crijeva nalazi se meducrijevo, koje propusta potrebne kolicine za ishranu same
peele, zatim srednje crijevo, tanko crijevo. Malpighijeva sisucna crijeva su na mjestu gdje se spajaju
srednje i tanko crijevo i na kraju debelo crijevo. Najvazniji dio probavnog sistemaje srednje erijevo koje
•cini zeludae a koje je nabrano i dugo oko 10 mm, ciji se zidovi s vanjske strane sastoje iz dva misicna
wsloja a unutrasnjost od sloja probavnih stanica. Malpighijeva sisucna erijeva se sastoje iz eitave mreze od
stotinjak uskih vodova i imaju ulogu bubrega. Debel0 crijevo je uzduzno prosireno i nabrano, tako da se
m?ze znatno prosirivati, radi zaddavanja izmeta u vrijeme zimskih dana. Zbog toga peele ne izbacuju
izmet u kosnicu, izuzev kada dobiju proliv.
114
nogu
cvjetni (polen) u obliku loptica
svoje ezdo. nogu na krajevima imaju po dvije kandzice, pomocu kojih se peele hvataJu
Jedna za drugu kada su U roju, kada izgraduju sace kada forrniraju tzv. bradu na lijetu kosnice u
vrijeme velikih ukoliko je u kosnici slaba ventilacija. Na stopalima nozica peele imaju vazdusni
Jastuclc, koji omogucuje hodanje glatkim povrsinama.
Trbuh se sastoji prstenova, od kojih se prednjih vidi golim
zatku peele sa gornJe strane sa donje strane eetin para voskovih
zlijezda. samom su velika i sa otrovnim mjehurom 1 za ubadanje.
Peela dobija zrak kroz 10 pari disnih otvora-dusnika, koji se nalaze sa strana prsa i zatka. Dusnici
su prekriveni hitinskim IjusCicama i zasti6eni hitinskim dlaCicama. Poeetak dusnikaje prosiren u vidu
skoljke i takode zasticen hitinskim dlaeicama. Time se sprjeeava ulazak prasine i parazita. Dusnici se
granaju u posve sitne dusnicke kapilare, koji dovode zrak do svih organa tijela peele. Najve6e dusnike
imaju prvi par, kojije smjesten u prsima, koji dovodi zrak do krilnih misi6a, a koji u toku letenja peele
trase mnogo kisika.
Peela ima tzv. otvoreni krvotok, sto znaei da umjesto krvi peela ima hemolimfu, koja je bezbojna, jer
nema crvenih krvnih zrnaca a koja raznosi hranjive tvari po tijelu peele.
Nervni sistem peela sastoji se od glavnog mozga (nadZdrijelnih i podzdrijehlih nervnih evorova) i
lanca nervnih evorova (ganglija) koji kroz trbuh prolaze cijelim tijelom. Sposobnost peele da reaguje
na nadrazaje, rezultat je nekoliko vrsta nervne aktivnosti-urodenih bezuslovnih refleksa, uslovnih.
refleksa i instinkata.
Culo mirisa je odlieno razvijeno i obilno se koristi u potrazi za hranom. Smjesteno je u pipcima
koji su sastavljeni u peele radilice i matice od 12 au truta od 13 elanaka. Pipei sluze i kao eulo pipanja,
jer su ohrasli sitnim, finim dlaeieama.
Culo ukusa smjesteno je u korijenu jezika pored kanala, gdje se izliva sekret mlijeene zlijezde.
Culo sIuha je slabije razvijeno, mada peele reaguju na zvuk. Misli se, da nemaju sopsobnost
razlikovanja tonova zV\lka.
Postoji veliki brojculnih celija Cije su funkeije joil nepoznate.
U glavi peele se nalaze tri zlijezde, eiji sekreti imaju odredene funkeije ulzivotu peele, poeev od
stadija ~a~.ve pa d~ kraj~ imaga. p~ele. Tako .sekr~t prednje. e~Ijusne z~i~~zde sluzbz~ ra~tvaranje. ?rane a
sekret zlIJezde-slmovmce, ko]a Je sastavlJena lZ prsne 1 tJemene zhJezde kOje' ImaJU funkcIJu da u
stadiju larve-ispredaju~kokon (kosllljice) a ··kasnijeu odraslihpcefa potpomafupodmazivanjc'usnog
apal'ata i~roces izgradnje saca, kao i lueenje ferrnenata za varenje hrane.
Podzrijelna zlijezda razvijena je u mladih pceJa starosti od 8 do 14 dana a njen sekret matieni
mlijec je nezamj enlj iva hrana za ishranu mladih larvi i mabce. U starijih peela ova zlijezda zakrzlja,
ali se u ishrani prvog zimskog Iegia aktivira, pri eemu i starije peele luee matieni mlijec.
Peele radiliee imaju sliene poine organe kao kod matica, s tim sto su kod peela radiliea jako zakrzljali.
U njih je braj jajnih cjeveiea u jajnicima mnogo manji, svega do 20.
..
Peele radilice u vrijeme pase zive 35-45 dana au vrijeme prezimljavanja 6-9 mjeseci, posJije eega
115
ugibaju, dok matica moze da i do 7 godina, zahvaljujuCi lfjenoj ishrani i kao
u kojoj
butk.a··· 1'2J:~1Zc
(lnsekt)
(kulcu~iica)
5 dana 4 dana
116
Tabelarni
2 3 4
3 5 5
3 4 5
16 21
Larva dan nakon lLCHct01'"U 1Z ima malo obBk, a ona pliva na kapljicl ma"tlCrtO
mlijeca. Dugaje 1,5 mm.
Larva drugi dan ima oblik polumjeseca i malo je duza i deblja.
Larva tre6i dan duga je 2 mm a debela je u precniku bezmalo 1 mm.
Larva od prvog dana do petog-sestog dana se savije u celiji, sto se naziva savijena larva. Od sestog-
sedmog dana larva se ponovo ispruzi vertikalno u celiji, pa se i naziva ispruzena larva. vrijeme
razvoja, larva se nekoliko puta presvlaci, odbacujuci staru kosuljicu. Od osmog-devetog dana larva
poprima prelazni oblik do lutke. Stadijumjajeta i larve naziva se otvoreno leglo. Kada larva poraste da
ispuni celiju, peele pristupaju poklapanju celije skupa sa larvom poroznim vostanim poklopeicem.
Pod poklopeicem larva prelazi u stadijum lutke.
Stadijum lutke se naziva zatvoreno iii poklopljeno peelinje legIo, u kome ima peluda (cvjetnog
praha). U zatvorenoj celiji lutka pre de oko sebe eahuru, poslije eega prelazi u imaga (insekta).
Zatvoreno radilieno leglo ima izgled gotovo rayne ploee od voska, dok trutovsko ima ispupeeni-
kursumasti izgled.
Imag postepeno mijenja kosuljicu u krute hitine tamne boje, izrastaju mu krila, noge i formira se
_. glava. Kao odrasli insekt 21. dan od momenta polaganjajajeta, progriza vostani poklopcic i izlazi iz
celije kao odrasla mlada peel a, koja je teska oko 0,1 gram.
Sarno u toku petog dana zivota, larva bude obidena od strane hraniteljki oko 2.800 puta a u toku
prvih sest dana zivota vise od 7.800 puta. U toku sestodnevnog razvojnog perioda koji prethodi
zatvaranju celije legla, njegovateljice obavljaju toliko slozen posao da jedna moze da hrani sarno 2-3
larve. Do tada danju-nocu larva bude posjecena dva puta u tolm jedne minute.
NajpovQljnija temperatura za pravilan razvoj peelinjeg Iegia u gnijezdu je 33-34 °C a optimalna
32-35 0c. Da bi se ta temperatura oddavala u gnijezdu za vrijeme hladnoca, peele uzimaju vecu
kolicinu meda, jer med, sagorijevajuCi u organizmu peele, proii¥odi toplotnu energiju. Za vrijeme
vrucina, odrzavanje potrebne temperature u gnijezdu postize se vep\tiliranjem gnijezda.
U hladnim kosnicama peele gube mnogo energije oko oddavtlnja potrebne temperature, slabije
razvijaju leglo u gnl}ezd1i;Tscrpljlijuse Ihizeuglbaju uproIje"ce.
117
Potpuni preobrazaj u razmnozavanju
za 16 9
za truta
nizim temperaturama od 1
ali do odredene leglo moze da
temperaturama visim od 40°C takode nastaju stetne posljedice leglo. Usijed toga, doJazi do
produzetka normalnih termina izlazenja pcela-radilica, matica I trutova. Pored odgovarajuce
ture, potrebnaje i odgovarajuca vlaznost za vTijeme odgoja legla u gnijezdu, zatim u pcelinjem
gnijezdu bude dovoljno kvalitetne u medu i prahu, kao ida gnijezdo bude provjetravano
od pcela lepezarica kisikom. radilica moze . do
dana a matica i do 18 dana.
Krila peele radilice dosezu zatka, kod su znatno au truta su od
zatka.
Organizovano peelinje drustvo odrzava besprijekoran red, eistocu i disciplinu, ima savrsenu podjelu
rada-duznost svake jedinke, organizovano staranje 0 njegovanju matice i uzgoju legIa, ekonomienu i
preciznu izgradnju saea i matienjaka, donosenje nektara, polena, vode i propolisa, proces proizvodnje
mlijeCi, voska i meda, odrzavanje mikroklime u gnijezdu, utopljavanje legla temperaturom svojih
tijela, razllli10zavanje drustva putem rojenja, sezonsko lezenje trutova, tiha smjena matica, provjetravanje
kosnice radi isparavanja suvisne vode u medu, medusobno komuniciranje 0 mjestu i udaljenosti hrane,
odbrana legla i hrane od stetocina i neprijatelja, konzerviranje meda i polena, naGin odrZavanja u
zimskom periodu uklupeavanjem, balzamovanje (mumificiranje) uginulih vecih leseva u kosnici koje
ne mogu iznijeti, zbog smrada i sirenja zaraze, itd.
Pored toga sto je medu peelama radilicama izvrsena podjela rada i svi elanovi peelinjeg dmstva
zavisno 0 dobi starosti imaju odredene funkcije i zadatke. Tako u zivotu peele radilice razlikuju se dva
zivotna perioda: period kucnog zivota i rada i period u kom peela opsti sa okolinom u potrazi za
cvjetnim prahom, nektarom, vodom i propolisom.
Period kucnog rada u zivotu peeieima nekoliko potperioda. U prvom, tek izlezena mlada peela je
nejaka i ,uglavnom provodi vrijeme eisteei se od ostataka kosuljice iz stadijuma lutke, eisti oei, pipke
i krila. Za to vrijeme slabo se kreee, pa je cak peele i hrane. Pri laaju treceg dana zivota vee poeinje da
radi, einie nastupa drugi period koji traje do 12 dana starosti. :ty1Jada peela prvo eisti eelije saca u koje
matica po laze jaja, zatim prelazi na hranjerlje starijih larvi radiliba i tmtova mjesavinom meda, cvjetnog
praha i vode. Za to vrijeme peele ovog doba starosti zagrijavaJLp,eglo. U toku ovoga potperioda peele
uzimajuhranu i za sebe od iste kase. Pod uticajem bjelaneevinast'e hrane, aktiviraju im se podzdrijelne
zhjezde,tako··da'mogndatmmerrrattcITlrrrmlijeCbli1·mtaderadtticiie,trutoVsl{eTIatvUluatice.Pti
kraju ovoga potperioda u peele radilice osposobe sei vostane zlijezde za lueerlje voska.
Slijedeci potperiod je u starosti od 12 do 18 dana zivota. Za ovo vrijeme peele izgraduju sace,
preraduju nektar u med, polaivaju vostanim poklopcima leglo i zreli med, konzerviraju cvjetni prah,
odrzavaju higijenu u kosnici, provjetravaju kosnicu lepezanjem laila ubacujuci svjez vazduh a izbacujuci
topli i gasovima zasicen, strazare na lijetu kosnice i cuvaju svoje gnijezdo od neprijatelja, itd. U toku
ovoga potperioda, radilice po lijepom, tihom i top 10m vremenu, izlijecu u grupama iz kosnice, IebdeCi
lailima glavama olaenutim prema kosnici do jedan metar od kosnice, nekada u tolikom broju da liei
118
vrsta
nazivaju nektaruse,
vodu-vodonoseili kadaje
119
svaki kilometar letenja peela utrosi kao pogonskog goriva, sto za
duplo po kilometru izvora
feromonio
kOJe izlucuju u spoljasnu sredinu od vrste
primaju. One kod njih reakcije za odredeno
odredenih organa.
Amerikanci su 1987. godine otkrili hemijski sastav 1 sintezu feromona peela radilica, kojJ od tada
proizvode vjestacki u laboratorijama za potrebe pcelara kao mamac za rojeve, da bi njime obiljeZili
najpogodnije zeljeno mjesto za hvatanje i stresanje roja. .'
Foromon peeIa izlueuje Nasonova zlijezda, koja je smjestena izmedu i sedmog trbusnog
prstena. Naziva se i mirisna zlijezda.
Ovim mirisom peele radilice se sluze za:
- obiljezavanje mjesta bogatog pasom;
- obiljezavanje pojila;
- obiljezavanje ulaza u novu kosnicu, itd.
120
to
trutooi
o
Do:~e[mo U
oko
8.000
Broj trutova ujednom pcelinjem krece se od 200 do 6DO, pa 1.000 iii oko % od ukupnog
broja peela radilica. U toku jedne sezone, jedno peelinje drustvo odgoji oko 2.000 trutova.
Trutovi zive sedmica iii oko dana. Sposobni su da oplode matieu od 12 do 20 dana poslije
izvodenja.
toku dana trut napravi put i do 40 km, trazeCi i obilazeci druge pcelinjake.
njega i ishranu trutovske utrosi se pet puta vise hrane nego za peele radiliee.
Medutim, pcelinje drustvo u punom sastavu: matica, peele radiliee i trutovi, predstavlja biolosku ejelinu
i priroda se postarala za svakog elana iii svaku grupaciju da ima svoje opravdanje za postojanje. U
vrijeme sakupljanja nektara zapaza se velika aktivnost peela radilica u izgradnji trutovskih eelija.
Norma1an broj trutova u pcelinjem drustvu stvara impuls za njegovu ukupnu veeu aktivnost u proizvodnji
peelinjih proizvoda. U vrijeme aktivne peelinje pase trutovi pomafu peelama u odrzavanju legla.
Vee u julu (srpnju), kada prestane nagon za rojenjem i parenjem i kada proc1e glavna pasa, peele
radilice istjeruju trutove iz kosnice. Ipak, trutove u kosnieama mozemo vidjeti i od pocetka aprila
(travnja) pa pokoji i do kraja septembra (rujna).
Zatecenim trutovima u kasnoj jeseni peele radilice ne dozovoljavaju da prilaze hrani, a trutu koji
izleti iz kosnice ne dozovoljavaju povratak. Trutove koji se nalaze u kosniei peele tjeraju napolje iIi u
krajnje okvire gdje nema hrane, tako da oni uginu od gladi iIi hladnoee. U izuzetnim slueajevima
trutovi ostaju u drustvima i do proUeea. To se dogac1a u drustvima bez matice iii sa neoploc1enom ili
starom maticom.
Spotni organi truta sastoje se od dva sjemenika bubrezastog oblika, koji su pami. U njima su
smjestene sjemene ejevciee, kojih ima do 20011. unjima se stvaraju muse spolne eelije-spermatozoidi.
Spermatozoidi se formiraju u sjemenim ejevcieama i to pri samom vrhu gomjeg dijela. Kako
sazrijevaju, tako se kreeu nanize kroz sjemenu ejevcieu, ulaze u sjemenovod i kroz njega prolaze u
sjemenu kesieu. U sjemene keSlee ulijeva se i sekret sluznih zlijezda, kojih takode ima dvije.
Spermatozoidi plivaju u sekretu-teenosti koju iuee sluzne zlijezde a taj sekret je ustvari hranjiva materija
za spermatozoide, koji se tame odrzavaju sve dok se prilikom sparivania sa mati com ne ubrizgaju kroz
kapulacionu eijev tmta u vaginalni dio matice. '
Spolni organi truta smjesteni su sa obje strane unutrasnjeg dijela zatlca. Prilikom sparivanja sa
mati com, oni se iscupaju iz tijela truta i ostaju u matiei. Zato trut po zavrsenom parenju sa matieom
odmah ugine.
Trutovi 1Sto kao i matiee prenose svoje osobine na potomstvo: peele radilice, matiee keerke i
buduee trutove.
Pcelinja drustva odabrana~za proizvodnju trutova ne smiju biti u srodstvu sa peelinjim drustvima
iz kojih potieu j aja iIi larve (Heinke) za proizvodnju matiea, koje ti trutovi treba da oplode.
123
UUl[UB.U po kojima drustva za dobij
124
... ~
M TI A
127
koju matica proizvodi gornjovilicnim i izlucuje
po povrSini svoga tijela, slieno znoju, peele radilice lizanjem dodirom pipcima uzimaju ovu supstancu,
prenose je 1 na dmge peele u svom drustvu, prilikom razmjene hrane-preuzimanja nektara i drugog
materijala za peelinje proizvode, djeluju na odredene aktivnosti peela radilica a naroCito na homogenost
pcelinjeg drustva kao bioloske cjeline.
I
Feromoni su materije sliene hormonima, s razlikom sto se hormoni izlucuju u krv covjeka iii
zivotinja a feromoni se lzlueuju u spoljasnju sredinu. Hormoni nemaju uticaj na druge jedinke a feromom
ImaJu.
Postoji vise vrsta feromona: koji podstieu peele strazarice da intenzivnije napadaju i ubadaju, koji
odbijaju peele tudice od svoje kosnice, koji sprjeeavaju izgradnju matienjaka (matienica), koji
sprjeeavaju razvi6e jajnika u peela radilica, koji djeluju na privrZenost matici peela radilica, da budu
mirnije, da skladno rade svoj posao prema podjeli rada, da im podize radno raspolozenje, feromoni
koji privlaee tmtove matici radi parenja, itd.
Jedan od feromona matice, a do sada ih je otkriveno 1 djeluje da peele ne smiju polagati jaja
lazne matice.
Say tehnieko-tehnoloski proces u kosnici teee pomo6u feromona.
Na glavi matice nalazi se 12 pari ticala (pipaka) poput naprijed polozene antene,
pomocu kojih matica prati rad peela u kosnici. lsti broj pari ticala imaju i peele a
tmt 13 pari.
Maticu je najbolje zamijeniti pretkraj glavne pase i drZati je u proizvodnji sve
do pretkraj pase iduce godine.
glava matiea
RASPOZNAVANJE MATICE
~
M,atica je oko dva puta duza i oko 2,8 puta teza od peele radilice. Krila su joj tobko dugaeka da
sezu do polovine njene duzine. Duzina krila peela radilica su jednaka njihovoj duzini a duzina krila
tmtova su duza od samoga tijela. Glava matice je manja ad glava peela radilica. Mlade matice su nesto
sitnije od starih matica. Mlade matice su zivahnije prilikom kretanja od starijih i vidno sporije se krecu
po sacu.
Zaoka u matice je sabljasto povijena. Na1azi se na zatku i koristi je u medusobnoj borbi protiv
dmgih rnatica, a po nekim autorima sluzijoj i kao pomocni organ prilikom polaganjajaja, kao lezelica .
..
128
U peelinjem drustvu, po pravilu ima sarno jedna
matica. Ako se i k6erka, onda u medusobnoj
borbi ostaje opet sarno jedna i to obieno mlada
matica-k6erka. Moze se desiti da u borbi stradaju
Zrelo radiliCino leglo
obadvije, kada peele izvedu novu maticu. U jakoj
sa krunom meda
pasi izuzetno se kratko vrijeme u kosnici mogu naci
pa i tri
J.HUoUVv.
Matica sa svitom
(Fotografzju ustupio Nijaz Abadiic)
Matice se izvode istih jaja iz kojih se izvode i peele radilice. Celije u sacu za mlade matice su
vece-duze i sire i nazivaju se matienjaci.
radilicerazlicito hra~le matienoleglo-matienjak odJegla pcela radiIica i trutova.
Matica se izvede za 16 dana od dana polaganja jajeta i jos joj je potrebno 9 dana do potpunog
spolnog sazrijevanja iii ukupno 25 dana, kada izlijece na parenje.
Peele, kada pripremaju prirodno rojenje, kada vrse tihu zamjenu matice, kada matica ugine, kada
je peelar nepaznjom zgnjeei pri pregledu peela iIi kada peele radilice klupcenjem ugusematicu, izraduju
privremenu celiju-maticnjak. Izgradnju maticnjaka vrse mlade peele radilice, koje proizvode vosak.
Poslije uginuca matice peele radilice-hraniteljice odaberu izvjestan broj najmladih larvi iz kojihje
trebalo da se izvedu peele radilice a koje nisu starije od tri dana i poenu ih intenzivno hraniti maticnim
129
pliva u
za koja takode pliva u maticnoj mlijeCi. pet izvodenju maticna
larva se hrani hranom a kada prode jos pet dana, maticna larva se ucahuri u Tada
peele radilice zatvore matienjak poroznim vostanim poklopcem i hrane je jos jedan cijeli dan. Sesnaestog
dana progrize vrh matienjaka i
Ustanovljeno je da se tokom prva tri dana sve larve hrane maticnim mlijecom. Larve 1Z kojih ce se
dobiti matice i dalje se hrane eistim matienim mlijeeom, dok larve iz kojih ce se izle6i peele radilice
poslije tri dana hrane se smjesom meda, cvjetnog praha i vode.
Za ishranu matiene larve postoje dvije vrste hrane, razlieite po boji i gustini. Jedna je mlijecno-
bijela i nesto gusca a dmga vodenasto-bistra i rjeda.
Mlijecno-bijela hrana je hranljivija, jer je to proizvod podzdrijelne i eeljusne zlijezde peela radilica-
hraniteljica.
Vodenasto-bistra hrana je proizvod zdrijelne zlijezde i teenosti iz mednog zeluca-nektar.
Cijelo vrijeme ishrane, maticna larva dobija ove dvije vrste hrane u odnosu 1: 1.
Larve peela radilica u poeetku razvoja dobijaju vise mlijecno-bijele hrane a starije larve dobijaju
oko dvije treCine vodenasto-bistre hrane i jednu tre6inu zu6kaste, koja je preradevina cvjetnog praha i
meda.
Matiena larva tokom cijelog razvoja dobije 1.550-1.650 obroka hrane a larva peele radilice sarno
oko 150 obroka. Mlijec matienih larvi ima oko deset puta vise najdragocjenijih sastojaka za ishran1.1
nego mlijec radilicne larve.
Kolieina mlijeea u matienjaku iznosi 200-400 miligrama a u 6eliji za larvu peele radilice samo 2-
3 miligrama. Nakon zatvaranja maticnjaka matiena larva se hrani obilatom preostalom kolieinom
mlijeca u maticnjaku.
Cvjetni prah je najbitniji elemenat za proizvodnju maticnog mlijeca (maticnog mlijeka).
Iz jaja nonnalnog matienjaka, matica ima ve6i broj jajnih cjevCica, vecu zapreminu sjemene kesice
za 2,2 miliona vise' muskih spermatozoida (oplodnih celija) nego prinudni (prisilni) maticnjak u kome
je larva stara tri dana, iIi za 1,2 miliona, ako je larva stara dva dana.
Sesnaestog dana priliRom izvodenja, mlada matica progrize mali ot-vor na poklopcu maticnjaka i
izvjesno vrijeme ne izlazi, radi dazrijevanja. Taka hitinska materija,kojorn je Oblozeno njeno tijelo, ,
ocvrsne. Kroz progrizeni otvor peele hraniteljice hrane mladu maticu cijelo vrijeme, dok se ona jos
nalazi u matienjaku. -
U jednom peelinjem dmstvu, po pravilu, ima vise matienjaka, i do 20. Medutim, odmah po izvodenju
prve matice i njenog izlaska iz maticnjaka, ostali matienjaci budu razoreni. Stoga peelari, ako zele
presadivati zatvorene matienjake, moraju presadivanje vrsiti prije nego izade iz matienjaka prva matica.
Sitne matienjake odstranjivati a presadivati krupnije, koji su lijepo izgradeni i pravilno zatvoreni.
130
Rernboldu (l i u matienom mlijeeu
molekulamu maS1L
Matica moze da polaze neoplodena jaja i kada joj se poremete organi za razrnnozavanje i kada se
vB.'v".v kesice istrose svi spermatozoidi.
Ako se matica ne spari blagovrerneno, polagace sarno neoplodena Tal-;:va rnatica se naZlva
trutusa.
Nakon 9-20 dana poslije izvodenja, matica izlije6e na svadbeni let, radi parenja (sparivanja) sa
trutom, sto zavisi od vremenskih uslova. Milisav Korac 1Z Hrvatske navodi da se pari od 3-8 dana.
Parenje se obavlja obavezno u zraku prilikom letenja. Trutje u mogucnosti da aktivira svoj spoini
organ sarno pod Jakim pritiskom vazdusnih kesica u trbuhu, a to je moguce, kada se te kesice napune
vazduhorn pri letenju.
Mlade peele su indiferentne na parenje matice, dok starije peele radilice je prinudavaju da izade iz
kosnice na parenje. Medutim, aka je vrijeme lose, matica zna ostati na poletaljci kosnice iIi ako kosnica
ima otvor za ventilaciju i prihranjivanje, ona zna pobjeCi na poklopac kosnice.
Ako matica i pored pritiska peeIa nece da izleti na parenje, peele se uklupeaju oko nje, ne dajujoj
hranu i matica ugine, iii zbog nedostatka zraka.
Ako 1Z bilo kojih razloga matica za vrijeme od 20 do 30 dana ne izleti na parenje, ona izgubi moc
parenja i postaje trutusa.
Za parenje je potreban lijep, tih, topao, sunean dan i izmedu 10 i 15 easova, a moze ranije i kasnije,
matica izleti na parenje. Kada izleti iz kosnice, napravi nekoliko krugova radi orijentacije i uoeavanja
svoje kosnice. Slijedi je veliki broj trutova iz vise kosniea, pa i okolnih peelinjaka, kojii su se zadesili
u zraku. Matiea svojim feromonom privlaei trutove na duze od 4 metra visine, a ispod ove visine ne
priviaei ih. Trutovi osjete matieni feromon sa daijine 60 metara, jer na svojim pipcima-ticalima na
glavi imaju vehki broj organaza miris (oko 30.000 na svakom pipku).
U normainim uslovima, matica se udaljuje 2-5 kilometara a ima slucajeva kada se udaljuje i do 13
kilometara. Trutovi se inaee udaljuju u izuzetnim slucajevima i do 18 kilometara. Najbrzi, najizdrzljiviji
i najsposobniji trut oplodi maticu, sto je prirodna selekeija trutova. Sparivanje se obieno izvrsi na
visilli 10-25 metara i traje nekoliko sektl11di,kada se trutov spolni organiseupa iznjegovogJijela i
ostaje u matiel a trut odmah pada na zemlju i ugine.
Prilikom jednog leta matica se spari sa vise, pa i desetak trutova. Smatra se da slijedeci trut izvadi
1Z matiee spolni organ prethodnika, pa je zatim i sam opiodi. Drugi autori smatraju da se matica poslije
prvog oplodavanja vraca u kosnicu, gdje joj peele radilice vade zaostali spoini organ truta a onda
matiea ponovo izlijece na ponovno sparivanje, itd. '
Po misljenju nekih autora, matica poslije sparivanja polaze jaja i nikada se vise ne sparuje a po
drugima, poslije praznjenja sjemene kesiee, ponovo izlijece na sparivanje. _
131
. .
dobra matica sJemenoJ do mlliona
132
praznih prosaranih 6elija. Stoga se matica ne u svojoj kosnici, da -se ne bi sa svojim trutom,
ona nato nema oca.
Kvalitetnu maticurhozemo dobiti nadzorom osobina obaju roditelja. pnrodne oplodnje matiea
dobrl cesto izostaju, jer u doba parenja ona izlazi kosnice po nekoIiko puta i se sa 8 do
10 trutova, Cije osobine ne znamo.
Maticu s trazenim osobinama iii selektiranu matieu, mozemo dobiti samo ako nadziremo oba
roditelja, a to se moze postiei nadzorom prirodne oplodnje na izoliranom podrucju ili umjetnim
osjemenjivanjem mahea.
I umjetno osjemenjivanje ima povijest, a svi pokusaji do 1927. godine bili su neuspjesni. Moderna
tehnika umjetnog osjemenjivanja pocinje 1927. godine radom L.Watsona, koji postize prve pozitivne
rezultate.Onje koristio mikrosprieu povezanu s mikromanipulatorom.Maticuje vezao za drveni blok
s nekoliko omci od silika, a zalcani otvor je otvarao rueno pineetom.
O. Maekensen i W. Roberts postizu 1948. go dine do tada najbolje rezultate, a vee upotrebljavaju i
jednostavnu aparaturu za umjetno osjemenjivanje.
Vee H. Laiidlaw (1948. godine) usavrsava aparaturu i poeinje rabiti ugljicni dioksid kao anestetik,
a A.Maekenson (l948.godine) otkriva da dva tretmana ugljicnim dioksidom stimulira matieu na
polaganje jaja. O. Maekensen (1948. godine) konstruira dijafragrnalni tip spriee, a VVesely (1960.godine)
mijenja oblik vrha spriee. A.Rutner (1964.godine) mijenja vrh drZaca matiee: --
Aparatura za umjetno osjernenjivanje matiea sastoji se od slijedeeih dijelova:
1. drZaca matiee,
2. ventralne (trbusne) kukic.e,
3. zalcane kukice,
4. sprice s mernbranom,
5. igle za sprieu i
6. mikrometarskog zavrtnja za fino podesavanje spriee sa iglom.
Aparatura za un~jetno Drzac rnatice (1) je plasticna cjeveicaunutarnjeg promjera6,6 mm,
osjemenjivanje koja se na jednom kraju suzava na 4,8 mm. S jedne strane je plasticna
cjevcica manjeg promjera kojom se ucvrsti matiea, a ujedno sluzi i za
dovod ugljicnog dioksida koji s1uzi za narkozu matice ventralnom (trbusnorn) kukieom (2) hvata se
posljednja trbusna IjusCica zatka. Zaleana kukica (3) je minijaturna trokutasta lopatica, anatomski
oblikovana prema zalcanorn aparatu matiee, a sluzi za pridr~avanje zalcanog aparata matice.Spriea s
membranom (4) i igla za spricu (5) skupljaju spermu i ubaeuju je u jajovod matiee.
Svi navedeni dijelovi ucvrseeni su na svojim nosacima i po potrebi se mogu pornicati.
133
·,
~.
u matlcu
tako da JOJ vam polako
ugljkicnim dioksidom,koji oplakuje tijelo matice. Narkoza nesluzi sarno
za omamljivanje matice pri radu, nego i potice radjajovoda. Narkoza se
aplieira dva puta u dva dana u trajanju od oko deset minuta.
Pripremljena (otvorena)
ialc~ana komora matice "-,a1,-,,,,ua komora matice otvara se i ucvrscuje ventralnim i zalcanim
PRONALAZENJE MATICE
Matiea se u jutamjim satima nalazi na okvirima legla, koji su na istocnoj strani kosnice, gdje je
toplije. Oko podne je u sredini Iegla, a poslije podne, nesto kasnije, na okvirima legia prema jltgozapadnoj
strani kosniee. Matica se gotovo redovno nalazi na okviru sa otvorenim leglom.
Kod pronalazenja matiee, prvo se izvadi krajnji okvir a ostali okviri razmaknu, da se matica ne
zgnjeei, pa se onda vade okviri na kojima je pretpostavlja se matica, u zavisnosti od doba dana.
TmA SMJENAMATICA
Cim peelinja zajednica osjeti da je matica dotrajala iii ostecena i ne obavlja svoje funiccije, peele
vrseTIHU smjenu matiee. Neka drustva, rnedutim uopste, ne vrse tihu smjenu, neka to cine rijetko i s1.
Kod tihe srnjene u godini sa dobrom pasom, jedno izvj~sno vrijeme, zive i rade obje matice-majka i
kcerka.
134
kada nema trutova a tada je i
pa
lUUL,,",u<a. 1 polaze
ZA.MJENA MATICA
Obezmatieavanje pcelinjeg drustva iIi uklanjanje matice iz kosnice, radi zamjene matice, obicno
primjenjuju pocetnici iii kada se nema dovoljno vremena. Obezmaticenje ne treba vrsiti prije 20.
april a (travnja), jer prije nema trutova sposobnih za oplodnju, pa bi se pojavile lazne matice iii bi
proizvedena matica bila trutusa.
Ovaj nacin se sastoji u tome sto se u pogodno vrijeme, kada prode prva glavna rasa, ukIoni matica
u jednoj pcehnjoj zajednici obezmatieavanjem. Peele odmah pristupe izgradivanju matienjaka. Tada
se pristupa odabiranju matienjaka i to prvi put tri dana poslije oduzimanja matice. Drugi put se vrsi
odabiranje maticnjaka jedan dan prije zatvaranja maticnjaka. Unistavaju se svi oni maticnjaci
nepravilnog izgleda,sitniji maticnjaci, matienjaci u kojima nema dovoljno mlijeci, koji su na uskom
prostoru formirani, u kojima su larve zaostale u razvoju, itd. Prilikorr unistavanja maticnjaka treba 1z
njih izvaditi maticni mlijec, vode6i racuna da se okvir stalno drzi u polozaju kako stoji u kosnici i da
se okvir ne zadrzava dugo izvan kosnice. -
U kosnici se ostave takva dva maticnjaka da bi obezmaticeno drustvo sebi proizvelo matieu. Bilo
bi dovoljno da se ostavi jedan maticnjak, medutim radi sigurnosti, da se sto ne desi prvoj izvedenoj
matici, ostavlja se rezervni maticnjak. ~
Kvalitetan maticnjak moze se na6i na sredini sa~a iii na donjem rubu sa6a.
135
obezmaticenja je najlosiJa Hl""L",'«,
da
a pogotovu, JC
sto bi trebao da budc povecan"
U normalnim uslovima, dnevni unos treba da bude 300 do 400 grama kako bl se matica
podstakla da polaze jaja. Stoga ujesen ne treba uopste vrSiti obezmaticavanje pcehnjih drustava.
K valitet buduce matice takoder zavisl i od jajeta. tezma jednog jajeta od
0,118 do 0,131 miligram"
Matiea dobivena jajeta od 0,131 mgr plodnija je za dati za
36% vise meda.
Poznato da matica u maju i junu (svibnju i lipnju) maksimalno '-'Vl,",~V i to do 1.500 jaja a
nekad i do 2.000 za jedan dan.
Polaganje jajeta traje 8 do 12 sekundi. Kada matiea polozi 25 do 30 jaja, onda pravi pauzu od 10 do
15 minuta, kada je peele iz svite (pratnje) hrane. Hrani je 5 do 7 peeIa od ukupne svite od 8 do 12 peela.
Jaja polozena neposredno poslije pauze su krupnija i teza a daljnjim polaganjem postaju sve sitnija
i laksa. Stoga peele poslije pauze prave put matici u pravcu zapoeetih matienjaka, kako bi u iste
odlozila krupnija jaja. Peele to nekada postiZu i na taj naein sto jedan dan ne hrane maheu, usljed eega
ona ne polaze jaja tri dana. Poslije toga se legu krupnija jaja.
Potrebno je dobra razlikovati maticnu od pcelinje mhjeei. Matienu mlijee luce dvije zlijezde:
mandibularna i hipofaringealna zlijezda, a pcelinju mlijee luei samo hipofaringealna zlijezda.
Maticnom mlijeeu se hrani matica iz rojidbenih matienjaka i matienjaka tihe zamjene od samog
poeetka zasnivanja maticnjaka a pcelinjom mlijecu se hrane larve pc eta radilica i matice dobivene
obezmatieenjem do zasnivanja matienjaka.
U mati en oj mlijeei se nalaze hormoni pod eijim djelovanjem se razvijaju dijelovi tijela potrebni za
plodnost matice au pcelinjoj mlijeci hormoni potrebni za razvoj peele radilice.
Pored ostalog, jako je bitno, da u peelinjoj zajednici koju zelimo obezmatieiti ima i dovoljno
otvorenog i zatvorenog legla. U tom ce slueaju mlade peele njegovati larve radilica peelinjom mlijeCi
a matienjake matienom mlijeci.
136
u razore L
Bar svake druge go dine trebalo zamjenjivati staru maticu mladom. Na taj nacin se
nagon rOJenJem.
U rojenja, pcelinja drustva izgraduju veliki broj maticnjaka, oko 20 pa i do 40.
koristiti rojidbene zamjenu on'ih matica su dotrajale.
izrazit nagon za roj enj em. To je nasljedna osobina pcelinjih zajednica.
za rojenjem nije je u tom slucaju veoma tesko stvoriti izrazito jako
drustvo, a bez jake zajednice nema visoke proizvodnje meda. Peelari zbog toga sprjceavaju
HU~~VH za roJcnJem.
velikim pcelinjacima cesta je pojava da se gotovo istovremeno pustaju dva roja. Nezgoda je sto
se kasnije pusteni roj obieno hvata za isto mjesto gdje se vee hvata prvi roj. Ako se rojevi stresu u
jednu kosnicu, onda doci do borbe dviju matica a cesto i peela i jedna matica 6e stradati iIi ee jedna
matica odmah iza6i 1Z kosnice sa svojim rojem i obicno se uhvatiti na 1sto mjesto. Dogada se 1to da se
peele stradale matice vrate u svoju maticnu kosnicu iz koje je roj pusten. Stoga je najbolje da se prvi
roj odmah strese.
ROJIDBENI MATICNJACI
Matice izvedene iz rojidbenih maticnjaka su visokokvalitetne, veoma su plodne i duze iive od svih
matica proizvedenih na rna koji drugi naCin.
Da bi se proizveli rojidbeni maticnjaci koji 6e se upotrijebiti za zamjenu matica, potrebno je odabrati
najbolja proizvodna drustva i druge osobine, kao:
~
137
da man] 1 prirodnin(
PRIRODNO ROJENJE
Kada nastane obirnnija peelinja pasa, matica poCinje sve intenzivnije da polaze jaja, leglo se povecava
a ubrzo i cijelapeelillja zaj~clniea. Kada se dmstvo toliko razvije da prostoru kosniei postane nedovoljan
za normalan rad, dolazi do nagona za prirodnim rojepjem, a to je od pocetka maja (svibnja) pa do
poslije poiovine jula (srpnja).
Pored nedovoljnog prostora, na pojavu nagona za rojenje utice nedovoljan prostor za polaganje
j~a, nedovoljan prostor za smjestaj i preradu nektara u med i cvjetnog praha, strast matice, sklonost za
•
rojenjem, prekomjerna top Iota u k9snici, obimna pasa, itd.
Cim se pojavi nagon za rojenjem, peele radilice u vremenskim razmacima izgraduju osnove
matienjaka a matica u njih polaze jaja. Kada maticnjaci budu zatvoreni, matica smanjuje i napokon
potpuno prestaje polaganje jaja.
138
se naSlSU
Poslije zatvaranja matienjaka u kosnici nastaje veea aktivnost, uznemirenje 1 zujanje, specifieno
uoei rojenja. Kroz dan do tri, peele koje formiraju novo drustvo uzimaju posljednji obrok hrane u
starom drustvu i to kohko mogu, da ponesu kao rezervu. Tada su lzuzetno raspolozene, u veeem
broju se seeu po poletaljci i nisu agresivne.
Obieno . 10 i lifurbano i liZ jako zujanje izlijeeu kosnice, kao da kuljaju, a sa
njima i stara mati ca. Roj se pusta obicno na dan prije nego sto ce se izvesti prva mlada
kruzi iznad kosnice i peelinjaka stvarajuci pritom najsveeaniji trenutak. tom momentu roju
se pridruzi i dio peela i trutova zateeenih u vazduhu, uvelieavajuci tu sveeanost, i zauvijek ostaju u
sastavu novoformiranog drustva.
Poslije izvjesnog kruzenja iznad pcelinjaka, izvjestan broj peela radilica sleti na neku pogodnu
granu, kada im se pridruzi matica a poslije i ostatak peela radilica, formirajuei rojidbeni grozd. Roj
ostaje u miru neko vrijeme, posIije eega izvjestan broj peela radilica iz roja odlazi da trazi stalno
mjesto za boravak. Te se peele nazivaju izvidnice i kada pronadu novo mjesto, vraeaju se i vode
drustvo na to mjesto. Vrijeme koje ee roj mirovati moze da bude poia sata, pa i 24 sata. Stoga roj treba
stresti prije nego se vrate izvidnice a to je eim se roj smiri.
Prvi roj kojije izasao iz kosnice naziva se prvenac a ta kosnica iz koje je izasao naziva se starka. U
starki ostaje oko 50 do 60% peela radilica, od ukupnog prvobitnog broja.
U starki ima dosta zatvorenog legla i drustvo se u njoj naglo povecava. Medutim, ako smo vee bili
stavili nastavak, slobodno ga mozemo skinuti, jer meda nece biti.
Matica koja se prva izvede u starki, razara ostale matienjake ubadanjem zaokom larve odnosno
lutke jos neizlezenih matica u svim matienjacima..
Ako se zbog naglog povecanja broja mladih peela radiliea u starki ponovo pojavi nag on za rojenjem,
prije nego sto se izvede prva matiea, peele radiliee ne dozvoljavaju mladoj matiei da razara matienjake.
U tom slueaju mlade matice naprave otvor na poklopocu matienjaka, ali ne izlaze iz matienjaka, vee
kroz otvor ispruzaju samo rilieu i tako ih peele radiliee hrane. U ovom periodu matiee vibraeijom krila
stvaraju glasove koji se nazivaju "pjevanje matiee". Izlezena matica proizvodi glas sliean zvuku ti-ti-
ti ... a matice u matienjacima sliean zvuku kva-kva-kva ...
Ako prvehac usljed loseg vremena ne moz~ d~ izleti odmah po zatvaranju matienjaka, kod roja
izade vise m~ca. Prva matica ee biti prava matica te kosnice. Ostale mlade matice ne izlaze jos iz
maticnjaka i fmo llprethodnom slueaju pjevaju kva-kvalkva ... i njihpcele neee primiti za matieu,
izuzev da prva strada, kada bi je zamijenila druga, koja bi takode pjevala, ti-ti-ti ...
Pjevanje matiea pojavljuje se i u starki poslije izlaska prvenca. Poslije 6 do 10 dana najeesce iz
kosniee izlijece drugi roj drugenac sa mladom jos nesparenom matieom. U drugencu moze da bude
vise matiea, pa se naprave po dva-tri rojidbena grozda. Kada se ti rojevi stresu u jednu kosnicu, u borbi
ostaje ona matica koja pobijedi. Drugenac izleti i po losijem vremenu i obieno odleti dalje od peelinjaka,
pa i pobjegne. Roj u drugeneuje manji, pa se obieno od dva drugenea pravijedan roj spajanjem rojeva
iIi se spoji sa nekim drugim slabijim drustvom a moze se vratiti i u starku iz koje je izletio.
139
koja
Prvenac ima najbolju energiju, pa 1 od vjdtackih rojeva. Ta se energija naziva rojidbena energija.
Prvi nagon za rajenjem moze biti 36 dana poslije zalezenih koji da oplode mladu
maticu.
bi saznalo da ce se najbolje je vrsiti preglede ima Ii maticnjaka.
Kada budu . ubrzo Prilikom izlaska roja, treba lijeto izlazak
pcela traje taj nacin iznad pcelinjalca i prije se zamoriti i tako roJ uhvatiti
na nize mjesto.
Ako se roj pokusa uhvatiti za neko visoko drvo iIi da pobjegne, u momentu kada roj dostigne
kulminaciju kruzenja iznad pcelinjaka, treba na njega bacati sitan pijesak a jos je bolje prskati ga iz
prskalice vodom, stvarajuci dojam kise. Prskanje se vrsiti sa strane a ne direktno, dok se ne spusti i
uhvati na neko pogodno mjesto.
Ako se raj pusti za vrijeme glavne pase, treba mu dodati jedan okvir sa otvorenim leglom, a ako
mu stresemo 3-4 okvira mladih pcela, on ce brzo ojacati i dobra ce iskoristiti tu glavnu pasu.
Kad se raj push u drugoj polovini godine za vrijeme slabe pase, treba mu dodati zrelog legla i
dobro prihranjivati, da bi sto bolje prezimio.
Drugence i tecence treba iskoristiti za dobijanje oplodenih matica u nukleusima.
STRESANJE ROJA .
140
slieno, na se roJ uhvati visoko,
stresa prvo u rojnjacu a u kosnicu. Rojnjaea se podvuce roja po mogucnosti
obuhvati cio roj do same Kukom se jednom rukom grana naglo dnnne i se strese u rajnjacu
koje se potom strese u kosnicu pazljivo stavi poklopac na kosnicu. Kosnica se ostavi na
tom mjestu, preostale peele su u zraku udu kosnicu. Ako je potrebno i naknadno
ostatak pcela koje se uhvate lsto mjesto u vidu malog onda se te peele 1Z rojnjaee
na karton lijeta . one ce naknadno same
se mjeSto u
Potom se srede 1 i obavezno sa 0pr'PY11'
sirupom. Zbog toga je bolje umjesto poklopca kosnicu poklopiti a poklopac staviti na nju
a onda kosnicu sa rojem odnijeti na predvideno mjesto, gdje se i lerov na kosnicu.
Ako pcelar nema rojnjacu, raj se moze stresti u praznu trnku, plasticnu kantu, plasticnu vrecu i
sticno.
Pripremljena i dezinficirana trnka (vrskara) natrlja se iznutra pcelinjom travom (limuncicem) Iii se
naprska razblazenim medom iIi secerom i raj na ish nacin strese.
Ako se raj uhvati za tanku granu koju nije steta odsjeCi, onda se grana lagano odsijece-prereze i roj
direktno strese u kosnicu.
U kisno vrijeme roj se cesto uhvati za sarno deblo stabla, kako bi manje pokisao. Tada se poletaljka
kosnice primalme da dodiruje deblo a dimom iz dimiliee roj odozgo tjera prema dolje da sam ude
preko poletaljke u kosnieu. Dasciea lijeta se prije izvadi, da je otvor sto veci i manja sparina u kosniei.
Roj se moze u trnku uhvatiti i na taj naGin da se trnka drZi iznad raja na grani. U tom slueaju u trnku
se ucvrsti komad saca sa medom a jos je bolje i sa leglom. Peele se pomocu dimiliee odozdo nadimljavaju
i dizuci se hvataju u trnku.
Roj se cesto moze primamiti i na taj nacin sto se na pogodnom mjestu ispod raja pcela koje kruze
iznad drveta nasloni okvir prievrscen na motku sa satom u kome ima otvorenog legla s medom bez
peeIa, sto privuee peele i maticu.
Postoje kafezi od pocineane ziee, pomocu
kojih se hvataju rojevi koji se postavljaju na
lijeto kosniee. Kada roj poene da izlijece iz
kosnice, matic3 izlazi sa njim, sa lahkocom
ulazi u kafez iz koga ne moze izaCi niti se vratiti
u kosnicu. Roj bez matiee kruzi izvjesno
vrijeme a onda se hvata za kafez. Kafez se
Kafez za hvatanje pazljivo skine sa lijeta kosnice i roj strese u
roja na lijetu ko§nice pripremljenu kosnicu.
Kada se radi 0 stresanju roja drugenca, u kome ima obicno vise mladih matiea, najraeionainije je
kod naknadnog stresanja ostatka peeia iz rajnjaee taj mali roj stresti unukleus. To Ciniti kolikogod ima'
mladih matiea. Njima u nuldeus ubaeiti okvire sa medom i polenom i ne prihranjivati secernim siruponi,
koji ima intenzivan miris, pa bi doslo do grabeza.
141
dobra do dati jedan okvir sa medom po mogu6nns-ti jedan leglom peela iii bar
jedan okvir sa ako raj sa starom maticom, bi imala gdje poeeti
polagati jaja.
Roj treba nastaviti prihranjivati dva-tri puta svaki drugi dan, dodajuci u sirup ucijeden limun,
vitamin C iIi malo germe.
Ako se kosnica roja postavi na mjesto kosnice koje je roj . starke, a starka se postavl
pored onda sve stare peele izletnice starke ulaziti u kosnicu raja, posto ona na nJenom
mjestu i sigurno je da se nece pustiti drugenac. Nakon 7-8 dana slobodno izrojenu kosnicu
starku postaviti na bilo koje drugo mjesto.
Peele iz kosnice roja nece se nikada vratiti u staru kosnicu, makar kosnicu roja postavili uz samu
kosnicu iz koje je izasao.
MAMAC ZA ROJEVE
Otkri6em hemijskog sastava i sinteze feromona peela radilica, omogu6ena je vjestaeka praizvodnj a
tog feromona.
Prije pustanja raja, namirise se najpogodnije mjestD za hvatanje raja na grani, Cime ce mu se
Ddrediti mjesto za hvatanje.
U Sjedinjenim Ameriekim DrZavama Dd 1987.godine proizvDdi se taj feramDn i na taj naCin bira
mjestD za hvatanje prirodnDg roja.
SPRJECAVANJE ROJENJA
Za sprjeeavanje rojenja, peelari najees6e prilaze isijecanju matienjaka, stD je mukDtrpno pogotovo
na velikim peelinjaeima, nesigurnD je i eestD se samD Ddlaze rDjenje za kratkD vrijeme, pa je bDlje
vrSiti vjestaeko rDjenje.
PO' misljenju dip.ing. BDzidara Veskovi6a, mjere da se DnemDguci rojenje su:
l, ~pri proizvDdnji matica i trutDva·zaoplDdenje tih matica treba Ddabrati ona peelinja drustva kDja
nisu sklDna rDjenju;
p
- za vrijeme Dbilne peebnje pase a narDcitD kada je unos nektara i cvjetnDg praha jako velik, treba
prDstor u kDsniei prDsirivati dDdavanjem pDlunastavaka iIi nastavaka;
- Dsigurati da ventilaeija u kosniei bude stD bolja;
- vrsiti za~enu stare matice mladDm;
- izvaditijedan do dva okvira iz plodista sa zatvorenim leglom i mladim peelama i dodati slabij~m
drustvu a staviti nove okvire sa satnim DsnDvama iii poluprazne iz slabijeg drustva bez pcela.
142
obnoviti za sedam dana;
1i
se u kosnici pojavio nagon za rojenjem, treba tu kosnicu zamijeniti sa mjestom neke druge
kosnice sa slabijim drustvom i mladom maticom u toku dana, kada je najveci broj izletnica na
pasi. Tako ce peele izletnice iz kosnice koja se zeljela rojiti, ulaziti na svoje star~ mjesto u kosnicu
sa nejakim-slabim drustvom 1 na taj ga pojaeati. Zbog smanjenja broJa peela i to iskljueivo
u koja se rojiti, stanje se u njoj normalizirati i nagon za rojenJem
ugasiti;
- ako zelimo u starkl sprijeeiti izlazak drugenca iIi onda zamijeniti mjesta kosnica
rOJa 1 slgurno se pustiti drugenac odnosno trecenac.
Vjestaeko rojenje iIi razrojavanje peelinjih zajednica moze se obavljati na vise naCina:
a. - Uobicajeni nacin
Kada na peelinjaku ima matienjaka, uzme se iz eetiri iii petjakih kosnica po jedan okvir zatvorenog
legla bez peela, da se sto manje oslabe ta drustva i stave u novu kosnicu na lijevu stranu. Zatim se na
srednji okvir ugradi zreo matienjak. Bolje je staviti okvir sa zrelim matienjakom. Postavi se pregradna
daska iza zadnjeg okvira a ostali slobodan prostor dopuni okvirima sa satnim osnovama i smanji lijeto
na pola. To se radi po lijepom i top 10m danu. Sada se nova kosnica postavi na mjesto neke jaee
zajednice a ova na neko mjesto ustranu. Tako ce peele sabiraeice sa pase ulaziti u noYti kosnicu koja je
na mjestu stare i formirati v:eoma jak roj. 1ste veeeri drustvo prihraniti secernim sirupom.
1z zatvorenog legla ce izlaziti mlade peele i dok se mlada matica izvede i spari, sabiraCice ce
nanijeti potrebnu zalihu meda i cvjetnog praha. Kako peele budu zaposjedale posljednji okvir, tako
treba pomicati pregradnu dasku, kao sto se radi i kod prirodnog roja.
N a ovaj naein oslabimo najmanje cetiri-pet peelinjih zajednica, sprijeCimo im nagon za rojenjem a
dobijemo vjestaeki roj.
Ako zelimo da ubrzamb razmnozavanje zajednica, mozemo iz kosnica uzimati po dva okvira
zatvorenog-zrelog legla iii po jedan okvir u razmacima od nekoliko dana.
1z najjaeih kosnica koje imaju po 8 do 10 okvira legla i zapocetu gradnju matienjaka treba oduzeti
matieu i drzati je u kafezu u nekoj kosnici na okviru s otvorenim Ieglom iznad maticne resetke, iIi je
ddati u prostoriji u kafezu za transport matice, s hranom i peelama pratilicama-njegovateljic~ma.
Nakon 10 dana bite zatvoreni svi matienjaci ana zalezenim okvirima i svo Ieglo zatvoreno.
143
drustvo, starih peela
polagan]c JaJl:1 1 n"{,PTn hranc.
vnJeme '7T<o,rntr, topio, ne mora se okvira s mcdom stavljati m nne'l":'" daska.
naCin kosnica zatvorene
maticnjake.
kosnicu
C. -
Kod kosnica sa odvojenom podnicom, nekoj kosnici sa Jakim drustvom, premjesti se okvir s maticom
i peelama u prazno plodiste na podnicu na starom mjestu. Ostali prostor ispuni se praznim ali izgradenim
sacem. Iznad toga plodiista stavi se maticna rcsetka na koju se stavi nastavak sa praznim sacem ana
njega staro kompletno plodiste, uz dodatak jednog okvira koji nedostaje. Na tom gornjem plodistu
otvori sc lijeto.
Nakon 24 sata ugradi se u gornje plodiste zatvoreni matienjak u sredisnji okvir u kome ima
zatvorenog legla. Kada se matica izvede, ona ce kroz to gornje lijeto izaCi na oplodnju.
Poslije oplodnje, mlada matica ce u gornjem plodistu polagatijaja a stara u donjem nije ni prekidala.
Najkasnije do 21 dan od poeetka postupka izaci ce u gornjem plodistu sve legio stare matice.
Kada mlada matica u gornjem leglu bude zalegla vecinu okvira, premjeste se okviri u novu kosnicu
na novo mjesto. Vecina peela od stare matice vratice se na staro mjesto, tako da stara matica i njena
zajednica uopce nece biti ostecene.
Na ovaj naein nece -doCi do rojenja u staroj kosnici, jer je stara matica u donjem plodistu dobiIa
dovoljno prostora za polaganje jaja.
Gomje plodiste sa otvorenim lijetom ponovo koristimo dalje na isti naein.
NAPOMENA: Vjestaeki formiranom roju iIi formiranom drustvu nukleusa nedostaju peele
sabiraCice. U tu svrhu treba neku kosnicu sa jakim dmstvom malo poma6i ustranu a na taj dio do nje
staviti novoforn1iranu kosnicu u toku lijepog dana. Tako ce peele izletnice koje se vra6aju s pase
ulaziti i u jednu i dn~gU' kosnicu.
Mlade matice je najbolje proizvoditi u inkubatoru (klima-uredaju) koji ima sistem za 13rovjetravanje,
oddavanje temperature i oddavanje vlaznosti od 70 do 75%, pomocu grijaea i vode. U inkubatoru se
matice drze 6 dana.
•
Peelari proizvode mlade matice u nukleusima (oplodnjacima). U novije vrijeme poznatje izuzetno
praktiean naein za uzgoj matienjaka i matica pomocu ZW plastienog kafeza "Karl J enter" iz Njemaeke,
koj i j e na kongresu Epimondij e (Svj etski savez peelara, eij e j e sj ediste u Rimu) nagraden J 987. godine
zlatnom medaljom u Varsavi.
144
proizvodnji mladih matica, poceti vjestackih
iIi
Da bi se na pcelinjaku u vrijeme glavne pase imale mlade i oplodene (sparene) matice, koristilo
dvomaticno pcelarenje, vrsilo vjeStacko rojenje, proizvodio maticni mlijec, pa i prodaja matica, potrebno
na poceti proizvodnju vjestackih vostanih maticnjaka, od polovine aprila (travl~ja).
Za tu proizvodnju potreban slijedeci pribor:
Normalni (standardni) okvir za montiranje tri uvucenih
. letvicesa zlijebom za ugradivanje vjestackih vostanih matic~jaka (casica, kapsula),
3 Kalup za formiranje (salijevanje) vjestackih vostanih pocetaka maticnjaka (casica, kapsula),
4. Sablon za montiranje vjestackih vostanih pocetaka (casica, kapsula) na letviee,
5. Igla za uzimanje i presadivanje larvi (licinki) i
6. Uzgojni materijal-larve (hCinke), kao i drugi pomocni pribor: postolje za pricvrsCivanje saca sa
larvama, tabla za prenosenje letviea i flanelni pokrivac. Ako se zeE proizvoditi maticni mlijee, koji se
proizvodi po istim prineipima kako se proizvode matiee, onda je potrebno jos: sanduCic za pribor, noz
za sasijeeanje matienjaka, aparat za isisavanje mlijeea iz matienjaka (vakuum pump a) iii kasiciea
(lopatiea) drvena (od kosti, staklena ili plasticna) za vadenje maticnog mlijeea, sterilizirane epruvete
iii pogodne staldene boeiee, tamni papir za zamotavanje boeiea i sud (tennos za hranu) za prihvatanje
i nosenje mlijeea do frizidera iIi zamrzivaea. Svakako treba imati i odgovaraju6u svijetlu prostoriju za
rad sa minimalnom temperaturom iznad 20°C i povecanom vlaznos6u zraka 70-75%.
145
najboljeg
Pocetke
a. za
b. Grabljasti kalup
-
(Fotografiju ustupio Nijaz Abadiic)
146
c.
1Z
matienjaka Jednim
umakanjem n.ULUjc'U U koristi se prikazani kalup c.
Neb peelari izrade toliki broj donjih podloga-cahura,
koliko se njih moze poredati na trl letvice' cak za vise
Cepic okvira. Te cahure se mogu direktno utislovati u letvlce i u
njima salijevati casice-kapsule, koje ostaju u letvicama
okvira sve dok peele ne izgrade potpuno maticnjake.
Prakticnije je kada se same casice pomocu sablona utisnu
u letvice.
SlicnogJe izgleda i dimenzija i Rutov (Rootov) kalup.
Kod njega vanjski precnik donje podloge-cahure odgovara
otvorima na kafezima americkog tipa, koji su podeseni za
dodavanje maticnjaka i neoplodenih matica.
manje potrebe maticnjaka, s oozit'om na to da je
mukotrpna izrada veceg broja cahura, moze se koristiti
sarno jedna cahura kalupa, koja se poslije salijevanja
pocetak
maticnjaka-casica casice-kapsule stavi u vpdu, vadi iz vode i malo otrese a
pocetak maticnjaka potom lagahno casica izvadi 1Z cahure i odlozi da se susi.
casica Zatim se salijeva slijedeca i tako redom, dok se ne
proizvede dovoljan broj casica-kapsula, koje se poredaju
u sablon i utisnu u letvicu.
147
Sablon za ..... 1l'nT. aka-casica
Udubljenje u sablonu
Pripremljene easice stavljaju se prvi put u letvice tako sto se prvo teku6i vosak iz kantice sa noscem
iii 1Z dzezve pomal0 sipa u zlijeb na letvici, koja se prije zaokrene gore, dok okvir Iezi na radnom stolu.
Odmah se redaju casice na svakih 20-25 mm, koje se zalijepe za rastopljeni vosak na letvici. Laksi
naein je kada se radi sa sablonom za montiranje easica u letvicu, u koji se poredaju izvrnute easice.
Sablon se kvasi da se casice ne lijepe za njega a onda se navostena letvica spusti na easice koje se
zalijepe za letvicu iii se sablon sa easicama nadnese nad letvicu.
_ Na jedan okvir sa tri letvice moze stati 40 do 50 easica, koliko je dovoljno za jednu peelinju
zajednicu za uzgoj matienjaka. Peele u prosjeku prihvate i napune 30 do 40 matienjaka. Jedna zajednica
za 10 dana definitivno dovrsi tih 30 do 40 matienjaka.
Dobro je boene letvice okvira izmedu
letvica sa easicama ojaeati sa unutrasnje .
strane okvira sa eetiri letvice sa j edne ii eetiri
sa druge unutrasnje strane okvira.
Na crtezu je prikazan okvir sa trl letvice
sa izgledom matienjaka ito:
-na gornjoj letvici utisnute vostane
casice-kapsule;
- na srednjoj letvici dopola formirani
maticnjaci i
~ na donjoj letvici potpuno formirani
- matienjaci.
148
za i (Ucinki)
Kao za UZlmanJC 1 larvi za male potrcbc, moze posluziti I obicna V",''''-U.H kao
najprimitivnij a
Peeian od perke peruske) kokoske,
N ormalna igle se igla pravi od perke,
a drugi kao kasiCica iIi lopatica za maticnog mlijeca.
Igla se pravi od kraja perke koji nije bio u tijelu peradi. Vrh perke se istanji u duzini 6 mm pod
uglom od oko 30°, se larva moze lakse poduhvatiti pri uzimanju.
Kasiciea iIi lopatiea za vaaenje matienog mlijeea pravi se od drugog kraja perke, kojije bio u tijelu
peradi. Takoae se zaobli, spijosti i savije pod istim uglom. Sirina se podesi tako da 1ahko moze da nae
u sasjeeeni matienjak a da se moze odmah zahvatiti sva kolieina mlijeea.
Praktikuje se da se savijeni laaj igle premaze emim lakom, sto pomaze boljoj vidljivosti prilikom
uzimanja i presaaivanja larve.
Igle mogu biti i metalne, ali tada moraju biti niklovane. Osim od perke, igla moze biti i od drveta,
stakla i plastike, jer je mlijee izuzetno osjetljiv na oksidaeiju.
Amerikanei su patentirali automatsku iglu, slienu heftariei za papir, sajeziekom, pomocu kojeg se
vade i presaduju larve na veoma praktiean naein.
Igla za uzimanje i presadivanje lieinki se podvuee u mlijec pod led a lieinke, tako da sredina licinke
lezi na igli a krajevi vise. Prilikom stavljanja lieinke u vjestaeki matienjak, treba iglu pritisnuti u dno
maticnjaka, da liCinka sa hranom spadne.
Za proizvodnju ve6eg broja matienjaka odnosno mladih matica, potrebno je izvrsiti slijede6i odabir
visokokvalitetnih peelinjih zajednica, odnosno drustava od selekeioniranih visokokvalitetnih matiea,
ito: ;
- '1
i:~~~~ pcelinja zajedniea sa zeljenim oS?finama od koje se uzima materijal za razni~OZaVanje-
- jedna zajednica takoaer sa zeljenim osobinama u kojoj se najranije forsira mnozenje sto ve6eg
broja trutova;
- dvije zajednice koje se naizmjenicno upotrebljavaju za prihvatanje i poeetnu izgradnju maticnjaka i
- vise jakih zajednica za uzgoj matienjaka.
Odabrana pcelinja zajednica se prije uzimanja uzgojnog materijala-larvi, treba tri dana obilno
prihranjivati se6ernim sirupom.
149
se maticnjaci koris~iti za ondase . broj
proizvodnju veceg broja vjestaekih maticnjaka sa liCinkama tacno odredene starosti konsti se
kafez-izolator za sarno jedan okvir. ledna stranica kafeza se pokuje maticnom resetkom a druga
lesonitorn iii sperplocom. Mogu se obje strane pokovati maticnom resetkom. U prvom stucaju u kafez
se ubaei okvir do kraja lesonita-sperploce. Okvir treba da je potpuno i l~jepo izgraden radilicnim
sacem i u izolator ubaei odabrana visokokvalitetna matica. Na ovaj nacin matieaje prisiljena polagati
jaja samo sa jedne strane okvira. U drugom slueaju, kada je kafez pokovan sa obje strane matienom
resetkom, okvir se stavi u sredinu kafeza i matiea ce polagatijaja sa obje strane okvira. U oba slucaja,
kafez se stavi u sredinu legla matiene kosnice i drzi tri dana, kada ce matica polozitijaja, koja ce biti
stara tri dana. Cetvrti dan matica se oslobodi iz kafeza i isti izvadi kosnice a okvir ostavi jos dva
dana u kosnici, da se 1Z jaja izlegu larve koje ce biti stare samo dva dana, a zatim se koriste za presadivanje
u vjestacke vostane poeetke maticnjaka na letvice okvira za uzgoj maticnjaka.
Okvir sa licinkama ne smije stajati izvan kosnice duze odjednog sata u kom terminu treba izvrsiti
presadivanje licinki. Peele sa okvira se odstrane eetkom, jer se okvir ne smije stresati na uobieajeni
nac1n sa peeiama, kako se liCinke ne bi ostetile. .
Umjesto kafez-izolatora, najbolje je koristiti ZW plastieni kafez "Karl Jenter".
Postoji presadivanje larvi u suhi (b\tz mIijeca) vjestacki vostani poeetak maticnjaka-casicu, sto se
naziva i prvo cijepljenje, i u casice na tije se dno stavi po kap razblazen~g mlijeea,kojeg treba 1mati
na raspolaganju pri presadivanju larvi. ¢!mlijec svake casice se stavi larva, koja treba da je stara 4-12
sati, ali nikako starija od 24 sata, iglom zauzimanje i presadivanjelarvi. '
Letvice sa ovako obradenim casicama stavljaju se na tabiu i prekriju flanelnim pokrivacem. Letvice
sa larvama se montiraju u okvir koji se stavlja na pripremljeno mjesto u kosnici izmedu dva razmaknuta
okvira sa otvorenim leglom u dijelu kosnice bez matice.
Kada se maticnjaci uzgajaju suhim postupkom, dobiju se matice slabijeg kvaliteta. Stoga se u tom
slueaju primjenjuje tzv.dvostruko cijepljenje. Naime, kada peele poslije suhogpostupka iii prvog cijepljenja
zaliju liCinke svojim svjezim maticnim mlijecom, odstrane se te lieinke i mjesto njih presaduju druge. Na
ovaj nacin obezbijede se uslovi kao kod prirodnih matienjaka, kada se proizvedu kvalitetne matice.
150
,
I
1,
pcelinjim drustvom u
u kosnici od 10
. dodaju
i dodaju se
prije dodavanja
u za maticnjaka
u kosniee, Ako se u ovom vremenu maticnjaci ne dodaju-presade, dan od
polaganjajaja iza6i mlade tako da bi eio proces bio Cio proces se obavlja u aprilu
(travnju) na 36-40 trutova za oplodnju.
U toku uzgoja maticnjaka, pcelinju zajednicu treba prihranjivati medeno-secemim pogaeama sa
dodatkom proteinskih dana presadivanja za uzgoj
maticnjaka, pcelinju treba dobro prihranjivati
se6emim sirupom.
Uzgoj maticnjaka se na nacine,
Odaberu se dva pcelinja drustva, jedno u kome ce se izleci larve i drugo u kome ce se dovrsiti
uzgoj maticnjaka.
prvog drustva izvade se okviri sa leglom, ostavljajuci samo dva okvira sa legiom. Izmedu ova
dva okvira stavi se novi okvir formiran sa nekoliko traka vostanih osnova. Sirina traka je 3 em a
duzina 0 em. straml razmak treba 3-4 em, i izmedujedne i druge trake.
Kako peele izgraduju sace, ,ko matica u te celije da polazejaja~Na tom okviru u sredini sata ce
biti starije larve a ok010 najmlade. U tom momentl1 OkVlf sa bivsim trakama se izvadi iveoma pazljivo
sa njega ometu perkom iIi cetko~ a zatim se obod saca obreze do celij~u kojima su larve izjaja
tek
Prije vac1enja okvira dmge oduzme se matica i svi okviri sa otvorenim leg 10m i privremeno
smjeste u rezervnu kosnicu iii nukleus.
Sada se tako pripremljeni okvir sa bivsim trakama stavlja u sredinu gnijezda druge kosnice, kojoj
je matica ranije oduzeta. Peele ce odman pristupiti izgradnji maticnjaka na tek izldenim jajima, s
obzirom na to da nemaju matice. Za 10 dana bice izgradeno i zatvoreno vise maticnjaka. Jedanaestog
dana izvadi se okvlI' sa izgradenim i zatvorenim maticnjacima, isijece jedan po jedan i dodaje on1m
151
kosmcama kojima sezeli zamijeniti matica iIi ih dodati nukleusima. se pnJe
LI,",<CLU"HH~'" ta se U SVOJU
152
I
ern sa u
. dijelovi
5. 100 kornada za u plasticnoj
6. 100 komada celija za urnetanje u posebnoj piasticnoj kesici;
7. 40 komada glatkih nosaca
8. 40 komada rebrastih nosaca cebja sa rasterorn za umetanje zdjelica za rnaticnjake;
9. utikac za uticanje i prernjestanje celija za urnetanje;
10. zavlianj M3 0 4x 16 mrn x 2 kornada sa 2 komada rnatica za ucvrscivanje saca za uzgoj u okvir
za uzgoj rnaticnjaka;
11. plasticni kafezi sa vise celija (boksova), za uzgoj rnaticnjaka, zastitu i transport matica i
12. cepici za hranu za plasticne kafeze za zastitu rnatica.
Zlatna medalja
Apimondia 1987
u Varsavi
ZW PLASTICNI KAFEZ
ZA UZGOJ MATICA
izgled bez resetke
za zatvaranje matice
Karl Jent~r
Eschenweg 17
7440 Niirtingen
Telefon 07022/2880
Germany
153
okvir za uzgoj maticnjaka sami napravimo.
1 od
DIJELOVI:
1. satonosa 10x26x... xl kom,
2. boena letvica IOx26 ... x2 kom,
3. gomja okretna letvica za uzgoj matienjaka 10x26x ... xl kom,
4. donja fiksna letvica za uz~ojmaticl1jaka 10x26x ... xl k0111,
154
maticnjak,
ZW saee za uzgoj (3) je od plastike, sto peele dobro prihvataju. Saee za uzgoj i sacasta resetka za
zatvaranje saca za uzgoj (4) premazani su voskom, zbog cega ih peele dobro i prihvataju, pa ih ne treba
prstima dodirivati.
Svaka druga celija radiliekog saea u redu na preskok ima probusenu rupicu, tako da ima 90
probusenih rupica u koje se postavljaju tzv c.elije za umetanje (6), koje se poklope poklopcem za
pokrivanje celija za umetanje (2), tako da se u cebje za umetanje (6) ne unosi med i cvjetni prah. Preko
saca za uzgoj (3) stavi se sacasta resetka za zatvaranje saca za uzgoj (4).
Kroz okrugli otvor (1.1) resetke za zatvaranje matice (1), ubaci se naveee selekcionirana matica.
Za nekoliko sati matica ce sa 100% zaleCi sace za uzgoj (3). Drugi dan se otvori poklopac sa okruglog
otvora (1.1) i matica ispusti iz kafeza i doda nukleusu iii zamijeni stara dotrajala matica u nekom
peelinjem drustvu.
Nak6\13 dana izjaja ce se izleei sicusnela~e (lieinke), koje treba bez dodira prstima vee utikaeem
za uticanjp)i premjestanje celija za umetanje (9) post~viti u zdjelice za matienjake (5).
Nakon umetanja,preostale larve rnogu se ocistiti pranjem vodomkoristeci kist.
Postupak umetanja se odmah moze ponoviti. Peele oCiste zdjelice za maticnjake (5), tako da se
mogu ponovo upotrebljavati.
155
Pribor za uzgoj nalazi se u plasticnoj vre6ici i .. se od:
156
dlJ-c>"",a koristenje duplog
UZ sa" P?stavljenim vostanirn srednjim zidom
radiIicnim celijama (Ar) i trutovskim celijama (Dr), omogucuje saniranje ad varoe po potrebi u svim
njenim fazama i uzgoja, odnosno biolosko unistavanje varoe.
Ako populacija bude u situaciji da nema otvorenog legia, tada zenke varoe do laze s nagonom za
polaganje jaja i rado ulaze u mamac ako im se omoguci 6-7 dana za leglo.
za uzgoj ZW za radiHcno sace (Ar), se veorna uspjesno bioloski pripremiti protiv varoe
u proljece 1
Dupli sa postavljenim vostanim srednjlrn zidom s radiIicnim celijama
(Ar) i trutovskim celijama (Dr), sastoji se 1Z:
1. resetke za zatvaranje matice;
1.1. poklopca za ulaz matice;
2. poklopca za pokrivanje celija za umetanje,
3. saca za uzgoj s radilicnim celijama (Ar),
4. saca za uzgoj s trutovskim celijama (Dr),
5. vostanog zida za radilicno sace (Ar) i
6. vostanog zida za trutovsko sate (Dr).
Ako se uz to postavi ozada srednja pregrada saca za uzgoj s trutovskim
celijama (Dr), cija se srednja pregrada presvuce voskom, tako se sace za uzgoj
ZW moze upotrebljavati u svim fazama, kao mamac-sace.
Sacasta resetka za zatvaranje saca za uzgoj (4), kao i sarno sace za uzgoj
(Ar i Dr), moze biti postavljena po zelji naprijed iIi otraga.
Ovim postupkom za vrijeme normalnog rada, moze se unistiti do 90% varoa za ccajednu minutu.
RedosUjed rada
l eim leglo bude zatvoreno;a to je 10. iii 11. dan, sate za uzgoj treba skinuti, gornji sloj celija
(J odrezati, ~egl~ sa varoom iskucati, sace za uzgoj izaprati vodom i kistom, cime je u toj fazi saniranje
.. od varoe lzvrseno. '
Larve (licinke) sa varoama se laoz cjediljku iii najlon carapu procijede a hranljivi sok (FS Gelee-
Rojal) za larve se odmah vraca natrag u populaciju pomocu plasticne mekane boee "QuetsehboQe".
Ako se za vrijeme nakon 20 dana u tri do cetiri postupka, trutovsko sace iskuea, onda se time i varoe
u 3-4 postupka starosti uniste. Dakle, time se postize efikasno unistavanje varoe i istovremeno veliki
izazovni efekti.
157
,~'-'.. u,_u~
kao I trutovsko pusti se sa uJ
ink:ubator "Brutbox" i izlije u populaciju.
Peele se mogu u specijalnog otvora za peele, iii
prilikom istresanja peeia u drugu kosnicu iii termo-komoru tretirati
T....r-P'r""'rCl't,,,>rYl Folbeks (ponovo phnom).
Te akcije se po potrebi prolje6a do tako da
varoe ne oporaviti.
1. ram dupiog piasticnog kafeza; 4. srednji vostani zid trutovskog saca (Dr);
2. sacasta resetka; 5. sacasta resetka za zatvaranje saca i
3. srednji vostani zid radilicnog saca (Ar); 6. poklopac za uiaz matice.
5
Uzgojno sace ZW za uzimanje uzgojnog materijala i saniranje od varoa:
1. okvir s polenom; 4. varoa sa6e;
2. prazno sace; 5. pregradna resetka;
"3. srednji zid; 6. i 7. zastitna folija.
158
Dijelovi rY'>'~';"''''= boee su:
kutiju od stiropora a u
1. cjevciea sa hranljivim sokom za konzerviranje;
2. stipaljka za hvatanje matiee;
3. lupa 1:2,5 i 1:5;
4. crijevo za usisavanje i matice;
5. pecat od mekane gume;
6. kist za obiljezavanje matice;
7. opolith-plocice sa 5 godisnjih boja po ] 00 komada;
8. bocica sa Ijepilom;
9. bocica sa Ijepilom;
10. otopina za ciseenje s kistom;
11. strcaljka;
12. usisno crijevo;
13. makazice za skraCivanje krila matice;
14. produbljivac za prihvatanje i obiljezavanje matice i
15. produbljivac za prihvatanje i obiljezavanje matice.
Pomocu stipaljke KJ (2) matica se hvata sa saea na taj naCin sto se prvo podese
~tipaljke pomoeu iavrtnja za okruzivanje matice M4. Zavrtanj treba tako odvrnuti da
se prilikom hvatanja matice zavrtanj sarno privrne za 1/4 obrtaja i matici onemoguei
izlazak iz stipaljke. S obzirom na to da su matice pribL~no istih veliCina, to se sarno
prvi put podesi: Izuze:no, kod ekstremnih razlika u velicwi matice, to podesavanje se
mora malo k o n g o v a t l . ( - I
Noge matice prilikom hvatanja, moraju biti slobodne i ne smiju imati nikakav
oslonac.
Kada je matica u stipaljci, odlozi se na radni sto, da obje ruke budu slobodne.
Onda se vrsi obiljeZavanje matice iii skraCivanje krila matici. Pri ovom postupku,
koristi se lupa (3).
Postoji i klasicna stipaljka za hvatanje matica sa saea iii poletaljke kosnice.
159
FS GELEE-ROYAL (vjeStacki maneni mlijec)
uzgoj matica kao hrana koristi se FS Gelee-Royal. To je hranljivi sok koji se napravom za
usisavanje veoma brzo i prakticno dobije. Uz setpribor za uzgoj matica dobije se uputstvo za dobijanje
moguenost njegove primjene i se konzervira.
Gelee-Royal hranljivi sok, koji s medom, polenom i propolisom veoma povoljno djeluJc na
zdravlje i uz to je zanimljiv nus-proizvod.
Gelee-Royal se preporucuje i za pauzu u lezenju, jer uzrokuje totalno sprjecavanje rojenja
garantirano se dobija vise meda sa manje rada pcelara.
NAPOMENA:
Za ZW pribor za uzgoj maticnjaka i matica "KARL JENTER", koristen je prospekt sa slabim
kopijama i slabim prevodom pcelarske terminologije.
Prije presadivanja maticnjaka, drustvu kome se zeii dodati maticnjak, treba oduzeti maticu iIi
drustvo obezmaticiti. Misli se da bi bilo najbolje obezmaticiti drustvo 10 sati prije dodavanja iii
presadivanja maticnjaka. Prije toga treba dobro pregledati da nema slucajno vee izgradenihmaticnjaka
u.drustvu kome zelimo da zamijenimo maticu, koje u tom slucaju treba isjeci da ne ostane nijedan.
S obzirom da pcelinje zajednice nerado primaju maticnjake, to dva dana poslije dodavanja, treba
pregledati da ih nisu razorile, pa ako jesu, dodati druge. Treba razlikovati razoren maticnjak od izvedene
matice iz maticnjaka.
Sigurnije je da se zreli maticnjak stavi u poseban kafez za maticnjake izraden od zice u vidu spirale
a za dan-dva, kada se mirisi izjednace, kafez skloni.
It·
Zicani spiralni
kaJez za dodavanje ~~;~~~p,
maticnjaka
Preporucuje se da se svakom drustvu kome se mijenja matica dodaju po dva maticnjaka, radi
sigurnosti.
Tehnika presadivanja maticnjaka je slijedeca:
Na izabranom okviru u sredini pcelinjeg gnijezda na satu se ostrim nozem izreze otvor potrebne
velicine, da se u njega moze presaditi maticnjak sa dijelom sata koji je uz maticnjak isjecen. Treba
160
a vrha kako bi matica
Dodavanje rojidbenog maticnjaka moze se vrsiti ubacivanjem okvira sa matienjakom bez peela u
zeljenu kosnicu matice.
Na kraju, treba kontrolirati, da Ii se je matica sparila-oplodila u vremenu od 10-14 a najvise 20
dana.
U normalnim uslovima maticna larva za prvih 5 dana poveca svoju tezinu za 1.500 puta.
N ajpovoljnija temperatura za razvoj maticne larve je 33 do °34 C a optimalna 32-35 °C. Larva matice
je najosjetljivija na dva dana uoei izvodenja, kada posebno treba obratiti paznju na rukovanje sa okvirom,
da se okvir drZi u polozaju kakav je imao u kosnici i da se ne mijenja odgovaraju6a temperatura.
U nedostatku dovoljnog broja rojidbenih matienjaka, prilazi se uzgoju vjestackih maticnjaka.
161
Oplodnjak u kome se 1Z dodatog
matica iIi doda neoplodena matica 1 nakon
sparivanja zasnuje legIo, postaje nukleus.
Nukleus biti samostalna kosnica
od tri do sedam okvira, nukleus vel,icine
tn odjeljka sto je Rosfusov
nuldeus od odjeljka pod
zajedniclGm krovom, koga su lijeta okrenuta
naizmjenieno po dva sa prednje i zadnje strane.
Okviri u nukleusima moraju biti isti kao u
kosnicama sa kojima se peelari.
Nukleus Nukleusi sluze za izvodenje mladih mattea,
(mini-ko.fnica) sparivanje, testiranje i euvanje matiea u rezervi za
zamjenu starih dotrajalih matica i za poveeanje
broja peelinjih drustava na peelinjaku iii njihovu prodaju.
Nukleusi se zasnivaju u vrijeme rojenja peeia koristeci rojidbene iIi vjestaeke matienjake, koji se
presaduju iii dodaju kada budu zatvoreni. Nukleusi se mogu zasnivati sve dok ima matienjaka i trutova
za oplodnju proizvedenih mladih matiea.
U nuldeusu se proizvodi mlada matiea iz ugradenog maticnjaka u kome se obavi i sparivanje
mlade matiee i testira mlada mattea. Ako je dovoljno bupna, pravilno razvijena, bez tjelesnih mana,
ako kontinuirano bez saranja po laze jaja ide puni krug legIa na sacu, znak je da je matiea dobra.
Najmanje na svakih deset drustava, treba imati u nukleusima u rezervi bar po jednu mladu ,maticu,
dok se za njom ne ukaze potreba, a suvisna mlada matiea se moze zamijeniti za neku staru dotrajalu
matieu a moze se i prodati.
Radi postizanja visoke proizvodnje meda, nukelusi se spajaju sa peelinjim drustvima i to uoCi
dlfUge glavne pase tog podrueja, npr. poslije bagremove a uob livadske pase. I najracionalnije zasnivanje
nukleusa vrsi se u isto vrijeme, iz slijedecih razloga:
- sa Jakim pcelinjim drustvom vee je iskoristena jfdnaglavna pasa i dobijeni su odgoyarajuCi
prinosi meda; t, . .
- peelinja drustva su tada izrazito jaka i pogodna za6{snivanje nukleusa;
- kad jakih drustavauto \1T~jemese naovajnacinsprjecava inagon za rojenjem;
. - do jedne od narednih glavnih pasa ima dovoljno vremena da se pcelinje zajednice iz kojih su
formirani nukleusi, ponovo razviju u jake i tu glavnu pasu normalno iskoriste;
- u to doba go dine u normalnim klimatskim uslovima, najpovoljnije je vrijeme za proizvodnju i
testiranje mladih matica, kada su nuldeusi neophodni.
Nukleus bi trebalo u idealnom slueaju drzati 200 metara dalje od peelinjaka, sto je najcesee
nemoguce. Ako je blize, eesto ga napadaju peele i vrse grabez. Radi toga nukleusu treba suziti lijeto,
162
konstruisani sa
pcelinjim
mjesto.
potrebe povecanja naglog broja pcelinjih drustava na pcelinjaku, u povoljnim godisnjim uvjetima
moze se u sezoni od jednog prosjecnog formirati pa i vise nukleusa. Kako se mlada
drustva razvijaju, prebacuju se u nove pojacavajuCi ih okvirima sa zrelim leglom i
hranom, kako bi do jeseni i bezbjedno prezimila.
Po zavrsenom procesu u jednoj godini, nukleusi se rasformiraju
pojacavanjem slabijih ostavljajuCi potreban broj nukleusa sa mladim
maticama za rezervu. Svaki u'-<n.H.,"''::> tri okvira peela najesen, moze se utopliti da
preZ1111l.
163
r~
I
I
I
I
Duzina 900 mm odnosi se na okvire cije su dascice sirine 25 mm, a 920 mm cije su 26 mm.
Poduzni presjek
I 'kr1JiY
.--1
.. ..
~ ,. -.,,~. . . .. ,.... ... .::,. , ,',',
Po dva nukleusa imaju po jedan zajednicki poklopac iz dva dijela na poduznu baglamu, radi
mogucnosti pojedinacnog otvaranja svakog nukleusa. Svaki nukleus ima svoju hranilicu, radi
mogucnosti pojedinacnog prihranjivanja i da krov moze stabiIno stajati kada se prihranjuje samo jedan
nukleus.
Krov je na dvije unutrasnje vode.
Oplodnjak se moze koristiti kao dvije kosnice, u kom se slucaju izvade pokretne pregrade 1 i 2,
kada se koriste dvije normalne hranilice.
164
s
budu u ravni plodista i obezbijedi peele' ne
Jednog drugi nukleus. Ova se narocito odnosi na pregradnih dasaka sa
utorom na kOJe se redaju okviri.
za oplodnjak izradi od lesonita i dobro natopi fimisom da se ne vitoperi a naroCito nJen
kOJ1 poietaljk:u, a koja padavinama. se pokuje na ram za
podmcu.
ROSFUSOV OPLODNJAK
Oplodnjak sa tri odjeljka tri okvira
Radi lakseg eiscenja podnice i metenja peela iz pojedinog odjeljka prilikom preseljavanja svih
peela tog odjeljka, daseica sa lijetima i pregradama na poletaIjci bolje je da je odvojiva i da je uz
prednju spoljnu stranicu oplodnjaka.
165
Rosfusov oplodnjak
leao sto se
oplodnje (bljela,
Nakon formiranja
neki pcclari zatvore iijeta
prolaz.
ILl
166
dodavanju matice
dodavanje matice.
drustva mnogo lakse oplodenu a dosta neoplodenu IHU"V'CA.
- u pasnom periodu pcelinje zajedniee mnogo lakse primaju matieu au bespasnom teze;
- ako na sacu ima maticnjaka, drustvo ce vrlo tesko primiti dodatu matieu, a aka nema maticnjaka,
primice je znatno lakse;
- ako je pcelinja zajednica duze bez matiee, teZe ce primiti dodatu mabeu i obrnuto;
- ako drustvo ima laznll maticu, mnogo teze prima dodatu;
- uznemirene peele teze primaju matieu nego smirene, 0 cemu pcelar treba posebno voditi racuna;
- ako j e matica nesto duze po lag ala j aj a u nukleusu, bice lakse primlj ena od one koj a j e tek pocela
da polaze jaja;
- ako su vremenski uslovi povoljniji, lakse se prima matiea;
- ako je u kosniei normalno pcelinje leglo,jos ako je zatvoreno, dodata matiea ce biti lakse primljena;
- ako u bespasnom periodu, nekoliko dana prije dodavanja matiee, prihranjujema pcelinju zajednieu,
lakse ce biti primljena dodata matiea. Stoga jail koji dan, poslije dodavanja matiee, treba produziti
prihranjivanje;
- pridodatu matieu treba poprskati rijetkim rastovorom secernog sirupa, pa ce biti lakse primljena;
- ako maticu koju dodajemo spajamo zajedno sa pcelama iz nukleusa, bice lakse primljena;
- ako pcelinje drustvo i matieu koju zelimo dodati prethodno poprskamo nekom mirisljavom
tecnoscu, bice lakse primUena;
.. ako maticu dodaj?r10u kafezu za dodavanje matic~ U kome je prethodno stara matiea provela
oko 12 casova, bi6e lakse primijena, jer ce poprimiti miris stare matice;
- ako su maticni org~l za razmnozavanje u matice razvijeniji, bi¢e lakse primljena, itd.
Najpovaljniji momenat za uspjesno dadavanje matice je dobra pasa. Peele u vrijeme dabrog prinosa
meda su raspolozene za prijem nove matice.
matice, kaa i one koje legujaja duze ad mjesee dana, tad a su mime, stalozene i dobro6udne,
prijem mnogo sigurniji, nego kada su matiee sasvim mlade.
Sest sati poslije uklanjanja (obezmaticenja) stare dotrajale matice iz drustva dovoljno je vrijeme da
se peele osjete obezmaticenim, pa je prijem nove matice vrlo povoljan.
Matieu treba dodati predveee a ne u toku dana i to po tihom, lijepom, umjerenom vremenu.
167
u
mladih peela i
ako su peele na kafezll 1
mrezu kafeza hrane maticu, treba
osloboditi na taj sto se na kafezu
za dodavanje matice izvadi a otvor
KaJezi (kaJeziCi) tankiro l?apirom i se otvor
za transport i dodavanje matica prekrije komadicern satne osnove, se utisne
da sarna stoji. ce prognstl paplr
odnosno satnu osnovu i same osloboditi matieu,
Ako su naprotiv, nakon 6 do 24 sata peele jos ljute i nemime su, tada vrijeme za oslobadanje
matice treba odloziti za izvjesno vrijeme.
Hvatanje matice je najbolje pomocu stipaIjke za hvatanje matice (Karl Jenter) iii klasiene stipaljke
za hvatanje matiee. U nedostatku istih, hvatanje se vrsi pom06u kafeza za hvatanje matiee kojim se
matiea poklopi, pa kada se ona popne u kafez, kafez se podigne a dno kafeza poklopi rukom. Zatim se
uzme kafez za dodavanje matiee i nasioni na otvor kafeza za hvatanje matiee, pa kada matiea prede u
njega, isti se zatvori. Tada se vrsi dodavanje matiee pcelinjem drustvu.
Ako ne posjedujemo ni stipaljku, ni kafez za hvatanje matiee, onda kafez za dodavanje matice
otvorimo i koso naslonimo na sace gdje se nalazi matiea. Tada joj sa slobodne strane preprijeeil110 put,
dok sarna ne ude u kafez.
Matiea se ne smije hvatati za trbuh,jedno krilo iii za noge.Ako se ne radi pazljivo, pa je isprepadamo,
matica moze dobiti katalepsiju (oduzetost).
Ako peelinjem drustvu koje nema stare matice dodajemo maticu onda se kafez sa l11atieol11 drzi
nesto duze u kosnici bez oslobadanja, da bi matica osvojila peele mirisom svoje supstance (feromona).
Ako u kosnici ima okvira sa trutovskim leglom, treba im ostrim nozem odrezati poklopee pa ih
istresti i te okvire staviti u drugu kosnicu a 1Z te prvoj dodati okvire (do dva) sa otvorenim leg 10m, na
isto mjesto. Potom se dodaje matiea;
Dodavanje matice pcelinjem drustvu nije jednostavan posao. Nije u pitanju sarna telmika hvatanja
i dodavanja matiee, nego treba poznavati osobine pcelinjeg drustva i njegovog ponasanja prema dodatoj
matici.
Ne preporucuje se'~'odavanje neoplodenih matica. N~~pl~d~ne matice treba prvo dodati nukleusu,
pa kada se matica oplofi), onda se nuldeus spoji sa obezmatieenim drustvom, iIi se matica dodaje na
uobieajeni opisan nacin. '
168
Preporucuje se po~
sebnog kafeza od POCl-
ukojimo-
Poklopac da stanu dva normalna
okvira.
Ram-kostur '''CLLvLA.'-
Afjere u mm treba
cia supljine
osnove do 3x3 mm, da se peele
ne mogu provlaeiti u kafez.
Duzina i visina kafeza zavisi od tipa kosnica sa kojima se peelari, odnosno od dimenzija okvira u
kosnicama.
bi mogla da stanu dva okvira, sirina kafeza treba cia je 80 mm.
Sa gomje strane kafez treba da ima poklopac oci iste mreze a moze biti i oci lesonita.
Bocne strane mogu biti i od pocineanog lima.
Kafez treba da ima nosaee na kojima ce visiti u kosnici. U kafez se stave dva okvira sa potpuno
zrehm leglom na kojima ima hrane i peela. U kafez se ubaei mlada matiea. U sredini kosniee se
razmalcnu okviri da kafez koji se objesi moze cia stane.
Poslije dva-tri dana skine se poklopac kafeza. Mlade peele iz zrelog legla nece nikada napasti
maticu niti ce napasti na stare peele, koje ce se zdruziti i na najsigumiji naCin prihvatiti nova matica.
Potom se kafez izvacii iz kosnke a.okviri srede.
Prije spajanja peelinjih zajednica, treba se pridrzavati nekih osnovnih principa a to su:
- na 6··10 sab prije spajanja, obezmatici se slabija matica i ta zajednica spaja sa zajednicom koja
ima maticu;
spajanja oba drustva treba prihraniti sa po jednim litrom se6emog sirupa, jer site peele nisul,
raspolozene za borbu. Nakon utroska sirupa, jos iste veeeri drustva treba s p o j i t i ; ( l
- pr(je spajanja oba drustva treba poprskati istom vrstom mirisa, radi izjednacavanja mirisa. Za
miris se moze koristiti parfem, rakija, glavica effiog luka koja se prepolovi, zgnjeCi i stavi u obje
kosnice nesto ranije i slieno. 'aba drustva se mogu prilikom samog spajanja poprskati medom
(zasladenorn mlakom vodom), najbolje pomo6u prskalice-strcaljke. Peele ce tako poprimiti
intenzivni miris meda i jedna sa druge sisati sok i tako se u mint zbliziti.
Spajanje pcelinjih zajednica se moze izvrsiti na vise nacina.
1. Ako obezmaticena peelinja zajednica ima odvojivu podnicu, onda je najbolje preko plodista
kosniee koje ima n~aticu staviti novinsku hartiju, koja se SHorn iii ekserom mjestimicllo izbusi-perforira.
Potom se na nju stavi plodiste obezmatieene zajednice kao nastavak i pokrije poklopcem i stavi leroy.
169
polenom a
plodista, koje se cetkom ill perkom ometu.
Ako u donjem plodistu ima dovoljno hrane iIi polena, visak okvira peela moze se do dati nekoj
kosnicl iIi ostaviti u
Ako u momeritu spajanja meda i potena, onda je najbolje
aba pladista se v~,.uv~.
Ovakvo rentabilno
sarno ujesen, kada nema maticnjaka u nukleusima. Inaee, u proljece bi sma
obezmatieenoj dva matienjaka je spojili se modemo peelari.
2. Ako je obezmaticena zajednica u plodistu sa fiksnom podnicom, se ne moze kao takvo staviti
na drugo plodiste, u tom slueaju ako imamo kosnica istog tipa sa odvojenom podnicom, prvo to drustvo
treba prebaciti u takvo plodiste a potom, kao u prvom slucaju vrsiti spajanje.
Medutim, ako su sve podnice na peelinjaku fiksne-neodvojive, u tom slueaju se sortiraju prvo
okviri u kosnici kojoj cemo do dati obezmatieeno drustvo. Izvade se prazni i poluprazni okviri bez
legIa, da se oslobodi prostor za drustvo koje cemo spojiti. Zatim se postavi novinska perforirana
hartija i napravi pregrada od kraja do kraja u vidu pregradne daske. Prije spajanja izjednaee se mirisi
u obje kosnice. Ubace se okviri sa obezmatieenim pcelama u slobodni prostor kosnice iza papira a
ostatak peela strese u taj dio kosnice. Odmah se stay] hranilica, da se preko nje peele zdruzuju.
Sjutradan se uklone ostaci papiI'a, okviri sortiraju tako da okviri s leglom budu skupa pa okviri s
medom i polenom. Ponovo drustvo treba prihraniti.
Na isti se nacin spaja nukleus nekoj pcelinjoj zajednici iIi pojaea slabo iii dobro drustvo sa nekoliko
okvira peel a iii ako je neko drustvo ostalo bez matice spoji sa drugim slabim iIi jaeim drustvorn.
Prilikom spajanja, sigurnije je ako se matica stavi u kafez.
Medutim, ako se radi sarno 0 pojaeavanju nekog drustva, onda je lakse i bolje pojaeati ga sa dva-
tri okvira zr.elog legia i mladirn peeiama, u kom slueaju ne treba stavljati papir niti izjednacavati
mirise, jer mlade i stare peele se ne sukobljavaju. Pojaeavanje peelama izletnicama se moze izvrsiti na
taj naein stoce se zamijeniti mjesto kosnice sa nekom izuzetno jakom kosnicorn oko podne, u vrijeme
intenzivnog rada peela.
3. Obezmatieenom drustvu se moze prlpojiti prirodni roj peeia preko poletaljke. Roj se prvo strese
u rojnjacu ili ~rnku i drii do predveee u njoj ispod mjesta gdje se je uhvatio, svakako stavljajuci i~od
rojnjaee nekipodmetae. Pred smiraj peela, ispred obezmatieene kosnice se na poletaljku nasioni sira
daska a bolje je lesonitna pIoca, na koju se strese roj. Peele istresenog roja ce brzo poceti da ulalelu
kosnicu bez ikakyog 11emirai netrpeljivosti.Odrnah staviti hranihcu sa secemim sirupom.
Spajanje peehnjih zajednica se vrsi u proljece, oko 20.marta (ofujka) do 1O.aprila (travnja), i to
uoel glavne pase iii najesen, sto zavisi od potrebe i cilja-svrhe spajanja.
Ako je u pitanju spajanje rojeva, treba znati da roj prvenac ima sparenu maticu, pa se ne smije
spajati sa tojem drugencem ili trecencern, koji imaju nesparene matice.
~
Spajanje rojeva radi oslobadanja od starih matica iIi pojaeavanje iz nukleusa vI'si se najesen 11a
kraju peelars!:<e sezone i tom prilikom se vrsi i zamjena starih matica mladim maticama.
170
- na okvirima lepezaju kao placu;
posmatraju se na poletaljci ako ne unose polenov prah iIi samo pokoja peela polenarica
unos! a sva druga drustva masovno unose, znak da to drustvo nema rnatiee;
kosnice ne lzlijecu, a svih ostalih, to drustvo
za nema
- ako na sacu nema radilicnog fazama pretpostavka je da nema mati cu.
se, tihu matice, mlada se jos oplodUa iIi
pocela da polaze jaja, treba imati na umu;
- drustvo bez rnatice je jako uznemireno. Kada se otvon kosnica i nadimi, euje se naglo i jako
zujanje a pri tom su peele jako agresivne i ubadaju;
- drustvo bez rnatice ni pod najpovoljnijim uslovirna ne izgraduje sace i zaperke-zapoeetke saca;
- ako se u radilienim celijama nadu po dva-trijaja na preskok, znakje da se pojavila lazna rnatica;
- ako je cjelokupno legio iskIjueivo trutovsko, znak je da je rnatica postala trutusa;
ako su u ranG proljece u kosnici sarno stare peele koje su erne boje bez rnladih, znakje da drustvo
nema rnaticu;
- ako u kasnu jesen sarno u nekoj kosnici ima trutova, znak je da drustvo nerna maticu ili je matica
izgubila norrnalne funkcije, pa Ide sarno neoplodena trutovska jaja;
- ako u toku Zlrne kucnerno u kosnicu, drustvo koje nerna rnaticu zazujijaee sto potraje duze, a koje
ima rnaticu zazuJl jaee, ali to potraje kratko;
- drustvo koje nema maticu, obieno eirn otopli, bude napadnuto pcelama drugih kosnica, iIi
tudicarna, pa se pojavi grabez, jer se obieno drustvo bez matice slabo brani.
LAZNE MATICE
lZ bilo kojih razloga nestane rnatica u pcelinjoj zajednici, a ne izvede se rnlad'J rnatica, pa
takvo ·stanje potrajc tada izvjestan broj pecla radilica, njih oko 20 kOJe su hranii~ rnaticu sa
rnlijeCi, da se poenu same intenzivno hraniti maticnirn mlijecorn i tako ce se razviti zakr:f1Jali polni
organi sa dva para jajnihcjevcica. Posto su nesposobne cia se opiode, one pocnu da polazuneoploctena
jaja iz kojih se izvode~iskljueivo trutovi. Takve peele radilice nazivaju se rnaticarna.
Pojava da se radaju iIi izvode rnladunead bez prethodnog oplodenja naziva se partenogeneza.
pcela se o nepotpunoj partenogenezl, jer se neoplodenih jaja lzvode samo trutovi-
rnu,zjaci.
~Postoji i potpuna partenogeneza, kada se bez oploctenja rada i rnusko i zensko potomstvo. To
potomstvo je u stanju da se i dalje samo reprodukuje. To je slucaj kod Ijuskara, lisnih osa, osa sisarusa
i drugih.
171
1. 1Z sa metara dalje od peelinj Na zemlju
se bijeli pakpapir iii carsaf na koji se sa okvira stresu peele. U kosnicu ce se brzo vratiti sve
peele osim laznih matica i skoro izvedenih trutova. S obzirom na to da matice dugo
izlazile kosnice, one joj 1 ne znaju mjesto. Nakon vremena, lazne matice ostatak trutova
un'istiti, najbolje u Sutradan uvece drustvu dodati u kafezu maticu par
okvira sto i drustvo prihraniti. 6-24 sati maticu osloboditi.
U slucaju nemamo maticu u poslije
sposobnih za oplodnju, nakon peela na pakpapir prvo treba
trutovskog legia sa nesto hrane-meda kosnice sa laznim maticama. Onda se kosnice sa
normalnim mladirn leglom doda okvir. njega se postavi okvir sli(~an prvorn kosnice sa
laznim rnaticama. Zatim opet iz neke kosnice sa zrelim leglom doda okvir, pa opet okvir iIi vise njih
bez trutovskog legia kosnice sa laznim maticama. Sve ostale okvire na kojima ima vise trutovskog
legia treba poslije istresanja peela odrnah odnijeti u zatvorenu prostoriju i isjeCi kornpletno sace i
zakopati u zemlju iii ga spaliti, da se ne struhne i ne usmrdi, usljed cega bi mogla nastati bolest.
Kasnije, kada se izvede mlada matica od 14 do 16 dana ijos 9 dana od izvodenja do potpunog spolnog
sazrijevanja, kada izlazi na oplodnju, znaei ukupno 23 do 25 dana u zavisnosti od starosti jajeta
kojegje izveden matienjak, matica poene polagati oplodenajaja. Sa razvojem drustva i zaposjedanjem
okvira, dodaju se jedan po jedan okvir sa satnim osnovama, dok peele izgraduju sace, odnosno dok se
ne popuni kosnica normalnim brojem okvira.
Mladu maticu poslije izvodenja ne treba traziti, dole se ne oplodi i ne poene polagati jaja, jer je tada
ona plasljiva i bjezi a peele, u bojazni da ne pobjegne, navale na nju, pa je mogu ugusiti. Po mladom
leglu moze se u~anQviti je Ii izvedena i sparena mlada matica.
3. Kosnica sa laznim matieama premjesti se ustranu. Na njeno mjesto se uevrsti grana sa kafezom
i mati corn. Pored kosnice na pakpapir se istresu peele sa okvira. Peele radilice 6e se brzo vratiti na
mj.esto gdje je bila kosnica a posto je nema, one 6e se oko matice kao raj uhvatiti za granu. Roj se
ostavi da pren06i. Izjutra se pazljivo otvori kafez i oslobodi matica. Kosnica se vrati na svoje mjesto,
stave se okviri sa praznim sacem bez trutova i hranom a potom vjestaeki roj strese u kosnicu. Drustvo
se prihrani.
4. Kosnici sa maticama moze se do dati matica zajedno sa peelama nukleusa, poslije
izjednaeenja mirisa kroz lijeto, te dmstvo prihrani. +
5. kosnice sa laznim maticama izvaditi dva do eetiri okvira, koji su svakako s", trutovskim
leglom. Iz neke kosniee sa normalnim drustvom izvadi se matiea, stavi u kafez i docbi kosnici sa
laznim matieama sa onolikookvira sa radilicnim leglorn, kolikoje izvadeno kos~licesa laznim
maticama. Tada se z.amijene mjesta kosnicarna. Peele izletnice, pri povratku sa pase, izvrsi6e zamjenu
kosnice. One iz normalnog dmstva ulazi6e u kosnicu sa laznim maticama, unisti6e lazne rnatice,
osloboditi svoju maticu i poceti normalan rad. Drugom drustvu, koje je imalo normalnu maticu, treba
na uobieajeni nacin do dati drugu matieu .
•
6.- U bespasnom peliodu se preseli drustvo sa laznim matieama u kosnicu sa sarno dva okvira sa
praznim sacem i ostavi 24 do 36 sati. Posto u kosnici nema hrane au prirodi nema pase, lazne matice,
posto nemaju matienog mlijeea, prestaju da budu lazne matice, jer jm se spolni organi vra6aju u prv'obitno
stanje. Tada se na uobieajeni naCin doda matica, najbolje sa pcelama iz nukleusa. U meduvresnenu je
172
otvorene
se podijele
Poslije sata u
sparenom maticom bite a u drustvu sa nesparenom mati com bi6e
jaju tek nakon osam '"'''ITT''' treba do dati po okvira sa radilicmm leglom 1
MANEMATICE
Mane matice mogu biti: urodene, steeene iii nastaju od raznih ostecenja.
Urodene mane su najces6e nedostaci u formiranju i razvoju organa za razmnozavanje: nepotpuna
razvijenost jajnika, postojanje samo jednogjajnika, nepostojanje jajovoda, nepostojanje iIi nedovoljna
razvijenost sjemene kesice, itd.
Od stecenih mana kod matica mogu da se pojave i druge degenerativne pojave iii izrodavanje:
albinizam (nasljedno odsustvo bojenih materija-pigmenata u kozi, usljed eega koza i dlaka izgledaju
bijeli a oci crvenkaste) "iii, kako se u narodu kaze, matica sa bijelim ocima, iIi mane kod matica sa
obiljeijima peela radilica. f
'1'
Kao spoUni uticaji, mogu biti nepovoUni uslovi za razvoj larve 11utke;j maticnjaku, zbog promjene
toplotnog reiima, nepovoljnih uslova zivota mabee, i t d . { " )
Pod uticajem veceg zagrijavtu1ja iIi vecegrashladivahjaodhormalnog, dolazi do nedovoljne
razvijenosti laila nekog dmgog organa dijela tijela kod matice.
nepravilnog manipulisanja sa okvirima, mehanicki mozemo da ostetimo maticne larve,
saee oko .aka sami maticnjak.
PostOjl niz ostecenja koja mogu da nastupe kod matica: zacepljenje otvora spolnog aparata,
melanoze, lijenosti zadnjeg dijela trbusnog trakta, ostecenja sjemene kesice, i s1.
Nasljedne degenerativne pojave kod matica dolaze usljed parenja sa trutovima iz veoma bliskog
krvnog srodstva.
173
savremenog da se oeuva dobra u eistom obliku a
pasminskih odlika odnosno mijesanja sa drugim losijim vrstama uvaZavaJuCi mogucu
unutarzemaljsku ralicitost ekotipova. i unutar dobre pasmine postoje to neophodno
priCi kontroliranom bi se to neophodno
selekcioniranih
i Uh'H"4"
174
Je ukupan prinos
za smatra se
Na kraju se komparacijom analizira selekcionirana vrijednost kubitalnog indexa saranijim godinama.
Svaki registrovani uzgajac matica dobije izvjestaj za svoje matice i moze traziti svoju najbolju
maticu natrag, radi uzimanja genetskog materijala za daljnu proizvodnju.
Pcelari trebaju podnijeti povratni izvjestaj 0 broju prihvacenih matica od pcela i Ii je koja matica
eventualno stradala u transportu.
Drustvena zajednica bi trebala preko Saveza udruzenja pcelara odrediti premije uzgajivaCima
selekcioniranih matica.
175
sarno ]cdanput,
dan pa sc i
u jedan dan
0
ranIJe.
OBILJEZAVANJE MATICA
Oplodene matice prije isporuke ili prebacivanja u pcelinja drustva, po medunarodnom dogovoru,
obiljezavaju se sa pet osnovnih boja: bijela, Zlita, crvena, zelena i
U cijelom svijetu, svake godine matice se obiljezavaju istom bojom, se zna starost matice.
Uz set pribor za uzgoj matica "Karl Jenter", postoji say potrebni pribor za obiljezavanje matica.
Sparene matice mogu se obiljeZavati i podsijecanjem krila. Jedne godine im se podsijeca dio lijevog
a druge godine dio desnog krila.
ObiljeZavanje se moze vrsiti i zenskim lakom za nokte. U tom slucaju maticu treba ddati van
kosnice 15 do 20 minuta da lak izgubi svoj miris, inaee ce je peele likvidirati.
Komplikovaniji naeinje obiljezavanje sparenih matica malim
plastienim naljepnicama u boji iii okruglim plocicama u boji.
cetkica
Boje za obiljezavanje matica po godinama po Epimondiji
poklopac
176
iIi
ne pomjeraju, da bi
doslo do gnjecenja matiee i VentilaciJa mora biti
cu",uuu. N e transportovati na temperaturama
177
VI ELINJ p
Prepoznavanje boja
R.Menzel je proueavao pamcenje sabiraeica na boje, pa je utvrdio da boju koju je vidjela sarno
jedanput sa izvorom hrane peela pamti sest dana. Boju koju je vidjela 3-5 puta pamti dvije sedmice.
Daljnje ispitivanje nije VfStO.
U pamcenju je vazna i duzina gledanja boje. Kod·peela taj period je nevjerovatno kratak. SabiraCica
usisavanje hrane izvrsi od trenutka koriStenja usnog aparata do kraja usisavanja za dvije sekunde. Ako
je, doietjevsi, gledala neku boju sarno dvije sekunde do poeetka uzimanja hrane, sabiraeica ne pamti tu
boju. Da bije upamtila, potrebno Joj je, dok sisa hranu, daje gleda najmanje pet sekundi. Ako se cvijet
koji na sebi ima vise cvjetica, kao sto je cvijet djeteline i slicno, onda peela dok obide sve te cvjetice,
zadrZi se dugo i tu boju pamti dugo, koliko je to uopste moguce.
Raspoznavanje mirisa
SabiraCica lakse zapamti miris nektara cvijeta nego boju. Dovoljno joj je sarno jedno usisavanje
hranc ilida primi miris satijeiaizvidnicedok igromi plesom dajcupute opravcu i udaljenostiizvora
hrane. Za vrijeme intenzivne pase, peele ne miruju,'u toku dana, bilo u sakupljanju polena iii nektara,
nego mijenjaju biljke i vrstu polena i vrstu nektara i koriste cio dan. Poeinju izlijetanje ranije ujutro i
pove6avaju brzinu letenja. U tom periodu sabiraCica u toku dana zna prevaliti 100 km letenja.
U stanovljeno je da neke sabiraeice sakupljaju polen i nektar. U tom ispitivanju 48% sabiraCica je
sakupljalo polen, 36% nektar a~16% i polen i nektar, sto opet zavisi od aktivnosti pase, doba dana i
dnevne temperature. Utvrdeno je da je potrebno 50% vise vremena za sakupljanje nektara nego polena.
181
faktora utice na to koliko letova sabiraCica napraviti u toku dana, a to su: od intenzivnosti
smanJuje.
Zbog navedenih faktora, sabiracica napravi 5-20 izleta dnevno a izuzetno 1 do 140 izieta, ali se za
prosjekipak desetak izleta dnevno.
Biljke glavne pcelinje pase
182
Redoslijed cvjetanja:
(travanjska)
joha, brijest, maslina, VlsnJa, kadulja,
bijela breza, gorski javor, jasen, divlji kesten, ribizla, malina, ogrozd, itd.
bor, pitomi kesten, maline, kupine, bijela djetelina i crvena djetelina, cubar
(gorska metvica), kruska, jabuka, sljiva, bagrem, itd.
Jesenja pa§a:
brsljan, cmi tm (trnjina,glog), cubar (cubor, cubra, majeina dusica, gorska metvica, bijeli vrijesak),
dubacac, hibiskus (u parkovima), iva, kalina (za zive ograde), nana (metvica), salvije, sofora (cvjeta u
avgustu-kolovozu), vrijesak (vrist, vristina), itd.
NEKTAR
Nektar je slatka teenost (sok) koju luce specijalnezlijezde biljaka-nektarije u cvjetove i behaL Taj
vodnjikasti rastvor secera obicno sadrzi mjesavinu saharoze koja se pod utjecajem encima razlaze na
proste secere glukozu i fruktozu u razlicitom odnosu, sto zavisi prvenstveno od vrste biljke, ali i od
klimatskih, zemljisnih i drugih uslova, pri eemu ukupna kolieina sec era varira od 3 do 80%. Kolieina
secera se mijenja ne sarno prema sezonama, nego i danonocno.
'"
Na koliCinu izlueenog nektara i koncentraciju secera u njemu, uticu dvije vrste Cinilaca i to unutamji-
povezani sa biljkom i_spoljni. U unutamje cinioce spadaju velieina, uzrast i faza razvitka cvijeta,
183
velieina povrsine nektarij'e,
184
zavisno od kolicine vode, temperature i vlaznosti zraka u kosnici, od jaeine peelinjeg drustva, prinosa
toliko.
od svojih 120.000-150.000 donosenja nektara proizvedu 1 kg meda, pri cemu obidu oko 10
miliona cvjetova i predu put dug oko 360.000-450.000 kilometara.
doneseni nektar u svom mednom mjehuru u kosnici predaju drugim pce1ama-sestrama, koje
neko vrijeme u svom mednom zelueu, kako bi se obavila njegova dalja slozena prerada.
prvo razmakne svoju vilieu i gomju celjust malo pomjeri unaprijed i unazad prema
na Cijern se vrhu pojavi nektara. Zatim ponovo proguta tu kapljicu i to povremeno ispustanje
kapljiee nektara na podignuto rilee i usisavanje u medni zeludae ponavlja se 120-200 puta. Tek poslije
toga pcela pronade slobodnu vostanu celiju na sacu okvira u koju smjesti kapljicu nektara. Ta kapljica
nektara JOEl nije med, nego druge peele je ponovo uzimaju i produfuju slozeni proees dok se ne pretvori
umed.
N ektar u sebi ima 60-80% vode a med svega 18-21 %. Da bi odstranile suvisnu vodu iz nektara,
peele svaku kap prenose vise puta iz celije u celiju, birajuCi najtopliji dio gnijezda (legla) i stavljajuci
ga u prazne celije koje nikada ne napune do vrha. Lepezanjem krila brzinom od 26.400 puta u minuti,
stvaraju dopunsku cirkulaciju zraka u kosnici i pospjesuju proces i isparavanja vode.
Osim fiziekog procesa pretvaranja nektara u med, teee i hemijski proces u kome se u mednom
zelucu nektar obogacuje raznim fermentima, organskim kiselinama, hormonalnim tvarima, vitaminima
i antibiotiekim i drugim svojstvima.
Kao sto postoji igra peela za polenom, sliena igra postoji u peeia radilica i za nektarom. Ove igre
peela poznate su u peelarskoj terminologiji, u literaturi kao medusobno sporazumijevanje pee1a radiliea
iii govomi jezik peela radilica.
U potrazi za nektarom, polenom i vodom, peele radilice zbiraeice, mogu da lete i do 4 km vazdusne
linije od svoje kosniee. Prirodno je, ukoliko je izvor hrane blizi, da ce biti veti unos u peelinje gnijezdo.
Smatra se da letovi duzi od 1,5 km nisu rentabilni, jer peela, dok leti, trosi veliku energiju, koju
nadoknadlJ-je utroskom nektara.
Jedno peelinje drustvo u savremenoj kosnici potrosi preko go dine i do 100 kg meda za prezivljavanje
i rad. Peele instiktivno sakupljaju i visak meda od potreba kao rezervnu hranu, koji peelar uzima kao
nagradu za obavljeni rad i svoja ulozena .sredstva.
Peele nikada ne lageruju vodu kao rezervu. Preko zime, kada ne opste sa okolinom, snabdij~val1je
vodomje uglavnom iz meda, kao i kondenzovane vodene pare u kosnici u vidu kapljica, koje nlstaju
u zivotnomprocesu zimskog peelinjeg klupka ( k l u b e t a ) ' H
Pcela vodarica.nosi vodu takode u mednom mjehuru i izvede oko 50 letova na dan.
Med spravljen od medne rose, medljike, slatkih sokova nekih plodova biljaka i naroeito voca, nije
pogodan za ishranu peela preko zime. Ovakav med treba izvrcati (centrifugirati) a peelinjim drustvima
dopuniti zimske zalihe hrane secemim sirupom.
Seceli iz nektara:
Nekfar jabuke sadrzi 25-35% secera,
Nektar tresnje sadrZi 20-60% secera,
185
breskve 20-38%
Cvjetni prah sakupljaju specijalne grupe peela radilica koje se nazivaju POLENARICE. Peele koje
prve pronadu polenovu pasu, vracaju se u kosnicu, izvodeCi na saeu igru karakteristienu za polen, pri
cemu ih druge peele brizljivo prate i dodiruju pipcima (ticalima), da bi se potom i same uputile na pasu
u potrazi za polenom.
Peele starosti 14-17 dana prikuplaju polen. Broj izleta ujednom danu se krece od 6 pa eak i do 140,
sto je rijetkost, ali se prosjeeno ipak krece oko 10 izleta dnevno. Za jedan izlet polenarica obide oko
500 cvjetova. Polenarica boravi izvan kosnice oko 10 minuta i na jednoj nozici skupi 4,2 do 10,7
mihgrama polena iii na dvije nozice 8,4 do 21,4 miligrama. U jednoj loptici ima oko 100.000 polenovih
zrna. Usljed zavlaeenja polenarice u cvjetove biljaka, pored loptica prikupljenih na nozicama, na njenom
tijelu ostaje od 10.00.!! dQ 25.000 polenovih zma.
Jedno peelinje drustvo u savremenoj kosnici potrosi godisnje za ishranu legia i mladih peela koje
luee vosak i matieni mlijee 20 do 30 kg polenovog praha.
Kada se peela poienarica spusti na cvijet, sise i progrize surlicom i usnim organima polenove
kesice 11 cvijetu. Tom prilikom se prah zabjepi na usne dijelove i ovlazi nektarom. Velike koliCine
polena prijanjaju za maljavo tijelo i n9ge peele. Nakon obilaska nekoliko cvjetova, peela poeinje da
prebacuje prah prednjim i srednjim par:om nozica u prasne korpice zadnjih nogu. To se obavlja najeesee
u vazduhu i dok se odmara na cvjetovima. Tako se na zadnjim nozicama prikupe loptice polena koje su
od zute do crvenkaste boje. Na povratku u kosnicu pcela prebacuje polenove loptice u pra::t;te eelije
saca. Kucne peele koje ne izlije6u mijesc0u i nabijaju polen u cebje saca vlazeCi ga sekretom pljuvacnih
zlijezda, nektarom i medom. N abijanje polena u celije peele obavljaju glavom. Kada su celije n~mjene
do2/3 dobro nabijenim polenom,pcelegapokrivaju slojem meda, da hi .se mogao dugo odrzati ina taj
nacin ga konzerviraju. ,
PoI-enova zmca su obavijena celuloznom membranom i balsamskom prevlakom Hi smolom
rastvorljivom li eterskom ulju, sto predstavija prirodnu zastitu polenovog zrnca od vlage i drugih
stetnip uticaja. Polenje muski spolni elemenat cvjetova biljke. To je si6usno zrnce obavijeno cvrstom
IjuskQm. U njemu je koncentrisano svojstvo biljke, odnosno cvjetova. Polenovo zmo je biolosko
jedinstvo koje sadrzi sve sto je neophodno za zivot a to su bjelaneevine, vitamini, aminokiseline,
masti, ugljikohidrati, fermenti, kofermenti, hormoni, itd. U jezgru svoje eelije polen sadrzi tajnu zivota
186
· odreduju oblik 1 u
HEMIJSKI PRAHA
187
/
U 100 polemi
slrove
0/0
bora 13 45 13 92 2 5723
382 3771
255 31 34
oraha 307 39,60
2.61
340
16,23 21 19 656 24,88 1 80 2930
slaCice erne 22 2174 658 2583 254 28.00
sEve 979 2866 3 15 2829 762 2749
Polen izvaden iz celija saca - perga irna bogatiji hernijski sastav od istog polirla uzetog iz hvataca
.. polena iliprikupljenog izprirodc zbog ferrnentacije pod uticajem sekreta pcelinjih zlijezda pri prcracii,
j .
188
Polen se slabosti
189
na L"UJ,U"".H
za prikupljanje polena.
U povoljnim uslovima, jedna za vrijeme aktivne sezone sakupiti
30-35 polena uz koristenje hvataca a bi sakupila 20-30 kg. To !-'V'''U''-'UI u prirodi ostaju
neiskoristene rezerve
oduzimaju
bagrema, lipe 1 na taj sto se
krpom udara
V"-'''-'''HALU cemu cvjetova ispada
prah. se poslije ocisti od grancica, truhlog podmlatka ili jajasca voskovog moljca,
kukca (Silvanus sirimamendis), crva polenovog pregalja (Carpoglyphus passularum) i kEca
nozeme. Zato je preporueivo da se na jedan kilogram polena doda 10 grama sulfatiazola iii 10 grama
fumidila.
Oduzimanje od peela se pomocu potena.
POLENA
zicana mreza za hodanje peeta, kroz koju prop ada polen. Ispod horizontalne zieanc mreze nalazi se,
kao i kod svih hvataea ladica za prikupljanje polena. Izlaz pceiama kosnice omogucen je sa strana
kutije kroz produzene zieane otvore duzine oko 10 em.
Kroz ove otvore peele slobodno izlaze a koje ulaze u kosnicu J,1e ul:ize na te kamuflirane izlaze,
nego se provlace kroz postavljenu eetverostranu resetku. Ovi hvataci imaju i svoju poietaljku, pa se
poletaljka kosnice mora skinuti.
190
polena se,
hvatace su . provlacenju
kroz rupice izbacuju dio i inace u tom periodu malo prikupljaju
cvjetnog praha.
70% UL'-I'<1J1'y
se IPnnnH drustva a Za cijelu aktivnu Ijetnu sezonu oko
da se pri tome to ne
kilogram oduzetog
SUSENJE I CUVANJE
U palenu ima mnogo mikroorganizama i encima, koji su vrlo aktivni u vlaznoj i toploj sredini.
Usljed toga polen se ukiseH i brzo ubuda, pa se iz hvataca polena vadi svaku vecer, da se jos vise ne
vlazi tokom noci. Radi veceg procenta u njemu od 20 do 30%, polen se obavezno susi, za trajniju
upotrebu, kako bi u njemu ostato sarno 10-12% vode.
Male kolicine polena mogu se susiti na stolu u sloju debljine do 2 em, koji se prekrije papirom iii
prozracnom tkaninom. SUS} se u mracnoj i prozracnoj prostoriji, zasti6en od sunceve svjetlosti, koja
razara aktivne materije. Jedanput dnevno ga treba promijesati.
Inace, polen se susi u susnieama u kojima se kaloriferom ubacuje topaosuh -zrak do 40-45 ClC. Ako
u polenu ima 30-35% vode, susenje traje 78 sati a ako je 20-25%, onda 16-18 sati.
Velike koliCine polena suse se lamp om sa infracrvenim zracima, koji prodiru ravnomjerno kroz
polen ne pregorijevaju6i povrsinski sIoj.
Osuseni polen je mnogo otporniji za cuvanje. Moze se euvati u polietilenskim vre6ieama na 0 ClC
u suhim, cistim i tamnim prostorijama iii hladnjacama. Ipak se dezinfekuje kadenjem ugljen..:diqksidom.
Cuva se i u staklenim teglama zapremine 200-500 grama. Ne treba ga sabijati, jer se smrzRut tesko
zahvata kasikom. Bolje su bocice u baji, da u njega ne prodire svjetlost
N eke vrste polena su gorkog ukusa, se mijesa sa medom, kombinacijom meda sa maslacem,
kakaom, mlijekom, vodom, sokom i
Tokomgodine polenizgubi procenat
Svjez polen se moze cuvati i sa mjesavinom secera u prahu iIi sa secerom ~ kristalu u omjeru 1: 1
iIi 2: 1, sto je slabije od samog Cistog potena. Po vrhu plasticrie kutije treba ga posuti slojem secera u
prahu iii kristalu, debljine sioja oko 2 em, radi eventualne pbjesni, pa onda kutiju dobro zatvoriti, Od
ovakvog poiena se prave medeno-se6eme pogace za prihraIljivanje peela.
Svjez polen se moze konzervirati i sa medom u odnosu 1:2 i cuvati na sobnoj temperaturi.
191
VII p ELINJA HRAN
vitamine, rr'l1rtP1-!O!
Nektar od kojeg peele spravljaju med, bogat je ugljenih hidnita (seeera), mineralnih soli i
vitamina.
Cvjetni prah (polen) za peele je hrana bogata bjelancevinama, mastima, vitaminima, mineralnim
so lima i drugim materijama. I
Voda je pcelama potrebna za razblazivanje meda, spravljanje hrane od mjesavine meda, cvjetnog
praha i vode, kao i za reguliranje potrebne odgovarajuce temperature u kosnici, odnosno za nA<'T1'7<>M1
optimalne mikroklime u pcelinjem gnijezdu.
Nektar, cvjetni prah i voda se dopunjuju, tako, da u odsustvu jedne materije od njih, peeUnja
drustva ne bi mogla praktieno da egzistiraju.
PRIHRANJIVANJE PCELA
S obzirom na to da se vrcanjem meda iIi vadenjem okvira sa medom u sacu peelama oduzima dio
njihove hrane, to je eesto neophodno prihranjivati peele.
Peele se prihranjuju u rano proljece, u vrijeme rojenja rojevi se prihranjuju, jer nemaju zaliha
hrane, ujesen poslije vrcanja meda i po potrebi kasnije, kako bi se peelama obezbijedile dovoljne
kolieine hrane preko zime i za proljetni razvoj, vrsi se stimulativno (podsticajno) prihranjivanje. U
izuzetnim slueajevima, prihranjuju se Ijeti, kao i zimi.
Nekada se prihranjivanje vrsi tako sto bi se u hranu--stavila stimulativna sredstva kao C vitamin,
pivarski kvasac, forsapin, forte tonik, gelee royal, ferment ribonukleaze, zatim antibiotici kao fumagilin,
geomicin, nistatin, bijeli Iuk kao prirodni antibiotik i konaeno razni lijekovi, koji se stavljaju u hranu
u zavisnosti od vrste bolesti peela i pevlinjeg legla. Sirutka se koristi mjesto vode.
Kao lijekovi koji se koriste u peelarstvu do sada su poznati modra galica, nozemak, nozemavet,
nozecid, fumidil, streptomicin, sulfatiazol natrijum, teramicin, urotropin u tabletama, apitol, pericin,
hloramfenikol, oronazol tablete, a stalno se otkrivaju i drugi novi lije~ovi.
Peele se prihranjuju medom u sacu, medeno-se6ernim pogaeama,secernim sirupom (od secera u
kristalu) a izuzetno i suhim secerom u prahu iii kristalu, koji se preliju tecnim medom.
Prihranjivanje medom u sa6u vrsi se na slijedeci naein:
Jos kod sortiranja okvira u kosnici,uvijek se prikrajustavljaju praznia zatim dokraja okviri sa
dotrajalim sa6em. Najesen iii prolje6e, kada na tim okvi'rima nema legla, uzme se jedan takav okvir i
viljuskom za skidanje poklopCica isti se skinu da se otvori med i okvir stavi do kraja kosnice. Ispred
njega se stavi pregradna daska. Dobro je da se izvadi iz kosnice jos jedan sliean iIi prazan okvir iIi
okvir sa medom ali bez legla i odlozi do sjutra. Tako izmedu okvira u kosnici i pregradne daske ostane
prazan prostor za jedan okvir. To se iadi predveee, Iijepog suneanog dana. Peele ce u toku noei proCi
iza pregradne daske i prenijeti say med na druge okvire, time 6e se na najboji naein osloboditi okvir sa
dotrajalim sacem sa medom, koji se izvadi i poslije pretopi u vosak. Sjutradan to isto uradimo i sa
slijedecim okvirom sa dotrajalim sacem, itd.
195
narocito u proljece prihranjuju drustva medom lz okvira sa dotrajalim
sa se
semogu
to: sarno sa lijekom, polenom iii stimulativne a mogu sci poloviti i stavljati dvije
vrste. Ako se raspolaze Milerovim hranilicima pogace se stavljaju u njih.
Prihranjivanje secernim sirupom vrsi se pomocu hranilica, kojih ima vise vrsta. Ako se prihranjuJu
po hladnom vremenu, treba da je mlak.
I
MEDENO-SECERNE POGACE
Spravljaju se od zagrijanog kristaliziranog iii teenog meda i secera u prahu. Pogaeama se moze
dodati polenov prah iii nadomjestak polenovom~prahu a to moze biti obezmasceno sojino brasno kao
i mlijeko u prahu. Pogacama se dodaju vitamini i lijekovi.
Tecni med sluzi kao vezivo, s obzirom na to da su ostali sastojci u vidu praha. Odnos tecnog meda
i dodataka secera u prahu treba daje 1:3, da bi se postigla potrebna gustina pogace.
U slucaju kada nemamo dovoljno polenovog praha, isti se moze kombinovati sa sojinim brasnom
iii mlijekom u prahu.
Pogaee sa polenovim prahom se daju sarno u proljece.
Pogaee je najbolje spravljati uoei samog prihranjivanja.
Ako je med kristalizirao, treba ga zagrijati na taj nacin sfo se med u manjoj emajliranoj posudi
stavi u veei sud s vodom i tako zagrijava najvise do 45°C, inaee gubi neka svoja svojstva. U ticnimed
se stavi prvo polovina odmjerene kolicine seeera u prahu i mijesa dok se ne dobijeujednacena masa.
Ako zelimo do dati i polenov prah, onda se prvo polen doda medu, obieno 10 do 12procenata od
ukupne koliCine medai secera i mijesa a onda dodaje dio se6era i mijesa dok sene dobije gustinamalo
rjeda nego tijesto za hljeb. To se stalnomijesaidodaje ,ostatak s~6era, svedo.k ga masa,prir:na.Toje
otprilike gustina tijesta pripremljenog za pecenje hljeba. Pogaca' ne smije biti rjeda, inace bi lJ,toploj
kosnici a pogotovo ako je i vrijemetoplo, procurila izmedu okvira na podnicu, raziiUl seiq'l).:rilana
lijeto. U tom slucaju bi se peele zalljepile za nju na podnici i uginule a najvjerovatnije bi do~'lo i do
grabeza.
ObezmascenosojinobrasIIo
. se doclajeraclitogasto ima visokuhiolosku vrijednost
~
Sadrzi oka:
- 50 % proteina;
- 33 % ugljenih hidrata i vitamina;
-7,5 % vode;
- 6 % pepela;
- 3,5 % celuloze i
- 1 % masti.
196
dodaje se 6 grama C vitamina. Prilikom dodavanja C vitamina iIi
prahu, potrebno prij e u vode,
1. RECEPT
Za 10 kg hrane iii 10 pogaca, potrebno je:
- 2,50 meda;
- 7,50 kg secera u prahu;
- 10 fumagilina iIi geomicina i
- 5 gr forsapina iii 60 gr C vitarnina iIi 100 kapi forte-tonika iii 0,25 kg pivarskog kvasca.
2. RECEPT
- 2,50 kg rneda;
- 6,50 kg secera u prahu;
- 1 kg polenovogpraha; :
- 5 gr forsapina iIi 60 gr C vitamina iIi 100 kapi forte-tonika iii 0,25 kg pivarskog kvasca sa 10% od
ove kolicinesllhog Zlimanceta i
- 10 gr furnagilina iIi geomicina.
3. RECEPT
- 2,50 kg meda;
- 6,50 kg se6era u prahu;
197
- 1 kg obezmascena sojina: brasna;
10
- 2,50 meda;
- 7 kg secera u prahu;
- 0,50 kg mlijeka u prahu;
- 10 gr fumagilina iIi geomicina;
- 5 gr forsapina iIi 60 gr C vitamina iIi 100 kapi forte-tonika iii 0,25 kg pivarskog kvasca.
5. RECEPT
- 2,50 kg meda;
- 6 kg secera u prahu;
- 1 kg obezmascenog sojinog brasna;
- 0,50 kg mlijeka u prahu;
- 10 gr fumagilina iii geomicina;
- 5 gr forsapina iii 60 gr C vitamina iii 100 kapi forte-tonika iIi 0,25 kg pivarskog kvasca.
6. RECEPT
- 2,50 kg meda;
- 6,50 kg secera u prahu;
- 0,50 kg polenovog praha;
- 0,50 kg obezmascenog sojinog brasna;
- 10 gr fumagilina iii geomicina;
- 5 gr forsapina iIi 60 gr C vitamina iii 100 kapi forte-tonika iii 0,25 kg pivarskog kvasca.
N a osnovu iznesenih recepata, koji se odnose na 10 kg hrane iii 10 pogaca, svaki pcelar moze sebi
lahko sracunati kolicine-materijala za svoje potrebe.
N a nasem trzistu mogu se kupiti pogace pod raznim nazivima: pcelin, medina, apinozem i s1.
198
l\;fedeno-secerna
pogaca
OOUR
199
Ako naglo zahladi,
a pogotovo nece stiCi preraditi u jesen. Ako
obicno u proljece, kada ga peele uzmu, dobiju proliv.
ranD proljece i kasnu jesen, za vrijeme hladnih dana, sirup se spravlja u odnosu od dva dijela
i jednog dijela vode. toplih dana sirup se spravlja u odnosu 1'1. se, ipak,
je najbolji omje1' secernog sirupa 3:2od t1'i dijela dijela vode (1,5.
Voda se stavi da prokljuca tada se u kristalu i stalno Kuha se minuta a onda
se sud skine sa vatre i ostavi se hladne. Kada bude mlak, dodaju mu se vitamini i lijekovi, dobra
izmijesa i sipa u hranilice, u smiraj peela. hranilice je najbolje sipati kolieinu koju su u
stanju peele u toku noei da prenesu. Jaee pcelinje zajednice su u stanju da vise prenesu od slabijih.
Praksa je pokazala da se drustvu daje 1 Iitra sirupa, svako tre6e veee.
Meta Vrhunc iz Slovenije preporucuje da se umjesto dijela vode za spravljanje sirupa, naroCito
pred zazimljavanje pcela, koriste cajevi od ljekovitih biljaka ito: stolisnika, koprive, odoljena, maslacka,
poljske preslice, kamilice i hrastove kore.
N a 100 litara planirane kolicine sirupa treba 3 litre caja, od svake trave oko 4 decilitra. Za svaki eaj
potrebno je priblizno po 3 gram a osusenog bilja. Cvjetove kamilice, maslaeka, odoljena i stolisnika
preliti sa vrucom vodom i nakon 15 minuta ocijediti. Poljska preslica, kopriva i hrastova kora stavi se
u hladnu vodu, zagrije i nakon 10 minuta ocijedi. Svaki eaj se pripremi posebno, a potom saspe u
SIrup.
Vitamine je pozeljno uvijek do dati u sirup kao 6 grama C vitamina na litar sirupa iii adekvatnu
koliCinu ucijedenog limuna, iii 0,5 grama forsapina iii 10 kapi forte-tonika iii 25 grama pivarskog
kvasca a u nedostatku istog moze i obieni kvasac-germa, koji treba prethodno prokuhati 5 minuta.
Kao preventiva, uvijek se moze dodati po 1 gram fumagilina iIi geomicina na litar simpa. Ostali
lijekovi se daju u kolicini prema prospektu u zavisnosti od bolesti, eime je odredena i kolicina davanja
simpa i u kojim razmacima, te koliko puta, kao i vrijeme obnavljanja primjene lijeka.
Za vrijeme toplih dana, secer se dobro rastvara i u nezagrijanoj vodi, duzim mijesanjem, pri celllu
se ne ubiju bakterije u vodi.
Poslije upotrebe lijekova, hranilice treba dobro oprati i staviti na sunce da se osuse i dezinficiraju
suncevim zracima.
Prihranjivanje drustava treba vISiti istodobno, kako bi se izbjegao grabez na pcelinjaku.
200
Odnos
secera 1 voda voda
vade
0/
/0 k litara k litara
. 1 50 0,50 0,50 0,62 0,62
: 1 0,55 0,68 0,5
: I 60 0,40 0,49
0,35 0,80 0,43
033 0,82
Odnos
secera i koncen trac ija se6er voda secer voda
vode
% kg litara kg litara
1:1 50 5,00 5,00 6,16 6,16
1,22 :1 55 5,50 4,50 6,78 5,54
1,50 :1 60 6,00 4.00 7,39 4,93
1,86 :1 65 6,50 3,50 8,01 4,31
2 . 1, 66,7 6,67 3,33 8,22 4,10
Oko 1. i 10.ofujka (marta), dobro je izvaditi stari okvir sa dotrajalim sacem sa medom na kome
nema legla iii okvir iz rezervi, skinuti mu viljuskom za skidanje vostanih poklopcica oko 1Ox15· em
poklopcice sa obje strane okvira, znaci ukupno oko 300 cm2 i staviti ga iza pregradne daskf.~ u kOSIlici.
To se nastavi svaki drugi iIi tred dan, dok ima meda na okviru. Isto se moze nastaviti isa drugim
okvirom. Na taj nacin se u pravo vrijeme najbolje oslobodi starog dotrajalog saca, koje se kasnije
pretopi u vosak.
U nedostatku meda u sacu na okvirima, koriste se medeno-seceme pogace.
Od 20.ozujka(marta) pa nadaije, podsticajno prihranjivanje se moze vrSiti i secemim sirupom. Sa
1-2 litra sirupa u odnosu 1: 1 prihranjuju se drustva svaka 3-4 dana, iii sa 1 litar svako drugo vece.
Prihranjivanje se vrsi sve dok svakodrustvo neprimi 6-8 kg odnosno Iitarahrane, bilo meda iz saca,
pogaca ili sirupa. Sirupu dodavati vitamine.
201
BILOSKA STIMULATIVNA SREDSTVA
- FORTE-TONIK
Aktivne tvari ukompovane u FORTE-TONIK povecavaju otpomost pcelinje zajednice prema
bolestima.
Makro i mikroelementi i vitamin C regulisu metabolicke proeese u organizmu p6ela.Povecavaju
radnu i kondieionu sposobnost pcelinje zajedniee. ~
Boeiea od 15 ml sadrzi: kalij, kalcij, magnezij, bakar, cink, kobalt, selen, acide ascor~ice i solvens.
202
Indikacije:
u l:)es.pa~;nOlm
- FERMENT RIBONUKLEAZE
Utvrdeno je da ferment ribonukleaze kojeg ima u seceru unista.va peelinje viruse.
Prihranjivanjem peela secemim sirupom istovremeno se postize ozdravljenju peela od virus a
mjesinastog legla, akutne peelinje paralize i slieno.
- FORSSAPIN·KOBALT
Forssapin-kobalt sadrzi mikro i makroelemente koji reguliraju metabolieke procese u organizmu
peela. Aktivne tvari u Forssapinu-kobaltu djeluju na boJji rani razvoj peelinje zajednice, povecavaju
otpomost prema bolestima, ali isto tako povoljno djeluju na uspjesnije prezimljenje drustva.
Forssapin-kobaltje pakovan u staklene boeice po 15 ml.u vidu tecnosti. .
U svom sastavu sadrZi: kalij, bakar, magnezij, cink, kobalt, natrij, fluor, mangan, molibden, vita-
min C, B6, E.
Daje se tokom bespasnog perioda kod smanjenog legla, radi povecanja otpomosti peelinje zajednice
prema bolestima i kod nekvalitetne ishrane prilikom uzimljavanja peela, za naknadu vitamina, te mikro
i makroelernenata, kada se peele nalaze u kosnicama.
Daje se 10 kapi FQrssapina-kobalta na kg secemog sirupa iii na kg medeno-seceme pogaee. BoCica
je dovoljna za60kgsecemogsirupa ilipogace~
Kontraindikacija·nema.
Cuvati u originalnom pakovanju na tamnom i hladnom mjestu.
Rok trajanjaje 18 mjeseci.
Proizvodi "Peelarska centrala" Zagreb, Kneza Mislava br.l3, Hrvatska. ~
203
iIi kao lijek i stimulativna i makro vitamine,
Ako smo paidzV;~iII pi-vi pro'Ijetni p~egiedi ziiambzdhlvstvenostanjb poj~dinih pcelinjil1 zajedllica,
pripremimo pogace sa poh"ebnimlijekovima premabroju obo Ij elih pcelinjih:zajednica.Ovay nacinj e
bolji, blagovremeno pristupimo lijecenju odredenih pcelinjih zajednica, nastayijamo, lijecenje i
pratimo daljnje zdravstveno stanje. " '"
drustvo proljetnom treba do 15.svibnja (maja) do gIavne
dobije 6 d6:8 kg hnme. poiaod.:ove Kotlcirie'budeu pogacama apoia u'secernom sirupy, U
oba slucaja treba dodavati lijekove 1 qstaJ"l: stimlflatiyna. Zato je;najbolje, peelan sami
spravljaju i pogace, a to je i rentabilnije.
Od oko 20.ozujka (marta) pa nadalje treba poceti prihranjivanje secemim sirupom u odnbsll I: 1,
sipajuci u hranilice slabijim pcelinjim dmstvima pcl'litat sifupa, srednjim i-,51itar,a j'a:eim:2 litra, svaka
dva do cetiri dana, vode6i pri tom tacnu evidenciJ\l.pokosnicarna, kakobisvak:;t ]?celinja zajednica
primila potrebnu kolicinu, utvrdenu prilikorn prvog pregleda.
Na ovaj nacin cerno oko 15.svibnja (maja) imati zdrava i snazna peelinja drustva, sposobna da
najbolje iskoriste prvu glavnu p a s u . ' ~ ',f
U februaru (veljaei) peele pocinju prikupljati prvi cvjetni prah sa kacuna, vrbe-mace i jagoreevine
a tek krajem martil.'(b,Zujk~)jpocinje glavna polenova pasa..
U s'ecemi sir4P'tteb,a pre~eriti~hO staviti njek, \r'1taminC i stihmiatlvna sredstva. 'Prihr~mji~'anjem
se pored obezbjerlerljapot'teBrie te±erve'hrane; maiica'st1h1UH~e na ihtenzivriije po'Iaganje jaja i' nataj'
se nacin peelinje drustvo brojuano.,povecava: Bceleizvedene iz'posljednjihkoiaujesenzivedo,proljeca,
oko 6;8 ~ese~i. , \ ",/, '; .7'\ :T,,; .,"C" , "
Da hi se p~dlnja drustva i pn osbidrioj 'ljetnoj pa~i'i v:elik6J vrupinipogstakl\l na.sto al,<ti'{niji rad, treba
ih prihranjivati suhirn secerom u kristalu. U hranilicu se naspe 1 do '2 kg secera, prekokojeg sekasikom po
sredini napravi hrazda;koju talij emo zitklm rhedorii.1 Posto ,. peele uiimaju kristahli' secer sarno kada u
prirodi pOllestane pase,'clrustva ce seuvrijeme oskudne pase-nohrraln6 raZVijatltrfa19redOvati.~ . " ,
Svako peelinje drustvo u Ijetnom periodu, za vrijeme oskudne pase, treb<)l. p..xihraniti sa2do3 kg
secera u kristalu.
. f ..
Uspjeh u pcelarenju poeinje od jesenskog prihranjivanja pcelinjih zajednica. Stoga se kaze cia pcelarska
godina zapravo poeinje 0 1.avgusta (kolovoza) a to je od pripreme pcelinjih zajednica za zazimljavanje.
ZIMSKO
dovoljna kohcina
u pomoe povoljnom
od kg preko satonosa ispod poklopca
(poklopne daske), ukoliko se ne peelari sa Milerovim hranilicama , u danu bez vjetra i padavina.
U toku zime, kada bude neki topliji ili sunean dan, kada peele izlaze na proeisne letove, treba
ponovo takvo drustvo prihraniti, sa jednom iii opet dvije pogaee. Ni u kom slueaju se zimi ne smije
prihranjivati sa secemim sirupom,jer bi se zaledio a i peele se ne smiju izdvajati iz klupka u hranilicu.
Zimsko prihranjivanje je potrebno inace ueiniti u dugim zimama, kada peele, zbog velike hladnoce,
nisu u stanju da se prebace i formiraju klupko (klube) izmedu drugih okvira sa hranom u kosnici. Tada
se na isti naCin ubace dvije medeno-se6eme pogaee jedna do druge, direktno iznad klupka. Tako ce
drustvo sigumo prebroditi tesku i dugu zimu bez velikih gubitaka, razvijaju6i normalno leglokoje se
javlja vee krajemjanuara (sijecnja).
Peele se po otvaranju kosnice u zimskim danima brzo srede, poslije zatvaranja kosnice, kada inace
oddavaju toplotu sarno u klupku i gnijezdu, a ne u cijeloj kosnici.
U prolje6e, Cim se vrijeme ustali i temperatura povisi, treba pristupiti prihranjivanju takvog drustva
secemim sirupom u odnosu 1: 1, u intervalima i kolieini, prema potrebi drustva, u zavisnosti od
razvijenosti legla i da se drustvo obezbijedi do glavne proljetne pase.
Za uspjesno prezimljavanje i razvoj proljetnog legia najsposobnije su peele izvedene od kraja
avgusta (kolovoza) do polovine septembra (rujna).
Istrazivnj em je utvrdeno:
- da se od peela izvedenih do 20 jula (srpnja), preko zime izgubi 61 %;
- od peela izvedenih poeetkom avgusta (kolovoza) izgubi 18%;
- od kraja avgusta (kolovoza) do polovine septembra (rujna) 12% i
- od po Iovine septembra (rujna) do kasne jeseni izgubi 30%.
Pede preko zime trose mjeseeno oko 1-2 kg meda za svoju ishranu. Medutim, u proljece od februara
(veljaee) naglo se trosi med na ishranu larvi i mladih peela.
Visegodisnjim pracenjem zimske potrosnje hrane Beleic i Lonearevi6 su utvrdili da se ta potrosnja
kre6e ad 8,5 do 10,5 kg.
Autor M j e 51 e c Ukupno
X Xl XII I • II III
1. Beleie 2 1 1 1,5 ~
2 3 10,5
S. Loncarevic 2 0,7 0,8 1 1,5 2,5 8,5
Zimskapotrosnja hrane
205
VIII
PROIZVODI
PCELA
II I
209
drustava na pcelinjaku.
Udornaceno Je da se cijena roja krece kao 10 kg rneda a cijena tmke sa pcehnjirn drustvom
leao ovee na
s sto radilice
Oplodene rnlade matice proizvedene u nukleusima, Cije potomstvo provjereno, pcelaru donose
izvjesne prihode, kako na svorn pcelinjaku, tako ina trzistu.
MED
Pod medom se podrazumijeva proizvod peela medarica-gusta, slatka, sirupasta iii kristalasta rnaterija,
bjelozute preko rurnene do tarnnomrke boje, specifienog rnirisa i ukusa.
Specificna tezina rnedaje ad 1,10 do 1,45 kg.
Peele spravljaju med od nektara. Nektami med moze biti monofloran od nektara jedne vrste biljaka
iii polifloran, dobijen od raznih vrsta nektara. Prakticno, rijetkost je proizvodnja eisto monoflomog
meda, izuzev u eksperirnentalnim ustovima, S obzirom na to da se medonosne pase preklapaju i
nastavljaju a cesto i vise njih u isto vrijeme. Stoga se monoflomim medom smatra onaj kojeg ima
najvise i eiji karakteristiean sastav i svojstva dominiraju u njernu.
Nektar koji peele sakupljaju iz cvijeca i behara, glavnije izvorugljenih hidrata, koje peela pretvara
u lahko svarljive secere-glukozu i fruktozu, u medu se nalaze i promjenjive kolieine secera, kao i
mineralni sastojci. U medu se nalazi i vise kiselina: mravlja, sircetna, jabuena, limunska i Cilibama, te
vise aminokiselina. Nalazi se takode karotin i x-antrofilni pigment, albuminoidi, kao i enzimi, invertaza,
dijastaza, katalaza i inulaza. Med, osim ostalog, sadrzi i elemente kompleksa vitamina B ito u slijedecim
miligramskim vrijednostima za 1 gram meda:
- nikotinske:kiseline 1,10 miligrama u gramu meda,
- pantotenske kiseline 0,55 miligrama u gramu meda,
~. rihoflavinaO,26 miligrama u gramu meda.,
- piridoksina 0,10 miligrarna u gramu l11eda,
- tiamina 0,044 miligral11a u gral11u meda,
- foIne kiseline 0,03 miligrama u gramu meda,
- biotina 0,00066 miligral11a u gral11u meda.
210
SASTAVMEDA
211
od vrste Ul.v'UV'.LV
U dalekoj proslosti se vjerovalo med lijeci, okrepljuje, produzava zivot, jaca snagu duha i tijela,
primjenjuje sekod bolesti utrobe, inficiranih rana i fistula, itd.
Naucnim istrazivanjimaje potvrdeno da med djeluje narad srca, da rastvoreni med prelazi u krvotok
i cirkulise, da je to pravi terapeutski lijek koji se primjenjuje kod teskih srcanih smetnji. Aktivna
materija acetilholin veoma je znacajna i pozeljna za rad srca, jer djeluje na prosirenje arterijskih sudova,
sto je zavisno od porijekla meda, jer kolicina ove materije se krece od 1 do 100. Med normalizira
srcani litam; med djeluje na poviseni krvi pritisak. Vitamin B 12, koji se daje u vidu injekcija i drugim
oblicima, djeluje protiv anemije. Soli meda ucestvuju u stvaranju eritrocita (crvenih krvnih zmaca),
ukolikose u organizmu dobro resorbuju i iskoriste. Med u sacu pri zvakanju doprinosi dezinfekciji i
ciscenju zuba, kao i jacanju desni.
Navode se ljekovita svojstva meda u zavisnosti od njegovog porijekla, odnosno od koje je biljke
sakupljen nektar, ito:
- bagremov med ima umirujuce djelovanje;
-lipov mect'tma antisepticno i umirujuce djelovanje. Koristi se kod bronhitisa i nazeba, kao sredstvo
koje pom~tr iskasljavanju;
- kaduljin (zalfijin) med ima antisepticno djelovanje; ,
';~suniski Ihed (rriedljikovac)djeluje antisepticllo, urriiriijuce i ariiiiriflamotomo (protiv zapaljenja);
- kestenov med siri peri feme krvne sudove;
- maticnjakov med se koristi kao sredstvo za umirenje;
- karanfilov med poboljsava rad urogenitalnih organa. Koristi se protivdijareje i za iskasljavanje;
- nanin med se najvise koristi kao analgetik, za smirivanje grceva misi6a i kao sredstvo za splJe-
cavanje nadutosti, itd.
212
NA
MEDANA VARENJE
Oboljenje bubrega je povezano s mokracnim putevima i besikom. Bolest djeluje na normalan rad
srca, jetre, nervnog sistema, itd.
~¥brezi su bioloski filteri u kojimadolazi do izdvajanja iz lavi stetnih materija raznih hranljivih
sastoJaka a narocito do razlaganja ureje-mokrace. Bubrezi covjeka u toku 24 sata izluce oko 1,5 a zena
1,4litfdurina iIi filtriraju oko 100 litara krvne plazme.
Kod oboljenjabuhrega(nefritis)pored uzimanja lijekova, neophodnajestroga dijetabez kuhinjske
soli i masnoca.
Kod ove bolesti kao i kod drugih bolesti: jetre, srca, probavnih organa, itd., preporucuje se
svakodnevna upotreba 50-100 grama meda u caju od sipka. Sipak se isitni i skupa sa kospicama
spravlja cal.
213
vade i najbolje najedan
od
NEPODNOSENJE
KRISTALIZACIJA MEDA
Kristalizacija meda jedno je od bitnih svojstava prirodnog meda. Predstavlja prezasi6eni rastvor
secera sa vecim procentom saharoze, usljed kojeg se tecan med pretvara u kristalisano stanje.
Ako se zeli pospjesiti kristalizacija, potrebno je manju kolicinu kristaHsanog meda dodati tecnom
medu u omjeru 1: 1.000 i dobro izmijesati. Nakon dan-dva say med ce kristalizirati.
Ako se pak zeli kristalisani med pretvoriti u tecan, onda se posuda sa kristalisanim medom stavi u
veti sud sa vodom, koja se zagrijava do 45 Ge, kada med postaje tecan.
Ako dode do pojavevrijenja meda (fermentacije), onda se medu dodaje sumpordioksid (S02), koji
se mijesa sa medom. Moze se nabaviti u trgovini hemikalija. Na taj nacin uniste kvasnice i
mikroorganizmi izazivaCi fermentacije ;;t sumpomo jedinjenje ubrzo ispari, bez posljedica na ukuse i
mlnse.
HRANLJIVOST MEDA
Ljudi med upotrebljavaju duze od 10 hiljada godina. Kao hrana od velike je vrijednosti s
po;tencijalnim alkalitetom, neophodnim za podrzavanje kiselo-alkalne ravnoteze u organizmu a
llC1Jznacajnije su mineralne soli, kojeneutralisu kiselinu.
fW pcelinjem medu je do 1976.godine iden~ificirana 181 materija koja je potrebna za normalan
razvoji funkcionjranj~ org(,lniZl1l11.
Med, dospijevajuCi ujetru, pretvara se u glikogen, pri cemuje masna degeneracijajetre nemogu6a.
Antibakterijsko djelovanje meda je slicno penicilinu.
Medje najcudniji eliksir, jedinstven i nezamjenljiva apsolutno prirodna hrana.
U medu se nalaze dvije vrste secera:
- dekstroza (glukoza) i
- levuloza (fruktoza).
214
40% u medua
mora u
215
se
se sa
20
litar kravljeg mlijeka ima, dfula.
se u sportu uzima radi pove6anja (maratonci, bokseri, sprinteri,
kosarkasi, itd).
Med se uzima 15 minuta uoei starta u koHcini 60-80 grama. Med se brzo upija u limfni sistem,
odakle u i tkiva, pojacava misi6a, djeluje okrepljuju6e, povecava procenat hemoglobina
u krvi a kod djece ubrzava rast. Med naroCito koristi oslabjelim fizickim i intelektualnim radnicima,
prezdravljelim (rekonvalescentima) osobama iznurenim poslije prelezanih bolesti itd.
Preporucuje se uzimati med na 1,5 do 2 sata prije rucka iii 3 sata poslije jela. Med se rastvoriu
toploj vodi u odnosu 1: 1, pije s cajem iii mlakim mlijekom.
Dnevnadoza meda za djecuje 30 do 75 grama prema uzrastu djece a za odrasle 60 150 grama
i za zdravu
Hranljivost meda odreduje se prvenstveno prema njegovoj zrelosti, tj. procentu vode. Fini miris
med dobija cvjetnog bilja.
Veoma je korisna kombinacija meda i drugih prehrambenih proizvoda: sokovi, sirupi, kompoti,
vocne tursije, osvjezav<l;juci napici, kokteli, medovina, med s mlijekom, sutlija, med sa sircetom, slatka,
dzemovi, zelei s vocem, kolaci, rahatlokumi, karamele, med s kasama, resedija, zerde, med s hljebom,
itd.
Dodatak medaprehrambenim· proizvodima doprinosi· pove6anju njihovc kalorijske vrijecinosti,
poboljsanju ukusa, arome i privlacnosti proizvoda.
MED U KOZlVIETICI
Med hrani kozno tkivo i njegove zavrsetke, spljecava procese smefuravanja i stareI1ja, odrzava
elasticnost i vlaznost koze, pojacava njen tonus, usporava mnoge negativne promjene, itd.
216
masti,
hemijske iii druge pouzdane analize, moze se jednostavno ustanoviti, da Ii je neki med cist
proizvod peela je vjestacki dobijen i to na sbjedece nacine:
1. Jednoj kolicini meda stavljenoj u staklenu epruvetu do dati dijela Cistog alkohola iIi spiritusa.
Sadrzaj u epruveti zagrijavati u vreloj vodi i muckati. Prirodan pcelinji med ce se potpuno rastvonti :1-
vjestacki ce na dnu ~pruvete ostaviti bijeli taIog;
2. Ako teglu s medom izvmemo i ako se gusta masa rastegijivo odvaja od dna posude i sporo
kaplje, znakje da se radi 0 cistom pcelinjem medu. Ako se pak masa naglo odvoji od' dna posude, znak
je da je med vjestacki;
Ponekad u tegli mogu se zapaziti dva sloja meda: tecan ikristaliziran (zgusnut). Radi se 0 odvajanju
vocnog (gomjeg) i groZdanog (donjeg) secera. Gomji dio je sladi, koji mogu kao vocni koristiti
dijabeticari, s obzirQm na to da on ne utice na povecanje secera u krvi (glukoze). Donji dio-kristalizirani
med je dokaz da.se radi 0 prirodnom pcelil~jem proizvodu.
Miris se odreduje nepo~redno poslije otvaranja posude s medom. To se isto moze odrediti i ako u
neki sud uIijemomalo meda,zagrijemoionda odredujemo miris.
Ukus se odreduje uzimanjem malo meda u usta i prevlacenjem jezikom preko njega (utvrdi se'
ukus).
Boja odreduje sortu meda, uporedujuCi je sa poznatim sigumo identifikovanim medom.
217
3.
Lijecenje proizvodima HJA"'~'-"'I ugljikohidrata u
individualno doziranje (upute daju ljekari apiterapeuti);
za osobe max 100 rasporedenih u navrata
1 to:
ujutro
grama.
Doza za dj eeu, dok traj e terapij a, j e dnevno 30 gr, takode rasporedenih u tri navrata po eea 10 gr;
6. Terapija uzimanja meda traje najvise dva mjeseea a onda se pravi pauza od 5 dana, kada se
terapija moze ponoviti;
7. Sluzokoza zeluea i erijevnog trakta brzo i lahko upija pcelinji med, sto je prirodni katalizator
(provodnik) kroz organizam raznih korisnih sastojaka, naroCito vitamin a i kalcija. Radi te njegove
osobine "provodnika", u med se dodaju i drugi potrebni vitamini i drugi medikamenti, kako bi
prirodnim putem bili uneseni u organizam;
8. Med se ne smije zagrijavati stavljati u cajeve i mlijeko na temperaturama iznad 40 oe, jer se
unistava holin, etericna ulja i drugi korisni sastojci;
9. Odlezan med se kristalizira, sto je dokaz prirodnog pcelinjeg meda;
10. Smatra se dajemednajboljeuzimati unormalnim uslovima svakodnevnoumanjimkolicinama
u mlakom rastvoru s jabukovim sircetom iIi vodom sobne temperature, kao napitak uzjelQ
umjesto vode iii vina u toku jela;
11. Opste pravdo je, bez vaganja meda:
- djeci davati triput dnevno po kafenu kasiku meda;
- odrasli i bolesnici uzimaju triput dnevno po jedacu kasiku;
- liea koja nemaju dovoljno kiseline u organizmu za varenje (ahilicari), treba da uzimaju med
prije jela;
.,. liea kojaimaju visak kiseline (hiperaciditet), cirasi i drugi, treba da med uzimaju poslije jela.
PAKOVANJE MEDA
~
Pakovanje meda najcesce se vrsi automatski u zapreminskim dozimetrima i to jos dokje topao, jer
je tako smanjen njegov viskozitet (ljepljivost, tegljivost).
218
1
nepovoljnoj temperaturi od 30
Med ne treba u prostoriji sa: Iukom, kupusom, naftom, benzinom, gasom, sapunom
U prostorijama relativna vlaZnost treba da je oko 60% a ne smije biti od 80%. Okvire
sa medom u treba zamotati u celofan.
za med biti ciste i stak1a iii su emajIirane se
isti treba da je fino gledosan. posude moraju biti od drveta, do
20% pod uslovorn da ne daju i boju. Cetinari ne dolaze u zbog njihova speeificnog
hrastovina zbog tanina, daje emu boju a metalne posude i burad, ako nisu terneljno prevuceni
neutralnom prevlakom koja spIjecava neposredan dodir rneda sa metalom, usljed cega inace dolazi do
reakcij e organskih kiselina i metala.
U novije vrijerne sve se vise koriste i plasticne posude, kao i folije od plasticne mase namijenjene
za ambalafu namimica koje, zbog ekonomicnosti, manipulisanja i prevoza sve vise su u upotrebi na
svjetskim trzistima.
Postoje regionalni standardi za zemlje Evrope 0 medu. Cist06a meda se kontrolise odredivanjem
proeenata primjesa, koji ne smije biti veei od 0,1 %.
MED NA TRZISTU
219
Topljeni i na se obrade.
Med na trZistu
it,1
(Iz prospekta ((Medoprodukt':~rJJescara)
220
dobijanja
max 8
21
min 60
invertni me dljikovac
secer bagremov
max 10 10
lavanda
banksia
tilovina
draca
vrijesak 8
saharoza
kadulja
m.zmarin
cvjetni med 5,5
ostaE med 5 3 5
max max
kiselost 40mMollkg
40m Mol/k 5mMollk
medljikovac max 1 1
pepeo
ostali med max 0,6 0,5
materije muljani med max 0,5 0,5
nerastvorive topljeni med max 1 0,5
u vodi ostali med max 0,1 0,1
di"astaza min 8 8 - 10 8
max
HMF 40pprnlkg··
40
dobiven nezalezenog
., muljani iii presovani = dobiven drobljenog saea pod pritiskom, hladnim gnjecenjem;
- med u sa6u dobiven uoriginalnom zatvorenom i nezalezenom saeu;
- topljeni med dobiven zagrijavanjem drobljenog i presovanog saca max do 40°C.
Prema regionalnim standardima 18 zemalja Evrope, cisto6a meda se kontrolise odredivanjem
procenata primjesa koji ne smije biti veCi od 0,1 %.
K valitet meda i dmgih pcelinjih proizvoda detaljno je reguliran pravilnikom: "Pravilnik 0 kvalitetu
meda i dmgih pcelinjih proizvoda" Sl.list RBiH 2/92. i 1~/94.
221
..... 193.700
............... 1
- Evropa bez ................ .......................... .... 122.900 tona,
- Afrika, ............................................................................... 87.700
- Juzna Arnerika, .......................................................... 52.700 tona,
Oceanija, .... ......... .......... .... .. ........... ................. 28.500 tona.
UKUPNO: 652.000 tona
222
poldopljeni
dvij e trecine
Pored pcelara potreban najmanje JOB jedan pomocnik za prenosenje okvimjace sa okvirima,
naiZl11ienicno skidanje vostanih poklopcica saca, okretanje vrcaUke, prenosenje kanti s medom i vracanje
izvrcanih okvira.
Za vrcanje meda treba pripremiti vrcaljku, dimilicu sa za sagonjevanje, okvimjacu,
cetku za metenje za skidanje vostanih poklopCica
cjediljku sa ramom i za otvaranje poklopcica sa vostanim
poklopcicima sa piehom, cJediljku koja se stavlja na kantu ispod cJediljke,
posudu za poklopeice, posudu sa vodom za pranje i ruku od za med.
Vrcaljka se opere mlakom vodom, dobro posusi i nagne suneu vani, najbolje uoCi vreanja.
Ostali pribor se takoder opere i osusi.
Prvo se peelarskim-ameriekim dlijetom ili jaeim odvijaeem "srafcigerom" odvoji poklopae od
nastavka malo i kroz taj otvor ubaei nekoliko dimova a onda lagahno skine poklopac i pazljivo sa
pee1ama prisloni uz kosnieu na postolje. Peele se malo zadime. Vadi se prvi iIi posljednji okvir zavisi
koji je lakse izvaditi i on se sa peelama prisloni uz kosnieu na postolje. Potom se vadi slijedeCi okvir,
pregleda je Ii med za vreanje a onda vrati dopola u kosnieu i peele stresu na taj naCin sto se lijevom
rukom okvir uzme za usku satonose eitavom sakom a desnom sakom udari u lijevu saku obieno dva
puta. Ostatak peela sa okvira se odstrani eetkom iii vecom perkom. Okvir se odlozi u okvimjaeu. Sada
se uzima onaj odlozeni okvir sa postolja i peele stresu na isti naein. Ako je potrebno ponovo se peele
zadime. Poslije svakog stavljenog okvira u okvimjacu, ista se zatvori, poklopi iIi prekrije, naroeito
ako je bespasni period. Zatim se vade svi ostali okviri s medom za vrcanje. Na kraju se okvimjaea nosi
iii vozi do prostorije za vreanje meda.
Ako se ne koristi matiena resetka, dogada se da na nekim okvirima bude otvorenog iii zatvorenog
legia iii tek polozenih jaja, pa se ti okviri ne smiju vrcati.
U bespasnom periodu dobro je na pragu ulaznih vrata prostorije za vrcanje meda drzati drugu
dimilicu zapaljenu, koja ce odbijati peele od ulaznih vrata, neutralisuci miris meda iz prostorije.
Umjesto stresanja peela sa okvira medista pri vreanju meda, pored plasticnog tijela-bjezalice, koji
se stavlja dan prije vrcanja, koriste se i druga sredstva.
Kompresor kao puhaljka sa mlazom komprimiraltlog zraka. Ivan Miksaj pedar iz Hrvatske
koristi usisivae prasine snage 1000 W. qotvor za izlaz zraka stavi se jedan krajsavitljive (fleksibilne)
cijevi, a drugim krajem na kojem je pl&nata cijev mlaz izlazeceg zraka usmjerava se po ulistima i
ostalim mjestima okvira sa pceIama'
H
Na peelinjacima ua kQjil11a nema elektricne struje koriste se kompresori:-puhaljke s pogonom na
benzinski motor. Na tdistimaAustrije i Italije mogu se nabaviti kompresori namijenjeni za peelarstvo.
Dobro je prije upotrebe puhaljke ispod nastavka s medom staviti jedan nastavak s izvrcanim
okvirima, na kome ce se peele zaddavati.
Nakon istresanja peela iz nastavka, prakticno je pomocu dinamometarske vage (pogotovo ako se
koristi dizalica za nastavak), izmjeriti nastavak sa medom, pa se ustanovi koliCina meda za svaku
kosnicu.
Istjerivanje peela pomocu puhaljke je jednostavan, znatno skracuje vrijeme i ne steti pcelama i
medu.
223
poprska po cijeloj oblacno i na
kako bi top tina iz kosnice pospjesila bolje isparavanje kemikalije.
povuku u podmetnuti nastavak. Ove dvUe imaju sarno ImJe
~ o~~~ ~ ~
sezone. Ako je pasa dobra, peele zainteresovane za miris prilikom vrcanja, pa se
vadi okvir po okvir, skidaju poklopciei, vrca med i okviri vrate u nastavak. U suprotnom, postupak
slijedeei: okvimjace se vade svi okviri i slaw liZ zid prostorije blizu vrcaljke, naslonjeni jedan na
drugi nesto malo nagnuti, obicno na bocnu stranu. Prostor ispod okvira treba da zastrt nekom
plasticnom folijom, radi curenja meda i lakseg eiseenja prostorije. Okviri se mogu donijeti VIse
nastavaka. Sada se pristupa skidanju vostanih poklopCiea nad plehom sa cjediljkom pricvrscenom na
drveni ram. Ako je sace s medom izgradeno mimo letvica okvira, velikim nozem se skida sve do ravni
dascica okvira, a ako je sace s medom poklopljeno nesto unutar iIi u ravni dascica okvira, onda se
poklopCiei skidaju viljuskom za skidanje vostanih poklopcica.
Boljije noi od rostfraja, koji se pri radu ne mora zagrijavati. Ivan Miksaj peelar iz Hrvatske koristi
noz od trake rostfrei-lima debljine 2 mm, koga svede u spic i sa obje strane, nazubi sitno kao kod pile
za zeljezo, naostri i stavi rueku iii prievrsti pilu za zeljezo na pomenutu traku. Takav noz koristi vee 20
godina, jer se ne tupi. Vostani poklopciei sa ovim nozem se skidaju pilenjem osteeenja eelija saea.
Postoji i automatski otvarac saca koga pokreee elektricni motor, koga proizvodi Medex iz Ljubljane.
Otvara okvir po okvir s obje strane odjednom. Okvir se uvlaci u proejep izmedu dva plasta kao ostriea
visebrojnih viseCih noziea, koji pri vrtnji formiraju valjke s paralelnim osima okrecuCi se medusobno
u suprotnom smjeru.
Ovaj automatski otvarac saea moze se koristiti sarno ako je donja letvica okvira sirine do 16 mm,
kako bi se okvir mogao uvuci u proeijep i kadaje sa6e s medom deblje od donje letvice. Noziei grebu
istodobno po saeu sa obje strane.
Otvoreni okviri se stavljaju u {!ealjku jedan naspram drugoga priblizno jednake tezine, da se
izbjegne drmanje vrealjke. Treba voditi racuna da se okviri stavljaju u vrca~iku tako da, kada se dobos
okrece donja letviea okvira ide napr~d a ne satonosa. ZnaCi, ceUje saca treba da su okrenute suprotno
praveu vazduha koji proizvodi vrcaljka, s obzirom na to da celije saca nisu okornite na satnu osnovu,
pri eemu bi se zraknabijao u celije i ne bidozvoljavao istieanje medaiz eetija, pa se sace lomilo.
Kada se okviri stave u vrcaljku, u pocetku rucieom dobo?:; treba okretati sporije, dok se otprilike ne
iscijedi jedna polovina meda sa vanjske strane okvira, a to je otprilike oko 30 obrtaja. Tada se lagahno
uspori obrtanje dobosa i zatim potpuno zaustavi. Okviri se izvade i okrenu da ranija unutarnja strana
okvira bude sada sa vanjske strane do zidova vrealjke. U pocetku dobos se opet lagahno okrece a onda
se lagahno ubrzava, dok se druga strana saca potpuno ne iseijedi. Ponovo se okviri izvade i preokrenu
ivrea dok se ona prva strana saca potpuno ne iscijedi.
224
otvarar!je
se se na pasu.
225
sc
226
nakon 15 minuta do pola sata dok se smire pristupa se otvaranju
to naizmjenicno trecoj, da bi se izbjegao nalet pcela. toku poklopac sa zbjegom
treba u normalan polozaj a poreme6ene okvire dovesti u red.
nn>v{''7'~
na ne da imaju dio prostora u koji
podvuci a taj prostor se naziva zbjeg. To je ustvari drveni okvir visine 8 em u cije
se unutrasnje smjesti ram visine 15 mm sa mrezom, tako zbjeg ima visinu 6 em a iznad
mreze slobodan prostor od 2 em visine. Sa bocnih strana i pozadi, na slobodnom prostoru, naprave se
po dva otvora 6 do 10 em duzine i 2 em za ventilaciju koji se pokuju mrezom, kroz koju peele ne
mogu prolaziti.
Kao zbjeg se moze koristiti i poklopae dubine 6 em, koji je pokovan lesonitom, tako da hrapava
strana bude okrenuta unutar rama, i ona zamjenjuje mrezu, za koju se hvataju peele prilikom transporta,
koji mora imati iste proreze sa pokovanom mrezom sa bocnih strana i pozadi.
STEGAC
VEZANJE)tZICOM
Vezanje kosn£h zicomje dobar ijeftin nacin. Zajednu ko~nicu potrebna su dva komada zice 0 2-
3111111 debiJinea dugacki totikoda svaki mozeda opasekosnicu.Na coSkovimapodllice treba daimaju
zarezi, da se zice ne bi mogle u transportu pomicati. Jedna se zica stavi s prednje a druga sa zadnje
strane po sirini kosnice, posto bi poietaljka smetala da se veze po duzini. Krajevi zice se klijestima
zavrnu jedan s drugim.
227
stavlja u polozaju namijenjenom za
za
zaprenos
228
sve dok se ne otkloni. U
pregled stanja pcelinjih
nastavci se jos na
UU~~LU skidanja vostanih poldopcica. To medutim
(ljepljivo) sace. Tada se nastavci skidaju,
prethodno odstranjujuci peele sa okvira i odlafu u prostoriju na suho i tamno mjesto, predvidenu za
usldadistavanje na rezervnu podnicu neku ravnu dasku odignutu ad poda.
Aka dovoljno hladna i nepovoljna za razvoj voskovog moljca, onda se preko podnice
daske stavlja par novinskog papira, onda nastavak. istog se ponovo stavljaju
novinski i tako redom nastavak na nastavak a preko zadnjega jos i rezervni poklopac drugu
slienu dasku. nastavaka zavisi od prostorije. Na ovaj nacin ce biti sve
obezbijedeno od ulaska raznih musica i drugih insekata a naroCito mrtvackih glava i voskovog moljca.
Okolo nastavaka po papirima koji vire ispod nastavaka pospe se naftalin iii neko drugo zastitno sredstvo.
Dobro je stavitigranCice bejturana, Ciji intenzivan miris odbija navedene insekte.
Kako je moguce da je moljac vee ranije odlozio jajasca u sace, to nakon 15-20 dana treba sve
okvire u i ako ima pojavnih oblika moljca, iste odstraniti i sve na nacin
ponovo
U slucaju da prostorije msu dovoljno hladne, pa postoji mogucnost povoljnog razvoja voskovog
moljca, onda se uskladistavanje vrsi na drugi nacin.
ZASTITA SACA
229
za vatlenje larvi voskovog rnoljca, rnrtvih pcela i trutova i
njihovih larvi iz 6elije saca
Najlakse vaditi mrtve peele trutove i njihove iarve
pomocu pceiarske viljuske vostanih
se
-SUMPOR
Pri sumporisanju nastavke treba staviti taka da na dnu bude jedan nastavak okvira. U
njega na dasku iii podnicu staviti zemljani sud sa dvije sumpome trake koje se potom zapale. Preko
nastavka u kome sagorijeva sumpor, na brzinu se nareda 8-10 nastavaka sa sacem i pokrije poklopcem.
Sve otvore prostorije prije sumporisanja treba dobro zatvoriti.
- SIRCETNA KISELINA
Ako se sace u nastavcima zeli cuvati od voskovog moljca upotrebom sircetne kiseline, tada se na
dasku iii podnicu ne stavlja prazan nastavak kao kod sumporisanja, nego on dolazi na vrh. U prazan
nastavak preko satonosa okvira nastavka ispod njega stavi se sud sa sircetnom kiselinom i preko toga
poklopac. Pare sircetne kiseline kao tde od zraka padace dolje i zastititi sace od voskovog moljca.
8 do 10 nas,!av(ika potrebno je oko 2 decilitra sircetne kiseline.
-PROTOCERA
Protocera je tecno sredstvo 11 plasticnoj boeici za zastitu saca od voskovog moljca, koje efikasno
unistava voskov moljac u svim njegovim razvojnim stadijima Gajasca, lieinke, odrasle moljce) bez
stetnog djelovanja na peele i pcelinje legia.
Protocera nije upaljiva niti eksplozivna tecnost.
Protoceru nikada ne nanositi direktno na sate (satne osnove, satinu, okvir-ram).
Prot?cera prodire u pore u ko.z~, pa treba izbje.gava:i. ko.ntakt s~ os:jetlj~v?m koz~m, ~elara. Pri
upotrebl proto cere, obavezno stavltI masku na usta 1 nos llzbJegavatl udlsanJe IsparavaJuceg sredstva.
,
U tokuTada nerazgovarati,ne pusiti,. ne pitt i nejesti. }70 zavrsetkUramr,ooofoopratiriike Tlice
sapunom. .
1 1113 zapremine nastavaka, iii za 24 nastavka LR kosnica iIi njima pribliznih u tri reda, potrebno
je 7-8 supenih kasika protocere .
•
~ Natopi se vata velieine kokosijegjajeta u protoceru i staY! iznad najgomjeg nastavka u redu. Pare
protocere kao teze od zraka padace nadolje sve do najdonjeg nastavka.
Protocera djeluje najmanje mjesec dana, pa i do tri mjeseca, sto zavisi od zaptivenosti skladisnog
prostora nastavaka i godisnjeg doba.
230
ml ,,",,",UVCI"
231
se
izgradnje pcelinjeg
mm.
21,50-25,50,
utica.
Radiliene i trutovske
Roj trecenac najpravilnije .
potrose oko
alba,
232
HCUj"-V!1'U~ (C26H530H);
233
Materije
- parafin o.
sastavu,
Zivotinjske voskove specijalne zlijezde nekih insekata,
lobanji kitova nalazi se kitov spermacet. Insektima vosak sluzi kao
zbog sto ne propustaju vodu, cuvaju organizam od
Biljni voskovi su mnogo rasprostranjeniji od zivotinjskih. Oni se
hSea, stabala, cvjetova i plodova iIi u vidu malih zmaca. Cuvaju
U biljne voskove spadaju i kamauba vosak, vosak seeeme trske i
Masti su takode priblizne voskovima po svom hemijskom sastavu i
One sadde estere visih masnih kiselina i glicerina. Vostani esteri masne kiseline i razne alkoholc.
U savremenom peelarstvu, pcelari dodaju pce1ama vjestacke satne osnove, eime pomazu
brze izrade sace, da ga izraduju po cijeloj povdini istovremeno zaposljavajuci raspolozivi broj pcela,
stede vrijeme i materijal i svode broj trutovskih celija na minimum, tako peele imaju vise vremena
za unos nektara i cvjetnog praha.
Na nasem trzis1:u najcesce u satnim osnovama ima izvjestan procenat parafina, eega su osnove
elastienije, ali kod veeeg procenta parafina, peele takve osnove prihvataju, a ako se takve satne
osnove dodaju roju, cesto ee roj rade napustiti kosnicu nego ih prihvatiti.
U Amerie! se izraduju satne osnove i od aluminija i plastike, potopijene u vosak, da bi ih peele
bolje prihvatile. Tiin vjeenim sacem se zeli izbje6i veliki posao oko uvlaeenja zica, stavljanja osnova
u okvire i njihova stavljanja u kosnice, usteda voska, suzbijanje voskovog ibolesti. Medutim,
zelj eni ciljevi nisu upotpunosti postignuti, jer peele nerado prihva~aju to a i proizvodna cijena mu
je visoka, jer je oko sedam puta skuplja od osnova od voska. Ipak\su u plasticne satne
u znatnoj upotrebi. Ne smiju biti izlozene s u n c u . ( J
Vosaksekoristi i za granaprivrede: kaosredstvozaimpregllac~ju kablova, tkanina, koza i
~ drveta, u proizvodnji voskovllih boja, lakova, politura i .preparata za ciscenje parketa, 11 livnicama za
galvanske i vajarske odljevke, za graviranje stakla, uhemijskoj, optiekoj, brodograditeljskoj, grafickoj
i automobilskoj industriji, avijaciji, u oko 40 grana industrije i drugim vrstama ljudske djelatnosti, kao
u medicini, savremenoj farmac1ji, protetici itd.
234
masti, i
materijala u hirurgiji i protetici.
Vosak se primjenjuje u 2.200 raznih preparata.
Vosak je bogat vitaminom U 100 grama voska 4.096 intemacionalnih jedinica i znatne
kolicine vitamina F.
meda u zuba i ostecenja zubne gledi, narocito kod djece. se
secera u ishrani preporucuje med. Med sacu' pokazao odlicno djelovanje narocito kod
asmaticara. proizvode gume za na voska s dodatkom nekih materiJa, koje
sprjecavaju stvaranje zubnog kamenca i koje povoljno djeluju na probavu.
TOPLJENJE VOSKA
Vosak se topi na temperaturi od 62-64 DC. Topi se pomocu suncanog, pamog iii drugih vrsta
topionika, malim rucnim presama sa top 10m vodom iii vodenom parom, kao i u velikim hidraulicnim
presama na mehanicki pogon.
prese vosak tece sa vrucom vodom u sud, gdje se otpadne . taloze a cisti sloj voska ulije
u kalup do stvrdnjavanja.
Za topljenje voska potrebanje: ekstraktor, destilator, sistem za kondenzovanje organskog rastvaraca
i taloznik za vosak.
ekstraktor se stavi izmrvljeno i osuseno sace, gdje se nekoliko puta obraduje organskim
rastvaracem, najceSce benzinom. Upotrebljava se i tetrahlormetan, benzol, eter i dihloretilen. Dobijeni
ekstrakt voska se prebaeuje u destilator, gdje se uklanja rastvarac. Potom se vosak talozi. Da bi se
otklonile primjese koje su nerastvorljive u vodi, vosku se dodaje sumpoma iIi solna kiselina i to 50-
300 em} koneentrovane sumpome kiseline na 100-120 kg voska. Kiselina se dodaje rastopljenom
vosku, mijesa se i drZi u rastopljenom stanju nad sudom sa vodom. Tamni vosak u takvim uslovima
dobija futu boju.
~a topljenje pcelinjeg vostanog saca u vosak koristi se vise nacina iIi topionika ito:
- suncani topionik;
.
- kuhanje u vodi;
- pami topionik i
- topionik za suho topljenje.
235
Topionik na
Suncani topionici voska razmaku od 1 em se otvara i zatvara.
(dva razna tipa) zastitu stakla kada topionik nije u upotrehi,
poklopae lesonita sa ramom
Na suneanom danu u topionik se ubaei isitnjeno i nabijeno vostano sace i topionik upraveu
sunca au toku dana povremeno zaokrece.
Temperatura u topioniku moze dostici i do 120°C.
Pomocu suncanog topionika moze se otopiti do 50% voska, jer suneani topionik nema presu da se
iscijedi veCi procenat voska. Stoga, ostatak topljenja treba
obaviti kuhanjem u vodi.
Uz topionik treha napraviti ravnu lopaticu od tvrdog
drveta za vadenje tropa sa ostacima voska, koji je jako vru6,
pa se treba euvati da se ne oprzL ciscenje treba
imati celicnu cetku.
236
Skinutu treba se takode
izdvojiti cisti vosak.
Postupak kuhanja i cijedenja se obnavlja dva-tri zavisno od
vostanog saca.
topionike na lozenje
voska i na koju
SUHO VOSKA
U raznim u upotrebi su elektricni topionici za suho topljenje voska, bez upotrebe vode.
Istopljeni vosak izlijeva se u prese za dobijanje satnih osnova u vidu tabli sa zapoeecima radilicnih
celija. Vosak se prihkom topljenja dezinfikuje, s obzirom na to da se samim topljenjem ne ubiju sve
bakterije.
Ispresani vosak u satne osnove treba da ima prirodnu debljinu a to je 1,5 mm, a slqzi kao pregrada
izmedu 6elija sa jedne i druge strane satne osnove.
Prese za satne osnove su:
- mene i
- prese sa valjcima ruene i na elektrieni pogon.
Satne osnove izlivene na ruenim presama sl} vehCine tipa okvira kosnice i nesto S\l deblje, tako da
ih bude 8-11 komada od 1 kg voska. !{,
Ruene prese su u vidu plitke pravougaonie~ posude sa poklopcem, Cija poklopna ploea kao i
ctQlJjaploca imaJuuodljevku zapocetke radihcnlh6elija .. U donjuplocujzlije se zagrijanite6nLYQsak
85-90 °C i preklapanjem poklopne ploce uz kratko drzanje dobije se satna osnova koja sa obje strane
ima zapoeetke radilienih 6elija. .
237
osnove u se
nesto su tanje dobije satnih osnova, satne osnove
dobijene putem pod pritiskom raspored molekula voska, zbog su
savitljivije. Pored toga su ekonomicnije, sigumije su za manipuliranje, ne lome se kod stavljanja u
okvire, u kosnici se manje deformisu, te pucaju prilikom vrcauja meda.
savTemenih sa valjcima, say tehnoloski je automatiziran I obavlja se po "-<<LoLL."".<,
238
Prije evanja novog voska, treba
odstraniti komadi6e voska iz prese pomo6u igle
a onda ubti ponovo toplo lucilo i cio postupak
Vosak u satnim osnovama se obnavlja na isti nacin.
Kada se presa previse zagrije od toplog
voska, treba je malo ohladiti.
Satne osnove se uz rubove podmetaca (daske) obrefu na tu mjeru a onda slazu na ravnu i cvrstu
podlogu iii kutiju, jedna na drugu.
Na kraju se presa opere toplom vodom, osusi i ouva na suhom mjestu.
239
je koju u rano masu sa
lisnih pupoljaka jablana, topole, bozura i cmogoricnog drveca Ijepljiva supstanca
stiti pupoljke biljaka i drveca.
Propolis se najvise sakuplja u jesen. vrijeme dobre peele ne sakupljaju propolis. Propolis
se ne odlaze u celije saca, nego na okvire zljebove, te poklopac (poklopnu dasku). Njime peele
pukotine i supljine u kosllicama, zasticuju prodora vlage, vjetra i insekata u kosnicu,
uevrscuju stabilnost okvira za nesmetan rad i glaeaju celije saca radi dezinfekcije.
Vaznija je funkcija propolisa kao dezinfekcionog sredstva negoli smole kao za pukotine
supljine na kosnicama. Propolisom se presvlaci (oblaze) svaka vostana 6elija na saeu i uopste u
kosnici radi dezinfekcije.
Sakupljanje propolisa peele obavljaju u eetiri etape:
- eeljustima kidanjem eestica smole,
- gnjecenjem prednjim nozicama,
- prenosenjem od prednjih na jednu zadnju nozicu i
- prenosenjem u korpicu (kosaricu) na nozici, kao polen.
Peele svojim usnim organima sakupljaju smolu sa pupoljaka i izvlace je u dugacku nit, dok se ne
otkine.
Dugo se smatralo da peele sakupljaju propolis na sHean nacin, kao sto sakupljaju polen. Medutim,
propolis se dobiva i kao sporedan proizvod pri sitnjenju poiena kao hr<;l.ne za ishranu podmlatka. Sarno
u nedostatku poiena peele sakupljaju propolis sa lisnih pupoljaka rastinja.
Smatra se da jedna peela u toku dana donosi 3-4 puta propolis. U toku Ijetne sezone bude oko 50
povoljnih dana za sakupljanje propolisa. MisIT se-da peele u toku dana sakupe oko 1 gram a u toku
sezone oko 50 grama propolisa. U hladnijim krajevima i losijim kosnicama peele sakupljaju vece
koliCine propolisa i obratno.
Za vrijeme sakupljanja, peela mijesa propolis sa selaecijom mandibulamih zlijezda, sto joj pomaze
u obradivanju Ijepljivih smola biljaka. Po dolasku u kosnicu, druge peele oslobadaju propolis iz korpica.
Propolis je mrkozelene do kahvajizelene boje a vremenom!postaje nesto tarnniji. Trljanjem pod
prstima postaje Ijepljiv. Na topioti brzo razmeksa a poslije hladenja postaje krhak. Izrazitogje ugodnog
mirisa i malo gorkog ukusa. N aroeito na vatri razvija prijajtan miris. Lahko se mijeSa s voskom, pa se
eesto falsifikovan nalazi u prometu.
Propolis u vodi nije rastopljiv, dokje rastvorljiv u metilalkoholu i etilalkoholu, amonijaku, sircetnoj
kiselinii 81.
~
Specifiena tezina propolisa na 20°C je 1,112 do 1,136 kg. -
Hemijski sastav propolisa je: smole 55%, voska 30%, eterskih ulja 10% i 5% polenovog praha sa
drugim dragocjenim materijama, sekreta peeUnjih pljuvaenih zlijezda, velikog saddaja pepela
mineralnog sastava: gvozda, oakra, mangana, cinka, kobalta, nikla, aluminijuma i dr.
Propolis sadrzi lahko ispraljiva eteriena ulja na topioti koja imaju antirnikrobnu aktivnost, zasti6ujuei
peelinje drustvo od patogene milg-oflore.
240
N a neke vrste bakterija propolis djeluje
njihov razvoj.
Propolis bakteriostatieki djeluje na:
limunkastoZute), i na
nekih paratifusnih bacHa,
oblika spororastuCih mikroba, pigmentnih proteus a,
americkog uzrocnika truhleza peela i dr.
Propolis ne pripada ne (otpornosti)
mikroorganizama, kao kod antibiotika:- .-
LIJECENJE PROPOLISOM
U narodnoj medicini propolis se smatra ljekovitim sredstvom protiv malignih tumora, primjenjivan
u obliku masti.
Propolis se intemo koristi protiv: astme, cira na zelucu i dvanaestopalacnom crijevu, raznih srcanih
oboljenja, njime se lijece katarske upale u ustima, zdrijelu i jednjaku.
Mast-ekstrakt i alkoholni rastvor propolisa preporucuju se za lijecenje nekih unutrasnjih i spoljnih
bolesti ito: vodeno-alkoholna emulzija za intemu upotrebu a mast za spoljnu upotrebu.
Propolis se spravlja na dva nacina:
- rastvor propolisa u lO%-tnom iii 20%-tnom alkoholnom rastvoru (cistom 96%-tnom alkoholu) i
- alkoholni rastvor propolisa sa podlogom vazelina, vazelinskog ulja i lanolina.
Propolis je cisti prirbdniantibiotik, prema kome niko ne postaje rezistentan (imun), niti on izaziva
stetne reakcije U organizmu.
241
se
mm, slicne Hanemanovoj resetki, koje se takode stavljaju preko satonosa
znatne koIieine uzduz
(MATICNO
Peele proizvode maticni godine za ishranu matice i ishranu mladih larvi matica
u maticnjacima u vrijeme rojenja peela, kao i maticnjaka kod slabljenja funkcija matice, uginu6a j tihe
izmjene u toku sezone kada trutova za oplodnju. U pasnom periodu ga
proizvode vise au bespasnom kohko je potrebno za ishranu matice dok polaze jaja a najmanje kada
matica ne polaze jaja a to je u jesen i do pretkraj zime od oktobra (listopada) do kraja februara (veljace)
u kontinentalnom dijelu zemlje.
Mlijec je jedini proizvod pcela koji se proizvodi onoliko koliko je potrebno za neposrednu potrosnju.
Za rezervu ga peele uopste ne ostavljaju, kao 8to ostavljaju med i cvjetni prah.
MATICNOG MLlJECA
Da bi se proizvodiQ maticni mlijec, treba prije toga poceti proizvodnju i uzgoj vjestackih maticnjaka,
kako je to opisano pod naslovom Proizvodnja vjestackih maticnjaka zakljucno sa Uzgoj maticnjaka.
Za proizvodnju maticnog mlijeca trebaznati i slijedece:
- mlijec se vadi sarno iz zalezenih maticnjaka a ~e iz radilicnog i trutovskog legla;
- za uzgojni materijal-larve (licinke) odabiraju se dmstva sa selekcionisanim visokokvalitetnim
maticama, koje treba dobro prihranjivati se6emim sirupom;
- mlijec se vadi iz k08nica za uzgoj maticnjaka, za 8to se koristi ve6i broj kosnica sajakim pcelinjim
drustvima, sa .mnogo mladih pcela, pa &e ipak prethodnodva do tri dana intenzi vno prihranjuju
medeno-secemim pogacama sa dodatkom proteinskih sastojaka koji sadrze bjelancevine i vitamine
(polen, mlijeko u prahu, sojino brasno, kvasac, C vitamin, suho fumance i sHeno);
.. mlade peele u dobi od 7-14 dana najsposobnije su da proizvode maticni mlijec;
- da bi se vadio mlijeQ, drustva moraju imati velike zalihe hrane, koja se mnogo trosi pri proizvodnji
mlijeca a narocito cvjetnog praha;
- u vrijeme vadenj~ maticnog mlijeca u kosnici treba stvarati i odrzavati uslove kakvi vladaju u
vrijeme rojidbenog nagona;
242
se
!ws;mc:a sa pokretmm
prihvatanje i cuvanje
20°C i povecanom
saSlJecanJe za vadenje
maticnog papir za zamotavarlje
boCica i frizidera iii
mlijeca od spo~jne temeprature, unosa nektara i poiena i jacine pceljinjeg dmstva u
Stoga se za sve dmstva prihranjuju ranD ujutro i uvece.
Ustanovljeno je da najvise mlijeca u maticnjacima cije su larve stare 2,5 do 3 dana, jer su
miade larve jos male, pa im nije potrebna velika koliCina mlijeca. U maticnjaku ima 200-400 miligrama
odnosno 11 oko 15 maticnjaka 4 gra~a
Mlijec se ne smije vaditi napolju kod kosnica. lz kosnice se izvade okviri sa letvicama i zalezenim
maticnjacima, stavljaju U okvirnjacu i prenose u prostoriju u kojoj 6e se vaditi mlijec. ,t,
Narocitu paznju treba obratiti da suncevi zraci ne dopm do mlijeca, pri cemu bi izgubio nesto Clf11
vrijednosti. .
se filO se '-HW'''V.... S razlikom
sto se vadenje
mlijeca nakon 50-64 sata a to momenta dodavanja sa presadenim larvama,
maticnjaci se ",,"'''','''' i to sarno na kojoj se nalazi mniee u
maticnjaku .
•
Prije vagenja iglom za presadivanje larvi odstrane se larve maticnjaka.
Mlijec se ne smije metalnom lopaticom ako nije niklovana, nego drvenom, staklenom, od
kosti iii plastike. Velicina kasiCice-lopatice, treba da je podesena tako da lahko moze u6i u sasjeceni
maticnjak a da se moze zahvatiti odmah sva kolicina mlijeca.
243
Cist prirodni matieni mlijec se za trziste pakuje u sterilizirane staklene bocice u koje stati
do 10 grama Tako upakovan mlijec se cuvati na temperaturi od do °C
a na temperaturi od -15 do -18°C i do godinu
Matieni se veoma tesko jer mu naroeito smeta svjetlost, top Iota
i Njabolje je ako se mlijec liofilizira a to znaei da mu se na temperaturi
od -40 do -60°C oduzme voda vakuuma, pa se mlijec
Tako se cuvati duze, kao i antibiotici u vidu praha.
I.
Mlijec se moze cuvati sa medom u odnosu 1'10 do 1: 100, eime ipak izgubi
na kvalitetu, u medu ima encima koji razaraju neke sastojke mlijeca.
Mlijec se moze euvati i u alkoholujacine 45%.
Sve operacije oko proizvodnje maticnog mlijeca teba obavljati u
besprijekomim sanitamo-higijenskim uslovima a pribor treba cesto sterilizirati.
U optimalnim uslovima, sposoban pcelar u toku aktivne sezone od jednog
jakog drustva moze dobiti do 500 grama matienog mlijeea.
Hemijski sastav matienog mlijeea nije do kraja ispitan. Rezultati dosadasnjeg ispitivanja pokazuju
da veoma snazno djeluje na pravilan razvoj i skladno funkcioniranje gotovo svih organa u covjeeijem
i zivotinjskom organizmu a podstice i lij'ecenje niza bolesti.
Maticni mlijee, osim ostalog, saddi oko 22 razlicite amino kiseline, oko 15 mikroelen:enata,
vitamine: B I-tiamin, B2-riboflavin, B3-pantotenska kiselina, B4-piridoksin, B5 iii PP-nikd.tinska .
kiselina, Bc-folna kiselina, C-askorbinska kiselina, N-niacin, H-biotin, inozitol, acetilholin, p:f-jvita-
min DiE, zatim hormonalne materije, biopterin, globuline, lipoproteide, holinesterozu i druge encime
koji imaju veHlei Zrtacajzapravilnofunkconiranje covjeciJeg izivotinJskog organizma.
~
244
vitamina u
1 - 8,0
6,0 26,0
89 0-511,0
80- 10,0
48,0 - 125,0
0,16 -
60,0 105,0
60,0 - 105,0
78,0 - 150,0
- acetilholin 0,8 - 1,2
Mlijec u maticnjacima ima slijedeCi odnos izmedu vode i suhe materije (bjelancevine, mast i se6er):
- maticnjak star jedan dan 65% vode i 35% suhe materije,
- maticnjak od dva dana 69% vode i 31 % suhe materije,
- maticnjak od tri dana 70% vode i 30% suhe materije,
- maticnjak od cetiri dana 70% vode i 30% suhe materije,
- maticnjak od pet dana 68% vode i 32% suhe materije,
- maticnjak zatvoren 68% vode i 32% suhe materije.
Maticni mlijec-sadrZi i vise masnih kiselina, medu kojima i neke koje, prema bugarskoj pcelarskoj
enciklopediji, u opitima na zivotinjama pokazuju antikancerozno djelovanje. Maticni mlijec ima i
radioaktivno svojstvo koje se gubi nakon 10 dana.
o Maticni mlijec ima i antimikrobna svojstva prema velikom broju mikroorganizama, izazivaca raznih
bolesti, narocito tuberkuloznih bacHa.
Maticni mlijec je bogat i spolnim hormonima i podstice spolnu aktivnost.
Opiti na zivotinjama su pokazali, da se zivotinje brze razvijaju, da su vitalnije i produktivnije, ako
im se u hranu dodaje umjerena koliCina maticnog mlijeca, kao i da zive duze za trecin,f, svogavijeka.
, ~e?ma je opasno. uzimati vecu l~o~~cinu m~ticno.g mlijeca, sto se stetno ma~1'estuje, npr.
zakrzlJavanJe, opadanJe dlake, poremecaJl u orgamzmu 1 s1. I-I
Smatra se da Stt za odraslog covjeka nonnalne doze od po 50 miligrama dnevno, 8to znaci gram za
20 dana. Sarno izuzetno u potrebnim slucajevima moze se uzeti i po 100 rniligrama dnevno, sto je
gram za 10 dana.
245
I
se
- rnaticni u i 1
prokuhanog meda sa maticnog mlijeca, se
prokuha da bi se unistili fermenti koji negativno djeluju na ocuvanje maticnog
nacinila smjesa za tablete,
246
o
cajne
I uputstvo za primjenu, se treba
pridrZavati.
247
do
potpunog gubitka vida, kraJmke I zdnJelo, kada lzaZlva gusenJe zbog oteklme.
anl)te.KlL u kojoj 1m3 zavoja, flastera, alkohola, sulfanilamid
praska, i antialergicna se uzimaju kod tezih sJucajeva, usljed pcelinjih uboda iIi kao
za osjetljive osobe.
248
sa mjehurieem izvaditi noktima a moze pincetom, pa i iglom iii
ciodom.
i otrov su sterilni i kao takvi ne mogu izazvati infekciju. Medutim, nastala ranica se moze
LJU,Jfi.U
Najbolje je poslije vadenja zaoke ranicu obrisati cistom krpicom, staviti hladni oblog
Sll kuhinjskom soli; staviti polutku paradajza iIi premazati vlaznim sapunom. Na ranicu se
grudvica propolisa. Propolis bakterija pa je sterilan i s obzirom na to da sadrzi
djeluje antisepticno anesteticno, umanJuJe Moze se premazati i tinkturom joda.
vadenja zaoke ranicu je najbolje premazati bomom maseu i odlezati 20-25 minuta.
U slucajevima potrebno je potraziti intervenciju Ijekara.
Osobama koje su dobile vise uboda iii su alergicne na pcelinje ubode, Ijekar daje potkoZnu injekciju
odjedan miligram (1/1000).
Pcelinji otrov djeluje na 17 poznatih vrsta bakterija: Esch, Coli, Staphylococcus, Streptococcus
haemoI, Paramaecium caudatum, Stylonichia mytilis, Euglena viridis, itd; na amebe i ima baktericidne
i bakteriostaticne osobine prema gram-pozitivnim bakterijama.
Pcelinji otrov razrijeden u odnosu 1:50.000 unistava mikroorganizme a u odnosu 1:500.000 do
1:600.000 stimulira razvoj papucice (paramecijuma).
Pcelinji otrov djeluje na protok krvi, propustljivost i razmjenu materija kroz membrane, zatim na
sirenje krvnih sudova (snizavanje krvnog pritiska) i na nervni sistem.
Pcelinji otrov djeluje i na mnoge fizioloske sisteme organizma:
- na krvotok (kardio-vaskularni sistem), aritrnije (pogorsanje ritrna pulsa);
- na organe za varenje u slucaju gadenja, povra6anja, ponekad proliva;
- na disajni sis tern kod teskog disanja i stezanja grudi;
- na nervni sistern kod grceva, gubljenja svijesti i bunila;
- u bjelancevinarna pcelinjeg otrova postoji otrovni dio fosfolipazaA, koji utice na razaranje crvenih
krvnih zrnaca i srnanjenje sposobnosti zgrusavanja krvi i dovodi do snizavari'ja krvnog pritiska.
Nadalje, U otrovnom dijelu bjelancevina nalazi se rnaterija{ferment) hialirinidaze, koji rastvara
osnovnu materiju za spajanje tkiva.
savrmenoj reumatologiji koristi se za lijecenje reurnaticara kortizon (hormon zlijezde nadbubrezne
kore). Kornbinacijorn pcelinjeg otrova i kortizona postizu se najbolji rezultati, jer ova kombinacija ne
djeluje lokalno, nego na cijeE organizarn.
249
otrov
u koji uzrokuje
opsteg tonus a radne sposobnosti i
- U H"".UU< dozama sposobnost .e:,ai:>Ulv snage orgamzma.
1 defonnacije spondiloartritisa, hronicnog
troficne rane, bolesti u
~UJLna''''-i>a i eventualno n013etltll
po nakon
organizma analize
upotrebi su ruski preparati u prahu koji se rastvaraju u destilovanoj vodi:
- KF (E.LFiskova);
- melisin (S.EKononenka) i
- apitoksin.
Poznat je cehoslovacki preparat VIRPIN u obliku masti, koja se utrlja u koZu.
Lijecenje pcelinjim otrovom se pocinje dozom jednakom jednom ubodu pcelinje zaoke, cime se
ustanovi osjetljivost bolesnika i reakeija na pcelinji otrov. Slijedeceg dana se analizira mokra6a, da ne
sadrZi bjelancevine i secer. Narednog dana se primijeni dvostruka doza i sjutradan se ponovo ispita
mokra6a i ako se U prvom i drugom ispitivanju ne pojave ni bjelancevine ni secer i ako pri tome nije
bilo jako izrazene alergijske reakeije iii uopste nekih pojava trovanja, moze se poceti apiterapija (pcelinja
terapija). Lijecenje se obavlja u fazama.
U prvoj fazi, svakodnevno u trajanju 10-15 dana uzimati seriju pcelinjih ulJoda iii dva puta nedjeljno
u toku mjesec i po dana. Mjesto za ubode i broj uboda zavisi od oboljenja.
Poslije prve faze, lijecenje se obustavlja jedan i po do dva mjeseca.
U slucajevima nespeeificnog infekeioznog poliartritisa i defonnisuce spondiartroze, peele staviti u
oblast oboljelih dijelova i po redu na kiemeni stub. U prvojfazi, staviti 2-6 puta po jednu peelu a
zatim, ukoliko ne bude nekih negativnih pojava, najvise 10-20 peela odjednom.
U slueajevima oboljenja perifemog nervnog sistema, peele stavljati na mjesto ugrozenih nerava a
i -na odnosni dio kostiju.
Kod alieromatoze i arterosklerotienih oboljenja krvnih sudova, peele stavljati na oboljela ITljesta i
na krsta. Broj pcelinjih ubodaje 8-12 ujednoj seansi.
U slucajevima hlpertenzije treba peele stavljati za ubod na mku iii nogu, n'\ivise u eetiri serije po
dva puta nedjeljno. -
Ukoliko se radi 0 tromboflebitisu, ubod zaoke treba da bude iznad trombovanih vena a broj uboda
ne smije biti veci od 10-12 ujednoj seansi.
Kod troficnih rana i osusenih granulisanih rana, peele se-namJestaju na oko 5 em od ozljede iIi rane
a takode i na kicmu, na glavu i osjetljivi dio nerva odredenog podrueja. Braj uboda zaoke ne smije biti
veci od 5-8 u jednoj senasi.
250
da budu ispod zlijezde a najvise uboda u seansi.
na 1
Poslije ustanovljenja da osoba nije alergicna na pcelinji otrov, postupak apiterapije pri lijeeenju
reumatizma pcelinjim otrovomje slijede6i:
. -
i drugog dana radi se tako sto se prvog dana stavi po jedna peeia na lijevo rame i desnu
nogu a drugog dana na desno rame i lijevu nogu; .
i cetvrtog dana, ponavlja se isto, ali sa po dv~je
peele;
- petog i sestog dana, postupakje ish, ali sa po tri peele;
se tako(po dvadana).nastav1ja i naredllih dana i povecava bl'ojpcela sve dok se ne stavi
CIJb,;t.!,J.LI<I
broj uboda, na ovaj naein, najednoj i dmgoj strani tijela bi6e 216, odnosno 108 lijevo i
desno.
se koristi preparat VIRPIN ne trlja se,rukama, se izbjegne eventualno nadrazavanje
koze, nego se mast utrlja pomo6u prilozene lopaticti uz preparat.
Lijeeenje ne smije trajati duzi vremenski period.
Ukoliko bolesnik ne podnosi preparat, treba prekinuti njegovu upotrebu.
251
UBODI UMJESTO AKUPUNKTURE
vrste ret!m,ltlzma
se
L<RJ>'-U.1HUu orgamzam
koja je poosobinama bliska vitaminima. Medutim, to treba
Ishrana treba da bude visokokaloricna, ali ne teska, sa normalnim kohCinama ugljenih hidrata,
bjelancevina, masti i vitamina B 1 i C.Hljeb, krompir i zamijeniti sa 50-100 meda dnevno.
Jesti 4-5 puta dnevno.
Peelinje ubode ne primati odmah poslije jela. U toku terapije, zabranjena je upotreba alkoholnih
pica, duhana i zaCina.
Naucno je dokazano da trudnice ne smiju primati pcelinji otrov, jer postoji etioloska zavisnost
izmedu nakaznosti i deformiteta u zametku i trovanja majke pcelinjim otrovom.
Najopasniji je pcelinji ubod u oko. Odmah treba uzeti jedno od antialergicnih sredstava, radi
sinanjenja bola i neugodnosti a zatim pod mlazom vode ispirati oko, da bi se otrov razblazio i donekle
isprao. U oko kanuti jednu kap rastvora KORTIZONA (Scherson-ephtalmicum) specijalno pripremljenog
za oko. Potom se na ocnujabucicu stavi mast.
Na kraju, obavezno otici oenom ljekaru.
Dogada se da se u toku jela meda a narocito u sacu iIi uzimanjem voca, u usta unese pcela ili osa,
koja ubode u jezik, nepce, krajnike i zdrijelo. U tom slueaju mogu nastati veoma teska trovanja a,
usljed znatnijeg otoka, moze doci do gusenja, koje moze da prouzrokuje i samu smrt. Pod hitno treba
uzeti jednu od antialergienih tableta-drazeja iIi ampulu. U slueaju da ne posjedujemo nikakvo
antialergicno sr~dstv(), treba hitno l! usta stavitijedlll1 kasiku kuhinjsice soli bez vode i drzati, da se
rastvori. Nastace veoma koncentrisan rastvor, koji ima osobinu da \z sluznice izvlaciotrov. Po potrebi,
ponoviti uzimanje soli. Potom otiCi Ijekaru. .
252
na pcelinjaku na slijede6i nacin: polozaj, glavu
i srce masirati, te ako osoba nije davati joj emu
Svaki pcelar treba da ima u svojoj prirucnoj apoteei, osim ostalog, drazeje SYNOPENA iii
. se uzimaju 1 drazeje, a mogu se uzimati i kao preventiva, ako su osobe izlozene
I
U prirucnoj
UL'-U'Uv, treba: imati i rastvor KORTIZONA (Seherson ophtalmicum).
Ljekarska intervencija se sastoji davanju injekcije ADRENALINA. se pnmlJemtI 1
i NATRIJUM-BROMID. Bolesnik treba da bude ostavljen na
Ako usljed gubitka krvi, dode do pada krvnog pritiska, pristupa se infuzijama plazme iIi seruma iii
vjestackoj zamjeni krvi (Ringerovim i fizioloskim rastvorom). Najbolje je davati infuzije krvi.
ANTIALERGICNA SREDSTVA
253
1 P
sarno
hrane;
- kako
- saniranje drustva sa laznim maticama;
za
- dodavanje presadivanje maticnjaka;
- sprijeeavanje rojenja;
- da Ii mlada matica izvedena i oplodena;
- zamjena PI i P2 plodista;
- stavljanje nastavaka;
unos meda;
- vrcanje meda i slieno.
Peelar ne smije u ranD prolje6e previse drZati kosnicu otvorenom, kako ne bi leglo zazeblo.
Ne smije se drustvo previse dimiti, jer se tada peele uklupeaju i mogu da uguse maticu.
Pcelar treba daje obueen u bijelu odje6u, da se manje znoji i radi odrzavanja higijene odje6e.
Peele ne podnose intenzivne mirise parfema i znoja, pa su u tom slueaju skI one ubadanju. Privlace
ih sjajni predmeti, pa treba euvati--oCi: Stoga pri pregledu treba imati peelarski sesir iii peelarsku bluzu
iii peelarski kombinezon. Dobro je ruke pokvasiti sir6etom, jer ga rado podnose iIi navu6i pcelarske
rukavice.
U prolje6e oko 10 marta (ozujka), treba prisUlleanom danu posmatrati peele na lijetu kosnica,
paze6i da Ii masovnije unose cvjetni prah.Ako Ullose, to je najbolji znak daje stanje u kosnici normalno,
daje matica ziva i da po laze jaja.
Tada se cesljevi podese na pola lijeta, tako da lijeta budu napola otvorena.
Da bi se izvrsio pregled, pri podi~anju poklopca, treba prvo dimilicom sa nekoliko mlazeva dima
nadimiti peele pre_ko satonosa okvira, da se peele smire. Potom se izvadi jedan iii dva posfjednja
okvira na kojima obieno u to vrijeme nema pcela i usprave uz kosnicu na postolje. Zatim se razmaku
okviri i vadi okvir po okvir i vrsi pregled. Tada se evidentira stanje saca, stanje legla sa brojem zalezenih
okvira, procijeni'se kolicina hrane, zdravstveno stanje drustva, nedostaje Ii koji okvir u kosnici, i
slieno. Sve se oV'o obavi dosta brzo, da ne bi leglo zazeblo.
Ako se posumnja u varou, treba tacno ustanoviti i poduzeti mjere za saniranje od varoe.
Vrsi se prihranjivanje medeno-secemim pogaeama sa lijekom.
257
JESENJI PREGLED
Vrsi se prvo jese~e koje se nastavlja sve do 1. septembra (rujna) dok se ne obezbijedi
da svako drustvo ima najmanje 15 do 18 kg hrane za zazimljavanje pcela i proljetni razvoj mladih
peela.
Obavlja se oko 1O.septembra (rujna) da se ustanovi, da Ii su postignuti zeljeni efekti prvog jesenjeg
pregleda, naroCito u pogledu hrane. Ako nema dovoljno hrane, izvrsi se posljednje prihranjivanje.
Obrati se narocita paznja na leglo, odnosno kvalitet matica i vrsi izmjena starih dotrajalih matica,
odnosno spajanje zajednica iIi nukleusa.
Postave se cesljevi na pola, radi smanjenja oNora lijeta, jer je mogucnost grabeza u to vrijeme
moguca.
258
I J J
zazimljavanje zazimljavanje
zajednice sa maticom
Oko 1-15.oktob!a (listopada) treba suziti lijeta stavljanjem cesljeva, tako da bude slobodno 5-7
otvora za izlazak pcela na proCisne letove i omoguci ventilacija.
U to vrijeme obieno nema vise legla peela, pa tako ni legla varoe. Tadaje najbolj'e izvrsiti efikasno
tretiranje protiv varoe, tako da peele uau u zimsko klupko bez varoe.
Kada su u pitanju kosnice od
daske kao npr.LR kosnice
sa originalnom debljinom daske
20 mm, tada je potebno
izvrsiti dodatno utopijavanje.
Od oktobrado marta
(listopada do ozujka), koristiti
svaKl sunean toptiji dan, pa
jednom mjeseeno ocistiti
mrtve peele kroz bjeto sa po-
dnice, kako~se lijeto ne bi zaee-
pilo i ne bi"u proljece razvijale
bakterij e i sirila zaraza.
261
262
XI
DUOillHTICnO
pteLRR€n~e
I I N J
u pcelarskoJ
zajednice, da bi najbolje iskoristile pojedine pcelinje glavna bagremova Tako se
pristupalo utopljavanju primjenjivanju raznili debljina daske za kosnice, modificiranju postoje6ih
kosnica, stimulativnom (podsticajnom, podrazajnom iIi spekulativnom) prihranjivanju i sIieno.
Medutim, sve to ipak nije davalo zeljene maksimalne prinose meda.
Danasnja pcelarska praksa konaeno je razrijesila taj problem uvodenjem dyomaticnog I visematicnog
I dalje treba koristiti sva ranija dostignuta iskustva i saznanja kod jednomaticnog
Uvodenje dvomaticnog pcelarenja pocinje od dvomaticnog zazimljavanja zajednica u
kosnieama sa odvojenim podnieama i od spajanja pcelinjih zajedniea uoCi pase.
265
DVOMATICNO
to
266
Njemacke, aktuelno je ugradivanje
koji se u oplodnjak
267
u dimenzijama 1OOx 100 mm a otvor pokuje
otvora 10
mm .
U normalnom slucaju kod dvomaticnog pravilu
zazimljavaju u po jednom dijelu plodista, odvojene gomjompodnicom, pod istim
krovom, pri cemu na gomjoj podnici obavezno mora biti otvoreno jedno gornje
lijeto, najcesce B 1). U vrijeme vru6ina otvore se sva lijeta, radi
bolje ventilacije.
Crtei 1 Stimulativno prihranjivanje se vrsi odvojeno i lstovremeno oba drustva, prvo
medeno-se6emim pogacama a kada vrijeme otopli i ustali se da noene temperature
budu 10°C, onda secemim sirupom. Pogace se stavljaju preko satonosa okvira iii u Milerovu
hranilicu Najlakse prihranjivanje secemim sirupomje pomo6u okvimih hranilica, koje se stave iza
okvira uz plodiste, jedna iznad druge, pri cemu se izvade dva krajnja okvira, iIi pomocu Milerovih
hranilica B. Pogace i sirup trebaju biti po mogucnosti obogaceni biostimulativnim sredstvima,
proteinima, makro i mikroelementima, vitaminima i lijekovima. Kao najbolje proljetno stimulativno
prihranjivanje je dodavanje okvira sa medom izjesenje rezerve, sa skidanjem, pcelarskom viljuskom,
vostanih poklopCica sa obje strane saca u povrsini 10xiO em.
Neki pcelari na plodistima sa zadnje strane na mjestu gdje ce doci okvima hraniliea izbuse okrugle
otvore i postave limene poklopeice, da ne bi skidali gornje plodiste kod prihranjivanja sirupom, kao i
poklopac i krov, pa pomocu plasticnog crijeva ulijevaju odmjerenu kolicinu sirupa u hranilice. Kroz
ish otvor se moze uliti sirup i u ostale LR, DB i Milerove hranilice. U ovom slucaju sirup treba
ulijevati polahko, kako bi se peele u hranilici mogle povlaeiti, da se ne bi gusile u sirupu.
Da bi se u proljece startovalo normalno sa oba drustva u kosnici sa dvomaticnim peeiarenjem,
potrebno je slabijem drustvu do dati potreban broj okvira sa zrehm leglom iz vise jaCih drustava, kako
se ova ne bi oslabila.
LEGENDA:
A B
1,'".'N"1t#>""'''/ <i##VM
gomja podnica
C D
maticna (Hanema1il6va) resetka
lesonitna pregrada perforirana
rupicama 0 2mm
drustvo sa mati com
P plodiste
N nast~vak
ALB,C,D lijeta na gomjoj podnici
Crtei 2 Crtez 3
268
1
pojaeati i puniti
matice kod stalnog dvomaticnog u okvirima ne polafu jaja na klasiean nacin u
plodista da se formiralo okruglo legIo, nego ce se na istim okvirima prosirivati leglo sve do
dasCiea okvira, tako da 6-8 okvira biti sa punim leglom a ostali okviri ce biti sa hranom.
Kada nastavei budu napunjem stavlja se i treci nastavak (peto tijelo ili korpus), na
3). Tada se zatvori B lijeto a otvoreA i iijeta. izletnice sada na
lijeto a vracati se na B koje je zatvoreno po inerciji ublizini ulaziti na donie lijeto i puniti
nastavak i prelaziti u novi Mlade peele izletnice i ulaziti na A
drustvo gomjem plodistu u normalnom bioloskom stanju.
S obzirom na to daje gomja matica ipak vise odmarala u polaganjujaja, sada se zamijene mjesta
plodistima, tako da bivsa donja matica koja je sada gore, ima us love za manji predah u polaganju jaja.
Postupak zamjenjivanja plodista se kroz 10-15 dana jos jednom obnovi, Cime svako plodiste ponovo
dode na svoje staro mejsto, pa ih ne treba posebno ni obiljezavati, kao kod sezonskog dvomaticnog
peelarenja. Stalno dvomatieno pcelarenje je i jednostavnije.
Ovaj naCin pcelarenja prisiljava drustva na tihu izmjenu-smjenu (samoizmjenu) matiea, ciji su
maticnjaci i kvalitetniji od svih drugih matienjaka a time i njihove matiee. Ova drustva nisu sklona
prirodnom rojenju a samoizmjenom obezbijede mlade matice. Prilikom pregleda peela i zamjene plodista
obratiti paznju na matienjake i njihov razvoj. Suvisne iskoristiti i u Rosfusovom oplodnjaku formirati
nova drustva (vjestaeko rojenje).
Ovako super razvijeno drustvo mora imati 60.000 i vise peela, ono sebi obezbijedi za zimu zalihe
hrane bez potrebe za prihranjivanjem a peelaru pruzi 40 i vise kilograma meda u sezoni u prosjeku.
Na stiean nacin se moze i sa vise matica pceiariti.
Losa jednomaticna drustva, ukoliko se u sezoni razviju da se moze staviti nastavak, ipak se iskoriste.
Medutim, najlosija drustva treba blagovremeno obavezno rasformirati a istresene peele ce uti u druge
kosnice.
269
,
. »,
'.
XII
Do/estj, .oe{lpijateUi
i IJgiolJaa {Ice/a
'l, .
H
I
kao 3to su
u
. od otrova:
na visokim se ubijaju.
Neciste i vlazne kosnice stvaraju izuzetno povoljne uslove za razvoj mikroba.
N enormalno zdravstveno stanj e pcela u kosnicama treba da sam pceiar. Ako to nije u stanju,
onda se treba obratiti nadleznoj veterinarskoj instituciji.
Bolesti pcela mogu biti:
- bolesti legla i
- bolesti odraslih pcela.
Potrebno je tacno utvrditi dijagnozu bolesti, odabrati pravi lijek i strogo se pridrzavati uputstva za
lijecenje.
Lijecenje akaricidima djeluje stetno a oni se nalaze gotovo u svakom lijeku.
BOLEST LEGLA
Mogu biti:
;
'1' - bolesti otvorenog legla i
(-) - bolesti zatvorenog legla.
Razl1lakmedukosliicamaje jako vazan faktor dobrog zdravstvenog stanjapcelinjihzajednica.
273
Apitol
Apitol
Hemovar Vrsac),
Varodal (Dalmex-Dalmed, Split) i
Varolik <un.,,",,",. Split).
3. - NOZEMOZA:
Apinozem-pogace (PKB-Agroekonomik, Beograd),
Apinozem-prasak ("Krka" Novo Mjesto, Slovenija),
Fumagillin DCH (Veterinarski zavod Subotica),
Nozecid (Dalmex-Dalrned, Split) i
PcelinA-pogace (Pescara, Subotica).
4. - VAPNENASTO-KRECNO LEGLO:
Ascomizol ("Krka" Novo Mesto, Slovenija),
Ascomizol-SET ("Krka Novo Mesto, Slovenija),
Askocidin (Dalrnex-Dalmed, Split),
Nistatin (Inex-Hernofarm, Vrsae) i
YukoluckA (Yuko Chenical ri-ldustries Co.Ltd.Tsutoiidensho Nishinorniya Hyogo, Japan u saradnji
s Pcelarskom centralom iz Zagreba).
274
a ne na uzrocnika nozemoze.
Pakovanje u kesici praska, predvideno za
litara se6emog sirupa geomlcma na
puta,
Prilikom iijecenja se strogo plidrZavati uputa 0
su medista na kosnicama.
Pcelari u Sloveniji, radi bolje "L"~JHV'HHvl za za koke
nesilice, antibiotik vitamin ski u bocicama.
Postoje boCice od 20 i 100
Djelovanje preparata. zasmva se na uCinku spektra djelovanja, oksitetraciklina i
vitamina.
Oksitetraciklin djeluje na veliki broj gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, zatirn'na spirohete,
na riketsije i na neke protozoe.
Vitarnini koje preparat sadrzi u visokoj koncentraciji i optimalnorn medusobnom odnosu, nuzno
su potrebni za odrZavanje velike produktivnosti rada i dobre kondicije pcela radilica. Nedovoljne
kolicine vitamina u hrani, uzrok su zaostajanju u rastu, opadanju produktivnosti i umanjenoj otpomosti
prema bolestima.
Preparat se daje pcelama l~aroCito kada djeluju nepovoljni vremenski us10vi, prilikom naglih
"""'~crnU",.,,, vremena, hlaclno6a iii vruCina,transporta iii drugihstresova.
se sarno peroralno, otopljen prasak u malo i pomijesan sa mlakim secemim sirupom.
Boclca od gr ide na 20 sa 20 litara vode iii na 40 litara sirupa. Najbolje je davati ranD
u prolje6e dva puta u razmaku od 15 dana u medeno-se6emim pogacama i poslije vrcanja meda 2
puta u sirupu, po 0,5 litra, u razmaku od tri dana. Kod manjeg broja kosnica, praskom se napuni
poklopac bocice od 20 gr u koji stane oko 5 grama i doda na 10 litara sirupa i daje-po 0,5 litra po
kosnici.
Proizvodi "Pliva" Zagreb, Veterinarski lijekovi-Kalinovica.
275
Uzrocnik gnjiloce leglaje pokretna stapicasta bakterija, duga
do 5 siroka 0,6 do 0,8 mikrometra.
propaloj larvi nastaju nepovoljni trajni
oblici, ovalne endospore ,] koje odbaeuju
su toliko otpome da na
poklopciCi su malo ulegnuti ina sredini obicno imaju rupicu. Uginula lutka se rasp ada u smrdljivu
mrkosmedu Ijepljivu i rastegljivu masu. Peele ne mogu da izbace uginule lutke, zbog njihove Ijepljivosti.
Peele poslije opcenja sa prirodom i kada se zalete u drugu kosnicu, ne prenose uzroenika u tu
kosnicu. Medudtim, varoa ga itekako prenosi. Moze zaraziti osim peela i maticu.
Pcei.ar i odrasla peela ne mogu oboljeti od ove bolesti. Pribor se opali pomocu plinske iii benzinske
lampe. Vrcaljka se opere deterdzentom u vreloj vodi, dobro ispere, posusi i izlozi suncevim zracima
radi dezinfekcije.
Med iz zarazene kosnice se moze upotrebljavati. Ako dajemo peelama, treba ga razrijediti sa
vodom u odnosu 1: 1 i kuhati 20 do 30 minuta na 100°C.
Za ispitivanje bolesti potrebno je uzeti uzorak na slijedeci naCin: izreze se dio oboljelog saca, ali
bez meda, dimenzija lOx20 em i stavi u kartonsku kutiju, nikako u polivinilsku iii polietilensku foliju.
Ako ima vise oboljelih zajednica, na kutiji se ispisu brojevi kosnica. Treba hitno pozvati nadlez~og_
veterinara.
Po zakonu, bolest se mora prijaviti u roku od dva mjeseca nadleznoj veterinarskoj stanici a nakon
isteka dva mjeseca primjenjuju se kaznene odredbe.
Ako vlasnik pcela prijavi zarazu na vrijeme, ima pravo na nanknadu nastale stete, zbog suzbijanja
bolesti. Stetu procjenjuje komisija od tri elana, od kojihjedan clan mora biti veteriu"ar.
Zahtjev za nakndu stete podnosi se nadleznom organu za zastitu stoke od stocnih zaraza.
Potrebni dok;umenti:
- nalaz ovlastene veterinarske stanice, na osnovu kojeg se vidi da bolest nije starije od 2 mjeseca;
- rjesenje organa uprave nadleznog za veterinarstvo 0 nacinu sanacije;
- rjesenje nadleZne opcinske skupstine 0 imenovanju komisije za procjenu stete;
- procjenidbeni zapisnik i
- potvrda veterinarskog inspektora da je postupak sanacije izvrsen po rjesenju 0 sanacIJe.
U toku oboljenja, zatvara se krug od tri kolometra, dok se bolest ne suzbije.
Po zakonu je odreden jedini naein da se kosnice sa oboljelim peelama od americke kuge-gnjiloce
pcelinjeg legla, poguse sumporom, sve spali, iskopa, rupa i sve kompietno zakopa u zemlju.
276
preporucuje se i prebacivanje peeta U ,","""'<U.H'-'U kosnice, u
nove satne osnove, kada zajednice obilno prihranjivati.
, podnosi
kosnice se dezinfikuje. Vosak
se
Sedam i eetmaest dana nakon prebacivanja peela u cistu kosnicu, daje se ponovo svim pcelinjim
zajednieama po iitar sa lijekom. Nakon se smtra saniranim. Ako' sve
provedeno propisano, bolest se ne bi trebala vra6ati.
MJESINASTO LEGLO
Ovo je bolest zatvorenog legla. Uzrocnikje virus kojeg u mjesinastom leglu ima oko 40.000.
Rjede se javlja i nije mnogo opasna bolest. Znaci bolesti su: inficirana larva (licinka) je blijedozute
boje i napuhana je kao mjesina. Larve se zaraze zarazenom hranom. Bolest nap ada radilicno i trutovsko
legio.
Oboljelo drustvo, treba prebaciti u cistu i dezinfikovanu kosnicu sa novim satnim osnovama i
obilno prihranjivati. Sace sa vecim brojem uginuhh larvi treba pretopiti. Staru maticu treba zamijeniti
novom.
Za lijecenje mjesinastog legla potrebno je na 1,5 litara secernog sirupa dodati gram
HLORAMFENIKOLA i davati svaki drugi dan po pola litra sirupa.
Ovo je bolest zatvorenog radihcnog i trutovskog legla. Uzrocnik gljiviea Ascosphera apis j
Pericistisapis.
~
Oboljelo leglo pokriveno je bijelom plijesni a uginule larve su pretvorene u prasinu shcnu krecu iii
iii su u celijama saca u vidu zma rize, koje peele izbacuju na poletaljlcu, naroCito u kiSne dane,
kada ne opste sa okolinom.
Spore krecnog legia ostaju zive cak i do 30 godina u lokvicama vode i laticama cvijeca ispred
kosnica. Bolest nije mnogo opasna. ~
Pored lijecenja, drustvo treba preseliti u cistu i dezinfikovanu kosnieu, staru matieu zamijeniti
277
se: sporotal
u su
sa rastvorom
poprskati
iii
uvjete
za
278
ne u
A
proizveden preparat pod
izbacivanje uginulih larvi kosnice, pojacano sakupljanje na povecano
stavl odgovarajuca
posudu a nikako u postupak kako je opisano u
kosnica se dobro 7<11-Unn a jedino otvoreno lijeto kosnice.
Posuda ostaje u kosnici 7 dana, nakon eega se postupak ponovi. Kod jako naglasene potrebne
su 3-4 aplikacije. Za preventivne svrhe preporueuje se nekoliko aplikacija svakih 7-10 dana.
Otopina lijeka ne smije doci do kosnice, saca i peela. Doza lijeka se odreduje kosnice.
Ako je peelinja zajednica ujednom dijelu (plodistu) LRkosnice, ondaje dovoljan gram, za plodista
plodiste i nastavak 2 grama, itd.
Opste pravilo je da na 40 litara zapremine kosnice dolazi gram lijeka.
Najpovoljnija temepratura za vrijeme primjene lijeka je kada je u kosnici oc, je zapravo
mikroklima unutar kosnice u toku Ijeta, kada matica normalno po laze jaja i peele njeguju leglo. Na toj
temepraturi se dobro ispravaju plinovi i vrsi dezinfekcija saca.
Ne tretirati pri temepraturama vanjskog zraka ispod 10°C i iznad 35°C, kao i u vrijeme jake pase-
unosa nektara, jer bi med poprimio miris hlora.
Tri sata nakon poeetka aplikacije, razvija se najveca koliCina pUna a nakon cetvrtog sata koncentracija
plina se ustali na 1 do 2 ppm (jedinica volumena plina na milion jedinica volumena zraka unutar
kosnice).
Ako je doziranje povecano na 5 ppm, peele se uznemire i pojaeano zuje; kod 10 ppm su uznemirene
i u vecem broju izlijecu iz kosnice; kod 15-20 ppm peele masovno napustaju kosnicu i puze po zidovima
kosnice; kod 30 i vise ppm izaziva se ugibanje peela.
U Japanu imaju izradeni mjeraCi koncentracije hlora.
Najbolje je tretirati istodobno sve pcebnje zaje&ice na pcelinjaku, kako bi se izbjega~ eventual an
grabez koji se pojavljuje pri tretiranju pojedinih ko~ica.
Najholje dnevno vrijemeaplikacije poslije dnevne aktivnosti pcela,.a toje predvece.
U slucaju doze lijeka, kada peele burna reaguju, otvoriti poklopac kosnice izade
suvisni plin.
Med i ostali peeUnji proizvodi pri tom nisu stetni,jer odgovaraju kolieini hlora koji saddi hlorisana
pitka voda 1Z gradskog vodovoda ..
279
sata
praska
3 puta
isti dan.
ua,,,'v.,uu.u i narocito na
spp, Rhisopus spp, Mucor spp,
ne davati za
na suhom i hladnom mjestu. pakovanjaje 2 """,'.uu,". Proizvodi ga "INEX-
, Vrsac-Srbija.
- VIRKON S
Virkon S vrhunski dezinficiens nove generac~je sa baktericidnim i fungicidnim
dj elovanj em. To je izbalansirana stabilizirana smjesa peroksidnih spojeva, povrsinsko aktivne tvari,
organskih kiselina i anorganskog odbrambenog sistema. Ima mocan oksidacijski ucinak na osnovi
kiselog peroksidnog sistema i povrsinsko aktivne tvari. Dezinficiens je za razlicitu djelotvornu zastitu
prema svim poznatim virusima, bakterijama, gljivicama, kvasnicama i plijesni.
280
17 vlrusa,
Poznato da voda ima pH vrijednost 11,9, daje zasieena sa 2% ka1cija, ada krecnjak (vapnenac)
ubija khee.
Josef Gruber iz Austrije koristeei navedeno saznanje spravio je seeemi sirup sa Cistorn kreenorn
vodom u odnosu 1: 1 i prihranjivao oboljele peele od krecnog legla poslije vrcanja meda polovinorn
kolovoza (avgusta) prije zazimljavanja pcela. Vee sljedeee godine nije vise bilo nikakva traga krecnog
legla, govori da je kreenjak unistio spore kreenog legla.
Preventivna prihrana s rnalim kolieinarna sirupa ne daje rezultate.
KAMENO LEGLO
Kameno leglo je najopasnija bolest otvorenog i zatvorenog legla peela. Uzrocnikje gljivica iz reda
Aspergillus.
Oboljelo legIo prekriveno je sivozelenom i sivoZutom plijesni. Bolest se ne maze lijeCiti. Oboljela
drustva treba unistiti, jer je bolest opasna i za odrasle peele, covjeka i dorna6e zivotinje.
Pri radu sa bolesnirn drustvima, p~lari treba da zastite usta i nos vlaznom maskom.
,t '. .
li
BOLESTI ODRASLIHPCELA
Matice mogu da obole od svih bolesti od kojih boluju peele radilice i trutovi.
Kod matica mogu da obole organi za razmnozavanje, unutrasnji zidovi tankog crijeva, jajnici, da
matica oboli od nozemoze, itd.
281
Medu bolestima matica koje nisu prouzrokovane parazitima se pojavljuje
Ova bolest se obicno pojavljuje kada se matica uznemirava: tHT"t"",,,p rukama
stavljanja u kafez ili kada se bilo kog razloga vadi iz kosnice.
Katalepsija (oduzetost matice, nervni sok) traje obicno do
poslije se matica vraca u normalno stanje. sa maticom
Javlja se u vise vidova a uzrocniei mogu biti visestruki: kada nema u prirodi, kada
nema bjelancevinaste hrane, kada je jaka medljikova iii nektarna pasa, kada je velika vru6ina u kosnici,
slaba ventilaeija, kada su peele :ledne, u susnim periodima i s1.
Ujesen bolest prestaje. Bolesne peele drscu krilima, noge i krila rasirene i ukru6ene, gube
dlaeice na zatku tijela i izgledaju erne kao stare peele.
Ako je matica oplodena trutovima, koji poticu iz drustva zarazenog peelinjom paralizom, matica
6e dozivotno prenositi bolest na potomstvo.
Peele treba prihraniti secernim sirupom uz dodatak stimulativnih sredstava za jacanje organizma.
Postoji akutna i hronicna pcelinja paraliza.
Jedan od uzroka ugibanja peeIa ispred kosnicaje akutno oboljenje od paralize, pa se bolest naziva
i akutnom pecilnjom paralizom. To je virusna bolest mladih peeia radilica u prolje6e u vrijeme proljetnog
razvoja drustva.
Oboljele peele naglo izlaze l{osnice u vecem broju, tumarajuCi po' poletaljci i ispred kosnice,
penju se uz vlasi trave, pokusavaju ct.a polete, sto im ne uspijeva i na .kraju se skupljaju u grupice i
ugibaju.(-l ,
Kod oboljelih pceta medni mJehurJe pun bistre tekuCinesa virusom akutne pcehnje paralize. Kada
virus dospije u tijelo peele, nastaje infekcija. Infekciju prenosi varoa prilikom sisanja hemo1imfe iii
ako su crijeva peele ostecena uzroenicima nozemoze pa se putem hrane prenosi infekcija.
Za lijecenje aktune peelinje paralize, treba jednom litru secernog sirupa dodati gram MODRE
GALICE.
282
se javlja u toku u cvjctnog praha uz povccan unos
1l'-lClV0'LaU,U ako su
kosnice jakom suncu; ako mali otvor lijeta jc kao i usljcd nasljcdnih
oboljclih pecia.
od direktnog
se dobra ventilacija.
Dobro je maticu drugom zdrave pcelinje zajednicc.
(NOZEMATOZA)
Peele sa okvira treba stresti ispred nove kosnice na postavljenu dasku iIi slieno, odakle ce same uCi
u kosnicu-donje plodiste PI, gdje je i matica.
Matica ce na novim okvirima poeeti da razvija novo leglo. U gomjem plodista su okviri sa
uzroenicima bolesti.
Sada se drustvu pocne davati lijek protiv nozemoze.
Za lijeeenje koristi se UROTROPIN u tabletama, FUMIDIL, FUMAGILIN, NOZEMAK,
NOZEMAVET, NOZECID, APINOZEM itd.
-
283
Pravilno zazimljavanje peela je najbolja mjera za suzbijanje nozemoze, bez
koji se izvrca a prihrana secemim sirupom, uz dodatak i sredstava za
pcelinje
ispitivanje bolesti na pretragu se salje nosi
februara sa podnice kosmce, koje se stave u papimu kesu
najblizem veterinarskom fakultetu iii zavodu iIi veterinarskoj
Moguce je izvrsiti i pregled matice. Matica se stavi na komad stakla i poklopi easom. Nakon
minuta matica ce izbaciti izmet, poslije cega je treba u kosnicu a staklo s izmetom se pregleda
pod mikroskopom.
- UROTROPIN
Urotropin je u vidu tab leta. Za lijecenje se uzme jedna tableta koja se prvo rastopi u casi mlake
vode i doda na 5 litara se6emog sirupa. Daje se po 0,5 htara sirupa po kosniei 5 puta u razmacima po
5 dana.
-UROVET
Za suzbijanje nozemoze pcela koristi se i movet, koga proizvodi "Zdravlje", Leskovac-Srbija.
Uz lijek se dobije uputstvo za upotrebu.
- FUMAGILLIN DeH
Fumagilin je antibiotik, pa ne smije dospjeti u med. Strogo se mora voditi racuna 0 doziranju i ne
smije se davati dok su medista na kosnicama.
Antibiotici u malim kolicinama djeluju stimulativno na razvoj pcelinje zajednice. Od svih antibiotika,
fumagilin je najbolji. Jtoristi se i za suzbijanje nozemoze. Njegova primjena je opravdana u rano
proljece i prved jesen 0<p1S.kolovoza (avgusta) do l.rujna (septembra). Suzbija akutnu i hronicnu
nozemozu peela. .. ,
U pripremljenoj otopini sa sirupom, antibiotici brzo gube nadjeIotvomosti. Stoga se sirup sa
antibioticima priprema uvijek neposredno pred upotrebu, kako bi bio svjez. Antibiotik se posebno
rastopi u casi mlake vode, pa se onda sastavi sa sirupom.
Antibiotici u pogacama su znatno stabilniji.
Za preventivu i slabo izrazenu nozemozu, pakovanje od 20 rastopi se i doda na 25 htara secemog
sirupa. Pakovanje je predvideno za 10 pcelinjih zajednica. Daje se po 0,5 litara sirupa po kosnici, 3-4
puta u toku 12-16 dana, odnosno svaki cetvrti dan.
284
od nozemoze, lStO pakovanje se
U ovom
o
godine,
Fumagillin proizvodi Veterinarski Subotica, Vojvodina-Srbija i PIP d.o,o.Zagreb, Bijenik
1 po hcensi "Phylaxia-Sanofi"-Madar-ska,
Pridriavati se uputstva uz
Aktivna tvar nozemaveta djeluje na uzroenike nozemoze u probavnom traktu peela. Kada se
primjenjuje pravilno, uklanja znakove nozemoze i omogu6ava sigumu sanaciju nozemoznih pcelinjih
zajednica. Ujedno nozemavet ima stimulativno djelovanje na razvoj peelinje zajednice, produzuje
zivot povecava prinos meda i drugih peelinjih proizvoda a u preporueenoj kolieini ne izaziva
toksicne pojave.
Preparat se daje umijesan u hrani-secemom sirupu. Sanacija nozemozne zajednice vrsi se kao i
kod primjene nozecida prevjesavanjem okvira, jer uzrocnik bolesti prezivljava na uprljanom sacu i
nekoliko mjeseci pa ako se ono ne izmijeni, ponovno izaziva bolesti nakon sto lijek prestane djelovati.
Nozemavet stiti od zaraze mlade peele kroz 21 dan koliko traje postupak.
Pakovanje sadrzi 100 gr, gram sadrzi 250 miligrama heksametilentetramina.
ledno pakovanje se daje na 25 litara sirupa na taj nacin sto se sadrzaj preparata prvo otopi u
jednom htru hladne vode a zatim doda u 241itra mlakog se6emog sirupa. Daje se po 0,50 litara svakoj
pcelinjoj zajednici, 5 puta svaki 5. dan. Ukoliko je na pcelinjaku manje od 50 zajednica, preparat se
podijeli tako da se prilikom svakog tretiranja pripremi svjeza otopina. Otvoreno pakovanje treba utrositi
u roku od mjesec dana.
Rok trajanja je 2 godine. Cuvati u originalnoj ambalazi na suhom i hladnom mjestu. Proizvodi
"Dalmex-Dalmed", Split-Hrvatska.
-NOZEMAK
Nozemakj;~jemacki lijek u tabletama. Ta:bleta se' p~o rastvori u malo topIe vode a zatim doda na
litar se6ernog si:fl1pa i kasika meda. Daje se svaki drugi dan po 112 litra otopine u ranD prolje6e iii u
jesen nakonvrcanjameda prilikom zadnjegprihranjivanja p~e1a secemim sirupom.
-NOZECID
Nozecid je namijenjen za sprjeeavanje i lijeeenje protozoarnih infekcija probavnog trakta peeia,
prvenstveno nozemoze.
Nozecid od aktivnih tvari sadrzi jod i kalijev jodid. Ove supstance imaju baktericidno, virucidno,
fungicidno i sporocidno djelovanje na uzrocnika u obliku spore nozemoze, dok za peele nemaju toksieno
djelovanje.
285
<
~.
novog treba
Nozecid se cuva na hladnorn i suhorn rnjestu u svojoj ~.uu~.,~~ •. 100 mililitara
Rok trajanja 5 godina i oznacen je na pakovanju. Proizvodi , Split-Hrvatska.
Apinozem je prasak koji se koristi i kod spravljanja medeno-seeernih Do:gaC;a za l1e(~enle nozemoze.
Proizvodaei su:
PKB-Agroekonornik,Beograd - Srbija i , Novo Mesto,
Pridrzavati se datih uputstva uz lijek.
AKAROZA (AK4.RIOZA)
Akaroza je veorna opasna zarazna bolest organa za disanje u Uzroenik krpelj Acarapis
Woodi.
Krpelj zacepljuje zigove i stigme, tako da organirna sprjecava dovod kiseonika. Znaci bolesti su:
parazitirane peele irnaju oborena krila i ne rnogu da polete, vee se skupljaju van kosnice na zernlji u
gomilice, gdje ugibaju.
Za lijeeenje se koriste sredstva Cije ispadjive pare guse krpelje a peeiarna bitno ne skode. Takva je
FROOVA TECNOST, NITROBENZOL, METILSALICILAT, FOLBEXVA, itd. Sredstva su zapaljiva.
Folbex VA je u vidu dirnnih listi6a. Ostalim sredstvirna se natapaju flanelske krpe i postavljaju po
podnici. Za vrijeme stavljanja krpa, na lijeta se stavlja zieana rnreza a kod dirnnog hsti6a lijeto zatvori
vlaznom krpomjedan sat (Vidi FOLBEX VA). Lijeci se i apitolom.
AMEBOZA
Uzrocnikje ameba koja napada malpighijeve sudove i prelazi u tanka crijevo, odakle izlazi napolje
sa crijevnlb sadrzajem. Peele naprosto ginu.Obieno u isto vrijeme, peele obole i od nozemoze. Nije
pronaden l}tfk koji bi sprijecio razvoj uzrocnika u pceli.
Zaraza je najveca u prolje6e. '
MAJSKA BOLEST
Od ove bolesti obieno obolijevaju mlade peele koje hrane leglo. Smatra se da je uzrok bolesti
prenagomiianost crijevnog trakta polenovim prahom. Bolest nije zarazna.
286
S na to varoa oko 30
sarno na peeiama, na kojimaje uJednacena temperatura. Ne podnosi temperaturu iznad 35°C.
Varou otkrio Holandanin Jakopson 1904. godine na ostrvu Javi u Indoneziji. Smatra se da se je
pojavila na peeti u
presla Kinu i otkrivena 1
u 1964; u Rusiji, pa 1976. u Bugarskoj.
JzgLed varoe strane prerna pozadi, dok pcelinja us irna tri para novu i crven-
sa donje-trbusne strane kastosrnede je boje.
287
varoe u i Ijeto u
u je i
lU()''',"''
Prepoznavanj e varoe
Varoa se moze otkriti na vise naCina:
- na podnicu kosnice stay! se bijeli malo deblji papir-karton iii stamparski tanki lim, koji se krpicom _
l?remaze jestivim uljem i izvrsi tretiranje pcela nekim od preparata za suzbijanje varoe. Nakon
288
zaraza varozoffi, treba
fakultetu
leglo.
Od gljivicnih bolest!: krecno iIi vapnenasto
frontu i
CH',""n'orY> zainteresovanih
a inspekcljskih sluzbi drustava-udruzenja pceiara.
varoe koristena su razna sredstva ito: varitan, varoozan, tedion, varocid, fenotiazin,
varascensa, varonikol, apiakaridim, hemovar, timol, apistan, apitol, flyvalinat, amitraz,
289
dovodenjem
Sredstva u vidu
uputstvima uz
podniee;
- tretiranje se vrsi rano u proljece, kada nema mnogo najkasnije 1
Ijeta kada se skinu nastavei a najpotrebnije je u jesen, kada nema legla a to je
(listopada). Odjula (srpnja) poeinje prava invazija varoe, kadaje pcelinja zarazena;
- zimi se peele, zbog niskih temperatura, ni u kom slucaju ne smiju tretirati;
- tretiranje treba vrsiti naizmjenicno raznim vrstama preparata, jer poznato se u toku jedne
sezone proizvede 15-20 generacija varoe. Upotrebom sarno jednog preparata, i najefikasnijeg,
posljednja 6e generacija varoa postati imuna na taj preparat, koji nece vise biti dovoljno efikasan.
Utvrdeno je da varoe mogu stvoriti otpomost na cesto primjenjivani isti bjek, nakon dvadesetak
generacija. U nasim klimatskim uslovima, to je za oko dvije
- u dimilici dobro sagorijevanje je jako vazan faktor, samo dima daju
homogen bijeli dim, koji je efikasan;
- prihkom svakog tretiranja se razbije pcelinja svita, slijedeceg dana
- okC), 24 sata.
- varoe ce biti manje, ako susjedni pcelari vrse redovno tretiranje saradnja od
obostrane vaznosti.
290
se stave ito
varoe
se varoe U oktobra (listopada) kasnije,
a varoe, je varoa na pcelama a ne u leglu. Stoga se
sarno jedanput au meduvremenu se boriti protiv varoe koriste6i okvire
n"At?ph/rn specijalnog mamac-saca za varou, koristeci dupli kafez Karl Jenter s1.
<-"'''''HOM ubace dobos termo koji od sitne zicane mreZe, a koji se
i se lagahno moze okretati dok traje tretiranje, kako bi se postigla i odrzavala
u termo-komori.
mora biti perforirana rupicama, kako bi peele dobijale zrak za vrijeme
na strane i dublje u kosnicu. Izvadi se mreza i lijeto kosnice za tri e..etvrtine zatvori.
291
postupak se obnovi nakon Prilikom tretiranja, peelar treba da zastiti i disajne organe
maskom.
LU,ul.l.VJ,U
Ako se
sa 20 mlazeva, pa druga Isto sa
sa 30 mlazeva. Poslije pola sata, na
Sve ostalo je kao i kod primjene UQ1~1T<1m
-FOLBEX
Folbex VAje preparat svajcarske proizvodnje u vidu kojima se vrsi zadimljavanje
peeia za suzbijanje i lijecenje varoze i lijeeenje akaroze (akarioze) a se vrsi i dezinfekcija
kosnice sa okvirima.
Jedan listie Folbex VA sadrZi 370 mg brompropilata. Folbex se objesi pomocu komada
savijene zice da visi izmedu dva razmaknuta okvira 6 cm a najbolje ga je objesiti okvir bez
saea i zapaliti cigaretom, tako da tinja, a ne da gori. Zapaljeni daje fini bijeli dim. Poslije paljenja
listie a, lijeto se zatvori u trajanju jedan sat, nakon cega se lijeto mora obavezno otvoriti.
Za dijagnosticko ispitivanje na podnicu kosnice se prije upotrebe preparata postavi bijeli karton
lim, koji se premafu lapicorn natopljenornjestivirn uljem. Dobro je preko postavljenog i prernazanog
papira uljem postaviti rnrezu od :lice, kako bi se otpale varoe zadrzale na papim i sacuvale do pregleda .
(da ih peele ne rastjeraju u coskove kosnice izbace iz kosnice) da bi se utvrdilo pravo brojcano
stanje prisustva varoe. Postupak se obnovi poslije 4 dana.
Za suzbijanje varooze postupak se obnavlja ukupno 4 puta u razmacima od po 4 dana.
Za lije¢enje od varooze postupak se obnavlja ukupno 6 puta u razrnacirna od po 7
Najefikasnije tretiranje je ujesen, kada leglo i u rano kada nisu u zimskorn
klupku i sa 8to manje legla. Zadimljava predvece, kada je dne\ipa temperatura iznad + 0 °C i ka4a .
postoji potpuna sigumost da u toku noci nece biti mrazeva.
Poslije paljenja papirica kontrolirati kosnice ne dode do poPzara. Dimne listice skloniti od djece
ineupucenih m;T5Da: naskiortitolsuhbrnJesto.
U pakovanju su 3 omota sa po 8 listica. Proizvodi AG, Basel-Svajcarska.
- VARASCENSA
Tretiranje engleskirn lijeleorn varascensom koji proizvode Madzari, vrsi se na isti na6n, leao i kod
folbeksa VA.
292
staviti puhati
odmah na zar i
za omamljivanje i kao filter i dim razbije u
na kOjl su peele su sitne grancice od bora, jele,
smreke, eempresa i slieno, ali obavezno zimzelene i svjeze grancice. Moze se upotrijebiti i
dusica, vrijesak, pcelinja trava (limuncic)
nozem i pomijesa, te u dimilicu, poslije cega se dimilica
dimilice ne poene izlaziti gust bijeli dim.
se prva kosnica sa 10 dimova, onda dmga kosnica sa 10 i tako redom sve kosnice. Potom
se ponovo nadimi prva kosnica sa 10 dimova i tako redom. Nadimljavanje se ponavlja kontinuirano,
sve svaka kosnica ne dobije <Setiri dimljenja sa po 10 dimova, odnosno ukupno 40 dimova.
Lijeta na kosnicama za cijelo vrijeme ostaju norrnalno otvorena. Tretiranje ne vrsiti, ako je
temperatura ispod 0c. je temperatura veca, to je djelovanje preparata boUe. Nakon 2 sata, na
bijeh papir, ako se postavi na podnicu, primjetice se da pocinju padah varoe, ako ih ima u kosnici.
Najvise padanakon 12 sati. djeluje 8 dana. Nakon 6-7 dana, postupak treba obnoviti, na 1sti
naein.
Preparat ne skodi leglu, pcelama niti matici, nego jos peele radilice na veci rad a maticu
na vece polaganje jaja.
Poslije pronalaska dmgih preparata u vidu dascice koji se vjesaju u kosnice, kao npr.f1yvalinat,
proizvodi se i varonikol, s tom razlikom sto je izrezan od kukumzne stabljike sa dijelom srZi (srCike)
i namocen 11 odredenu teenost. OCito je da u varonikolu ima majcine dusice, timola, kamfora, itd. sto
sagonJevanJa u omamljuje varou.
'l'
P
¥'''''''1J1'-'tJ''''''''''', kojiproizvodi "Dalmex"Dalmed" Spht-Hrvatska.
oblik debljeg rolata, kao varonik,ola.
293
na razvojne oblike Vanoe-akaricidino, kao i
60
ina
- puhati nekoliko puta otvorenu dimilicu
- zatvoriti dimilicu i nastaviti puhati dok se ne
zadimljavati navecer u smiraj
- lijeta kosnica ali ne
- nadimiti 1 dima;
potom zadimljavati
se dok
od pakovanja, s tim
- na podnicu staviti eist papir premazan jestivim
- tretiranje vrsiti po mogucnosti kada nema legla,
nektar i na temperaturi iznad 10°C. U Ijeto skiuuti uastavke;
- preparat ne skodi leglu, peelama i matici;
- u razmacima po 5 dana treba zadimljavanje ponoviti jos 2 puta, sto ukupuo 3
eime je zavrseno jedno tretiranje.
Drugi tretman se moze ponoviti nakon 15 iii vise dana, zavisno od stepena najezde-invazije varoe.
Kod osjetljivih osoba na malation (trovanje) uzeti Atropinsulfat. ua i hladnom
mjestu a trajnost je ogranicena na 5 godina.
-HEMOVAR
Hemovarom se vrsi prskanje peela protiv varoe. Aktivni ua varoe,
usljed eega varoa ugiba. Upotrebljava se preko cijele peelarske sezone, 15 pred
vrcanje. Tretira se pri temperaturi iznad 10 oe, ranD ujutro iIi predveee, kada u kosnicama
peela. Tretiranje se vrs! 2 puta u proljece, 2 puta od l.jula (srpnja) i 3 puta ujesen kada prestaje legio,
sa pauzom izmedu dva tretiranja od 5-7 dana, kako bi se drugim tretiranjem unistila varoa, koja je bila
u leglu prilikom prvog tretiranja. Stavi se 15 kapi hemovara na litar mlake vode, izmijesa i sipa u
prskaliCu, eime se moze naprskati 5 kosnica. Sadrzaj bocice moze podmiriti 15-20 zajednica za jedno
tretiranje. Prska se izvaden okvir po okvir po pcelama, matici i leglu, kao i zidovi kosnica. za
okvir sa obje strane iznosi maksimalno 30 mililitara. ~pravljena emulzija ne smije
neupotrijebljena. Poprskani preparat djeluje jos 3 dana. Unistava 95% varoe.
Prilikom prskanja izbjegavati udisanje magIe od s~avljene emulzije. vrijeme rada u zatvorenoj
prostoriji kQristitimasku.za usta inos.U tokuradanejesti,
oprati ruke i lice. BoCicu cuvati na suhom i tamnom mjestu. Rok trajanjaje 18 mjeseci. 1 ml
sadrZi 0,2 gr amitraza i 1 ml excipiensa. Hemovar proizvodi , Vrsac-Srbija.
-TIMOL
Timol je praSak i ne upotrebljava se takav kao lijek, nego se pravi tekuCi timo12 grama timola po kosnicl
kojim se peele prskaju po satonosama. Timol ima specifiean miris koji zapravo stimulise peelinju zajednicu
..
na bolji rad i povecano izlijetanje iz kosnice u upotrazi za pasom. Na taj naCin, prakticno, suzbija varou .
294
za djelotvoran V'V1HU-"'-,
flyvalinata,
uporreOJljeIle podloge od strane pcela, narocito u bezpasnom razdoblju iIi kasno Ijeti.
trake apistana ako se dde godinu dana u kosnici, koliCina flyvalinata u vosku ostane 70 mg, tj. 5%
ukupne
Jeu
,t
preparat za unistavanje varoe'~f1ncuskog i americkog porijekla, najavljen na Kongresu
1987. godine. .. ,
industnjsko sredstvo-insekticid "Mavrik" "Klartan", natope se
dascice od drveta dimenzija 180x20x4 ili 250x20x2 milimetra, koje se impregniraju, osuse i
upakuju polietilenske folije.
je proizvod Zoecon, Palo Alto, Californija, SAD, Cija dascica sadrzi t1yvalinat i
to ujednoj litri. Razrijedi se vodom U omjeru 1:4.
Klartan je evropsko sredstvo zvano sarno Marvik. To je otopina flyvalinata u dezaromatiziranoj
frakciji nafte. Razrijedi se takode 1:4 vodom.
295
Akaricid
pocinje nanesu
dlaCice po
Pcelinjim zajednicama napadnutim varoom,
pravilno je rasporediti meclu okvire. Tretiranje se u
stavljanja nastavaka i dana
sarno 7 dana.
Po potrebi, moze se tretirati i u rano iii u vremenu od
petnaestak dana.
Ako se koriste dasCice od jeseni, koje su koristene sarno 7
foliju i ponovo koriste u proIje6e jos dvije sedmice.
pre6i sitnim brusnim papirom.
Pri upotrebi Flyvalinata obavezno koristiti rukavice za ·v'-"'~v."'-
za doma6instvo dobro ruke oprah topiom vodom i sapunom
upotrebu i polietilenska folija pakovanja Flyvalinata se i ne
tokove, zbog trovanja ribe. Inace, ako ne koristimo rukavice, Flyvalinat
izazove alergicnu reakciju, svrabez na rukama.
Dascice ne drzati izlozene suneu, blizu grijnih tijela i na cuvati na tamnom
i hladnom mjestu.
Kontrolu opadanja varoe vrsiti u potrebnom broju kosnica, svaka 2-3 dana. Najvise varoe otpada
16. dan.
Rok upotrebe je dvije godine. ,
DasCice se obicno pakuju po 10 Hi 20 If~)mada a sve skupa.
H
Amitl'azje madzarski preparat; u tecnom stanju, kojim se vrsi zadimljavanje pomocu palenja listi6a
natopljenog sa 2-3 kapi amitraza iIi prskanje pcela protiv varoe, 5 puta, svaki Komercijalni
nazivi su Varolik, Mitac-20, Central, Hemoval', Taktik, Apivar itd.
U mnogim zapadnim evropskim zemljama njegova upotreba je zabranjena.
296
varoe, unose
na varoe,
- VARAMIT
Varamit je u vidu listi6a natopljenih amitrazom sa 0,029 i gram excipiensa. Aktivna
komponenta preparata djeluje na respiratomi i nervni sistem varoe.
Za dijagnosticko tretiranje varoze koristi se 1 listic, po pcelinjoj zajednici.
297
,
~.
se sezone.
na tamnom
Listie se
mora poklopiti .
Tretiranje se 5
puta sa razmaeima
trebalo da
Proizvodi
a ne smeta ako
298
1
uu",,,,,,.,,,-je tvar
~'~'J"HV' se rasporede po tvari "'''-'' HLU,U iii puta
Bayvarola.
ga Pcelarski institut u u Ceskoj.
su tvrde plasticne trake kao dascice sinteticki piretroid cija je aktivna tvar amitraz
rasporedene
tvari koje
(0,5 g) amitraza. se
u fiyvalinattL
djelotvomost (ucinkovitost).
koristi i u razlicitih za 1 za
VAR
Apilife var' hlapljivo sredstvo za omamljivanje varoe.
Apilife var je sastavljen od timola, eukaliptusa, kamfora i mentola, u vidu tablete koja sadrzi oko
299
mlijecna
duzu
Takvio je
uz lijek.
300
varoe.
estera <
visoko specificno.
tj. struktura kao i lipofilno
otpomosti:
301
IU
Larva se nalazi na
us.
Mnoge ptice love peele u letu. Najopasn~ja je ptica pcelarica MEROPS APIASFER. Leze jaja u
obalama- iznad kojih lovi musice, pa tako i peele. Jaja treba unistavati.
302
od
sa
303
ELEKTRICNI CUVAR PCELINJAKA
"ALU~U.~ kosnica,
2. baterija (akumulator),
3. zica
izolatori na kolcu,
5. prikljucak el. kabla na ograde
6. metalni kolac za uzemljenje i
7. el. kabal i pocincana traka za uzemljenje (-).
Elektricni kabal staviti u zastitnu cijev, poloziti i pricvrstiti sa donje strane grede postolja, radi
zastite i bezbjednosti od ostecenja kabla.
Osove 1 strslJenove mozemo Ull1stavatl na taJ nacm sto u flase s uskun grlorn naspemo nesto vmskog
iii jabucno& sircetaHi pive, kojisemalozaslade idrze uzkosnice.
304
a u da lznose svoje "",'BU.'''''
prolje6e zapaniirno i zabrinemo, koliko naderno uginulih pcela u
u na
varozu onda na
Ako je u pitanju nozemoza, to se odrnah
okvira, sacu, poletaljci i sa vanjske strane
- LJETNO UGINUCE
- Ako u toku same zime dode do povecanog uginuca peeia, treba posurnnjati sarno na:
- mjesinasto legio iIi
- americku gnjilo6u.
Ako se u proljece prilikom pregleda okvira zapazi da se uginule peeJe nalaze u celijama saca, to
znaci da su uginule od gladi, bez obzira na to sto se na krajnjim okvirirri'&' nati dovoljno hrane.
Peele se usljed gladi advoje ad klupka u patrazi za hranam i ako dade ~ naglih zahladenja, nisu u
stanju da se vrate u klube i tako tra.ze spas u celijama saca, gdje ugibaju ..
Ako dode do naglog uginuca peela, najeesce masovnog iii patpunog na metar-dva ispred kosnice,
znak je da' dasla do trovanja peela.
305
pcela da nastupi 1Z vise razloga:
ustanovi mu
306
III
~
opel DIO
III 0 DI
se kao u
DlRElKTOR,-
SARIN DOLOVAC
TRAVNIK,25.03.1996.
309
o
'1
. . . H'" . . . . . .,
v ........... 313
'" 14
...................................................................................................... 314
......................................................................................... 316
I. OPERATIVNI SAZETAK
310
SREDSTAVA
DMO
311
usluge.
312
PROIZVODNI PLAN
na
1
Planirano se u toku godine prosiri pcelinjak za novih 30 rojeva pcela i to 1Z vlastite
proizvodnje 10 i 20 kupovmom rojeva od drugih proizvodaca. U ovoj godini neee biti nikakvih
meda, nego samo ulaganja razvoJ
1997. GODINA
pcelinjih zajednica U ovoj godini treba sa eca polovinom iei na proizvodnju a
dijelom na formiranje 5 vjestackih kako bi se realizirao plan
pcelinjih zajednica.
1998-2000. GODINA
U ovim godinama bi se gotovo pokrili troskovi razvoja pcelinjaka i izvrsila otplata dugova
kreditoru. Dobit se ockuje tek od 2001. godine. Pozeljno je da kreditor u cehri godine 1997-
2000. ugovori otplatu duga u naturi u medu, koji bi se isporucio kao humanitarna pomoe
bolnicama, skolama, djecijim domovima, domovima staraca, djecijim vrti6ima i s1.
V MARKETINSKI PLAN
313
CIJENA lViEDA I ROJEVA
(nabavni
distribucije (prodajni) na lokalnom gradskom u Travniku posebnim
drugih mjesta regiona.
Nabavni nije planiran.
PROMOCIJSKI PLAN I
VI MENEDZMENT
A. ORGANIZACIJSKO-PRAVNI OBLIK
"SANTOURS" ce biti ovlasten po svojoj turistickoj djelatnosti i za prodaju vlastitih pcelinjih
proizvoda turistima, prijateljima i gradanstvu.
B. PARTNERI ILl DIONICARI
"SANTOURS" je vlastita porodicna turisticka agencija koja nema partnera i drugi partneri iii
dionicari osim porodice nisu potrebni. 1sta je i agencija drugih prevoznih autobuskih i avionskih
firmi.
OVLASTI-PRAVA VLASNlKA
Kao pod tackom B.
D. MENEDZERSKI TIM
Kao vlasnik i direktor "SANTOURSA" jedini sam menedzer.
E. ZADACE I ODGOVORNOSTI DRUGIH DJELATNlKA
Ostali poroidcni djelatnici su potcinjeni direkt01!I i svoje poslove i radne zadatke obavljaju u
skladu sa datim ovlastenjima iz registrovane dje~atnosti i privilegija i drugih prava iz radnog
odnosa.
Zakonska regulativa iz pclarstva ne moze uticati na eventualne rizike. Ockuje se rast opceg
standarda stanovnistva, tako da se promet nece smanjivati, nego obratno. Kratkorocno kreditiranje
nije potrebno, izuzev ove trazene finansijske podrske. 1spomke meda korisnicima ce biti od
20.juna do 0 1.se'ptembra u kalendarskoj godini u dvije etape. Sve eventualne rizike u pcelarstvu
"SANTOURS''''ce podmirivati iz svoje osnovne djelatnosti, kao garant kredita.
314
1. 20 a' 80 DM DM .600
2. LR kosnica 30 korn a' 120 DM/korn, ........................................ . DM 3.600
. Hanernanove resetke 30 korn a' 9 DM/korn, ................................................... DM 270
4. Vosak u sa~nirn osnovama za 30 kosnica x3kg=90 kg a' 22 DMlkg, .................. DM 1.980
za okvire za 30 kosniea = 30 kalema 3 DM, .............. ............ DM 90
za nove kosniee:
a. nosaCi L 0 ern m (10 L eea, ......................................... DM 400
b. borove irnpregrirane grdice 0,07xO,12 em x 40 m = 0,34 m}
a' 250 DMlrn3 sa prevozorn, ........................................................................... DM 85
7. Zemljani radovi-iskop zemlje 0,30xO,30xO,30x44 = 1,2 m 3
, ............................. DM 85
8. Beton MB 150 sa prevo zorn 1,2 rn3 a' 200 DM/m3 , ........................................... DM 240
9. Tuda radna snag a za rezanje i zavarivanje postolja, ........................................... DM 160
10. El.energija, voda, ekserci6i, zavrtnji, drvofix, kit za drvo, brusni papir,
cetke, cesljevi za lijeta,itd, ................................................................................ DM 55
11. Firnis za 30 kosnica 5 lit. a' 20 DM/lit, ............................................................ DM 100
12. Uljana boja za 30 kosnica = 6 kg a' 15 DM/kg, ............................................... DM 90
13. Se6er za razvoj rojeva i zazimljavanje 30x8 kg = 240, ..................................... DM 240
14. Flyvalinat dascice protiv varoe 30 kom a' 2,5 DM, ......................................... DM 75
A.UKUPNO, DM 9.070
B. 1997. GODINA
1. Rojeva 15 (vlastitorn proizvodnjom), .................................................................. DM 0
2. LR k0snica 15 kom a' 120 DM/kom, ................................................................. DM 1.800
3. Hanernanove resetke 15 korn a' 9 DMlkom, ..................................................... . DM 135
4. Vosak u satnim osnovarna za 15 kost;lica x3 ,kg=45 kg a' 22 DMlkg, ............... . DM 990
5 . .'liea za okvire za 15 kosnica = 15 kalema a' 3 DMikalem, ..,............................ . DM 45
6. Postolje za nove kosnice:
a. zeljezni nosaCi L 0 4x4 cm (4 Lx5 m), cca .................................................. .. DM
·t,
160
b.borove gredice 0,07xO, 12x20 m=0,17m 3 a' 250 DM/rn 3, ............................... . DM 42?1
3
7. Zerriljani rdovi:"iskop zemlje ccaO,6m cea, .................................................... . DM 30
~
8. Beton MB 150 sa prevozom O,027x22,5=0,6 rn 3 a' 200/m3, ............................ .. DM 120
9. Tuda radna snaga za rezanje i zavarivanje postolja, .......................................... . DM 100
10. El.energija, voda, ekserCi6i, zavrtnji, drvofix, kit za drvo, brusni papir,
ces\jevi za lijeta,itd, ........................................................................................... DM 30
11. Firinis za 15 kosnica 3 lit. a' 20 DMilit, ............................................................ DM 60
12. Boja !lljana za 15 kosnica = 3 kg a' 15 DM/kg, ................................................ DM 45
315
13 Secer zi'razvoj rojeva i zazirnljavanje pcela
V\.UIC1"'U X 8 a' DMlkg, DM 360
1
NAPOMENA: U obracun su ukljucene sarno nove pcelinje zajednice, bez rada investitora i
njegove porodice. U 1996. bi se proizvelo 10 rojeva i 15 u 1997. u vrijednosti 2.000 DM.
IX OCjENA UCINKOVITOSTI
Rentabilnost i ekonornicnost ce doci tek u 2001. godini, jer su u 2000. godini ostali nepokr~ni
troskovi za 1.480 DM.
X DODAeI - PRILOZI
1. 'Zernljisno-knjizni izvadak
2~ Odobrenje za gradenje pcelinjaka i
3. Rjesenje 0 registraciji Tursticke agencije "SANTOURS" u Travniku.
316
prof.Dr Bogoljubu Konstantinovicu)
317
obzira na finansijska sredstva kojima raspolaze;
... (.)
318
4,
Pod peelarstvom, u ovog zakona, podrazumijeva se ddanje i peela i proizvodnja
i drugih peelinjih proizvoda. Skupstina opcine moze donijeti odluku 0 uslovlma drzanja i gajenja
i 0 proizvodnji meda i drugih pcelinjih proizvoda.
Clan 43.
Koriscenje medonosnog bilja za peelinju pasu slobodno je i vrsi se bez naknade.
Clan 44.
Drzalac peela je duzan da postavi peelinjak tako da peele ne smetaju drugim licima.
Clan 45.
Vlasnik odnosno korisnik vocnjaka i vinograda duzan je blagovremeno i na uobieajeni naein
obavijestiti ddaoce peela 0 svakom pojedinom prskanju i zaprasivanju vocnjaka odnosno vinograda.
Clan 46.
Vlasnik odnosno korisnik zemljista je duzan da preko svog zemljista omoguci ddaocu pracenje i
hvatanje odbjeglog roja peela.
Ako drzalac peela u slueaju iz predhodnog stava prieini stetu vlasniku odnosno korisniku zem1jista,
duzanje da tu stem nadoknadi.
Clan 47.
Zabr'anjenoje unistavanje peelinjih drustava osim u slueajevima suzbijanja i sprjeeavanja sirenja
zaraznih bolesti.
Clan 48.
Radi koriscenja peelinje pase drzalac peela moze zdrave peele premjestati sa jednog na drugo
mjesto. Premjestanje se vrsi u zatvorenim kosnicama i sa pratiocem.
319
od bolesti sa
o
1
bolesti
4. - "Naredba 0 odredivanju zaraznih bolesti zivotinja za koje se mora odmah osigurati utvrdivanje
zarazne bolesti uzroka uginu6a zivotinja" SL list R 2/92. i 13/94.
Pod z4ravstvenom zastitom pcela utvrdenom ovim propisima podrazumjeva se poduzimanje
OGlreaellllhveterinarsko-sanitamih mjera za sp:r:jecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje oboljenja:
- Americka gnjilo6a pcelinjeg legla (Pestis apium);
Varooza pcela (Varrosis apium);
- Akaroza pcela (Acariosis apium) i
- Nozemoza pcela (Nosemosis apium).
K valitet meda i drugih pcelinjih proizvoda detaljno je reguliran slijedeCim pravilnikom:
"Pravilnik 0 kvalitetu meda i drugih pcelinjih proizvoda" Sl.list R BiH 2/92. i 13/94.
320
, ,
~.
za
kosnica, pcelinjak
pcelar
= pcelinjak, kosnica od slame
venom ('bi:vengm), ... pcelinji otrov
= pcelinji vosak
drone (droun), .. zujati
honey (,hl\ni), ...... . med
( peela
honeycomb ('hl\nikoum), ................. = sace, sat meda
honey-dew ('hl\nidju:), .................... = mediljika, medljikovac med
honeyed, honied (,hAnid), ................ meden, sladak kao med
honey-sweet (,hAnizwi:t), .............. .. = meden, sladak kao med
pollen (,pglin), ............................... . = pelud, cvjetni prah,
propolis ('prgpelis), ........................ . pcelinja smola (ljepak), propolis
(kwi:nbi:), ................... .. matica, kraljica peel a
royal jelly (,rgigl 'dzeUi), ................ maticni mlijec
swarm (swg:m), ............................... = roj, roj pecla
321
:f:t!"veM14'UUt<::te (J.j2~ S~! ~ t
~jedHd~a ~~ ~~,~je
~~iJ~~fPt~t~~ttf.t4r1~.
Uoa~~ I ~je45~~~.Sr.te~4U
dde~lk~ ~m, ~~~t4m~a~
~~ ~ ~j4 lsa~, ~ eJU~. 'V~ je ~
~ t ~ ~j4 (I. ~ ftCJ. ~~. ~edn<J- &tJ
~, a~;I«- ~ Ikta- je ~44~ ~ t ~~
~, te fPt~j4 :;a ~;tat t ~. 14{V&ed ~ dw- je ~ ~
e(ft~ ew:~ 44 ~ ~ ~ tI.a;ta, .we do- ~je, ~ je
~~~iJ~e't~~·~je~~
t ~ fPtr.te ~ a ~.
~uu,n~~, ~4am~U
~4am~net 119mje4ta
~~",'74i ~.
~.u:un«-t4~~ ~~.~~t~
~,4~~~«-~~~.
~ ~ ~ g'~ i ~eJ'l,~ ~~ mwije 4 ~ ~ ()
323
Roden Visegrad.
mlrovmu.
Tradicionalno u porodici poceo se baviti pceiarstvom 1978.godine, uz rad, na svom imanju u
Sarajevu. Od tada intenzivno literaturu, se pcelarenjem i za svoju
dusu priprema dzepni pcelarski potsjetnik pisani tekst dosegao 400 kucanih stranica na fonnatu
A4 sa 408 crteza, 57 fotografije i 20 tabela, se zamiSljena fonna dzepnog potsjetnika i prerasta u
Pcelarski prirucnik
U vrijeme potpunog ratnog okmzenja od 1 godine se iskljucivo sredivanju
prirucnika, koga namjenjuje porodienim generacijama.
U kontaktu sa NijazolnAbadzi6em i na njegovo veliko insistiranje, pristaje da se prirucnik publicira.
Glavni razIog je opca teska situacija u Bosni i Hercegivini, pa i u peelarstvu, jer rat ueinol svoje.
Pcelarski fond je destrukcijom i devastacijom skoro dokrajcen, nema nikakve pcelarske literature i sto
je bilo i to je unisteno, izostala je ocekivana finasijska i duga pOQrska i pomoe medunarodne zajednice,
drZavne institucije se pokazale nemocne, pa se prakticno sve na skromna sredstva pcelara,
uglavnom krhkih penzionera. Izdavanje ovog prirucnika, kao i obnova, razvoj i unaprijedenje pcelartstva
postaje neizbjezno i od znacajnog drustvenog interesa, kako u ishrani, tako i u zdravstvenom pogledu
stanovnistva i poljoprivedi u pove6anju prinosa plltem prirodnog pcelinjeg oprasivanja voca i biljaka.
Recenzenti prof dr Muhidin Hadzimuratovi6 sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i NijazAbadzic
novinar i publicista u svojim recenzijarna i predgovoru izuzetno su povoljno \ocijenili i svesrdno
preporuCili stampanje Pcelarskog <
324
u proizvodnji, D=cvjetni
su:APIN,
8U: Medina standard, Medina
u 1: (secer-
,
01. Obezmaticiti drustva nlatica, jer u to vrijeme ima
za oplodnju mladih matiea .
.. Presadivanje . 1 od polaganjajajeta u maticnjak iii 10. iIi
11. dan •
presaq,ivanja larvi u vjestacke maticnjake;
- Rojenje pecIa;
- Fonniranje i naseljavanje prvog pcelinjaka (zapeelariti).
325
20.V - Pripremiti minimalno/po 5 sa U~UHUL osnovama za namij enj ena
prirodno
326
obaviti Ciscenje i bojenje ciscenje 1
327
329
... (.)
'. .
331
Americka kuga-gnjiloca ....................... .. ....................... .......... .. ......... 276
............. ..... ................... ............................ 296
otrova ....... .
333
Cesalj za lijeto ..... 31
kosnica (DB)
Dadan-Blat kosnica (DB) modificirana na 10 okvira .... ............. ............... ....... .51
Dezinfekcija i dezinfekciona sredstva ................... ............................ ........ ....... ........ 88
Dijeta pri lijecenju pcelinjim ubodima ............................................. ............................ ..
Dimilica ...... ................ ............................. ............................................ .
Dio osnovnog pribora ...... .... .............................. .............. ....................... .......... 1
Djelovanje meda najetru ...... :................................................. .................... .............. 21
Djelovanje meda na krvnu sliku .............. .......... ........ ...... .... .................... ............... ......
.. .... 213
Djelovanje meda na organe za varenje ..................................................................................... 213
Dodavanje i presadivanje maticnjaka ....................................................................................... 160
Dodavanje matice ..................................................................................................................... 167
Drugi jesenji pregled ................................................................................................................. 258
Dnlgi proljetni pregled .............................................................................................................. 258
Dvomaticno pcelarenje ............................................................................................................. 263
334
ili .38
.1
11
okvir za
Hofrnanov okvir za LR kosnicu ........................ .. ........ 74
Hranilica okvirna ....................... . .................. 84
<uuuvu za .................. 84
. Hranilice ................. . 83
Hranljivost rneda .................................................................................. ............................... 2
Hronicna pcelinja paraliza ............ .................... ............................................................. 283
Hvatac polena ........................................................................................................................... 190
335
· 113
14
vodi
Kuke za prenos AV,'U.H." .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . •• . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ... 228
.................. 17
okvira u n..V"""'"
336
,
'I
pogace ... " ... .....
~ ~
./
........ 196
ObT
1 JezavanJematlca ........................................................................ ~.......................,................. 176
v • •
337
.......... 72
. 87
307
7
Oronazol
Osnovni pcelarski alat ................... . ................................. 97
Osnovni peelarski i materijal .......... ~............................................................. 97
()snovni .............................................................................................. 103
Osnovni peelarski pribor .. .......... ....................................................................................... 10
neprijatelji pcela ... ............. ......... ..... ...... ....... .... .... .... ........ ........ ........... ....... ......... ....... 304
338
okvire
...... '" 1
.. 17
PrepoznavanJe varoe ............................................. " ............................................................ .
larvi ............... ,................................................................................. 150
Presa sa za satne osnove. ................. .......... ........ .. ......................................... 239
Preseljavanje dimljenjem ...................................................................................................... 106
Preseljavanje lupkanjem (iskucavanjem) .............................................................................. 107
Preseljavanje opijanjem peela ................................................................................................... 1
Preseljavanje peela trnki (pletara) ......................................................................................... 106
Prese za satne osnove .......................................................................... 00 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
Prihranjivanje peeIa ................................................................................................................ 195
Prikupljanje polena .................................................................................................................. 190
Prikupljanje propolisa ., .......................................................................................................... '" 242
Prirodno rojenje ....................................................................................................................... 1
Program unapredenja i razvoja pcelinjaka ................................................................................ 309
Proizvodi peela ......................................................................................................................... 207
Proizvodnja i selekcija trutova .................................................................................................. 123
Proizvodnja matienog mlijeca .................................................................................................. 242
Proizvodnj a mladih matica ....................................................................................................... 1
Proizvodnja vj~stackih matienjaka ....................... ,.... " ............................................................. 145
1 ' .
Projekat paviljonskog peelinjaka .................................................................................................. 9
Proijetno prihra~ivanje .........................................................c ................... .............................. 204
Proljetno uginu6e pee1a ............................................................................................................. 305
Pronalazenje nlatice ....................... .............. .............................. .... .............. . .......................... 134
Propolis (peelinja smola) ........................................................................................................ .
Protocera ................................................................................................................................... 230
Prskalica (strcaljka) ..................................................................................................................... 90
Prva pon10c na peelinjaku ......................................................................................................... 253
Prvi jesenji pregled ................................................................................................................... 258
339
proljetni
16
'~""',",VIJH
medeno-secemih pogaea 197
Registrovam lijekovi za lijecenje bolesti peela i legia ............................... . 274
Reklame ................................................................................................................... .. ..
Rojenje peela ..................................................... :. .................................................................... 137
Rojidbenl maticnjaci ......................... . .............:.................................................................... 137
Rojnjaca i kuka za rojeva ........................................................................................... 140
Rosfusov nukleus (oplodnjak Rauchfuss) ................................................................................ 1
Rotenon ..................................................................................................................................... 300
Ruena presa za satne osnove ..................................................................................................... 238
340
Sumpor
341
........ 1
za
i1
Zakonska regulativa u pcelarstvu ................................................................... 319
matiea ....................................................................................................................... 135
rnatica obezrnaticavanjern ........................................................................................ 135
...................................................................... 229
·{,Zbjeg ....................................... :'.;................................... ....................... . .... ....... ........... ...... ... 227
f,imsko ............................................................................................................. 205
Zimsko uginuce ....................... .. ....'............................................................................ 305
radI) ........................................................................................................................ 80
pribor za uzgoj ............................. 152
342
PCELARI !
Bavljenje pcelarstvom je i zanat sa puno finesa, pa je potrebno neko vrijeme provesti uz
iskusnog pcelara a i dalje se druziti sapcelarima radi inovacija i stalnog usavrsavanja.
Pcelinjak daleko od pcelara, daleko od srca!
Tuda ruka svraba ne cese! '
Zbog ovoga su dmstveni i zadruzni pcelinjaci propadali.
Uzdajte se u se i svoje kljuse!
Pcelari MEDNO !
343
PROIZVODNJA, MONTAZA OPREMANJE OBJEKATA, ZAVRSNI ZANATSKI
RADOVI U GRA£lEVINARSTVU, PROJEkiOVANJE IINZINJERING POSlOVI
KOSNICA LR-STANDARD
h
g
f
e
d
DIJELOVI KOSNICE
b
a - podnjaea-podnica
b - plodiste = nastavak
b c - pregradna resetka
d - Hoffmanov okvir
e - Milerova hranilica
c
f - poklopac
b g - ventilaciona mreza
h - krov
+ + + Med nemojte kupovati, jer je najsladi med od Vasih peela, sa Vaseg peelinjaka,
+ + + Nemojte se rnuCitigradnjorn kosnica. To prepustite nama.
+ + + Mi smo najpoznatiji proizvodac kosnica u Bosni i Hercegovini, sa dugorn tradicijorn
i najkvalitetnijorn izvedborn.
+ + + Po vasoj narudzbi u roku od sarno 10 dana rnozete dobiti i do 300 kornada gotovih
kosnica, uz izuzetno povoljnu cijenu.
+++ Uskoro i drugi tipovi kosnica!
345
FLORA
Ismet Seferovi6
346
TURISTICKA AGENCIJA;
- TRGOVINA NA VELIKO;
MEDlJNARODNIM SAJMOVIMA;
PUTOVANJA;
KULTURNIM I SPORTSKlM MANIFESTACIJAMA;
I ZIMOVANJA.
OBEZBJEDUJEMO:
AIR BOSNE
- VRSIMO I AVIO I<ARATA SIROM SVIJETA.
347
74260 TESANJ
348
PROIZVODNJU, TRGOVINU I ZASTUPANJE
DJL
'ieedjeft- Z)td6~e
DIREKTOR
Office: Palje II br. 7, 70230 BUGOJNO tel ++387 70 43633 fax 43 622
Private: Omladinska br. 16, 70230 BUGOJNO tel ++ 3877042674
349
Snaga U koncepciji i ideji daje ovoj
odjeci uvijek mladalacku
privlacnost i sarm!
To je razlog sve
sportske odjevne
Modni krojevi, modne boje, iskustvo
u izvedbi, garancija zadovoljstva.
SPORTSWEAR
350
i,
"
office:
tel.: 072814003
TEL.: 072 811688
fax.: 072811 345
351
Direkcija/HEAD OFFICE
Sarajevo, Cernalusa 6
tellfax. 071 667
668271
650794
AIR BOSNA iz Sarajeva vrsi prevoz putnika i roba vlastitim avionima (za sada)
do Njemacke, Austrije, Italije, Turske, Slovenije i Hrvatske.
AIR BOSNA planira otvoriti i druge avio-linije sirom Evrope i svijeta.
352
0741763-284
A gencija
BOSNAI
355
PVCP
356
I
GIABtvIN)KO PREDUIE(t IENI(A
2 . 2 09
OSNOVNADJELATNOST:
- visokogradnja i
- zavrsni radovi u gradevinarstvu.
Toje
,.
357
1
sa
emo u Madarsku.
------.--------~.-.--.------------------,
358
molersko-
radov! oblaganja
staId orezac ki,
i drugi gradevinsko-zanatski radovi
u gradevinarstvu;
359
DIONICKO ZA VANJSKU TRGOVINU I INZENJERING
- RADI SNABDJEVANJASIPAD-OVIHTVORNICAMASINAMA,
ALATIMA I REPRO-MATERIJALlMA SIPAD EXPORT-IMPORT
SPADA MEBU VODECE UVOZNlKE U REPUBLICI BOSNI I
HERCEGOVINL
/)
360
<
!
I.
II 194,
Kulina Bana 35, tel.0721 22-621,
- TRAVNIK, Bosanska 104, tel. 0721
- BUGOJNO, Zlatnih Ljiljana 9, tel. 0701 41-751,
- TUZLA, Marsala Tita 3, tel. 0751 32-369.
Siroki izbor muske, zenske i djecije obuce, te sportske obuce za sve uzraste!
USKORO sirenje vlastite trgovacke mreze sirom Bosne i Hercegovine!
:Astra-obuca elegantna i udobna obuca !
361
i·-n-
D@ .. "
362