Globalizacija i njezine

refleksije

Pravni fakultet Osijek

Akad. godina 2016./2017.

Globalizacija kao fenomen

I. Vrijeme i prostor
 Kronološki kontekst:
 društveni znanstvenici: globalizaciju kao suvremeni proces
 povjesničari: globalizacija kao povijesni proces

 Zemljopisni kontekst:
 planetarna perspektiva: globalizacija se pojavila nakon što je
Kolumbo povezao Stari i Novi svijet.

1
 II. Dimenzije globalizacije

 Ekonomija: trgovina, novac, korporacije, bankarstvo, kapital

 Politologija: upravljanje (vlast), rat, mir, IGO, NGO, režimi
 Sociologija: zajednice, sukobi, klase, nacije, dogovori
 Psihologija: pojedinci kao subjekti i objekti globalne akcije
 Antropologija: preklapanje kultura, prilagođavanje, konflikt
 Komunikologija: informacija kao znanje i alat – INTERNET
 Zemljopis: sve, ako može biti fiksirano u prostoru

Definicije pojma 1
 Martin Albrow: Globalizacija
označava skup procesa putem kojih
cijelo čovječanstvo prerasta u jednu
kompaktnu zajednicu.

 Anthony Guiddens: Globalizacija se

može definirati kao snaženje i
intenziviranje društvenih odnosa na
globalnoj razini, što dovodi do
povezivanja geografski najudaljenijih
područja.

 Emmanuel Richter: Globalizacija...je

svjetska mreža koja nekada potpuno
razdvojena i međusobno izolirana
društva povezuje u svijet potpune
međuovisnosti.

Definicije pojma 2

Globalizacija je, u ekonomskom

smislu, proces kojim se smanjuju
ili potpuno ukidaju prepreke u
međunarodnoj ekonomskoj
razmjeni i povećava ekonomska
integracija među zemljama.

Međunarodni monetarni fond

2
 Počeci i faze globalizacije

Faze globalizacije (prema T.L. Friedmanu):

I. 1492-1800: XL na L
trgovačko povezivanje Starog i Novog svijeta
II. 1800-2000: L na M
industrijska revolucija; snižavanje transportnih
troškova (parni stroj, željeznica),
telekomunikacijskih troškova (telegraf, telefon,
PC), nastanak globalnog gospodarstva
(proizvodi, radna snaga, ponuda i potražnja)
II. Od 2000: M na S
snagu promjene čine pojedinci kroz globalnu
suradnju i konkurenciju (INTERNET)
vodeći čimbenici postaju ne-zapadnjaci i ne-
bijelci (Kina i Indija)

Izvori globalizacije
 Tehnološki napredak:
 Smanjenje troškova komunikacije i prijevoza
 Mikročip revolucija: e-mail, Internet, www
 Liberalizacija trgovine i drugi oblici ekonomske liberalizacije:
 smanjivanje barijera za slobodni protok dobara i usluga: GATT (1946.), WTO
 povećano kretanje ljudi i kapitala
 Promjene u institucijama:
 promjene u industrijskoj strukturi, veći doseg organizacija, globalna
poduzeća
 veći doseg i utjecaj nevladinih organizacija (NGO)
 Globalno slaganje o ideologiji:
 konvergencija vjerovanja u tržišnu ekonomiju i sustav slobodne trgovine:
počelo s Kinom (1978.), serijom revolucionarnih promjena u Srednjoj i
Istočnoj Europi (1989.), završilo s raspadom Sovjetskog Saveza (1991.)
 Kulturološki razvoj:
 globalizirani i homogenizirani mediji, umjetnost, popularna kultura
 dominacija engleskog jezika

Učinci globalizacije na nacionalna gospodarstva

(selektivno)

 Utječe na:
 proizvodnju dobara i usluga
 zaposlenost radne snage
 investicije u fizički i ljudski kapital
 širenje tehnologije
 efikasnost, produktivnost, konkurentnost

 Posebno uočen rast:

 stranih izravnih investicija (FDI)
 tehnološke inovacije
 trgovine uslugama --- tzv. “the age of competence”

3
 Dobiti od globalizacije

 Povećanje konkurencije:
 veća produktivnost ili efikasnost kroz specijalizaciju i podjelu
rada
 Stvaranje ekonomije razmjera i obujma:
 smanjivanje troškova i cijena
 Dobitak od slobodne trgovine
 veći izbor dobara i usluga, veća zaposlenost – diskutabilno!
 Povećana produktivnost:
 racionalizacija proizvodnje, širenje tehnologije i konkurentski
pritisci na kontinuirano inoviranje

Troškovi globalizacije 1

 Problem pravednosti (tzv. equity problem)

kod raspodjele dobitaka od globalizacije
 Divergencija ili polarizacija dohodaka/
nejednakost ili jednakost:
 teorija: konvergencija dohodaka
globalno --- siromašne nacije rastu bržom
stopom od bogatih nacija
 praksa: neke siromašne nacije rastu
brže (npr. Azijski tigrovi) dok druge rastu
sporije (tzv. afrikanizacija siromaštva)
 rast nejednakosti između zemalja i unutar
zemalja (UN Human Development
Report): nestanak srednje klase

GINI koeficijenti u svijetu

 Gini koeficijent u svijetu:

 Siromašne zemlje: 0.25 – 0.71
 Bogate zemlje: ispod 0.4

4
 Siromaštvo i nejednakost u Hrvatskoj
 Stopa rizika od siromaštva:
 Stopa rizika od siromaštva je
postotak osoba koje imaju raspoloživi
ekvivalentni dohodak ispod praga
rizika od siromaštva, a takvih je 19,4%
stanovnika Hrvatske.
 Po podacima DZS-a, koji se temelje na
anketi o dohotku stanovništva, prag
rizika od siromaštva je za jednočlano
kućanstvo u 2015. godini iznosio
23.760 kuna, što bi mjesečno bio iznos
od 1.980 kuna, a za kućanstvo s dvije
odrasle osobe i dvoje djece mlađe od
14 godina iznosio je 49.896 kuna ili
mjesečno 4.158 kuna.
 Najugrođenije skupine: nezaposleni i
starije 65+ osobe.

 Materijalna deprivacija:
 Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na
metrijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstva, a uključuju
npr. grijanje, svaki drugi dan obrok koji uključuje meso, piletinu ribu ili
vegetarijanski ekvivalent, neočekivani financijski izdatak, plaćanje
tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće ...
 Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive
u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga,
priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa
materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2014. iznosi 34,0%.
 Stopa teške materijalne deprivacije pokazuje postotak osoba
koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od
devet stavaka materijalne deprivacije i u prošloj godini iznosi
13,9%

5
 Situacija u Europskoj uniji:
 Prosječna jstopa rizika od
siromaštva za EU28 je 17,2 posto.
 Hrvatska je sa stopom od 19,4 % u
skupni zemalja s iznadprosječnom
stopom rizika od siromaštva te je
osma zemlja po visini stope.
 Najvišu stopu rizika od siromaštva
2014. imala je Rumunjska (25,4%),
a slijede Španjolska (22,2 ), Grčka
(22,1%), Bugarska i Estonija (21,8
%) te Letonija (21,2%).

Troškovi globalizacije 2

 Potencijalne regionalne i globalne nestabilnosti kao rezultat

međuovisnosti gospodarstava na svjetskoj razini:
 Lokalne krize s regionalnim i globalnim utjecajem: financijska kriza
u Aziji 1989. godine se “prelila” na Južno Istočnu Aziju sve do
Sjeverne Koreje

 Kontrola nacionalnih gospodarstava:

 gubitak suvereniteta: s nacionalnih vlada na najjače države, MNC
ili međunarodne organizacije
 od ekonomskog konflikta do vojnog sukoba: ksenofobija, ekstremni
nacionalizam kao nus-proizvod

 Nezaposlenost u visoko-industrijaliziranim zemljama:

 bijeg radnih mjesta u zemlje s manjim troškovima rada

Neki ne-ekonomski troškovi

 Prijetnje nacionalnoj sigurnosti:

 konvencionalno oružje vs.
oružje za masovno uništenje

 Političke krize:
 od lokalnih sukoba do onih
većih razmjera

 Uništenje okoliša i ugrožavanje

zdravlja:
 globalni ekološki učinci
(npr. globalno zagrijavanje)
 epidemije, pandemije
(npr. širenje HIV/AIDS-a)

6
 Dilema o globalizaciji: dobra ili loša?

“Globalizacija je dramatično povećala nejednakost između i

unutar zemalja.”
Jay Mazur, “Labor’s New Internationalism”, Foreign Affairs,
January/February 2000.

 “Za sada je trenutni val globalizacije, koji je započeo oko 1980-tih

zapravo promovirao ekonomsku jednakost i smanjio siromaštvo.”
 David Dollar and Aart Kraay, Foreign Affairs, January/February 2002

Tko je u pravu?

Mjerenje globalizacije

 Različiti indikatori:
 Demografski
 Tehnološki
 Kulturološki
 Ekonomski

7
 Neto migracije po regijama

Izvor: UN Population Division, 2003

Opadajući trošak prijevoza i komunikacija

Izvor: IMF, 1999

Internet korisnici

Izvor: Nua Internet Surveys, 2003

8
 Dinamika širenja tehnologija

Izvor: Economist, 1999

Međunarodni dolasci turista

Izvor: Worldwatch Institute, 1999

Tržišni udio američke filmske industrije u izabranim zemljama

Izvor: International Networks Archive, 1999

9
 Svjetski jezici u opasnosti od iskorijenja

Izvor: Worldwatch Institute, 2000

Omjer trgovine i BDP-a

(Izvoz plus uvoz kao postotak BDP-a)

55

50

45

40 Developing countries

35

30
High-income OECD
25

20
1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005

Izvor: World Bank, 2001

Indeks globalizacije

THE GLOBAL
TOP 10 U 2015.
Indeks globalizacija (A.T. Kearney/Foreign Policy
1. IRSKA
Magazine Globalization Index):
2. NIZOZEMSKA
 Politička angažiranost 3. BELGIJA
 Osobni kontakti 4. AUSTRIJA
 Tehnološka povezanost 5. SINGAPUR
 Ekonomska integracija 6. ŠVEDSKA
7. DANSKA
8. PORTUGAL
9. ŠVICARSKA
10. FINSKA
Hrvatska na 32. mjestu od 82 države

10
Globalizacija i ekonomski razvoj

Najteži dio gospodarskog razvoja jest uspon na prvu

prečku ljestva razvoja.

Portret globalne obitelji

 Malavi
 Savršena oluja
 Bangladeš
 Na ljestvama razvoja
 Indija
 Središte revolucije i
izvoznih usluga
 Kina
 Rast bogatstva

Malavi: savršena oluja

 Sela devastirana AIDS-om
 ostala samo djeca i bake
 Tlo lišeno hranjivih sastojaka, siromašni urodi
 nema nikoga da radi u poljima
 Oskudica hrane
 Malarija, ali nema lijekova
 ne postoje bolnice u selima/blizini
 U gradovima postoje bolnice
 nema lijeka protiv AIDS-a (900.000
zaraženih)
 “bolnički odjel” – mjesto gdje pacijenti
dolaze umrijeti
 $1 na dan bi ih mogao spasiti; projekt
malavijske vlade s indijskim
proizvođačem lijekova Ciplom;
 kombinirana terapija protiv retrovirusa
- 100% uspješna jer virus HIV-a nema
otpornost na lijek jer malavijski narod
prije nije ima pristup lijekovima

11
 Bangladeš: na ljestvama razvoja
 Dohodak po glavi stanovnika udvostručio se od
postizanja neovisnosti od Pakistana (1971.)
 očekivani životni vijek se povisio s 44 na 62
godine; stopa smrtnosti beba se smanjila sa
145 (1970.) na 48
 industrija odjeće u Dhaki: GAP, Polo, YSL...
 žene često hodaju 2 sata do tvornica
 zadovoljne jer imaju priliku raditi
 prvi korak izlaska iz ekstremnog siromaštva
 Mikroekrediti su sve dostupniji:
 BRAC, Grameen
 Zdravstvena briga dostupnija:
 planiranje obitelji i kontracepcija
 Žene su danas sve osnaženije
 žele obrazovanje
 žele manje djece
 Smanjena stopa prirodnog prirasta povećat će
prihod per capita Bangladeša

Indija: centar revolucije izvoznih usluga

 Popela se na nekoliko prečki razvoja
 Informatičke tvrtke (npr. Bangalore)
 ljudi sa završenim koledžom zarađuju
$250-500/mjesečno
 nude usluge američkim
kompanijama: primjer Chennai IT
tvrtka u Indiji i bolnica u Chicagu -
prijepis medicinskih podataka;
 financijsko savjetovanje za američke
tvrtke i uredske procesne operacije...
 Indija je velika država; mnogi njezini
dijelovi posebno na sjeveru i dalje su
zahvaćeni teškim seoskim siromaštvom
 Ukupni gospodarski rast 6%; Indija
počinje dostizati stopu razvoja Kine
 Ironija uspjeha Kine i Indije je jest strah
SAD-a da će njihov uspjeh biti ostvaren
na račun njihove zemlje:
 kupuju američke kompjutore

Kina: rast bogatstva

 Peking: jedan od najvećih glavnih
gradova svjetskog gospodarstva:
 godišnji prihod je veći od $4,000
per capita; gospodarstvo raste
godišnjom stopom iznad 8%
 Urbani profesionalci:
 obrazovani, putuju, trend-setteri
 Promjene:
 unutar jedne generacije Kina se
preobrazila od potpuno zatvorenog
društva i gospodarstva u veliku
izvoznu silu svijeta
 Strane investicije:
 uvoz tehnologije; u kombinaciji s
relativno jeftinim kineskim
radnicima koji postaju sve vještiji
na različitim područjima
 Konkurentna poduzeća:
 izvoz $400 milijardi u 2004.

12
 Regionalna rasprostranjenost siromaštva

Stupnjevi siromaštva
Ekstremno (apsolutno) siromaštvo
 domaćinstvo ne može zadovoljiti osnovne potrebe za
opstanak; ono je kronično gladno, nema zdravstvenu zaštitu,
pitku vodu ni sanitarije
 pojavljuje se samo u zemljama u razvoju

Umjereno siromaštvo
 obično se odnosi na uvjete života u kojima su zadovoljene
osnovne potrebe, ali na samoj granici

Relativno siromaštvo
 razina prihoda domaćinstava ispod određenog postotka
prosječnog nacionalnog prihoda; npr. ljudi u zemljama visokog
prihoda nemaju pristupa kulturnim dobrima, zabavi, rekreaciji i
drugim elementima uzlazne društvene pokretljivosti

Granica siromaštva prema Svjetskoj banci (2008.):

Ekstremno: 1.25$ po osobi na dan

Umjereno: 1.25 – 2.00$ po osobi na dan

Izazovi

 Zemlje koje su na ljestvama razvoja općenito

napreduju iako ponekad neujednačeno.

 Izazov je pomoći najsiromašnijima da izmaknu

bijedi ekstremnog siromaštva kako bi uspjele
započeti vlastiti uspon na ljestvama razvoja.

 Kraj siromaštva podrazumijeva dva cilja:

1. Okončati teškoće 1/6 čovječanstva koja živi u
ekstremnom siromaštvu:
2. Osigurati da svi siromašni na svijeti,
uključujući umjereno siromašne, dobiju priliku
uspeti se ljestvama razvoja.
Projekt pitke vode Svjetske
banke u Južnoj Africi

13
 „Jednakost je vrlo važna ideja, povezana sa slobodom, ali ta ideja nije
besplatna! ... U svijetu u kojemu udaljenost više ne određuje tko vam je
susje, plaćanje jednakosti nije samo pitanje srca nego i pameti.”
J. Sachs (2007)

Izazovi globalizacije 1

 Čovjek u središtu pozornosti

 ljudska prava;
 kulturni identitet;
 pristojan posao;
 ovlasti lokalne zajednice (uprave).
 Demokratičnost i efikasnost države
 Vlada mora imati sposobnost upravljati integracijskim procesima
države u globalnu ekonomiju, istodobno stvarajući uvjete za
socijalnu i ekonomsku sigurnost.

Izazovi globalizacije 2
 Održivi razvitak
 ekonomski rast;
 socijalna osjetljivost;
 zaštita prirode na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj
razini.
 Efikasno i pravično tržište
 Globalne institucije koje će korigirati loše strane tržišta.
 Fer pravila
 Pravila globalne ekonomije moraju uvažavati specifičnosti,
mogućnosti i razvojne potrebe svake zemalja.
 Globalna solidarnost
 Odgovornost za pomoć ljudima, narodima i zemljama koji isključeni
iz globalizacijskih procesa ili trpe štete od globalizacije.

14
Priprema za kolokvij III: tekstovi

 Gregurić, I.: GLOBALIZACIJA, RAST, NEJEDNAKOST I

SIROMAŠTVO, http://www.ijf.hr/FTP/2004/2/grguric.pdf

 Lončar, J.: GLOBALIZACIJA POJAM, NASTANAK I TRENDOVI

RAZVOJA, Geografski odsjek, PMF Zagreb dostupno na:
file:///C:/Users/marosevic/Downloads/Loncar_10_1.pdf

15