MATURSKI RAD

TEMA:
OBROCI U UGOSTITELJSTVU

1
SADRŽAJ:
1. UVOD..................................................................................................................................................3
2. PODJELA OBROKA U UGOSTITELJSTVU...............................................................................................2
3. GLAVNI OBROCI..................................................................................................................................3
3.1. Zajutrak.......................................................................................................................................3
3.1.1. Kopletni zajutrak...................................................................................................................3
3.1.3. Prošireni zajutrak..................................................................................................................3
3.1.4. Bečki zajutrak........................................................................................................................3
3.1.5. Švicarski zajutrak..................................................................................................................3
3.1.6. Luksizni zajutrak....................................................................................................................3
3.1.7. Zajutrak integral...................................................................................................................4
3.2. Ručak...........................................................................................................................................4
3.2.1. Francuski način serviranja ručka...........................................................................................4
3.2.2. Engleski način serviranja.......................................................................................................5
3.2.3. Bečki način serviranja ručka..................................................................................................5
3.2.4. Ruski način serviranja ručka..................................................................................................5
3.3. Večera.........................................................................................................................................6
3.3.1. Kasna večera.........................................................................................................................6
4. SPOREDNII OBROCI.........................................................................................................................7
4.1. Doručak.......................................................................................................................................7
4.1.1. Narodni doručak...................................................................................................................7
4.1.2. Švedski doručak (švedski sto)...............................................................................................8
4.1.3. Diplomatski doručak.............................................................................................................8
4.1.4. Kasni doručak.......................................................................................................................8
4.1.5. Ostale vrste doručka.............................................................................................................8
4.2. Užina..........................................................................................................................................11
5. PRiGODNI OBROCI............................................................................................................................12
5.1.1 Piknik...................................................................................................................................12
5.1.2. Čajanka...............................................................................................................................12
5.2. Svečani prigodni obroci.............................................................................................................13
5.2.1. Banket.................................................................................................................................13
5.2.2. Bife.....................................................................................................................................14
6. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................15
7. LITERATURA......................................................................................................................................16

2
1. UVOD

Ugostiteljstvo je privredna djelatnost koja se bavi pripremom i pružanjem usluga smještaja,

hrane i pića. Ugostiteljske usluge se pružaju u za to posebno opremljenim i uređenim
objektima - koje nazivamo ugostiteljski objekti. Takve objekte vežemo za vrijeme odmora,
opuštanja i zabave, a posebno mjesto kod većine ugostiteljskih objekata zauzima ponuda
hrane, odnosno obroka.

Obroci u ugostiteljstvu pripremaju se i poslužuju ovisno o običajima i navikama, u određeno,

propisano vrijeme. Načela zdrave prehrane veoma često ističu da je hranu potrebno tijekom
dana unositi u organizam više puta, odnosno u nekoliko dnevnih obroka. Kada se govori o
prehrani u ugostiteljstvu, ponajprije se misli na dnevne obroke, te na tzv. prigodne obroke.

Priprema hrane nije nimalo lak posao jer ljudi imaju različite navike u načinu ishrane. Postoje
razlike u broju dnevnih obroka, a isto tako i u količini hrane koje se uzima za jedan obrok. U
skoro svim krajevima svijeta postoji navika da se uzimaju tri obroka dnevno. Ta tri obroka su:
 Doručak
 Ručak
 Večera

Glavni dnevni obrok, to jest obrok koji je naj obilniji nije kod svih naroda isti. Kod Engleza je
glavni dnevni obrok doručak, dok kod većine evropskih naroda glavni obrok je ručak. U
ugostiteljskim radnjama se pripremaju i serviraju jela za glavne dnevne obroke
(zajutrak/doručak, ručak i večera), ali i za međuobroke kao što su užine, kasne večere, obroci
za svečane prilike i slično.

3
2. PODJELA OBROKA U UGOSTITELJSTVU

Obroke u ugostiteljtsvu možemo prema važnosti podjeliti na:

a) dnevne
b) prigodne
Dnevni obroci se dijele na:
a) glavne:
- zajutrak, – ručak, - večera
b) sporedne ili međuobroke:
- doručak, - užina

Prigodni obroci mogu biti:

a) jednostavni:
- kasna večera, -lunch paket, -piknik, -čajanka, -jednostavni party
b) svečani:
- banket, – svečani ručak, -večera, -bife hladni ili topli, - domjenak
Obroci u ugostiteljstvu pripremaju se i poslužuju ovisno o običajima i navikama nekog
naroda, u određeno, propisano vrijeme.
Načela zdrave prehrane veoma često ističu da je hranu potrebno tijekom dana unositi u
organizam više puta, odnosno u nekoliko dnevnih obroka.

Slika 1. Podjela obroka ugostiteljstvu

3. GLAVNI OBROCI

4
3.1. Zajutrak

Zajutrak, kao prvi dnevni obrok, poslužuje se u ugostiteljstvu u ranim jutarnjim satima (od 6
do 9 sati). Jela za zajutrak moraju biti sastavljena od zdravih, hranjivih, ali ne prebogatih i ne
preteško probavljivih namirnica. U tom obroku treba izbjegavati prevelike količine
bjelančevina i masti jer se ujutro hrana mnogo teže probavlja nego oko podneva i navečer.
Ovisno o ponudi, izboru, vrstama i količini ponuđenih jela, danas u ugostiteljstvu razlikujemo
nekoliko vrsta zajutraka poput jednostavnog, kontinentalnoga, proširenog, engleskog,
bečkog, buffet (bife) stola i slično.

3.1.1. Kopletni zajutrak sastoji se od jednog napitka (mlijeka, kave s mlijekom, čokolade s
mlijekom, kakaoa s mlijekom, čaja s limunom i mlijekom), kruha ili peciva. Po onome što
nudi, ovaj zajutrak je najskromniji.

3.1.2. Jednostavni zajutrak je vrlo popularan, a sastoji se od jednog napitka uz dodatak

namaza (maslac se uvijek poslužuje, a izmjenjuju se džem marmelada i med), kruha, peciva ili
tosta.

3.1.3. Prošireni zajutrak obogaćen je sokom od voća ili povrća te kobasicom, hrenovkama ili
omletom.

3.1.4. Bečki zajutrak - Sastoji se od kompletnog zajutarka s dodatkom jednog kuhanog jajeta
u ljusci ili u čaši. Od napitaka se najčešće poslužuje bijela kafa s tučenim vrhnjem.

3.1.5. Švicarski zajutrak - Predstavlja kompletan zajutrak uz koji se poslužuje i nekoliko ploški
sira.

Izbor jela i napitaka ovisi o kategoriji objekta, odnosno o cijeni koju gosti plaćaju. Od svega
što je ponuđeno na buffet stolu gost može izabrati što želi i koliko želi.

3.1.6. Luksizni zajutrak poslužuje se najčešće u luksuznim hotelskim kućama. Organiziran je

prema principu buffet zajutraka, a ponuda je vrlo raznolika, te zastupljena skupljim i
luksuznijim jelima (sušeni losos, guščja jetra, kavijar)

3.1.7. Zajutrak integral Sastav ovog zajutarka može biti vrlo različit s obzirom na iznor jela i
napitaka. Što je skuplji i izbor usluga bit će raznovrsniji i kvalitetniji.

5
3.2. Ručak

Ručak često podrazumjeva tri slijeda, a najčešće je zastupljen kroz: Supu, Mesno ili riblje jelo
s prilozima i salatom i Desertnog jela i kafe. Kod nas je glavni dnevni obrok ručak. Jela za
ručak pripremaju se i serviraju u restoranu. Vrijeme serviranja ručka je od 12-16h a može da
traje i do 18 sati. Za ručak se pripremaju raznovrsna jela od raznih namirnica i na razne
načine. Da bi gosti znali šta mogu dobiti za ručak u restoranu se svakog dana sastavlja dnevni
jelovnik odakle gosti mogu da odaberu šta mogu da ručaju. Kad se radi o gotovim jelima
supama ili čorbama ili sl ili standardni jelovnik iz koga može da se poruči cjelokupan
asortiman jela. Osim jelovnika u restoranu postoji i karta pića (ili vinska karta). Iz te karte
gosti biraju piće koje žele da popiju za vrijeme ili prije ručka. Kod nas je uobičajno da se za
ručak odaberu: supa, čorba ili potaž odnosno konsome jelo od mesa i povrća, salata,
poslastica ili voće. Međutim, kada je upitanju neki svečani ručak onda bi asortiman ili meni
bio sljedeći: hladno predjelo, supa, čorba ili konsome, toplo predjelo, glavno jelo sa salatom
prilogom i sosom, među jelo, poslastica i voće.

Jela se za ručak serviraju onim redom kako se jedu jela u restoranu mogu se servirati na više
načina. Kod nas se primenjuju: Francuski, Engleski, Bečki i Ruski način serviranja.

3.2.1. Francuski način serviranja ručka

Kada je u pitanju francuski način serviranja, koji se sastoji iz prve i druge varijante, u obje
varijante gosti se uslužuju sami. U prvoj varijanti koja se najčešće primjenjuje u pansijonima,
nižim kategorijama objekata, sindikalnim odmaralištima - jela se serviraju u činijama i
ovalima na koje se stavljaju forlegeri i tako stavljaju na sto ispred gosta da se sam služi. Kada
je upitanju druga varijanta francuskog načina usluživanja koja je još poznata kao banket
servis, a kao što i sama riječ kaže primenjuje se na banketima i sličnim svečanim obrocima,
jela se serviraju u ovalima ili činijama na koji se stavti forleger i gostu sa lijeve strane nudimo
iz ruke da se sam posluži, pritom prinesemo oval do ruba tanjira da jelo ne bi pokapalo po
stoljanjaku.

3.2.2. Engleski način serviranja

Engleski način usluživanja se sastoji iz prve i druge varijante. Prva varijanta se primjenjuje uz
pomoć kolica i ili pomoćnog stola (geridona) koja potiče još iz carske Rusije i a u današnje

6
vrijeme se primjenjuje u ugostiteljskim objektima visokih kategorija uz primjenu reonskog
sistema organizacije rada-usluživanja. Engleski način usluživanja druga varijanta - se
primjenjuje u restoranskom usluživanju, također uz primjenu reonskog sistema organizacije
rada, a sastoji se u tome što konobar donosi jela u ovalu ili činiji na lijepo presavijenoj hangli
na lijevoj ruci sa forlegerom okrenutim na desnu stranu, prilazi gostu sa njegove lijeve strane
i vrši preserviranje-forlegovanje jela vodeći računa da meso servira na desnu stranu a prilog
na lijevu stranu tanjira.

3.2.3. Bečki način serviranja ručka

Bečki način serviranja negdje je poznat kao šleper sistem i ranije je bio dosta cijenjen kod
nas. Konobari su tada nosili veliki broj tanjira na jednoj ruci pa je izgledalo kao da vuče
šleper. Međutim ovakav način rada nije primjenjiv iz higijenskih razloga pa je pravilnije da se
primjenjuje uz pomoć poslužaonika ili kolica. Primjenjuje se u ugostiteljskim objektima nižih
kategorija, a karakterišega kao što se vidi serviranje jela u kuhinji direktno u tanjir koji se
donosi direktno pred gosta i servira sa desne strane. Danas se primjenjuje i bečki
modifikovani način i to u restoranima visoke kategorije.

3.2.4. Ruski način serviranja ručka

Ruski način usluživanja se najčešće primjenjuje na svečanim povodima. Karakteriše ga
bogatstvo trpeze ali i nedostatak koji se odnosi na bacanje velike količine hrane poslije
obroka. Za ovaj se način mesna jela pripremaju u komadu. Ukrašavaju se, stavljaju na
poslužavnik i dopremaju do gosta na toplim ili rashladnim kolicima. Konobar rasijeca onaj
komad mesa koji gost želi.

Slika 2: Ručak sa tri slijeda – predjelo, glavno jelo, desert

3.3. Večera

Meni za večeru najčešće se sastoji od hladnog predjela, uglavnom mesnog jela ili jela od ribe,

7
priloga i salate, te nekog desernog jela. Uglavnom je riječ o jelima po narudžbi, a vrlo često i
jelima koja se pripremaju pred stolom gosta. Večera kao posljednji dnevni obrok nudi se u
ugostiteljstvu od 19 do 22 sata, a pravilno sastavljen obrok ima najmanje tri slijeda. Za
večeru se ne preporučuje ponuditi gostima teško probavljiva i masna jela. Za večeru se mogu
poslužiti zdrava jela od krompira s umacima ili tjestenine, salate s jajima, začinjeno i
gratinirano povrće, kuhana mesna jela s povrćem, riba i slatka jela koja nisu preteška i
previše kalorična (npr. pudinzi, kompoti, sladoled ...)

Po svom sastavu večeara se skoro ne razlikuje od ručka. Kod nas je uobičajno da se za

večleru ne jede supa ili čorba već jela po narudžbini i jela sa roštilja, pa se za večeru, isto kao
i za ručak pripremaju raznovrsna jela. Večera se servira od 18-22h može i ranije a može i
kasnije, a ako je kasnije onda se zove kasna večera. Jela za večeru se biraju takođe iz
jelovnika. Pripremaju se i serviraju u restoranu, letnjim baštama... Umesto poslastice, za
večeru se radije odabira voće ili kompot. U današnje vreme naročiti kada su u pitanju
restorani koji daju polu pansion večera počinje ranije, jela su najčeđće izložena na bife stolu-
švedskom stolu. U tom slučaju asortiman jela je i veći i raznovrsniji. U ovom slučaju
primenjuje najčešće se samo posluživanje gosta dok u klasičnom smislu mogu da se primene
predhodni načini usluživanja.

3.3.1. Kasna večera

Kasna večera se servira u restoranima koji rade najmanje do ponoći. Oni se sastoje od raznih
vrsta supa i lako svarljivih jela, nakon kojih se servira voće i kompot. Na kasnu večeru dolaze
gosti nakon večernjih pozorišnih prestava ili koncerata.

Slika 3: Svečana večera

4. SPOREDNII OBROCI

8
4.1. Doručak
Doručak je drugi dnevni sporedni obrok, koji nauka o prehrani svakom ne preporučuje. U
zemljama gdje je raspored rada istisnuo glavni dnevni obrok u podne, doručak je zaista
važan. Doručak se obično poslužuje između 9 i 11 sati. U našim uvjetima života i rada,
doručak postao je potreba jer mnogi zaposlenici već u 6 ili 7 sati ujutro započinju svoj rad, a
glavni obrok - ručak uzima se tek između 14 i 15 sati.

Doručak po svom sastavu može biti raznolik. Izbor jela koja se nude za doručak zavisi o
financijskim mogućnostima i tradicionalnim navikama gostiju, klimatskim uvjetima,
intenzitetu rada na radnom mjestu i dr.

Slika 4: Najčešće vrste doručka

4.1.1. Narodni doručak

čine jela uobičajena za taj obrok u nekim krajevima kao što su pržena teleća jetre, teleći
mozak s jajima, gulaš, paprikaš, uštipci, hrenovke, razni omleti, pizze, gulaš, ragu itd. Uz
mesna jela poslužuju se i odgovarajući prilozi. Od ribljih jela za doručak se načešće nude:
pržene girice i skuše, brodet, rižot od liganja, bakalar na bijelo i sl. U drugim se krajevima za
ovaj obrok jedu mesna jela pripremljena na žaru.

4.1.2. Švedski doručak (švedski sto)

Osnovu ovog doručka čini veći izbor hladnih i toplih jela pripremljenih od raznovrsnih riba i
rakova (morskih i slatkovodnih), koja mogu biti složena na male kriške kruha prethodno
premazane maslacem i poznate pod švedskim nazivom smörgåsbord te širokog izbora

9
raznovrsnih salata i hladnih umaka.

4.1.3. Diplomatski doručak

Ovaj je doručak prema svome sastavu sličan luksuznom zajutarku s tim što može biti bogatiji.
Može biti obogaćen različitim luksuznim i egzotičnim jelima te čašom šampanjca, biranim
desertnim vinom, različitim bezalkoholnim mješavinama i slično.

4.1.4. Kasni doručak

je mješavina zajutarka, doručka i ručka. Može se sastojati od raznovrsnih napitaka i jela koja
se daju za engleske, američke i druge zajutarke te nekih gotovih jela koja se daju za ručak.

4.1.5. Ostale vrste doručka

Jednostavni doručak se sastoji od jednog toplog napitka (bijela kafa, čaj, kakao, čokolada,
mlijeko) i peciva. Za ovaj doručak se na sto postavlja, na centralnom mjestu ispred gosta,
manji desertni tanjir preko njega platnena salveta pastelne boje 40*40cm, sa desne strane
tanjira postavlja se podmetač sa kašikom za topli napitak. Na stolu preko koga je postavljen
stoljnjak pastelnih boja, postavlja se pepeljara, vaza sa cvijećem, čaša za vodu i posuda sa
šećerom. Gostu se prilazi sa desne strane. Postavljaju se ibrici sa odgovarajućim toplim
napitkom, a sa lijeve strane desertnog tanjira servira se pecivo.

Kompletan doručak. Ovaj doručak se sastoji iz nekog toplog napitka, neke vrste peciva i
džema ili meda sa puterom. Na centralnom mjestu postavlja se manji desertni tanjir, preko
njega platnena salveta pastelne boje 40*40cm, sa desne strane tanjira postavlja se nož za
buter a u nedostatku može i desertni nož. U vrhu noža postavlja se podmetač za topli napitak
sa kašičicom. Preko stola postavlja se stoljnjak pastelnih boja na koji se postavlja ostali
inventar isto kao i kod predhodnog doručka. Ovaj doručak se uslužuje uz pomoć
poslužaonika ili kolica u jednom mahu. Prvo postavljamo šolju, zatim do šolje postavljamo
odgovarajuće ibrige za tople napitke, ispred desertnog tanjira serviramo džem puter ili med
puter, sa lijeve strane serviramo peciva i na kraju serviramo obično dobro rashlađenu vodu.
Čašu uzimamo sa stola (koja je predhodno postavljena u pripremnim radovima) stavljamo je
u vrhu noža sa amblenom okrenutim prema gostu, nalijemo vodu iz bokala a bokal stavljamo
tamo gde je bila čaša sa drškom okrenutom prema gostu.

Bečki doručak. Ovaj doručak se sastoji iz kompletnog doručka plus dva tvrdo kuhana jaja ili
jaja u čaši. Serviranje je isti kao i za kompletni doručak samo što se sa lijeve strane desrtnog

10
tanjira postavlja još jedan podmetač sa kašikom za jaje. I na stolu treba da se nađe posipač
za so. Ovaj doručak se uslužije na isti način kao i kompletan doručak samo što se prije peciva
sa lijeve strane uslužuju tvrdo kuhana jaja ili jaja u čaši.

Švicarski doručak se sastoji iz kompletnog doručka plus porcija punomasnog šavajcarskog

sira. Sastoji se iz većeg desertnog tanjira koji se postavlja na centralno mjesto ispred gosta,
platnene salvete pastelnih boja 40*40cm, sa desne strane tanjira desertni nož i u vrhu noža
podmetač sa kašikom za topli napitak, sa lijeve strane tanjira desertna viljuška i u vrhu
viljuške manji desertni tanjir preko koga se postavlja nož za puter. Ostali inventar koji se
postavlja na sto isti je kako i kod kompletnog doručka. Ovaj doručak se uslužije uz pomoć
kolica ili poslužaonika na isti način kao i kompletan doručak samo što poslije usluživanja
kompletnog doručka serviramo gostu sir u tanjir ili ostavimo oval sa sirom da se sam posluži.

Slika 5: Švicarski doručak

Francuski doručak se sastoji iz kompletnog doručka plus nekog toplog jela najčešće od jaja
(hemendeks, bekendeks), ribe i pilećeg ražnjića ili đigerice. Na centralnom mjestu se
postavlja platnena salveta, sa desne strane veliki nož i u vrhu noža podmetač sa kašikom za
topli napitak, sa lijeve strane salvete, velika viljuška i u vrhu viljuške manji desertni tanjir

11
preko koga se postavlja nož za puter. Osim ostalog inventara koji se postavlja za kompletan
doručak, ovde se još dodaje kompletan posipač (so, biber, čačkalice). Ovaj doručak se
uslužuje tako kao i predhodni komplet doručak s tim što se donosi topao tanjir ako je gost
poručio ribu, džigericu, pileće ražnjiće, omlet i slično, a ako je poručio hemendeks ili
bekendeks onda se donosi u u tembalu sa podmetačem na plitkom tanjiru. Ako je gost
poručio ribu prije služenja treba doneti pribor za ribu (nož i viljušku i zameniti sa priborom na
stolu). Na kraju poslužitti vodu kao i kod predhodnih doručaka.

Engleski doručak. Kao što smo rekili ovaj doručak je glavni obrok kod Engleza pa je zato i
najobilniji. Sastav engleskog doručka: Voćni sok, svježe voće lil kompot, neka vrsta kaše
(porige), med sa puterom, topli napitak najčešće jaki čaj sa mlijekom, od peciva najčešće tost
ili dvopek i neko toplo jelo od jaja, mesa ili ribe ili neko hladno jelo.

Sto se postavlja ne sljedeći način: na centralnom mjestu je plitiki tanjir. Preko njega slaveta
pastelnih boja 60*60cm, sa desne strane tanjira veliki nož, u vrhu noža podmetač sa kašikom
za topli napitak, sa lijeve strane tanjira velika viljuška i u vrhu viljuške manji desertni tanjir sa
nožem za puter. Posluživanje: gostu se prvo servira dobro rashlađena voda, zatim se uslužuje
voćni sok – sok od narandže ili grejpa u čaši zapremine 1-1,2 dl, ili voće koje se servira u
odgovarajućoj posudi. Posle serviranja donosi se kaša sa punomasnim mlijekom i šećerom u
prahu a zatim se uslužuje komplet doručak i toplo ili hladno jelo.

Slika 6: Engleski doručak

4.2. Užina

Užina je obrok koji se nudi gostima između ručka i večere, i to od 16 do 17 sati, što zavisi o
njihovim navikama i običajima. Nauka o prehrani smatra da odraslim osobama s normalnom

12
aktivnošću užina kao obrok nije potrebna. Međutim, za sve one ljude koji obavljaju teške
fizičke poslove, djecu, omladinu, starije i bolesne osobe, užina je prijeko potrebita i
preporučljiva. Od jednostavnih jela za užinu se mogu ponuditi: topli napici, pecivo s
namazom, voćni sokovi, razne slastice od tijesta, sendviči i ostalo. U Europi su poznate dvije
vrste užina:

Englezi najradije uzimaju svoj poznati Five o’clock tea koji se sastoji od jakog čaja uz koji se
daje malo hlađenog mlijeka ili slatkog vrhnja te sendviča s mesom i tvrdo kuhanim jajima ili
svježeg peciva s đemom i marmeladom. Čaj je u Europu došao tek 1610. kada su ga
nizozemski moreplovci donijeli iz Indije. Iako je kraljica Elizabeta I već 1600. godine dozvolila
engleskoj pomorskoj kompaniji “East India Company” prijevoz začina iz Indije, prvi su čaj
Englezi direktno počeli uvoziti s dalekoga istoka tek 1670. Čini se stoga kako je običaj pijenja
popodnevnog čaja potekao s ove strane La Manchea – iz Francuske – gdje se u jednim
memoarima spominje kako je čaj već 1636. bio nevjerojatno popularan u Francuskoj i u
Parizu. Čitave 22 godine prije nego što je zaluđenost čajem stigla do Engleske, pijenje čaja
bilo je omiljena zanimacija pariške aristokracije o popodnevnim satima.

Ostali europljani za užinu najčešće uzimaju neki topli napitak, kafu s mlijekom, kakao,
čokoladu, kolač ili sendvič.

Za ljetnu užinu priuštite sebi svježe voće (šnitu melona, nekoliko šljiva, marelicu ili breskvu),
obični dobro ohlađeni jogurt ili šaku badema ili lješnjaka.

Slika 7: Engleska popodnevna čajanka

5. PRiGODNI OBROCI

13
Prigodni obroci se dijele na
a) jednostavne:
lunch paket, piknik, čajanka i jednostavni party
b) svečane:
- banket – svečani ručak i večera
- bife – hladni/topli
- prijem ili domjenak

5.1. Jednostavni prigodni obroci

5.1.1 Piknik je oblik zabave i uživanja u hrani na otvorenom prostoru. Na piknik se obično ide
u prirodu u bližoj okolici mjesta stanovanja. Na raskošnim piknicima ljudi bi goste ponudili
pomno izabranom hranom, vinom te likerom. Mladi ljudi uglavnom su išli na manje piknike,
u kojem su najčešće uživali u pečenom krumpiru, kukuruzu i jabukama. Predstavnici srednjih
i nižih društvenih slojeva na piknike često su išli pješice ili biciklima. Piknik se u današnje
vrijeme obično održava tijekom nedjeljnog poslijepodneva i u vrijeme praznika. Također,
danas se često tijekom piknika jede hrana pripravljena na žaru. Veoma je bitno koje će
mjesto za piknik sudionici izabrati. Obično je to neka ravan blizu vodenog toka, okružena
šumom, gdje se istovremeno može prepustiti blagorodnom utjecaju sunčevih zraka, ali i
skloniti se u sjenu stabala.

5.1.2. Čajanka - Englezi su počeli piti čaj još krajem 1650. kada su sušeni listići bili toliko skupi
da su ga pila samo najbogatija gospoda i gospođe. Trgovački brodovi su također iz Kine i
Japana dovozili i suđe potrebno za pijenje čaja kao što su čajnici, male posudice za čaj i
posudice za držanje čaja. Prve takve posude nisu stajale u kuhinjama i bile skrivene u
kuhinjskim ormarićima. Posudice su stajale u privatnim ormarima gospođa koji su zapravo
bile male sobe gdje su znale primati goste i nuditi im različita osvježenja. Od 1660. godine to
osvježenje je najčešće bilo čaj. Pošto je čaj u to vrijeme bio toliko skup sluge nisu smjele
kuhati čaj već je to bio zadatak gospodarice. Sluge bi namjestile namještaj i postavile opremu
za kuhanje na mali stol i zavrle vodu, nakon toga bi gospodarica završila proces kuhanja čaja i
sama sipala čaj u male posudice svojim gostima. Čaj je bio nuđen gostima u bilo koje vrijeme,
dakle još nije bio određeno tačno vrijeme čajanke. No najvažnije vrijeme za čaj ipak je bilo
nakon glavnog obroka u danu. U 17. stoljeću glavno jelo se posluživalo između 11 i 12

14
popodne, a jelo se 3 do 4 sata. Nakon što je sve bilo pojedeno muškarci su htjeli još malo
odmoriti uz vino, pivu. Žene su se pak povlačile u svoje odaje da pričaju, šivaju ili kuhaju čaj
te da se ponašaju elegantnije od svojih muževa. Oko 17 ili 18 sati muževima je bilo dosadno
pričati jedni s drugima pa su se pridruživali damama te zajedno s njima pili čaj. Tu su se
stvarali prvi rituali pijenja čaja koji će poprimiti pravu formu tek u 19. stoljeću. Naime čaj se
prvotno pio nakon ručka, ali kako sada stvari stoje čajanke se rade poslije ručka i prije
večere.

Čajanke su stvorile i svoju vlastitu modu, ne samo u servisima za posluživanje čaja već i u
posebnih haljinama (opuštenijeg kroja bez korzeta) koje su dame nosile dok su posluživale
čaj.

Uz čajanku i haljine nastali su i novi trendovi u jedenju. Tipični "menu" na čajanki su: sendviči
bez kore s krastavcima, jajima i potočnicom, dimljenim lososom paštetom od piće. Tu je i
krema od tučenog vrhnja i džem, kruščići ili scones, battenberg kolač (kolač s
karakterističnim kockastim uzorkom prekriven marcipanom) i Victoria sponge (biskvit),
kolačići (biscuits).

5.2. Svečani prigodni obroci

5.2.1. Banket
Banket (fra. banquet) je veliki ručak ili gozba, koja uključuje sve oblike serviranja hrane:
predjela, glavnog jela i deserta. Banket najčešće nema svrhu samog objeda, već okupljanja,
ceremonija, proslava, često popraćen sa govorima u čast određenog pojedinca. Banketa ima
raznih vrsta: politički, sportski, konferencijski, poslovni, porodični, akademski, itd. Na njima
se dodjeljuju diplome, medalje, odličja ili razna druga priznanja. Jedan od primjera modernih
banketa je luau, havajska gozba.

U nekim dijelovima Kine kao što je autonomna regija Unutašnja Mongolija na bankete se
plaća poseban porez. Banketni se sto koristi u dvoranama za bankete i druge svečane
prijame.

Širi je i duži od restoranskog stola jer se na njega slaže više posuđa, pribora i čaša zbog
svečanijeg menija i bogatije se ukrašava. Obično je sklopiv zbog lakšeg prenošenja iz jedne
prostorije u drugu.

15
5.2.2. Bife
sastoji se od više hladnih i toplih jela i pića od kojih gosti mogu birati jela po vlastitom ukusu.
Koristi se najčešće kod većih formalnih ili manjih neformalnih druženja, gdje se gost sam
poslužuje ili se jela poslužuju od strane osoblja. Najidealnije je ako stol za bife stoji u sredini
sobe, tako da se gosti mogu kretati okolo u jednoj ili dvije linije za brže posluženje i za
sprečavanja gužve. No ako je bife postavljen u maloj prostoriji, tada se stol postavlja kraj
zida. U oba slučaja stolice treba da se uklone ili stave uza zid da ne smetaju gostima prilikom
služenja. Način na koji ćete prostrti stol zavisi o tome gdje ste stol postavili . Ako je stol u
sredini sobe, glavno jelo možete podijeliti napola i postaviti na dvije podesne zdjele, koje
stavite svaku na jedan kraj stola, ili jelo stavite samo na jedan kraj stola i u tom slučaju sami
dijelite jelo gostima. Zdjele s povrćem, salatom, košarice s kruhom, umake, začine i drugo
stavite počevši od jednog i drugog glavnog jela, pa prema sredini stola.

Slika 8. Bife

16
6. ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog upoznali smo se sa osnovnim dnevnim obrocima, sporednim i nekim

svečanim obrocima. Glavni dnevni obroci su doručak, ručak, večera koja može biti i kasna
večera. Tako smo vidjeli da postoje različite vrste doručka kao što su jednostavan doručak,
kompletan doručak, bečki doručak, engleski doručak, francuski doručak i karakteristike za
svaki od njih kao i način usluživanja. Obrađen je također i ručak i načini usluživanja ručka
(francuski, engleski, bečki i ruski), vrijeme služenja ručka (12-18h). Kao zadnji obrok u danu
služe si večera koja može biti i kasna večera kada se služi poslije 22h.

Pored dnevnih obroka postoje i doručci i obroci kao što su:

 poslovni ručkovi

 Svečani ručkovi ili večere-banket

 Koktel partiji

 Hladan bife

 Topli bife

 Hladno-topli bife

 Razne vrste čajanki

 Riblje večere

 Piknik

17
7. LITERATURA

1. prof. dr. sc. Slobodan Ivanović: Gastronomija, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za

menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

2. mr.sc. Đani Bunja: Turističko ugostiteljstvo, 2003., Zadar, 2006.

Internet izvori:

1. http://djelatnici.unizd.hr/~gianni/skripta.pdf (14.06.2015.)

2. http://www.coolinarika.com/magazin/prehrambeni-rjecnik/b/buffet-stol/?upit=
(14.06.2015.)

18