Historical institutionalist

approach in comparative media

system research: The case of
Post-Yugoslavia

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
Preddiplomski studij novinarstva
Uvod u medijske sustave
Mentorica: doc. dr. sc. Antonija Čuvalo
Student: Luka Jurkijević
 Medijski sustavi srednje i istočne
Europe
• glavno pitanje  zbog čega se razlikuju od medijskih
sustava zapadnoeuropskih zemalja?
• normativni pristup u istraživanjima
• postupna demokratizacija bivših socijalističkih medijskih
sustava
• nije istraženo koji su uvjeti i procesi oblikovali te
medijske sustave
• većina istraživanja obuhvaća medijski sustav jedne ili
više država s fokusom na određenom problemu
• komparativna istraživanja  Televizija u Europi i
Mapiranje digitalnih medija (OSI 2005, 2012)
• istraživanje Medijski sustavi u Europi  višenacionalna
analiza 34 medijska sustava u Europi metodom ankete
(Popescu, 2011)
 Hallinov i Mancinijev model
• teorijski okvir za komparativna istraživanja medijskih
sustava
• tri nova pristupa:
1. klasifikacija četvrtog tipa (postsocijalistički, tranzicijski)
 nikad nije bio empirijski istražen ili opisan
 problem je poopćavanje socijalističkih uvjeta na sve bivše
socijalističke države
2. naglašavanje razlika u kulturnim tradicijama koje su
uzrok današnjim karakteristikama tih medijskih sustava
3. klasifikacija tri nove skupine medijskih sustava
 jugoistočni europski nordijski model
europski model mainstream
model
države Grčka, Španjolska, Austrija, Poljska, Finska, Švedska,
Hrvatska, Italija, Estonija, Češka, Danska,
Bugarska, Srbija, Njemačka, Nizozemska
Rusija, Mađarska Francuska,
Slovenija, Irska
uloga države slaba do srednja ne razlikuje se velika kvaliteta
kvaliteta javne TV javne TV

medijsko tržište niska novinska ne razlikuje se visoka novinska

naklada naklada
politički i visok stranački srednja vrijednost nizak stranački
ekonomski utjecaj stranačkog utjecaja utjecaj
paralelizam

novinarska niska srednja visoka

profesionalnost profesionalnost i profesionalnost i profesionalnost i
neovisnost neovisnost neovisnost

Peruško, Vozab, Čuvalo (2013)

 Novi model
• neophodan za analizu postsocijalističkih medijskih
sustava
• uzima u obzir povijesne događaje i obilježja koji su
utjecali na karakteristike medijskih sustava
• upotreba historijskog institucionalizma
 Historijski institucionalizam u
komparativnoj analizi medijskih sustava
• osnovna karakteristika  uočavanje ključnih prekretnica
i vremenskih razdoblja
• omogućuje pogled na dugoročne posljedice određenih
povijesnih uvjeta
• proširenje empirijskog polja u kojem se traži društvena
kauzalnost  uključivanje procesa iz prošlosti
• bitan koncept  ključne prekretnice
• ključna prekretnica  trenutak u kojem se naruši
ravnoteža te dolazi do promjene
• takvi trenuci omogućuju promjene smjera razvojnog
puta
• promjene puta moguće su u kritičnim trenucima u
kojima postoji prostor za nove ideje
Ključne prekretnice u medijskim sustavima
srednje i istočne Europe
• tri ključne prekretnice
• sve uključuju promjenu režima i razvojnog puta
• prva: demokratske revolucije 1789. godine, zagovaranje
modernizacije, prvi temelji masovnih medija
• druga: uvođenje socijalističkog uređenja nakon drugog
svjetskog rata i odvajanje istočne Europe od zapadne,
• treća: pad berlinskog zida 1989. godine, uvođenje
demokracije, početak tranzicije iz socijalizma u
kapitalizam
 Slučaj bivše Jugoslavije
• 6 država  nemaju sve države istu predsocijalističku
povijest
• posebnost jugoslavenskog socijalizma – drugačiji od
ostalih
• neproporcionalan razvoj republika  granica Srednje
Europe i Balkana
• tri ključne prekretnice utjecale su na oblikovanje
razvojnog puta medijskih sustava na području bivše
Jugoslavije
 Industrijske revolucije
• modernizacija je kasno obuhvatila države bivše
Jugoslavije
• u 19. stoljeću bile su podijeljene u dva velika carstva
• takvi režimi nisu bili naklonjeni razvoju masovnog
tiska
• razlike u razvijenosti država prije zajedničke države i
drugačije okolnosti nakon raspada SFRJ dovele su do
različitosti u medijskim sustavima
 Razdoblje socijalizma
• tri vrste komunizma u sjevernoj i istočnoj Europi prije 1989.
godine:
1. birokratsko-autoritarni  najbliži totalitarizmu, nema
mjesta opoziciji (npr. Čehoslovačka, DDR)
2. nacionalno prilagodljiv  djelomična razdvojenost države
i vladajuće stranke, postoji mjesto za nekomunističke ideje
(npr. Slovenija, Hrvatska, Poljska)
3. patrimonijski  ovisnost stanovništva o vođama,
najnerazvijeniji tip država (npr. SSSR, Srbija, Makedonija)
• razlike u tipovima komunizma dovele do nejednake
modernizacije i razvijenosti
 Postsocijalističke demokracije
• na području bivše Jugoslavije rat usporio demokratski
razvoj i tranziciju
• socijalistička prošlost obilježila je srednjoeuropska i
istočnoeuropska društva i njihove političke, ekonomske i
medijske institucije
 Analiza podataka
• tehnika grupiranja podataka u skupine
• države članice bivše Jugoslavije
• podaci o političkoj i ekonomskoj razvijenosti
• obuhvaćena su sva tri vremenska razdoblja
 Rezultati
• dvije glavne skupine:
1. razvijenije države  Slovenija i Hrvatska
2. slabije razvijene države  BiH, Srbija, Makedonija, CG
• u prvom i trećem povijesnom razdoblju situacija je ista
• za vrijeme socijalizma Srbija se svrstava u prvu skupinu
 Zaključak
• postsocijalistički medijski sustavi međusobno se
razlikuju i ne svrstavaju se u jednu skupinu, već u dvije
zajedno s drugim zapadnoeuropskim sustavima
• novi model analize postsocijalističkih medijskih sustava
razlikuje tri ključne povijesne prekretnice u razvoju
• institucionalni uvjeti, zajedno s tipom komunizma,
utjecali su na različit razvoj medijskih sustava
 Literatura
Peruško, Z. (2016). Historical institutionalist approach in comparative
media systems research: The case of Post-Yugoslavia. Javnost-The
Public, 23(3), 255-272.