Professional Documents
Culture Documents
Osnovi Auto Dijagnostike PDF
Osnovi Auto Dijagnostike PDF
Saveti i Informacije
MS Motor Service
International GmbH
Wilhelm-Maybach-Strasse 14–18
74196 Neuenstadt, Germany
Phone +49 (0) 7139 - 9376 3333 Kontrola emisije izduvnih gasova
Fax +49 (0) 7139 - 9376 2864
Hamburger Strasse 15
41540 Dormagen, Germany
i OBD
Phone +49 (0) 2133 - 267 100 Komponente PIERBURG
Fax +49 (0) 2133 - 267 111
info@ms-motor-service.com
www.ms-motor-service.com
1 UVOD .......................................................................................................................................... 4
1.1 Predgovor ................................................................................................................ 4
1.2 Piktogrami i simboli ............................................................................................. 5
1.3 Opšte napomene .................................................................................................. 5
6 DODATAK ................................................................................................................................ 66
6.1 Teorijske osnove .................................................................................................. 66
6.1.1 Formiranje izduvnih gasova ............................................................................ 66
6.1.2 Osnovne štetne materije u izduvnim gasovima ...................................... 67
6.1.3 Dozvoljene vrednosti emisije ......................................................................... 68
6.2 Skraćenice.............................................................................................................. 69
6.3 Rečnik ...................................................................................................................... 70
6.4 Izvori i literatura................................................................................................... 71
6.5 Servisne informacije i tehničke brošure ..................................................... 71
6.6 Program obuke .................................................................................................... 71
6.7 Katalozi, Motor Service CD, TecDoc CD ....................................................... 71
1.1 Predgovor
Zakon za životnu sredinu U slučaju neispravnosti ili prilikom re- Naše iskustvo za Vas
Sa porastom broja motornih vozila i in- dovne servisne kontrole, kodovi greša- PIERBURG aktivno radi na razvoju i pro-
tenziviranjem saobraćaja pojačao se ka i ostali relevantni podaci se mogu izvodnji komponenti koje su u bliskoj
i uticaj izduvnih gasova na životnu sre- pozvati iz memorije u kojoj su smešteni. vezi sa kontrolom emisije izduvnih
dinu. Zapadno industrijsko društvo je Memorisane greške se takođe pozivaju gasova.
od 1968. godine počelo sa ograničava- prilikom redovne kontrole sastava iz- Kako OBD obuhvata nadzor rada svih
njem emisije štetnih gasova motornih duvnih gasova. Na taj način se blagovre- komponenti koje utiču na sastav izduv-
vozila. U tom zakonskom procesu vode- meno mogu uočiti neispravnosti koje nih gasova, u pogledu problema koji
ću ulogu su imale Sjedinjene Američke bi mogle oštetiti motor ili imati nega- se mogu javiti u praksi sakupljeno je
Države. tivne posledice po okolinu, pre nego što bogato iskustvo.
Zakonske granice emisije štetnih mate- izazovu veća oštećenja. Ova brošura je nastala iz naše želje da
rija su se neprestano pooštravale. Da podelimo to iskustvo sa Vama. Iz tog
bi se ti zahtevi mogli zadovoljiti u svako- OBD = rešenje svih problema? razloga je kod opisa sistema i dijagno-
dnevnim uslovima, postao je neopho- OBD zapravo detektuje neispravnost stičkih instrukcija fokus na Pierburgo-
dan dijagnostički sistem za nadgledanje nekog dela ili njegovo nepravilno funk- vim proizvodima.
rada komponenti i sistema u celini cionisanje, ali ne otkriva uvek i pravi Pošto se tek od 2003. godine EOBD pri-
odgovornih za sastav izduvnih gasova. uzrok nastanka greške. menjuje i na putničkim i lakim teretnim
Iz tih razloga su sva novija vozila opre- Zbog toga je preporučljivo konsultovati vozilima sa dizel motorom, naglasak je
mljena OBD sistemima koji detektuju, se sa stručnjakom koji je upoznat sa na benzinskim motorima.
memorišu i prikazuju greške. konkretnim sistemom.
Sa stalnim pooštravanjem dozvoljenih Vodeća uloga Kalifornije Ipak, glavni doprinos je bio uspostavlja-
vrednosti emisije izduvnih gasova od Navedeni problem je najpre uočen nje standarda za interfejs, protokole
sedamdesetih godina prošlog veka, po- u SAD, gde je od 1984. godine doneta prenosa podataka, dijagnostičke uređa-
većao se i broj mehaničkih i električnih odgovarajuća zakonska regulativa. je (skenere), dijagnostičke priključke
komponenti na motorima. Tim zakonskim odredbama su autodijag- i kodove grešaka. Tako je postalo mogu-
Neispravnosti tih novih komponenti nostički sistemi bili propisani u Kali- će očitati memoriju kodova grešaka po-
su bile počele da servisima predstavlja- forniji od 1988. godine, a od 1989. i u moću konvencionalnih OBD uređaja.
ju problem prilikom dijagnosticiranja. ostatku Sjedinjenih Američkih Država. Takođe je doneta odluka da proizvođači
U cilju prevazilaženja takvih problema, U pitanju je bio jednostavan auto- vozila moraju omogućiti da ovlašćena
krajem sedamdesetih su se javili prvi, dijagnostički sistem (OBD). lica imaju pristup servisnim podacima.
mada veoma jednostavni, dijagnostički Od takvog sistema se tražilo da regi-
sistemi integrisani sa vozilom. struje, memoriše i prikazuje greške na Standard EURO III
Njihovu pojavu je omogućio razvoj slo- komponentama od uticaja na emisiju U Evropi se istovremeno sa EURO III
ženijih elektronskih upravljačkih jedini- izduvnih gasova. U prvoj verziji se mo- standardom za emisiju izduvnih gasova,
ca. Istovremeno, povećavao se i broj gao pratiti samo rad komponenti koje od 1. januara 2000. pojavila evropska
novih ili unapređenih senzora i aktuatora, su bile u direktnoj vezi sa upravljačkom verzija OBD sistema. EOBD se odnosi na
time i više električnih sistema u vozilu jedinicom. Greške su bile prijavljivane putnička i laka teretna vozila sa benzin-
i njihovih priključaka. putem lampice – indikatora greške. skim motorom.
Posledica takvog razvoja bilo je nesi- Očitavanje je vršeno tumačenjem kodo- Od 2003. godine EOBD je obuhvatio
gurno dijagnosticiranje greške u slučaju va dobijenih treptanjem lampice. putnička i laka teretna vozila sa dizel
otkaza ili neispravnosti. motorom.
Da bi se situacija popravila, od 1984. OBD II U osnovi, EOBD odgovara američkom
godine se sve veći broj vozila oprema OBD II je od 1. januara 1996. godine u OBD II. Ipak, „ublažen“ je po nekoliko
poboljšanim sistemom detekcije gre- Sjedinjenim Američkim Državama po- osnova.
šaka, sa memorijom kodova grešaka stao obavezan za putnička i laka teretna – Ne traži se test zaptivenosti sistema
i autodijagnostičkim sistemom. vozila. U upotrebu je ušao dijagnostički za napajanje gorivom.
U pogledu primene takvih autodijag- sistem koji poseduje mnogo više funk- – Za recirkulaciju izduvnih gasova,
nostičkih sistema postojali su različiti cija. Pored komponenti za regulisanje sistem za dodatni vazduh i sistem
pristupi. To je za rezultat dalo velik broj emisije izduvnih gasova, sada su nadzi- ventilacije rezervoara za gorivo se tra-
različitih varijanti sistema, interfejsa, rane i neke druge funkcije i sistemi. ži samo ispravnost rada i električna
adaptera, skenera i kodova grešaka. Otkazi i odstupanja su smeštani u trajnu povezanost pojedinačnih elemenata.
Zbog toga je u mnogo slučajeva dijag- memoriju. Osim toga, u cilju pomoći Test efikasnosti tih komponenti nije
nostika grešaka bila moguća samo pri dijagnosticiranju, bili su memorisani potreban kod EOBD.
u opremljenijim ovlašćenim servisima. i radni uslovi pri kojima je došlo do Međutim, postoje proizvođači čija vozi-
neke greške. la zadovoljavaju OBD II standarde širom
sveta.
OBD sistemi moraju izvršiti sledeće Ciljevi OBD sistema U zavisnosti od OBD standarda
zadatke: – Stalni nadzor svih komponenti i si- obavlja se
Nadzor svih komponenti od stema od uticaja na sastav izduvnih – jednostavan test funkcionisanja
uticaja na sastav izduv- gasova (otvoreno/zatvoreno – da/ne –
nih gasova i funkcioni- – Trenutno otkrivanje i prijavljivanje uključeno/isključeno), ili
sanje pogona vozila. bitnih grešaka zbog kojih bi se emisija – test učinka, gde se vrednosti
Otkrivanje odstupanja pogoršala (rezultat rada) mere i porede sa
i grešaka. – Postizanje male emisije štetnih gasova nominalnim vrednostima.
Memorisanje grešaka i informacija svakog vozila tokom celog njegovog
o stanju. radnog veka
Prikazivanje grešaka.
Izlaz kodova grešaka
i informacija o stanju.
Prate se sledeći parametri
– Jačina struje na priključku sa masom, F Metode nadziranja modula ili
komponente nisu definisane
veza sa pozitivnim polom i prekidi zakonskim odredbama.
– Ulazni i izlazni signali sa senzora Nadzor se može vršiti na razne načine,
i aktuatora u zavisnosti od proizvođača.
– Verodostojnost signala Važno je koje se komponente ili moduli
nadziru.
Ono što je važno, jesu moguće po- Opseg funkcija se kreće od beznačajnih
sledice grešaka: korekcija, preko primene rezervnih
– Odstupanja od nominalne vrednosti vrednosti, aktiviranja lampice – indika-
– Greške koje značajno povećavaju tora greške (MIL) i smanjenja perfor-
emisiju štetnih materija mansi, do rada u pomoćnom režimu za
– Greške koje mogu izazvati oštećenje slučaj neispravnosti (režim „limp home“).
motora ili katalizatora
U literaturi i u svakodnevnom razgovo- – EURO I, EURO II i EURO III standardi za – OBD I i OBD II se odnose na američke
ru često postoje zabune oko upotrebe emisiju izduvnih gasova (EU I, EU II propise u vezi autodijagnostičkih
različitih izraza, kao što su OBD, EOBD, i EU III) predstavljaju zakonske propise sistema u vozilima.
EU i EURO. za kontrolu emisije izduvnih gasova – EOBD je evropska verzija američkog
Sledi objašnjenje razlika između odre- u Evropskoj uniji. OBD II.
đenih normi vezanih za sastav izduvnih – Nemački propisi za emisiju izduvnih
gasova i zakona u vezi OBD. gasova (npr. D3 i D4) uvedeni su zbog
poreskih olakšica.
SAD OBD II
Zbog toga se pojedini rokovi za uvođe- OBD
OBD 1 Putnička vozila/
laka teretna vozila
nje moraju razmatrati nezavisno jedni
od drugih.
EU Teretna vozila
norme Euro I Euro II Euro III Euro IV
Putnička vozila/
laka teretna vozila
Nemačke D3
norme
D4
Putnička vozila/laka
Direktiva 98/96/EC teretna vozila (benzin)
EOBD Putnička vozila/laka
teretna vozila (dizel)
Zakonska osnova za EOBD je direktiva – Praćenje usklađenosti sa zadatim – Zaštićen pristup upravljačkim jedini-
Evropskog parlamenta 98/69/EC. ograničenjima proverom vozila cama tako da je sprečeno neovlašćeno
Ta direktiva se odnosi na ograničenja i tokom rada (praćenje rada u eksploa- reprogramiranje, tj. čip-tjuning (zaštita
zahteve propisane EURO III normama. taciji) protiv manipulacija)
– Zakonski definisani postupci u slučaju – Predlozi za stvaranje standardnog
Osnovni sadržaj EURO III norme je: fabričkih grešaka elektronskog formata informacija po-
– Strožiji postupak homologacionih – Odredbe o postupcima prilikom trebnih za otklanjanje neispravnosti
ispitivanja vozila pojave neispravnosti – Uvođenje OBD sistema
– Značajno niže dozvoljene granice – Pristup svim informacijama potreb- – Dalji razvoj OBD sistema u integrisani
emisije štetnih materija nim za isporuku rezervnih delova merni sistem (OBM – On-Board
– Povećana izdržljivost (funkcionalna ili delova za naknadnu ugradnju. Izu- measuring system)
stabilnost) svih sistema i komponenti zetak: zaštita intelektualne svojine – Proširenje OBD sistema na ostale
od uticaja na emisiju (npr. podaci u upravljačkim jedinica- sisteme u motornom vozilu
– Pooštreni standardi za kvalitet goriva ma)
i poboljšan kvalitet goriva – Određivanje specifikacija koje obez-
beđuju kompatibilnost svih delova sa
OBD
2.3.3 EOBD
Obim dijagnosticiranja koji obuhvata OBD II, mada je ublažen po nekoliko zadovoljavaju OBD II standarde širom
EOBD u osnovi odgovara američkom stavki. Postoje proizvođači čija vozila sveta.
2.5 Nadzor
EOBD nadgleda sve komponente Rad određenih komponenti se nadzire Nadzor rada drugih komponenti i siste-
i sisteme odgovorne za sastav izduvnih neprekidno. ma se vrši povremeno (ciklični nadzor).
gasova.
Nadzor sledećih parametara se vrši – Električna kola svih komponenti Rad sistema koji su neprekidno pod
neprekidno: odgovornih za sastav izduvnih gasova nadzorom prati se bez obzira na tem-
– Neravnomeran rad (izostanak – Karakteristike signala lambda sonde peraturu i odmah nakon pokretanja
paljenja ili sagorevanja) motora.
– Sistem za gorivo (prilagođavanje Greške u radu odmah dovode do aktivi-
smeše, vremena ubrizgavanja) ranja lampice – indikatora greške.
Pod određenim uslovima bi moglo doći – Nivo goriva je ispod 20 % ukupne za- – Detekcija neravnomernog rada može
do pogrešne dijagnoze. Da bi se sprečili premine rezervoara (samo kod OBD II). biti isključena od strane upravljačke
takvi slučajevi, dijagnostičke funkcije – Velika nadmorska visina jedinice motora u slučaju kretanja po
mogu biti automatski isključene, na pri- (preko 2500 m). neravnom putu, da to ne bi bilo inter-
mer pod sledećim okolnostima: – Temperatura okoline niža od –7 °C. pretirano kao izostanak paljenja.
– Nizak napon akumulatora.
– Rad nekog pomoćnog uređaja
(npr. hidraulički pogon vitla).
Kôd spremnosti je namenjen za proveru Ovaj kod je uveden da bi se otkrile U zavisnosti od primenjenog dijagno-
– prisutnosti komponenti ili sistema, i manipulacije. Na primer, njime se može stičkog uređaja, kôd spremnosti je
– okončanja dijagnostike. otkriti da li je memorija grešaka izbrisa- uglavnom izražen sa dva niza brojeva
na isključivanjem akumulatora. od po dvanaest cifara.
OBD sistem zapravo ne kontroliše sam Na slici 5 je prikazan princip rada auto-
kvalitet izduvnih gasova, nego se njegov dijagnostičke funkcije.
rad zasniva na proveri ispravnosti funk-
cionisanja komponenata koje utiču na
sastav izduvnih gasova.
Greška u vezi
izduvnih gasova
Detekcija Aktiviranje
putem OBD lampice (MIL)
Memorisanje greške
Opravka
Izlazni signal
o grešci
– Upravljačka jedinica motora je proši- – Ako se ista greška javi u narednom – Ako se tokom nadzora sistema usta-
rena funkcijama koje obuhvataju ciklusu vožnje pod istim uslovima ili nove odstupanja koja će izazvati
OBD. se ponavlja tokom nekog vremen- prekoračenje dozvoljene vrednosti
– U zavisnosti od komponente, dijag- skog perioda, biće označena kao po- emisije izduvnih gasova, ili zbog
nostika se vrši stalno ili ciklično. tvrđena greška i memorisana u OBD. kojih može doći do oštećenja katali-
– Status izvršene dijagnostike se pred- Lampica – indikator greške će se zatora, aktiviraće se lampica – indi-
stavlja preko koda spremnosti (pogle- aktivirati. kator greške.
dati ‡ poglavlje 2.6). – Pored tih grešaka, biće memorisani – Memorisani podaci se mogu očitavati
– Greške koje utiču na emisiju izduvnih i ostali podaci o radnim uslovima pomoću dijagnostičkog uređaja
gasova se registruju i memorišu i uslovima okoline koji su vladali kada (skenera), povezanog preko dijagnos-
kao greške koje još nisu prihvaćene su se te greške pojavile (tzv. „freeze tičkog priključka (interfejsa).
(odbačene greške). frames“). Memorisani podaci mogu biti, na pri-
mer, kodovi grešaka, uslovi koji su
vladali u trenutku pojave neispravno-
sti (freeze frames), ostali podaci o
neispravnostima i podaci o vozilu.
Zahtevi koje lampica treba da zadovolji – Greške se mogu prikazivati samo – Lampica mora biti u vidnom polju
propisani su zakonom: vizuelno, ili eventualno i vizuelno vozača (na instrument tabli).
i akustično. – Lampica se aktivira kada se uključi pa-
– Aktivirana lampica prikazuje simbol ljenje (zbog zaštite od manipulacija).
motora prema standardu ISO 2575.
Lampica se aktivira u skladu sa tačno Lampica – indikator greške će nepre- Lampica – indikator greške će trep-
definisanim uslovima: stano svetleti tati (1/s) ako se jave greške, kao što
– Kad se uključi paljenje je izostanak paljenja, koje mogu voditi
(provera rada lampice). ka isključenju cilindra ili izazvati ošteće-
– Ako se uoči greška prilikom autokon- nje katalizatora.
trole upravljačke jedinice.
– U slučaju da se jave greške koje utiču Lampica – indikator greške će se
na sastav izduvnih gasova, tako da se isključiti ako se greške koje utiču
premaši 150 % dopuštene vrednosti na sastav izduvnih gasova više ne
sastava izduvnih gasova u dva uza- jave u tri uzastopna ciklusa vožnje.
stopna ciklusa vožnje.
Status lampice?
Status lampice?
Status lampice?
Status lampice?
Status lampice?
Provera
Provera
Provera
Provera
Provera
Provera
1. da da OFF ...
2. da da OFF da da ON ...
Kôd
6. da da OFF da da ON da ne ON da ne ON da ne OFF ... da OFF
izbrisan
Sl. 7 Aktiviranje lampice – indikatora greške tokom ciklusa vožnje
Objašnjenje
1. Ako se tokom ciklusa vožnje detek- 3. Ako drugi ciklus vožnje ne traje do- 6. Podatak o jednostavnoj greški će
tuje greška koja utiče na sastav iz- voljno da se završi provera svih biti izbrisan iz memorije ako se ta
duvnih gasova (ovde u prvom ciklu- komponenti, treći ciklus vožnje će se greška više ne pojavi u 40 narednih
su), greška će biti memorisana kao smatrati kao sledeći ciklus. Ako se uzastopnih ciklusa vožnje.
odbačena (mod 7 ‡ poglavlje 2.11), i tada utvrdi ta greška, lampica će se Greška će takođe biti izbrisana ako
ali se lampica – indikator greške aktivirati. se uslovi vožnje budu razlikovali,
neće aktivirati. Izuzetak je izostanak 4. U slučaju sporadičnih grešaka, lam- a greška se ne ponovi u 80 narednih
paljenja zbog kojeg dolazi do isklju- pica će se aktivirati samo ako se ista uzastopnih ciklusa.
čenja cilindra. Sve dok je takva greška detektuje u dva uzastopna
greška prisutna i cilindar je isključen, ciklusa vožnje.
lampica će treptati. 5. Lampica će se isključiti ako se greške
2. Ako se tokom narednog ciklusa vož- koje utiču na sastav izduvnih gasova
nje ponovo detektuje greška koja više ne jave u tri uzastopna ciklusa
utiče na sastav izduvnih gasova, vožnje.
greška će se smatrati potvrđenom
(„debounced“, mod 3 ‡ poglavlje
2.11). Lampica će se uključiti po za-
vršetku provere sistema3).
Dijagnostički priključak na vozilu je Priključak i podaci su standardizovani Time je po prvi put omogućeno da se
interfejs između OBD sistema i radionič- prema ISO 9144 – 2 ili prema SAE 1962, kodovi grešaka iz memorije grešaka
kog dijagnostičkog uređaja (skenera). što znači da su raspored kontakata vozila različitih proizvođača očitaju po-
i protokol isti za sve proizvođače. moću dijagnostičkog uređaja koji je
kompatibilan sa OBD.
Raspored kontakata
Dijagnostička utičnica ima 16 kontakata
– pinova. Sedam kontakata (‡ slika 8,
označeno crvenim) EOBD koristi za pro-
veru komponenata od značaja za
sastav izduvnih gasova.
Ostali se mogu koristiti za druge svrhe,
prema potrebama proizvođača.
Lokacija priključka
Dijagnostički priključak je postavljen
unutar vozila na mestu koje je pristu-
pačno, ali i zaštićeno od slučajnog
oštećenja.
Uključiti paljenje
Automatska detekcija vrste
prenosa podataka od strane
upravljačke jedinice
Primer:
Kod greške: P 0 4 0 0
Na koji sistem se greška odnosi?
P = pogon vozila Koja komponenta ima
B = karoserija
C = šasija grešku?
U = mreža (data bus sistem) Pogledati tabelu kodova grešaka
Ovde:
Greška u radu recirkulacije izduvnih gasova
Koja grupa grešaka je prikazana?
0 = kôd koji ne zavisi od proizvođača U kojoj oblasti je greška?
1 = kôd specifičan za proizvođača
(nije propisan) 1/2 = napajanje gorivom i vazduhom
3 = sistem za paljenje/izostanak sagorevanja
4 = sistem za prečišćavanje izduvnih gasova
5 = sistem za kontrolu brzine i praznog hoda
6 = upravljačka jedinica i izlazni signali
7/8 = menjač
P01/2xx
P0117
P0171
(napajanje gorivom i vazduhom)
S ENZOR TEMPERATURE RASHLADNE TEČNOSTI
R EGULACIJA SMEŠE (1. RED CILINDARA)
PRENIZAK SIGNAL
S UVIŠE SIROMAŠNA SMEŠA
F Za standardne P0 kodove
‡ pogledati poglavlje 6.4; [9].
P0213 BRIZGALJKA ZA HLADAN START 1 N EISPRAVNOST
P0234 PREHRANJIVANJE MOTORA PREVISOK PRITISAK
P03xx (sistem za paljenje ili izostanak sagorevanja)
P0301 1. CILINDAR I ZOSTANAK PALJENJA
P0325 S ENZOR DETONACIJE 1 N EISPRAVNOST
P0350 I NDUKCIONI KALEM , PRIM ./ SEK . KOLO NEISPRAVNOST
P04xx (ostali sistemi za kontrolu emisije)
P0400 R ECIRKULACIJA IZDUVNIH GASOVA NEISPRAVNOST
P0411 SISTEM DODATNOG VAZDUHA NEPRAVILAN PROTOK
P0444 VENTILACIJA REZERVOARA O TVORENO ELEKTRIČNO KOLO
P0473 S ENZOR PRITISKA IZDUVNIH GASOVA PREVISOK SIGNAL
P05xx (kontrola brzine i praznog hoda)
P0506 KONTROLA PRAZNOG HODA B ROJ OBRTAJA NIŽI OD ZADATOG
P0510 PREKIDAČ POLOŽAJA LEPTIRA NEISPRAVNOST
P06xx (upravljačka jedinica i njeni izlazni signali)
P0642 UPRAVLJAČKA JEDINICA NEISPRAVNA KONTROLA DETONACIJE
P07/8xx (menjač)
Na osnovu koda greške se može odre- ß Greške koje se javljaju pri nadzoru Prilikom praćenja rada komponenti
diti koja komponenta je u vezi sa ne- rada komponenti postoji razlika između električnih
kom neispravnosti i koja je vrsta greške. Na taj način se nadzire rad svih senzora grešaka i grešaka u radnom opsegu
Postoje dve različite vrste grešaka: i aktuatora koji utiču na sastav izduvnih (odstupanja od zadate vrednosti):
gasova.
ß Greške koje su rezultat nepravilnog Primeri senzora: Primeri električnih grešaka:
funkcionisanja – Senzor masenog protoka vazduha – Kratak spoj sa masom
Na primer: (protokomer) – Kratak spoj sa pozitivnim polom
– Neispravnost – Senzori pritiska – Prekid/odsustvo signala
– Nedovoljna ili prekomerna količina – Senzor broja obrtaja
– Preniska ili previsoka vrednost – Senzor faze Primeri grešaka radnog opsega:
– Nezaptivenost – Senzori temperature – Signal/napon
– Nedovoljan učinak – Davač položaja (potenciometar) – Vrednost signala nije verodostojna
– Granice siromašne ili bogate smeše – Vrednost je van radnog opsega
Primeri aktuatora: – Previsoka ili preniska vrednost
– Aktuatori leptira – Suviše velika ili suviše mala vrednost
– Električni preklopni ventil – Prekoračena gornja/donja granična
– Ventil EGR vrednost
– Elektropneumatski pretvarač
vati u zavisnosti od proizvođača dijag- P0191 S ENZOR PRITISKA U VODU ZA GORIVO PROBLEM SA MERNIM OPSEGOM/ SA SNAGOM
nostičkog uređaja. P0191 S ENZOR PRITISKA GORIVA G REŠKA U MERNOM OPSEGU ILI U RADU
P0191 E LEKTRIČNO KOLO SENZORA PRITISKA GORIVA PROBLEM SA MERNIM OPSEGOM ILI SA RADOM
VODA ZA GORIVO
P0191 S ENZOR PRITISKA GORIVA G247 S IGNAL NIJE VERODOSTOJAN
(E)OBD je sistem koji uočava, pamti U takvim slučajevima je potrebno kon- Ako postoji odziv koji se može čuti
i prikazuje greške. sultovati se sa stručnom osobom koja ili osetiti, električna veza je u redu.
Na taj način je moguće sprečiti teška dobro poznaje taj sistem. Međutim, tako se ne može utvrditi
oštećenja motora i tako izbeći negati- nezaptivenost ili zaprljanost.
van uticaj na okolinu. Kada se uoči greška, najpre je potrebno
Dijagnostički sistem zaista može uočiti očitati kôd greške pomoću dijagnostič-
neispravnu komponentu ili nepravilno
funkcionisanje, ali uglavnom ne i uzrok
kog uređaja i ispitati komponentu na
koju uređaj ukazuje kao na neispravnu. F Električne greške u provodnici-
ma ili u samoj komponenti se
oštećenja niti komponentu koja je uzrok u većini slučajeva pamte kao greške.
neispravnosti. Mehaničke neispravnosti kao što su
Kada postoji neka neispravnost, njeno
dijagnosticiranje je jednostavnije ako
F Očitani kodovi grešaka pružaju
važne informacije o potencijalno
nezaptivenost ili zaglavljivanje ventila
i slično, mogu se otkriti konvencional-
se očitaju kodovi grešaka i podaci veza- neispravnim modulima ili komponen- nim uređajima za ispitivanje.
ni za tu grešku. Međutim, nije uvek tama.
slučaj da je pravi uzrok neispravnosti Međutim, oni često uopšte ne ukazuju Pri utvrđivanju neispravnosti treba
komponenta na koju je dijagnostički na jednostavne uzroke kao što su pre- posebnu pažnju obratiti na
uređaj ukazao kao na neispravnu. lomljena ili probušena creva vakuuma, – Nezaptivenost creva
zaglavljeni ili neispravni ventili i sl. – Loše kontakte na električnim
Stvarni uzrok greške se često može priključcima
nalaziti u više komponenti. U zavisnosti od proizvođača vozila i – Otpore u radu aktuatora
dijagnostičkog uređaja, moguće je izvr-
šiti dijagnostiku aktuatora neke kompo- Nakon ispitivanja i eventualnih zamena
nente. delova, memoriju grešaka treba
Preporučuje se da se prvo očita memo- izbrisati.
rija grešaka, a zatim da se izvrši dijag-
nostika aktuatora u skladu sa preporu-
kama proizvođača dijagnostičkog
uređaja.
Aktuator se aktivira u takvim intervalima
da je njegov rad moguće pratiti sluhom
ili dodirom.
Ova brošura je napravljena isključivo za Obavezno se pridržavajte svih odgova- Merenje električnog otpora komponen-
stručnjake iz oblasti motornih vozila. rajućih uslova i bezbednosnih mera, ti se sme raditi tek posle električnog
posebno kada su prisutni gorivo i nje- razdvajanja, jer može doći do oštećenja
gova isparenja. unutrašnjih električnih kola. Sigurnosni
Električni priključci se ne smeju razdva- uređaji se ne smeju isključivati niti pre-
jati ili spajati kada je paljenje uključeno. mošćavati.
Skokovi napona koji se tada javljaju Pridržavajte se preporuka proizvođača
mogu oštetiti elektronske komponente. vozila.
Pored instrukcija za dijagnosticiranje MS Motor Service International ima Između našeg elektronskog medija
koje se daju u nastavku, postoji mnoš- blisku saradnju sa firmom Autodata i Autodata „CD-2“ postoji direktna veza.
tvo drugih izvora informacija koje Limited. Na taj način ste, sa odgovarajućom
će Vam pomoći u dijagnostici neisprav- Autodata Limited je evropski lider u licencom, u mogućnosti da pristupite
nosti. snabdevanju tržišta informacijama dijagnostičkim podacima direktno
Izbor literature je dat u poglavlju 6.4, o održavanju, opravkama i dijagnos- od firme Autodata.
„Izvori i literatura“. ticiranju motornih vozila. Objavljeni
podaci i informacije potiču od pro-
izvođača vozila i delova, sakupljeni su Više informacija možete naći na
od strane firme Autodata i objedinjeni www.autodata.de
sa njihovim podacima o ispitivanju
vozila.
Autodata objavljuje te podatke na
CD-ima i u tematskim priručnicima.
Kao firma specijalizovana na polju pri- emisije, PIERBURG je intenzivno uklju- U proseku, svako evropsko putničko
preme smeše, napajanja gorivom, čen u razvoj i proizvodnju savremenih vozilo ima 3,2 Pierburgove komponente.
napajanja vazduhom, vakuumskim komponenti. Većinu tih komponenti, direktno ili
sistemima i sistemima za kontrolu indirektno, nadzire OBD sistem.
9
24 10
19 11
29
23
28
12
18
8
27 22
17
8
16
13
26
21
14
25 15
20
Sl. 13 Šematski prikaz proizvoda PIERBURG, koji su od uticaja na sastav izduvnih gasova (benzinski i dizel motor)
Proizvodi PIERBURG
1 Modul za napajanje gorivom 12 Ventil EGR 28 Ventil za regulaciju pritiska u rezer-
2 Pumpa u rezervoaru/pumpa niskog 13 Električni pretvarač pritiska (EDW) voaru
pritiska 14 Ventil za dodatni vazduh (ARV) – Pumpa za vodu (nije prikazana)
3 Pumpa postavljena na vod za gorivo 15 Leptir u izduvu
(in-line pumpa) 17 Vakuum pumpa Komponente drugih proizvođača
4 Filter za gorivo 18 Kućište leptira (sa prekidačem leptira, 16 Lambda sonda ispred katalizatora
5 Ublaživač pulsacija aktuatorom praznog hoda itd.) 20 Katalizator
6 Nepovratni ventil za gorivo 19 Usisna grana (sa elektromotornim 25 Filter za vazduh4)
7 Nepovratni ventil aktuatorom EAM-i) 27 Filter od aktivnog uglja (AKF)
8 Električni preklopni ventil (EUV) 21 Električna pumpa dodatnog vazdu- 29 Rezervoar za gorivo
9 Regulator pritiska ha (SLP) – Turbokompresor (nije prikazan)
10 Elektropneumatski pretvarač priti- 22 Kombinovani ventil
ska (EPW) za upravljanje turbokom- 23 Protokomer (LMS) Sistemi i komponente će biti detaljnije
presorom promenljive geometrije 24 Ventil filtera od aktivnog uglja/ventil objašnjeni u nastavku.
11 Elektropneumatski pretvarač priti- za regeneraciju
ska za aktiviranje ventila EGR 26 Ventil za ispiranje filtera od aktivnog
uglja
4) Filteri za vazduh su u programu proizvoda MS Motor Service International (više informacija ‡ poglavlje 6.4).
Filter za gorivo
Modul za
gorivo Ublaživač pulsacija
Ventil za regeneraciju
Usisna
grana
Regulator
pritiska
Ventil za regulaciju pritiska
u rezervoaru
Kućište leptira
Kada se u sistemu za napajanje gori- Kada se uoči greška, upravljačka jedini- ß Dugoročno podešavanje
vom jave veća odstupanja, može doći ca će korigovati vremena ubrizgavanja. Ako su iste korekcije neophodne za duži
do pojave sličnih neispravnosti kao To je kratkoročno podešavanje koje se vremenski period, upravljačka jedinica
u slučaju izostanka paljenja ili neravno- preračunava za svaku radnu tačku. će radnoj memoriji zadati trajnu korigo-
mernog rada (pogledati ‡ poglavlje vanu vrednost. Dugoročno podešavanje
5.3.3): Automatsko podešavanje smeše omo- se naziva i adaptivno predupravljanje.
– Pad snage, trzanje gućava nezavisno precizno podešava- Primeri takvog podešavanja su promene
– Izostanak paljenja sve dok se ne akti- nje količine goriva. izazvane promenama protoka vazduha
vira detekcija neravnomernog rada u usisnom sistemu ili promenama gu-
– Razređivanje ulja ß Kratkoročno podešavanje stine vazduha prilikom izraženijih pro-
Pri promenama vrednosti koeficijenta mena nadmorske visine tokom vožnje.
Neispravnost rada ili greška na nekoj viška vazduha λ (npr. osiromašenje
komponenti koja utiče na sastav smeše smeše), odmah se vrši korekcija smeše Mapa radne karakteristike, time i njena
i odatle na sastav izduvnih gasova, (u tom slučaju ka bogatijoj), tako srednja vrednost, pomeraju se na takav
prati se putem lambda sonde. da odnos vazduha i goriva ponovo način da se u potpunosti zadrži opseg
postigne traženu vrednost. kratkoročne regulacije koeficijenta viš-
ka vazduha λ, kako ka siromašnijoj tako
i ka bogatijoj smeši.
Osiromašenje Obogaćenje
Dugoročno podešavanje
P0170
P0171
R EGULACIJA SMEŠE (1. RED CILINDARA)
R EGULACIJA SMEŠE (1. RED CILINDARA)
N EISPRAVNOST
S UVIŠE SIROMAŠNA SMEŠA
F Više informacija:
‡ poglavlje 6.4.
P0172 R EGULACIJA SMEŠE (1. RED CILINDARA) S UVIŠE BOGATA SMEŠA
...
Pumpe za gorivo – Nedovoljan protok pumpe niskog pritiska – Izmeriti pritisak i protok goriva iz pumpe niskog pritiska
– Nizak pritisak goriva – Zameniti neispravnu pumpu
Regulator pritiska – Neispravan regulator pritiska, previsok ili – Proveriti pritisak goriva i rad regulatora
prenizak pritisak goriva – zbog toga varira – Zameniti neispravan regulator pritiska
količina ubrizganog goriva – Proveriti sistem za napajanje gorivom
Filter za gorivo – Zagušen filter za gorivo; nedovoljan protok – Proveriti protok goriva iza filtera
– Zameniti filter za gorivo
Vodovi za gorivo Presavijena creva za gorivo – Vizuelno pregledati u slučaju nedovoljnog protoka
– napojni vod – nedovoljna količina goriva i odstupanja pritiska
– povratni vod – previsok pritisak goriva – Ispraviti creva i po potrebi ih zameniti
Sistem filtera od aktivnog – Sistem je nezaptiven ili ne radi – Pogledati ‡ poglavlje 4.2.3
uglja (AKF sistem) – Zaglavljen ventil
– Prepunjen rezervoar za gorivo
Upravljanje motorom
Senzor masenog protoka – Pogrešan signal – Proveriti dijagnostičkim uređajem (merenje naponskog signala)
vazduha (protokomer) – Zaprljan ili oštećen senzor – Zameniti neispravan protokomer
Napajanje vazduhom
Kućište leptira i njegove – Ulaženje vazduha u usisnu cev – Proveriti zaptivenost, zameniti oštećene zaptivke po potrebi
komponente – Pogrešan signal sa davača položaja leptira – Proveriti zatvaranje i krajnje položaje leptira, po potrebi podesiti
– Prekidač krajnjeg položaja ne daje signal ili zameniti kućište leptira
ili daje pogrešan signal – Proveriti signal sa potenciomera, po potrebi zameniti kućište leptira
– Proveriti pohabanost, po potrebi zameniti kućište leptira
Usisna grana – Ulaženje vazduha u usisnu granu – Proveriti zaptivenost, zameniti oštećene zaptivke po potrebi
– Ulaženje vazduha iza senzora masenog – Proveriti zatvaranje leptira, po potrebi podesiti, ili zameniti pohaba-
protoka vazduha ne elemente ili varijabilnu usisnu granu
– Ulaženje vazduha u usis – Proveriti pohabanost, po potrebi zameniti varijabilnu usisnu granu
Pumpa za gorivo
Ventil za regeneraciju
filtera od aktivnog uglja
Usisna grana
Ventil za regulaciju
pritiska u rezervoaru
Kućište leptira
Posuda filtera od
aktivnog uglja
Najrasprostranjeniji metod nadzora ra- Ako u ta dva slučaja za neko kratko Drugi metod je dijagnostika modulaci-
da sistema se zasniva na tome da se vreme ne dođe do navedenih podeša- jom. Kod tog metoda upravljačka je-
najpre se proverava kolika je vrednost vanja, prijavljuje se greška. dinica motora u kratkom vremenskom
lambda kada je ventil za regeneraciju intervalu otvori i zatvori ventil za rege-
filtera od aktivnog uglja zatvoren. Lambda regulacija neće reagovati ako neraciju filtera sa aktivnim ugljem.
Zatim se ventil za regeneraciju otvori. pri otvaranju ventila za regeneraciju Tada nastaje promena pritiska u usisnoj
– Ako je u filteru od aktivnog uglja slučajno nastane smeša sa λ = 1. grani koju registruje senzor pritiska.
vezano mnogo ugljovodonika, smeša Tada će aktuator praznog hoda sprečiti Izmerene vrednosti se porede sa zada-
će jedan kratak period biti veoma povećanje broja obrtaja motora. tim i ako postoje odstupanja, prijavljuje
bogata. Lambda regulacija vrši korek- Takođe, pri ispravnom radu se mora se greška.
cije u pravcu siromašne smeše. za određeno vreme postići dijagnostički
– Ako u filteru od aktivnog uglja nema prag. Zato će se smatrati da postoji Uslovi pri kojima se nadzire rad
vezanih ugljovodonika ili ih je malo, greška ako se podešavanje smeše ne Rad sistema se nadzire
kada se otvori ventil za regeneraciju obavi za određeno vreme. – pri radu na praznom hodu,
filtera sa aktivnim ugljem, strujaće sa- – kada motor dostigne radnu
mo vazduh ili vazduh sa malim sadr- temperaturu.
žajem goriva. Smeša će se osiromašiti
i lambda regulacija će izvršiti korekci-
ju u pravcu bogate smeše.
Ventil za regeneraciju – Problem sa praznim hodom – Proveriti rad nepovratnog ventila ručnom vakuum pumpom
filtera od aktivnog uglja – Regulacija praznog hoda je dostigla – Izvršiti autodijagnostiku ili dijagnostiku aktuatora
granične vrednosti – Proveriti električni otpor ventila
– Zaglavljen ventil – Očistiti ili, ako je potrebno, zameniti neispravan ventil
– Delimično zaglavljen/otvoren ventil
– Izražen miris benzina, posebno na višim
temperaturama
Vodovi – Loša ventilacija rezervoara za gorivo – Očistiti ili zameniti neispravne komponente
(ka ventilu za regeneraci- (zagušenje, nečistoće) – Proveriti vodove
ju filtera od aktivnog – Zagušeni, prekinuti ili odvojeni vodovi
uglja ili do usisne grane) – Vodovi zagušeni kondenzatom
Pumpa za gorivo
Senzor pritiska
u rezervoaru Dijagnostička pumpa
Ventil za regeneraciju
filtera od aktivnog uglja
Usisna grana
Ventil za regulaciju
pritiska u rezervoaru
ß Ispitivanje potpritiskom
Ventil za ispiranje posude sa filterom
od aktivnog uglja je zatvoren. Ventil za
F Ventil za regeneraciju filtera od
aktivnog uglja (AKF ventil) se na-
Ako se za određeni period vremena
postigne propisani potpritisak, ventil za
regeneraciju filtera od aktivnog uglja ziva i ventil za regeneraciju, ventil filte- regeneraciju filtera će se zatvoriti. Ako
je otvoren. Tako nastaje potpritisak u ra od aktivnog uglja ili ventil ventilacije razlika pritisaka u zatvorenom sistemu
usisnoj grani. rezervoara. padne brže nego što je predviđeno, biće
Ako za određeno vreme ne nastane prijavljena greška koja ukazuje na malu
potpritisak, biće prijavljena greška koja nezaptivenost (do 0,5 mm).
ukazuje na nezaptivenost (veća nezap-
tivenost, do 1 mm).
ß Ispitivanje natpritiskom
Ventil za ispiranje posude sa filterom javljati u kraćim ili dužim intervalima.
od aktivnog uglja i ventil za regeneraciju Ako postoji velika nezaptivenost, neće
filtera od aktivnog uglja su zatvoreni. nastati potreban pritisak. U zavisnosti
Dijagnostička pumpa, koja je neophod- od načina ispitivanja, nezaptivenost se
na kod ovog metoda, stvara određeni ocenjuje preko potrošnje energije
pritisak. Kada se dostigne taj pritisak, ili preko vremena rada dijagnostičke
pumpa se automatski isključuje. Ako pumpe.
pritisak padne ispod neke vrednosti,
pumpa se ponovo uključuje. U zavisno-
sti od veličine nezaptivenosti, to će se
Radi pouzdanog starta hladnog motora Uduvavanjem (dodatnog) vazduha bo- time se u velikoj meri smanjuje količina
neophodna je smeša sa viškom goriva gatog kiseonikom u izduvni kolektor HC i CO u izduvnim gasovima. Istovre-
(bogata smeša). dobija se naknadna oksidacija (katali- meno se i vreme zagrevanja katalizatora
Zbog bogatije smeše je tokom hladnog tičko naknadno sagorevanje) zagađuju- značajno skraćuje, zbog toplote razvi-
starta u izduvnim gasovima prisutna ćih materija. Iako se sistem dodatnog jene naknadnom oksidacijom.
veća količina nesagorelih ugljovodonika vazduha uključuje u trajanju od najviše
(HC) i ugljen-monoksida (CO). 90 sekundi posle hladnog starta,
Vazduh
Kućište leptira
Električni preklopni ventil (EUV)
Protokomer
Ventil za dodatni
vazduh (ARV)
Pumpa dodatnog
vazduha (SLP)
Potpritisak
Vazduh
Nepovratni ventil
Kombinovani
Ventil ventil
za dodatni
vazduh
OBD sistem nadzire rad sistema dodat- Za proveru rada sistema koriste se dva ß Na radnoj temperaturi
nog vazduha i njegove električne kom- različita postupka. Ovaj način nadzora se dešava u toku ra-
ponente. da na praznom hodu kada je motor
– Ispravnost rada se nadzire pomoću ß Neposredno nakon hladnog starta dostigao radnu temperaturu. Da bi se
lambda sonde, praćenjem količine Električna pumpa dodatnog vazduha izvršila provera, uključuje se pumpa
dodatnog vazduha u određenim reži- će odmah nakon hladnog starta biti dodatnog vazduha. To prouzrokuje re-
mima rada. Ako se prekorače zadate uključena u trajanju od oko 90 sekundi. gistrovanje siromašne smeše putem
vrednosti, biće konstatovana greška. Količina uduvanog dodatnog vazduha lambda sonde. Signal sa sonde se zatim
– Na električnim komponentama siste- se ne kontroliše. poredi sa zadatim vrednostima
ma se prati da li je došlo do kratkog Ako je lambda sonda spremna za rad u upravljačkoj jedinici.
spoja sa masom ili napajanjem, i da li i ako šalje upotrebljiv signal, on će biti
postoji prekid u provodnicima. upoređen sa zadatim vrednostima.
Kod EOBD se na sistemu dodatnog vaz-
duha nadzire samo električna veza
pumpe dodatnog vazduha, ali ne i rad
sistema.
P0412 Greška u električnom kolu preklopnog ventila „A“ sistema dodatnog vazduha (EUV 1)
P0415 Greška u električnom kolu preklopnog ventila „B“ sistema dodatnog vazduha (EUV 2)
Nepravilno aktiviranje Električni preklopni ventil (EUV) se ne aktivira. – Proveriti provodnike, priključke i električni
– Električni preklopni ventil nema napajanje preklopni ventil
– Električna greška
P0413 Prekid u električnom kolu preklopnog ventila „A“ sistema dodatnog vazduha (EUV 1)
P0416 Prekid u električnom kolu preklopnog ventila „B“ sistema dodatnog vazduha (EUV 2)
Električni preklopni ventil (EUV) se – Električni preklopni ventil nema napajanje – Proveriti provodnike, priključke i električni
ne aktivira – Nepravilno aktiviranje preklopni ventil
– Električna greška
P0414 Kratak spoj u električnom kolu preklopnog ventila „A“ sistema dodatnog vazduha (EUV 1)
P0417 Kratak spoj u električnom kolu preklopnog ventila „B“ sistema dodatnog vazduha (EUV 2)
Električni preklopni ventil (EUV) se Električni preklopni ventil (EUV) se ne aktivira. – Proveriti provodnike, priključke i električni
ne aktivira – Električni preklopni ventil nema napajanje preklopni ventil
– Nepravilno aktiviranje
– Električna greška
– Kratak spoj
Bučan izduv ili miris Nezaptivenost izduvnog sistema ili sistema Ostaviti pumpu da radi dok je još na vozilu (sa spoljašnjim napaja-
izduvnih gasova u dodatnog vazduha, između izduvnog njem).
motorskom prostoru kolektora i ventila za dodatni vazduh ili Utvrditi nezaptivena mesta (pomoću spreja za detekciju curenja).
nepovratnog ventila. Zameniti neispravne vodove ili zaptivače.
Pažnja:
Ako je vod između pumpe dodatnog vazduha i izduvnog kolektora
izgoreo, postupiti kao u slučaju kodova grešaka P0410 i P0411.
Izduvni gasovi
Potpritisak
Vazduh
Protokomer (LMS)
Elektro-
pneumatski
pretvarač
pritiska (EPW)
Ventil EGR
Sl. 33 Šema recirkulacije izduvnih gasova kod benzinskog motora (sa pneumatskim ventilom EGR)
Pneumatski ventili su se koristili sve do Prednosti električnih ventila: Na slici 33 su prikazane dve varijante sis-
1998. godine. U novijim izvedbama se – nema potrebe za dodatnim kompo- tema za recirkulaciju izduvnih gasova
skoro isključivo koriste električni ventili nentama sa pneumatskim ventilom EGR. On se
EGR (EEGR). – brz odziv jer se direktno aktiviraju aktivira elektropneumatskim (EPW) ili
– pogodni su za nadzor električnim pretvaračem pritiska
Prednosti pneumatskih ventila: – uključuje se bez potpritiska (EDW).
– manja težina
– velika sila aktiviranja Vodovi za izduvne gasove spajaju izduv-
– jednostavna konstrukcija ni kolektor sa ventilom EGR, i spajaju
ventil sa usisnom granom. U mnogim
konstrukcijama je ventil EGR direktno
postavljen na izduvnu granu ili na usi-
snu cev.
Za aktiviranje ventila EGR se koristi pot- Upravljačka jedinica pomoću pneumat- Recirkulacija izduvnih gasova se uklju-
pritisak u usisnoj cevi. Kada se ventil skih ili električnih ventila aktivira recir- čuje samo u određenim radnim uslovi-
otvori, određena količina izduvnih gaso- kulaciju izduvnih gasova, u zavisnosti od ma:
va se vraća u usisnu cev i odatle u temperature, količine vazduha (optere- – Kod dizel motora do oko 3000 o/min
prostor za sagorevanje. ćenja motora) i broja obrtaja motora. i pri srednjim opterećenjima.
Neki ventili EGR su opremljeni poten- Položaj ventila EGR se registruje preko – Kod benzinskih motora iznad obrtaja
ciometrima za davanje položaja. Poda- odgovarajućeg davača (obično je to praznog hoda do gornjih vrednosti
tak o njegovom položaju omogućava potenciometar). delimičnog opterećenja.
korekcije otvaranja kao i neprekidan – U jednostavnijim ili starijim sistemima – Na punom opterećenju se ne vrši
nadzor. Neki ventili EGR imaju integri- se pneumatski ventil aktivira potpriti- recirkulacija izduvnih gasova, dakle
sani davač temperature. Kako visoka skom, preko električnog preklopnog EGR nema uticaja na maksimalne
temperatura kod električnih ventila ventila (EUV). U tako jednostavnom performanse.
EGR može izazvati njihov otkaz, takvi sistemu ventil EGR ima samo položaje
ventili se u nekim slučajevima povezuju otvoreno i zatvoreno.
sa sistemom za hlađenje motora. Sen- – U novijim izvedbama se aktiviranje
zor masenog protoka vazduha (LMS) vrši preko elektropneumatskog pret-
neprekidno meri koliko vazduha ulazi varača (EPW) koji može kontinualno
u motor. Kod dizel motora se signal da podešava ventil EGR. Na taj način
sa tog senzora koristi za upravljanje re- ga je moguće brzo i veoma tačno po-
cirkulacijom izduvnih gasova. desiti u skladu sa odgovarajućim
radnim uslovima.
Pre uvođenja elektropneumatskog
pretvarača, korišćeni su električni pret-
varači pritiska (EDW).
– Električnim ventilima EGR upravlja
direktno upravljačka jedinica.
P0405 Sistem recirkulacije izduvnih gasova – prenizak signal sa senzora A upravljačkog kola
P0406 Sistem recirkulacije izduvnih gasova – previsok signal sa senzora A upravljačkog kola
P0407 Sistem recirkulacije izduvnih gasova – prenizak signal sa senzora B upravljačkog kola
P0408 Sistem recirkulacije izduvnih gasova – previsok signal sa senzora B upravljačkog kola
– Signali sistema EGR pogrešni ili nisu Pohabani ili zaprljani: – Proveriti signale i uporediti sa zadatim
verodostojni – potenciometar ventila EGR vrednostima
– senzor pritiska – Proveriti električne priključke i provodnike
– senzor temperature
– senzor masenog protoka vazduha
– električni priključci i provodnici
F
P0108 S ENZOR APSOLUTNOG/ BAROMETARSKOG PREVISOK SIGNAL
PRITISKA U USISNOJ GRANI U vezi ostalih kodova grešaka
P0109 S ENZOR APSOLUTNOG/ BAROMETARSKOG S PORADIČNA GREŠKA specifičnim za pojedine proizvo-
PRITISKA U USISNOJ GRANI
P0110 S ENZOR TEMPERATURE USISANOG VAZDUHA NEISPRAVNOST đače ‡ pogledati poglavlje 6.4.
P0111 S ENZOR TEMPERATURE USISANOG VAZDUHA PROBLEM SA OPSEGOM/ PERFORMANSAMA
P0112 S ENZOR TEMPERATURE USISANOG VAZDUHA PRENIZAK SIGNAL
P0113 S ENZOR TEMPERATURE USISANOG VAZDUHA PREVISOK SIGNAL
P0114 S ENZOR TEMPERATURE USISANOG VAZDUHA S PORADIČNA GREŠKA
ß Ventil EGR
Najčešći uzroci neispravnosti su nasla-
ge na tanjiriću ventila ili na ventilskom F Neki od uzroka zauljenog usisa
ili prisustva ulja u usisanom vaz-
– Učestale vožnje na kratkim relacijama
(posebno u hladnom periodu, kada
sedištu. duhu su: emulzija ulja i vode prodire u sistem
Posledice će biti: – Neispravnost u sistemu oduške korita oduške motora).
– Zaglavljivanje ventila i nemogućnost motora (npr. izdvajač ulja, ventil – Previsok nivo ulja u motoru.
otvaranja. oduške). – Pohabane zaptivke stabla ventila ili
– Smanjeno otvaranje zbog naslaga. – Povećano produvavanje gasova zbog ventilske vođice omogućavaju prodor
– Nepotpuno zatvaranje ventila. pohabanih klipno-cilindarskih sklo- ulja u usisne kanale.
pova.
Neuobičajeno obilne naslage mogu biti – Neispravan turbokompresor (tj. poha-
posledica grešaka u sistemu za ubrizga- bani ležajevi, zagušen povratni uljni
vanje ili mogu nastati zbog prevelikog vod).
sadržaja ulja u usisanom vazduhu. – Produženje servisnog intervala (nere-
Kod dizel motora, naslage takođe na- dovna zamena ulja i filtera).
staju zbog čađi. – Primena ulja neodgovarajućeg kvali-
teta za datu primenu.
Sl. 38 Ventil EGR (dizel motor) sa obilnim naslagama i nov ventil EGR F Funkcionisanje pneumatskog
ventila EGR se može jednostav-
no proveriti pomoću ručne
vakuum pumpe.
ß Elektromagnetni ventili
(EUV, EDW, EPW)
Najčešći uzroci neispravnosti su: F Više detalja se može naći u slede-
ćim servisnim informacijama:
– voda ili nečistoća, ili Za električni preklopni ventil
– nezaptivena creva. (EUV): SI 0050, SI 0051
Ovi otkazi se ne mogu uvek otkriti Za elektropneumatski pretvarač (EPW):
dijagnostikom komponenti. SI 0027
Visoka spoljašnja temperatura može Za električni pretvarač pritiska (EDW):
izazvati pojavu sporadičnih grešaka. SI 0065, 0076.
Ređe se javljaju otkazi izazvani nepra-
vilnim spajanjem creva.
Upravljačka jedinica
ß Kućište leptira
Količina usisanog vazduha se kontroliše Dok su se negde do 1995. za regulaciju U najnovijim izvedbama se regulacija
pomoću leptira i punjenje cilindara će praznog hoda koristili posebni aktuato- praznog hoda i obogaćenje smeše pri
zavisiti od prigušenja u usisu. Ranije su ri, u savremenijim rešenjima je aktuator startu vrši podešavanjem leptira. Zato
leptiri korišćeni uglavnom samo u usi- praznog hoda integrisan sa kućištem se leptirom upravlja putem elektromo-
snom sistemu benzinskih motora. Danas leptira (LLFR). 6) tora, proces je brži i time se omogućuju
se sve više primenjuju i u dizel motori- U zavisnosti od radnih uslova, aktuator mali protok vazduha za prazan hod
ma, zajedno sa sistemima za kontrolu praznog hoda preko bajpasa leptira i upravljanje leptirom bez mehaničke
emisije izduvnih gasova. reguliše količinu vazduha potrebnu za veze sa pedalom gasa (elektronska ko-
U novijim dizel motorima razlika priti- zagrevanje i za održavanje broja obrta- manda gasa, e-gas, tzv. Drive by wire).
saka između izduvnog i usisnog sistema ja na praznom hodu. Aktuatorom direkt-
nije dovoljna da bi se recirkulisale veće no upravlja upravljačka jedinica
količine gasova (do 60 %). Zbog toga se motora.
u usisnoj grani koriste regulacioni lepti-
ri kojima se povećava potpritisak radi
poboljšanja regulacije količine recirkuli-
sanih izduvnih gasova5). Leptiri za regu-
laciju se uglavnom ugrađuju u kućište
ventila EGR.
5) U praksi se mogu sresti različiti nazivi za regulacioni leptir kod dizel motora.
6) Pogledati servisne informacije SI 0060 i SI 0061. U praksi se za aktuator praznog hoda mogu sresti različiti nazivi, kao što je regulator praznog hoda i slično.
ß Elektropneumatski pretvarač
pritiska (EPW) za upravljanje
turbokompresorom
Obrtni moment koji motor može da Podešavanje usmerivačkih lopatica mo-
stvori zavisi od količine svežeg punjenja ra biti precizno. Upravljačka jedinica
u cilindrima. Turbokompresori koriste motora kontroliše rad elektropneumat-
energiju izduvnih gasova za poboljšanje skog pretvarača pritiska, u skladu sa
punjenja cilindara. Kod turbokompre- odgovarajućom mapom radne karakte-
sora promenljive geometrije se potreban ristike. U zavisnosti od trenutnog
natpritisak punjenja menja podešava- signala, podešava se komandni pritisak
njem usmerivačkih lopatica u turbini. u vakuumskoj jedinici koja upravlja
opaticama u turbini.
ß Usisna grana:
ß Kućište leptira:
P0638 AKTUATOR LEPTIRA (1. RED CILINDARA) PROBLEM SA RADNIM OPSEGOM/ PERFORMANSAMA
P0639 AKTUATOR LEPTIRA (2. RED CILINDARA) PROBLEM SA RADNIM OPSEGOM/ PERFORMANSAMA
ß Elektropneumatski pretvarač:
ß Kućište leptira
Najčešće neispravnosti kućišta leptira:
– Naslage nečistoće na leptiru mogu
F Navedene neispravnosti su često
prouzrokovane velikom količi-
– Prekoračenje intervala održavanja
(neredovna zamena ulja i filtera).
biti toliko velike da kontrola praznog nom ulja u usisu. – Upotreba nedovoljno kvalitetnog
hoda više nije moguća. Uzroci prevelike količine ulja u usisu ulja za datu primenu.
– Zaprljanje aktuatora praznog hoda mogu biti: – Učestale vožnje na kratkim relacijama
može dovesti do zaglavljivanja ili – Neispravnost oduške kartera (npr. (posebno u hladnom periodu, kada
smanjenja preseka do te mere da se izdvajača ulja, ventila oduške). emulzija ulja i vode prodire u sistem
motor „guši“ i gasi. – Povećano produvavanje zbog poha- oduške motora).
banih klipova i cilindara. – Previsok nivo ulja u motoru
– Neispravnost turbokompresora (npr. – Pohabane zaptivke stabla ventila
pohabani ležajevi, zapušen povratni ili ventilske vođice, omogućavaju
vod za ulje). prodor ulja u usisne kanale.
ß Usisna grana
Greške na usisnoj grani su: – Usisna grana stvara buku. Prilikom demontaže usisne grane
– Polomljena ili napukla usisna grana. U tom slučaju se usisna grana mora obratite pažnju da neki deo ne
Oštećenja usisne grane su uglavnom izgraditi radi detaljnije dijagnostike. upadne u motor i izazove oštećenje!
posledice teških oštećenja zbog Mogući uzroci su strana tela, kao što Savremene (zalepljene) usisne grane se
nepravilnog rada oko motora ili zbog su delovi koji su dospeli u usisnu gra- ne mogu rastaviti.
snažnih udarnih opterećenja. nu, smaknuti zaptivači (koji se u ne-
– Aktuator ne radi ili daje pogrešan kim uslovima ne mogu uočiti) i creva
signal. koja nedostaju ili su oštećena.
Pneumatski aktuatori:
Proveriti da li postoji potpritisak, da
li se električni preklopni ventil aktivira
i da li je ispravan.
Električni aktuatori:
Proveriti električno napajanje i signal
sa potenciometra.
U oba slučaja takođe treba proveriti
da li postoje naslage u usisnoj grani
koje bi mogle izazvati zaglavljivanje.
ß Elektropneumatski pretvarač
pritiska (EPW)
Najčešći uzroci otkaza su:
– voda ili nečistoća,
Visoka spoljašnja temperatura može
izazvati sporadičnu neispravnost. F Više detalja se može naći
u servisnim informacijama
– nezaptiveni spojevi creva. Greške se ponekad dešavaju zbog SI 0065 i SI 0076.
Te greške se ne mogu uvek otkriti nepravilno spojenih creva.
putem dijagnostike.
5.1 Katalizator
Katalizatori su hemijske supstance Zbog toga je katalizator jedna od naj- Odgovarajući naponski signal služi kao
koje utiču na hemijsku reakciju, a da pri važnijih komponenti u smislu kontrole kontrolna vrednost za upravljačku jedi-
tome same ostanu nepromenjene. emisije izduvnih gasova. nicu motora.
U vozilima se katalizator koristi za pre- Sadašnja tehnologija podrazumeva pri- Katalizator svoju punu radnu sposob-
čišćavanje izduvnih gasova: menu regulisanih katalizatora. nost postiže u rasponu temperatura od
– Oksidi azota (NOx) se pretvaraju u U tom sistemu se motor napaja kontro- 350 do 750 °C.
ugljen-dioksid (CO2) i azot (N2). lisanom smešom goriva i vazduha Gorivo koje sadrži olovo i temperature
– Ugljen-monoksid (CO) oksidacijom čiji sastav varira oko vrednosti lambda preko 1000 °C mogu uništiti katalizator.
prelazi u ugljen-dioksid (CO2). (λ) = 1. Zbog toga što katalizator ima velik uti-
– Ugljovodonici (HC) oksidacijom prela- Sastav smeše reguliše upravljačka jedi- caj na kontrolu emisije štetnih gasova,
ze u ugljen-dioksid (CO2) i vodu (H2O). nica motora. OBD sistem nadzire njegov rad.
Lambda sonda postavljena ispred kata-
lizatora meri zaostali kiseonik u izduv-
nim gasovima.
Kod katalizatora se prate efikasnost ra- (monitor) lambda sonda, iza kataliza- Ispravan katalizator akumulira velike
da i njegovo starenje. Da bi se pratilo tora. količine kiseonika. Zbog toga će izme-
stanje katalizatora, druga lambda son- Signal sa upravljačke lambda sonde reni sadržaj kiseonika iza katalizatora
da, koja se nalazi iza katalizatora, meri znatno osciluje zbog promena u sadr- veoma malo varirati, pa će i naponski
sadržaj zaostalog kiseonika u izduvnim žaju zaostalog kiseonika u izduvnim signal druge lambda sonde biti relativ-
gasovima. Naponski signal sa prve gasovima, što je posledica lambda re- no konstantan, bez velikih oscilacija.
lambda sonde (upravljačka sonda) se po- gulacije (bogata smeša/siromašna
redi sa signalom koji daje sekundarna smeša).
U U U U
t t t t
Procena stanja:
Male oscilacije naponskog signala son- Velike oscilacije naponskog signala Kod neispravnog katalizatora su signali
de iza katalizatora = katalizator je ispra- sonde iza katalizatora = katalizator sa obe sonde gotovo identični.
van. je neispravan.
P0420
P0421
P0422
K ATALIZATOR (1. RED CILINDARA)
Z AGREVANJE KATALIZATORA (1. RED CILINDARA)
G LAVNI KATALIZATOR (1. RED CILINDARA)
N EDOVOLJNA EFIKASNOST
N EDOVOLJNA EFIKASNOST
N EDOVOLJNA EFIKASNOST
F Za više informacija, pogledati ‡
poglavlje 6.4.
P0423 G REJANI KATALIZATOR (1. RED CILINDARA)) N EDOVOLJNA EFIKASNOST
P0424 G REJANI KATALIZATOR (1. RED CILINDARA) N EDOVOLJNA TEMPERATURA
P0425 S ENZOR TEMPERATURE KATALIZATORA (1. RED CILINDARA) NEISPRAVNOST
P0426 S ENZOR TEMPERATURE KATALIZATORA (1. RED CILINDARA) M ERNI OPSEG / PERFORMANSE
P0427 S ENZOR TEMPERATURE KATALIZATORA (1. RED CILINDARA) PRENIZAK SIGNAL
P0428 S ENZOR TEMPERATURE KATALIZATORA (1. RED CILINDARA) PREVISOK SIGNAL
P0429 Z AGREVANJE KATALIZATORA (1. RED CILINDARA) N EISPRAVNOST
P0430 K ATALIZATOR (2. RED CILINDARA) N EDOVOLJNA EFIKASNOST
...
Greška Uzroci
Nezadovoljavajući rad izazvan naslagama – Kontaminacija katalizatora gorivom u kojem ima olova, tj. došlo je do zagušenja radne
na radnoj površini katalizatora. površine
– Talog ulja na radnoj površini
– Prevremeno starenje zbog previsoke temperature
U tim slučajevima će efikasnost katalizatora biti narušena.
Pad snage motora (izazvan povećanim – Monolit je polomljen zbog prevelikog mehaničkog pritiska
povratnim pritiskom izduvnih gasova). (to se može čuti ako se katalizator pomeri ili protrese)
Detektovan je neravnomeran rad – Monolit se u celini ili delimično otopio zbog veoma visokih temperatura
(izazvan povećanim povratnim pritiskom – Monolit je uništen vodenim udarom
izduvnih gasova). U ovim slučajevima katalizator može biti toliko oštećen da mu je slobodna površina postala
nedovoljna, dolazi do povećanja povratnog pritiska izduvnih gasova i do značajnog smanjenja
snage. Kod dijagnosticiranja greške treba proveriti da li se povratni pritisak izduvnih gasova
povećao. Da bi se to uradilo, treba skinuti prednju sondu i izmeriti pritisak pomoću preciznog
manometra. Povratni pritisak izduvnih gasova je obično oko 0,2 bara.
Lambda sonda meri sadržaj kiseonika u Odnos vazduha i goriva pri kojem se Upravljačka jedinica motora uzima
izduvnim gasovima. Ona je deo regula- u katalizatoru postiže maksimalna pre- u obzir promene u sastavu izduvnih
cionog sistema koji treba da obezbedi rada štetnih materija je stehiometrijski gasova i to je obično prvi znak da
odgovarajući sastav smeše goriva i vaz- odnos, λ = 1 (14,7 kg vazduha za sagore- postoji neka neispravnost.
duha. vanje 1 kg goriva, što je oko 9500 litara
vazduha za jednu litru goriva).
Upravljačka jedinica
Nedovoljno O2 u Povećanje količine
Bogata smeša obogaćuje
izduvnim gasovima ubrizganog goriva
smešu
λ=1 λ λ=1 λ
Uskopojasna sonda Širokopojasna sonda
ß Uskopojasne sonde
(sonde sa odskočnim odzivom)
Izlazni signal sa lambda sonde zavisi od Postoje različite izvedbe uskopojasne F Lambda sonda bez potencijala
ima priključak sa 4 pina.
odnosa goriva i vazduha. sonde. Napomena: Nisu sve lambda
U slučaju uskopojasne sonde, naponski – Titanijumska sonda (sonda od tita- sonde sa 4 pina sonde bez potenci-
signal se naglo menja na λ = 1. Zbog nijum-dioksida) reaguje na promene u jala!
toga je signal upotrebljiv samo u grani- sastavu smeše promenom električ-
cama λ = 1 ± 0,03. Kada je u motoru nog otpora. Ona radi na višem napo-
smeša siromašna, tako da je λ > 1,03, nu, do 5 volti. Sa ovom sondom je
obrada signala nije moguća. Zato se moguće registrovati kritičnu tempe-
ovakva sonda može koristiti samo za raturu izduvnih gasova.
regulaciju u dve tačke. Upravljačka – Sonda bez el. potencijala je poseb-
sonda je iste konstrukcije kao i monitor nim provodnikom povezana sa masom
sonda. upravljačke jedinice. Napon regulacio-
– Bogata smeša (λ < 1) stvara napon na nog opsega se povećava po 700 mV,
sondi od oko 800 mV. U cilju regulacije, tako da je regulacioni napon između
vremena ubrizgavanja se skraćuju. 700 i 1700 mV (u odnosu na masu vo-
– Siromašna smeša (λ > 1) stvara napon zila). Ta tehnička promena je bila
na sondi od oko 20 mV. U cilju regula- neophodna zbog autodijagnostike
cije, vremena ubrizgavanja se produ- i EOBD sistema.
žavaju.
Radni uslovi za nadzor rada lambda – Regulacija koeficijenta viška vazduha – Katalizator je dostigao radnu tem-
sonde: je u svom radnom opsegu. peraturu (od 350 do 650 °C).
– Brzina kretanja vozila je između – Broj obrtaja motora i položaj gasa
5 i 80 km/h. su konstantni.
– Motor je dostigao radnu temperaturu. – Nadzor se vrši čim su radni uslovi
konstantni duže od 20 sekundi.
U U U U
t t t t
U = napon / t = vreme
U U U U
t t t t
U = napon / t = vreme
m U m U
t t t t
Druga mogućnost dijagnosticiranja je U tom slučaju se za ocenu stanja sonde smeše prilikom ubrzavanja i osiromaše-
praćenje ponašanja regulacije prilikom u obzir uzimaju uticaji obogaćenja nja smeše prilikom usporavanja (koče-
ubrzavanja i usporavanja. nja motorom).
P0036
P0037
G REJAČ LAMBDA SONDE (1. RED CILINDARA, 2. SONDA)
G REJAČ LAMBDA SONDE (1. RED CILINDARA, 2. SONDA)
N EISPRAVNOST
PRENIZAK SIGNAL
F Više informacija ‡
poglavlje 6.4; [7] [3].
P0038 G REJAČ LAMBDA SONDE (1. RED CILINDARA, 2. SONDA) PREVISOK SIGNAL
P0042 G REJAČ LAMBDA SONDE (1. RED CILINDARA, 3. SONDA) N EISPRAVNOST
P0043 G REJAČ LAMBDA SONDE (1. RED CILINDARA, 3. SONDA) PRENIZAK SIGNAL
P0044 G REJAČ LAMBDA SONDE (1. RED CILINDARA, 3. SONDA) PREVISOK SIGNAL
...
P0064 G REJAČ LAMBDA SONDE (2. RED CILINDARA, 3. SONDA) PREVISOK SIGNAL
Greška Uzroci
– Povećana potrošnja goriva – Lambda sonda je zaprljana ili na njoj postoje naslage zbog lošeg sagorevanja ili goriva koje
– Trzanje pri kočenju motorom sadrži olovo
– Prazan hod varira – Lambda sonda reaguje suviše inertno, tj. lambda regulacija teži ka bogatijoj smeši
– Lambda sonda je oštećena previsokim temperaturama izduvnih gasova, zbog nepravilnog
formiranja smeše ili zbog grešaka u paljenju
– Električni kontakt sa masom nije dobar
Smanjene performanse ili neravnome- Nadzor rada Na osnovu broja obrtaja motora i tre-
ran rad potiču od neispravnosti u radu Detekcija prekida u radu se zasniva na nutka paljenja smeše, za svaki sektor se
motora. Takve neispravnosti su prouz- registrovanju neravnomernosti rada beleži vreme ciklusa.
rokovane greškama u sistemu za palje- motora putem praćenja broja obrtaja – Ako nema izostanka paljenja, vreme
nje i sistemu za napajanje gorivom, ali kolenastog vratila. će biti isto za svaki sektor.
mogu biti prouzrokovane i mehaničkim – Ako se izostanak paljenja pojavi u ne-
oštećenjima u motoru. Pomoću ozubljenog prstena na kolena- kom cilindru, brzina u odgovarajućem
Posledice poremećaja sagorevanja i stom vratilu i na osnovu položaja bre- sektoru će se smanjiti, a vreme ciklusa
izostanka paljenja su: gastog vratila moguće je detektovati u povećati.
– Pad snage motora kojem cilindru postoji izostanak palje-
– Narušavanje kvaliteta izduvnih nja. Ozubljenje je podeljeno u sektore, Kompenzacija malih grešaka i toleran-
gasova a ta podela odgovara broju radnih tak- cija ozubljenog prstena vrši se adapta-
– Prodor nesagorelog goriva u izduvni tova po jednom obrtaju kolenastog cijom senzora tokom faze kočenja
sistem i pregrevanje i oštećenje vratila. motorom. Uočene i potvrđene greške
katalizatora Kod četvorocilindričnog motora postoje se memorišu i zatim prijavljuju aktivi-
– Narušavanje i potpuno spiranje ulj- dva sektora, kod šestocilindričnog tri, ranjem lampice – indikatora greške.
nog filma u cilindru zbog nesagore- a kod osmocilindričnog četiri sektora.
log goriva.
Nastaje mešovito trenje, povećano
habanje, te dolazi do oštećenja klipo-
va, klipnih prstenova i cilindara.
S1 S2 S3
sektor sektor
S3 S1
sektor
S2
S1 S2 S3
Izostanak paljenja u sektoru: S2>S1 i S3
ß Izostanak paljenja koji će dovesti do toga da sastav izduvnih gasova pređe 150 % dozvoljene granice
Ovo je slučaj koji se javlja kod intenzi- Lampica će se aktivirati (svetleće nepre-
teta izostanka paljenja od 2 %. Ovde se kidno) samo ako se greška registruje
sabiraju sve pojave izostanka paljenja ponovo i u narednom ciklusu vožnje.
koje su se pojavile tokom 1000 obrtaja Time će greška biti potvrđena.
kolenastog vratila.
Granična vrednost
Normalna neravnomernost
rada
Izostanak paljenja
Brojanje izostanaka paljenja
0 t
Fig. 52 Brojanje izostanaka paljenja
Nadzor rada se odvija neprekidno. Da Iz tog razloga upravljačka jedinica mo- – Period nakon uključenja klima uređaja
bi se sprečilo da neki spoljašnji uticaji tora može izostaviti praćenje izostanka (do 5 sekundi)
budu protumačeni kao izostanak sago- paljenja u sledećim uslovima: – Opterećenje je ispod donje granice
revanja, u obzir se uzimaju i brzina – Kretanje ispod ili iznad određene (otpor kretanja)
vozila i ubrzanja karoserije. Na taj način granične brzine (zaustavljanje motora, – Detekcija kretanja po lošem putu
se registruju promene u broju obrtaja ograničenje brzine, usporavanje) (rupe na putu, proklizavanje točkova)
kolenastog vratila koje dolaze od strane – Nagli skokovi broja obrtaja (promena – Spoljašnja intervencija na paljenju
transmisije i one se ne uzimaju kao stepena prenosa) pojedinih cilindara (kontrola detona-
greška. – Period nakon starta motora cije)
(do 5 sekundi)
P0349 DAVAČ POZICIJE BREGASTOG VRATILA A (2. RED CILINDARA) S PORADIČNA GREŠKA
P0350 I NDUKCIONI KALEM, PRIMARNO /SEKUNDARNO KOLO N EISPRAVNOST
P0351 I NDUKCIONI KALEM A, PRIMARNO / SEKUNDARNO KOLO N EISPRAVNOST
…
Pumpe za gorivo – Nedovoljan protok pumpe (pumpa niskog – Izmeriti pritisak i protok goriva iz pumpe niskog pritiska
pritiska i glavna pumpa) – Zameniti neispravnu pumpu
– Nizak pritisak goriva
Regulator pritiska – Neispravan regulator pritiska, previsok ili – Proveriti pritisak i rad regulatora
prenizak pritisak goriva – zbog toga varira – Zameniti neispravan regulator pritiska
količina ubrizganog goriva – Proveriti sistem za napajanje gorivom
Filter za gorivo – Zagušen filter za gorivo; nedovoljan protok – Proveriti protok goriva iza filtera
– Zameniti filter za gorivo
Vodovi za gorivo Prelomljena creva za gorivo – Ako je napajanje nedovoljno i ako pritisak varira, izvršiti vizuelni
– u napojnom vodu - nedovoljan protok pregled
– u povratnom vodu - previsok pritisak goriva – Ispraviti creva i po potrebi ih zameniti
Upravljanje motorom
Senzori – Nedovoljan signal ili pogrešno rastojanje, – Ispitati dijagnostičkim uređajem
– broja obrtaja senzor nije pričvršćen ili je zaprljan – Očistiti i pravilno podesiti senzor ako je potrebno
– bregastog vratila – Zameniti neispravan senzor
Ozubljeni prsten – Prsten nije pričvršćen ili je oštećen – Pričvrstiti ga, ili ako je oštećen, zameniti ga
– Proveriti položaj ozubljenog prstena i senzora na kolenastom/
bregastom vratilu i faze razvoda. Odrediti GMT 1. cilindra
Motor
Klipovi, klipni prstenovi – Oštećenja, habanje – Izmeriti kompresiju
– Proveriti gubljenje pritiska iz prostora za sagorevanje
– Zameniti neispravne delove
Usisni/izduvni ventili – Oštećeni, ne zatvaraju se – Izmeriti kompresiju
– Pogrešno podešeni – Proveriti gubljenje pritiska iz prostora za sagorevanje
– Razvod nije u fazi – Proveriti podešenost ventila
– Proveriti fazu razvoda
– Izvršiti pravilno podešavanje
– Zameniti neispravne delove
Sistem za paljenje
Svećice Greška u paljenju zbog – Ispitati primarno i sekundarno kolo dijagnostičkim uređajem,
– pogrešnih svećica mototesterom ili osciloskopom
– nepravilnog razmaka elektroda – Izvršiti vizuelni pregled i merenje otpora
– pregorevanja – Otkloniti neispravnosti
– zauljenih svećica, ugljeničnih naslaga – Zameniti neispravne delove
– pukotine u izolatoru
– oksidacije na kontaktima
Komponente Greška u paljenju zbog – Ispitati primarno i sekundarno kolo dijagnostičkim uređajem,
sekundarnog kola – vlage mototesterom ili osciloskopom
– korozije – Izvršiti vizuelni pregled i merenje otpora
– grešaka na kontaktima i izolaciji – Otkloniti neispravnosti
– Zameniti neispravne delove
Indukcioni kalemovi, – Neispravno električno napajanje – Ispitati primarno i sekundarno kolo dijagnostičkim uređajem,
svećice i provodnici – Kratak spoj pozitivnog pola i mase mototesterom ili osciloskopom
– Greške u kontaktima – Izvršiti vizuelni pregled i merenje otpora
– Oštećena izolacija – Otkloniti neispravnosti
– Pohabani ili prekinuti provodnici – Zameniti neispravne delove
6 Dodatak
HC Ugljovodonici
S Sumporne nečistoće
pribl. 14 pribl. 11
pribl. 10
pribl. 14 pribl. 12 N2
0,14 0,06
N2 O2
0,14 CO2 0,03 H2O
H2O
CO2
0,32 Pm
HC 0,18
0,72 HC
NOx
0,03 NOx
CO
pribl. 1 CO
pribl. 67 0,02
pribl. 71 SO2
Benzin Dizel
CO
HC
NOX
100 100
100
85
68
Nivo emisije [%]
64
60 55 55
48 48
48 44
39 34
32 26
18 43 18
12 8
12 6 8,8
9 4
5,5 7,5 3,5 NOX
1970 1971 1975
6 1,7
HC
1977 1979 1984 2,5
1988 1992 CO
1996 1998 2000
6.2 Skraćenice
6.3 Rečnik
Aktuator Izvršni element, aktivator.
Produvavanje Količina gasova iz prostora za sagorevanje koja prođe pored klipnih prstenova i dospe
(Blow-By) u kućište motora. Što je slabije zaptivanje klipnih prstenova, veći je protok gasova.
Preko oduške kartera se ti štetni gasovi vraćaju nazad u prostor za sagorevanje.
Potvrđena greška Greška koja se pod istim uslovima ponovo pojavi u narednim ciklusima vožnje ili
(Debounced) u nekom periodu vremena, označava se kao potvrđena i OBD će je registrovati kao
grešku i memorisati.
Freeze Frame Radni uslovi i uslovi okoline koji su vladali kada se greška pojavila.
Lambda; λ Koeficijent viška vazduha; bezdimenziona veličina kojom se opisuje sadržaj vazduha
u smeši goriva i vazduha.
λ = stvarna količina vazduha / potrebna količina vazduha
NEFZ Novi evropski ciklus vožnje koji služi za određivanje emisije izduvnih gasova motornih
vozila. Obavezan je za homologaciono ispitivanje novih vozila. Ispitivanje počinje odmah
po startu motora.
Izostavljanjem faze zagrevanja motora, koja je nekada bila uobičajena, pooštren je
postupak ispitivanja jer sve komponente izduvnih gasova koje se javljaju prilikom rada
hladnog motora ulaze u rezultate testa.
Ovaj ciklus se razlikuje od običnog ciklusa vožnje.
Kôd spremnosti Kôd sa 12 cifara koji pokazuje da li je izvršena autodijagnostika sistema vozila.
(Readiness code)
Senzori Davači određenih vrednosti, kao što su senzor masenog protoka vazduha, davači pritis-
ka, davači broja obrtaja, senzori temperature, davači položaja (potenciometri).
Ciklus vožnje Radni uslovi potrebni za izvođenje testa komponenti i sistema koji se ciklično
(povremeno) nadziru.
Razlikuje se od Novog evropskog ciklusa vožnje (Neuen Europäischen Fahrzyklus – NEFZ).
6.5 Servisne informacije 6.6 Program 6.7 Katalozi, Motor Service CD,
i tehničke brošure obuke TecDoc CD
Preko Informacija o proizvodima, Godišnje oko 4500 mehaničara i tehni- Pomoću naših sveobuhvatnih kataloga,
Servisnih informacija, brošura „Servisni čara prođe naše kurseve obuke i semi- štampanih ili na CD-u, uvek ćete
saveti i informacije“ kao i postera nare, koji se održavaju ili na licu mesta naći pravi deo za odgovarajuće vozilo.
i plakata, uvek ćete biti u toku sa teh- ili u našem centru za obuku u
ničkim aktuelnostima. Dormagenu (Nemačka).