Stuart Hall KODIRANJE/DEKODIRANJE istrazivanju sredstava masovnih ko- [ smunikacija uvrjeilo se predstaljati proces komunikacije putem kruine- “ga toka ili peje. Taj je moc - ike zbog svoje pravocrtnosti ~ posi ;ojmova strukture proiavedene i adrdavane ar- tikulacijom povezanih, ali odjjeljenih trenutaka ~ proizvodnje, cirkulacija distibucije/potrotnje- ‘CCESSenclad Paper o.7 Fam: CULTURE, MEDIA, LAN- Dodlatna je prednost ovoga drugoga pristupa, iscoyjetna onomu Sto ini kostur proizvodnje ro- euLyuRal STUDI, 1972.73 © be kako ga je ponudio Marx u Osncoana bike. lla hen A owe bh iu Kopitly, tao naglatenije tie kako se new I COPPWNCO 952M Drekinuti krug — proizvodnja-di invodnja — mote odréavati puremsee Shaner tas litkih sredstava uspostavlje~ .om obliku zbiva se kruzenje smente~ svoja“sredstva’ ~ kao svoj niz érustvenih (proiavodnih) odnosa~ organizaciju i kombinaciju praksi unutar medijskih aparata. Kruzenje proitvo- . isto tako i njegova distibucia za cu publiku. Jednom zaokruten, diskurz mora biti preveden - ponowno prevofien~udrutveneprate ako fimo da rug bude jdovin {ain biti artikuliran, Bududi da svaki ima svoj posebni modalitet i uyjete opstojnosti, svaki mote sadr¥avati svoj prekid ili poremeéa) “prijelaznih oblika’,o dijo ne prekinutostiovisi jek udinkovite proizvodnje (naime, *reprodukeja") “Tako, unatoé nase diskurzivai la tek “razmjerno samos pak mordeni wenuci. “Pui” favati unutar audiovizualnih oblika televizijskoga diskurza, U trenutku kada dogadaj ulazi pod znak diskurza, postaje podloinim svim slozenim bravia” pomote koji esc oxnatas Paradoltlnn,dogndy rida U tom irenuike Tormaina parpravila dckursa “vladaju", naravno, ber ekiivena povijesnoga dogadaja tako oznatena, drustvenih odnosa u kojima pravila vri- Jjede ili druttwenih i politigkih posljedica dogadaja oznagena na takav natin, ‘Oblik poruke” nutan je" javai oblik” dogadaja prilikom njeyova prijelaza Henje i komentar metodclotkih implikacija Marxova stajalifta wep. S. ending of Marx 1857 Fureducton tthe Grundrise, w WRCS 6 (1974). jon, Paper for the Cout v8 5+ Kopwutioeoonie ako man jana jodne age susva te sahjevn tikac)skin proces ("Tate opeenie perspeit (mite poe hd a0 ran, s ajhovim praksama | proized ovdie, . U odredenom smisu, dakle, krug zap ‘ovdje. Dakako, proizvodni proces nije be svojeg, 10g" vida: on je takoder neprekidno uokviren znaéenjima ii znanje koje se te proizved 1a, povijesno odredene tehnitke vjestine, profesional- ‘ jonalno znanje, odredenja i pretpostavke, pretpostavke 0 sve to wokviruje ustanovijenje emisije putem te proizvodne strukture. Nadalje, iake ike proizvodne strukture radaju televaiski sustay. One privlage teme, nadine obrade, pro- grame, dogadaje, osoble, predodabe o public, "odredenja stuacje” iz dragin_ | | tevoraii drogih diskussvnih formacija unutar ire drustveno-kulturoe i pol | tke strukture koje su zasebni dio, Philip Elliot jeagrovito je irazio tu misao, unutar net radiionalajega oli, svoem razmetran bale pabikame. | | iovor primal telexiiske-poruke, Tako ~ da po ‘mie Marxove pojmove — kruzene i recepeifa doista su “trenuci” tleviaijkoga proizvodnog procesa te su ponovno ukkjugeni, puter niza ikrivkjenih isiruk- rirani “pevratnih informadja”w sam proces proizvodnje. Potroinja lesz poruke ako su i same “trenutak” proizvodnogs proces u_] premda onaj drugi “prevladava’ jer je “kijutna togka za ostware- | aje” poruke. Proizvodnja i recepeja televiniske poruke stoga nisuistoyjt al su povezane: one su odvojeni renuci unutar Geline uobligene druftven ‘odnosima komunikaciskoga procesa kao takva _ V odredenom trenutku, medutim, strukture emitiranja moraju iznjed ‘odnosi proiavodnje m hoy proizvod “ostvario”tet (9961-1064 sang fss0KNUA paeareH ssseyt apuquieg) savy page 0 owanny sagmaels s0uR4 SEE) 5 faedms nyu forsod ou nyzzal p, aoyeur ‘Snap pal y2e1 nfiyolp nfegnys wor n iw0poy owe | Ye) AOxEUZ ps8 azour ou y -3po4 pig 9z0ut spon eresiaad zimysip rupenzia ep papng “eyyzaf efoup avadses ayo1se7 worsofia 8 OP o| GiB omeder of ory reo varpvur po nyou n nupedn au ep #'ss00ad ¥ on0108 euny uqeiodn wouyy efoysfoeyzanasoy ofesy ego PN, TEADDYET OIA BON aa wz auljpageNT| BAO oraonayoy +» ort —epyouTse ep sfuehganmer eps STOO ep Tap os yedy uzardo mig oureqan yrensy wpysteygunusoy n 1uoge}30 419 2f : ‘e1oaopo 1 ,2fuenp, ‘affodsoos afuzeaafiuunzes ageu | neaoyggooud slueaofiumzes 2yeu pelafiu eppzod ‘euiyonuads wyusyaimystp unruyafu n oqazod exept 1 e220 ‘arouesumuienep, ou ‘aliwouomne nuanejas, affppoupo au 03 “woupol sof’ THU Re nazampp e onoud mpmuon A eeu, pnd woleoue 1 of ean ae omg | manasa, food ee od yefueyy tsouasd as 035 ou0 aft -esout yy otiagiavs oy eAopoy NpoW2T NsoMahowsreumsouafacrss euHjAatudms 0 Isto auens afoas ws of eljoreuzd-expoyap 1foy rZouo sfoy eSouo fezojod npouay suruapaain (nsony -oupo) afinaunseafinouss ewnofudms o asino ~ uofuuzes foysfioeyrunuroy _euinzeod Fuvaafiwinzes, wafudms *saf o1 ~ ofirous waludmg fin aus founqiaes n irq nfexour au eluearpoxap 1 efuespoy aopoy° s0uraLh0r nupasrodou, nfeacfupes ou 2uQ “as hig nferow ou ,g amnnyns 9ysfzaneUz, 1 «<1 aamyjnans aysfusQeu2, ovy mpeuz0 nureiBefip n ows 07g Ouo ¥p af ousel eanpjansegur gray. ssoupo mpoazoud eanryansegur eygrayr soupo mupoxzzor vfireuz usy0. J oanrynns orl efueue niayo ING g aannynuns aysficage sfeaapeyp sheottpoy \ < “asouoyagn eygntod 4 wsoupoflie euqesodn euaasnap eEqop aanysip .pysfuageuz, oy unesfoad DuNIYTH W Pe[op UENpOWap af ep Onpng"eqruod, mymuadT Woalljpaspo repawes,nas navodi na ava (a ne da je janju krave u prirue- ‘denotacije” i_ inagen s doslovnim znaéenjem “konotacije”. Na (da je to doslovno zna zom, “denotacija" se Gesto mijeda $ do- tu jezik te tako is “prirodnim znakom”, Conotacija” se, s druge stra ‘ena i stoga konvencionalnija i na znacenja, Koja se otito mijenjaju od slutaja do slu- intervenciji kodova. aja te stoga moraju 0 Jalifte da je to radikova ‘okvieno cemeljno pravi wana, mod prim Tlikovanje oui vidova 2uaka koji se Zine svage- ni, u pojeding jeziénoj zajednicw nekom rardobju, kao njegovo “dosiovno” znaéenje (denotacija) od asocijativpih znatenja znak i), Analicko razlikovanje ne smije c ramijenis razihovanjem eta. Bite vlo malo slugajeva u kojima znakovi organiirani dishurz oznaéavaju samo svoj “doslovno" (0 jest, gotovo univerzalno Konsen- + Umberto Eco, “Articulations of the cinematic code”, u Cinematic, br. 1 132 +++ Kopavue/ocroonne 1oga znaka, njegove kontekstualne referencije i po- diskurzivnim poljima znagenja i asocijacie, wotka Zaslieno pojainjenje usp. Marina Camargo Hed messages", u Gul, Media, Language st 12 Roland Barthes, “Rethoric af image", u WPCS 1 (1971). [R. Barthes, "Retorika sik", 1 Plas zo, ur N. Mibéevié 8 M, Zina, Tedavatki centar, Rijeka 1982, sr. 71-82) 133 ‘Ideological dimensionsof mediauofeytunwoy wouslaut rysewarst, es pipons as nfexou “20. ovafing ype qnnoy ema reh pO SOT sya yp Bomavunop eM ARIS Sa 28 O1$ -exexafureu ~ pus — 140 ns afoy afuogeuz nufoasn eendosd exyyqnd af ep 01 eyeusnua e8taq af w992: -nogolinodiid woupoan wereaez af yp Fs ME Tues 14 fod ns up yzeyeu ‘wos euzodn ofiu "eposz yt enuouinSae ropSo nuazOys Ppa!g "TaIzeX fourAE|SOp eH ‘up aqfoxp euioyy“wfuxmsafiuanzes uc ip 98 Soysoy afirpo ep nfegmyod id azgeu, asouanyago ‘szepeu fox nuoonpo. ‘nfnpaiodses ayxz8 noftsdoud yaftgruesiio -stp fofoy ong n euninap s pupal nfarearso peur nraxyze: afoy asourorollpo (mysuinies sof 09) .auanyalgo, vuxznaad weed wfsli2nopy “te -ens eu dthordns oxexdrrof ep oy YUL ems women T ECE NpATpUTE TOT EOE astiemsrdiovur of gop woTUSTUI euniryafGU WFIU EcMISI ELOTiciAg|STT =31 af mp ony *,psouqosods auanyatqns, wuefod eu xonoBtd owrsjaess afp4o senfusenayo wot -goasoasod woligou o wofias nundiod ez fin iqos od wuree 3fwfoy souqoe -ods reumoyeuz unfirup s 1 ougosnpow ‘ssoupo aygepesears n weesod 95 ‘ur ep sougosods nuanyafns affou “exoyeuz foug ruopospo expoyap |e -pynuapt 2s ep asougosods owes omeaofiunzerpod ou afuenp afta poa spfanuodeu wusay,“uayeuz0 jop eo1ues8 sesnun efepeop nfvos ouaneianoy afeunfoy a vfforuyap yuan zu .2pes, po 98 forseg yuazeuz0 nig Hepesop 14s 99 omy ExONUOY toy NID oad nuensoupaf 0 owLLOK08 ou ‘2){Ep ‘ouauayoue ustauoemMEP © 19210809, TOPE Sou exopoy quuopoxpopasd wavs rex savaconsopanenoy + ‘easfopes ou soaaad rfsfioeyyunusoy ‘eussoaez | 2% ws, efueayerorey 1 ns ep Onpng ‘aljepEN BABOOAPIT HOU 2ystouoye-wioxer eowamgnapy syfaroM eu “eAopoy nrewod ‘re saso4 95 OWE 89] exerqnans 1 oy BsaI>1 1 nfesruorqury oxexdez we. -rjens cefuwacuata | oy23, Yau a7our as o3g ou aflad eureuowop umuArzamystp WA -siduid as nfeiour ‘ezmnyruns yrusaigrup efireaeuzod erezn ,onotol ez osvspz,, afogeu op ans «,eurefioynasuoy uuysumnzeionespz,, ange soyidsn npr efit -waryazo wgeu nfeavmn eu tor epeZop 1 peura}gord “14ON Kid it BubMDp 0 ouvsrUeSLO ISTIyAE Ip a sdnas unruzes 1700 -anmouoy "mous “tuoy suabnouog pot po an azonsid af oupeouorod yes wajetsdsn ea pfeag "psoupalia axgIuastod suzafe nfeaen (ox eet ea ee af ouqosnpau ns 140901 1294 oF efiwanjog “2foesn riqaimis + +ee Sonn iranja i dekodiranja, oF drugo, koje ima posve iskriv- eke od granica i parametara unutar kojih ée djelovati dekodizanje. Ako ne bi bilo granica, publika bi jednostayno mogla ufitati u neku poruku bilo So, Nema dvojbe da ncki potpuni nesporazumi jzmedu tenulaka kodisanja i dekodivanja, inage ne bismo uopée mogl govo- Fit o ufinkovito) Komunikacjskoj razmjeni. To nije "prirodno", nego je proiz vod arikulacje emedu dvaja iedvojenih trenutaka. Prvi ne mote odrediti ni Jami, u jednostavnu sn irajuti Kodovi bit koritteni, Inage bi komunikacija bila savrse “savr¥eno transparentne komurikacije”. _artibulacjama.n kojima se mogu Kombinirati kodiranje/dekodiranje, Ne bismo wdimo hipotetsku analiau 1 ‘dckodiranja, Motemo prepoznati tri hipotetske poricije iz kojih je moguce konst dekodiranje televizijskoga diskurza. One se moraj empirijskt dit, Ali argument da dekodiranja ne aijede neiabjetno ie ko anid is "connie argument *nenutnom podudaran Takoderpoma- de detonsrkeinraorarumstogn rate nesporsnuna” usm oo wna Skene Lomunitace ria Hipowaa pos done leven esti Dotan snaenje tam te dk ska posicja. Kaca gledatelj, ‘bivanjima uzima ko- Za sociolosku formulaciju koja je, na neki natin, bliska ovdje izraienom stajalisu, alibex podudaranja u argumentima proiilim iz teorje diskurza usp. Frank Parkin, Class Inequality an Poltcal Order (Macgibbon & Kee 1971 136 ++ Koonmusfoswonis nijskom naéinu. Profesionalni je kod “relativno neovisan” o dominantnom |, Po toine Sto primjenjuje vlastite k transformadijske operacie, i. Brofesionalni kod, meduim, djeluje dominantnoga koda. Doista, njegova je zadaéa da repro- je upravo stavljajuéi u zagrade njihovu hegemoni} ‘oga operira s izmjeStenim profesionalnim kodiranj- Joga drfavaog udara Mglamom stvaraja pole oj ete: osebitaborprezentacskihprigoda Tabor slika, postaljanje rasprava, izabira se i spajaju putem djelovanja profesionalnoga Koda. Kako su televiiski profesionalei w stanju radits vlastitim “razmjerno autonomnim" kodovima, kao i djelovati na takav natin da reproduciraju (ne bez protuslovija), hegemonijsko oznatavanje dogadaja slozeno je pitanje koje se ne mote ovdje opSirnije razradivati. Morat écmo se zadovolji zaljutkom da su profesionalci povezanis elitama koje de- finiraju, ne samo putem insttucionalne posicifesamoga emitiranja kao, “ideo- JoSkoga aparata’."" nego takoder putem scrukcure pristupa (to jest, sustavnoga “ka pristupa” biranoga elitnoga osoblja i nihove "definicije stuacije” na te- levi). Mote se éak rei da profesionalni kodovi she da bi se reproducrale hegeinoniske definicje upravo time Sto ne djluje otwreno prstrano u domi- nantnome smjeru: ideolotka reprodukelja stoga se dogada nenamjerno, ne- svjesno, “covjeku ira leda” Naravno, sukobi, protuslovlja, pa aki nespora- zumi redovito nastaju izmedu dominantnih i profesionalnih omnatavanja, kao i njihovih oznagavajucih dimbenila, Drugu posicju mogl bismo odrediti kao prepouaraki he ii pore. Vecina sgledateljseva yerojatno razumije posve zadovoljavajuce ono So je dominant- no odredeno i profesionalno oznageno. Deminantna odredenja, medutim, hhegemonia su upravo zato tt predstavju odredenja situaca i dogadaja koji “dominiraju” glabalno). Dominantna odredenja povezuju dogadaje, nei ravno il jravno,s veikim poopéavanjima, svelikimsintagmatskin sj zorima: ona na probleme gledaju "u globalu": vezu dogadyje s “nacionalnim intereson is geopoliitkonn razinom, Zalci ako sete vezeostvaruju na ispre- Zagreb 1986, sz. 141-186) Vile o tome u Stuart Hall, “The externalinternal dialectic in broadcasting”, ‘Shparium on Broadeuing (University of Manchester 1972), i "Broadcasting anc slate: the independence/impartalty couplet", AMCR Symposium, University of Leicester 1976 (neobljvijeni rad CCCS-a. 137($008) 6 ‘so psu romsy Gyo[a yHIENE) easy son Kopuor“Ipmis youn pro sunrpmy “wRI271, (BEET PIAECL KOLO « “18-298 18 S0Lg MOLAEAA PLOXO-OOSPUELA UES-IPMOPT ‘sory fy anug [xn uondony amano pun semanpay ‘Busonsry upon ‘Sea arx4 0" .2PoH Buspoooq/Simporug a4} uedn suoNDOY, (5661) MEN EH « amir vz tzovoarnid aneecossyinaany + «+ grog euopof epon2ag igeafeu po af wepol mapa MARTE nexreu ouso% o§ psounyut efoureuoreu,, afuefirods 10d 0 navadses egnys oy woljoepals o1, eatao Souuoz9yax Sounneusoye eBoyau reUN OBsIZHEI) BOUT! iq 9 npoy woueayaId n M{Nsed eAZTHOIVP EU “uDEU UeAROSd OH Infop | uersfas ousgiaes apng Larepail ep af a9nour ayatdonou aysfoeyrunwoy,, sage on$ ovo wurze iodioy-ogerenofiand paUsz! ep ojsmosd 21 2fes yA wp uns - “mow ins, op 38 rege ‘nfiragep nys{luows2y oysuioudye ,esou2yuE yuTeuO!eY, TUTE PN vu mr yfens tu onead eavgnaes3 -aesoupalTeN ‘pour eureyi2oy | eunrzinysip eurazd mosoupo wiryeupafou fowssayp unfons exrdnpod 4180) of wv -woxsfoy woysfien: neared tow ousiq 01g eBouo word nfnyafp wopoy oundiod euo ns epusaad ‘pnfesrarozai ousworows “efepeBop vunlizapaspo -ngenod ofnfpfpoq eaesd po ewequsuztsspea eysesd eusouso efons our 8s wouop “ io eu yop “(eunyensdey vfucangeuro voursSoy outa afeur F org uUo § ougoporst as efjxel~ nsomt IM naxgrUp n esoupe afynapod oxen ago ruyeitous ofmparpo wurua wposs seynuA Ep (8) prpol eBoysfiuourofay af afusporpc ‘ourgeU aupnzee It a3nuadyors ‘ouEpEY ead jou wiogos ws Tews oe