Nacionalno gospodarstvo

Akad. godina 2016./2017.

Gospodarstvo: pojam i obilježja

 Nacionalno gospodarstvo = cjelokupna aktivnost ljudi na području
jedne države usmjerena na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju

 Obilježja:

Opća:
zbroj svih jedinica koje privređuju i troše;
ukupnost proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje;
 ukupna materijalna, tehnička i ekonomska podloga života države
i društva.
Posebna:
 jedinstveni teritorij;

 jedinstvena valuta;

 jedinstven pravni sustav;

 jedinstvena ekonomska politika.

Nacionalno gospodarstvo
 Donositelji odluka:
 bilo koja osoba ili
organizirana grupa osoba
koje donose odluke o izboru

 Koordinacijski mehanizmi:
 uređenja odnosa na temelju
kojih su izbori jednog
čovjeka/grupe kompatibilni s
izborima drugih

 Tržišta:
 mjesta gdje se susreću
ponuda i potražnja

1
 Donositelji odluka u gospodarstvu
 Domaćinstva:
 Domaćinstvo je bilo koja grupa ljudi koja živi zajedno kao jedinica te
donosi zajedničke odluke.
 Ekonomska važnost:
 radna snaga:

 zarađuju iznajmljujući proizvodne čimbenike poduzećima i

primaju transfere od države (npr. naknada za nezaposlene,
stipendije…)
 raspoloživi dohodak:
 Raspoloživi dohodak jest suma plaća i ostalih primanja od
poduzeća te neto transfera (neto transfer = razlika između
transfera koje prima od države i poreza koji isplaćuje
državi).
 Raspoloživi dohodak se može potrošiti ili uštedjeti.
 Razdioba dohotka daje sliku bogatstva i siromaštva neke
zemlje.

 Poduzeća:

 Poduzeća su organizacije koje proizvode dobra i usluge.

 Ekonomska važnost:
 organiziraju proizvodnju kupujući/zapošljavajući proizvodne
čimbenike i kombinirajući ih da bi proizvela dobra/usluge
 učinkovita (efikasna) proizvodnja zahtjeva proizvodnju u
velikim serijama (tzv. ekonomija masovne proizvodnje),
specijalizaciju i podjelu rada, značajna financijska sredstva i
management.
 Dva poslovna svijeta kao generatori proizvodnje, dohodaka, itd.:
 Velika i

 Srednja i mala poduzeća

 Država:

 Država je politička organizacija društva ili politička zajednica ili,

uže, institucije vlasti.
 Ekonomska važnost:
 Postavlja zakonski okvir i utvrđuje pravila igre

 Alokacija oskudnih resursa u proizvodnji dobara i usluga

koje ne mogu lako proizvesti privatna poduzeća, tj. javna
dobra i usluge.
 Stabilizacija gospodarstva putem stabilnih cijena, pune
zaposlenosti i gospodarstvenog rasta.
 Preraspodjela dohotka putem poreza, socijalnih pomoći i
drugih oblika transfernog plaćanja.

2
 Tržište
 Tržište je mehanizam putem kojeg se
susreću kupci i prodavatelji kako bi
odredili cijene i razmijenili robe i usluge.

 Podjela:
 tržište potrošačkih dobara i
 tržište faktora proizvodnje

 U tržišnom sustavu sve ima svoju cijenu,

tj. vrijednost dobra u novcu.
 Uloga cijena u tržišnom gospodarstvu:
 Cijena predstavlja uvjet po kojima ljudi
i poduzeća dobrovoljno razmjenjuju
različite robe.
 Cijene djeluju kao signali Chicago Board of Trade
proizvođačima i potrošačima.

Funkcije tržišta

 Selektivna funkcija – tržište je najbolji mehanizam provjere potreba

i želja sudionika razmjene koje obavlja selekciju potrebnih potreba,
odnosno izdvaja najuspješnije proizvode.

 Alokativna funkcija – tržište dovodi do efikasne alokacije

(razmještaja) proizvodnih čimbenika i efikasnog izbora proizvodnih
postupaka.

 Distributivna funkcija – tržište obavlja primarnu raspodjelu

novostvorene vrijednosti, tj. dohotka između svih sudionika
društvene proizvodnje.

Analiza ponude i potražnje

Potražnja Ponuda  Potražnja je količina proizvoda

Cijena (Demand) (Supply) (dobara) i usluga koju su kupci
spremni kupiti po određenoj cijeni.
10 kn
 Ponuda je količina proizvoda koju
Ravnoteža su proizvođači ili prodavatelji
5 kn ponude i spremni prodati po određenim
potražnje cijenama u određenom
vremenskom razdoblju.

 Tržišna ravnoteža predstavlja

uravnoteženost svih različitih
2 4 6 8 10 Količina kupaca i prodavatelja.

3
Svojstva potražnje
 Svojstvo potražnje: cijena i količina su obrnuto proporcionalni - što
je cijena viša, potražnja je niža, uz uvjet da se ostale stvari ne
mijenjaju. To svojstvo se još zove zakon opadajuće potražnje.

 Što se događa na tržištu kada cijene proizvoda padaju?

 niže cijene privlače nove kupce;
 niže cijene potiču dodatne kupnje već postojećih kupaca

 Što se događa kada cijene proizvoda rastu?

 Efekt supstitucije: ako cijena jednog proizvoda raste, zamijenit
ću ga drugim;
 Efekt dohotka: kada cijene porastu, stanovništvo je siromašnije i
može kupovati manje pa se smanji proizvodnja određenog dobra.

 O čemu sve ovisi potražnja: cijena dobra; prosječni dohodak; broj

stanovnika; cijena dobra koje je povezano s tim; ukusi; posebni
utjecaji

Svojstva ponude

 Svojstvo ponude: ponuda ovisi o trošku proizvodnje određenog

proizvoda.
 Kada su troškovi proizvodnje određenog proizvoda niži u odnosu na
tržišnu cijenu tog proizvoda, onda je profitabilno proizvođačima da nude
veću količinu tog proizvoda.
 Vrijedi i obrnuto, kada su troškovi proizvodnje viši od tržišne cijene,
onda proizvođač smanjuje količinu ponuđenih proizvoda.

 Pravilo: sve što smanjuje troškove proizvodnje pozitivno utječe na

ponudu!

 O čemu ovisi ponuda? Cijena proizvoda; tehnologija; cijena inputa;

cijena dobara koja su povezana s tim dobrom; organizacija;
specijalni utjecaji.

Zakon ponude i potražnje

Cijene se usaglašavaju odlukama

proizvođača i potrošača na
tržištu:
 Više cijene u pravilu smanjuju
kupovine potrošača, ali
proizvođačima potiču proizvodnju;
 Niže cijene potiču potrošnju, ali
obeshrabruju proizvodnju.

Ima li ovaj zakon (pravilo) iznimaka?

4
Veblenovo dobro/ Veblenov efekt
 Veblenovo dobro = dobro čija je
potražnja proporcionalna njegovoj
cijeni,
 što je viša cijena veća je
potražnja i obrnuto;
 Ključ razumijevanja je dobro:
 Dobra su samo sredstvo, a ne
samostalan cilj.
 Dobra su sredstva da se ispune
svoje potrebe i želje; jedno dobro
može ispunjavati više potreba i
želja. Na primjer: automobil
 Jeftini automobil: prijevoz
 Skupi automobil: statusni
simbol

Najskuplji auto na svijetu prema Forbes 2014:

Bugatti Veyron 16.4 Grand Sport Vitesse

 Zemlja porijekla: Francuska

 Karakteristike motora: 1,200
hp, 8-liter, 16-cylinder
0-62 mph: 2.6 seconds; brzina
255.5 mph (2013)
 Početna cijena: $2.5 milijuna
 Prodaja; u prosincu 2013
godine prodan je 400-ti komad
od 2005. godine kada se
počelo s proizvodnjom.
Trenutno ih je 50 na
raspolaganju od ukupno
planiranih 450 za proizvesti.

Najskuplja torba na svijetu Mouawad’s 1001

Nights Diamond Purse – $3.8 million

 Jedinstvena torba u koju je

uloženo 8,800 sati rada 10
vrsnih majstora-umjetnika;
 Oblikovana je od 18-karatnog
zlata, ali prava vrijednost
dolazi od dragog kamenja
kojim je obložena: 56
ružičastih dijamanta, 105 žutih
dijamanata and 4,356 prozirnih
dijamanata
 Proizvedena količina: 1
 Cijena: $3.8 milijuna
 Vlasnik: nepoznat

5
 Giffenovo dobro / Giffenov paradoks
 Ovisno o utjecaju cijene (efekt supstitucije) i dohotka (efekt dohotka)
razlikujemo normalna i inferiorna dobra:
 Dobra kojima potražnja raste kada dohodak raste nazivamo
normalna dobra.
 Dobra kojima potražnja opada kada dohodak raste su inferiorna
dobra.
 Primjer 1: piletina vs. teletina
 Kada imamo manji dohodak, onda kupujemo više piletine.
Piletina je normalno dobro.
 Kada imamo veći dohodak, onda kupujemo više bifteka od
piletine. Piletina je inferiorno dobro.
 Primjer 2: kruh vs. meso
 ako dođe do velikog porasta cijene kruha (inferiorno dobro),
potražnja za kruhom može porasti zbog tog što ljudi nemaju
dovoljno novca za kupnju mesa (supstituta više kvalitete).

 Giffenovo dobro je dobro koje će

se više konzumirati ako cijena
raste, ali ono je inferiorno dobro.
 Giffenov paradoks nas upozorava
na siromaštvo.
 Što je sve Giffenovo dobro?
 Na primjer, krumpiri u Irskoj za
vrijeme dugotrajne nestašice (eng.
Irish Potato Famine);
 jednostavnije je pronaći Giffenova
dobra gdje je broj dobara
ograničen.
Ektremno siromašni dijelovi Kine
 Eksperimentalna ekonomija ostaju izvor primjera Giffenovog dobra.
istražuje pitanje droge kao
Giffenovo dobro: Izvor: Jensen, R., Miller, N. (2002.): Giffen Behaviour:
Theory and Evidence, Harvard University, KSG Faculty
 droga = Giffenovo dobro na Research Paper RWP 02-014.
individualnoj razini, ali ne i na
tržišnoj.

Koordinacijski mehanizmi:
Tržišno vs. komandno gospodarstvo

Tržišno Komandno
gospodarstvo gospodarstvo
Planiranje Decentralizirano Centralizirano

Koordinacija Tržište Vladajuće grupe

(zakon ponude i potražnje)
Informacije Slobodne cijene Izvješća

Poticaji Spontano diferenciranje Raspodjela

prihoda prihoda
Izvršitelji Poduzetnici Politički dužnosnici

Vlasništvo Privatno Državno

6
Struktura nacionalnog gospodarstva
Kvartarni sektor
Kvintarni sektor
Nacionalno gospodarstvo

Primarni sektor Sekundarni sektor Tercijarni sektor

Poljoprivreda Industrija Promet

Šumarstvo Rudarstvo Trgovina
Graditeljstvo Ugostiteljstvo
Obrtništvo Turizam
(proizvodni dio) Obrtništvo
(uslužni dio)
Komunalno
SEKTORSKA STRUKTURA UOBIČAJENO SE
gospodarstvo
ISKAZUJE KAO UDIO POJEDINOG SEKTORA
U BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU I U
ZAPOSLENOSTI.

Pravilnosti promjene gospodarske strukture u

procesu gospodarskog razvoja

 Na najnižem stupnju gospodarskog razvoja

dominantan je udio primarnog sektora u
strukturi nacionalnog gospodarstva.

 Na srednjem stupnju razvijenosti raste udio

sekundarnog sektora i uz njega neposredno
vezanih djelatnosti tercijarnog sektora (prvo
se razvijaju djelatnosti koje omogućuju
razvoj industrije).

 Na najvišem stupnju razvijenosti

dominantan je udio tercijarnog sektora u Poljoprivreda predstavlja cca.
strukturi nacionalnog gospodarstva.
30% BDP-a u Africi i Južnoj Aziji.

 Što je zemlja gospodarski razvijenija,

uočljivija je razdioba tercijarnog sektora na:
tercijarni sektor u užem smislu, kvartarni i
kvinarni sektor.

Svjetsko gospodarstvo
 Nacionalno gospodarstvo:
 Otvoreno gospodarstvo je ono koje je
putem međunarodne razmjene povezana
sa svijetom.
 Zatvoreno gospodarstvo je ono koje je
samo sebi dovoljna i ne sudjeluje u
međunarodnoj razmjeni.
 Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj
ekonomskoj i političkoj moći ne može biti
autarhična.

 Svjetsko gospodarstvo:
 definicija: skup i veze svih nacionalnih
gospodarstava;
 nastaje međunarodnom razmjenom dobara,
usluga, ljudi i kapitala:
 Doktrine: protekcionizam vs. liberalizam
Butan:
zemlja gromovitog
zmaja

7
 Protekcionizam 1

 Protekcionizam predstavlja politiku zaštite domaće proizvodnje od

inozemne konkurencije putem carina i kvota.

 Neki instrumenti protekcionizma:

 Carine su porez koji se naplaćuje na uvoz
 Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu
 Carine i kvote su protekcionistički instrumenti s nejednakim
učinkom jer carine donose prihode državi, a kvote prihode
uvoznici.

 Neki razlozi uvođenja carina:

 neekonomski, npr. razlozi nacionalne sigurnosti, čuvanja kulturnih
tradicija ili ekološki razlozi
 ekonomski, npr. zaštita domaće industrije ili porast zaposlenosti

Protekcionizam 2

 Posljedice protekcionizma:

 porast domaćih cijena iznad

onih na svjetskom tržištu
 povećanje domaće
proizvodnje
 smanjenje domaće potražnje
 smanjenje uvoza
 smanjenje potrošačkog
probitka
 porast prihoda države

Liberalizacije trgovine 1

 Trgovinska liberalizacija označava

smanjivanje/ukidanje carina i drugih
necarinskih ograničenja na trgovinu:
 Liberalizacija trgovine vodi većem
obujmu međunarodne razmjene.

 Od sredine 20.-og stoljeća intenzivno

se radi na smanjivanju barijera i
valutnih restrikcija na međunarodnu
trgovinu:
 Odvija na različitim razinama:
globalnoj, regionalnoj, bilateralnoj.
WTO je osnovana 1. siječnja 1995.
godine i broji 153 zemlje članice.

8
 Liberalizacija trgovine 2

 Posljedice liberalizacije na
trgovinu:
 smanjenje domaćih cijena na
razinu onih na svjetskom
tržištu
 smanjenje domaće proizvodnje
 povećanje domaće potražnje
 povećanje uvoza
 povećanje potrošačkog
probitka

Kako to izgleda u praksi ...

EU-Kina: “Rat grudnjaka” 2005. godine

Kina i EU u vanjskotrgovinskom ratu

 EU je pokrenila rat s Kinom uvođenjem ograničenja na uvoz jeftinog

kineskog tekstila kako bi se zaštitila europska modna (tekstilna)
industrija.
 Pri ulazu u EU tijekom 2005. godine blokirano 48 milijuna pulovera, 17
milijuna muških hlača, 3 milijuna grudnjaka i 4 milijuna majica, ukupno
72 milijuna odjevnih predmeta.
 Posljedice ove protekcionističke mjere:
 Nestašica odjeće u Europi jer se ne može brzo proizvesti tolika
količina
 Zbog te situacije posvađale su se sjeverne i južne članice EU.

9
 Južne članice su ZA kvote:

- imaju jaku tekstilnu industriju koju kineski uvoz ugrožava;

- kineske dampinške cijene (1 pulover = 50 centi),
- Rezultat ulaska Kineza na EU tržište: propast 200 tvrtki iz tekstilnog
sektora i gubitak od cca. 250.000 radnih mjesta.

Sjeverne članice su PROTIV kvota

- Destabilizacija prodaje odjeće na europskom tržištu - nestašice i

poskupljenja;
- Kvote donose više štete nego koristi jer će biti pogođena
gospodarska grana koja je u EU mnogo jača od tekstilne industrije -
maloprodaja u kojoj radi 7 milijuna ljudi, pa bi zbog smanjenog
prometa bilo pogođeno čak 26 milijuna ljudi.
- Trgovci, ako im se zabrani uvoz iz Kine, neće zamjenske količine
nabavljati u Italiji, jer su ondje cijene previsoke, nego u zemljama
izvan EU gdje se proizvodi jeftini tekstil, u Rumunjskoj, Turskoj, Šri
Lanki i drugim azijskim zemljama koje imaju velike tekstilne
kapacitete. Kvote donose koristi azijskim zemljama, a ne EU.
- Cjelokupno gospodarstvo EU će biti oštećeno, jer će se najveći dio
ipak morati uvesti izvan EU po cijenama višim od kineskih.

Protekcionizam u globalno doba ?!

Avion Boeing
Izvor: Riaño, A. Winners and Loosers of Globalisation, School of Economics, University of Nottingham, GEP
and CESifo

10