1

Michelozzo di Bartolomeo (1396-1471.)

- iako je Brunelleschijev kanon ostao standardom na kojem se razvijala arhitektura Italije, on nije jedini
autoritet ranog Quattrocenta u arhitekturi. Uz snažnu Brunelleschijevu osobnost djeluju i drugi arhitekti koji
u okviru novih ideja razvijaju vlastita rješenja

- Michelozzo di Bartolomeo je rođen 1396. u obitelji krojača burgundskog porijekla, a time u skromnijim
okolnostima nego Brunelleschi.
Prvi se puta spominje kao zaposlenik u firentinskoj kovnici novca 1410., a na tom će poslu ostati sve do
1447. i povremeno se baviti rezanjem matrica za kovanje.

- O njegovom naukovanju za kipara i arhitekta ne znamo mnogo. Često surađuje s Ghibertijem i Donatellom,
vjerojatno kao ljevač bronce.

o Skulpturu mu karakteriziraju pomalo teške i jednostavne forme i sklonost gotičkom klasicizmu. Iako
nikada nije dosegao zrelost Nannija di Banca ili savršenost Ghibertija, ostao je prilično neovisan u
svom radu, čak i od Donatella te je pronašao svoj ekspresivni stil kojeg će slijediti Luca della Robbia
svojim nepretencioznim klasicizmom.

- S Donatellom radi na sv. Ludoviku Tuluškom na Orsanmichele 1423., te na grobnici Rainalda Brancaccija za
crkvu u Nilu kod Napulja 1425.

- Sličnu sklonost neovisnosti možemo pronaći i u njegovoj arhitekturi. U usporedbi s Brunelleschijem vidljiva je
privrženost stanovitom gotičkom klasicizmu tipa Loggie dei Lanzi ili samostanu S. Matteo.

S. FRANCESCO AL BOSCO, MUGELLO, 1420 – 27.

- 1420. do 1427. radi na crkvi S. Francesco al Bosco u Mugellu koja je unatoč skromnim dimenzijama važna
kao tip jednobrodne nadsvedene crkve. Tradicionalnom tipu Michelozzo pokušava pronaći novi klasicizirajući
oblik, no na način drukčiji od Brunelleschija.

o Zadržavanje presvođenog glavnog broda suprotno je Brunelleschijevom kanonu. No, Michelozzo ga

artikulira. Brod je razdijeljen jednostavnim pilastrima i teškim pojasnicama. Prostorni je dojam
masivan, no stvoren je i dojam ozbiljnosti i svečanosti.

o Klasicizirajući gotički konzolni kapiteli (kakvi su i na Loggia dei Lanzi) u skladu su s neukrašenošću
zgrade, a toj su ulozi prilagođeni i glatki pilastri i vijenci na vanjskom plaštu crkve.

RADOVI U S. MARCU, 1430-te

- Ovaj se formalni idiom krajnje jednostavnosti u zrelijem obliku pojavljuje i na samostanu S. Marco kojeg je
sagradio krajem 1430ih po narudžbi obitelji Medici.

o Vasari ga je nazvao najljepšim samostanom u Italiji. Suzdržanost oblika i ekonomičnost dekoracije u

skladu su s crkvom u Mugellu.

o U klaustru i knjižnici (prvoj sagrađenoj u renesansi) pojavljuju se i novi formalni elementi: jonski
kapiteli koje Brunelleschi nikada nije koristio, a klaustru visoke plinte stupova.
 2
 Unatoč tome primjetna je Brunelleschijeva lekcija u sličnosti klaustra S. Marca i trijema
Ospedalea

 Dva klaustra – S. Antonino i S. Domenico (oba Michelozzova?)

 Valja naglasiti da još u vrijeme suradnje s Donatellom Michelozzo na grobnici Brancacci i u

niši sv. Ludovika Tuluškog koristi klasične kanelirane stupove i jonske kapitele

o Crkva je u unutrašnjosti uvelike barokizirana, a originalno je bila jednobrodna s niskim drvenim

krovištem.

 Kor je naglašen snažnim trijumfalnim lukom sličnim onim u S. Francesco al Bosco i kasnijom
novicijatskom kapelom u Sta Croce. (Sjeti se da je hodnik novicijata izradio Maso di
Bartolomeo!)

RADOVI NA SS. ANNUNZIATI; ZAP. 1444.

- Ključno sakralno Michelozzovo djelo je proširenje SS. Annunziate započeto 1444. I ovdje se očituje sklonost
jednostavnosti oblikovanja jer je majstor postojeću gotičku trobrodnu crkvu pretvorio u dvoransku s
kapelama umetnuvši zidove između stupova i vanjskih zidova kapela.

- Još je važnija rotunda umetnuta na istočnom dijelu koja je izravna kopija hrama Minerve Medice u Rimu,
što je nevjerojatno hrabra zamisao. U četrdesetim godinama Brunelleschijeve su ideje već snažno etablirane,
a antički se oblici široko primjenjuju. Vjerojatno je ključan i Albertijev utjecaj zbog čega je Michelozzo osjećao
potrebu na monumentalnu dvoranu dograditi monumentalni kor u obliku klasične rotunde.

o Naručitelj, markiz od Mantove, Lodovico Gonzaga je ovu tribunu namijenio memoriji svojeg oca, te
je zbog toga u osnovi i upotrijebljen rimski prototip. Ova rotunda utjelovljuje sva pravila tadašnje
convenienze e bellezze sakralne građevine. Sam je majstor napustio gradnju 1455., nastavio ju je
Manetti 1460., a dovršio Alberti 1470-73.

o Svojevremeno je izazivala mnogo kontroverzi, pa i od samog Brunelleschija 1445., potpisivale su se

peticije protiv njezine neprikladnosti kultu. Bilo je govora čak i o njezinoj ružnoći. Sljedbenik
Brunelleschija, Giovanni da Gaioile koji je jedno vrijeme bio protomajstor Sto Spirita predložio je čak
i kontraprojekt s korom sličnim onim u S. Lorenzu. No, Gonzaga je ostao pri svojoj odluci (koju je
podupro Alberti, te je u demokratskoj Firenci sagrađena vrlo osobna i "nedemokratska" privatna
memorijalna kapela.

o Budući da je crkva uvelike barokizirana, izvorni oblik možemo pretpostaviti samo prema starim
crtežima. Ornament je bio vrlo umjeren, a velike površine broda i transepta bile su artikulirane
samo arkaturama bočnih kapela i pilastrima koji su nosili jednostavno profilirane vijence. Takvu
suzdržanu sliku oživljavali su samo suzdržani ornamenti kapitela.

- U vestibulu je Michelozzo iskazao majstorstvo arhitektonskog ornamenta koji je postao gotovo prototip
sljedbenicima. Jasna tektonska struktura iskazuje se u mekoći modeliranja iskusnog kipara.

- Ciborij u Annunziati, poput onoga u Miniatu ima četiri različita kapitela i tako se snažno ističe u jednostavnoj
dvorani crkve. Danas je potpuno utopljen u baroknom obilju.
 3
o Po prvi se puta pojavljuje u Firenci kanelirani stup van Brunelleschijanskog kanona. Takav je već
Michelozzo primijenio u grobnici Brancacci u Napulju.

Pal. Medici

It was of this great architect that Vasari wrote : " If all who inhabited this world would consider that they may have
to live longer than they can work, there would not be so many who are reduced to beg in old age, that which they
have squandered in youth. Thus they will do what Michelozzo did, and not be compelled in their last years to go
about miserably seeking the means of existence." (Je li financijska situacija bila uzrokom njegovog odlaska u
Dubrovnik?)

- Cosimo de Medici je ubrzo u Michelozzu pronašao svog omiljenog arhitekta zbog njegovog osjećaja za
tradiciju i delikatne dekoracije. O njihovoj bliskosti govori i Vasari u spominje nekoliko projekata koje je
Michelozzo ostvario za Cosima. To su knjižnica za S. Giorgio Maggiore u Veneciji (nastala početkom 1430ih
u vrijeme Cosimova izgnanstva iz Firence) koja je srušena 1614., a koja je bila veoma važno djelo koji je tip
slijedila i knjižnica S. Marca.

- Prvotni plan za pal Medici vjerojatno je bio povjeren Brunelleschiju, ali ga je Cosimo odbio zbog
grandioznosti. Pretpostavlja se da je upravo taj plan bio osnovom za gradnju pal. Pitti.

- Palača Medici je svakako najvažnija narudžba te obitelji. Započeta je 1444. i postala je prototip firentinske
renesansne palače, a sam Michelozzo je ponavlja u nekoliko primjera. Dizajn se temelji na tradicionalnom
srednjovjekovnom tipu palače.

- Sedam osi pročelja dodala je obitelj Riccardi i nisu dijelom izvornog projekta (17/18. st.).

- Otvorene ugaone arkade trijema Michelangelo je 1517. ispunio «klečećim prozorima»

- Nastala je na tada rubnom dijelu grada kada Medici ostvaruju projekt organiziranja sjevernog dijela grada
pod svojim pečatom.

o Sve komponente tradicionalne palače ovdje su jasno svedene na elementarno i artikulirano: četiri
masivna krila okružuju unutrašnji kortile. Piano nobile je organiziran po elementima i povezan
unutrašnjim stubištem koje još nije postalo monumentalno.

o Svijetli otvori su određeni harmonijom fasade, pa je unutrašnja organizacija podređena njima,

ponekad nefunkcionalno.

o Troetažno gradiranje bugnata, od hrabro istaknutog prizemlja do nježno naznačenog na gornjoj

etaži stvara dojam visine. Bugnato se na prizemljima firentinskih palača javlja još u XIV. st.

 Bugnato se kod palače Medici po prvi puta pojavljuje u ovako snažnom obliku, riječ je o
statusnom simbolu kojim se prizivaju oblici antičke arhitekture. Kao takvog će ga koristiti
palače Strozzi i Pitti

o Jednostavna privlačnost dvodijelnih prozora i vijencem "al antica" koji se ovdje pojavljuje po prvi
puta u punini. Uz snažni bugnato i ovo je primjer stanovite konzervativnosti i odnosa s pal. Vecchio
kao prototipom.

o Cortille se stilom u potpunosti razlikuje od pročelja snažniju vezu s klasičnim oblicima:

 4
 trijem s razrađenim kompozitnim kapitelima koji sa sve četiri strane okružuje dvorište;
sgrafitto dekoracija parapeta nad trijemom, medaljoni koji sugeriraju rimske geme (Maso di
Bartolomeo 1452.)

Michelozzo je daljnji doprinos svjetovnoj gradnji dao velikim vilama kao što su Medici u Careggiu, Trebbio,
Caffagiuolo i Fiesole

U nekoliko je sljedećih primjera Michelozzo zadržao oblik dvoranske crkve kao što je Sta Maria delle Grazie u Pistoji
(planovi isplaćeni 1452.) Ovdje je izveden gotovo briljantan razvoj osnovne sheme gdje je glavnom brodu dodao i
pseudotetrastilni kor. NOVIJE STUDIJE ATRIBUIRAJU PROJEKT LOKALNOM MAJSTORU!???

- MILANO: KAPELA PORTINARI U CRKVI S. EUSTORGIO, (KRAJ 1460-IH?)

o Problem datacije koja se smješta u razdoblje 1462-66.; alternativna je pretpostavka da je autor

Filarete; Paoletti i Radke datiraju u 1468. Novije studije atribuiraju Guiniforteu Solari.

o Pigello Portinari, prokurator Banco Mediceo u Milanu

o Michelozzo i dalje ustraje na jednostavnim i čistim oblicima, što je u Milanskoj sredini sklonoj
dekorativnom veoma neobično

o Brunelleschijanski tip oblikovanja kvadratnog tlocrta s kupolom na pandantivima, no na uglovima

su smještene četiri manje kule nalik minaretima, tipične za lombardsku dekorativnost. Ovaj tip
centralnog tlocrta s ugaonim kulama postat će karakterističan za lombardsku arhitekturu kraja
quattrocenta.

- BANCO MEDICEO (KRAJ 1460-IH?)

o Glavni ured banke Medicejaca za Lombardiju je uništen, sačuvan je samo glavni portal danas u
muzeju Castello Sforzesco, a izgled nam je poznat po Filareteovu crtežu (koji se ipak razlikuje od
onoga što sam vidio)

o I crtež i portal pokazuju kombinaciju Brunelleschijanskih oblika s gotičkim dekorativnim

elementima kao što su prozori šiljastog luka.

- Dubrovnik 1461-64.

o Minčeta, Bokar, Stonske utvrde, pitanje je koliko je upravo on zaslužan za firentinske utjecaje u
dubrovačkoj renesansi.

o Problem projekta obnove Kneževa dvora i ponuđenog Michelozzovog projekta

- Sve Michelozzove zgrade pokazuju specifičan stav po kojem je on najvažniji post-Brunelleschijanski autor.

o Razvio je tip dvoranske crkve koju Brunelleschi nikad nije koristio i na taj način postao pionir
sakralnog graditeljstva koje je osim bazilikalnog i centralnog rješenja najvažnije do današnjih dana.
Jednako veliki trag ostavio je u sekularnoj gradnji koja mu je reputacija donijela narudžbe u Milanu
(plan za Banco Mediceo) i Dubrovniku.
 5
o Majstorskim tretmanom tradicionalnih oblika i kompromisom s udaljenim regijama (Milano,
Dubrovnik), no iznad svega nježnim tretmanom arhitektonskog ornamenta, Michelozzo je bio u
stanju prihvatiti revolucionarne ideje i prilagoditi ih potrebama.

o Oblici koje stvaraju Manetti, Bernardo Rossellino, Giuliano da Maiano i čak Giuliano da Sangallo su
nezamislivi bez utjecaja Michelozzovog idioma, naravno imajući u vidu Brunelleschija i Donatella.