havatake uplateglagoljices, ofigledna je da je morfoloska osoovica svih hrvatstoglagolskih rekstova, i epigraa i pergamenenih fagmena ta — isto ono pismo koji su se pisalt kanon- ski glagoljiénistaroslavenski tekstovi, Os0bito 5 u Kido natpinw proalazli oblicislova ji sa shell sje} u modula ako je to bio rekonstruirao V. Jonéev, a i dobro je vid- Hive, pogorova w peva dva reek, nastojanje da se pisanje proved koordinirano i to jo s obrivom na jednu, iro gor redagka lini Takoder na ovoku Keku, uselu Juran dlvora kj Batke jo je 1851. promaden po anogodem najvsfnijispomenilhrvaeske gar golice, pai pismenoss uopée, Baan pla, s tekstom od dak stoinjk jel rasporedenih trinaestredaka. Osim zbog njeinih vijedno- sti jengnom i histoiogsafkom smish (kao tekst of Gk sotijak se), 1 po osobinama svojegepisma ocimal je iu fisinnsavstidkim krugovima dospjea u pevi pln. Pronadena peje ostalih nals njstar glagoiskihepigra fa, pokazala je da se ina hevatsko piso tzx. oblom glgolcom, i kako past jsan kontinuite izmeda toga pia i prepo- 3 prostoru ‘BoSéonska pote, etal 186 aathve hevtake wsavne glagoice, koja dese foxmirat tek w XIN, st. Poe ako prepoenat bloglagoljiéih leva matin Hazonse ple (ox sab Givose bam da ret, 5 65) lao je zamijei i nck poseboost ‘Uereiena odrednica Kako je nats Ba ans le psan »pielazsim tpom oc oble prema ugltoj glagoljci w osnovi je cota, jako danas 2namo da nije uglatose ono fo ée temeljno obit poscban tip hevatake ga solic konatno oblikovan w XIE st, Raspo: red slovaw rca ot sedi majuskuln, dv lini, wxoe (jefs} posed seks), past g0vi sloyne Koordinacje, koja vee w XI. st pergamentnim feagmentima podine bits ‘ti maskin pemovnastrakmara, emer no Heth (ope a pod 2. retka odieino je porsyaavanje edn linge u vodorawoj on ini shove: BEATER), kao isan} ‘ane delovasova kt de sew lai tek stovima pst javan osnovnoga reka (preko sani ini). Sveana funk natpisa sme FRenoga na oltrno} pregradi, a Kojema se ioe osnovni dogadaji vezi 2a povies cave i benedikinske opate sete Lacie, ini ahtjevala je stoga i majuskalnirgpored so va. Uinventara pone se nckoliko neobit silva, np za hoje se ngjeSé matralo dae pew iz hotakene benevevane (10 primano benedikinsoga pss iko je velo rij grékome minuskulnome al, adnoen0 Griidkome ace, Vio je zanimlivo, moids i no (0a kuluroltkpepletenom pro seora) da nz od pet neglagolni ova 1, M, N, 0, rsporeden u drugom dis telsa, mode bit i latinini i rilgnio* Nema ni jede gs upisanog iskjtivog htinitaog sova, dok je jedno pouudano samo éilifko »: predlogu vs M2, w posfednjma cetko 1025 poligls w obliku Rijs takoder je eobiénogs pode. je posredi kr agolski jr (bez gorjeg dla slow), pak Giilési » obra propor. Ima jot slovsneobignjg ingleda, ali zbog poscbnost katnenoga matealatlko je procjeniti koja peleogeafiku telina treba toma peipisivat robita odlika marine na grafomorfledkome plana ogleds se u obicima sve: fjasome jseu, kevkiin {oblim poweznicama brojaih slova il, U funksionslnome smishs pokazatel su neprovedene stindardizaje brojne vie stcukosti graft w odnost na Fonemski st stay hrvaske vedaje starosbvenskoga (he ‘vatskostarosavenskoga,kojim je natpis i san, i ~ aapeimjer~ vo doseno psa jerora na granicama slogova, wie Kaca dosjeno nga To ortografji naspisa odexava se »ne- sin ~ balunsira jzmedu konzervativnosti i eobignost: nae sriptune continua primyje- sje &e vlo dosjcno; sobzitom na nedosta- ‘ak koordinacife, kragenja ligatura gotovo i rpema (Gamo jedna, i 10 posve neobiéna: & ree w rie por; pravilo © Kontahiranja 1 nekoliko je primjers deseabilzirano (krate se i rijetiizvan korpusa nomina sara, to je {esto osobina epigtafikih spomenika gee je ppoceeba 7a ekonomizianjem prostors nagh aja; punkeuaciju, zbog tee éihjvosti ru pidastoga vapnenackog kamena, i ne modemo ‘acjelo je starji oo Baiénnske ple, ali = pose drugogs hrvstskog prostons, Kenai _slagolsi nasps, sfetrdesetak uklesanih slova, roma paleograftkim kritrjima - valovelike starine, zacijelo iz 1060. (prema prepoznanim slovima: & 1000, m ~ 60). Njegov pronal ‘ak medv ostacima tvedave Soko, nedaleko ‘od sela Dunave us Konavlima, doptnio je sie ea 0 protirenosti glagoice juénosiavenskim prostorom, 1 upozorio kako vistoéao krilow hvatskoga glagoljicva(zajedno ostalim sa- fvanim tekstovima s toga prostor}, s obzi rom na pitanja prvih koneaksta Hvatas dire lomerodskim nasijedem, reba takoder uzi- ati vlo ocho, Unatot tetkoj Ghjvostt nepourdanosti prellozene rekonstrakeje tek- sta, starina se dobro prepoanaje po paleograt= skim osobinams: npe- nekim oblim so8imas i zavijenim poveznicama u slovima d (VL. 9), iin sos wagner, i ei, w pow soenogs sia a wo io hreuskoglasih adh ad. Od epigeala ‘adn epic na Sa lea (XI. Sel Pert Smile én i eto ‘keri ea iis Hama ls Ga ato eo, p wo epitansd gliglins va, Do 7¥ (ape. VIL 9; 2 po inventaru slova (jor, ts & posebna inaéica slova e poznata iz Ba Kane plod Supetarsinga slomba, koja se te- feria na grdki ill iriién oblik: 12/8). Rijeukt ppoknsjt medusobne koordinacijeslova (po= ravnanja w lnijama) odraéavaja i starost, a geografsku udaljenost od sth process ose- Konavosh logoljst naps, DunaveuKoncvlina, XL stoliede, Dubrowaze mune ArheoloSkl mize Dubrovaik Zupsti glagotsk natps, Zupa ousrvata, Xi=xil stole, Dubrovadl mur ‘iheolofk maze u Dubrovnt 158 bth xa zapadno lilo hratkogs glago- Seda ‘Nedninoe pronadenu Papi Dubro} vot ghgolint zaps = Zap igi tps Zased aie pose Btn, palo ‘Hi opin Po omovnim se obijejina mobe dia XI, ~ XI. Retoncrubaia nape ASKLe IBISA GONE: SLAVO GO- SPOIND app eM 1060) GLAGODIONL VOYNYE V.. ENARb a poviesepisanja razvo} slovaih obliks 1 epigrfikim spomenicima vadan je tek do rncke mere, ponajvie abog ealita materiala iavjeta njegove obrade alii aaigcostinjiho- ve funkcionalnosti. Stoga valja biti vo opre- ‘an pe usporedivanjs paleograekih osobina uklesanih ili ugeebanih tekstova i onih pis sil perom na pergamentu (lasaie i na papi- cu), S pusom standardizacjom pisanja, koja ese uspostaviti teks konaéaim oblikovanjem ustavne giagoljice u XII, st, obictknjikih slova postat ée i stndasdom za pisanje epi: gr, Pored niza kamenih glagolitnh spomeni: kai grafta ie azdobija iz ojega raspolaiemo tek velo rjeckim pergamentnim.cekstovi va (X11 XIL st) — usp. apr, Sows plot, Hlumshi grit, Grote wlomab, Jurandvor- se slomie, Pastor soma, Kons ulema itd." velo je vaino ~s paleografskoge st ~ obeatii povornose na mal nsitarij azbani hin, — Rodki glagoisti abecedarij (prosaden ‘ugreban na posvetnom kriba w crv svetoga ‘Antuna. Opata u Rou), datian oko 1200, Njegorn vanost aije ponaipije w to ram svjedot ingle ghgoitnih slove ix ea. formativnoga, predstandardizaciskog razdo- bij hrvatske gagolice, nego po tomu ito je pokazatelj ~ premda, abog obteéenja, nepor pan ~ slovnoga inventara (34 slova) § kojima se rlunalo § jee strane, nod olike sath ne (Guan slova 4 9), ako je vee oda bile potrsbno samo 23 pissnje brojerne ei jen, Ewranje dvostrakoga bilebenis gle sora fii fof lovin ide i, ednosso sov- sa om jot Nasupeo takvo) konzervatimost scot jedna,u to veeme razmjecoa aovina supostojane dia oblt, svakoga na raseb- rome aabuéaom mest, 2 sav jr (kao je dino peosalo siovo 2a nekadaij poghse) ~ us sari zk itv. ape (azine posto, nos rain (ako ne wick do- ‘olin specifctanien) grfeitkim vlogsma.® Zanimjvo je da se ura siovo 2a nazalno jy ao ina Bans pl. asda frgmenar, koe se pra do po- detka XIV. st, otkada imamo sawvane pve cielovtegagolse Kaige,» objedue ga use poredna bogata saéuvanostkamenit i gafie ni zapis,wrijeme je i provodenja standard aie 7 ataone bron plage, posse inalice lagligoogpisma, zat nacional biljezen (po mjestunastanka i prinjene) Sve do proaalaska Baiéenke poe 1881. ups ve 5 ip pisma pastoyjdia shrvatskom psmeno8éu. Srovike,ustina je lagoica sl Visti, i Hologi wopée, bili pevo poznata, ps je tek s otksiem prvh obloghgoliaih teksrova(sprva makedonsko-bugarskog pod sie) i nthovimdatraner, slik persia Teme mate shape Beko Fu (1982) Oud do dans pronadeno jeje tito de gat Uh mali zasash po moegin sana tn spisina. Nek pam po ou mepsnkpcimeng peda sede wpe 0 hvaskome ita em, ine dra erp etc nj, gle bi gover w peg st ec misc og ren Molin gk ek ova pie a wee seam Ke pt susan S obit na rr ie tra eri pt co “Heaskin paren sim cpm ga pests deg! apadocuopa a 0, a it opera tosis puredmnjen nasi elas Gece Eaeonie/ Gotu de Sarnia Jr i Sha- te Jn Sloine ne Serban kj XI pee XY. 159bila izokrenata, &to je — naposfetka — i omogueilo proutavaaje ra2vojnih purova od oblosti« do suglatostia.* Zbog svega se ropa Poshednih staljec i pol moralo odstupiti od stcogog taalikovanj, po istome formalnopa- afikome mierilu, bxyarite od broante slagolce, odnosno od poistoyjeivanja prve iskljativo s soblome, a druge smuglatome. le Razlozi fragmentarne saéuvanost_ per pisanog korpust malaze se w velikim tekstolodkim redakeijema stariega matedjala koji je valjalo peilagodavati uzusi sma Zapadine cre (pa su odlomei saéu manje-vte saéxjno, npr. kao popura izmed ‘omotne Kaze i devel korics mdi Kodek ss) Sadwvani teksto? po svojemu podrie ts jasno pokazuja kako ave do kraj XI. st, motemo govorti o dvama okrilimas hevat: eva: zapadnome i istognome. Tek nakon toga jergra se glagoljanja povlati ra aapadnn strand (uza svojevrsae teago- rane glagolice u Born), gdje se ranvija i fava ave do XIN. st Paleografike su iseradivana jasno pokazala Kako, unato’ rmnogim dimbenicima povezanosti ih dvaju ria (oremejeno na istome podjti), po- stoji i nefto bitno Sto ih tazdvaja:korijeni st skoga glagol to ie kojih de se raaviti uw XII, st. na zapadu sutarna (uncjana) plagoliea! ~ esinuskuli zai, §. formiranje Eeeveroliniske sheme, ‘speavijane jizdutivanje w visinu osnovnoga slovnog polja,Koordinacja slo inj (koja ukljuduje uskladivanje simetrje slova jer je vabno ued isan kako bi se ma istome ajestu gdje eas Pissnje prethodnog slova omoguéila pi pogerka sjedecega). aja lrvatskoglagolki fragment’ sje doge obje razvojnetendencje: na istoku (Za Ihumlje, Zeta, Dub, istoéna Bosna) saspo- red slova tnutar retka ajedi dvolinisks, w cosnovi majuskalne praksu, dok na zapads Karner, Ista, Tika, sjeverna Dalmacl) ko» ordinacia i dale jae: slabi slovni djelovt (Gvadice, sepidi, manji_ krubitifevadrati), isin eetka te posi brn ievlage se invan don lini, ponsvite nad gorne, pa se tako uspostavfa~ detverainiski ‘stro, kavakserstigan upravo 2a minoskulii sana pisma, Osobico je zanimivo da se poéec sakvih mineskulizaciskih procesa zspadaju jf w Kijeski lsséia iz X. ili XI st, i Praikim odlomcia iz XI, st (obama napisan sma u Morsvskoj odnosno © 3), ew eva skim epigratima Krékoo naspisu i Basanstoj loti Tobi mogla bit velo vatina porvida tax. sjevernog pura kojim suse impulsi ghagoiskog Pisanja Srl ia amjera Moravake i Panonije pre a natin krajevima.™ Na istoZnome pol je jod in XIL st. neito vide glagolski pes gamentnih odlomaka (i bogatieg, sastava) prevadaro je, { 4 palografkome sina, strane ondje neal ma zpednome pola (+ | Konner prema buguskormakedonstim ick. Busines ollome, Pron sania imvoricima (pocboo « tadijom Ohridske Kiet ii, Mibanerredlonat spe { lame doe), pa rime i prema orograt Grikvir dla apl, Spi frgmen skimzusimasupocitem'sorodobno|artkoj isl; ns saps Rel li, Rane paki, O utemejenjustarddavente baiting Promudini) si, London fragment bev 1a tom prostoru dobio svedot i Ginjenia da jana Grékoviterodlomok apostle, eclomak, Xl stollege, Arh HAZU uZagrebu, Frag. a. 2 “Thanlteracia gor veda Priavave de: oba na desete naroda i 160 hin elie ned ae teva aolce lene apse sediocn XL cg slaglcng ims, ako a rahe pear, ka {sve aembama pe nome, do kaj XI, plo aga, Makeionjs, Moana, én, Bosra, Zao, 2 kj diese maglaenje oe forme ene vim odes bla koran pte mime, x era alc sch ia aj emis eine jena V.Jontera xp. omen. 18. Pu aplenty, apie, hsaoskare Sse tr, 2X acum aging lag tat oe drug ag Haake mamsele ‘cle, ka cles ede eae meee oe mane Tak pein, dda we w XV 3, Nii anu lagen pene i ee plop. None pe pu mao moulin pros ier upue on fon Goi tae sei kh, poe Mui sa ce ubo bratie : ot vas enka re ne lipo e(eee name: ostavli= fe slovo b(ojiie suit erapezams +i men: 3 (=7) sevovars | plane {adha sveea +i prémmudosti: ee posta ra trdbovanien sm : my Ze ve eka smi ale pepcna das wie xx, jooopa ses sale doops bvBrat ali 3 fa pariavavniago vi vepritete eda svi: wn sie ite iabavi ni ote last: tame: _Minanovice odlomok opostole, odlomak, Xl stllege Ah HAZU u Zagreb, Frag. lg. 1 Grdkeigere odoin apecta fry se do bro éuva,iako se vile ne pretpostavlia njegov e upisuje i slo- vo ide (), bee Evestih diseriueiskih pravila iggovor. Uz slow i obilno (ao iu tekstovina staroslvenskoga kanons, ofigledna je tendencia da stoi na pogetku ‘jst, sintagmi ili ssmostalna, npe, kao ve ail), Nalazimo izabiljeZenejusowe za prednje rnosnike (kao ina zapadu, na Basan plo i Bell sklada s pornavanjem fonolotkih mijena = hhov denszalziran i2govor. U oba teks pide se iakhudivo stro granata we (82) jer motvi ustavnoglagoljgke sovne koordinacie i pret strojaslovnesheme (u koja se mnogedtielnost takvoga m nije mogla ako uldlopti) na ovom prostoru nise dela ‘Osim Sto istoénom jinoslavenskom kor- usu ovaj rekst prblizuje zabiljezenaistotna inurgia, urjecs) Griléne orografke prale se ogleda se iu prevladavanju oblika jere tiling), iako se vee pretpostavia — (umes jot — koi je kao takav wobidajen agolininntekstovima) za jednadero slow ‘na mest obaju starh jer, iagovor koji se ve ujednadio, ii su se pak ~ v odeedenin (abi 1 jeduome oct baju owe predstavjenih tek sora nema smladib ron ~ Seapica ni apo- Prilagedujud se hrvatskom fonoloskom -susavu (od pevib kontakatastarolavenitine s govorima Hrvata, tworeéi hreatsa redakeju staroslavenskoga erika” plagoién se inven- ar mijenjao: do XIIL. st, Kada je na zapacno- sme Kelle j dowrieno formiranje ustarne glage Fic, jor je posveisisnuo jr. Udex0, unjest> saroga joe (2, ot), slobenjega grafitkog jaca 23, upisuje © apostof ()# izvorno znak ko. fim seu pismima gréke radicije obiljedara da je neko slovo pri prepsivau ispasteno (bilo pozicjama ~ i prestal igovarati. Ni ahbog nedostatka izavne glasovne vrijednosi, bilo 20g puke pisarske pogretke) niegovim {ngs rsckraltend, hrcwensaver(.) “Seas or aon IU wpe ek spore, mage ko paid ele pei prepan ma ah predlaaia, 162 predueram do do ete ine svar se oi anak ~ ai ib kor exe porte Jen es v kj su preva ron na fo, ka | bod ie pas ea ibn lla ap tel. Unie jp piles ie se aj fool prom), nessa sa nose (pes zatovi 2 pred uae je na ata pt Grit slot apa, eka Konan gaalion nin Prepon oe dau ed ta OX grt ten eg ee oe, pon dij ini, veo joe pile (tem na. Sea wulajeome tt | die fe sj nik uno mj slo a pie eo a bre 8 soo fi gov we jednose we inimno et prepare (lo w murlvnti rkaorina hapa makedonske proven av an [ao Geom dr pre ges ko en spe metogs phone) syn rie, w agli tkeoina ante rls poo eam pe sts if isp kao Gakavsknga ora joracie cadacino prislaenstah skupina dy dh api a od XIV. si na drugim ctimootki opie nim nijestia (op. a prose it inewokal- 10 fi). Grate mite poste je iamienio i unjesto graf’ ianimno slozene tv. m= ave koja se exile i oblogs grmnatese 1 (BB), profilo se pisanje zoatno jednostav- nije grke/iritnefainitn inatie (4) Na nekim je slovima vifeljeea’ sme pisania sla nadeso osavio tag gone oko slova ail sve je ee okrenmto nadesno (6 > 3), reducing se etce okrenute na jr ssn {ere3 >a, nalo # >, polo F> Maca si merrtea slova pokaanju desou orjenacja (ee &> Baja jac @ > m sovo »do- brow usmjeceno je madesno/amjesto simetriéne oblogagoite forme: I), Majstalna so ‘sodnoino inal i we midi ée glagolckim teheovima (pi skims) dobro vai aha cobs ovis, ra zal bi zak, ve veitins crv bo, makina “Stam asa zorn arly ites ng Ho, i ak pola lane ee ‘aria oj Roe, nexus path lot aj mode xe mado wp, taki an eth sll), pereha x jem eps je nakon io we an lik i pein w api Crs tabla sien’ ble pi (co rpmens a pln pode 2a nave kes mine red, ee se opevom a pia do done onnone sake ine enema kan sje dag Je spn oot able nem gfe rik saben potginn ei e Ek ingore ie im java aa je ren kn exile seep jena lemeds sgn se pve eo eat eli eo ne poreojeh. Tada arog anim CHeigna 1985.39 Case bgat carved spur jon ic env kosonte pia lagacom © dst dais lel slo (sokjen) mes uma o di args oa de ew majklen op: eval kvl etn kt) wor lr inj © Sonos tae w usta agi na napa das upsie ka eo gata ape ee ovo ps wope wo enon w see spb abe polnesa sense grafie ee + Danie alo prea ie grater mins lenin jen, govern dese peo- ‘lat neki kanonskim glglinim pemencins maka pode, ae vee pest th oes. Aka na hevatoe poor slo jedsseesovae ee aku, ogi bse io exes ix eibog pla, zajloeongs wing lagi elstvins 168Beek tsi, oslomak, Xi. stllete, Austrlsks nalonana kjnica (Ostercechische Nationalbiblithe) Bet, Cod a 96, Thstrncja gor eda: rosin lebetiss napast : da ia Davi se TAT Didi lies wajseacii ou glagojgni tekst linurgiske namjene, isin hrvatskostarola- venskim jezikom. Osim potrage za slovnom kootdinacijom, « Kijosti Keicina. poveraje ih misalsi sade, zapadnoga obreda. Pos: jel je palimpsest istruganoj pode per gu (ncodgonetnotoga) teksta. Koordinacia se ta prepoznaj se tragovi jo8 sasjega 164 Davina se M(A)SA : B (=2) : AP(OSTOLO)M{B] ce vsemug vezi) b(od}e da ode sue blaient } ap(oito)li sazete : pomoti proxi: |i nanms mx(oitvami i o¢ [oa Swe) g(ospod)i prinosenit naa ]- de este prinesi : apfost)ie jamo prepoznaje u dielovima sinagmi ii jedi: mom seu, oseeblaeniJe. Po ravnavanje te sredinom visine slovnoga pols; _goeajm i donjm slovnim dijeovima jos se bie jenja velfina, pa se ne mogu nara >alabimas. Take ée se mijene provest do se dine XIIL. st. Razgeanata uporaba ligarara (preklapanja zajednigkih. susjedaih djelova slova, zatvoreni form), ape ml 22:2 (os swjedo8i veé 0 rarvijenom koordinacskom procesn, U Belkin lisima paleogratiki je ‘lo zanimljva obilna uporaba apostro, koji se nekoliko séajeva veliinom priblitio smladem abratskomex tpi. Bare dvostojetno tra renom minuskelizaciiom, za kojom ~ zbog potrebe 22 osnovnor funkcionalnom raedio- bom tekstova i ajihova like (hadno pote 2a br2inom pisana i /nefeahtewnosti iania) c< 28 prime posto potrebau svakom europskom pis, pa onom originalna sevorenom kao So je ghgolica, napokon je zavnilo standardizaci jom slovaih oblika na zapadnome kriky hrvat skoga glagoljaétva sredinom XII. st, Kao 50 smo vidjel, poravnavane ajelova slova bilo je jo8 zamjecno u Kijrsknsligima, a u hrvat skim se zapadnim tekstovima obilno potvedi Jo, iw kamenu i ma peegamenty, jof w XI. i XUL, stojeés, Do stamjerno bree konaéne standardizacije daga process doflo je kom- keetnim povijesnim okolnostims, w usjetima nagle i bogate prepsivatke i uopée pisaske produkcije: nakon zakjudaka IX. kanons IV. lateranskog sabora (osyjedodenihy nam kroz reskripte pape Tnocenta IV. senjskom bi skupu Filipa 1248, gi ketkom biskupa 2a ‘omialske benediktince i. 1252), kojima se =u txjetima sveopéega ckvenog, votvacanjae prema Istoku (4 uvjetima kridarskihvojni) nalade ada u zemljama, gdje vadaj raza bred, imadu biti namyjefteni svecenici, koji evjernicima obavjti Bogosinde i diet sa- kamente ajhovome obredie (Ritig 1910 215). Svijest da bi se hrvatska glagoljaska (ctarosavenska) tradigja mogla dobeo isko istic kao svojevstan most prema Slavenima Intadne cxkve, 2 i prema oblidnjoj Crkvi bo- sanskoj, zasiguino je dala vjtar 1 jedea gls- olsko} produkcijina nam prostorima.* § jedne strane jaméila bi se lojalnost Rimskoj cikvi, wx postupme prilagodenost ekstova zapadnoj ligt (koja je ved ionako seaala barem od XIL st}, a § deuge iskazala bi se jeziéna tlerancj, Uostalom, takva je porpo- 1 hrvatskome glagoljitvu kontinuitetzapad- rnocekvene politike koji se mote pratiti sve do ks XIX, ‘Osnomna prepoznativast novoga éerve- rolinijskog usteoja astae glapoice svodi se a posebnu slovna kvadrstina sheme FEF, {amjesto krutnice podieiene na osam je aki isjefaka ~ Sto je, kao Sto smo viel, bio vjerojatan modal za izworn glagolicu), koja je Evtsto okomico postaijena, nepove- sani dlova, § pravokutnim odnosom vetine vodoravnit i okomiti linia, prim se pazi ima raspored tankih i debjh Finjja anutar Karakterstigaog duktuss kof se postite pi sanjem koso zarezanim perom. Najed broj usernoglagobni slova w tu se shermu (mo- dul) moze raxmjemno jednoreavno upisai, ue pretpostavku da njoj ne pripadaj vslaie di- jelov slova (umanjeni w odnosu prema stai jim obloglagoliznim oblicima, npr. « gornje serane: 8, fb, s doje: Fo, neka pak slo vane morgju zauzimati ef (ope &, 3,1); kod posckih, pogotovu onih s naglaieniim oblinama, treba dopustiti vee selastiéaoste w tom smjetanju (ape 8, 8, @), ‘Tom promjenom sheme motivirine su i neke © Odgoor nape ae we nakon Kina XIL supra ou hraskome prishunom supa forming lcs (Kai 195: 567.568)posvemalnje promjene slovnoga obliks (ape (A unjesto »mntvrdavee WB), Modul ustavnoglagolith stove Sion shema (dl ustamoglaglicih clova rez e porprog oblikoran, ose- bujnim proceso minuslizaie (@uspostave erveronjke read shee kz bare dra stl, a rude konto jo prema por navanja gn soi dilovaw njstar galjinim tekstovima nepsmnima w Mo taro) i Cet, Ujednaéenot lovin obli- a w tal shemiyizmod glanih each ling, dovod!do-zasienjaredaka okomitim linjama gno kao w gotc), pasa a boa raahtivest slova, «,optimalaie Sani, of ‘elke pono brojne ga Dapaitanesaroga staroyjkovnog i ransted: sjowekomnog uns pis po nate si rm continua, wes inerpontia is. Do {aamjemo ranog odtstjanja od dosjednost primjene spomenstoga nasa pie je doilo na hrvankornezapadn Gib w Belin lina ie XI/XIL se), hog anjcaja i ling teksto koji su aj princp psa, zbog sve ekéeg presposavjenoga othog ganja rank jempas Usanoglagoigno pmo oxoito je po zaato po brjnim ligatramn (pjenicama), tj wn oe, + eine suane rave foo fat 21 sve omiljenije 16 bogsto ponadenih moguénosti ~ sli, ujednagenih obliks izmeda dvite glans li aij, unatarslovnoga polja, Kojima se udvo- strufavane lako dade iabjedipreklapanjem, 2 « druge strane ~ o¥igledna je bila eijst @ Sialadkoj recepeli jer se visokim stupnjem rmoguénositakvih Kombinacj (od dvodlanih pa do éerverotlanih, nerijetio velo mattoviih pa i likoveo atraksivnih) ~ dinamizirala graficks struksura jednolitno ispsanih ka. Mofda se upravo po omiljenoet uporay gatura ustavnoglagoliéne pismo iskazuje kao najosebsjaije, na prostoru visokih. gra fiekih i lkovni pisarskih zabtjevasrednjepa vj. Reprezentativni su tekstovi (agmenti) prve, dovrfene faze oblixovane ustavn slago- ice iz XUIL st. Kukubcidenodlomat sista, Ljubljansti homiljar, Epica 0 nde, Lagen ade s, Teli, broji odlomei brevijars, love 0 blagovijst ide. Temata je vee raznovrsni ja (iturgijslt i litera tekstovi), no pismo je iskjudivo stabilnoga ustavnogs. karaktera XITL. je stljede vijeme Kada se u funkcional- ‘nom smishi azbuéni sastar gotowo posve pri lagodio fonologkom ustroja hrvatske redakije staoslavenskogs, w koji s ugeadio foaolotki sustay onodobnogs lrvatskog jezik (pretedito vee Zakavske formacij), i Kada je do8lo do ih napora da se reducirsja suiina udvo- serugenjapojedinih sora untae istogs grafe- rma (azbuénoga mjesta). Hivatski jezik, k20 samostalan organizam, psatée se glagolicom tek od XIV. st. (¢pojavom pravnih tekstova), zapravo od vremena kada sew itor lik po- ave fu latin. ea os(ve posins glospodhi- pote it mala vat gs am orputenie mGlo)sivs podsdes CTEQNTE) ina pr(orjka Via) (ont doin bist vo g(ospodo ck find prior paki vorce- 4 glagode- sani i iil v evi grade vei +i pro povédai v nem propove: dhanie ede a gk tebe 1 vstave fina ide v ne Kekuljevier odlamak misala, oslomak, Xl. stole, rh WAZU uZagrebu, Frag. 3.3 Jedan eod natal tekstova sa standardciranom ustavnom glgolicom. lo Bilecno kako reds do jestrane nis posveporavrai (ni kako vltinastomoga pola nije vjednazena). Star ora) wansiteral moka wa fapiee kao n, Odredenjem mastanka ustavne glagolice, fopisom usta na svim pismovnim (geafo- lingyistikim) razinama (graidko, i graferatiko), vesim smo djelom opisli i Pismo»zlarnoga dobachevatskoge glagolatra ~ XIV. XV. st. Oblik slova ostat e nsjkow zervatiniji,dok ée se potraga za funkcional nijim i jednoznaénijim oxiaosom grafem-fo ijt. Na grafeidkooe plas Gastavy i wiestalostligatura interpankei, polotaju inicjala, keagenjims) i dalje ce se ‘bivati lage promjene, sukladno sve int -ivnijoj prepisivazkojdelatnoni sve do pevily _lagoljskihtskovin, ajar. safuvani cjeoviti hrvatski gla- goljski Koda, misali # brevior, porjeéa s poteska XIV. st, Med najtaijima se isiéu Yatikanski misali ~via 4 (Onli), 1 rico 8, zatim Prot i Drugi vrbnidti brevier, Padovansti benijar id, Od cajsvetanih, ic rusgjelih kodekes, po svoj epot i mi be, jena} i teksolotkoj achaiénost, osobito su poznati ial kneza Nonaka iz, 1368. Brevijar Vides Omijanina 167{pistol o nee, odlomak, Xl. lec, Av HAZU wZagrebu, Frag Pismo Estle 0 nde, i Viemné ako & pvanie Hanis it -Petiéee ks mne wii ibe I bite me jor rode mo- ‘ie naplanése se {aj bo moi sla- deli meda ex? 123. frogmenta is XI st eojtro dio okenenog zbocnta; Jo je doveSeilt Uk ustavne glagolice (po simetril siovsih pola | poravnanost!redakal, pa stoga pretpostavijve i lad 06 ‘ukuleceva odlomko misao, Oba spomenika karate rer “Sto memo tuna utecjem zapac ra vee zataino odvalane bjeinams jth ne, latrine prakse. Supostoje sve tl inatce jera (estar jore~ ; Staples, apostof— 9. Kao Ill upotreblje se star obloglagolie’v (Skrvanicama jest kvadraiéa!zavijenom spelricon. in 1396, kodeksi Bartola Kibave iz XV. st (Bernt mie, Roki mie, julio (Be rai) mis.) ed, Nera po zien = pot likovneopteme, nego s obra na = jn mamjena {uve nas, jin grat sk edenat,vesrulo ez Hyer srl in 1408 Kol je bila saga brsttogs sagas diva tom veemem dobro s¢ wii po kal- turooitom ures koje fe 090 zap uropi ilo karo pot ok 0d XIV. spor nnjpeje med Ces, Na poz éeoga hae Kade je onovn cpio kamkam patho lia Kata IV. benediktinei glagolai in opaje Svetoga Kuzme § Danjana $ Pana osni- ‘aja 1372. g. samostan Na Slonanech w Praga (uz. scarija praik erkvs iti tiara) te on se okuplsju udenike, pordu i njeguju razvoj cpizode ceike glagofeke pismenorti (etka ghgolska Biblia pejevod Hitora sala. a Petre Comestora /aKomestors/s Pasional = preradeni prevod Legenda aurea). Motiv cosnivanja takve slavenske pismowne jergre asigueno je potivaa na svetojeronimskom rumaéenja podijta glagalskog pisma, kao lind, odo, da didi koe joan nia ak navn ce ngoren cent Gon, ie rns ea ee jet rv suse ser es aira ma ngovone alent May aka pone Fel primar vse pide, Os ak pa, kl ek Beni arutna oad tan coins, Eat 4 argh usarnnglaghninescovima se do nooo Drugi vbniki brewer, ociomak siilialom V, XN. stole, ese moguénosti afirmacje lavenske ul ture w tamoinjem germanskome okeusja. U paleografskome i wopée grafolingvstigkome sis ofigledno je kako éetKi uienict nah ighgoljaia sljede w2ore ustarne (hrvatske) lagolice, no razmjema izolicanose toga pi smovnog kruga, te okrwenost dominantaom Jatinigkom praksom, davela je i do nckih po- scbnost. Utemeljenie emauske spodrubaivee u Krakove 1390, takoder je pokazatlj po rencjala éelkoga glagoljaitva. Potkeaj iropa stoljeéa Georges d! Esclavonie (uray i Slane nije) (u. 1416), profesor na Sosbonni,izvstan poznavatel hrvatskeglegolice, isrodobno pr nnjerna humanistithog obrazovanja, zabiljetio jena peeostalim praznim stranicam latnsko- 2g kodekes Commenter in Peal sx. Jeso ima (co s obzirom na cada viiededa prot ‘hein eax: Tied ech ib Ya i ieee nan = vpn wed u Wolk, ppostavks © Jeronimovu autorsevu glagojce i nije neobigno},preciznoispsama hrvatskogla- golsku (ustavnu) aebukw (oitud alphabet cet chrawaticume; § nazivima slva) i nekoli- ko molitava (nal, Zlravo Mari, Vjerva nije), Ww wsporein prikaz transkripeie pre- ‘ma pravilima onodobnoge francuskog jezika te sprikljugenim popisom hrvatski biskupija oje iva pravo uporabe glagoliskog.pi- sma i slavenskoga jezika. Upravo po pops nom materiale, zasigumno nije ejeé samo 0 Jeli dase Gate s jednog od najuglednijih -seuilita ponudi informacje 0 postojanja poschne pismavne kulrure na sxamedn dvju Buropa, nego i o motivacj da se potencjal- ne Gitatje dota pont Gtanju oroga pisma, “Zato bismo i mogli te Jurjeve zapise i nazvat “svojevrsoom glagolskom posetnicom.” © Zana das anf 75 rons hl, et Ga enc Tour iii Bose abe ex preg bh lov, oe pepo nd Prelit poe 218) Ufc shane drei se nt ie 0 es ein evenealg| eno a anc karrad a sane ORS Reisk zbonk, 395. odlomak, Gradskakinia Bstheque municlpale)« Reimsu, Ms 255 (A092). Ulomak iz glagoliskogs (misaskog) dela Reinslage sbornika, raskoioo wvezanogs, Koj ‘obasede 81 pergamentni ist velike finoce (0a “ko upuuje prepernatjva prozimost na foto graf). Prvi je dio irligni (16. lista), odrafava istoéni obred, i smatra se da porte i Gefkoga sszavkoge samostana iz XT. st (prema legen, autograf samoga Svetog Pro- ops, uremia samostana)s usjrva sa 5 riljlenja kako je podreeo toga testa ode 5 fsvognoslavenskihprostora, Glagobigki dio, tek naknadno uvezan s prvim Glick, prep ‘20 je ~ to se po skladnost slova, grfitigkion ‘nafelima i osobinama hevatske redakeje dobro Vidi ~ 1398, Zeki glagoli s rvatskoga pred- loika (tke sa jeritne osobine tek kata pre- poznatjve), Prema zapisima jednog reimskog ‘paca iz XVITL st, ge 9 spomine i kako je pevi dio kejige pisan spskim pismom, «du i iliskime,zabljezeno je da su se Fancuski kraj, kruned se, prisezali nad tom kajgom (erojatno je smatravli velikom_starinom, moda kaevim wetaékim autografom, x ob ‘om na sgerzano istagno posit). Odade fancuski nav kajge Tes da sieres, Da slora drugog dij glagaligna, ustancvilo se bilo tek krjem XVII, st! Kodels se naar w Grads kin w Reims, © © ca klk je hase hg ih pret v padoestp) manent oar fan shop tui sli wo 170 epi ol XVI do XVI, en do je a mre peti pepavh Fo avian XIX. Ue canis 2004 1156, TE SFR epee weno ‘wines. aes wir ura ah dh DD we EC rau ie Homer sgevaito op ‘oli win eat eS a aru “nc wa apis rita unin eer ie ree $F uty Yuan an eth aman rd eae PS uns war eI cuersintaesiorpe | rai ua is anti nineings val iin ia ramon ‘thea drs wwe A ‘iene waren beg aurea Ramah ambtcaeet samao) eununrundtio mma whe sii eNabnh eb Thienion — DAREN IrAIMAULAINT WP shsilion fommbanwrs ava ‘Misa kneza Novak, odlomak, 1968. Aust luBe, Cod. saw. Jedan od najjpiih. glagoskihkodekss, Mia lesa Nova, ic. 1368. (270 fl) je osobno Krbavski nex Novak Disisavié, cdvonki viter hrvatsko-ugarskoga kralja Lado- vika L Aniuvinslog. Namijenio ga je etkvi ae ce biti pokopan, no unato’ tom njegow a je ain Pear prodio w Nugia, na sjeveru Isr, 1408. 22 45 alarnika, Onde je, seth ‘peema mnogiim histoiograikim, ekstolotkim, jezitnim paleograftkim indikaciama, posto ‘ao jedan out prediotaka 2a sasavanje hrvas Skoga pevotiska ~ Misnle po enkonn riasage stom, otisourog vjerjatno & Mlecima 1483 ‘Oblikovana useavnoglagoigka mages posve st ‘Sksirana: brid invedba slova,sklad oblika, ‘yednagenose soon shema i dukrusa, oda dojam kao da je posed tiskana kag U ts ‘vo uredenost olen je jednoliznost gra ispiso ionainaknjaniea (Osterechsche NatlonalbblotheR) fitkestrukrure (zasgenost okomitim linia) ustayne glagoice, pri8em je potelino taka ok dosidan rsspored srazbite €eléom upo- rnbom liga (dlofenijh oblika), istcanjem sslabihe djlovaslovae delim nsglafavanjem nica (ijeded redenigne organiza) i sve dosfedaijin odbjanjem ijti i zdnubenica Inicjali dosfeino evociraju_obloglagoljne oblike (aglavaom 5 udvos reei se linirsju s gorne sane, preméa sui $ donje dobeo poravmanisravnina desaogs ruba fodaje procians procjenu kolitine uplsanogs reksta u svaki redak; uporaba lgatora velo je bogata; osm bojom tekst se rane razlkja vliginom slova, Na poshedajojstanici Mis a stojekurzienom glagolicom ipisanereenice ako joS w lip 1482. Zakan Jue iz [ofa priprema hrvatski prvotsak za tisak,Hrvojev isa, odlomak oko 140 Kotica tusk suttana Sultanahmet sTopkap sary mz! Kp mess) calgcad, i minjaturi su pelazani gus Samarjanka na zdency koji senalaaw bil 2vonlka wl snag von sy. DujeuSplite. To upuculena pretpostevks dae misl luminirae neki comac unjetnic iz Dalmacie 12 U literaturi poanat kio snaepti hrvae skoglagoliski kodekse, Hrogjev sia iz 1404, & apisao je na dalmatinskom podrugju uzornom ustaynom glagoljicom pisar Butko, 5 raskoinom iluminacjom juénocaljanskih predlloiaka, iro za splitskoga hercega Firvo ja Vaktiéa Hrvatiniéa (zacielo po narudabi splisoga nadhiskopa), kako bi se Cekva bo: sanska ~sukladno vibestoljetnojexkvenoj po: livit— jos rijentirala prema zapadao} la poverkam XV, st. Split vile nije Zaid glagolske pismeno: sti, pani grads ustavnoglagolignom tradic: jom, pisarski krug unutar kojega je sastavjen Tako je crkvenojhijerarhij. Buda kodeks smjefta se w zadarska Tikovia oprems bogata, duktus je slova neito slobodaij, Razak meds no prostrano gospodarenje slovima u njma, na skupoj pergameni (aa gotovo 247 lista) fodaje raskoinn pozadinu njegova. asta ka, Jezik ovog misalaizrazito je pohrvagen (kako bi bio feo earsmljvii), iako se jasno va seaoslavenska osovina (ako postivio odnos s tradiijom koja vilestruko, ile Nalazi se 0 knjnici rurskih sa veé stoljecim, {grada, Pretisa je objavlen 1978, « Zagrebu = Ljubiiani -G Funkcionalna raznolikost prepsivatke (@ijelom zasigumno 1 aurorske) produkeje ‘ghgoliskih tekstova manje-vie zapaia se od samoga podetka, pa rekonstcuks tekseaalno ravine nam nezas mena. Znamo to i prema opéoj stro rn0 i od ogenih vre skoj praksi (iz posrednih ivora) ~ jer wz fi cuugijshe tekstove odanal au 9 sboveishitn pimom biljlili i pravni tekstovi (apr: iil rmetodski prievod Zatona sudnyl Gudem ¢ Nomotanona), a epigrafski zapisi iz Bugarske ia TX. st, dopubeaju iste prespostavku i za hr ‘ats prostoe. Kaa Sto su se a srednjem vie jeku na zapadnome europskom pols latin skim jeaikom pisai tekstovi svih kuleurnihy registara (od navi liargijskih, prcko lite rarnih, znanstvenih, diplomacjsi/peavnih svi razina, osobne korespoadencje, uzgred nih biljebaka is), eako je bilo i na dragome europskome polu ~ gréke kulturne domina ., koja je kod Slavens naila izraz a staroslavenitini, te dvojnoj, glagolignoj i Giliéag, pismenost. Kao ito je dabro po zoato, hrvatska kultura dionik je, i svojeve scan integrator —objju spomenutih kuleeenih sfera. Uzmemo liv obzir samo pexgamentne ‘tekstove, medu najstaiima pronadeni sa i oni beletristighogs karakters (opr. Zig 8: coma Sepia, Budiopeleanc odomei, XII Legenda 0 s. Teli, beojni odlome Pasi shi fagmentinea iz XIUL XIV. it), 8m} starji pravni tekst, odnosno saletak dvaju takvih tekstova, jest natpis Baanske plage s pujeliza XT. w XIL st. Slojevitose po temat: skim/fankcionalnim krugovima nino se, barem s vremenom, odeadava ina form tek stova. ~ njihow jel i pismo. Upravo a pod ruiju_pravnih rekstova, Koji zbog. svojega cogranigenog komunikaciskeg dosege (ex2 rnjernu sjetkost pretpostavfjva tana i pro stormy necoscupnosyathiviranost, ali posve deugadijeg sadriaja, gdje nema starosaven skih predlozaka ni pismovnih uzora, ne pod: ljeEu visolen pottovanja izaza (Se bi potve dlls stazuslavenstina), spre se probio he vatski onacodaie jezik, tada ved a Eakavskojinatci.® Najsar rekon rvashogs (aka skog jeiénog aa, sosoncem ws gororname jez, poeta tek ie XI st Vjeme je v0 ada i Buropiltinskogs kulkurnog izaza (osporedo « svoj novi, suave, 23- Tonjaveni svemena neal voopagalioe secede fo) ope i or Pid. U pao salad time pong opin. 178 “Zaaoo ves rsatnosti protrenost koje potte tisk (vojom proiienoi, tada Prosjnim makes od 150 do 200 pre rnjeraa) odrabava se bit i na standard zac, kako jerk tako i pms. $ obzcom ok ma funkeionalnn rezervtanostwstame sagole(poglavito za iurgike seh na Eineneu da se wprav tke Ejge ponte tiskajo (chog samorazumljive najvte pote- be ora rere) oekvano je da Ge opt, ne samo kvalitet rukopis/aligrafie ivedbe slova upsai na pergament, nego i sama victoa pian ustavaom glagojcom (nae zalvjemnoge dks. 8 druge strane, kv je sanje sededih stain posknslopisanje pomstavom (skim kieavom) kar ‘om (posovaim kureivoms) 23 onim pic cma ge tk nije obvadao abog nedstar ke imeresiy fans organiza’ powpor. lagi prvi Min po sans ri sage dro ois jy primjteno misalima, Aroseypno (om jednomapatno pis noga Kalendas, po 36 cedaka, obostrno na 219 ior. Tipograikom opisuprpada i njenca da je sveakagno izbrojen 201 ti sacs mak, das senjims slovin ipsam aionalndisovi Got grade, fee i prigenepjesne). Kao i rlkopsnim mic ssl, rr (ao sje naiv) rveneboje Zanv je da tm sani jem rad plgokoga cara ini jok niu odliven. Ostjena su przna mje= st, zal kako bi ihuminatr jo suai sj kreativn peostor, kao sojersna reue va prema tehnologii aovogs doba. Potetna pak dora (anutarteksta odnosno reénia), funkcijom majuskula, nerijetko su obiljeZena rdvostrunvanjem glame Hine (ope. « , 4H, Pp I), a neki ope » Gk u dvi je indice: $882, ¢ db )sjeguu sara eae dicju da majoskla odcatava oblogagoini blk ova, Na tee uvida w table sv upotsibijenihslowaih znakovaodign je ako ona aije u svom sms popunjna rea sors nedostju kao »poenas (ei nije {ilo za njima potrbe), ponad neki i ae predvidena vita (je akvih Kran nem) sve to ratios obzirom na die raze ia 2a (wea i nmanjac aloo), U funkionaloom sms prepoonaje se pa azbutna popusie- fost usevnoglgeinih slr: uwiteno je i love afl, abe inatice ova Hee, ovo of (eons nema vibe saga ja, nego samc Stati pei Nastcjanje date ijede ro- opis uri osobito je dala do ina prt pisanju usvim ustavnoglaponim eestov- ta vio omit gata ako im je Boj predoicima zsigumo bio vel 2bog got0v0 eogranigeih moguénostioslobodeneruko- ane keac), i ve ikorftene kombinace ‘oafavajawelikurlaju dase ghgofsk tsk Sto vik pili visokim sandatdima rukopi- soi ago kjiga XIV. XV t.3 ~ =| 7 e|le > Pele ® alt= i t 5 va s se | el {= c &[a|[-ls x : * ‘ Bla) |. ls ol & i pee) se r [eae] ele v fal i] x lee * fi a ¥ 4 [ne | ie © = @|@ |lele Wei ae 5 a! |[ele | ft | am | mlm |fal | be ‘ =| a [oe [a fall e . Ts [P@ | x #|[e » > 3/8) 8 /8/S) eB) = | BPS) & we] ex] oe] 8 88 8)>|3/ 2/3 Usporedbena slovna tabla iz Prveisk (1483) Title rsu bile posebnoodlivene (kao sarosaln tiskarsk! zak, nego zaledno saslovom poned koeg su ‘mogle staat. (prema lst pozokanu inskoga dvor,petsok, 971) PrikazupotrebljvanihUgatura uPrvotistu Ligature a ge predetavil kao eamoztalitikarekiznakon. Ua nom je eo strim, tev sadekvatni igaturaman ace doles do pretapana siovih poi, u isto 1 poloizn) vel, veeinom ‘yotianog, ai rotlanog sastava pre, He, 7). One koe suo ‘ojo tvora udalene od takva model, po nastank se elavnom made npr. e,k) ‘wou natant 4 sareain lp (uSem TUNED tant rhotomEowoeo (iadbotteR no ea oro rman wn, word howe rebiuroesoeit Myhswersnnarteo Feat GeponUt val 35 e2 tntha iFap tnda Fovmmirzoe ons oes rbot ork wcuaniie ‘sana no. ns Een a aera inn Ya oh TO (Sp siamer mote Samual FO \ som andon Sansa ifaooe |, newer Soyoswrs molapoedano | zo Fan secmowro rv Ff sai Yar yonkmem itDudihinezacoeo ore0a ntavonson3-asaeo 073 onpot sont yltoroum rami Zor 4 yt Rese so UU spon Moor Gib xecopuseuDs st nt moscas reBeonzredytbesm 33 Teroabihieh Foed-ForPanamsse 3p 2949 comanntlireeomml ee othe sunyp aeduront-y ‘teammate room onfianinss neni nw diveni faery 4a a0 uo loko po ‘Fp olluR wean: enter athe anipeanht cilia aezom x9 ‘esianiys-ye-2moom ah Rotwaeno ronwch fade wemmehity sofaerage~ fap, ‘ecrh Fan exp roan mz bh oma Spry epetioaticunlieram ‘Mis ozokonarimshoge doa: Naconalna vestina ica Zagrebu, 62a, b Noster tskana kia |p europsk isa oli tiskan na ati latnskor pede oso andioetht Peonctils 9 ya aT Sitaey Epub ppectiows wigea ms UME eieuRMTEAn Paha spIRaci-xanraMo wom, sau Quine avodisnmh ating shonons xEor ozo sea fieeshantroh sees vodannrhe oundashmsanieo Bue wh may heeaneinns.99-Reitber ‘e9 txt Mah tant oiyan yeiioen anoeoen so: iit econ ous3:p3:y00: comme #9 cr ere ThE “indi hte ar. owR9 36 suhexet zat ildorshuitbor, erupsox2an:sup Aap anc srunhoo dime hate un ‘eunom dow yeitied vee Zn scguphka gdlimoonee moe ned iouBoeeh oni ers fh iba ah yuboTalnw ppoibe suuriui9 2% Ya ganpasten go Tia dase of dont ait zionist het? TooeoesSooita ethiots 2 OE Gr is Comers te tame ells finesefoscentio> sen nar Sr ann ojges ms ma nt. pyar sna Bawa Fea wane sot cease ocgnaex senguns aula suivant: Ya 8 in mo bp mor sit cnt as yptloyoen sono Fax sanoets ‘in oh evans S0090" Fea. Misa ima 29 lstovavetine 18x 27 cm, atiskan jeu da stapes po 36093, 181Prvotisk Misa po satons ritoge arora (1488), najtarii oust nelatios nelatinid sisal (eapsan, kao i ostali hrvatski gagoljki ‘isl, hrvatskom redakjom staosiavensko- 82 tiskan je dvobojno (erveno su ovinute rs Drie, 2x uputnidjlovi eka, koi seme ia ju pi isargi. Inicio tupisani rakom, po- sve neveit, ali po wzorw na oblike w rukopi sim inigjaima, Rect su izaito porwynani, rmajusila se esto whijufuje i na poferku reéenica. Znak w obiku kia (nijevon seup. ct) upozorenje je da odredene testne segmen: te tra popratti gestom kridanja. Saduvano je jedanaest primjraka, Jest 1m Hirvatskoj (pet u Zagreba, jedan w Bol na Brafa), a pet ino emsevu ~ dva uw Vatikana, po jedan w Bega, Washingroou, Sankt Petrburgu. Ostale su ghgoliske inkunabuole: Brevi. Ji po salanu rimsingn dvora (1491, takodk vjerojarno w Venesjs! Trukrar 0 iporiedé (1492), Baramsen breif (1493). Sesh ‘isl (1494), te Spr opéena (1496). 'U porijestpisaia i pismenosti vopée kao poschno valna Ginjnica uvstava se asnivanje pve tiskare, § obzirom na sociaksalrurne oli ke razdoblia is obzirom na &njenin kaliko su One evar vzassvens i poplaroe) eae dg cro Kai lagalske kajge (pisane razemlivim i blskime jezikom) sudedovaleu obikovanju novoyekon- re nacionalnesvjesti is aspeka psanja vaino je obra pozomost nave Kojima Jovala Seika tskara, i daege koje e post io je steko vjdtina cme mjetost us Vene- i 1 to dokazao tskanjem proat breviavm 1493, Bh? Baromi€sa sradnicima (Galparom ‘Tustéem, Silvestrom Bedsiicem) priprema se 2a tiskanje najncophodhnie glagoske knjge — Ponovno Misala, ico u biskupskome grad (oj je jad u XILL st. idano papino do paltenebisupu da u katedrali glago), Dana 7. kalovoza 1494, otisnuo se onde »drugoté sk Mila, kao prva kojiga masigumo od: Srampana ma nagems th.® Njegova oprema aie tliko ugledea kao w Props format je bio man slova zgusnati, vie se nisusjedila ‘ravi duktusa(Fazlikovanje tank i debetih linia s obairom na redostijed i smjer poeza), ‘ps suslova medusobno postala mane rzhiéiva, time i sam tekse tke Git, Tradicionalno lagoljéoo stedstvo ra razbijanje jednoldve sruktare(zasigenost okomitim linijrna) ~ Je grou, sprave su sings ondje dativjle pum Tipografska aficmacju: pei rezanju i tijeranj ae pore anise 0 pasojn ado ana zat led) glgcle lar worm har eats Tako ilo sesbiae das w hme gr nko am en odin ska lagen kn sora deat Hea ® O.o1) kn, kj je peiaoa Max sti rgunwasta gre adr peg Vee ae jena cas ori. Boke), dense el posrdos, 2 jes ite een alton Tanne bri. XV.) Nie pono ie cass © za wipe soe tiskrsiog Geis Ble Barossa Spe tke, slg je hen breve (4 fk 1939, 66 Ehlare. Gdine 161, Nia Brot pid 5 nda orga tev, nA, Tas, adog od i sjgedih eich je ee aie cea Ce o- Fel V1 ho a pov es ia nena a) © Us isk om Mx ova: hips ra kan kang 96 ean Ne plo S0 T at kn denik goin priate lt, ve el 1893, oi dik Pair mil, poor oa we lm 508 Ssh rica (08) Mati mari 13071508 Mil Blt De ari 08 182 Te eunpsam mrgmsfian soot Ps com com. Sahn enone Hb A mh. ovitio hipwocee om oor mules bmm,wemecnsdh eo ethovs auherauan Foe. Bika amenibearh ooo posedbth norhppepptar ater neo Ths rihwwes Hiempwaam apr ess! Sone Yox 2600 Gres moar ooaer oaMihE OE counter Go foETbsuuh & Tnaunhpemtie sm gmsra'waeuna woos petty moa SPapeaoan obit ‘Piven wir atia weave Sou soya heats nada Odjocaracn anodes a aoxemgsouuihieth Jerk dio smto otha anes ease poi frooribexopmnchn xe7ceaRe wOB/oRENUE Puro Deaanibhaudhess sovaibann 2 lwo ex ethan posapaarece pies pio marpmemvecand weasexTiows SErseETOr aoe Joowprrheseaetin@oras Joh, wo oct So!ES Horhrorhantly seopihser pdb josseomties Deez OUaNbRODT Bi2a recuse soudorethoamanvenadisen 3 kevhuny eoposthoohoud ooe Uuiheee mBeDOOR Ofoumaee. wxOTRA woho/usspannemethe- ‘sogpmisgsaxcuntanhd ri as Xoowiths moxesa080. see Jorden entug, ethonDarad an Bi sxepilionorso- Ohae-so0Ea Frenne: I MD eaiiu 26 mise aeme aneaname Te OSH! COQOABT MIBSUOL Ee qPPoouDleA bape spose spot Xroein athe ma es abistm-mojureah seer sebmoechitbeee 5 QD adbaitia ch sqosame's eshuomesm: PPh up subpjue orher coooaweros @40 wellnansws Tossa Bhan fuer oouearhat zene zea sonéoOex adm ose odious cote cunnseT Goo moeR unesAhoDe wate Keseujosmbdbee Zann don Ari nian inom ae eke Gti se do droge pie XIV. ‘ads poo rede pj faa kts Kru ak posed aja npr 210 Civitiéna (bosanigna) pismenost w Dale rmacii, kad 8 smo vdjeli, rosirala sei sional ipovims. Sve navedene osohine nasariih poigkih teistova porvndje i vilesruko zanimjv sajna so ase bie samo bestia. Tk el coda vl let, le svete w Dalai ve J pours itll a kak laces, «bog lao warehhs ee mga ded nag jal ile nic no ow vile sisi es vel, kien lai pane ssn Boseien. Cra svestog a ‘tom sia ea uma assem madara urn sts Uns deli kambiaci w bonaskim lovin pe dead Kombi dro poli ee stovima une ai, lab i, an. anPleo of Nil contd: wapyeifl rofl wet obiee MAE Me pet pe) erteale Yrs fee Gokicar Polith statu, olomak, Plica, XV. stlle¢e,pllepis2XW/KUL st, Av HAZU u Zagreb, Le 85, “Trandverncia gor redata: 1, Lrolike oda kez poligki sa svimi 2, polic ko bi se apela luke kn 3. eke i poitke on 6 those apelava 4 ako do miseca dan 6 ne pozove onogai 5. ki sentenciju ima da mu e w 8étu ape 6,4 toi pisasmo na lia gosip(okna 7. 1475 miseca agusta na dni 5 ieXL Polit snes, saéuvan uw vite prijepisa, of kojh najsariji porte s krsia XV. oxnosno potetka XVI. st, (fedigiani izvornik saatea se ackoliko desctljéa starjim, a nckiéak sma: traju kako najtaift predlotak pore st, ce kako u segmentima odrafava praslaven- su provi tradi), Sato se od 64 papiena lista, od koji sa neki veé priliéno ofteéeni® Pani i raven vor pbitice, kao varie jane bosantice(hrvatske Gili) nastupa novoyjckouli, od XVI. st, kada supostojis shegolignim knjigama (seoénoslvenizis- ‘nogajezika) koje se kociste w lieurgii. Goro- vo ée se éeiri stojea u Poljcima njome pi- sti svi jai, pai privaeni dokument, sve do XIX. st, i nakon St su im Francusi 1807 “kina atonomnost. Kao najvainie sredite obrazovanja glagoljaskoga trigrafignog klera (elagosia w leurgiskom dieanju, pojigca 0 Pisanja i éitanuslatnica kao pismo zemljo~ pisnoga i kuleurnoga oksutj), bilo je sjeme- nigteu Prikom, uz Omié (6 desne strane Ce- tine) osnovano 1750. i raspusteno 1821 ‘prema odhuciaustriske uprave, pravo rass- sllte pismenesti oa polidici, go je upravo bilo nepoicsino pisati latinicom. Zabiljedeno je kako sui splitski nadbiskupi podriavali jegovanje tog segmenta glagoljatke kulture, pasu se éak i sami, priikom vita, ajime sluili, Nadbiskup Luka Garanjin (1763. ~ 1784) potieso je polaznike sjemeniita da kage prepisoju ovom inaticom ciiligooga pisma i hevatskim jezikom w prifikama kad im je nedostjslo vskanih kajiga. Novonje- kovni cjek sudbine toga naSeg nacionalnog pisma podsjeéa koiko su bili duboki temelji ‘oblikovan ow sednjem vic Medusobno protimanje obaju slavenskih pisama gotow na cjelom juznoslavenskom prostory, dukako u rzlidtim omjerima (peo stoxnim i vremenskim, biel ei ova ed. Oswalt smo se i na srukturno, pei prepsi- ‘anja provodeno, posudivanje nekih refenis med tekstovima pisanima svima trima pi- Poglave posveceno vats Gri (bosingici) w svim njezinim varijetetima po- azalo je kako se u mnogotema posebnost ove dirliéne inatice mogu prosumaét vim Yeaama s glogofskim pismom w sredjem vijeku (posebice u azbutoome:inventara), te kako je i poenavane ltnignih i lavinski teksiova ostvilo znamoga traga, pons na grafetioj strani tekstne organizacie (pei pisaja neki digraf, wrazadvaan sie, po- jednosevnjeno}interpunkeii). Osim te aux binske« povezanosti, o profimanj dviju pi- smovnih tradicja unuta itoga, slavenskoga kulrurnoga kruga, svjedodi bigrafignosenekih rekstona, i 0 na hrvatskome prostorfirem ego Ho smo ga mi dosad odredil ko rl com pekrivenim. Dokl je i kash toda « glagoljatkiprostor sezalo pozoavanje i upo- raba bosantice dobro svjedot edna skrozna biljeska u osobnom molivveniku glagoljasa Gaipara Vautica iz, Grobnika (1568), ace je 1a svi trima hvatskim pismima zabiljebio zakljuéno amen. Bil smo veé spomenuli ng statfe i glgolske i cciléne epigate (XT. ~ XIL st) koi ukjuduju slova wsporedne az- bk, dime se profimanje pisama, pozmato jos in starosavenskoga razdobla (XI. st), samo nastavilo! U istome kodeksu gdje je Jura ie Slavonic, profesor ma Sorbosni » Pariza 1 XIV, st. apis glagoiske bike, nego ‘erjani utenk Pao iz Kebavepeiiso je Sali sack s neki glagoskin slevima, © ree 116 doula sale aime ness wean eth auto ods (on sina sis, tradanslag | procs prava)ove sibadoe opine otkonafurta Miche Repbike, Upusingultsit- ‘hogs il Oeanogn Cree, ve do Naplonoe lt a poten XIX, a, Pave oede i franc testy plea keine Olas dren wo Pale Republi pelanam rndehe tamed planenshog wedi fetal; vee pina syd io nde sadn ap 0 Eo 2 lod medics 0 rsfeivan, 0 odnos reload i tarev,« 2a od dh Sn, 0 ‘ino ott | neketin, 0 olan nih ps @spalame mea, eres HEE, © loan Sem, rings nad kate ona ook inl ili cede 212 0 Blan oj seek pnn, hj Hier clack ag ant eine ware, ‘odo poremes snens sib nent ne Kaye smo danas avi: U dbrodkom poral iene orcs cal se agai (mej ve dkeumenina XIV Vs. ope lal sa pes hiro, suai sa sre denedaoo sos plc, kao inate eran, mail gap Veo govt o sutvons psu, ago» proSlenaczinjs ioc ine bjs each eras sp. Nazar 2000, 213te pridodso svoj potpis Givilicom: Te pie ava sak is Krbas pa bao wile Nis sik hodeks pian rvatskom usta nom glagojcom w kojma se mogu prepoznati Girilina/bosaniéna slova ili Gave glose (apr Broijar Vid Onilionina iz 1368), kao 80, ied 7 | Fry Es Ge FY ge $, 8 = ates” | ile lps ee 2 Sees peers lagotskiabecedr Jura iz Stavoife, Ist 75¥, XN, solee, Gradske koje (ibiotheque sruneipale uw Toursu MS 95, spine, i apskim Gilitkim ehsrovima in XII, XIV. i XV. st motemo wot eka lagna dom), Poana je rier Ginogs Kolofoa ispisanga w gagofsome Keres: nai (Kozma Srna Geb W498, Gi je ips bio zap plagficom eee wee eT peg Bboy eB Bi ob | PE EE Obs (ib ERs bk a [2 y ERG We ooo 4. ee ei gt (he & * Bo gel (Hom: F478 pk BS eet | F Usporednipriazgrékogs ebreshogaIélignoga slfebeta, Listom eatinskom kodeksu Pavao (akon iz Krbaves) sastaviousporeda afabet ij pisame. U booranskom Cajnithon enandelin pe pisanom potkraj XIV. ii na podetku XV. st, jeda je stranica ipisanaglagocom, { to takvim slovnim tipom koji odrafavaneke sea razvoje tendenije plage, ali bez teagova koordinacife kak jew to vijeme w alotaed nbn HGP op 9m Ge med HIME. lat ab Yo mot edad Marl aeons) Soil iron Pfr BDH mrad it mate Mt fr od Ste Eo Ae dFdC) OK rmgteds an XV. st. veé odavno (ed XII. st) provedena na hrvatskome zapadu, Jos je poznatit pri jer iz Radacavjene sbornika, gdje a kraj knjige stoje dva zapisa glagoljicom, posve im dukeusom, ‘vorezimol(Koriemenjo Sirua Greta, bosangnkoofon ra dou stance, 498, Nacionalna sven Jeanie uZagrebu, R 4ooz ‘Tiernan besidng lofina u Keer Kaen mal Gro ej bits ape lagi «doo Baan, O8 XVI tsi 2 pier ve 5 (eon, a a potenca Tale di osu ew ‘ec a jedoo a th ib ost ma tl, mela on opie pera sede ke XIX (ce cps sadbl oe do hare tv Putievs mila an paglc 1993) Va snl ‘epson kp apis oka inca Klip mal pin 1964, mil eit 1501), aa je graliansahrenl jest spon draar wednoneons sane oa evr abe ss Hv cams Ya ime bode amen: l& g(ospo)dnih’ £u.p.s (=1498) m(jsle}ca avila dspisane béce ‘ce knigi od popa simuna greblica i negowega Bakoa mihovilarodom 2 bo luna i dopsile v moei kuge na moj fpendiia i na moja harca na hvala glo}p(o}da ‘(ogi nega matere d&jvi marie i b()(e)noga s(v}(o}ga barnirdina ispov(éidniks, a 2 uk’ ‘neumitil ki buds se ot vane we. ofe prosim’ yeh’ iii ki bud va te nigh ali, (olive g(osp(o}dina bfogls 2a mene gr&nika i za moi start due, 7. Va-vetme pape aleksandlra Seatoga, a biskupa nalega ahaca fibriohaca v ett (rm Naor 2000-294255) 218Zakljuéak Pregled svih ej pisama koja su se ko- sisila med Hirvatima w srednjemu vijeku jasno je pokazao koliko je frok spekar sve ‘ukupnoga Kulrumog stvaralava kroz viSe fod osam stojeéa na hrvatskim prostorima. Ne samo kroz spomenutu tojnost, nego i slotenostirazvojasvakoga pojedinog psa (6a svim fankcionalni i regional ipovi- :ma i poetipovima), pokazalo se whoo} je mie sihrvatska kuleorapolicentiéna vor bi- ‘elrurna (ainskoga i bizantskoga izvoriés), te kok je bla soaga dase na temefju te ‘nolikosti zaokruii Koosttuirane jedinstvene nacionalne pismenost, a prema aj} { filolo- sie. Merodoloikislojevitim pristapom nasto- jal smo ukazati kako su pisanje i pismo iaraz slotenijega poradinskoga druitvenoga i kal- ‘urnog razvoja, kako njhovrazvoj nije tekio ‘jedoaéeno ni svim hevatskim reams, ni 1a svim planovima pismovnoga soarlatea, te kako su iu tom sis srednjovjekowma po- drandobla raznolika Smatrali smo potrebrim naglasiti kako i morfologia slva ima svoj samostalanr32¥0j, ‘ovisno 0 odabieu poziije slova u retku, uF sti sredsva (alata) za pisanje, kao i materiala (kamen, pergament, papi), te kako s€ pic smowna obieda pojedinih tekstora ne smi ju sagledavai kao izolran skp slva koja se mijenjaju sama za sebe, nego u cjetokupnom ‘okrugja pisanja kao Kognitimog process slanjajeritne poruke vizwalnim znakovima (pismom) w konkretnim okvirima jednoga dealt, odnosno jedne prepsivake koe il skriptocia, Osobiew smo pozornost posvetili 216 raglaavanju medupisamss vera, adnosn0 ‘ssporedacetlplsmovne uporabe, po slugajevima, Dokumentirano dobro pozna- vanje svi ej pisana atin pisara j aurora, esputano pepletne tckrtih sgmensta na. pisanihealittim pismima, kao‘ uklutvanje slova ie drugih alfbers, naj jamevo lako je 4 onodabna percep. hovtskoga jezigooge ixaza, otjlowjena 1 polipismor nos, bil jedinstvens. Sadeijna i funkso- ral sljevitastekstora potvila je kako je posed kuleuceajansrane artikulacies ve sok seupanjstandaedizacie svi tru pisama, aj ianalsks isha, kao i kvalitta pepe. ime iuminacie kodekss, dokeumentia kako je pmomna (prepivatka i autorska) pro- dlkcija bil zavidne eazine, jako ne na svi prostorina i u svim randobjima u jednakoj ner. Tako se Gata granis, # obgivom ma akrualnost kulruooilih models, ne mode ovat ni prema novojekoul, kao dogovor ro rargranigenje mote se wveti potstak XVI stole. ako €e u Hivatsoj oS govt i senha vskara (lo 1508), te rjetha Simuna Koti Beaje (1880. i 1831), 2 tshanje & se masta u protestants skari Urachu kj Tubingena u deugo} poloviei XVI. st i premda ée se ave do XIX. st i dalje pss racks vtijedna dla obama savenskien pis sma, $ pofetkom XVI st. hevatskim se jez: om asian dela, ponsjvife hamanistigkth ora, tskaj latinskim pismom. Spomenat cobra doima se, wa sva opie, kao s00- jevtna sj epoha i's damen pimorne uporabe Literatura Takmaz, ean, 1991. Pv rand hrackoglaolstog tkarsva (Ania gral). Bri po ston rinsga dora 1491, (Baka, ans Nez, Anis Tanda Jsp). Zagreb, evi an, 1862 Bula manny jit, Prag ‘Bischof, Brat, 1993 atin Paley. Cambridge rari Josip. 195. Laks ate apie. Zag ata Jos. 1985, Ziti Konnanine Cr ej drag rel, Zagre, “es Josip Sgpin Damysoov, 2005 roti ama nn bo el isc atic, ageliom Glico of VIM do XXI. sé; sek: VI. ~ XVIL sts. Kriz ~ Zagreb remot, Grego, 1948, Bosanski ume ove cea vs. lah Zeal nc w Saran, Nova sec I. Sie: 104107 remot, Grego. 1968, Srpska diplomatka mink. lp 13. Zagned: 119-136 ante, Macca. 2000, je ope Deis nao a opt Maj. 90 kine Bane ple (oc M. Dajmori). Baba: 257268, Danjanovi, Sejepa. 2002. Sow isons. Zag Dnssnovig, Span. 2005 Koji je join isa akan plota, Od oni dei, Zbornito ekecteguje po dJoignSa(r rajkovi,), Zageby 217.22. Pout, Pete 1987, Inrange Eckhart, Thor 1955, Napomene o gait suk globe. Redon Staadoensg int 2. “agit 59. Eathark, Thor, 1955, Ua, Glosn me plographischen Teil. Winer aii Jac, et 13046 Eekhar, Thor 1978, Die Bosanis Fine Sonderorm der wentichen Kyra, Oxi sty, XX/L. Be: 188.192 eka, Thor. 1989. ebb: Foch ier infu in dar Sodio dela Paling. Bet Kain, uti, Banko. 198, lagi nips. Zagreb, ‘Grbii, Vink, 1978. Graf race lapitare ne, Mn Barclona "eign, Edu, 1982, Bosna nikon ki). Zags 88.92 Hecigors, Ear, 1983, Nason rte ie. Zag Hersigocs, Edvard. 197: Gaglevo glo. Rano da bot nt, Himes Eup (at Supt, 1, Zag: 369-398 Heregora, Eds, 2000, Glagofioow rzjenom sedajovckov. Solaire Hiaisha 4 Bao, 1 (u, Hecignj,E). Zagreb: 169235. Hecigona, Ed, 2004. Na omen hrm lojeme alae. Zagrc eeigooa, Eda, 199772008 Tipinons jc aur ron ojo. Zag. Jag, Varin. 1911, Glgoiesoe isso. Enitipedie Sharon fll 3. Petrograd Tonter, Vasil Jontva, Os. 1982 Dever ire bg Slis 217Kapesnif, Niko Mateo agar. 2001. Naval vats ghagolki mts. Anal Zarda pone ‘suansti HAZ Dao XXXIR: 9-48 apetanovi Amie. 2008, Hrvatska redajonetonna inca. Raspes sn rom jet siti I: 463-471 titi Radodav {Slobodan P, Novak. 1988. Dna siden pene alr a hu rst, Zagrch, Kati, Rada. 1997 Jeik i psmenos. rout Europ, Rav db ore alr 1 (wx Supii,, Zags: 339-367 sii Radon 1998. Litera sun, Zagreb, Malt, Deagica, 1973, Sbenska mole (loka monograia). Rasps Insts a jest JAZ, Zoggs: 1192 Mali, Deagics 1977 Reza andar dominikan it 1845. Rasp Inte a jet I Zagreb: 5928 Mali, Drag. 1987. Poa isting, Lacinifta easiteraca tekst. Bri abv 15. Supe Mali, Drage, 1988, Poul ina bo itn gomenit. Zagee Mali, Dragcs. 2004 i iorima brows esta. Heats jeritna baltina kj 2. Zagreb: Matin bata ‘Mali, Dragcs. 2004, Skene veze ease stedajorckowne glgolitks, ceike i inthe paie. Glasses irons glagolisam. Zborikradoa + Medunarodaog z2anstven0g skp poweom 100. chemizeStaroivense alademje ‘50 obljtnie trostavenskog institut (at Di, M-As Mibajvi, Ms Vai, F), Zagre Mali, Drape, 2008, Tazom lane refi w haskim gagolikim irik spomenicima _Drigi Hergonin chr (Span Danjanovil), Zagreb: 256270. Mare, Tomo, 1889. brash propa lsinijem savbun Zag, ‘Mogi, Milan, 2000, Heri rani ak, ree arpa. rej bene. 2. (x Hercigona, E). Zagreb 483-495, Mog, Mia Josip Vina, 1969, Laincaw Hvata,Ran Zed 2a slave fillpin . ‘Zagreb: 61:8. “Mofia, Vladimir, 1952, Pole konstiacie i 1620 5 1699, Redon Steraveny insti JAZZ. kj. [Zags 175.206, ‘Nini oni pomenc 2004, (or Mali Ds wodoe tke naps Mali, D.i allen, D). Sea pie vai 43, Zagreb, [esos Anica. Gril ghagola. Bradt shorn 15: 78-83, [Nero Anica. 2000, Protimane lgoice cle na hratkom prosora, Hr Earpn Seda ‘ik rena st 2. (a. Hercgoni, E). Zagreb: 288-297 ‘Noval, Vitzor, 1952 Latina peer. Beograd. ao, Frane, 197, Ippaprphi ipatin, Zagreb, 218 Rackas, Tomi. 1973 0 problem bsanic w nl histrogrli. Radja prada Zen I esc, ii, Senna, 1910 oir slentneweoen bag biti irom na Hr, Zaarch, ‘init eoenaavenga eit brane oda. ena 2900, (ar, Gaba, Bs Haupora, 2; Mare, EV), Zagre,Stsolvens isi ‘Slovinac, Juraj. 2006. Dvovac djevidanstvs (1411). (ar. Sanjek, Fs Tenick, $,; Teniek Z.). Zagreb. Sip, Jak 1991. Ponda prion nent nti pak. 2agre, Stang uo 1928. Sear spake pone pina. I. Zr noi je er sa tarde, Pro ele Kg 9. Beograd ~ Semski Karon. SojanoviLjobomir. 1934, Stave spk pore pin I. Spa keles lademn. Zhi ss seri, je jer pag narod, Pookie. Kajiga 24, Beograd Sensi Kalo Saniek, Branjo, 2004. Lavish palegrafi i diplomat. Zagreb, Seofani, Vjekosay 1966, Die glagoitische Kursivechrift. Die Wale der Sven, XI: 86-100. Sn, Voi 1969. Hevaaka pismo kojeros eng wk. Hn byjdomet sedi ia. Pexseofeta host kerio 1 (piel: Nazar, A; Grab, B; Pani 1M; Stefani, V), Zagreb. “Tenmor Mate. 1982 Latina i sensko paso, Zagreb, ‘Truhetks, Giro. 1889, Bosantica, Prinos bosanskoj paleoprafiji, Glam semaljhoy muse Bani Henig IV. Sara. ‘aj Josip. 1932. Rake abl alga, Prag ‘ego, Matto, 1962-1970 Zor rednctorihatieBme Heegorine V, Scie ‘ontna, Josip. 1978, Zagora Sbenke moive. Cato 6, agree 738. ‘rani, Josip. 195. Di jesauran eign Ispeve Kolin bos; leograiskeia saa o pinjerinaipave ig, 189, Raden Stren itu 2.Zagrce 57 “Zel-Buta, Revel, 1997 esi pia rena. Spi. Zelié Buca, Bene. 2000, Baten il ti cio mse Daina Split ‘Zagar, Mateo. 2000. Ortografija natpisa BaBanske ploée. 900 godina Baianste plo‘ (ur. Dujmovié, M.). ‘alk: 211225 2aga, Mao, 200, Gait fakes rota aaj hrashogagskin agmentina, hort Dg aise bongre (us. esr D). Zag. agar, Mateo, 2003. Osnovni proces onstrate gag, Bulger roa pres reo (or Boil, R), Soli 31-42, Zagat, Mato, 2008. Grafik pornos telstovs tne gnc hrvatshogaghgoboa {oa rinjers Grteen i Alanine allo apr). Sn 5657: 695-708 210