Kratak osvrt na pročitane ulomke iz Izbora iz djela Ludwiga Feuerbacha (Prilog kritici

Hegelove filozofije; Bit kršćanstva)

Ludwig Feuerbach jedan od vodećih mladohegelijanskih mislilaca, lijeve frakcije koja je

razvijala kritičku komponentu Hegelova učenja, započeo je svoj filozofski put upravo kritikom
Hegela na temeljima čije je filozofije stasao. Feuerbach u Prilogu kritici Hegelove filozofije
iznosi stav o tome da Hegelov sustav pojmovnih apstrakcija prisutnih u apsolutnom
idealizmu treba vratiti u konkretnu stvarnost. On smatra da je taj prijelaz moguće ostvariti
isključivo u djelatnoj, praktičkoj filozofiji, a ne u teoriji. Najviša pojmovna apstrakcija,
Hegelov apsolutni duh, ili bog za Feuerbacha je samo projekcija čovjekovih ideala. Te teze
razrađuje u djelu Bit kršćanstva. Čovjek je stvorio boga te u njemu vidi svoju vlastitu bit.
Stvara ga iz svjesnosti o svojoj konačnosti kao pojedinca, ali o beskonačnosti kao roda
(dijalektika opće i pojedinačne egzistencije). Religiju postavlja kao izokrenutu antropologiju,
dolazi do inverzije mehanizma subjekta i objekta.

Feuerbach čovjeka određuje kao prirodno biće te navodi kako je priroda temelj čovjeka i
jedino o čemu on ovisi te kao takva i primarni objekt religije. No, čovjek uviđajući svoje
razlike spram prirode počinje uviđati vlastitu bit, odnosno neke aspekte poput volje, misli,
ljubavi, koje u njihovoj savršenosti proširuje u beskonačnost, a iz već navedenih razloga
( svijesti o konačnosti) projicira ih na božanstvo te se na taj način zapravo i otuđuje od sama
sebe. Bog počinje predstavljati apsolutno savršenstvo, dok čovjek od sebe stvara grešno i
jadno stvorenje. Zbog toga, iako je bitna u konstituiranju razvoja ljudske svijesti, religiju
treba nadvladati, a zamijeniti je prema Feuerbachu treba antropologija.