Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Lugolova Otopina Savršena Panaceja Jod Zašto Nam Je Neophodan I Zašto Bez Njega Ne Možemo Živjeti PDF

    Uploaded by

    Acimovic Marijana
    114 views63 pages

    Original Title

    Lugolova-otopina-savršena-panaceja-Jod-zašto-nam-je-neophodan-i-zašto-bez-njega-ne-možemo-živjeti.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    114 views63 pages

    Lugolova Otopina Savršena Panaceja Jod Zašto Nam Je Neophodan I Zašto Bez Njega Ne Možemo Živjeti PDF

    Uploaded by

    Acimovic Marijana

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 63
    LUGOLOVA OTOPINA — SAVRSENA PANACEJA TELEdist, 2015. ssn (ign pa -sonenpeect apg Tarkan. 2016 Dateien Pree Grontaee Polina aon Daan ctada aos Tak capi organ wntunneme atop Naomi se ances ‘Bebe gegen Gon [iepmuspuotae pcan knoe eae ter preted donk sta ‘nem ct eau bes kaos mena, erchn uno ery ps ese pan ey aa par Prevost usa oo rating sje enone arc SSoutausitau dame ek cota SADRZAJ TERAPEUTSKO DJELOVANIE JODA POREMECAJI KOJE JOD MOZE LIJECITL uvop +. poglewliz: LUGOLOVA OTOPINA = SAVRSENA PANACEJA, 2.pogleve:VAZNOST JODA ZA DOBRO ZDRAVLIE 3 poglvie: JOD U ZDRAVSTVU I JAVNO} ZASTITI 4,poglaulle: RAZLICITI OBLICI JODA | 2A8TO JE LUGOLOVA OTOPINA, NAJUCINKOVITJA, 5. poglvie: UPOTREBA ANORGANSKOG, NERADIOAKTIVNOG JODA 1. D10 KOD NEKIH BOLEST! 6 poglols: UPOTREBA ANORGANSKOG, NERADIOAKTIVNOG JODA KOD NEKIH BOLESTI = 2, DIO. 7.poglaje: SMJERNICE ZA DOZIRANJE JODA... 8 poglovie: PITANJA 1 ODGOVORE OAUTORIMA 4 36 66 al 106 120 125 TERAPEUTSKO DJELOVANJE JODA I POREMECAJI KOJE JOD MOZE LIJECITI “Terapentsko djlova Aatibakteisko ADD/ADHD Antkancerogeno Aterosklerozt Antipaazino Boles! dojke “Antivirasno Dupuytrenova kontraktura Podite pH | Prekomjernostvaranje suzt -Makolitigkosredstvo ‘Umor ibrocistiéne dojke Gus Hemoroid Glavobolje migrenskeglavobolle Hlpertenaja Infekeije Keloidi Boles jet Nefros sindrom Boles janika Kamenelparotidnog kanala Peyronijevabolest Lojne cite Poremetajistitnjate Vaginalne infekele UVOD Pile: Guy E Abraham, de med, (aredeniizradak iz njegovog glavnog rada The Safe and tive Innplementaton of Orthoiodestiplementaion In Medical Practice) 4 svih elemenata koji su dosad pornati kao neophodni 22 judsko zdraie najimanjetoéne predodsbe i najvet sah inaziva jd, od je, medutim, nasiguen od svih nuznih clemenatautagovima, i edina je tar koja se mode davati bez opa snost u dudim vremenskim razdabjima vellkom broju pacjensta svakodnevnim dozama koje su veée Zak 100.000 puts od preporae- tlh dnevnih dora (RDA). Medatim, ova siguenosalrekord odnos sc iskljuivo na neorgansk,ne-radioaktvne like oda. Natemel proufeneliterature oba oblika-i od: jodd - potzebni su 22 optima Jan rad svakog organa i stance w judskom tela’ ‘Neki ljekovi poput amiodarona koji sadrde organs od kra ne su tokséni, a Iijetnici th uredno propisuju Sletne nuspojave ‘ovihijekovapripsuju se neorganskor joduiako itrativanajasno ppokazuju da je toksina cijela molekula, a ne ix je tpusten jod Konketan primjer: hormon! Since su vari koje sadrde organsls joa. Nit jedan ijeénk nije pripisao djlovanje hormona Sitnjage ‘ncorganskom jodu. Zao nije? To su, w biti, ist oblc jada kovalen: ‘no vezanog za organsku melekulu. Ralog to} nedosjednost, ade sda uzajamno opreina stavaistovremeno prihvadaju kao isprav na, zacijlo leu smanjenoj kogncijtuxrokovano} manjkom jode LUcOLOVA OTORNA- SAVRSENA PANACEA ako je moguée da je medicinskajodofobijaprouzroil vie judske bijede{ sms negolloba syetska rata zajedno, upravo sprieéava- jem swrbovth Klnickihistradivanja u vel dnevne Kolin joda potrebnog za optimalno fiicko i mentalno zdravle?® Zanini eda ispada kako preporudene dnevne kliznejoda ‘ao suplementa, od strane Kinigara i aniih generac (125-375 1g u obiku Lugolove otopine),obuivaéau to8no onolik unos kot Je dovolian 2a cielo Iudsko tijelo, na tem nedavno ixadenog testa reakeije na jod. Jodjodid u odgovarsjucim kalginama rerul- tira je povecanim urinarnin ilutivanjem tetkih metal kao fot ‘low i fiva te jeimao detoksiciraju udnak, pojagavaud intudiva- nije tosigki hada: uorids i bromida. Vejeme je dase probud- mo i shvatimo da su nam proile generac ostavile koisne infor ‘macije koje smo mi odbaci ukorist unapajed stvorenih, pogresnih predodibi samozvanth srucnjaka, {ylthewte mon boy The gti, 32 tom GE. Tel ae eect peti of 1. poglavije LUGOLOVA OTOPINA — SAVRSENA PANACEJA ie: Elaine Hollingsworth, vworwdoctorsaredangerouscom (Ora) test ivoeno je napsan | objvlien u magazin Nexus) caine 150, poten je monn altn, Relat G= “stn sere tenting Al tr, Jala Sabina Georges Bish toe apo! Pee tog tint pole je og fave Nu le Dobe, Ns ‘nen gon. Dit its mobi xe sein de rve Senior tne. To ei pena Nd lea isa nt deel mein Sst on Je da se to dogodi. amine 0 tein adluke jaf odgovoro 2 mart van, pak viarne sro Sv ard, sO ab ‘pil Hkatojno ivr sence nb odmah rebel Poul sn! og sei op arate ‘ott in foo ome wpe ued piped Stns oes lk primi dav nase aa ipsenau tl an [WuCOLoWA OTOAINA SAVRSENA PANACEI Viste frtva,Koiko god da ste dobro informiran,eliko god da padiivo bitae ran pce, gotovo je nemoguee uspeti,Zvuti vam ‘kao prejrivane? Nj Budite stp shvatit te kako se to do- odio Sto modeteutinit da zastite seb, svoj valiene i priate ‘buda i vashyjllposlufatl Vena nege a, posto stvari koje motete unit da Seta svedete na mini- mun, Negete,naalost, mod ublaitirezulate, ao a mili je. rojatno miljarde fz mentalnoostecenih tava tog alogina. Te ‘ewe dovode zdrastvene sustave do sloma, ators sustava dalle rade bezumne 2lodine koji su prije 30 godina bill nezamisiv ‘Start Yudiprieéuju koliko se dramatiéno nas sijet promije ni. Pita bilo koeg starca i red ge warn da stu njegove vejeme ‘judi bl snain,boes je bila etkost gotove hex ire Hu bili mentalno adravi, Keivac je brom (ima ga posvudal) ‘To je antibakterijsko sredswo slino kloru,furigant je 20 polio: Drvredu i termite, jk pestcid koji uija kukce pri dodiru, Kad se ubriageva uta sve unit... po svoj ste ga pric jel za dorugak Prema Websteravom rjeéniku, brom je kemiski element ki se ‘obigno jal u obiku crvenkastosmede nagrzajce tekuine koja hlpt i stvara pare neugodnog mirisa koje elu velo nadrafujuée na shumice, ‘Brom je posta siroko poznat 1920-ih kao velo popularan I jekz2 mamurile pod nazivom Bromo-Seltzer Djlovanje mje bilo tolko dobro dase nalazio u svakoma ormaritu sljekovina, bo je pouzdano sredstvo 2a gotovo sve So vas je mula, ‘reba je prod pol staljeca dase lle ijt o Bromo-Selter protuju jee, po obits, farmaceutska industri uspela deat istina dalek od javnst, Medutim, upuéen su ali da preveikekoitine tog eka a mamurluk dovode do stanja Kee epostale pozsatokz0 ‘bromomaniiat Ne yjerojete mi? Proveite New England Journal of ‘Medicine sanatéete da je izmedt 1920. 1960, larmantan bro) 2- ea: LUGOLOVA OTOPINA = SAVREENA PANACEIA {ava Bromo Selzerazavrio pahjtiekim bolnicma zbogakutnih pranoidnihpsthora, oj io rez wrimanjabroma iz Bromo-Sel- ‘serail drugog poznatog tonikasbromozs Mies Nervines Brom, bromid, bromat, bromirano, brominirano biino ulle (BBU) - kako god da ga 2ovy, raobilazite ga Hrokom fuk! (Radi Jednostavnosti, vat ug ebrom.) S vemenom ebrom izbaéen iz ti tonika, a ne 2bog angst ost vade. Naproti,poteebo fe jo samo malo kopai dase okrie dae vada SAD-a svom judstv tjekom Zallevskog rata davala pe ridostigmin bromid. Davao se vojnicima, kj o tome nist nis li kako bi se sprijetila srt u shuaj ilagana kemiskim orudjima, Kako se pokazalo emis rat nije se dogo, ali Zaljevsksindrom Jest. Onl Koji poznaiu vladu neée se ianenadlt kada Eu ds je ma ‘jeu ponovno bilo atatkavane.Zhog toga ne moiemo doti do sta- tisk o broj idl | Zena koji su otpustest iz wojske kao neiedivo Dolesn, kao beanadn psihotién pacjenti. (Pogledati éetrto po {lawl “Ekscitocoksni -Smatonosne kemialije za koe au vlad ne radikale omogucila je, kako se Gn | ftosinter Cijanobakterije Cijanobakterie vee poshednjth 2.7 mijn godina apsorbiraja fod {pune stmosfeu kisikom, To nastaijai Ent u stomatltima k2o Ho su oW, CCijanobakterie pod mikroskopom (Gjanobakterjesujednostanien organi koji nemaju jengru. Ont -oegistiraja unitastim lon azikyju se po tome to maja ckoliko tipovastaica. Membranom ovieni Kloroplastiu zemaj- skim bias, koji vee fotosiatezs, porjetu od th organizama. Zivotna carstva Stanicae temeljnastrukturna edinica Hivota Dvje su vst staniea (od kojih se sastoje va bia One tore ono Sto biol nazivaju dv ‘ma vot castvima, [26] Prokariot se sastojeod bakterij, koje udjuduju cilanobakterie | asnijeotrivene bakterjama nalik arhej, kojima obilyja mjesta ko fo su vru sumporn avons stanitavisokoga sliiteta. Pro aris! nemaju ni jengra ni membranom ovjeneorganee ka 0 su ‘mitohondejit kloroplast ukarioti mj oboje. Onis 10-100 puta vei od prokaiotskih stanic i tore strukturn do sv baka votnj, Ue enim cja- nobakteria, morsa tava | druge alg su sve jednostaninlenkarot. ‘Veliinom vari od malkroskopskog ftoplanktona do Kolonja ame- jenatas migrenom press. Da parfraziramo dr, Sent-Gyoryai, 1 ntrafivadi nis siguri Kako to oda uspjeva, ai on djlue, i to poritivno. mala pao zshvalnih pacijenata. (63) Funkaja fitnjage ostaje nepromijenjena w 99% sufsjeva. Ne sgstive poajdiceuzimanja oda ~ alergie, otianje Hijezds slinov. nical itnjade{jodizam ~ jalaj se rjetko, umanje od 1% slsje va. Jod uklanjatoksifne halogene Nuori i bromid iz ties, Jodizam sa simptomima kao tou metalan okus w ustina, curenje nosa lexjena kos alk aknama ~ jaja se kao posjdica bromia koji se uz pomo¢ oda ud ie thiv,afenjava uz manje doze joda. [64] Amiodaron ‘Amiodarone korist 2a lijetene setanih aritmija Jaga dajem svo fim kardiokrurskim paijentima, Kemujska struktura amiodarona shina je strukaui troksina i blokira T3 receptore na DNK. Pacijenti koji uzimsj 500 mg amiodarona metabolizmom tog Iijcka apsorbirat de 9 mg anorganskog joda. Cini se da tone bine Wie, oj sede sluabenu poliiku uzimanja joda samo w mi krograniskim kolitinama “Amiodaron dovodi do hipotreoze 20% judi. Endokrinoloxt 2a nuspojave amiodarona Krive anorgans jod koji se xpuita me tabolizmom tog Keka, a ne sama organsku molkulu, bez kakvih dokazakojima bi podupel svoju tvrdnju. [65] Tzotopi joda ‘Znanstvenici su prolvel 37 inotopa joda Veena jth nesta a ne- Kolko sekundl il minut 1-127 je stabil zotop koji se pojaviule st qT | | | | "ode JOD U2DRANSIVU JAN} 2asett Prirodno. Ctr druga zotop kj se koriste ukinitke svehe, ima J polutivot u trjanju koje varia od 13 sat do 60 dana Tit zatopa ‘od nh, 1-123, 1241125, proizvode sew cklotronu tkoristeu dija- _gnosticke sere. 1-125 5 korati ubrabiterapji kod ras prostate, ‘rier uroloriubringavaj sjemenje koje sade ty radoaktval izotop kako bi se unitiorak. [131 spolutivotom od 8 dana, pro: lavodi se samo nuklearnom fsijom ~ u nuklearnojelekiani i ck splozijom nuklearnog orudja.Koristi se za djagnostiku 2a Ijetenje hipertireoze aka Stitnjate | Hodgkinovog limfoma, ‘Transpacifitke radioaktivne oborine Najveéaprijenjazdraij velikom broju ud nakon eksploile nu- ‘earne bomibe bit éeradioaktvne oborin koje dese raznosit sto tinama kllometaranizVetar. Tu je posebnoizloena ittnafijezda zo Sto su radioaktvnl izotop oda jedna od glavih sastvnica radioaktivath oborina. Najopasnije Je manje nuklesrno onafie ~ ‘0n0 mane 0d 500 ilotona~ zato Sto thoy eadioakivn prah lat samo u troposfr i ponovno pada na Zemij velo vellkom brzinor, prije nego Sto -131 sa svojim otmodnevnim polulivotom nestane, Almosfersko testiranje outa od 300 kiltona w Kini 1996. pro- invelo jeradioaltivne oborine koe su dole sve do Sjedinjenih Ame- ricki Drava. Prednji rub oborinskog obaka proteza se na istok 90%).ijeéena eTodoralomkalitinam od 50 mg devo, {2a manj od mjesec dana deilo je do izanrednoy poboljianjanjenog tana. Nazvala moje tlafonom §rekla: Dr Brownstein, ler sam Palanan Sveutta Michigan jeénk mereka da mus int ‘kako moje dojke mis moj. Dva toda kamera koja sam imalaprije sada su mekane doje, to posve normalne, Secs su nestle a nj ‘ma nestalaje sve bol Kao dase dogedioéudo. Ne moguvjvovatida i jedan nutrient mogao iat take pacitivan utjecaj na moj 0 ‘Sijede vifestt 0 MaryAnn ie novog 5 idanjar Maryan dole- 21 u moju ordnacj dvaput godinje na ratinskipregled. Nedayno je kazala: ,Otkad sem pole usimatjod asjeéam se fenomenaln. -Moj marmograms sada su normaly” Sve ovo vijeme do usima jod ‘MaryAnn nema nikakvihznakova cstne bro djke Darlene, stare 39 godina, patil je od cistiene fibrze doje pet ‘godina, ,Ponekad buder: doista otajna. Ne mogu poset! da ilo Sto dotane moje doh, Ka da oko nh imam tnd zag” ela je. Darlncinisimplont bi se pogosaliu vrjeme oko menstruactie «Mo nuda da mie ome pilacit na bie od meta ipo Ako wdarim su nett dode mi da saplagem.” Dariene je preporateno da promi i nin prokrane i prestane wzimatikojin¥cokolad, Ho je dosta ublail noke od simptome, .Promjena natina prekrane donekle omogla, ali mae stanjefnadalje je bilo le” -hazala e. Kado same reno provjerii Darleneine razine oda, neni tstov reakie a jod _pokacival su iutenost od 50% (normal je 908). Nakon dtd nog uzimana kembinacie jodatjodida (Lodora"), Daieneinostanje naglo se popravilo. .Probudist se jednog jut shoal sam da. me rita nebo, Nisam gla vjerovath, Oxjeéam kao da sam se vrata ‘vot rekla je. Osi tog, jd e znadajnopoviio razinu njene ener ‘ie | poboiiao rasplacene. Darlene kate: Jednastarno ne mogu jerovat dase ojevam tlk bole” ‘Sludjev! Maryan 1 Darlene tpi su za mnoge ene s cists ‘nom fbrozom dojke. Obiéna, kad je prisutno stanje smanjom joda 0 (= UOIREEA ANORGANSROG, NERADIOAKTHNO J008 ruakonrjesavanja 1g manjkadolaz do neglogpobolanjasimptoma iste fbroze doje. BOLESTI STITNE ZLIJEZDE, JOD 1 RAK Vet vile od sto godina nedostatak joda powers se « naicanem Btn jee, odnosno sgufom. Guta se takoder povezuesrakorn doje, Bela, jednjaka ska i maternice2*=, Mo) kolega Jorge Fechas, dr. med, navodl yefiitivan porastpojaverak doje, aka feluca oka jak raka site Biezdeu suajevima kadajepisa- ‘an manjakjoda” Sldne rezultatevidam u vat) peaks. RAK DOJKETHIPOTIREOZA ' obzirom da se rak dojke jaja brainom epidemie, ov je tems ‘aino jo jednom razmotrt, © odnosu lamedu hipotireoze i raka doje govor se vet vide od stotinu godina. Ustvar, prva zabijee- na veza iamedu te dj bolest spomenata je 1896, godine. Premda nema nekog usuglasenog milenja © odnosu izmeda taka dojke i hipoticeone, mnogiznanstvenicismatraju da tu posto zravna ve, Istafivadi su ustanovili da je ipotireza mnogo usta kod ‘ena 5 rakom dojke:*® Drugi su utvdili da wrimanje tireoidnih Ihormona mode warokovai veéu ustlostraka doje” Iako se ‘medicinivode veikerasprave tome postoi li stvarna veza izmed hipotreoze i raka doe, moje iskustvo govort da vezaistina po- ‘oj, Pornato je da hipotireoza predstavlasklonost ds kod éovjeka slabo funkcionira imunolodki susty, Sto mote pripremii teen 28 tefe boesti kao Sto e rk Dalo bi se pomist da ce Wjedenjehipo- tireore pomo¢u tieoidaih hormona poboliaistanje kod raka doj- Je, buduti da bi on trebao poboliat funkcioniranje imuncloskog sustava. Medutim, w nekim se istrativanjima pokagalo dato nile _vijek sata. Stove, nee tude ukazuju ma pogoréanjeraka doje Jada ge stanje hipotteoze jet ticoidnim hormonims. U jednom isteabivanj je uoeno das hipoireazne ene koje ss uzimale tieoidne hormone imale stopostotni porast rsa od pojaveraka doje.” Nadalje, usporedujudt ene koji su uaimale ‘eoldne hormone manje od 15 godina ist znanatvenict uot st 200% poveéanriikod pojaveraka dojke kod Zena koje su uaiale tireoidne hormone dude od 15 godins, Remus togistadivanja ike strrani su usledeCoj Tae. [arsean) 10% fuss ta ov laisenin ‘cuts pojave ra doje Sika 16: Sto su dude uzimaletireoidne hormone, Zene su imale vedi rzik od pojave raka dajke ZASTO BI LIJECENJE HIPOTIREOZE REZULTIRALO POVECANIM RIZIKOM OD POJAVE RAKA DOJKE?, VEZASJODOM ada je prisua hipotiteozs, tijlo jew hipometaboliskom stanj, Drugim sijedima, sve tjelesne funkcije se usporavau, a posijedice tog stanja ujuéujuladne wdove, ua kok, amor, abrkanost mis i debian Kada se ireoidni hormon unesu & organizam, to rezukirs po JaZanim metaboltkim stanjem, poremeaje ATP je 'visoko-oltansk? invor energie za tielo.Treoidn hor ‘moni korste ATP kako bi poveGal brainu metabolizma ta, Ova pojagani metabolizam tela pomate da svar vite topline, gubi te to ublatava sve gore spomenute 2 4m, prebrodi umor itd. Ako ¢e ireoidni hormont daj pacienta ‘manjkom joda, poveéana brzina metabolizma(zbog delovanja ti ‘idnih hormona) zapravo és poveéatipotrbs tila 28 dom, kao i smanjti sposobnos elesnihstanics da koncentreaa jo. Usimane joda od strane stanica praces je ovsun o energi jt zahtijeva ATP Tircoidni hormoni rabe despa energiazasintezt, ATP-a kako bis stvaralatoplina. Ova) uBinak smanjuje dostupnost ATP za staniGni unos joda kod cljanihstanica, Ako su razine ATP-a elu snitene, ijane stanice tebe ce koncentrtati od ‘Konadno, ako se stanje hipotireoze jet tieoidnim hormon. sma.a prisuan je i manjak joda, ueimanjetreoidnih hormona po- ott de stanje nedovojnskolitina joda, Drugim retima,zapoe- etl Ijetenjetreoidnim hormonima bez pethodnog ispraviania manjka joda, poveéat dete potrebu tela za jodom a pogoréat vee Postoed problem s manjkom joda. Jedinologizn objainjenj koje povezueijekenjehipatireozespo- vecanim zikom od pojveraka doje bla bi prsunst mana jos, Jednostanije reteno, bog eeoidnih hormona unesenh t= jelo porast e potreba tila za jodom. Dojke, poput Site dijeade, imgju jedan napredan sustav apsorpcje | pohirane joda. Kada po- stoji maak joda doje | Sutna Bj se povtavaja kako bi nado Jknadile ta) manjak.U oba slutaja manjakjodaizaivahiperpliaj, fodnosno pretkancerozns lea. To Ce pripremititeren za bolest Stinjade doje, ukjudujurak sine Hijezdet doje, ‘Ako je prisutan manjak joda dodatno uzimanje tireoidnih hhormona bez prethodnog ipravjana (i stodobnog ispravijana) :manjka joda, pogrSat postojei nedoratak oda u tela, a rez {at mote bit porat poremeéaja uzrokovanih manjkom joda ko to su rak djke ak tine jen DOJKE JOD ‘Umedicnsa)eratarterapeutsks upotreb joda u jen rka dj [eprijeput opisana 198 godine: Posto iavanodnosiameduraka LUoOLo¥A OTOPINA SAVRSERA TANCE, ojke (kao gute‘ podruzj usietu ge reviadava manjak oda, U ‘zemljama poputJapana lands ved je unos joa | mani brojsluca- jeva gue i rika doje, druge strane, u zzmliama poput jeinjenih Dasa, Mla alana unos oda je man, a tesalos pojave aka doje guise veéa* Usanowjeno je da noke ree ka0sto su Polska, Svar, Ausra Rusia bed poveéane stoperaka doje, koe st povezaneslakalxranim Wepovina’s manjkom oda. U Sjdinjenim Detavara uodena je ver ined wih stopa smrtnost od raka dojke posiruts manjkom foda (npr: podruaje Vel jezera)" Cathy, taro} 43 godina, pif godin dana dijagnosticiean je ok dojke. Ona je eka: Bila sam o£ajna. Srsatrala sam da voi brig 1 svom zdravlja Svot mie sada bio upropatten. Kad sam kirurga pital: “Kako sam ga dobila, on je adgovorio: Ne znam’ Njega je animal iskjucivo operacija | 2alio je da se pripremim za kemote ‘rap time wisar bla zadovoljna Cathy je pak oda podvrét se dvostruej mastektomii kemeterapj a o¥ vie je tragala 2 dgovorom i jo et dogo. ‘Kada sam pregledao Cathy uta sam da je nina razina dau serum spd ganic detksj, kao toda ima vo niske neclate e- sa rekeienajod~ 22% (normalno je >908). Nedugo akon potetka tera jadomi/odidom (lodoralons)prinijetilajevelkopoboljiane _dravljaopéeit..Prij sam stalno bila umorna a imala sami gre- ve nogania Zbog tog unora nepresano sam se ajeala malaksla, ko ne starica = ela je. Tt Heda nakon Sto je pola uzimatjod ba stanjadrastino su se poboiaa, Bio je Zuda Nesta je grewa ‘love ngaina a, ojo a$ vate nestal fe | umora. Moj mo ‘zak je ponovno poteo funtconirat i pola sam eosectl kaw pri, kad sam bla puna Siva, Cak su mes prateli pol ispitt Sto to simian, bust da san igledala mnogo, mnogo Boje” kazala fe LUtvrdeno je da je jod neophodan za adriavanje normalnog rudnog hiv, kako kod dvotnjatako i kod ul." Porvrdeno je da jod ima Bokiraudi udinak na razvo i veliinu gadnih tumors ustakora. Koristenje progesterona potite ta blo- ‘Poss UROTAEBA ANOREANSKOS. krajuei tina Pobojfaa iskorftenastjoda pomacu progesteona taker je uoéena i kod drug thes, ulkjudujul jjnike materi ‘2 Ovaisteaivanjadokazuu dae optimalno kotittene joda na koranije kad je di seeobvatnog programa hoitickog lijetena, koje naglaava uravnoteene hormonalnog usta, kao i ispralian nije prehrambenih nedostataka. Za vig informacijaobioidentinim Ihormonima upuévjem itateje na svoju kojiga Cu piri hor- ‘mona (The Miracle of Natural Hormnes), 3. edanje, DOJKE I TOKSIGNI HALIDE POSTOJI LU TUVEZA ‘SRAKOM DOJKE? ald su shup elemenata kot imalu slim vein i oblk, Mnogo podrobnije su opsani w 11. poglavju. Ovu porodics dine Nori, brom, jodi, klord i astatid.Jod i Klorid ua edn hai ot ms terapeutskeutinkew tel, ‘Bromid je toksiéan element ja je Kemijeka struktura vito slléna jodu, Ova siénast mose uzzokovati dase brom vete us te ceptor joda i da, moguée, ometa transport joda w tel. Broma ima w brojnim namirnieama, kao Sto su pekarski proivodi i eka sizirana pia, kao i mnoga sredstva iadana na recept, Osim tgs, broma ima w mnogim vatrootpornim kemikaljama koje se stay. Haju u pokuestvo,tepihe id, Usjvi se fpricaja bromom kao ra- skutivatem w poljoprivredl Kad je prisutan manjak joda, bit ce pogorkanatoksiznost Brom, Fluoride stavja u vodoopskrbnisustay paste za aube trauma Pia kao preventivna mjera protv zubnog karijest, Velo st ogra- nivenidokari koji bi potkrephival predodtbu da tuord spjetava kaijes. Nadal, broja istraivanja pokanuj da fuord (a kliins- ma unesenim puter pijenja uovirane vode) mote jsevat mbna Auorozu, prijlome kuka,rak kostia i drug nefeljen utinke, Tok sgnostfuarida bit e detaljne opsana v 11, pogla U svoj) ordinacijiobavio sam istrativane kom sam Selo po- vedi Kolike su razine joda, Nori i roma kod asam Fenn «a= Locotova OFOPI9A-SAVRSENA PANACEIA kom dojke nasuprot deset Zena ber raka dojke, Optiijaraypravuio tom stadivana i reultatima potradit 11 poglviu Istrafivanje e pokazalo da su sve testrane ene ~ ones takom Aojke, kao one ber aka doje - Smale niske azine oda. Ispostavilo se dass fen erakom doje imale mnogo vee alin oki hall- du roma loorids w usporedbsaZenama ber aka dojke U stanjus _mangkom joa tokstnostbeama uorida se poveéva, Moda razog Sto imam epidemijaraka dojke nel samo u nedostata joda nego i tokainost halogena: fuori i broma, koji ometajutlesnim ki ‘ima iskoravanejoda. Djelotvorne terpie 2a ak dojke neve bit costvarene sve dok se pomalje ne proute werotni altri rk doje JAPANCI: STANOVNISTYO S VISOKIM UNOSOM JODA IINISKOM STOPOM GUSE I BOLEST! DOJKE, Proclenue se da Japanci iz unutrainjosti Konzumirsju oprilke 138 mg joda na dan, to je vie od sto puta vike od RDA (preport éenog dnevnog unosa} Tapand a obalih krajeva unose vise ja u usporedbi s pro sieénim Jspancem iz unstrainjost, Vel dio joda Japan iz unu trainjoss dabivaj ix morskog rasinja, poznatog po vsoko) Kon centraciijoda Kaka je nak unosstakve veéekoliin oda? Iapanci, koi po ameritkim RDA standardima konzumiraja velika Kalin jd, bi- Ijeteunatnoniderazine raka dojke jsnika i materice. Osim to, ‘asin fe manj stopa cistitne fibvozedojkeu apanskih ena koje kongumiraju ecu kolizina joda. Pee vibe od 30 goina isradivana ‘4 pokazala da Japanke koje suse peseie uSjedinjene Dave imaj ‘lu stop i smrtnost od raka dojk,jjka i materic,u usparedbt 8 Jenama iz unutraSnjost Japana.* Uvjeren sam da raog tor pora- ‘tu smrtnost apanskih ena lei wsnienim razinama joa omato e,veé vile od 50 godina, da postojineka povezanost lame raka doje i razinajoda, U medicnsko)Ineraturi mogude je pronaci mnogo Ganaka ko! ukazuju na jravan odnos izmedu UnoTaIRA ANORGANSKOG, NERADIOAKTNOG TODA niskth raznajoda i razvojaraka dojkew ranim podrujima svijet, ‘ubljuéujud SAD-2 4 Padestdvogodinoj Jaye pie ave godine digas je rk doje. .Vervala som da sam w top forms’. Vjetala sam pila na prohran. Kad mi je diagnostcran ra doje ila sam srvna ka zal je Joyce. Joye se nije Zlla podrgavatihematerapi | zn [Napomenuda je: -Kemoterapije 1 zratena nije mi manjkla. Mrogo sam dala 0 raku dojke i brinule su me nuspojave kako kerotrapije tako teadenja Zejela sam potatttemelit u2rok pronaneckakay Tjek zany oye e mala dug pov citene iboze doje, a nen mamogram je pokazioaa manjak masnog tive w dojkama, Mo ni als preled i aboratoriskaobrada Joyce otril su povecan stoma jez (6, gu). Laboratori testo upusial su a abo foo ivanjemlosog sustava mal kali pried stecawbjica | ike racine imunogloulna, kao i malen br leukocta). Test rake ‘na jad pokazno je da je raza joda kd Joyce zuzetno niska(eudenost jodi urinom bila je 12%, dok se normale racine >909). Joyce sam etio komibinaciiom jdaljodida (odors), tit tales na dan (50 mg jda/jodida) tjekom i mjesca. Poste 0 mene njezin ast reakcijena jd pobojiao se do normale pa sam oj sala doz joa a dj aber devo (25 mg). Tekom tog vremena oe je prim jet da ima vie energie da je opcento bob edravi, «Kad sam potela uzimat od ejdala sam se izvanredna. Razina maje energie rag je poral, metaboliza mise wbrzan, Sve moje pritlic ia Jesu me kroz kakay to tctman prolazi, sob de sam izgledala po bole" ela Jove se wid podorgnulaholistithmiecens Jednim deokikacski programons fe usimale vitamin mineral, Pobolial su se iy nenilaboratoris marker. Nie been opasié su promjencunjenim dojkama, eek rs je oka da jemoje rudno vo sada neusporedivo mekie. Kazao je da mi doje igledaju ogo _zaraije"”- navea je Joyce. § poboliani laboatoiskin marker, era da Joyce mative igldesvladat bos. Je nedostatak oda tel uroknjonog rake? Nemam definition odgovor a tp 7 LuGouova OFOPNA- SAVRSENA PANACEA taj asta smanjtom oda ne samo dae ripen teen a ra 20) bole doje kao to jerak,neo ce elie oedatonganizm data Ive bolestsavlada.Nanowe esto oye: Nakon ti godine dodainag teimanja oda Jocein tt rake na od sada je normale (itutenast ‘0d 929%). dale scsjfadob nema nikakvihznakevanapredovania raka. Prone ee opatene na radilosko preted sada su mstoma- nis yee od na redovitepreglede kod kirarg, asa et meee padrgava se radials kontrola, Naini vest o Joe 5, dana Joes jo wok ua jod 1 oj se dobro Tnadale nema nikakyihenakova nepredovanja rk, Joyce je nedavno izjavile:.Najbobjoduka koja sam doviela Jest oetanjeholistitkon ristupu zara od mi eso pomoga. Zalovalna sam zat Sto se osjebam ovako dabra” -MANJAK JODA TRAK PROSTATE remaataka straivanj uusporedbi sonima aka doje nisu do te jee pospuna, smatram da je uzrok raka prostate kod muskarac lic {an varoku raka doje kod ena Japancimajumnogo nie stope aka prostate wodnosu na AmerikanceJapanc oj suse presell u Sjedl- rjene Drfave imaju vi stopu raka prostate od apanaca lz unutras- ost Jpana, Ova analogia sina Je poveéano)ufestalosti aka dojke kod pak koje se resell w SAD-, Vjeruem da eta poveznica upravo nedostatak joda (il arem jedna od poveznics) ted e ta manjakjoda odgovorsn za poveéan riz od raka prostate. Japan iz ‘unutrafnjostimaju mnogo niu stopu smrtnosti od ala prostate uw usporedbi s Amerkkancima upravo zavaljujul veéem unosu joda ‘Kada azine joda padnu sope rk prostate pou rast toga sma ‘ram da bi buduea istradivanjatrcbalousmjeit tom sera KOD ZIVOTINIA S MANJKOM JODA RAZVIT CE SERAK DOJKE Ispitivana na dvotinama pokazuu da ¢e Kod stanja s manjkom Joda- bilo zbog prehranel trap iiekovima - kv grud uiv0- 8 ‘Posi UROTRERA ANORGANSEOC, NERADIOAKTIYNOG JOD tinjapokazivatiznakove razvoja rake dojke. Sto duse potraje stanje nedovoline kolitinejodau organizmu to je verojatije da ce grad- no tivo divotinjapostat Kancerozno.° Znanstvenic sa tako dail do zakjutka:,Po svomn sude, odrEavanje optimalnestruktre i fankele dojk zahtijevaprisutnost neprestanih specfaih koliina joda’*Upotreba estrogena dovodi do dodatnog pogorianja u grad ‘nom tkivu,s dodataim znakovims raka prsutnth nakon pregleda prougavanog kiva"Ustvari utvrdeno je da nedostatakjoda poata vareakljugradnog thi Zivotnja ma injekije extrogena” Epldemijaraka dojkes kojom se trenutno suodavamo mogla bi se ebjsniti Kombinacijom manjka joda i povesane ilodenost ksenoestrogenima. Ksenorstrogeni su tvari nal estrogens koje ‘mogu poremetit nae receptor estrogena.Primerikeenoestrogena ukdjucujatoksine iz okoa, kao to su hsfenol A (BPA) ila in plastke Ilofen smo poveéanim koliginama sntetsks hotmona iz ‘strogenima sldnih hormona (2 ksenoestrogena) koja se ra niekonvencionalno ugajanefvotinje, Ov sitetski hcmoni prona- laze put do nah prehrambenih proizvoda.§obzirom na ginenicw 4a edna od sedam ana obolijeva od raka doje, a jedan od tojee mukarea ima rak prostate, slik se daima vite nego tarobnom, No, nada ipak postoj. Za poeta, recimo, bilo bi dabro kon ‘zumirat namirnice organskog podjeta a iabjegavatl hranu kota ‘miniranusintetskim hormonims. Sede: korak predstavja java je problema nedostatkajoda te potom odrlavanje dvolne rzine joda w organiza. Poremeési manjka joda lko se mogu ispraviti dodavanjern Jods u preiranu. Nadoknada nedovanih kolitina joda kod fv ‘inj rezlia promyjenom w njhovom grudaom tkiva Koje zt poprima normalniju srukturu, Sie relate primijetio sam kod. ‘velikogbroj svoj pacjenata, (Osim ititne Hjezde i doi od koriste | razna druga tive tijela. Zenda prostate, gastointestinalnog taka, Herd sino nice, Kosi, weziva tkiva i tekuéine gotovo cjelg ties kori jod LUGOLOVA OTOPINA- SAVRSENA PANACEA vata rai lesnathiva avila su mehanizme 2a ‘hvatane joda kako bi se udinkovito crpio iz prehrambenth izvoa. Dojke imaj Ajelotvornu metod pribavijanjajoda iz rane.” Poteba ste 2 jeade za jdm osigurat ce da ona doblle .prvu pore oda, 80, u ‘anja nedovolinog jods, moze znaiti da druga tkiva ute mogu ppokazivat znakoveozbijnieg manjka joda. Jodiranje sol uvedeno je isljuivo2ato da se smanjstopa gue { mentale zaotalsti. Ono je dost i smaniilo raSirenost gute lt nije dovljno da utjete na stopa Boles dojke.Usteai, utvrdeno je da pod users naimanjim unosom joa biljede veo visoke stope rakadojke. U Sjedinjenim Drfavama podrutje poznato kao ,pojas gue" (koje graniti s Velikim jezerima) ne samo da ima medu najvigim stopama smrtnostod rakadojke, ve ima krajemiske rane jod 1th, Sto upucnje na ieravan odnosizmedu razina oda te razvoja smmrtnosti od raka doe ‘Kads se od unos! ora iltnjekejom, dva su podrugja ut {el koja sbira joa: Ritna ljezda \eksra-tieoidno thie. Znan “stvenciprocjenjuju da pebliino 8 mg joda peikupjaeksratireo- dno tkivo (dok 6 mg preuzima Stna Bijenda)* Dojke su jedan ‘od najvesih potrotaga ekstra-tieoidnog joda. Procjenjuje se da Aojkamna treba otpiike 5 mg joda na dan kod dene tielese tetine 50 kg’** Krupnija ene (ll Zena s velikim gradima)imala bi vetu holitiny joda koncentrrany u dojkama, Budué da mtkarc {mau manje geudi od den, njihove potrebe 2a jodom su takoder manje Kod stanja nedostatkom joda najveéa pobrana joda u tela dogada seu Sno Herd. Kadatjefo ima dovolne koliéne jou Bitna tienda ce sadrdavati 50 mg joda od ukupnog joda u tela (1500-2000 mg)" Posto elu dovojno joda najveé klitine joda nalaze se w mason tiv | mifiénom tkivu(u popretno-pru- gistom misiu), U sugaju da je prisutna gojrnost potrea tela a Jodom rast er de masne stance ela zatijevat vie joda 100 ‘fone UROTREBA ANORGANSEOG, NIRADIONKTIVNG ODA Kao Sto smo spomenuli ranije, denske dojke glavna eu sedi- sta 2a spremanje joda, OdrPavanje adekwataih razinsjoda maéno je ako bi se osiguraloadekvatno funkeionirane tite ijezde i nor- :malna grada dojki.Smatram da ée ovo takoder smanjiti uéestslost pojave ral dojke pomodifenama da rk dojke sad, Dobro je poznato da bolestiitnjaée,ukjutujudigutu {auto June poremeajeStitnjat, napadaju dene w mnogo vecim posto- ‘ima nego Sto napadaju mukarce. jedan od raslogs mogla b bith {injenica da 2ena buduei da ima vie gradnog tive od muskarea, ahtijeva veGi unos jos of muskarca. Posto liu organiza nedo- stata joda kod 2ene dese pri pojavitezblini znakovi manga joda negoli kod muskaracu signom deicternom stan, POTREBE OSTALIH TKIVA ZA JODOM Sredjezde uijelu ovseoadekvatim razinama oda dab optimal- no funkcioniale. Ispitivanj na fivotinjama ukazala sa na proble- me's nadbubretnim thjezdama,sitnom iijezdom', jin 5 ‘si hipotalamusa i hipofize® kao is cjlim endokrinim sustavor, ‘kada posto pomanjkanjejods. Ustvar, jain imaju drugu najvegu oncentracu joda u tel, odmah nakon ititne dljezde. Stnje § nedastatkom joda doves ée do neravnotede hormanalnog sustava, [Nemogude je imati uravnoteZen hormonal sustay ne osigu i adekvatan unos joda Dr. Guy Abraham, jedan od vodetih svetsih istradivaga oda, pokazao e da potreban dnevni unos oda neophodan za ad Zavanje dovolne koliinejoda za ciel tela i2nostnajmanje 13, mg na dan” Kod stanja s dovojno joda ttna ijezdadr¥ ukupno bzw 50 mg joda. Sioa Aijezda treba pribiino 6 mg na dan oda 2a norm Jan rad Dojkama je potrebno barem 5 mg joda, pa ako ostae 2 mg (13 mg-11 mg) joda za ostatak organizma. Ova 2 mg oS uk su

    You might also like