Professional Documents
Culture Documents
1 2 PDF
1 2 PDF
PROGRAM
Osnovni principi; oblast primene; vrsta plamena; kiseonično-acetilenski plamen; uticaj raspodele
temperature; oprema; osobine acetilena u poređenju sa drugim gasovima; razvijači acetilena;
acetilen u bocama; rukovanje i skladištenje gasova; oblik spoja; tehnike zavarivanja (udesno,
ulevo); standardi za dodatne materijale; primene i karakteristični problemi; specijalni tehnike
zavarivanja i metode korišćenja (predgrevanje, ispravljanje, čišćenje itd.); zaštita na radu.
Naziv dokumenta:
Broj dok.: 1.2.
Zavarivanje gasnim plamenom
Strana 1 od 18
PLAMEN ACETILEN-KISEONIK
Efektivna toplotna mo} (snaga) plamena je manja od ukupne zbog zna~ajnih gubi-
taka toplote, prvenstveno na zagrevanje okoline i osnovnog metala, kao {to se vidi
iz tab. 1.2-2, gde dati podaci za koeficijent iskori{}enja toplote u zavisnosti od veli-
~ine plamenika. Raspodela toplote pri zavarivanju plamenikom br. 8 je data na sl.
1.2-5.
Naziv dokumenta:
Broj dok.: 1.2.
Zavarivanje gasnim plamenom
Strana 6 od 18
a) oksidi{u}i
b) neutralni
c) redukuju}i
Slika 1.2-8. Boca i ventil za a) kiseonik i b) acetilen. Boca: 1-telo, 2-vrat, 3-kapa, 4-postolje, 5-poroz-
na masa. Ventil (a): 1-navrtka, 2-opruga, 3-plo~a, 4-to~ki}, 5-navrtka za blokiranje, 6-plo~ica, 7-
vreteno, 8-jezi~ak za okretanje navrtke, 9-nosa~ zatvara~a, 10-zatvara~, 11-telo ventila. Ventil (b):
1-~etvrtka za otvaranje, 2-navrtka, 3, 4-zaptiva~, 5-telo vretena, 6-zatvara~.
Naziv dokumenta:
Broj dok.: 1.2.
Zavarivanje gasnim plamenom
Strana 11 od 18
a) za kiseonik b) za acetilen
Slika 1.2-9. Redukcioni ventili
Osim redukcionih ventila koriste se i tzv. suvi ventili, koji se postavljaju izme-
|u redukcionih ventila i gorionika, sl. 1.2-10. Princip rada suvog ventila je slede}i:
kroz gumeno crevo doti~e gas u cevni nastavak (2) ventila i otvara nepovratni ven-
til (4), proti~e kroz ventil u unutra{njost poroznog ulo{ka (5), zatim kroz njegov
porozni zid u sredinu ulo{ka, a otuda u nastavak (3) i u gorionik. U slu~aju eksplo-
zije povratni udar plamena sti`e do komore izme|u zida cevi ventila (1) i ulo{ka
(5) i tu se gasi, jer se pri prolasku kroz porozni ulo`ak ohladi ispod temperature
paljenja me{avine gasova. Pove}ani pritisak od eksplozije gotovo trenutno zatvara
nepovratni ventil.
mm, `ica je nagnuta pod 45° i pomera se ukrug od ivice do ivice `leba, a
gorionik je nagnut 45-70°, zavisno od debljine, i kre}e se pravolinijski.
Zavarivanje unapred je jednostavnije za rad, regulacija metalne kupke je lak{a
i dobijaju se lepi i glatki zavari, dok je kod zavarivanja unazad bolje iskori{}enje
toplote i bolja za{tita metalne kupke. Zavarivanje unapred je sporije, a utro{ak
acetilena sa pove}anjem debljine znatno br`e raste nego kod zavarivanja unazad.
Ako se materijali ve}e debljine zavaruju tehnikom unapred te{ko se posti`e
jednoli~an koren zavara (obi~no se javljaju prokapljine), a tako|e je pove}ana
mogu}nost pojave uklju~aka oksida. Stoga je primena tehnike zavarivanja unapred
ograni~ena na debljine do 5 mm, a za ve}e debljine se koristi tehnike zavarivanja
unazad, jer njene prednosti tada dolaze do izra`aja. S druge strane ako se ima u
vidu ~injenica da se gasni postupak prakti~no ne koristi za komade ve}e debljine,
jasno je da se tehnika zavarivanja unazad primenjuje veoma retko, npr. u nekim
varijantama zavarivanja cevi.