PRIRUCNIK ZA RUKOVANJE ZAPALJIVIM TECNOSTIMA | GASOVIMASADR2ZAJI PREDGOVOR ae ae eee eae UvOD > —- ee eee er eK I, OSNOVNI POJMOVI-O EIZICKO-HEMIJSKIM OSOBINAMA ZAPALJIVIH ‘TECNOSTI I.GASOVA — Zapaljive tetnosti ee Zapaljivi: gasovi ee ame USlovi za nastanak gorenja i eksplozija = I. OSNOVNI ‘USLOVI KOJI SE .ZAHTIJEVAIU PRILIKOM RUKOVANIA I SMJESTAJA ZAPALIIVIET Tl TECNOST I GASOVA - al — = [YN 1,‘ Uslovi rukovanja zapaljivim teénostima i -gasovima 2, Uslovi smjeStaja zapeljivih tetnosti i gasova _ “Ill, USKLADISTAVANJE ZAPALILVIH TECNOSTI Oprema rezervoara + -~—-- > Za&tita od poiara ese ee ee Uskladistavanje posuda sa zapaljivim a zapremine: do 250°]. —----- + 7. ZaBtita od poiara skladigta sa posudama sa teCnostima zapremine do 250 litara « Pretakanje zapaljivih -tetnosti -- « -USKLADISTAVANJE_ZAPALILVIH GASOVA (PROPAN-BUTANA) ~—“——_-—-=—-— ak 1, OpSte-opasnosti od upotrebe zapaljivih gasova (propan-butana) ae Rezervoari i boce (konstrukcija) eee Nadzemni rezervoari —-- ee Podzemni rezervoari See eee eee ae Prenosnj_rezervoari Soe es ee ee ee Pogon za punjenje boca i prenosnih rezervoara gasom Pretakenje gasa Se UsKladiStavanje gasa na otvorenom ili natkrivenom prostoru —- See ee KK 9. “Uskladistavanje gasa u gradevinskim objektime = — 10, Sistem sa ‘bocama j rezervoarima SA Oe wD (u objektima i na otvorenom, prostoru) { zastita od -poiara — 11, Isparivat za -gas -(konstrukeija) —Se 12” Uredaj za -redukeiju 4 regulaciju pritiska -— = 10 W 13 13 16 19 19 20 al 23 25 26 28 31 31 32 32 35 36 38 ae 40 41 41 43, ay13,,-Koristenje teénog naftnog gasa —------— 8B 14. Trogila za gas 15. Cjevovodi za os 16. Uskdla: Ouraka podnutja primjene Oznatavanje protiveksploaljske rast * uredaja~ Mehanitka zaStita, lektrigngh. yredaja 4 . Izbor elektrién: j velesplozijs ZaBtita od statidkog “elaktriciteta eee Nadzor, -povremena ‘spitivanja rmjerenje sstatiflcog- elektriciteta — = 8° Gromobranska zaétita 9: Blektritne instélacije : Vil. PREVOZ ZAPALJIVIH TECNOSTI I GASOVA 4.. Rukovanje zapaljivim t. prevoza Pripremanje zapaljivih “teénosti 1 i gaSova’ za” préya; Utovar i istovar zapaljivih tednosti i gasova i putevima : 8. Prevoz zapaljivih teénosti i gasova uu pomorskom =z, Saobraéaju = ae, 9, Prevoz zapaljivih tetnosti i gasova u veedusnom. . saobradaju gig ae aaa 6 10, Prevor zapaljivh ¢eénostjt gesova u postanskom. 2 saobrataju eg ee 70 1: Prevoz zapaljivih tetnosti i gasdva"w’ manjim’ koliginama * 70) VII, GASENJE POZARA 1 OSNOVNI POJMOVI 0 UREDAIL APARATIMA I SREDSTVIMA ‘ZA GASENJE IY DOJAVU™ * poZARA 1, Efekti gaSenja 21 Sredstva-za ga8enje;zapaljivih: tetnosti i-gasova «: 34; Nagin. gaSenja =. 7 4s Aparati za gaSenje zStra IX, ODGOVORNOST ZA NEPRIDRZAVANJE ZAKONA I DRUGIH PROPISA I SAMOUPRAVNIH OPSTIH AKATA O-ZASTITI ZIVOTA, ZDRAVLIA I BEZBJEDNOSTI LYUDI, MATERIJALNIH DOBARA I COVJEKOVE SREDINE PRI SMJESTAJU I RUKOVANSU ZAPALSIVIM s: ' TECNOSTIMA I GASOVIMA — ee 1, Odgovornost za povrede radnih obaveza i druge povrede radne discipline pe gain cree eee 2. Odgovornast za prekrSaj eee 3. Odgovornost za privredni prestup ee 4. Krivigna odgovornost Soffa es LITERATURA eee Sa =PREDGOVOR Nagli razvoj privrede, a koji je poscbno evidentan u posljed: desetljecc, pracen je sve ve¢om primjcnom zapaljivih tetnosti i gaso’ bile kao sirovina u tehnoloskem procesu, ili pomoénih materijala ili, ps kao energetskih izvora, Istovremeno, njihova ‘primjena je \u znatnoj mj: dopriujela da se stepen opasnosti od pozara i eksplozija zititno pove: kao i broj poZara, pa i eksplozija, koji me samo fla odnose velika materijal dobra, nego, u nekimi slutajevima, i Ijudske zivote. Statistika nastalih poZara i eksplozija na zapaljivim tetnostima gasovima ukazuje na Cinjenicu da je dominantan faktor ojihovog nastan sam éovjel. Usljed nedovoljnog poznavanja osobina navedenih mater i opasnosti koje one sobom mose, kao i inepoznavanje zakonskih prop koji reguli8u ovo podruéje on Gini odredene radnje koje bivaju ‘direktan indiréktan uzroénik mmogih pogara; ponckad i sa katastrofalnim poslje cama, Ix svega ovoga proiziila je potreba obuke svih lica koja:rukuju na bilo koji nacin dolaze u kontakt sa zapaljivim teénostima i gasovin Obuka bi se sastojala u upoznavanju ovih lica sa osnovaim fizitko-hemijsk osobinama pomenutih meterija, neophodnim za samostalno i bezbijed obavljanje povjerenih im poslova. kao i sa propisima o prometu ovih ma rija i odgovarajudim tehnitkim normativima. Ova obrazovaa potreba rej lisana je Pravilnikom o struénoj spremi i naginu provjere struénog znat lica’ Koja mogu rukevati zapaljivim teénostima i gasovima u prometu (» list SR BiH«, br. 15/78). E Po stupenju na snazu ovog pravilaika, veci broj radaih organizac organizovao je cbrazavne akcije u cilju obuke svojih kadrova koji rade na neti natin dolaze u dodir sa zapaljivim teénostima i gasovima. Med tim, rezultat tih akciia nije bio na ‘zadovoljavaiucem nivou zbog relativ: male prolaznosti kandidata pred ispitnom komisijom. Osnavni uzrok nedoveline srolaznosti bio je nedostatak odgovaraju literature koja bi pomogla kandidatima pri sticanju potrebnih znanja kc zahtieva programsko gradivo predvideno navedenim pravilnikom. Indavanjem ovog prirutnika Uni se ndreden pokuSaj pomoéi u sav divanju neopkodnih struénih znanja iz navedenog programskog gradi jor je sadrzaj priruénilca prilagoden programskom gradivu za provjeru str énog znanja za vrsenje postova éuvanja i rukovanja zapaljivim tetnostir i gasovima u prometu. Prema tome, prirunik je prvenstveno namijenjen licima koja ruke ili koja aa bilo koji natin dolaze u koatakt sa zapaljivim tegnostima i gas vima, a moze korisno da poslu3i inspcktorima zastite od poZara, kao i pi jektantima, inZenjerima i tehnigarima Koji rade u projektnim organizacijar Skolama i fakultetima na kojima se izaéavaju zapaljive teénosti i gaso ____ Prirténik istovremeno moze korisao posluiiti za uspjeSnije i efikas: je rjeSavanje konkretnik pitanja koja se pojavijuju u praksi. AUTORIUVOD U danagnjim uslovima podjele radu svi.smo.prisiljeni da neSto, kupe jemo.ili prod&jemu da bismo zadovoljili svakodnewne -potrebe, kod teg .se_deSava prelay dobara iz imovine jednog u imovinu drugog lica, u prvor redu promet, odnosno razmjena roba, pored razmjene usluga. Neke o proizvedenih roba imaju poseban reZim prometa, prevoza i Cuvanja iz raz loga ekonomije ili opasnosti koju mogy prowzrokovati svojim postojanjer ako se na odredeni nadin sa njima ne postupa, Ne radi se samo o opite opasnosti koja mo%e zaprijetiti neodredenom broju lica ili imovini neogrs nigenog obima, veé i 0 Kkonkretnoj opasnosti za Zivot i zdravlje pojedinac i imovinu odredenog obima, Zakonski i drugi propisi utvrduju kao. osnovr cilj za8titu Zivota, zdravlja i bezbijednosti ljudi, materijalnih dobara i & vjekove sredine, pri demu ne treba gubiti iz vida injenicu da zakonsk odredbe polaze od Sireg aspekta ipotrebe druStvene zastiteukojoj odrede ne mjere i radnje u naéinu ponaSanja moraju sprovoditi organizacije uc ruienog rada i druge samouptavne organizacije i zajednice, drZavni orgar iu vidu samoza8tite gradani. 42) Time ovaj vid zaStite poprima karakte drustvene samozaStite koja ima za oilj sprovodenje zaStite od opasnost kojom se moze ugroziti Zivot, zdravije i bezbjednost ljudi.i materijalni dobara.) Samoupravnim uredivanjem odnosa u ovoj oblasti, planiranjem i. -obe zbjedenjom materijdlnih i dnigth sredstava, obrazovanjem kadrova,.kon Senjeii teliniékih dostignuca, preventivnim mjerama, saradnjom sa orgi nizacijama udrugenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i. zajc -dpicama i struénim shuzbama u tim organizacijima i zajednicama, i na dm gi nadin, ostvaruju se uslovj Kojima se, u wSenju ove vrste djelatnost obezbjeduju. potrebni uslovi za stvaranje i dalji razvoj potrebnog nivo 1) Vidi G1. 1. Zakona o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih teénosti i ge sova (Sl. list SR BiH, br, 10/77 i 9/78). 2) Vidi-blize propise: Pravilnik 9 izgradnji stanica za snadbijevanje gorivom motornih vozila i o usl ladi8tavanju i pretakanju goriva (Sl. list SFRJ«, br. 27/71); Pravilnik 0 izgradnji postrojenja za zapaijive te¢nosli io uskladiStenu i pre akanju zapaljivih tetnosti (SI, list SFRJ~, br. 20/71). Pravilnik 0 izgradnji_postrojenja za teéni naftni gas i o uskladistavanju tei nog naftnog gaga (SI. list SPRJ«, br. 24/71); Pravilnik 0 dréanju i smjestan: ulja za lozenje (Sl. list SFRI«, br. 45/62); Pravilnik o tehnigkim normativnima za’skladista zapaljivih i opasnih materi (SL list SFRJ«, br. 14/80) mozaatiti (SI. list SR BiH«, br. 12/78), u odredbi al 3) Zakon o drustvenoj predvida da nosioci dr tvene samozaslite imaju pravo i duznost da; u- sklad sa_Ustavom i zakonom, organizovano i trajno preduzimaju mjere i’ aktivnos u cilju zastite drustvenih vrijednosti i dobara, izmedu ostalog, i za8tite od pi Zara i eksplozije i drugih slignih opasnosti.zadtite u skladu se tehnolotke-razvojnim potrebama i uslovima koji ée omoguéiti spretavanje uzroka j otklanjanje posljedica koje mogu ugroziti Bivot;'zdravlje i bezbjednost’ljudi, matérijeinih dobara i tovjekove sre- amoupravno regulisanje odredenih odnosa + preduzimanje drugih mjera na planu obezbjedenja za8tite od zapaljivih tetnosti i gasova i dru- gih zapaljivih materlja ne odnosi se samo na proizvodnju, vr8enje usluga, promet i drugo, u odnosu na ispunjavanje odredenih uslova za bavijenje tim poslovima, veé istovremeno i-na pravo i du%nost radnika u organizaci- jama udruzenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednica- ma da samoupravnim opStim cktima ureduju odnose kojima se to obez- bjediije) 77. * Samoupravnim opStim aktima o‘ udruzivanju u: osnovnu, radnu’ i slo- Zenu ‘organizaciju ili drugi-oblik udrudivanja rada i sredstava ureduju se prava { obaveze koje ‘su, u okviru udruvivanja rada j sredstava, znaéajne za diuStvenu samozadtitu.U tim aktima’ neposredno se ureduju prava, duz- i Gdgovornosti radnika j drugih radnih ljudi, djelokrug i odgovor- nost organa ‘ipravijanja, izwrénih organa, poslovodnog orgena i strugnih sluzbi "radnidke Kontrole, i posebnio, mjere za8tite Kao natin postupanja radnika na odredenim radnim mjestima, pa teko-i naéin rukovanja zapalji- vim materijaina.) : Principi i-norme pozitivnih propisa konkretizuju prava igduinosti ra- dnih Wudii gradana, orgahizacija udruzenog reda, drugtveno-politiékth .za- jediiica,* mjesnih 'zajednica‘i drugih samoupravnih’ organizacija i zajednica da-obezbjede uslove za oguvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenth wi- Jednosti “Eovjekove sredine, kao i da sprecavaju i otklanjaju Stetne pos- Jjédice koje-zagadivanjem vazduha, tla, vode, vodotoka. i mora, ili ina_dru- gi natin (pozarom i eksplozijom) ugroZavaju te vrijednosti ili dovode u ‘opa- snost Zivot i -zdravije-- ljudi, obezbjedujuéi sprovodenje ovih obaveza nj hovim utvrdivanjem:u-posebnim planovima, odredivanjem ‘zona _opasnosti, stabilnosti’ objékata u-pogledu zaStite i-sl, jer radni Govjek ima~prevo'na zdravn Zitovnu sredinu i na uslove rada Koji mu obezbjeduju fiziéki i mo-7 ralni integritet.” j-siguinost.) Otuvanje, zatita i unapredivenje Yovjekove sredine nije dovoljno samo naginom uredivanja odnosa u samoupravnim i-drugim opstim aktima u.toj oblasti, veé je potrebna i neposredna ini- cijativa i organizovano 1 pojedinaéno’ uskladivanje postupaka u radu va- dnike (upuéivenje, obuka i preduzimanje drugih mjera), u cilju spregava- nja i otklanjanja Stetnih posljedica koje zagadivanjem vazduha, tla i vo- de, jspuStanjem zapaljivih tetnosti i gesova i drugih zapaljivih materija 4) Vidi zakon 0 udrugenom radu (SI, list SFRJ~, br. 53/76). 8) U_skladu ‘sa ‘odredbama &. 6. Zakona o prometu eksplozivnih materija i 2a- paljivih tetnosti"i gasova, organizacije udruZenog rada i druge samoupravne or ganizacije i zajednice i drzavni organi duznii su da svojim samoupravnim op- Stim altima utvrde mjere i ponaSanje radnika u cilju potpunog obezbjedenja od eksplozije, poZara i moguénosti zloupotrebe. 0) Vidi Zakon 0 prostornom uredenju (Sl. list SR BiH«, br. 13/74) i-€l. 12. Zax Kona o zaititi od pozara (Sl. list SR BiH«, br. 30/74), kao i @. 45. Zakona o prometu eksplozivath materija i zapaljivih tetnosti i gasova.u_kanale, vodotoke, morc i sl, ugroZavaju prirodne i radom stvorene vri- jednosti Eovjaka i njegove sredine.’) : Prema Zakonu o° udruzenom radu, radnici u organizacijama wéruzenog rada i drugim samoupravnim .organizacijama § zajednicama, i njihovi- or gani, duimi su da organizuju obavijanje djelatnosti na natin-kojim se osi gurava bezbjednost ‘na’ tadu, kao 1 da sprovode potrebne mjere zaétite nz radu i za8tite radne sredinc, Sto obuhvata ostvarivanje svih uslova i pre duzimanje potrebnih mjera kojima se obezbjeduje zaStita Zivotai zdravlje radnika, njihov fizitki integritet, zdravije 1 ligna sigumost na poslovim: koje obavljaju — primjenom savremenih tehniékih, zdravstvenih, socijal nih, vaspitnih 1 drugih mjera radi spreéavanja i otklanjanja-opasnosti ste tnosti i ostalih- nzroénika koji mogu da izazovu ugrozenost, odnosno ote éenje ljudskog organizma na radu i u vezi sa radom#) Zakonom o zastit! na radu, u dijelu opStih mjera, predvidaju se t mjere za sprecavanje poza. ra i eksplozije, naroéito obutavanje radnika. iz zaitite na radu, izmedu os talog, zbog opasnosti koje ugroZavaju bezbjednost radnika na radu, pose. ino wrukovanju zapaljivim teénostima i gasovime.*) Zakonom 0 zastiti od poZara propisuje se da zastita od pozara obu- hvata” skup mjera i radnji organizacione, upravne, tehniéke, obrazowne : propagandne prirode koje se preduzimaju u cilju spretavanja izbijanje i Sirenja pozara, otkrivanja i gaSenja potara, te spasavanja ljudi-i mate rijaimih dobara ugrozenih pozarom. Na poscban nagin ovim Zakonom j propisima o izgradnji invensticionih objekata se predvida da invensticiono- tehnigka dokumentacija mora sadriavati i podatke o tome da ée se izgra dnja, odnosno rekonstrukcija gradevinskih objekata wSiti u skladu sz odgovarajuéim tehniékim j drugim propisima 0 za8titi od pozara i eksplo- zije, odnosno o zastiti i obezbjedenju radnih i Zivotnih uslova uopste*) OvlaSéeni organi (inokosni, poslovodni, izvréni i drugi) organizacije udru. zenog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice, odnosno star. jeSina — funkcioner — organa driavne uprave, rukovodeci i drugi radnici u_organizaciji i zajednici, odnosno organu drzavne uprave,”’svaki u svom djelokrugu, odgovorni su za organizovanje i sprovodenje zastite od poZara i za8tite od zapaljivih tetnosti j gasova i drugih zapaljivih matérije, naro- Sito 2a primjenu propisanih i odredenih mjera, odréavanje u ispravnom stanju i namjensku upotrebu zastitne opreme i sredstava za spretavanje wzroka i otklanjanje posljedica, kao j za upoznavanje radnika sa opasno- stima od zapaljivih teénosti i gasova i drugih zapaljivih materija na nji- hovom radnom mjestu. Priruénik obuhvata osnovna znanja o fiziéko-hemijskim osobinama 2a- paljivih teénosti i gasova, kao i poznavenje propisa i tehnitkih normativa © prometu tih materija, te odgovornosti 7a nepridréavanje propisanih mje- (a zaStite pri rukovanju ovim materijama. Namijenjen je licima Koja ruku- Ju ili na bilo Koji drugi natin dolaze u dodir sa zapaljivim teCnostima i ga- 1) Vidi él. 94,168. i 203. Ustava SR Bilt. §) Vidi &. 43, Zakona o udruzenom radu, 9) Vidi @. 21. 1 79. Zakona o zastiti na radu (Sl. list SR BiH«, 10) Vidi @1. 2, 18. i 30. Zakona o za8titivod potara i él. 1. 2: i dopunama Zakona o prometu eksplozivnih materij Sova (Sl. list SR Bill, br. 9/79) br. 36/77). ‘ona o izmjenama ja i zapaljivih teénosti i ga-poulma..i--sluzi kao osnov: za spripramanje j polaga.js struénog ispita po Programu utvrdenom Pravilnikem o strudnoj spremi i naginu provjere st- itgog - U sluéaju~postojanja vi8e. prikljugaka za punjenje i prainjenje rezer- voara, velitina odu3ke odreduje se prema predvidenom najveéem istovre- amenom protoku, dok kod postojanja jednog prikljutka za punjenje ili pra- Znjenje, dimenzionira se prema vecem prikljudku, s tim Sto promjer ne mode. biti manji od 32 mm. Nasuprot normalnom oduSku, sigurnosni oduSak ugraduje se na re- ‘ervoare radi zaétite od prevelikog pritiske, koji moze nastati zbog ugro- Zenosti od pozara, ~ptz, Ulogu sigurnosnog odu8ka na rezervoarima sa plivajucim krovoni ils oslabljenim: spojam izmedu krovnog lima i plasta viSe same krovne kon- strukcije, 2; U sluéajuoduSivanja zbog ugrozenosti od podara, kapacitet’ odudiva. nja normalnog i sigurnosnog ventila mora biti dovoljan da od loma zaititi plast ili dno vertikalnog rezervoara, kao i plagt ili glavu vodoravnog rezer- voara, : : <:-Uredaj sigurnosnog oduSka mora biti oznaen kapacitetom odusiva- nj& u mh i pristikom koji je bedaren, Neodréavanje ovih ventila u ispravnom stanju i pritiska za koji su bad- dareni, glavni je wzrok pucanja rezervoara. Svi otvori, izuzev otvora za mjerenje nivoa tegnosti, kroz koje bi mo- G20 prodirati plamen unutar rezervoata, obezbjeduju se zadriatima ple- mena, Zadréaéi plamena su armature protiv eksplozije, poZara i detonacije. Koji od: ovih zadriata. plamena ée biti upotrijebljen, zavisi od konst- tukcije rezervoara, kao i od karakteristika smjeStene tetnosti, Tako, na primjer, armature protiv cksplozije é potara sprecavaju pro- dor plamena nastale eksplozije, a armature protiv poJara spregavaju i di- -xektan, prodor: plamena. Pored. spomenute. opreme, rezervoari moraju biti obezbijedeni i azivatem:nivoa smjeStene tednosti.Otvore zx mjerenje- nivoa. tetngsti- mogu: otv Ovi, otvori: moxajw biti izvedeni tako: da se Mogu. zatvarati kapcima Jopelma nepropusnim za teénosti i pare, Uredaji koji sluze za punjenje"i praznjenje rezervoara, moraju omogu- éavatj prikijuéak stalno polodenih cjevovoda Mii savitljivih cljevi i iskiju- Gti moguénost nastajanja iskri prilikom priévrSéavanja ili, skidanje. cjevo- voda, kao i opasnosti zbog prainjenja statiékog clektriciteta. Prikljuéak na - zezenvoams, kroz, koji- protiée tetnost, mora s vanjske ili umutraSnje: stra- ne rezervoara mati ventil. Jedan od nagina izbjegavanja nastajanja isk prilikom. pritvrS¢ivanja ili skidanja cjevovoda sa uredaja za punjenje ili prainjenje rezervoara je izrada-spojeva sa navojem i komada spojki ad, neiskreceg: materija- la (mjedi_ sl). U vezi opasnosti od pragnjenja statitkog, elektriciteta. moze se re6i da ta opasnost, praktiéki-ne. postoji kod :zapaljivih tetnosti. koje: su wu: vodi topive. Medutim, ‘kod: uskladitavanja, odnosno- pri manipulaciji sa upa- Ijivim tednostima koje se sa vodom ne mieSaju,, postoji, velika. vjerovat- noéa da de dod do prainjenja statiékog elektriciteta, jer se ove tetnosti ~ Mpogy, cleletrostatiéki, nabiti. Odnedenim: za8titnim mjerama,. a narotito ele- ‘ktcostatiékina, uzemljenjem moze se. sprijediti opasno nabijanje. statiékog elektriciteta, koje u sluéaju praznjenja moze dovesti * do paljenja .za- paljive: smjese: para. tefnasti i araka, ali ne-i nabijanje: zapaljive te€nosti statiékimrelektricitetam:. Jedan: od; nagina. izbjegavanja: opasnosti od praznjenja. statiékog- ele- Adriciteta; je: da izlazni, atvor. cjevoveda. za. punjenje rezervoara. bude: sto je moguée blige dnu ili zidu rezervoara, kako bi rasprsivanje: te&nosti bi- lq Sto je moguée: manje. Ako: napojni cjevavod: ulazi praka: krova,; kraj cjavevada: moka: biti udaljen.od: poda.rezervoara 15 sm. Kao preventivna zaStita od Sirenja éventualnih pozara. oko- skladi’nih rezenvoara, izgraduju: se zaatitni: bazeni dija. je osnovna: funkcija da zadrée isteklu; tenost; iz rezervaaray, ili da. sprijete: dolazak: drugili. upaljivih: mate- rijala do rezervoara. ° ‘ Iawetno, umjesta: zastitnog: bazena moze: se izgradity’ drenaiZni sistem, vali:po poschnom: adobrenju:i.za rezenvoare-manjil-zapreminas Zidovi, i unutra’nja povrgina zaStitnog bazena, moraju, biti izgradeni od: nepropusnog, materijaja. i moraju- podnijeti, pun: hidrostati¢ki pritisak eventualno istekle teénosti, b) Podzemni rezervoari, prema, podzemnih: rezervoara: bitno: se ne: razlikuje: od. opreme koja je potrebna za sigurno funkcionisanje nadzemnih rezervoara. Medutim, s- obzirom; na odredene specifi¢nosti, podzemne: ugradhje; kod ovih; rezervoara potrebno: je obratiti painju. na, moguénost. stvaranja: pod- pritiska i nadpyitiska,, koji; maze, nastati: uw rezervoar za vrijeme.prainjenja odnosno; punjenja; Iz. tog: razloga: potrebna. je. obratitt naruéitu pagnju na _ispranost.uye@aja.za.odztativanje: ovih: rezervoara. Veliging unutragnjeg preénika oduSnog cjevovada: zavisl: ad? dimenzije puikljutaka, za punjenje: ill prainjenje, duzine: adu&nog: cjevovodas i -pred- videnog pritiska u rezervoaru, ali ne smije: biti manje od 32-mor, 24ib Rezeiioarl 2. pritiske sigurnosni, ventil. : : ‘ 71 rdiloga nidnje poZame opasnosti na podzémhim rezervoarima, u odiGsu’ WH nadZenine, isti sé zaSti¢uju od svi izvora toplote hidrantskom our } prévotriim aparatima za potetno yakenje pozara. ede od! 1750 m! moraju iinati odgovarajudi ‘ASTITVA OD POZARA BRUTE rézérvoara od pozara ovist prije svega od: ‘Yrste tevnost w Fezervoari' 1 Ajenih svojstava, ‘vélidiité + Konstrukeije’ rezetvoura, — pristupatnosti skladiSnim rezervoarima, e seize ophstiveti Rojé predstavijaju skladi8ni rezervoari za susjedne obje- 1 se | OF AHO. Je.‘S Valk nadZenini: rézervoar, bez obzira na Kapacitet, u kore je smje3- téfta iva tetndst, mivré fadi zaStite od pozata sa susjednily rezervoara jh -aragit! objekata imaty sistem za hladenje, kojf mora tako hlddith ugr se unjemu uskladigtena tetnost te moZe opasno’ zagiljati, ‘ali iio zagrijavanjé Potpuno uspori Sve dok ne potne akcija gaseijar pozar 7 oi: Poxéd: sistétita za hladenje, svaki nadzetini rezervoar zapremine preko ;.Kao i svaki nedzefni rezer‘voar zaprémine dd 300 m? ako se u nje- mig uskladi8tavaju! nestabjIné tetnosti ily tetwosfi si Karaikteristikom jzba- civanja, mora imati sistent za gaSenje: {+ Sistel za ga8éhje mioze biti iztddet kao sfabili{ automatski, odnosno poliattiomatald wredaj, ili stabiiia msteldcija sa ‘prikljuécima postevije- nim na dostupnim mjestima za prikljuéivanje vatrogasiiht Vozila. oF BE. Obiira “a postojanje sistema za Nladetije i gaSéiijé pozara na re- ervearh Sta ‘biti iwgiadeae i hidravitska med sa odredenim brojem standardnih hidranata. 8. USKLADISTAVANJE POSUDA SA ZAPALJIVIM TECNOSTIMA ZAPREMINE DO 250L é Za ‘drianje -zapaljivih tetnosti pod atmosferskim pritiskom mogu se upotrijebiti Batve;:liménke, bocé i sl 1s, Posudé -za -drdinjé -ovih teénosti moraju imati ommaku o vrsti tetno- sti, kapacitetu posudé, noziv proizvodaéa i natpis: »Upaljivo — ne prilazi sa vatrom«! “I: Upiljivé tetnosti a otvorenom ‘prostoru smjeStaju; se u pojedinaéne grupe, s tim 8té ‘su ogtanivéné thaksimialne koligine u zavisnosti od grupe zapaljivosti, kako za kolitinu zapaljive teCnosti po jednoj grupi, tako i za -spiemigni-prostor u cjelini. Kol yajedniékog-uskladiStavanja rézlititih gtupa;odhosno podgrupa zapaljivosti; iora se voditi Fatilfia da se tt jed- oj grupi -posuda-ne mogu smje8tati posude sa zapaljivim tédnostitia raz. ligithh grupa, odnosno podgrupa zapaljivosti. Naime, kod zajédniékog ‘us- Kladiterija posuda na ‘otvorenom ‘prostoru’ tof ‘se obezbijediti da se u jednoj grupi posuda nalaze samo zapaljive teénosti iste grupe, odnosno podgrupe ‘zapaljlvosti. : Relativnd fala dozvéljeria “koligiria sklddistenja -zapaljivih tethosti na otvorenom prostoru odredena je zbog njthdvog berbjediiijeg sinjestajau 36drgath re,, Stoga. se vece koligine gd propisom dozvoljenih moraju, d u odgovarajucim rezervoarima. we iStavanje, zapaljivih tetnosti, u, gradevinskim ,objektima,’ isidju- Sy im. za uskladiStavanje zapaljivih tetnosti' a posudama, ‘pra- Ktiéki "je neogranigero,,s .obzirom, na. to dz nije propisan odreden. broj prostori| iStavanje tetnosti u takvom objekiu. Medutim) ograni- Gen je broj posuda koje te mogu uskladiStavati u jednoj prostoriji gradevin. skog objekta, namijenjenog za uskladiStavanje posuda sa upaljivir’‘tetno- stima, Za razliku, od ,otvorenog prostora,, neogranieno. uskladiStavanje u zatvorenim objektiina ima za cilj da, omogudi ekonomiénija rjeSenja’ skla- di8tenja posuda sa zapaljivim ‘tednostima, kod Prolzvonéa, distributera i vecih potrosaéa. YU, pogonima ji, radiqnicama’ inogu se .dr¥: ralpaljiv tidki"zatvorenim “posudama zapremine do 20 litara u posebno izgradenim metalnim ormarima,.s tim. da ukupna kolitina zapaljivih tetnosti...tom jsmije biti. veéa od 200 litara, Ormarié mora. biti udaljen od otvorgnog na najmanje 3 in, } mora"imati prag visine, 10. cm, otvore va ventilaciju i brayu 2a zaldjuéavanje, " Meédatim, 2a,. odriavanje opremé u, hotelima, robnim ‘kuéama, trgoving: motélima i drigim ‘sighim’ objektiina, mole ‘se, osim ulja, 2a, lozenje, Posudama najvise-do 20 litara, druge:vrste zapaljive, tetnosti,. Isto y dozvoljens je, drahje Zapaljivih “teénosti u. apotekama i Jaboratoriz, Jama ‘u“posudania do 20 litara, uw ukupnoj koligini do 200 litara,-s tim Sto taka prostotija’ mora imati Odgovarajuée uslové, 4, tor — da yatrootpornost zidova, podova f stropova bude. n: jmanje 2 sata; ‘da: je Krov"izraden” od laganog materijala. (najyeée teZine konstru,” keijé‘Krova 50'Kg/em), — da ‘je obezbjedéno) uspjétho _prirodno provjetravanje ili ‘vjestaéko wsS«' javedbi s‘'tim Sto ubljiiéivanje ventilacionog. sistema, mora biti izvan: prostorija''za “uskladistavanje; a — da ima’ vrata i prozore koji se otvaraju prema vanis' — da ima elektritnu instalaciju, izvedenu u odgovarajucoj »Ss,-izvedbi; — dase“ zagrijavanje’ prostérija moze’ wr8iti,'samo. toplom /vodom, pa- rom niskog pritiska ili toplim vazduhom, s tim da‘sé uredaji za zagiija- « vanje,,toploinog :medija moraju. nalaziti iznad- same Foes opuends! a ti os si Uicilju, sprecavanja. moguénosti nastajanja i Sirenja pozara, -zidoviova- * ‘kyih objekata moraju imati vatrootpornost od: najmanje 2: sata:. Kirov: qvilt prostorija, mora ,biti:jod Jaganog.materijala, a vrata i Prozorl moraju ‘se ‘Ootyarat): prema, :vani. wane a yy gokladigta na: ,otvorenom .prostoru: za zastitu od pozara moraju . imatt Qidrantsku.mrezu.i vatrogasnu opremu,, + ap ier eas Vatrogaéna oproma moze biti u vidu stabilne instalacije.za raspréiva, ‘nie..vode ili bacaga ode. postavijenih na hidrantskoj. mre, kaov, ruénih {yprenosnih aparatajza gaSenje:podaray 2 ot. is 28Za zastitw od .pozara posuda sa zapaljivim teénostima smjeStenin -gradevinskim objektima obezbjeduje se kolitina sredstava za gaSenje k je dovoljna za gaSenje najveceg poZara u tom objektu. Kod toga, akc _Za potpuno gaSenje najveceg pozara dovoljan sadrzaj aparata za gase , kojim mogu rukovati dva lica, u tom sluéaju nije potrebno instalire automatskog medija za gaSenje pozara, Medutim, ako je udzljenost 1 blize vatrogasne jedinice od skladiSta tolika da vatrogasna jedinica ne Ze stidi do skladi8ta za 15 minuta, velika skladiSta i skladi8te srednje ligine se obezbjeduju stabilnim instalacijama za gaSenje i javijanje pod: Pored toga, skladista se velikom povrSinam i pozarnim optereéenjem 3 raju imati stabline uredaje za gatenje podara. Pri izboru lokacije ovih fadiSta mora-se odabrati teren takve konfiguracije koja spretava ili smanjuje moguénost da izlivena tetnost ugroZava blizu ili dalju okol Udaljenost zatvorenih skladi§ta od susjednih objekata praktikuje da ne bude manje od visine viSeg objekta, ako su objekti izgradeni od zapaljivog gradevinskog materijala, Medutim, ukoliko su susjedni obj izgradeni ‘od mjeSovitog gradevinskog materijala, odnosno od zapalji materijala, takvi objekti moraju biti udaljeni dva, odnosno tri puta od visine viSeg objekta. Udaljenost najblize uskladi8tene posude u g na ‘odredenom prostoru od objekta koji nije namijenjen za uskladi8tave “papaljivih tetnosti treba da je najmanje 15 metara. Prema propisanim “hniékim nonmativima, ove udaljenosti uslovijene su velitinom skladié objekta, Takve veliéine za otvorena skladi8ta zapaljivih tetnosti iznox Viste materijala.Dimienzije Otpornost susjednih objekata prema aru sk]. jedinica u metrima VISOKA SREDNJA MALA udaljenost od susjednih objekat metrima Gapaljiva teénost 10x10x5 15 20 . U pogledu mjera zaitite od poZara za ova skladi8ta obavezno je ot bjediti: prilaz za vatrogasna vozila, i to: skladiSta srednje velicine — dvije strane, a velika skladista — sa tri strane. Interne saobraéajnice, red i oko skladi8ta, ne smiju biti blize od 5 m, ni.dalje od 20 m od ol kta, Podovi skladi8ta trebaju biti izgradeni od negorivog gradevinskog 1 terijala i ne smiju varniéiti, niti sprovoditi statidki elekricitet, kao ni y “puStati zapaljivu teénost, a nivelacija poda treba da budu takva da u + #aju izlivanja zapljive teénosti ista bude usmjerena ka bezbjednom mje: ‘U tu svruhu ne smije se graditi kanal ispod nivoa poda, osim kanala odvodenje zapaljive tetnosti. Ovi kanali ne smiju voditi u javnu kan zaciju, Otvori dubine veée od 1,5 m moraju imati penjalice — rampe i nads) ice; moraju biti od negorivog materijala i ne smiju se koristiti za sk: Stenje robe, Srednja i velika skladigta moraju imati najmanje dva izle na suprotnim stranama objekta prostorije, s tim Sto glavni izlaz m: biti Sirine najmanje 2 m,a sporedni Sirine najmanje 1 m-Postolja i tem: na Kojima se. postavijaju burad zapremine do 250 litara zapaljive. teénc motaju’ biti) izradeni od betonskih ili: drvenih greda: postavijenih -horizJznad poda prostorije najm sligne konstru- od~drveta, za, odlaganje jostima. “manje smiju, Diti,.debijine .manje- od 2,5 cm. Hermetiéki za- “posude. (limenke) mogu se -slagati- jedna na drugu do: visi- ja.ne.ugrozava évrstodu i. stabilnost naslage, s tim Sto se-posude sa ligitim .vrstama_zapaljive |tetnost: morafu slagati odvojeno; narastoja- 4iju.od ,.najmanje. 50.cm, Posude se.ne smiju.uskladi8tavati. oko" ulaza,-ie- “stepeni8ta.i prolega u skladiStu, Aiko su posude uskladiStene -u grupi, “Hajblize, posude ne :smiju biti manje od 1 m udaljene od nosivih greda ‘ob- “uiadi, ‘nose%a i .od’ sistema za, rasprskavanje. vode ili idrugih. gekenjepdzara, a rastojanje:izmedu. grupa uskladigtenih: poguda Stebal la je tiajmanje } m. fa Vratimna. prostotije u kojoj su. smjedtene zapaljive. teEnosti posta- se" pragovi visine najmanje 5 cm, radi spretavanja izlazenja’ razli- wene-Zapaljive tetnosil. ut“ze" evaltuacifu smiora biti neprekidan od wia koje tatke u.zgradi do * \igloBodnog ‘prostora 1 Sastoji‘se od piistupnog puta do izlaza, jalaza iputa P P za ‘udalfivanje’‘od islaza, odiiosno treba biti.tako projektovan za. eya.skla- tdi-da se mo%e-predi u vreménu od’najmanje 3 do 5 minuta. saobraéajnica -u’ovim .skladi8tiina u prostoriji koja nije. Sira.od 2-m, wu prostoriji’ Sirine od 16 do 40 im — 24 m, u prostoriji sSiing 6d 41 do 80 m'—'3'm ill se ostavljaju dvije’ saobracajnice za, obje strane-prostorije — Sirine"2‘mi, a'u prostoriji Sirine preko 80 m — na sya- kih 40 m glavne saobra¢ajnice — 3 m. Pored toga skladi&ne prostorije _morajuna:svakih 30 m imati popretne saobraéajnice Sirine 1,8 m. Ako se limenke sa zapaljivim -tetnostima skladiSte u .regale, glavna saobraéajnica ne smije biti uZaod 1,2 m, a rastojanje izmedu. egala 1 ne smije biti manje od"0,8° m,odnosno ‘ako se sloganje vrSi u palete — saobra¢ajnice ne smiju , biti nze od 1,5 2m. aod "" Prostor za skladi8tenje.se obavezno obiljeZava trakom postojane bijele boje Sirine 6 dq 8 cm, a prolazi + manipulativni poZarni putevi.— trakom postojane Zute boje Sirine 4 do 6 om. U skladistima za dréanje zapaljivin tetngsti. mora se obezbjediti pri- rodino'’ provjétravanjé; Gija ‘veliting ‘otvota treba da. jarios) najmanje:..10% eligine’ ode povrsine skladi8ta. it 8 TEST ARANIE ZAPALIIVIE, TECNOSTI ic. Bretakaliste je posebno ‘odrederio anjesto, coemljads trajno postavije- -mim_uredajima i-prikljutnicima za obavezne cisterne’— yadi pretakanja: Pod.:pretakanjem: zapaljivih tetnosti podrazumijeva’ se pretakanje iz -Fezervoara ‘u prevozue-cisterne f zatvorene posude ili obrnuto. Kako, prilikom proticanja zapaljivih te€nosti dolazi do sakupljanja sta- g: elektriceteta, moze se reci da na pretakaliStu postoje, oxbiljne. opas- “nosti da dode-do prainjenja iskri statiékog elektriciteta i do paljenja even- aualno prisutne smjese.para zapaljivih teénosti i zrakka. Zbog toga se mora ; Posvetit}. posebna padnja propisnom ‘uzemljenjit syib uredaja. 1 “instalacija as pretakalistu. f 2D; slugaju. potrebe ‘stvaranja ‘prostora’ za‘ &iSéenje" cisterni, ovaj ‘pros- ‘seus yee mora: malaziti :unutar -ograderiog -prostora ‘pretakalista fli spremis- sNajmanja" dozvoljena “Sirina pfolaza i manipulativno polarnih puteva,-Dog prostora za rezervuare, ako se u njenm nalazi pretakaliste, Pretakanje se, u pravilu, vr8i danju, a pretakalifte mora imati le ucéljive natpise koji se postavijaju na potetku pristupnog puta, odno: kolosjeka, kao: — zabranjeno putenje, —— nezaposlenim pristup zabranjen, — opasnost od pozara i eksplozije, — stop — cisterna prildjuéena, Pretakaliste mora biti na siguran natin zaiti¢eno od izvora toplote } “moéu vatrogasne opreme i hidrantske mreze, Hidrantska mreZa_pretal USta sastoji se od najmanje dva hidranta, sa ograncima, u koja se pos vijaju, po. dvije cijevi duzine od 50 m, opremljene mlaznicama. Za vrijeme pretakanja pored potrebnih rutnih aparata punjenja 9 Praha, ili drugog odgovarejuceg sredstva, mora se uz cisternu postavit Prevozni aparat za gaSenje potara, kapaciteta pumjenja 50 kg praha drugog odgovarajuceg sredstva.oe 1V. USKLADISTAVANJE ZAPALJIVIH GASOVA - -(PROPAN-BUTANA) Razvojem naftne industrije omoguéena je Siroka potroSnja gasova, na- ntfodito: propan-batana, dije uskladiStavanjé,pripremu i potrosnju odreduju tehnitki j drugi propisi. Potronja gasa kao goriva na’la je primjenu u industriji, zanatstvu i doma¢instvu, a u posljednje ‘vrijeme i za motorna vozila sa unutrasnjim sagorijevanjem. Ovako nagli prodor primjene gasa zahtijeva prevoz i uskladistavanje vecih koligina gasa, Sto se'postize prevodenjem pod ‘pritiskom’ propan:bu- ‘tana u tetno stanje za dalje rukovanje kao teénim naftnim gasom. Sa ovim . zahtjevima uslovijen je razvoj gasne tehnike za pripremu gasa u parnu fa- + zu potrebnu za sagorijevanje kod potrosata. Teéni naftni gas dolazi do po- troSaéa j distributera u elighim bocama i u specijalnim rezervoarima, gdje se uskladiStava u stabilne i prenosne rezervoare pod pritiskom na otvorenom @ boce'j u zatvorenom prostoru. * Gas ‘se, prema ‘tome, prenosi, sa mjesta proizvodnje na, pretakaliste { u’ puniionice sa spécijalnim cisternama koje se mogu ‘postaviti na vozila drumskog; ‘Zeljecni&kog ili rijetnog saobracaja, a zatim pretakanjem uskla- diStava na injesto distribucije i potrognje. Pri prevozu, uskladi8tavanju i primjeni zapaljivog gasa, kao Sto-je propan-butan, javijaju se’ razne opasnosti koje potitu, na prvom mjestu, od’pretakanja, a zatim od ‘pripreme,‘gasa za potrosnju i koristenje na tro- Silima, Priprema gasa sastoji se od isparavanja, odorisanja, redukcije sa pritiska ‘iekolio bara, pa do 500’ mm VS. Uredaji i oprema za isparavanje, te mijeSanje gasa, moraju u toku rada pruziti potpunu.sigurnost i obzirom na karakteristike, kao Sto su: — specifiéna teZina gasa u odnosu na vazduh, —-nepostojanje mirisa ili odorizacije gasa i — veliko irenje tedne faze’ gasa pri zagrijavanju u toku isparavanja ~@arne. faza). Osnovni problem prodora-gasa leii u kontroli izlazenja gasa, dime se zahtijeva sigurnosna tehnika, odnosno eliminacija nepostojanja gase. Opas- nést'od Sirenja gasa prema Supljinama i kanelima, i njegovo zadréavanje, p obzirom na gustinu gasa u odnosu na vazduh, je velike. Zbog ove osobi- ne; gasa; moguée je stveranje opasnih prostora koji esto nisu kontrolisani, ukoliko se ne provjetravaju, pa se stvaraju ugro%eni prostori, odnosno z0- ne opasnosti od eksplozije i po2ara, Ova eksplozivno-zapaljiva smjesa, uz izvor paljenja, jednostavno izgara. ee Ove -pojave mogu biti. izralene zbog ne eriostimiskrochyatate na izduvnim cijevima vozila 2a prevoz tetnog naftnog gasa. Zatim, iste 31°Pojave mogu se desiti i u slutajevima peolgovanigcamoemesia na skladi8tu tetnog naftnog gasa i pgstaylian’ oxasvispkospnarepa .na neposrednoj udaljenost ili iznad skladista. Opasnost od neprepoznavanja gasa, wkoliko nije odorisan pLaiMTeRepia oUF takode, moze biti esto prisutna. “Opasnost od oprepritisks narodito dolazi do izrataja u slugaju kada je gas izlozén fatpni (sunce, vatra, preno’enje toplo- te, iskrenje, varnigexije) {ne Ciplayiabeew jeWjeewentilgy na reze- tvoarima, uredajima i oprémi za pripremu i korigtenje gasa, Nekontroli- sano izlazenje gasa mode biti uzrakovano ha, svim dijelovime’ u postypku uskladistavanja gasa mu .padzemné rezervoare, . * Spretavanje pozara, odnosno.éksplozije svodi se uprvom -redu na 7ifiineRtoplotea eee aNO ASHEN MLAIctara (temperature ritiska) ma notmalne uslove, Sto se postize obezbjedenjem sigurnosrih vinstalacija i kontrole -gasa ‘na “povrSinacna ‘ugrozenim od eksplozije i po%ara, Na -ovim prostorime, “prije svega, potrel igemotpunaxeliminactiagsy fr i FRReustORatiigineraKoszap; materija koje mogu ou 2 plozijui poiar. 2. REZERVOARI I'BOCE (KONSTRUKCIJA) “Rezervoari i*boce su posude u kojima se drii ili prenosi .te¢ni .naftni gas, Tetni nafini gas s jeSta ili Hiaisieredzemnim, pri ée- mu. se punjenje rezervoara vr8i posredstvonr ekspanzije tetne faze u .prazni prostor’,a izvodi-se zasebuo jedan po jedan rezervoar, Sto znati.da se punjenje: ne -smije vr8iti istovremeno, s tim Sto rezervoari moraju biti pre- thodno uzemljeni. Rezervoar se mora smjestiti 8to dalje od radnih moto- raj akumulatora; a; u nemoguénosti takvog smje8taja potrebno je izvrSiti fzolaciju rezervoara od njih sa slojem azbesta, . ¢) Konstrukeija, :. Prilikom manipulacije i transporta prenosni rezervoari moraju biti na prikladan nagin obezbijedeni od prevrianja # pomjeranja, a konstrukeija mora biti odabrana prema tehnitkim propisima, uz posebne zahtjeve be- zbjednos: 35—rezervoari_ _raju zadovoljiti uslove u pogledu kvaliteta materija- Ja, dimenzija i iza.cijivosti, kaoj:uostalom, i svaki sud pod pritiskom; | | —na-rezervoarima moraju biti ugradeni_bezbjednosni ventili, koji ne smiju imati cijevne produzetke; . —Mma rezervoarima ne smiju biti izvedene clektritne instalacije; — Ma rezervoaru mora biti izveden kontrolni-otvor za unutrasnji pre- gled, pretnika 65.— 150 mm; : “J rezervoar mora posjedovati driate za dizanjei notice za _postavija- nje, te pokazive’ nivoa, bez obzira na nagin i mjesto punjenja, 4) Oprema , sr Oprema ovih ‘rezervoara sastoji se od meposredne zaitite rezervoara, i to tako da se rezervoar obezbjedi od mehaniékih udara i o8tecenja, sto se poste ugradujom kvatila sa strane rezervoara, za koje se dizalicom hvataju i prenose sa vozila na skladigte Pored toga, na rezervoaru moraju biti ugradent: — prikljuéci za spajanje parne faze sa ugradenim zapornim- orga- nom, ventilom protiv loma i zaStitnom navojnom kapom; — prikljuéci za spajanje teéne faze sa ugredenim zapornim organom, protiv loma i za8titnom navojnom kapom; — sigurnosni ventil, prikljuéak za potro8nju tetne faze sa produznom chjevi, pokazivaé nivoa--tecne faze u rezervoaru sa plovkom, manometar i otvor sa epom za ispuStanjé teénog taloga. Ovi rezervoari sa gasom sluze danas za pokretanje motora vozila, ako ssu ugradeni na vozila kao pogonsko gorivo, pa u vezi s tim neophodno je preduzimati stalne preventivne mjere i vrSiti kontrolu ispravnosti gasnog sistema, odnosno uredaja ma vozilu, vodeci ratuna o sljedecim mjerama opremosti: — ventili na rezervoaru moraju se otvarati sa spoljne strane vozila: + dijelovi rezervoara i njegove armature ne smiju da imaju difektnu vezu sa. prtljaznikom ili kabinom za putnike; : — izlama cijev sigummosnog ventila treba da se zavrSava van vozila, i to njegove zadnje strane; Osim toga, na glavni dovod gasa potrebno je postaviti automatski ve- ntil koji treba da je uvijek zatvoren j spojen sa sistemom automatizma. ¢) ZaStita od podara U svrhu za8tite od poZara prenosnih rezervoara koriste se runi apa- rati za gaSenje pozara odabrani tako da na svaki kubni metar rezervoara bude obezbjedeno 5 kg praha ili drugog odgovarajuéeg sredstva za gaée- aje poiara. U okviru ostalih mjera, ne smije se vr8iti pretakanje gasa iz jednog u drugi prenosni rezervoar, kao ni punjenje boca gasom iz prenosnih re-_ zervoara, ako za te potrebe ne postoji odgovarajti¢a instalacija, 376. POGON ZA PUNJENJE BOCA I PRENOSNI REZERVOARA GASOM ‘Rodepopouonrecapun jen jessasommpodrazumij aSeRASILojenjieEKojeRe ig cragdenoeszopreinljetOzapun jen jevhocamimrenosmilrsrezervoaramgaspaic7 stabilnitess ka disaiierezenvoaaeais Date Yara TadT dala je sdistribucijenng- +fesatima a evra enosheezervoar anos eAele objel — RiptakaliStasazprevomeacistenem(zat dopremu i otpremu gasa), iustalacijesza puny Ge | Ubtericptijenosnibsrezervoare, : — instalaniieszaxpunjenje=poucusiiherezervoaracmngtornih vozila koja ‘apgggasMOTPOEONSKO Boro — stad — pol Sta} Aigo ektiszamrt toc za ccpogomatizpresled boca, ae aihprezervoara mora biti udalje- na od: — SRB Reena er — susiednogyzemljiSta;najmanjesissm, — prelakelistezzasprevozn reese iacia iz VEreraktitneezonvepretakalista, — drpgilpstalniliticverstpal eapraimatijextizmy Panjenje booa wri se vaganjem gasa skupa sa bocom, a prenosnih re- zervoara Stepenom.punjenja; Prostorija za punjenje boca i prenosnih rezervoara mora biti izgra- dena tako da u svim uslovima oberbjeduje siguran rad Ijudi zaposlenih ‘a punionici, Da bi se eventualno nastali polar u prostoriji za punjenje ogranitio samo na tu prostoriju, gytrontpoy cijesuecbimitebalosdarbudezmanjasodsggsati, Sto se postide zidom od ope- ke debljine 25 om, NagiMSTONSZaMpUnjenjemporrsbiomfesizemliticiaganiziaoy (valoviti salonit) tedingguaivsemdowS0ekp/m?, radi stvaranja eksplozionog oduska u slutaju eksplozije gasa, a pri izgradmji poda takve prostorije mora se posti¢i potpuna eliminacija iskrenja ugradnjom neiskreénih materijala, zany Xe toga, prostorija za punjenje gpsom mora biti odvojena od prosto- rije za smjeStaj boca zidom koji ima vatrootpornost od najmanje 6 sati, @ pored otvora za prevoz punih boca, u tom zidu se ne smiju nalaziti ni- kakvi drugi otvori. Otvor.za punjenje boca mora na prilladan natin imati zaStitu pomoéu vrata koja trebaju uvijek biti zatvorena, a to zaivaranje je najpogodnije 38osigurati automatskim putem S obzirom na opasnost, toriji u gsojojsseanskladistavajugbocemapunjenemzasom, treba uvijek dréati Sto je moguée manje ovih boca, a pajyisesdogs:00ske ukupno uskladiste- nog gasa. Kako kod skladinih prostora, tako i kod pogona za punjenje gasom, mora se ugraditj pgOtret aStitamodepolaraekOReseEsustojinodshid> ran skogpicies (postavljene oko objekata u kojem se nalazi postrojenje za punjenjé i ptorsdttiajmanjesszhidnin timatugloyis i Senje varatimaizatpocetiorzasenjes Na takvim radnim mjestima’ moraju se postaviti uputstva za rad sa naglaenim radnjama pri kojima se mogu’pojaviti opasnosti od propusta- ~ niji‘gasa i dr, kao f zabrane upotrebe otvorene vatre, puSenje i sl. 7, PRETAKANJE GASA _PeetakaujexpasatizicisterniguerezervoaretitSitseznaxiedanzodyshijededth nai jeSeptetakarjareasaypotrebno je odrediti prostor i zag Ket fa? Prostor pretakalista je mjesto gdje se prik- Jutuje auto ili vagon-cisterna, a moze biti locirana kod distributera ji potrosata. ? i iifiarienine opasnosti od polara 1 eksplozije aa pretakali’tu.Zbog toga se opremj pretakali8ta mora -posvetiti posebna paznja, naroéito u pogledu sigurnosti raznih ventila, mjerata protoka, va- trogasne opreme j drugih dijelova. QjevowOdIsitepHkijutcrmpretakalistasze tekti¢upigparnusfazuzgasat WRbItiZtazlititogobojeni i na njima moraju postojatigna i em. 4gsti oraresmpreta. said fagOberb jeduj TasKASPrSk aomeyodommehidrantskomfmrezomPi: oni Sgegeate a pretakanje gasa potrebni su kompresori i pumpe koji mogu da se Jociraju na pretakaligtu, u pogonima za punjenje boca i rezervoara, na auto-cisterni i pomorskom plovilu. PGHPetiskompresori“miorajii bit} adaljenizodt @kladiseithrrezervoara:najmanjestim, — prildjuénog uredaja ‘za prevozne ‘cisterne:najmanje:1:my = ele jutnihuredaja “za” prenosne rezervoare¥uiajmanje3y: — Upnog ‘puta pretakelista°najmanje22“iif, 7 -najmanjes15 my 39RrgtakaliSterkodipotrosacamm jerenosodesabaritasmarasbitiandaljenayodr + skigdiSntherezervorramajmanjexiiam, — pristapnoggpntamajmanjezam, < javnoggputamejmanjesissn, fa : talihgobjekatazurkojimagmozespostojatiastalnixizvormpaljenjagnas- 8, USKLADISTAVANJE GASA NA OTVORENOM ILI NATKRIVENOM PROSTORU UskladiStenje boca i prenosnih rezervoara na otvorenom prostoru “iz vodi se pod sljedecim uslovima: TABELA 2. rezervoara Skladiste preko 2.000 do 2.000 kg Skladi8te preko" 10.000 do 10,000 kg do 30.000 kg » Sidadignih rezervoara Dozvoljava se skladi8tenje kod distributera u kolitini najvise do 30.000 Kilograma, Skladite boca i prenosnih rezervoara ne smiju se locirati u Dlizini ob- jekata u kojima boravi veci broj Ijudi kola, bolnica, stadiona i sl.), kaoni na prostoru ma Kojem postoji opasnost od poplava. ; ‘Po potrébi se postavijaju za8titni.zidovi prema javnom putu ili granici susjednog zemlji8ta Koje mode biti upotrijebljeno kao gradili§te. ©!" Skladi8te mora biti ogradeno pletenom Zicanam ogradom, visine 2.m, s najmanje 2 prolaza za prisustvo vatrogasnih vozila. Ograda i prolazi u og- radi moraju biti uzembjeni, : Boce i prenosni rezervoari za gas ne smiju se postavijati neposredno veé se moraju slagati u posebue. grupe od po 5000 kg; sa slobiod- nimi oznatenim ‘putevima jzmedu tih grupa i unutar skladista. ¢ oko ograde skladiSta, u Sirini od 7,5 m, mora biti posuto Slju- nkom ili tucanikom i ne smije imati korova i -drugog rastinja i trave, Skla- digte more, biti osvijetljeno na odgovarajudi natin, a pod skladita mora biti neiskrei. Boce i prenosni rezervoari za gas ne smiju se postavljati jedan na dru- gi, osim ako se koriste kao palete koje moraju biti osigurane od prevrtanja, § tim Sto se praze boce ne smiju uskladistavati umutar ograde skladiSta. Skladi’te mora biti obezbijedeno pokretnim_eparatima za potetmo ga- Senje pozara, natpisima sa upozorenjima o opasnostima i zabranama ipo trebe otvorene vatre i drugih izvora palljenja. “40<9, USKLADISIAVANJE GASA U GRADEVINSKIM OBJEKTIMA eee “ aed gradevinskim objektima, distributera gas se uskladiStava: —u pogonima za punjenje boca i prenosnih rezervoara u kolitini od 3,000 ‘kg, ako se prostorija za uskladi8tavanje nalazi u zajedniékom objektu sa,prostorijom: za punjenje; — u posebno izgradenim objektima do kolitine 10.000 kg. Gradevinski objekti namijenjeni ‘za“uskladistenje gasa u bocama i pre- nosnim rezervoarima moraju biti locirani prema sljede¢im uslovima: TABELA 3, “"Waimanja_udaljenost od. sldadigta boca i prenognih rezervoara _ Skladiste do 3.000 kg SkladiSte preko 3.000 kg Skladigni rezervoari Pogon_za_punjenje 15 m 10 m. pretakalista Ukoliko se ne mogu zadovoljiti uslovi odredeni u tabeli 3, udaljenost se mo%e smanjiti do 50%, 's tim Sto se u tom sluéaju postavijaju zaétitni zidovi, Objekti ove vrste ne smiju se postavijati pored javnih puteva i drugih javnih objekata i u poroznim terenima radi poplave. Ukoliko pos- toji povecana opasnost ze vkladigta ove vwste za okolne torene, postavija- ju se stabilne instalscije za gaSenje poZera, 10. SISTEM SA BOCAMA I REZERVOARIMA » (U OBJEKTIMA I NA OTVORENOM PROSTORU) I ZASTITA OD POZARA Sistem sa bocama ili rezervoarima gasa postavija se kod vecine potro 3aéa (menji pogoni, restorani, laboratorije, radionice i sl). Uz skladi8te boca iH rezervoara gasa o& odgovarajuéi isparivaé i vrii redukeija kod pripreme gasa za potro%ats, Isparivaé i reduktori, se moraju odvojiti u za- sebne prostore, a esto uslovi zahtijevaju i poseban objekat namijenjen samo za ove svrhe, izuzev isparivata kapaciteta ispod 15 kp/h koji se moze po- staviti'u istoj prostoriji sa bocama, uz uslov da se obezbijedi dobro venti- firanje prostorije. Redukcija i regulacija pritiska gasa sprovodi se u jednom ili u vike ste- peni. Jednostepena redukcija i regulacija pritiska primjenjuje se u sistemu sa bocama, a dvostepena, obiéno, u sistemu sa rezervoarima, a) Sistem sa bocama_u zatvorenim objektima Sistem sa“bocama sastoji se od boca za gas i napdkretne ili savitljive instalacije, uredaja 2a isparavanje redukciju i regulaciju, te razvod gasa do troBila, 41Kodikoristenja tetnog gasa:u ovom sistemu .boce se obitno .pune do 35-kg'gasa i postavijaju po.10 boca u sistemu (radne i rezervne) — ukupno Ro boca. U-skladigtu sa sistemom boca, prazne boce za gas moraja biti odvojene* od punih. Boce’ sd gasom-ne smiju se postavijati u prostorije koje sluze za spava- nje; podrumske prostorije, zajednitke prostorije, na stubiSta i prolaze i torije nize od-tla zemljista. Bocéi'se ‘moraju pailjivo prenosit; i ne smiju se prevrtati, niti ‘bacati, ‘Ako ‘se: sistem sa bocama koristi. bez isparivata prostorija-za ikoriSte- nje sistema, moze se locirati uz zid-nekog.-drugog objekta koji nema prozo- fa “ili drugih rezervoara. Takav proster mora zadovoljiti uslove: koji. su ~« .propisani za tu wrstu objekta, kao Sto su vatrootpomost, konstrukcija, lagani kroy, otvaranje-wata u-polje, neiskredi pod:i provjetravanje pomocu otvora ta suprotnim zidovima, b) Sistem boca na _otvorenom prostoru bez isparivaéa SkladiStenje boca u sistemii ‘na otvorenom prostoru_ mora zadovoljiti us- iove kapaciteta 28 boca (radnih i rezervnih) i udaljenost koja, iznosi' najmanje 15 m od,granice susjednog zemljista, jevnog putaili bilo kojeg izvora’ pa- Yenj ~Sa‘stanovista bezbjednosti, ovaj naéin uskladi8tavanja je najpovoljniji, s obziroma a moguénost raspr3ivanja gasa u atmosferu, Gime je moguénost ,Zadrzavanja i -paljenja gasa neznatna, “-Medutim,'da bi se boce zastitile od atmosferilija, iznad njih se gradi , Kod ega je oteZand koristenje gasa zimi zbog niskih tempera- hira, ‘pa'se ‘pamni koristi samo Gsti propan koji ima vei pritisak para, nego “i smjesi sa, butanom, ¢) ZaStita od pozara Radi za8tite od pozara sistema sa bocama koristi se vatrogasna oprema koja se sastoji od ruénih aparata za gaienje pozara, s tim da na svakih~100 kg gasa dolazi 5 kg prha ili drugog odgovarajeceg sredstva za ga8enje pozara. Da bi s¢ u tom sistemu poveéala bezbjednost od povecanog pritiska, mora se u primarnom regulacionom krugu na cjevovodima tetne faze: gasa.i kod idijela instalacije visokog pritiska, iamedu svaka dva zaporna organa; postaviti Vventil ‘sigurnosti. : Tetnu: fazu gasa moguée je Koristiti i pomodu sifonske oijevi ili pre- tanjam boce ‘sa ventilom okrenutim prema dolje, mada se ne’ preporutuje. ‘Us sistemu sa -bocama mogu se upotrebljavati ruéni ili automatski inverzori za ukljudivanje punih i iskljutivanje praznih boca. Boce ‘kapaciteta punjenja’ veceg od 15 kg gasa, pored ventila za zatva- ranje, moraju imati i ventil sigumosti, Ventil sigurnosti na boci mora da “ima konstruflju se oprugom, da je obezbjeden od «dara, plombiran i da ézmedu njega i bove nije ugraden nikakav drugi ventil. i | Sistem sa bocama Kojf je prilljuéen na stabilnu instalaciju mora ima- oduinu cijev preko ventila ‘sigurnost: na kolektoru, Kraj oduSne cijevi iti ‘izveden ‘van -objekta na visini od 50 cm iznad najvi8e tatke krova}'auz to mora biti udaljen 2,5 m od bilo kojeg otvora na-objektu. ZavrSni kraj odusne cijevi mora imati iskoSenj otvor koji omoguéava ek- “42,spanziju ispustenog gasa vertikalno na gore. OduSne cijevi ne mogu ‘s¢“zatvarati poklopcem™ ili Ziganom’ mredzicoi ~ a ispusti za vodu i kondenzat moraju biti ugradeni. Prilikom spajanja boce na kolektor mora se ista pritvrstiti preko ve tila ugradenog na kolektoru. Teéni naftni gas u bocama ne tioke se koristiti prije nego Sto se pri remi u parnu fazu. Priprema parne faze izvodi se ispitivanjem ili redukcijom do potrebm pritiska u potro&nji. ll. ISPARIVAC ZA GAS (KONSTRUKCIJA) Postoje razni tipovi isparivata u kojima se, posredstvom zagrijavan, prevodi teéna gasna faza u parnu, To su, prije svega ispanivaéi na, zagrijav nje pomoéu vode, vodene pate, glicerina, elektro-grijalice u siguraosn favedbi i dr. Kao 8to je poznato, zagrijavanje tetnog naftnog gasa otvorenim izy rom vatre ili elektritnom grijalicom, koja nije u »S< izvedbi, ne smije tzvoditi. Zbog toga se zagrijavanje, uglavnom, izvodi toplom vodom, voé om parom i glicerinom ili termo-uljem, da bi se na taj nadéin sprijeé pregrijavanje ili zapaljenje gasne mase, s obzirom na uslove paljenja gas va u smjesj sa vazduhom. Za potpunu sigurnost rada na ispirivaéu mo biti sljedeéa oprema: Ventil za gasnu i ventil za tetnu fazu gasa, ventil sigurnosti, cegulat nivoa, vodokazno staklo, manometar, ventil za isputanje i odvod medi za, zagrijavanje, ispirivat i termometar, oduni ventil za ispust vazduha ventil za izjednatavanje pritiska. 12. UREDAJ ZA REDUKCiJU I REGULACIU PRITISKA Sistem redukcije pritiska sastoji se od jednog ili vise ventila va red \ciju, kao i uredaja za ispuStanje vode iz sistema, \ Konstrukcija uredaja sistema mora da bude takva da se omoguéi no tmalno snabdjevanje potroSaéa gasom, kao i da se omoguéi efikasno otp: _ Wanje vode iz sistema. Uredaj; takode mora da bude tako konstruisan ¢ omoguéi da u sistemu ne dolazi do kolebanja pritiska. 8g ake Leet KORISTENJE TECNOG NAFINOG GASA Kod koriStenja tetnih naftnih gasova veoma je vaian navin snabdij vanja uredaja za dovod vazduha. Manji potro8aéi obiéno imaju ugrade uredaj za usisivanje vazduha, Kod vedh potro’aéa postavija se posebi sistem za dovod vazduha sa prinudnim pokretanjem vazduha pomoéu ve: tilatora, Za ovakav natin dovoda vazduha imamo uredaje Koji rade 1 atmosferskom pritisku, zatim uredaje miskog pritiska (do 1 atp.) i ureda, visokog pritiska (preko 1 atp.). Kod ovih uredaja mora se obratiti mal simalna painja na sigurnost u radu, a njihovom upotrebom postize : dobro izgaranje gasa na trogilu. 14, TROSILA ZA GAS Pripremljeni gas za upotrebu moze se koristiti za namjenska trogi: za gas, ako ta troSila imaju plamenike jzvedene samo za tu vrstu tro&il ‘S tim u vezi najveci dio poZara deava se pri kori8tenj asa bad na ure- dajima,za, sagorijeyanje. pasa, a razlog je najéeSée. nestrutno rukovanje i kvar na uredaju. _ Welikusopasnost predstavija i-nekontrolisano gaSenje_plamena_u vri- jeme rada uredaja za sagorijevanje gasa. ; _ -gUkoliko,redaj néma, automatski sistem za zaustavijanje protoka gasa uu momentu gaSenja plamena dodi ée do nakupljanja gasa u prostoru lo-, 2Sta;:pa ako.na taj natin sagorijevanje duze traje, gas ée se prosiriti po prostoriji u koju je smjesten uredaj za sagorijevanje, Sto. moze dovesti do posljedice u slucaju ponovnog paljenja plamenika ili postojanja:nekog drugog izvora palenja u prostoriji u Kojoj tada, moje lako doi do eképlo- zije gasq u, loziSnom prostory ili prostoriji. “Do “spontanog gasenja plamena u ‘uredajima za sagorijevanje dolazi “zbog manjeg pritiska gasa na izlamu mlaznice ili zbog nedostatka Kiseonik “Ponovo paljenje gasa moze usljediti tek nakon ddstranjivanja gas: pprostorije i lozi&nog prostora, uz povecanu painju kontrole gasa, Zbog toga se Kod tro8ila zabtijeva niz uslova za sigurnost rada gorionika (u periodu ‘aktiviranja), gdje sc izvodi predhodna ventilacija lo2i8ta ili blokada drugih * ‘operacija. : “Regulacioni sistem mora biti tako podeSen’ da’ onemoguci dovod. gasa'i prekine strujmi krug u,fazi temperature u loZiStu i pritiska gasa na_ulazu, *tako dau toj fazi sistem prede u zadanu vrijednost. Gornja, blokada obiéno se vr8i kad temperatura prede’ 5 — 10° iznad zadane, i kad pritisak poraste za oko 10% iznad zadamog pritiska. <~SAutomatski gorionici, sa prinudnim dovodom vazduha, moraju imati uredaje za zaustavijamje dovoda gasa u sljededim sluéajevima: — kada dode do nestanka gasa u instalaciji, SH — kada dode do.nestanka elektriéne energije, —kada dode’ do nestanka vazduha ili se njegova Kolitina smanjuje in: dspod ormalne, : —‘kada nestane plamena li dode: do nepravilnog,i nerawomjernog agrijavanija, “a sintaju odstupanja temperature i pritiska od normalnih vrijedno- SH: “ Potrebno je napomenuti da je jedan od vainth faktora sigurnosti odrza~ vanje ovih instalacija u ispravnom stanju, kao i stalna kontrola atmosfere u prostorijama gdje se gas koristi. os 15. CJEVOVODI ZA GAS * Cjevovodi za gas mogu se postavijati nadzemno i podzemno, van jayaih puteva { komunikacija, a namijenjeni su za prenos ‘gasa, s' tim da u_oba slutaja moraju zadovoljiti sigurnost transporta gasa, Da bi se ~ izbjegao uticaj: vanjske temperature kod lociranja cjevovoda, cjevovodi se mogu ukopati minimu 80 cm ispod zemlje, a uz ostale uslove i manje, s tim da cjevovod bude stabilan u pogledu mjera zaStite pod svim uslovima: Ako se ovi cjevovodi ‘postavljaju nadzemno, y tom sluéaju moraju se zastiti od uticaja temperature putem izolacije, Montazom cjevovoda mora se_posebno obezbijediti stabilnost od propuStanja gasa, korozije, uticaja groma i, vi- bracija optereéenja nad cjevovodom. Osim toga, cjevovodi za gas motaju jspunjevati.i druge uslove, kao: 44ovodi. moreju bit ‘obiljezeni, odnosno obojeni odgovarajuéom bojom; au Aue * =. ‘cjevovodi se¢ ne,,smiju upotrebljavati za uzemljenje elektritnih in- stalacija ili za izvodenje zaStite od groma; i : —vodovi za gas ne mogu sluditi kao noseéj elementi arhitektonskib detalja ili drugih konstrukcija; i‘ —na_dijelovima cjevovoda koji prolaze kroz zidove na smije bit nikakvih spojnih mjesta, niti Savova; : — vodovi koji prolaze kroz prostorije koje nemaju‘thoguénost venti. lacije ili prostorije koje se hlade, moraju se poloditi u zaStitnu cijev; --— vodovi za gas ne smiju se polagati kroz dimnjake, zatim kroz kana 1é za liftove, skladiSta za ugalj, ventilacione Sahtove i dr. ‘Cjevovodi koji prolaze kroz zidove i stropove moraju se za&tititi cije vima veteg presjeke, a cjevovodi koji prolaze preko ieljezniékog kolosijeke moraju se podiéi na visinu od pajmanje 1,5 m iznad normalnog Zeljezni tkog gabarita. Podzemne cijevi za gas ne smiju prolaziti ispod temelja gradevinskil objekata. 18, USKLADISTAVANJE GASA U BOCAMA U DOMACINSTVU (LOKACHSA I MYERE ZASTITE) U domadinstvu se tetni naftni gas upotrebljava kao gorivo u Stednja cima, bojlerima, grijalicama i dr. Za domacinstvo gas se puni u boce koje mogu da prime 11 kg gasa. ‘Ove boce nemaju posebno ugradenj ventil sigurnosti, Var oko ventil: za ispuStanje gasa izvodi se tako da u slutaju potrebe popusti na odrede nom pritisku ostalog materijala od koga je boca izgradena. Na taj nati udarnj talas od eventualne eksplozije usmjeren je prema gore. Kod ‘postavijanja boca u prostorijama mora se voditi raduna da s odrii potrebno rastojanje od mjesta sagorijevanja, Od grijalice i pedi bo ca sa gasom mora se udaljiti najmanje 150 cm, a od 8tédnjaka najmanje 3 cm, ili ‘séunedostatku tih uslova postavljazaStita pomoéu azbesta koji sma juje navedeno rastojanje. Inate, u prostoriji gdje gas sagorijeva moze s samo jedna boca. Tzmedu boce i trosila gasa postavija se redukoioni ventil, &iji je zada. tal dat sluéaju potrebe snizi pritisak gasa. Redukcioni ventil se priévrs éuje navojem za bocu, a za trofilo se vezuje armiranim gumenim ili plast- nim crijevom koje se pomodu sapunice periodigno ispituje na propust Yjivost. Opasnosti koje se mogu javijati u potro’nji gasa u domaéinstva st najée&e usljed moguée eksplozije zbog Sirenja gasa u prostorijama, dc Sega najéeS¢e dolazi na jedan od sljedecih natin: — zbog ga’enja plamena; — zbog ispustanja velikih koligina gasa pnilikom prikljugivanja boce na instalaciju ili njenog skidanja sa instalacije; — zbog nepravilnog prikljutivanja: — zbog o8tecenja na bodi, instalaciji ili trosih Osnovna preventivna mjera u navedenim sluéajevima je pailljivo ruko- vanje svim instalacijama. a5iz Pravilo, koje, mora-da se poStuje u-koritenju gasa u domacinstvu je da wpaljeni plamenik nikad ne treba ostavljati bez nadzora. «i Keéd"postavijanja’ ili 'skidanja boce sa instalacije, ventil na boci. mora da*bude' zatvoren. Nakon -prikljugivanja boce, spojno mjesto treba prekontrolisati pomo- éu premazivanja sapunicom, iijelovi instalacije, narotito spojna mjesta, treba Sto GeSce preko- jew za razvod gasa treba redovno zamjenjivati, a najmanje jedndm godiSnje.. _, Ventil; 24 zatvaranje boce, kao i njegovi spojal dijelovi, moraju ‘biti za&tigen{"odOStecenja namjeStanjem u udubljenja (navoje) na boci ven- ‘lske, kape odabrane konstrukcije. Osim toga, potrebno je redovno Kon- trolisati' i istiti. plamenike, a po boji plamena konstatovati nedostatke ggeramja 1 dr. ut otiitsV. POSEBNO IZGRADENI OBJEKTI KAO STANIC ZA SNABDISEVANJE GORIVOM MOTORNIE VOZILA Stanica za snadbijevanje gorivom motornih vozila (benzin, nafta {li tetnj naftni gas) mo%e biti izradena na najpogodnijem mjestu koje za- dovoljava promet i potrebe potrogata, 5 tim Sto takva stanica mora ispu- njavati i.propisane tehmitke uslove, i to: ay — stanica mora biti locirana na mjestu koje je od raskr8¢a puteva udaljeno najmanje 25 m: —udaljenost stanice od objekata u kojima se nalazi veéi broj ljudi mora iznostiti najmanje 20 m; — udaljenost elektro-energetskin vodova od objokata stanice mora biti jednaka visina stuba plus 3 m, odnosno minimalno 15 m. Zone opasnosti cd izbijanja pozara na stanici za snabdijevanje gorivom i mazivom-motornih vozila, u pogledu odredivanja pojedinih objasnjenjz i kriterija Kojima se odreduje stepenovanje opasnog prostora na zone op. snosti, u cjelosti odgovaraju datim objasnjenjima pojmova u dijelu koji obraduje smjeStaj zapaljivih teénosti i gasova. Prostiranje zona opasnosti na stanici za snabdijevanje gorivom i ma- zivom’ motornifi vozila prikazano je na sljededim slikama. _ Zone opasnosti od izbijanja pozara, predstavijene na slici 1. i 2. su iigroZena mjesta od moguéeg izvora paljenja zapaljive tetnosti a djele se, prema stepenu opasnosti, na: ZONU 1, Koja obuhvataunutraSnjost rezervoara i betonskog korita, odnosné komora ukolixo postoje, okno iznad ulaznog otvora rezervoara, odnosno okno u kojem su smjeSteni prikljutci za punjenje (ako su locirani - odvojeno), keo i automat za punjenje, mjeraé-protoka, armaturu i ostalu opremu koja Gini cjelinu uredaja ze punjenje; ZONU II, koja cbuhvata: —prostor oko okna ulazog otvora podzemnog rezervoara, okno u kojem su smjeSteni prikljuéci “za punjenje (ako su locirani odvojeno), odu&neg cjevovoda j ventila polupreénika 3 m, mjereno horizontalno, i isine “1 m iznad odnosnog okna, oduSnog cjevovoda i ventila, mjereno od tla; sed — prostor oko automata za istakanje goniva, odnosno otvora za ista- kanje autocisterne, polupreénika 2,5 m, mjereno horizontelno i visine 1m iznad tog automata, odnosno otvora mjereno od tla; — prostor oko otvora za punjenje pogonskih rezervoara motornih vozi- la_ koja se snabdijevaju gorivom na stanici i pokretnh sudova za ulje za logenje, polupretnika 1 m, mjereno horizontalno i visine 1 m iznad otvora mjereno od tla. — prostoriju objekta za boravak zaposlenog osoblja u kojoj se drie zapaljive teénosti grupa I, II i III. _ ZONU III, koja obuhvata prostor iznad okolnog terena, Sirine § m mjereno horizontalno od ivice zone II i visine 05 m, mjereno od tla. U zonama je zabranjeno: a — drfanje otvorenog plamena, 471 vxVHILVAINING? vioy.nox Ly @ rulis 49tea sa vivercnun prs dmetima, — pudenje, upotreba sredstava paljenja (Sibice, upaljati é dr), — upotreba lokomotiva i drugih -sredstava koja imaju vatreno’ loziste, — rad sa alatom koji varniti, rad motora vozila koje nema hvataé varnice, (izuzev! zone T+ 1) — postavljanje nadzemnih elektriénih vodova, bez obzira na napon. U zonama se obavezno postavijaju natpisi kojimia se upozorava na ove zabrane. Pored toga, u zoni II ne smiju se nalaziti kanalizacion! otvori za od- vodenje atmosferskog taloga, jame i otvoreni kanali za kablove i instalacije. ‘Automati za istakanje goriva u rezetvdare motornih votila moraju bi- ti postavijeni tako da gastojanje izmedu: ose ovih automata-bude udaljeno najmanje 2 m, Iz razloga moguéeg zadr#avimja oko uredaja za vodh, ulje “{ qrak } obavijanja tekuéih radnji koje imogu prouzrokovati! opasne poslje- ‘Gice sa nastankom havarija, uredaji za vodu, ulje’i arak mioraju od auto- ‘mata za gorivo biti udaljent najmanje S'm: Rezervoari za smjeStaj zapaljive: tetnosti na ovim stanicama moraju biti jskljudivo podzemni, a potrebnd ih je obavezno zaitititi od djelovanja ikorozije, . ‘Maksimalno dozvoljena kolitina uskladi§tenog goriva smije iznositi do 300 m, s tim &to je Kolidina: zapaljive tekuéine’ grupe J! ogranigena na 150m’. : U sklopu stanice za snabdijevanjé gorivom motornih vozila moze se jzgraditi i podzemni rezervoar za tetni naftni gas; ukupne zapremine do 30 m}, ali ne blize od udaljenost}’ 10'm' od-najblizeg automata za istakanje zapaljive teénosti. Stanica za snebdijevanje gorivom motorih vozila nioze biti izgradena { neposredno uz postrojenje za smjeStaj zapaljive tetiosti, s tim da se u Yom sluéaju podzemni rezervoarl pune putem cjevovode namjenjenog za to postrojenje. Za vrijeme pretakanja goriva atito-cisterna mora biti spojena sa sis- temom za wzemljenje rezervoara; putem prekidata u »S« izvedbi. Namjena prekidata je da onemogui' preskakanje varnice statidkog elektriciteta u trenutku spajanja cistemne za sistem uzemljenja. Prije nego se cisterna spoji sa sistemom uzemljenja potrebno je pre- Kidaé dovesti u nulti polozaj, a nakon vezivanja cisterne:za sistem uze- mljenja, izvrSi prebacivanje prekidata u radni polozaj, odnosno u polozaj u Kome je omoguéeno prainjenje statiékog elektriciteta preko prokidata na uzemijivag, Cjevovodi na stanici moraju biti podzemni i zaSti¢eni od korozije, a njihovo spajanje se izvodi nepropusnim spojevima, Dubina ukopavanja cjevovoda iznosi minimalno 80 cm, sa neposrednim slojeny pijeska debli} ne 15 om. Na mjestima prolaza cjevovoda ispod puta po kojem sé‘ odvija saobraéaj, cijevi moraju biti zastidene konstrukcijom koja je statiéki pro- ratunata da izdrii predvideno optereéenje ili da se cijevi postave na vecu dubinu. : Oprema za zaStitu od poZara stanice za snabdijevanje gorivom motor- nih vozila sastoji se od rutnih 1 prevoznih aparata za gaSenje poZara. Pored navedene opreme, ovakvi objektl, izgradeni u naseljenim mje- stima, moraju imati i hidrantsku mreZu sa pritiskom od 5 do.6 bara i 50najmanje dva hidranta za prikljucivanje vatrogasnih vozila. Izvodenje hi- dranta na stanicama u naseljenim ijestima, za razliku od stanica van tih naselja, potrebno je iz razloga stalne ugroZenosti susjednih’ objekata, Na mjestu pretakanja goriva jz auto-cisterne u podzemni rezervoar, odnosno u wijeme tog pretakenja, postoji povecana opasnost od nastanka pozara, pa je u svrhu gaSenja poZara potrebno obezbijediti najmanje jedan aparat za geSenje polara kapaciteta punjenja najmanje 50° kg praha ili drugog odgovarajuéeg sredsiva za gagenje pozara, ili 6 rutnih aparata za potetno gaSenje polara, kapaciteta punjenja 9 kg praha, s tim da tim aparatima rukuju najmanje tri lica. Za zastitu od pozara automata kao uredaja za istakanje goriva do- voljno je obezbijediti po jedan ruénj aparat, kapaciteta punjenja 9 kg pra- ha ili drugog odgovarajuéeg sredstva za gaSenje podara. Osim navedenog broja aparata za gaenje pozara, potrebno je i u prostoru zd rad zaposlenog osoblja postaviti najmanje jedan ruéni aparat za podteno ga&nje polara, kapaciteta punjenja 9 kg praha ili drugog od- govarajuéeg sredstva za gaSenje pozara. Za prikupljanje eventualne prosute tenosti na ovim stanicama, oba- vézno: se postavija sanduk sa pijeskom zapremine najmanje 0,3 m’. 51S VI. ELEKTRICNI UREDAJI | INSTALACWE C NA MJESTIMA UGROZENIM OD EKSPLOZIVNIH "YW; SMJESA, 1.-PROTIVEKSPLOZIJSKA ZASTITA ELEKTRICNIH UREDAJA Protiveksplozijska zaStita elektriénih uredaja je veé odavno predmet opseinih istra%ivamja, koja su rezultirala pronalazenjem nekoliko nagina izrade protiv dksploziono zaStidenih clektrinih uredaja, Do sada je konstruk- |-tivno i proizvodno definisana, a ispitivanjima i potvrdena ispravnost neko- “ko sljedeéih wrsta protiveksplozijske zaatite: NEPRODORNI OKLOP — ommaka Fy ¢/) Ova, vista zaStite ukazuje na potrebu da dijelovi clektrinog uredaja, Koji bi mogli prouzrokovati paljenje eksplozivnih smjesa, treba da budu zatvoreni u oklopu leucigta, KudiSte,, kao osnovmi elament 2a%tite, treba da” izdr#i, bez oStecenja ili nedopuStenth elastitnih deformacija, maksi- malnt pritisak eksplozije smjese gasa, para ili maglice zapaljive tetnosti unutar kuéiSta, kao i da sprijegi probojno paljenje kroz zaStitne raspore na spoljnu eksplozivau smjesu, POVECANA SIGURNOST — oznaka Exe Elektriéni uredaj u toj konstrukelji treba da bude izvgden tako da omoguéi nastajanje kvarova pri normalnom radu, narotito"paih devarova 2 djk mogu izazvati iskru, elektrigni Juk ili zagrijavanje préko dozvoljene granice. Ova vrsta protiveksplozijske zaStite ima ograniteno ppdrugje pri- mijene, a njena srZ je u kori8tenju kvalitetnih materijala, kvalftetno izve- denih spojeva i u pridrZavanju odredenih rastojanja izmedu neizBloyanih dijelova pod naponom, - ’ SAMOSIGURNOST — oznaka Ex? Elektriéni uredaj u toj konstrukciji i treba da bude izraden tako da ni iskra niti termidki efekti, koji bi mogli nastati u elektriénom uredaju ili strujnom krugu spojenom na uredaj pri normalnim uslovima rada, ili bi_mogli nastati usljed kvara priklju¢enog uredaja, ne mogu zapaliti eksplozivne smjese u Gijem se prisustvu uredaj ili strujni krug upotreblja- va. Samosigurnost je jedina vista protiveksplozijske zaStite, koja, osim uredaja, za8tiuje cijeli strujni krug, uldjutujudi vodice, kablove, spojnice i sl, dalkle, clemente koji su vrlo éesto podiozni vecim razaranjima i ofte- ¢enjima od samog uredaja. 53PUNJENJE CVRSTIM M/ Djelovi elektritnog uredaja, koji bi mogli zapaliti eksplozivne smje- se, treba da budu. oblozeni Gvrstim materijalima u obliku kompaktnih masa u svrhu eliminisanja eksplozivie smjese iz elektritnog uredaja. RIJAMA — oznaka Exam o> PUNJENJE TECNOSTIMA — Oznaka Exe oe Dijelovi elektritnog uredaja, koji bi mogli prouzrokovati, paljenje ek- splozivaih smjesa, treba da budu potopljent u zastitnu feéndst, tako da do njih ne mogu do¢i eksplozivne smjese. Potapanje se vr3i u - organsku ij neorgansku tetnost (najéeSée u ulje) dobrih elektriénih i izolacionih svojstava, ‘sa sposobnoSéu gagenja Juka, ali ¢ takvih svojstava da upotre- bljena tetnost me proizvodi otrovne plinove ili pare. PUNJENJE PLINOVIMA — Oznaka Ex 7 Kuéiste, sa dijelovima elektritnog uredaja koji bi moghi zapaliti ek- Bploziyne smjese, treba da bude ispunjeno negorivim gasom . ili zrakom tako da u kuéi8te ne moze uéi eksplozivna smjesa. Kao inertni gas, naj- éeSée se upotrebljava zrak. NAROCITA VRSTA ZASTITE — Oznaka xs Ova vista zaitite primjenjuje se prema potrebi, a razlikuje se od -naprijed mavedenih. za8tita po tome Sto se moze da primjenjuje samo ako se efikasnost izotropnih za8titnih mjera protiv paljenja eksplozivnih smje- sa pokazala dovoljnom prilikom ispitivanja, 2,.0ZNAKA PODRUCJA PRIMJENE S obzirom na podruéje primjene j razlitite zahtjeve koji se postavija- ju za protiveksplozijski zaStiéene clektritne uredaje, neizostavno je ‘ove yredaje obiljeZiti oznakom koja pokazuje podrutje primjene, Ozndke za _podrugje primjene odreduju se za: — ufedaje za upotrebu u.rudarstvu; 29. — wedaje za upotrebu na nadzemnim mjestima ugrozenim od eksplo- —rivnih smjesa. EKSPLOZIONE GRUPE I TEMPERATURNI RAZREDI Posto bi proizvodnja’ protiveksplozijskih -elektriénih uredaja za svaku :pojedinu -eksplozivnu. smjesu stavila proizvodate, pa i korisnile) u vrlo teZak’polozaj..(uslovijavaju maloserijsku proizvodnju, potesko¢e kod o7- magavanja, montaze i odrzavanja, visoke cijene i sl.), prilo se svrstavanju eksplozivnih i zapaljivih.gasova i para u-eksplozione grupe i temperatur- ne klase, Podjela na eksplozione grape vr8i se prema svojstvu probojnog spaljenja,a kao osnova za podjelu sluzj maksimalnistatistiéki zratni raspor, koji se odreduje tako da se na maksimalni eksperimentalni za8titni zrat- ni raspor .primijeni statistika teorija. Maksimalni eksperimentalni zra- &nj raspor je definisan kao najgiri raspor duZine 25 mm, koji: spretava 54paljenja vanjske, smjese odredenog gasa kada je u kuciStu nastala eksplo. zija_smjese istog gasa. Ispitivanje: se vrSi u posebnim laboratorijama ne uredaju koji je preporutila IEC-a, odnosno JUS N. S 8,030Svi eksplozivn gasovi i pare svrstanj su u tétire cksplozivne grupe. Opasnost raste od 4 prema D. we AB CER Klasifikacija u temperaturne razrede sprovedena je prema temperatur paljenja, Temperatura paljenja je najniZa temperatura pri kojoj se mate rija u obliku gasa, pare ili maglice zapaljive tednosti, pomje$ana sa zra kom, moze zapalitj ili eksplodirati, Ispitivanje se wi u Erlenmayer-ovo, boti, Na osnova dobijenog nalaza, gasovi i pare dijele se u Sest tempera. turnih razreda. ‘Temperaturni razred Gasovi i pare éija je temperatura aljenja iznad °C Cs ; _ _ ea [z20%) 3. OZNACAVANJE PROTIVEKSPLOZIJSKE ZASTITE ELEKTRICNIH UREDAJA Svaki protiveksplozijsko zaiti¢eni clektriéni uredaj treba. da ima nm vidnom ajestu obiljezen: — znak protiveksplozijske zaStite, ~— plogicu proizvodaéa sa podacima o uredaju, protiv eksplozijskoj zastiti ; izvrSenom tipskom i pojedinaénon ispitivanju. Znak protiveksplozijske zaStite se sastoji od velikog slova S, okruie nog krugom iste debljine kao i slovo, 'a postavija se na plodicu Eija pod Joga izvan kruga ima krug dva: puta Siri nego sam rug. Plotica proizvodaéa je prilagodena potrebama pojedinih uredaja, s. oznakama, kako slijedi, za neprodorni oklop: — JUS. N. S 8,201; — TIP uredaja; — Protiveksplozijska zaStita uredaja — na pr, za naftine derivat » @) 0 Gly — Nomfninalni napon; — Snaga uredaja; — Tipski atest; — Pojedinatni atest; — Mehanidka zaStita elektritnog uredaja,br. 144/63, predstavl}j Svaki elektriéni uredaj u protiveksplozijskoj za8titi, koji je uvezen iz stranih zemalja, mora obavezno posjedovati tablicu od jugoslovenske (8) — komisije, 4, MEHANICKA ZASTITA ELEKTRICNIH UREDAJA Svaki elektriéni uredaj u protiveksplozijskoj zaStiti, pored oznake pro- tiveksplozijske za8tite, treba imati oznaku mehaniéke zaStite, Giji stepen zagtite zavisi od namjene uredaja, mjesta upotrebe, odredbama standar- da itd. Mehanitka zaStita obuhvata za8titu od dodira pod naponom, “zasti- tu uredaja od prodora stranih tijela i pra8ine i za8titu od ulaza vode. Oznaka stepeha mehanidke zaStite se sastoji iz velikih slova IP i karakter- istitnog dvoznamenkastog broja, tije zatenje, prema publikaciji IEC-a, — prvi broj je za: pod napcnom; — drugi broj je zaStita od ulaza vode u uredaj po naponom. Kod elektrignih uredaja u_protiveksplozijskoj za8titi dolazi, uglavnom, u obzir mehanidka zaStita IP 54, Sto predstavlja: 5 — potpuna vaStita dijelova pod naponom, - gaStita od Steine koligine pragine, i 4 — zaStita od prskajuée vode iz bilo kojeg pravea, . - ta od prodore stranih tijela i pragine u uredaje 5. IZBOR ELEKTRICNIH UREDAJA U PROTIVEKSPLOZISSKOJ ZASTITL Nakon Sto se odrede zone opasnosti, prilazi se odabiranju vrste pro- ksplozijske zaStite kako j rik: - sljedecoj Vrsta protiveksplozijske Zona opasnosti vastite i 0 1 Neprodorni oklop + + + Samosigurnost Gioo+ + + “Poveéana sigurnost CG) — + + Punjenje évrstim materij. cs) — + ot Punjenje teénostima 6) — + + Nadpritisak S) + a ie Punjenje pijeskom 6) — + + i GS.) a + }. Na osnovu - prikazane tabele, moze se zakljutiti da. uredaji.u protiv- eksplozijskoj zaStiti, uglavnom, rade za zonu 1. opasnosti, dok se za_zonu 0. pojavijuju samo neki, Blektriéni uredaji_u_povedanoj sigurnosti prvenstveno su. pogodni za eonu 2, opasnosti, a primjeojuju se iu zoni 1. Elektriéni uredaji se, pak, u samosigurnoj izvedbi i neprodornom aklopu ugraduju u sve zone opasnosti, ZaStita elektriénih uredaja sa nadpritiskom velo su pogodni, samo su nepodesni za procese'koji ne tnpe prekidanje napajanja elektritnom’ energi- jom zbog nestanka nadpritiska. 56Monteia Montaiom protiveksplozijski zaStigenih elektriémih uredaja mogu 2- kovati samo za to ogposobljenja lica, Odredivanje nivoa struéne spreme ovih lica nije jednostavno, jer zavisi od niza fakiora, bli je u preksi pri: hvaéeno, kao opSte priznato, da tajnili nivo strutnosti kadrova u vwrSe- nju ovih poslova mora biti u svojstva kvalifikovanog elektritara, koji je pohadanjem seminara 0 protiveksplozijskoj zaétiti i polaganjem ispita 2a provjeru tog manja postigao struénu osposobljenost za obavljanje poslo- va s tom problematikom. Odréavanje Kod odréavanja elektriénih uredaja u protiveksplozijskoj za8titi neo- phodna je stalna kontrola, Ova kontrola, sa usputnim odrZavanjem, treba Ue obubvati pregled opstili stanja uredaja, a po potrebi i izmjenu gume- nih brtvi, uvodnica provodnika izolatora, pregled i protezanje vodiéa u stezaljkama, podmazivanje i sl. Iz prednjeg proizilazi zakljutak da se zamjena dijelova na uredaju smije vr8iti samo originalnim. Poprawak “Popravak elektriénih uredaja u protiveksplozijskoj zaStiti mogu viSiti samo proizvodaé uredaja ili specijalizovane radionice koje posjeduju ovla- Stenje, te potrebne rezervne dijelove, opremu, uredaje i jnstrumentarij neophodan za popravak 4 ispitivanje takvih uredaja. 6, ZASTITA OD STATISNOG ELEKTRICITETA Zapaljive tetnosti, usljed pomjeranja u posudama, odnosno prilikom protoka kroz cijevi ili pri njehovom pretakanju, mogu proizvoditi stati- Ski elektricitet, Gija pojava moze da stvori vrlo veliku potencijalnu raz- liku iamedu zapaljive teénosti i zidova posuda ili cijevi, U cilju spreéavanja opasnosti od statidkog olektriciteta u zonama opa- Snosti, a da bi ovaj eleKtricitet sproveli bez pojave iskre, i naelektrisano tijelo doveli u neutralno stanje, potrebno je preduzeti adekvatne mjere neutralizacije, kao Sto j dravanje odgovarajue viage u zraku, -~ 0% = — jonizacija zraka, + PN eee — antistatidka perforacija, — — povecanje provodljivosti loge provodljivih materijal: — influenca, ~ Kod rada sa lako zapaljivim tetnostima od navedenih mjera, u pri mjenu, uglaom, dolazi wzemljenje. __, Uzemijenje se izvodi galvanskim povezivanjem svih provodljivih di- jelova na uzemljivaé, i to najlradim putem, Kao zemljovodi koriste se bakarni provodnici, bakarna uvad i éeliéna pocinéana traka.’ Minimalni presjek fiksno poloienog bakarnog pruovodnika ne smije biti manji od 4 mmm, o bakreno ue 10 mm? Celifna pocingana traka mora imati najmanji presjek 20 x 3 mm. i 87Zemljovodi za odvod statitkog a velu se na postojeci sis- tem zaititnog uzomljenja ili na posebne uzemljivace, Za*.odvodenje statitkog .elektriciteta u-zonama .opasnosti mogu da -elektrostatski provodljivi .podovi, Giji prelazni otpor mora biti manji od 10 'Q,.a isti se, takode, velu na sistem zaititnog uzemljenja, Kod ,punjenja i prainjenja .cisterni sa zapaljivom tetnoSéu mora se na odvodu ,za statiGki elektricitet ,postaviti .elektro-prekidaé u ,protiveksplo- ijskoj.za8titi neprodorni.oklop (S,) Il ATs. Spojnice cijevi, ako ne garantuju galvansku, vezu,-moraju-se preniostiti, Prenosni sudovi i burad, prilikom njihovog punjenja i praznjenja _22paljive tetnosti, moraju se galvanski povezati i uzemljitina mjestu unjenja ili praznjenja, NADZOR, POVREMENA -ISPITIVANJA I _ MYERENJA STATICKOG ELEKTROCITETA Nadzor, povremena -ispitivanja i mjerenja statidkog elektriciteta ure- ifiju se Samoupravnim opStim aktom organizacija udruzenog rada i .dru- gih samoupravnih organizacija i zajednica i organa drZavne uprave. Ovim aktom treba utvrditi obaveze tehnitke sluZbe organizacije, odnasno orga- na da za svaki pogon, ili sektor rada u kojem se mogu pojaviti smetnja ali vopasnosti od .statidkog -elektriciteta, zavisno. od wrste :pogona «ili sektora madanjstohnoloSkog procesa, utwrduje natin pogonske kontrole:i rakove za spovremeno \ispitivanje. Pogonski nadzor vr8i strutno lice koje za to odredi sxguiizacije udiu- zenog rada ili druga samoupravna organizacija { zajednica,.odnosno dria vni organ. nu tlZa igpitivanje .i imjerenje statiékog - elektriciteta ureduje se -kontrolna iknjiga u-koju se mmose rezultati-mjerenja u-pojedinim zonama .opasnosti:!*) 8. GROMOBRANSKA ZASTITA Jonosfera, ili. jonizirajuci sloj atmosfere: koji se nalazi na -visinama /10..— 980.:km siznad -zemlje, obrazuje sa povrsinom zemlje obloge jednog ogromnog kondenzatora u kojem je nagomilan statidki elektricitet. Prilikom olujnih dana, usljed jakih zratnih struja, dolazi do procesa razdvajanja j nagomilavanja eléktrociteta u olujnom oblaku, Prainjenje atmosferskog elektriciteta nastaje izmedu pozitivnih i negativnih centara u oblaku i indukovanog pozitivnog elektrociteta na povrsini-zemlje. Na oshovispomanja jonosfere i elektro-statitkih procesa u njoj, za zadtitu objekata i postrojenja na zemlji od udara groma sluze gromobrani, ‘a'injthovo'‘izvodenje*‘sprovodi’se na principu elektrignog Stita (Faradejev kavez) i na principu poveéane jonizacije “zraka radioaktivaim izotopima (RAG gromébrani). hw) @fehnltid normativi zaliite “od statltkog “elekteiciteta odredeni su Pravilnijcom 41,so%jtehnitkim -normativinia-2a 2aStitu ‘od--stati¢kog ‘elektriciteta, “(»Sluzbeni list SFRJ«, br. 62/73). aioe 288Obje vrste gromobrana imaju iste cle miljivaé'), nte, hyataljku, odvod i we- Hvataljka Hvataljka sluzi za usmjerenje ¢lektriciteta pri atmosferskom prainje- nju, a prema konstrukeiji moze biti: — wu obliku metalne konstrukcije krova ili rezervoara, ili kao na ob- jektima postavijana mrea metalnih provodnike; i —i obliku radioaktivnih gromobrana kao hvataljka postavija se ko- ntejner sa radioaktivnim izotopom, npr. CO®. Odvodi Odvodi mogu biti kao metalna konstrukcija objekta, gabariti rezervo- ara ili posebno postavijeni provodaici kojt spajaju hvataljike sa uzemljiva- éem, U principu odvodi moraju najkra¢im putem spojiti hvataljku sa uze- mijivaéem, Na objektima sa zonama opasnosti odvodi ne smiju preéi raz- mak od 10 m. Uzemigivadl Uzemljivaé je metalni provodnik poloien u zemlju i sluZi kao veza izmedu odvoda i zemlje. 9, ELEKTRICNE INSTALACIJE U zonama opasnosti ne smiju se postavijati nadzemni vodovi bilo ko- jeg napona. Prikljuéci na objektima koji su u zonama opasnosti prikijutu- ju'se kablovski, a prelaz sa zratnog voda na kablovski prikljutak mora biti ézveden sa minimalnom razdaljinom od 50 m. Elektriéne instalacije u zonama opasnosti moraju se izvesti u skladu sa propisima o elektriénim postorojenjima na nadzemnim mjestima ugro- Zenim od eksplozivnih smjesa.**) ’) Vidi blize odredbe u Pravilniku o tehntkietrofisima o gromobranima (Sl. list SFRJ«, br. 13/68), %) Vidi blige odredbe Pravilnika o elektrignim postrojenjima na nadzemnim mje. stima ugroZenim od eksplozivnih smjesa (SI. list SPRJ«, br, 18/67 i 28/70.), 5gVil. PREVOZ ZAPALJIVIH TECNOSTI | GASOVA AL RUKOVANJE ZAPALJIVIM TECNOSTIMA I GASOVIMA PRILIKOM PREVOZA Organizacije udruzenog rada i druge samoupravne organizacije i za- jedinice, i pojedinci Koji prevoze zapaljive teénosti i gasove, i wre ra- Inje u.vezi s tim prevozom, kao i pojedinoi Koji u toku -prevoza ne- posredno rukuju ili na drugi natin dolaze u dodir sa zapaljivim tetnosti- ma i gasovima, duini su preduzimati odredene preventivne i zaStitne mje- sre kojima se obezbjeduje za8tita Zivota, zdravlja i bezbjednosti: judi, ma- terijalnih dobara i Govjekove sredine, § tim u vezi ove organizacije i organi duini su organizovati i trajno vr8iti kontrolu nad sprovodenjem us- lova-i'mjera prilikom prevoza zapaljivih tetnosti i gasova.”) Zbog opasnosti koju mogu prouzrokovati, zapaljivim tetnostima 1 ga- sovima, prilikom njihovog prevoza (pripremanje za prevoz, utovar — uta- kanja, pretovar — pretakanje, istovar — istakanje, usputne i drage ma- nipulacije u vezi sa prevozom) mogu rukovati samo odredena lica, pod us- lovom: —.da_su takva lica punoljetna, odnosno da su navréila 18 godina %i vota, “= da su struno osposobljena za obavijanje poslova rukovanja zapa- Vjivim tefnostima i gasovima u prevozu, Lica koja nisu struéno osposobljena za rukovanje zapaljivim teénosti- ma‘ i gasovima mogu da se koriste samo za prenoSenje, utovar, istovar jli pretovar ovih materija, i to ako su prethodno upoznata s naéinom rada, opasnostima i zastitnim mjerarna na. radu i ako te poslove vrse pod rukovodstvom i nadzorom strugno-osposobljenog lica za rukovanje za- paljivini tetnostima i gasovima, Novopronadene zapaljive teénostj i gasovi mogu da se prevoze u pro- metix, ‘ak0 ispunjavaju uslove koji, prema prethodnim naugnim ispitivanj ma, prudaju punu bezbjednost prilikom njihovog prevoza.) 2) Vidi odgovarajuée odredbe Zakona 0 prevozu opasnih materija (Sl. list SFRJ,« br 24/74): **) U pogledu zajednitkog pakovanja, zabrane zajednitkog prevoZenja u istom prevoznom sredstvu i u istom prostoru za smjeStaj tovara i iskljuéenja od prevoza zapaljivih tetnosti i gagova shodno se primjenjuju, u svim granania -unutrainjeg saobra¢aja, Evropski sporazum o medunarodnom prevozu opasne robe u drumskom saobraéaju (+Sl. list SFRJ«, br. 61/70), Medunarodna kon- vencija o prevozu robe na Zeljeznicama, odnosno Medunarodni pravilnik o prevozu opasne robe na Zeljeznicama (wSl. list SFRJ«, br. 12/63, 10/65). 612, PRIPREMANSE ZAPALJIVIH TEC) I GASOVA ZA FREVOZ NOSTI Zapaljive tenosti i gasovi mogu se r#@ti i prevoziti u posudama koje odgovaraju propisanin tebniékim normativima i standardima. Sudovi u Kojima se prevoze gasovi siniju se puniti samo onom vrstom gasa za Koji su obiljezeni, odnosno za koju vrstu gasa su namijenjeni t moraju da budu snabdjeveni ispravnim ventilima, sa zaStitnom kapom jli ga zastitnim prstenom i hermeti¢ki zatvoreni za vrijeme prevoza Prevoz sudova sa gasovima vr§j se, po pravilu, otvorenim prevoznim sredstvom nia ‘kojem.tovar mora da- bide. zaSticen. od Stetnih atmosferskih aiticaja, Prevoz sudova sa gasom mo%e da se vr8i i zatvorenim prevoznim sredstvom ako, je ono snabdjeveno yentilacioniny. uredajima ilijeto om- "Sguéeno naginom stalnog provjetravanja. r i . Na posudj sa zi ji é aljivom tenosti mora biti vidljivo oznaéena grupa u. :kojuspada..zapaljiva teénost, s:obzirom na njéno-plami8te. Ako ‘se za- paljive.tetnosti.prevoze:u metalnim baévama ili metalnim bocama;’ ove batvesi/boce moraju biti izragene: prema jugoslovenskom’ standardii, od- nosnov‘prema’‘inostranom: ili’ medunarodnom. standardu Koji ispunjava ‘us-' loverjegoslovenskog’ standarda, "> Le AcneY ne “AmibalaZa°uikojoj'se prevoze zapaljive'-tetnosti i gasovi “mora: biti? zatvorena i nepfopusna, tako*da je‘ pri-normalnim “uslovima ‘prevoza. ‘spr! jeéenor svalto-gubljenje ili’ prosipanje -zapaljive tetnosti"i* gasa/“Ambalaza, ” zajedno sa zatvaratima, :odnosno’:poklopcinia; ‘mora -u~’svim dijelovima 4a. bude:dovoljno évrsta’i jaka, Kako’ bi se onemoguéilo labavijenje: za vri- yeme prevozays 2p 5 noe . Osim ‘toga, ové-'materijé ne. smiju nagrizati’ materijal- od’ kojeg, je. izradena; ambalaza’-sa zatvaracima; niti da sa njome*stvdra opasna’ ili Ste= tna jedinjenja, Ako se zapaljive tetnosti i gasovi prevoze u sudovima od lomljivogmaterijala ili od: neotporne plastitne mase, takvi sudovi' ino- raju se smjestiti_u zaStitmu ambalaZu i osigurati materijalom za popu- njavanjespraznog: prostora radi spretavanja loma: sida pri normalnim uslo- vima prevoza, Materijal za popunjavanje prazndg’ prostora-treba da bude padeSen: ‘prema prirodi:materije; a naro¥ito ‘mora’ da bide sposoban’ da upije teémi materiju ili: materiju Koju ova-moie da izlutuje. ' +? Sudovii:za -prevoz’ takve tene:materije ili takve materije potopljene u néku drugu tetnost. i-sudovi, za prevor rastvora te materije; kao i njihovi zatvarati::moraju.*da-budu takvi da izdrée° unutraSnji ‘pritisal pri“ pro- mjenama temperature koju materije mogu da: dostigny prilikom prevoza, vodeéi .pritome raéuna 0, potrebnom praznom prostorw za Sirenje’ tetnosti Mligasai’ 0 dean i : > ‘Ako se prevoz, zapaljive ‘ténosti ili gasa w%i vazdithoplovom ” w tijoj wnutra’njosti vazdugni pritisak pri promjenama visine nije normalan, sudavi.u, kojima je, smjeStena.zapaljiva tetnost. ili gas i njihovi zatvaract:: moraji’ da’ budu ‘takvi da’ mogu izdriati promjene vazdu8nog pritiska: Su- dowi,za prevoz zapaljive materije zapremine, vete, od 200.1, moraju.da.budu- izgradeni, 9d Gelittiog lima i.drugog pogodnog materijala. Ako sw: sudovi za prevoz: zapaljive: tetne. materije izgradeni od lomljivog ‘materijala i° pa- kovani-u grupi, ukupna tezina ovih sudova’ ne smije da” bude yeéa’ od 75 kg';'a ak6"'su’ sudoy!izeradeni od miaterijala koji nije lomljiv i pakovan u grup! ukiipna. tézina ovih sudova ne smije biti veéa od 150 kgs 62: éKontejeneri, cisterne, sudovi i druga vrsta ambalade u kojoj se prevoze gasovi i zapaljive tetnosti moraju da budu powremeno pregledani na ot- portiost ina natin utvrden propisima 0 njihovom pregledu 1 ispitivanju. Boce u Kojima se prevoze zapaljive teénosti i gasovi pakuju se, od- nosno stavijaju u palete prilikom prevoza u vertikalnom ili horizontalnom polozaju. Aiko su boce pakovane ili smjeStene u palete w horizontalnom po- lozaju tada one moraju da budu obezbijedene od kotrljanja éli pomjeranja, a ako su pakovane, odnosno smjeStene u palete u vertikalnom polozaju tada moraju biti obezbjedene od preyrtanja. Kolete u kojima.se prevoze zapaljive tetnosti i gasovi moraju da budu na vidljivom mjéstu oznaéene odgovarajuéim listicama opasnosti. Kolete sa ,gudovima izradenim od lomljivog materijala moraju da budu oznaéena listicom kojom se oznaéava lomijivost suda, a po potrebi i polo%aj kolete prilikom prevoza. Prazni i neoitedeni, sudovi u kojima su se nalazili za. paljivi -gasovi i zapaljive tetnosti moraju da budu zatvoreni i oznatenj na isti nagin kao da su napunjeni_ tim materijama. Prevozna sredstva za ove sudove moraju da budu oznaéena na isti naéin kao i prevozna sredstva Kojima se prevoze sudovi napunjeni zapaljivom teénosti ili gasom. 3. UTOVAR I ISTOVAR ZAPALJIVIH. TECNOSTI I GASOVA Utovar i istovar zapaljivih tetnosti i gasova pri prevozu (utovar-uta- kanje, pretovar-pretakanje, istovar,istakanje, cuvanje i druge manipulacije uw Yezi ga utovarom i istovarom) moje da se vrSi samo na mjestima na Kojima se ne ugrozava bezbjednost judi i imovine. Mjesto na kojem se vr8i utovar ili istovar zapaljivih teénosti i gasova mora da bude snabdje- veno propisanim uredajima i opremom i na vidljivom mjestu oznatene odgovarajuéom oznkkom opasnosti. : Na Zeljezniékim stanicama, u luama i pristaniStima, na aerodromime irsk..odreduje se posebno mjesto gdje se mogu vrSiti radnje utovara i isto- vara zapaljivih tetnosti i gasova. Mjesto na kojem se smiju vrditi radnje utovara i istovara zapaljivih tetnost; i gasova (van kriga organizacije udruzenog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice) rje. Senjem odobrava opStinski organ uprave nadleZan za unutraSnje po- slove. Na tom mjestu potrebno je zabraniti prisustvo licima koja nepo. sredno ne uéestvuju pri utovatu i istovaru zapaljivih teémosti i gasova. Nb mjestu gdje se vrSe radnje utovara i jstovara zapaljivih tetnosti 5 gasova posebno se zabranjuje: — dréanje-materija i uredaja koji mogu da izazovu -podar ili- omoguée njegovo Sirenje; — drianje otvorenog plamena ili rad sa otvorenim plamenom (zava- vivanje i sl); — puSenje i upotreba sredstava za paljenje (Sibica, upaljata i sl); — upotreba uredaja ili sredstava koja imaju vatreno lozite; — rad sa alatom ili uredajem koji varniti; — postavijanje nadzemnih elektriénih vodova, bez obzira na napon; — rad motora vozila, Utovar i istovar zapaljivih teGnosti i gasova vr8i se, po pravilu, danju a ako se radnje utovara ili istovana vrSe nocu, u tim uslovima mora scobezbijediti elektritna rasvjeta, a elektritni uredaji izgraditi tako da ne mogu {zizvati polar ili eksploziju. Uredaji za utovar i istovar zapaljivih tetnosti i gasova moraju biti ispravni f tako izvedeni da_je iskljutena svaka moguénost njihovog prosipanja i o8teéenja ambalae u kojoj se nalaze te materije. Osim toga, mjesto na kojem ¢e se vrgiti radnje utova- ra ili istovara zapaljivih tefnosti i gasova treba da bude snabdjeveno apa- ratima i drugim.uredajima za gaSenje pozara, Zbog toga zatvoren prostor u kojem se vrSe radnje utovara i istovara ovih materija koje razvijaju zapaljive gasove mora da bude snabdjeven najmanje sa jedinim aparatom Za mjerenje koncentracije zapaljivih gasova u vazduhu. Prevozno sredstvo kojim se prevozi zapaljiva tetnost ili zapaljivi gas u teénom stanju mora za vrijeme radnji utovara i istovara da bude spojeno sa uredajima za uze- miljenje, koji na tim mjestima moraju biti izgradeni, Orgamizacija udruzenog rada koja wi utovar ili istovar zapaljivih tetnosti i gasova posebno je duina da kontroli$e ispravnost uredaja i ele- ktrignih instalacija na mjestima gdje se wri utovar ili istovar tih’ materi- ja, da organizuje fizisko obezbjedenje tih mjesta i da se stara o isprawno- sti tehnicke opreme i drugih sredstava za gaSenje polara na tim mjestima. 4, ISPRAVE I UPUTSTVA ZA PREVOZ fi ZAPALJIVIH TECNOSTI I GASOVA Organizacije udruzenog rada i, druge samoupravne organizacije i za- Jednice i pojedinci koji predaju na prevoz zapaljive tefnosti i gasove ilith prevoze sopstvenim prevoznim sredstvima duini su te materije pripremiti fako da prilikom njihovog prevoza ispunjavaju sve propisane uslove, U suprotnom, odnosno ako ne ispunjavaju propisane uslove, zapaljive teéno- sti i gasovi ne smiju se predati na prevoz. Prevozna sredstva Kojima se prevoze zapaljive tetmosti i gasovi more- ju: biti tehniéki ispravna i tako izradena™i opremljena da pri normalnim uslovama. prevoza omoguéuju: siguran prevoz, Prevozna sredstva moraju biti omagena j obiljeZena na nagin koji je propisan za pojedine grane sa- obra¢aja, Na cisternama,, kontejnerima i odredenoj ambalaii mora biti omatena. vrsta zapaljive tetnosti i gasa koja moze u njima da se prevozi, ajen, broj raspoznavanjp, naziv i sjedi8te proizvodaga, PoSiljalac koji daje zapaljive tetnosti i gasove na prevoz duzan je da za svaku podiljku tih materija ispostavi isprava o prevozu i upusivo o posebnim mjerama bezbjednosti koje se pri prevozu zapaljivih tetnosti- i gasova moraju da preduzmu j da ih preda prevozniku. Isprava 0 prevozt obavezno sadrzi: podatke o sadrizinj poSiljke (oznatenje vwrste i tehnidki naziV za. paljive tefnosti i gasa, tezina,.broj komada i dr.); —naznatenje poSiljacca da su ispunjeni propisani uslovi za prevoz odnosne materije; — naziv, odnosno litno ime i adresa pofiljaoca i primaoca; = nazatenje da je uz ispravu o prevoru odnosne materije prevozniku redato pismeno uputstvo o posebnim mjerama bezbjednosti koje se -pri prevyozu odnosne materije moraju preduzeti: i — potpis i petat posiljacca. 64Jzuzetno, isprava -o prevozu zapaljivih tetnosti i .gasova ne Ispostavije se. u sluéaji -kada -tovarni list ili .dryga orgavarajuca isprava. 0 prevozu. sadréi odredene podatke io odnosnoj :materiji. =—, - Igprava :o prevozu zapaljivih teénosti 1 gasova koja se upuéuje wi in- ostranstvo ‘treba da ‘bude napisarla na jednom .od jezika naroda dli marod~ nostiJugoslavije i nla jednom sod priznatth jezika a1 medunaradnom sao- braéaju:(engleskom, francuskom, ruskom ili njematkom). Kade, .se odnosna materija upuduje u zemlju koja se graniti sa Jugoslavijom, isprava o pre: vozu -zapaljivih teénostj i gasova moze da se ispostavi na jednom od ‘jezi- ka naroda ‘ili narodnosti Jugoslavije ina jeziku te.zemlje. Isprava o prevozi zapaljivih teénosti.i gasova ispostavlja se u tri isto- vjetna,primjerka, od ‘kojih jedan -ostaje kod podiljaoca, jedan se urutuje prevozniku, a jedan se dostavlja primiaocu odnosne materije. ‘Uputstvo o posebnim mjerama bezbjednosti, koje se pri prevozu zapa- ljivih te€nosti i gasova mora predati prevozniku, treba narotito da sadrzi: | —ynaznagenje vrste -opasnosti koju predstavija d posljedice koje moze da jzazove odnosna materja; —-naznaéenje posebnih mjera koje treba preduzeti. :pri prevozu -odno- ne materijed mjere za- spretavanje, odnosno ublazavanje .Stetnih- posljedi- cakoje -mogu da nastanu uslijed” nezgode. ili udesa ‘na :prevoznom ssred- stvu. (poder, -lom , ambala%e, prosipanje ‘ili “isticanje i -sl);_ naziv inadresa -organizacije udruzenog vada i druge ssamoupravne organizacije-i zajednice; odnosno

You might also like

• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5811)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brene Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1092)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (844)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (608)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1716)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (590)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1104)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (897)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (540)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2104)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (348)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1018)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (822)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1850)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (122)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (441)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Tóibín

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1947)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (401)
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4610)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4203)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (807)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1898)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2521)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (74)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)
• Vario Plus - MGA5 - UPUTSTVA

  

  Document48 pages

  Vario Plus - MGA5 - UPUTSTVA

  multitehing

  No ratings yet
• Nivo Buke

  

  Document9 pages

  Nivo Buke

  multitehing

  No ratings yet
• Priručnik Za Rukovanje Zapaljivim Tečnostima I Gasovima

  

  Document86 pages

  Priručnik Za Rukovanje Zapaljivim Tečnostima I Gasovima

  multitehing

  No ratings yet
• Bira - Uputstvo Za Upotrebu PDF

  

  Document14 pages

  Bira - Uputstvo Za Upotrebu PDF

  multitehing

  No ratings yet
• Ergonomija Radnih Mjesta

  

  Document2 pages

  Ergonomija Radnih Mjesta

  multitehing

  No ratings yet
• Podjela Opasnih Materija

  

  Document6 pages

  Podjela Opasnih Materija

  multitehing

  No ratings yet
• Skruberi

  

  Document48 pages

  Skruberi

  multitehing

  No ratings yet
• Assimil Njemacki Bez Muke-Knjiga

  

  Document212 pages

  Assimil Njemacki Bez Muke-Knjiga

  multitehing

  No ratings yet
• Uputstvo Za Trafostanice

  

  Document3 pages

  Uputstvo Za Trafostanice

  multitehing

  No ratings yet
• Amela Kesten Vibracije

  

  Document14 pages

  Amela Kesten Vibracije

  Kenan Spahic

  No ratings yet
• Registar Propisa 1996 2013 PDF

  

  Document118 pages

  Registar Propisa 1996 2013 PDF

  multitehing

  No ratings yet
• Katalog 1.maj Nis

  

  Document19 pages

  Katalog 1.maj Nis

  Marko Djurdjevic

  100% (1)
• Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Sisteme Za Odvodjenje Dima

  

  Document3 pages

  Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Sisteme Za Odvodjenje Dima

  multitehing

  No ratings yet
• Priručnik Ex

  

  Document148 pages

  Priručnik Ex

  multitehing

  100% (1)
• PredZZS 7 BukaZivotnaSredina

  

  Document35 pages

  PredZZS 7 BukaZivotnaSredina

  multitehing

  No ratings yet
• Pravilnik Hidranska Mreza

  

  Document4 pages

  Pravilnik Hidranska Mreza

  Nedim Osmanović

  No ratings yet