-- " .

, � -, - "
--- --------- --
- - - - -- -- -- -�- -- - -

HRVATSKI
PRAVOPIS
LADA BADURINA
IVAN MARKOVIĆ
KREŠiMIR MIĆANOVIĆ

Drugo izdanje

MATICA HRVATSKA
/ ZAGREB 2008
 . ""' . . �

. -
�� - -�
"
------ -------- -- - -
, - - --�- - - �--�

M A T I e A H R V A T S K A

Posebno izdanje

UREDNICI

Igor Zidić
Vlaho Bogišić
HRVATSKI
PRAVOPIS
RECENZENTI

akademik Stjepan Damjanović PRA VOPISNO POVJERENSTVO MATICE HRVATSKE

dr. sc. Mirko Peti
Igor Zidić, predsjednik
prof dr. sc. Ivo Pranjković
Vlaho Bogišić
Stjepan Damjanović
Tonko Maroević
Mirko Peti
Ivo Pranjković
Marko Samardžija (do lipnja 2006)

Zorislav Lukić, tajnik

- . - -.

r
� " " ' " . , -' - ,
-
-
-
- --- ----�--

- -
------

SURADNICI

U skladu s općim načelima Hrvatskoga pravopisa suradnici su izradili transliteracijsko-transkripcijske

opise pojedinih stranih jezika, bili savjetnici pri izradi pojedinih pravopisnih poglavlja, odnosno sudjelovali
u pripremi korpusa Pravopisnoga rječnika,
Ekrem Čaušević, perzijski, turski
Stjepan Damjanović, staro(crkveno)slavenski, hrvatskocrkvenoslavenski
Tatyana Dunkova, bugarski
Mirko Gojmerac, njemački
ZvonimirJakobović, savjemik za mjeriteljstvo
Višnjajosipović Smojver, engleski
Mladen Klemenčić, savjemik za zemljopis
Barbara Kryian-Stanojević, poljski
Radovan Lučić, nizozemski
Dora Maček, danski, islandski, norveški, švedski
Mihaela Matešić, suradnica na rječničkome korpusu
Zdravka Matišić, hindski, sanskrt
Igor Merlin, kineski
ZefMirdita, albanski
Darko Novaković, latinski
Tatjana Paić-Vukić, arapski
Borislav Pavlovski, makedonski
Milenko Popović - Rajisa Trostinska, bjeloruski, ruski, ukrajinski
Adalbert Rebić, hebrejski
Damir Salopek, starogrčki
Dubravka Sesar, češki, donjolužičkosrpski, gornjolužičkosrpski, slovački
Dražen varga, estonski, finski, francuski, hausa, indonezijski, japanski, joruba, katalonski,
letonski (latvijski), litavski, portugalski, rumunjski, svahili, španjolski
Nino Zubović, novogrčki
Orsolya Žagar-Szentesi, mađarski
- , - ...,,, . � . � -- �- "
� ---- -- ---- --- -- ---- � -- -- - --------

KAZALO

PREDGOVOR . Xl!!
1. PISMO . .1
2. FONEMI Č, Ć, 3 (DŽ), 3 (Đ) 7
FON EM Č .9
FONEM Ć. 11
FONEM 3 ( DŽ) . 13
FONEM3(Đ) 13
3. SMJENJIVANJE IJE/JElElI/'" 15
KRAĆENJE DUGOGA SLOGA ( IJ E � JElE) . 18
DULJENJE KRATKOGA SLOGA (JE � IJE, E � IJE, I � IJE) . 22
SMJENJIVANJE JE � I, IJE � I, IJE � 0 24
Tablica: Smjenjivanje ij e/je/e/i/0 . 26
4. KONTAKTI FONEMA 27
KONTAKTI SUGLASNIČKIH FONEMA . 29
KONTAKTI SUGLASNIČKIH I SAMOG LASNIČKIH FONEMA . 39
KONTAKTI SAMOG LASNI ČKIH FON EMA. 39
5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI 45
TOČKA 47
UPITNI K 48
USKLIČN I K . 50
ZAREZ . 51
Tablica: Češći tekstni konektori i modaini izrazi . 67
Tablica: Odvajanje i neodvajanje zarezom . 68
TOČKA-ZAREZ 72
CRTA 73
CRTE 74
DVOTOČKA. 74
NAVODNICI. 77
POLUNAVODNICI. 80
ZAGRADE 81
TROTOČKA . 84
KOSA CRTA. 85
SLOVA KAO I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI 85
NAPOMENE O NAČiNU PISANJA I M EĐUSOBNU KOMBINIRANJU
I NTERPUN KCIJSKIH ZNAKOVA 89
6. PRAVOPISNI ZNAKOVI 91
TOČKA 94
ZAREZ. 96
CRTA 96
CRTICA (SPOJNICA) 98
DVOTOČKA. .101
ZAGRADE . 102
KOSA CRTA. . 1 03
 -- ------�- --- - --- - - - - --- ----- --
�
� -�- - "
. - �� .
, "

APOSTROF (IZOSTAVNIK) .252

· 105 KATALONSKI
OSTALI PRAVOPISNI ZNAKOVI .253
.106 KINESKI
NAPOMENE O NAČiNU PISANJA PRAVOPISNIH Z AKOVA � .112 LATINSKI .
.259

Tablica: Pisanje pravopisnih znakova .113 LETONSKI (LATVIJSKI) . .261

.262
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO. .117
LITAVSKI .
.263
VELIKO POČETNO SLOVO . .119
MAĐARSKI
.265
MALO POČETNO SLOVO. .135
MAKEDONSKI .
.256
NIZOZEMSKI
8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO PISANJE. · 141 .268
NORVEŠKI
IMENICE . 143 .270
NOVOGRČKI
PRIDJEVI . · 153 .213
NJEMAČKI
ZAMJENICE. .158 .275
PERZIJSKI
BROJEVI . · i60 .277
GLAGOLI. POLJSK I.
· 164 .279
PRILOZI PORTUGALSKI
· 155 . 280
RUMUNJSKI
PRIJEDLOZI . · 169 .281
RUSKI.
VEZNICI .170 .284
SANSKRT
UZVICI. 171 285
SLOVAČKI
ČESTICE . .172 .286
SLOVENSKI .
NAJČEŠĆI PREFIKSII PREFI KSOIDI. .173 .287
SRPSKI
9. KRATICE. .177 STARO(CRKVENO)SLAVEN SKI I HRVATSKOC RKVENOSLAVENSKI .
.268
J EDNOSTAVNE KRATICE. .179 STAROGRČKI .
.291
SLOŽENE KRATICE. .181 .296
SVAHILl
KRAĆENJE IMENA LJUDI. .184 ŠPANJOLSKI
.297
RJEČNIK KRATICA . .185 ŠVEDSKI .
.298
.300
10. PISANJE RIJEČi IZ STRANIH JEZIKA. .203 TALIJANSKI
.301
STRANE VLASTITE IMENICE .205 TURSKI
.302
SKLONIDBA STRANIH I MENA. .209 UKRAJINSKI
OSTALE STRANE RIJEČi ' .217 12. PRENOŠENJE DIJELA RIJEČi U SLJEDEĆI
' REDAK. .305

�
Tablica: Pisanje stranih imena i izved nica od .218
13.
nji h :
PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, UPUTNICA I BILJEŽAKA. .311

11. TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA. .219 BIBLIOGRAFSKE JEDINICE. .313

ALBANSKI 223 BIBLIOGRAFSKI PODACI ZA IZVORE OBJAVLJENE
ARAPSKI . 318
224 U ELEKTRONiČKIM MEDIJ IMA
BJELORUSKI .319
227 UPUTNICE
BOŠNJAČKI . 321
.229 BILJEŠKE
BUGARSKI .325
.230 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
CRNOGORSKI. .232 .327
UVODNE NAPOMENE .
ČEŠKI . 233 .635
DANSKI .234
15. DODACI
.537
DRžAVE SVIJETA I NJIHOVI GLAVNI GRADOVI
DONJOLUŽIČKOSRPSKI . .236 .841
MJERNE JEDINICE .
ENGLESKI .237 . 845
ARAPSKE I RIMSKE BROJ KE .
ESTONSKI .239 .647
FINSKI . KEMIJSKI ELEMENTI
. 240 .653
PISMENO SLUŽBENO OBRAĆANJE
FRANCUSKI. .241 .661
KOREKTURNI ZNAKOVI
GORNJOLUŽIČKOSRPSKI .243
HAUSA .244
HEBREJSKI. .245
HINDSKI .247
INDONEZIJSKI. .248
ISLANDSKI .249
JAPANSKI .250
JORUBA . .251
PREDGOVOR

S
krb o hrvatskome jeziku jedno je od uporišta u djelovanju Matice hrvatske od
njezina osnutka do danas. U tu je skrb uključeno i pitanje uređenosti njegove
pravopisne norme. Promjene koje su u hrvatskoj jezičnojzajednici u civilizacijskom
okruženju i s obzirom na uspostavu suverene države nastale podrazumijevaju
prilagodbu različitih standarda. Pravopisna je norma jedan od njih. Uvidom u
postojeće stanje Matica hrvatska došla je do zaključka da to pitanje u hrvatskoj
jezičnoj zajednici nije riješeno na zadovoljavajući način. Za sve koji pišu hrvatskim
standardnim jezikom nedopustivo je, štetno i na duži rok u pisanoj komunikaCiji
ne održivo stanje pravopisnoga nereda. Nepostojanje jedne općeprihvatljive i
obvezujuće pravopisne norme, kao nužne pretpostavke postizanju ujednačena
pisanoga standarda, najviše pogađa obrazovni sustav, nakladništvo, ustanove,
medije i javnu upravu na svim razinama društvenoga života. Negativne su
posljedice takva stanja za hrvatsku jezičnu zajednicu nesagledive.

Matica hrvat<llka osjetila se pozvanom dati svoj doprinos oblikovanju

pravopisne norme te hrvatskoj kulturnoj javnosti ponuditi nov pravopisni
priručnik hrvatskoga jezika. U tu je svrhu osnovano u Matici hrvatskoj Pravopisno
povjerenstvo, Pravilnikom su mu određene ovlasti i opseg rada. Zadatak je
Povjerenstva bio utvrditi opća načela izradbe pravopisnoga priručnika i ovjeriti
konačnu inačicu teksta. Za rad na rukopisu valjalo je angažirati kompetentne
autore. Prevladalo je mišljenje da bi to trebali biti jezikoslovci novoga naraštaja
- neopterećeni politizacijom pravopisne problematike i okrenuti suvremenim
prav9pisnim potrebama hrvatske javnosti - kojih će se znanstvena autonomnost
pri pisanju Hrvatskoga pravopisa u potpunosti poštovati.

Pravopis Matice hrvatske uvažava ukupnu hrvatsku pravopisnu tradiciju i s

poštovanjem se odnosi prema prinosima svih svojih prethodnika. Matica ga je
hrvatska započela izrađivati u dobroj namjeri da se u Hrvatskoj razriješi pravopisno
nedefinirano stanje i;a svoj se prijedlog rješenja - u skladu sa svojom tradicijom
- neće nastojati izboriti ni na koji drugi način osim vrijednošću onoga što nudi.
Pravopis Matice hrvatske zalog je stvaranju snošljiva ozračja u kojemu će se
pravopisni priručnici procjenjivati prema tomu koliko u cjelini pomažu onima
koji hrvatskim jezikom žele dobro pisati i nastoji nadići raspravu o dvama-trima
izdvojenim pravopisnim pitanjima.
 - - ---- --- �----- - ------- -- -�- -� -------- - -�-- -- - -------------�---
---.--- -� -
- , '
., ,

Koliko god je nastao kao rezultat produbljenih pojedinačnih istraživanja Matica hrvatska želi da ovaj pravopisni priručnik u punoj mjeri postigne svrhu
pojedinih jezičnih segmenata s pravopisnoga stajališta, Pravopis je kao cjelina kojoj je namijenjen: da u svladavanju brojnih pravopisnih poteškoća bude stvarna
jednako toliko i plod zajedničkoga rada nj egovih pisaca. Pojmovnoje, metodološki pomoć onima koji se odluče za pisano izražavanje u hrvatskome standardnom
i opsegom svojih dijelova ujednačen i u sebi koherentan. Polazi od fonološkoga jeziku.
načela bilježenja riječi, uz uvažavanje odstupanja od tog načela u slučajevima u Neka mu je sretan put u čitateljske ruke!
kojima je pisanje - iz tradicijskih ili komunikacijskih razloga - nužno zasnovati
na morfološkome načelu. Sastoji se od pravopisnih pravila raspoređenih u U Zagrebu, svibnja mjeseca 2007.
poglavlja i od pravopisnoga rječnika. U pravilima se iznose upute za - u
ortografskome smislu - pravilno pisanje slova, riječi i rečenica, a u pravopisnome Predsjedništvo Matice hrvatske
se rječniku abecednim redom navode riječi koje korisniku mogu biti zanimljive s
pravopisnoga gledišta.
PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU
Bitne su značajke ovoga pravopisnoga priručnika primjerena temeljitost i
obuhvatna iscrpnost opisa pojedinih pojava. Temeljitost se ogleda u nastojanju
pisaca da se pri oblikovanju pravopisnih pravila jezične pojave što je moguće više
stručno argumentiraju. Iscrpnost se ogleda u ustrajavanju na opisu svih aspekata Pola godine nakon objavljivanja Hrvatskoga pravopisa Matica hrvatska
pojedine pojave te u stvaranju posebnih popisa onih jezičnih jedinica i oznaka koje odlučila je pripremiti za tisak njegovo drugo izdanje. Sa zadovoljstvom
su kao pripomoć uputama za pravilno pisanje pravopisno relevantne bilo izravno možemo ustvrditi da golemo zanimanje za Hrvatski pravopis uvelike potvrđuje
bilo posredno (popisi prefikasai prefiksoida, kratica, mjernih jedinica, korekrurnih utemeljenost naše odluke da hrvatskoj kulturnoj javnosti ponudimo suvremen
znakova, pregledne tablice interpunkcijskih i pravopisnih znakova i sl.). pravopisni priručnik - korisno i pouzdano pomagalo svima koji pišu hrvatskim
standardnim jezikom.
PravopisMatice hrvatske obrazlaže samo pravopisnu problematiku hrvatskoga
Ovo se drugo izdanje neznatno razlikuje od prvoga. U njemu su ispravljeni
jezika. Takva metodološki čista pozicija tekstu ovoga pravopisnoga priručnika tek manji propusti, uglavnom tiskarske naravi.
osigurava profesionalnu vjerodostojnost. U njegovoj izradbi težilo se ostvarenju
one već dobro poznate ideje po kojoj je pravopis ponajprije skup konvencija i U Zagrebu, mjeseca veljače 2008.
pravila za koja je bitno da budu jednostavna i upotrebljiva i da se formuliraju tako
da što manje budu podložna promjenama. Pravopisna su rješenja u ovome Predsjedništvo Matice hrvatske
priručniku, nadamo se, dobro odmjerena, u skladu su s hrvatskom pravopisnom
tradicijom i suvremenim stanjem hrvatskoga standardnog jezika.

PravopisMatice hrvatske izrađen je tako da bude korisno i pouzdano pomagalo

svima koji se u pisanju služe hrvatskim standardnim jezikom. Svojim se rješenjima
s jedne strane dobro uklapa u dugu i već utvrđenu tradiciju hrvatskoga
pravopisanja, ali je s druge strane pravopisnim obuhvaćanjem novijih jezičnih
pojava izrazito otvoren uznapredovalim suvremenim potrebama višefunkcionalne
jezične komunikacije u različitim društvenim skupinama. Novonastale jezične
pojave ažurno uočava i nastoji ih pravopisno usustaviti.
 �- �- � -�-- ----- -- - ---�---- --- - -- -�--�-----
�. - �-�
, '
. , ,

PISMO
 ---�� --- ---.-- -- ------------- --� - ------.��-
, �
oO o

1. PISMO

1. Hrvatski jezik bilježi se latiničnim pismom - hrvatskom latinicom ili gajicom

(premaLjudevitu Gaju, koji je u prvoj polovici 19. stoljeća postavio temelje ono­
mu njezinu obliku u kojemu je danas rabimo) .

2. Latinica je slovno pismo - sastoji se od slova (grafema) . Hrvatsku latinicu čini 30

slova - 27 j edno slova i 3 dvoslova (dž, lj, nj) .
Slova mogu biti velika i mala.
Slova hrvatske latinice - prema njihovu ustaljenu redoslijedu ili abecedi (prema
nazivima početnih slova: a-be-ce-de) - jesu:
Tiskana:

Aa Bb Cc Čč Ćć Dd Dždž Đđ Ee Ff
Gg Hh Ii J j Kk LI Lj lj Mm Nn Nj nj
Oo Pp Rr Ss Šš Tt Uu Vv Zz Žž

Pisana:

Aa :E&- e e Eč Ćć Dd J)ždž Dd e e
Tf
tj cf HA J i
Jj X� te fj� Mm Nn N) nj
Oo- P/" R, fs iš Tt Uu UlJ' Zz Žž

Dvoslovi imaju dva velika oblika: Dž i DŽ, Lj i LJ, Nj i NJ. Prvi se rabi kad se samo
prvo slovo u riječi piše veliko (v. poglavlje Veliko i malo početno slovo), drugi kad je
cijela riječ napisana velikim slovima ( LJERKA, ne LjERKA; v. i § 318) te u pisanju
složenih kratica (v. § 31 2) .
o tome koji će se oblik uporabiti ako jedan od triju dvoslova dolazi samostalno
(npr. u naslovima poglavlja u rječnicima) odlučuju grafostilistički zahtjevi.
1. PISMO
1. PISMO

3. Nazivi su slova hrvatske latinice (tako se ona obično i izgovaraju) : 6. U pisanju stranih vlastitih imena i drugih grafijski neprilagođenih stranih riječi
a,be,ce,če,će,de,dže,de,e,et,ge, ha, i,je, ka,el, elj, em, en, enj, rabe se i slova iz drugih latiničnih pisama:
o,pe,er,eS,eš,te,u,ve,ze,že A a, A A, JE lB, e «;;, E e, Ii�, cl g, t. I, 121o, CS 0, CE ce, Q q ( kve ) , R 1', ��, B ( »oštro s«,
uvijek malo slovo ) , 1=1 ll, Ww (dvostruko ve, dvove ) , Xx ( iks ), Yy ( ipsilon ) , i: z i dr.
Suglasnička slova mogu se izgovarati i bez dodavanja samoglasnika, odnosno s do­
davanjem poluglasa (koji se bilježi znakom a ) : U abecednome redoslijedu slovo q dolazi iza p, a slova w, x, y - tim redom - �a v. Ostala slova - složena slova
te slova s dodamim znakovima - dolaze ondje gdje se nalaze odgovarajuća hrvatska slova, odnosno ondje gdje
b (izgovamo: [b;)]), e [c;)] , č [Čl] , ć [6] , d [d;)] , dž L3;)] , d L3;)] , t [fu] , g [�] itd. bi se nalazila da nemaju dodatnih znakova.
Ttanskripcija fonema zapisanih rim slovima opisuje se u poglavlju Transliteracija i tramkripcija stranih imena.
4. Hrvatska latinica fonemsko je pismo - svako njezino slovo načelno odgovara jed­
nomu fonemu hrvatskoga jezika. 7. U pojedinim se strukama (matematika, fizika, jezikoslovlje, mjeriteljstvo i sl.) rabe
i slova starogrčkog alfabeta te druga posebna slova:
Fonerni se bilježe posebnim znakovima:
a (alfa), lJ ( beta) , 'Y ( garna) , l) ( delta), II ( m i ) , 9 ili Bo (theta) , 1: ( sigma ) , W (fi ) , !l ( omega) ,
El (jat, »rogato e« ) , a ( poluglas, »šva« ) , � ( en, nosno e), Q ( on, nosno o ) i dr.
Slovo a b e č ć d dž d e t g h i j k
Fonem a b e č ć d 3 3 e t g h i i k Slova starogrčkog alfabeta donose se u opisu transliteracijsko-ttanskripcijskih pravila za starogrčki jezik
(v. poglavlje Tramliteracijai tramknp cijastranih imena).

Slovo I lj m n nj o p r r s š t u v z ž
8. U svojoj prošlosti hrvatski se jezik bilježio i nelatiničnim pismima - glagolji­
Fonem I I m n r'i o p r r s š t u v z Ž com i ćirilicom.
Znakovi za foneme u ovoj se knjizi rabe i pri bilježenju izgovora riječi, koji se donosi u uglatim zagradama. Glagoljica i ćirilicakojima su se bilježili staro(crkveno)slavenski i hrvatskocrkvenoslavenski jezik donose se u opisu
translitetacijsko-transk:ripcijskih pravila tih jezika (v. poglavlje Transliteracija i transkripcija stranih imena).
5. Jednoznačan odnos između slova i fonerna u hrvatskoj latinici nije ostvaren samo
u ovih slova i fonerna:
a) slovom r bilježe se neslogotvorno r (npr. u more [more], ruka [ruka], oranica
[oranica]) i slogotvorno r (npr. u Hrvat [hrvat], prst [prst], rt [rt], srce [srce],
hrkati [htkati], krv [kfv], umrli [Umrli])
b) nizom se slova ije - osim niza triju fonerna ije [ije] (npr. u dijeta [diieta], higije­
na [higijena], nijedan [nijedan], pijem [pijem], Gjd. županije [županiie]) (v. § 59)
- bilježi i dugi refleks jata (npr. u dijete [Jiete], gnijezdo [gniezdo], mlijeko
[mlieko], smijeh [smieh]) (v. § 22)
c) fonerni 3, I, r'i bilježe se složenim slovima ili dvoslovima - dž, lj, nj (npr. u džami­
ja L3:imija], oddžogirati [od3ogirati], ljepota [ lepota], inje [ine]) - koji su obli­
kom jednaki skupovima slova d i ž, I i j, n i j (npr. u nadživjeti [nadživieti], odžon­
glirati [odžonglirati], izvanjezični [izvaniezični], injekcija [iniekciia])

Hr vatskaakademija znanosti i um jetnosti u svojim izdanjima umjesto dvoslova kadšto rabi jednoslove g, !, fi.

d) u svih fonerna kojih se promjene na morfemskim granicama u pismu ne bilježe

(tako se npr. slovom n u jedanput i slovom m u nastamba bilježi isti fonem - m )
(v. poglavlje Kontaktiflnema)

4 5
 ...
r�

FONEMI Č, Ć, 3 (DŽ), 3 (B)

 2. FONEMI Č, Ć, il ( DŽ), :5 ( Đ)

FONEM Č

9. Fonem č nalazi se
1. u korijenu pojedinih riječi:
čast, čaša, čekati, čekinja, čelik, čelo, češer, četiri, četka, četvrtak, čežnja,
čičak, čigra, čitati, čovjek, čudo, čuti, čvor, čvrst, početi
Takve su riječi navedene u Pravopisnome rječniku.

2. u suhksima (navode se češći) :

-ač brijač, igrač, jahač, kopač, nosač, pjevač, pregovarač, skakač, prekidač,
okidač, osigurač ( usp. -ać u § 12.2)
-ač(a)k dugačak, punačak
-ača cvjetača, drljača, kuhača, pribadača, tanjurača, narikača, udavača ( usp. -aća
u § 1 2.2)
-ačina deračina, hvatačina, otimačina, premetačina, žderačina
-ači(ti) šegačiti se
-ačke naglavačke
-ački dubrovački, zagrebački
-atič(a)n astmatičan, dogmatičan, dramatičan
-čanin Bjelovarčanin, Daruvarčanin, Šibenčanin, Zagrepčanin
-če golupče, kumče, pastirče, seljanče, siroče ( usp. -će u § 1 2.2)
-čica cjevčica, grančica, klupčica, stvarčica
-čić bazenčić, golupčić, kestenčić, obraščić, prozorčić
-čina lažovčina, lopovčina, romančina, šamarčina
-či(ti) konobarčiti , stražarčiti
-čuga kamenčuga, stančuga, stjenčuga
-eč(a)k grmečak, grumečak, plamečak
-ič branič, gonič, ribič, vodič ( usp. -ić u § 12.2)
-ič(a)k kamičak, krajičak, plamičak

9
 f

2. FONEMI Č, Ć, 3 (DŽl, :5 (Đl 2. FONEMI Č, Ć, 3 (DŽl, :5 (Đl

-ič(a)n alergičan, egoističan, energičan, harmoničan , nostalgičan, realističan , 7. pri tvorbi riječi:
simetričan , simpatičan isjeći ( isjek-0-ti ) -isječak,poslovica -poslovičan,buka - bučan,zubac -zupčanik,
-ičar alkoholičar, dijabetičar, higijeničar, kemičar, magičar, pantomimičar, satiričar čovjek -čovječanstvo,djevica -djevičanstvo, lonac -lončarija,
-ičast bjeličast, modričast, plavičast bobica -bobičast,pamUk -pamučast,groznica -grozničav,jezik -jezičav,
-ičić gospodičić, sestričić, vlasteličić momak -momče,crnac -crnče,peći ( pek-eHi ) -pečenje,ruka -ručerda,
-ički ateistički, budistički , idealistički, kapitalistički , puristički , turistički , urbanistički
ovca -ovčetina,glumac -glumčev,pijanac -pijančevati,zec -zečica,
prorok -proročica,sanduk -sandučić,novac -novčić,hajduk -hajdučija,
-ična bratična, gospodična, sestrična srce -srčika,sjeći ( sjek-0-ti ) -sječimice,kraljica -kraljičin,majka -majčin,
-ničar alatničar, povjesničar junak -junačina,kratak -kračina,plitak -pličina,patka -pačinjak,
zec -zečinjak,prorok -proročište,vijek -vječit,gorak -gorčiti,
1 0. Fonem č u morfonološkim promjenama nastaje prema c i k sjeći ( sjek-0-ti ) -sječa,prebaciti -prebačaj,vuk -vučjak, Ilok -lločanin,
Karlovac -Karlovčanin,otok -otočanin,bolnica -bolničar,šljunak -šljunčara,
1. u glagolima na -ći kojima korijen završava na k jak -jačati,sunce -sunčati se,otok -otočje,stanica -staničje,
bjelance -bjelančevina,steći ( stek-0-ti ) -stečevina,ptica -ptičji,vuk -vučji,
a) prezent (osim 3. lica množine) : ruka -ručka, naopako -naopačke, bjelogorica -bjelogorični,rijeka -riječni,
vući (vuk-eHi ) -vučem,vučeš,vuče,vučemo,vučete mrtvac -mrtvačnica, mjesec -mjesečnjak, mrak -mračnjak,
tući (tuk-0-ti ) -tučnjava,čovjek -čovječuljak,djevojka -djevojčura,
b) aorist 2. i 3. lice jednine: šaka -šačurda, brk -brčurina,daska -daščurina,ptica -ptičurina,
izvući -izvuče, izvuče djeca -dječurlija,bolnica -bolnički,Čakovec -čakovečki, momak -momački
cl imperfekt s nastavkom -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu: o promjeni dž - č (Cambridge [kembri31 - kembrički) usp. § 38, o promjeni sk .... šč (daska - daščan) usp. § 57,
vući -vučah,vučaše,vučaše,vučasmo,vučaste,vučahu o promjeni šk .... šč/šć (Baška - Baščanin/Bašćanin) usp. § 55.

dl glagolski pridjev trpni: 1 1. Fonem č također se nalazi u tvorenicama od riječi navedenih u §§ 9, 10:
vučen častan,čovjekov,čudesan,čekanje,čelni,četrdeset,čekinjast,čeznutljiv,četkanje,
prečesto, kemičarski, alergičnost,momčadski,sunčanje,jačanje,sumnjičenje
2. u glagolima na -atti) kojima korijen završava na c i k
a) prezent s nastavkom -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju:
stjecati -stječem,stječeš,stječe,stječemo,stječete,stječu
vikati -vičem, vičeš,viče,vičemo,vičete,viču FONEM Ć
Također u glagoiskome prilogu sadašnjem takvih glagola:
stječući,vičući 1 2. Fonem ć nalazi se
b) imperativ s nastavkom -ji, -jimo, -jite: 1. u korijenu pojedinih riječi:
stjecati -stječi,stječimo,stječite ćarlijati,ćaskati,ćelav,ćelija,ćevap,ćilim,ćud,ćuk,ćup,ćuškati,ćutjeti,kuća,noć
vikati -viči,vičimo,vičite
Takve su riječi navedene u Pravopisnome rječniku.
3. u glagoiskome pridjevu radnom glagola na -i(ti) kojima korijen završava na c:
baciti -bačen 2. u sufiksima (navode se češći) :
-ać golać, gluhać ( usp. -ač u § 9.2)
4. u vokativu jednine imenica muškoga roda kojima korijen, odnosno osnova završa­ -aća mokraća, zadaća ( usp. -ača u § 9.2)
va nacik: -aći brijaći, jahaći, kupaći, pisaći, stajaći, šivaći, pletaći, jedaći
stric -striče, radnik -radniče -čić bazenčić, prozorčić, kestenčić, golupčić, obraščić, gavrančić
-će biće, čeznuće, otkriće, piće, raspeće, zauzeće ( usp. -če u § 9.2)
5. u množinskim oblicima imenica muškoga roda kojima korijen završava na c: -dać smdać, crvendać
stric -stričevi,zec -zečevi -ećiv bolećiv, molećiv
-ičić sestričić, gospodičić, vlasteličić
6. u komparativu i superlativu s nastavkom -ji pridjeva kojima korijen završava na k: -ić bratić, sestrić, nožić, cvjetić, crvić, brodić, slonić (usp. -ič u § 9.2)
jak -jači,najjači -oća lakoća, sljepoća, nečistoća, punoća, samoća, gluhoća

10
 \',

2. FONEMI Č. Ć, :3 (DŽ),:3 (8) 2. FONEMI Č, Ć, :3 (DŽ),:3 (8)

1 3. Fonem ć u morfonološkim promjenama nastaje prema t 1 4. Fonem ć nalazi se u infinitivu glagola na -ći i glagoiskome prilogu sadašnjem svih
u glagolima na -i(ti) i -je(ti) kojima korijen završava na t glagola:
1.
peći, reći, sjeći, moći, iĆi.
a) imperfekt s nastavkom -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu: pekući, pjevajući, plešući, idući, čitajući
pratiti -praćah, praćaše, praćaše, praćasmo, praćaste, praćahu
plamtjeti -plamćah, plamćaše, plamćaše, plamćasmo, plamćaste, plamćahu 1 5. Fonem ć također se nalazi u tvorenicama od riječi navedenih u §§ 1 2, 13:
Također u imperfektu s nastavkom -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu glagola ćarlijanje, ćelavost, ćudljiv, ćaskanje, noćas, sinoć, noćiti, kućni, kućerak,
cvjećarica, cvjećarnica, zlaćanost, bratićev, bolećivost
kojima korijen završava na st:
častiti -čašćah, čašćaše, čašćaše, čašćasmo, čašćaste, ćašćahu
b) glagolski pridjev trpni:
skratiti -skraćen, prešutjeti -prešućen, pročistiti -pročišćen FONEM 3 (DŽ)

2. u glagolima na -atti) kojima korijen završava na t

a) prezent s nastavkom -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju: 1 6. Fonem 3, koji se u pismu bilježi slovom dž (usp. §§ 2, 4), nalazi se
skakutati -skakućem, skakućeš, skakuće, skakućemo, skakućete, skakuću 1. u korijenu pojedinih riječi (stranoga podrijetla) :
Također u glagoiskome prilogu sadašnjem takvih glagola: džamija, dženaza, džez, džezva, džihad, džomba, džudo, pandža, patlidžan
skakućući Takve su riječi navedene u Pravopisnome rječniku.

b) imperativ s nastavkom -ji, -jimo, -jite: 2. u sufiksu:

skakutati -skakući, skakućimo, skakućite
-džija kamiondžija, galamdžija, kazandžij a, šaljivdžija, duhandžija
3. u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica ženskoga roda kojima korijen
završava na t: 1 7. Fonem 3 (dž) u morfonološkim promjenama nastaje prema č:
smrt -smrću naruč(iti) -narudžbenica, svjedoč(iti) -svjedodžba, predoč(iti) -predodžba,
uruč(iti) -urudžbenica, uč(iti) -udžbenik, vrač(ati) -vradžbina
Također u instrumentalu imenica na st:
mladost -mladošću o promjeni č � dž (svjedočili-svjedodžba) usp. § 38.

4. u komparativu i superlativu s nastavkom -ji pridjeva kojima korijen završava na t: 1 8. Fonem 3 (dž) također se nalazi u tvorenicama od riječi navedenih u §§ 1 6, 17:
ljut -ljući, najljući džogiranje, džamijski, džombast, kamiondžijin, siledžijski, udžbenički
kratak -kraći, najkraći
Također u komparativu i superlativu pridjeva na st:
gust -gušći, najgušći
FONEM 3 (Đ)
5. pri tvorbi riječi:
brat -braća, poremetiti -poremećaj, zlato -zlaćan, Split -Splićanin,
platiti -plaćati, pročistiti -pročišćavati, cvijet -cvijeće, kratiti -kraćenje, 1 9. Fonem 3, koji se u pismu bilježi slovom đ (usp. §§ 2, 4) , nalazi se u korijenu pojedi­
pamtiti -pamćenje, isplatiti -isplaćivati, sitan -sićušan
nih riječi (najčešće stranoga podrijetla) :
o promjeni đ � ć (žeđ-žećca) usp. § 38, o promjenama ht � šć (dahlali-dašćem), sk � šć (lijeska-Iiješće), đak, đakon, đavao, đeram, đerdan, đilkoš, đipati, đon, đumbir
sl � šć (hrasl-hrašće) i šk � šć/šč (Baška-Bašćanin/Baščanin) usp. § 55.
Takve su riječi navedene u Pravopisnome rječniku.

13
2. FONEMI Č, Ć,:3 (DŽ),:3 (Đ)

20. Fonem 3 (đ) u morfonološkim promjenama nastaje prema d

1. u glagolima na -a (ti) kojima korijen završava na d
a) prezent s nastavkom -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju:
glodati -glođem, glođeš, glođe, glođemo, glođete, glođu
Takoder u glagolskome prilogu sadašnjem takvih glagola:
glođući
bJ imperativ s nastavkom -ji, -jimo, -jite:
glođi, glođimo, glođite
2. u imperfektu s nastavkom -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu glagola kojima ko­
rijen završava na d:
žudjeti -žuđah, žuđaše, žuđaše, žuđasmo, žuđaste, žuđahu
voditi -vođah, vođaše, vođaše, vođasmo, vođaste, vođahu
3. u glagolskome pridjevu trpnom glagola na -je(ti) i -i(ti) kojima korijen završava na d:
vidjeti -viđen, prevoditi -prevođen
SMJENJIVANJE IJElJElEIllO
4. u oblicima imperfekta glagola ići:
iđah, iđaše, iđaše, iđasmo, iđaste, iđahu
5. u oblicima prezenta, imperativa i aorista glagola izvedenih od glagola ići ( uĆi, proći,
naći, zaobići, obići, naići, mimoići, zaći, snaći, izići, pronaći, nadići i sL) :
uđem, uđeš, uđe, uđemo, uđete, uđu
uđoh, uđe, uđe, uđosmo, uđoste, uđoše
uđi, uđimo, uđite
6. u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica ženskoga roda kojima osnova
završava na d:
glad -glađu
1. u komparativu i superlativu s nastavkom -ji pridjeva kojima korijen završava na d:
mlad -mlađi, najmlađi
sladak -slađi, najslađi
8. pri tvorbi riječi:
Brod -Brođanin, govedo -goveđi, graditi -građa, grozd -grožđe,
Madrid -Madriđanin, mlad -mlađ, mlad -mlađahan, odlediti -odleđivati,
osuditi -osuđenik, osloboditi -oslobođenje, poroditi -porođaj, rod -rođak,
tvrd -tvrđava, uštedjeti -ušteđevina, vidjeti -viđati, zgodan -zgođušan
o promjenamazd � žđ (grozd - grožđe) ižd � žđ (daždit; - dažđenje) usp. § 55.

21 . Fonem 3 (đ) takoder se nalazi u tvorenicama od riječi navedenih u §§ 1 9, 20:

đački, đavolski, đipanje, viđanje, rođaštvo, rađanje, oslobađanje, odleđivanje
,

3. SMJENJ IVANJE IJE/J E /E lI /0

22. U hrvatskome standardnom jeziku refleks se jata u kratkim slogovima ostvaruje

kao kratko je [je] (vjetar, mjesto) ili kao e (bregovi, povreda) ili kao i (vidio, dio) .
U dugim se slogovima izgovorno ostvaruje kao dugo je [je], što se pravopisno bi­
lježi s ije (svijet, dijete, podsmijeh) .
U riječi dvije refleks se jata ostvaruje kao ije [ije].
U pojedinim se skupinama i oblicima riječi dugo je [je] pravopisno ne bilježi s ije,
nego s je (usp. § 29).
Nizom slova ije bilježi se i niz triju fonema ije [ijel, npr. u hijena, higijena, dijeta, nijedan, orijentirati se, pijem,
županije, koji treba razlikovati od niza slova ije kojim se bilježi dugi refleks jata (usp. § 5 ) .
Bilježenje niza triju fonema opisuje se u §§ 59-62.

23. U oblicima riječi i pri tvorbi riječi može doći do kraćenja dugih i do duljenja
kratkih slogova.
• Do promjene duljine sloga dolazi u imenica srednjega roda s nejednako­
složnom sklonidbom, u množinskim oblicima s -ov-/-fJv- pojedinih imeni­
ca muškoga roda i u genitivu množine pojedinih imenica ženskoga roda.
• U pridjeva do promjene duljine sloga dolazi u komparativnim i superlativ­
nim oblicima; koji uvijek imaju kratak slog.
• U glagola do promjena duljine sloga dolazi u pojedinim oblicima, i to samo
onih glagola kojizavršavaju na -je(ti), -nije(ti), -rije(ti) i -je(ći).

24. Kad se u imenica i pridjeva duljina sloga ne mijenja, prema ije u nominativu jed­
nine dolazi ije u svim ostalim padežima (cijena -cijene, cijenu . . . , cijene, cijena . . . ;
bijel - bijela,bijelu . . . ,bijeli,bijelih . . . ), odnosno prema je u nominativu jednine dolazi
je u svim ostalim padežima (pjesma -pjesme,pjesmu . . . ,pjesme,pjesama . . . ; svjež­
svježa,svježu . . . ,svježi, svježih . . . ) .

17
 :-._ ..
F
3. SMJ ENJ IVANJ E IJE/J E /E /I/0
3. SMJENJ IVANJE IJE/JE/ElI /0

Kad se u glagola duljina sloga ne mijenja, prema ije u infinitivu dolazi ije i u svim
drugim oblicima ( ocijeniti -ocijenim, ocijeni, ocijenio, ocijenih, ocijenivši, ocijenjen) ,
odnosno prema je u infinitivu dolazi je u svim drugim oblicima ( ocjenjivati -ocje­
njujem, ocjenjuj, ocjenjivao, ocjenjivah, ocjenjujući, ocjenjivan) .
25. Ima riječi u kojima se refleks jata ostvaruje i kao dug i kao kratak slog, pa se prema
c)
tome one pišu i s ije (dug slog) i s je, e (kratak slog) :
blijesak i bljesak, blijeskati i bljeskati,bijelonja i bjelonja,blijedocrven i bljedocrven,
cvijetnjak i cvjetnjak,prijevara i prevara, procijep i procjep,smiješko i smješko,
sniježan i snježan,svijetloplav i svjetloplav,svijetlozelen i svjetlozelen
Do jotadje suglasnika I dolazi samo ispred je [!e l, usp. § 55.
Pojedine imenice muškoga roda u množini i krate i ne krate slog, pa se stoga i
pišu na dva načina:
krijes -kresovi i krijesovi,lijes -ljesovi i lijesovi,lijev -ljevovi i lijevovi,
lijer -ljerovi i lijerovi,smijeh -smjehovi i smijehovi,trijes -tresovi itrijesovi,
vijek -vjekovi i vijekovi,vrijes -vresovi i vrijesovi
kad se uzastopce pojave tri duga sloga, obično se krati prvi od njih:
pripovijetka -Gmn. pripovjedaka [pdpoviedaka] (ali i: pripovijedaka [pripoviedaka]),
kolijevka -Gmn. koljevaka [ko[evaka] (ali i: kolijevaka [kolievaka]),
divolijeska - Gmn. divoljesaka [divo[esaka] (ali i: divolijesaka [divoliesaka])

2. u komparativu i superlativu pridjeva:

KRAĆENJE DUGOGA SLOGA (IJE --+ JElE) lijep -ljepši -najljepši,bijedan -bjedniji -najbjedniji,
smiješan -smješniji -najsmješniji,bijesan -bjesniji - najbjesniji,
prijek -preči -najpreči,vrijedan -vredniji -najvredniji
26. Kad se dugi slog s refleksom jata krati, dolazi do odgovarajuće smjene ije s je. u prednaglasnome položaju jer ispred naglaska ne može stajati dug slog:
Kad se je nastalo kraćenjem ije nađe u skupini suglasnik + r + je koja pripada istomu bjelina [biehna] (prema bijel [biel]), dodjeljivati [dodie[lvati] (prema dodijeliti [dodieIiti]),
iskorjenjivati [iskorieri.lvati] (prema iskorijeniti [iskorieniti]), Ijenčariti [[enč:iriti]
morfemu, smjenjuje se s e: (prema lijen [lF:n]), ljepota [lepota] (prema lijep [lii�p]), otrežnjivati [otrežri.lvati]
brijeg ( brjegovi) bregovi,privrijediti ( privrjeda) privreda,
--> � --> � (prema otrijezniti [otriezniti]), svjetlucati [svieclucatil (prema svijetliti [svietliti]),
trijezan ( trjezniji) trezniji,vrijeme ( vrjemena) vremena
--> � --> � sljepoća [s[epoćal (prema slijep [slii':pII
Do takva smjenjivanja ne dolazi kad skupina suglasnik + r + je ne pripada istomu Prefiksi prije- i poslije- ne skraćuju se u prednaglasnome položaju:
morfemu, npr. kad je suglasnik dio prefiksa, a r + je dio korijena: prijepodne,poslijepodne,poslijepodnevni,poslijeoperacijski
razrjeđivati (raz- + -rjeđivati , premarazrijediti), u pridjevskih složenica s nultim sufiksom:
4.
razrješavati (raz- + -rješavati , prema razriješiti)
bjelokos,bjeloput,bljedolik,cvjetolik,dragocjen,dugovjek,kratkovjek,Ijepook,
U dijelu hrvatske pravopisne tradicije bilježi se rje i u slučajevima kad skupina suglasnik + r + je pripada istomu
ljevoruk,sjedobrad,sjedokos,skupocjen
morfemu: grjehota, grješnik, pogrješka, vrjednota, strjelica i sl. Pisanje rje u takvim riječima podrazumijeva da se
skupina rje i izgovara kao [r!el. 5. u riječima izvedenim sufiksim� (navode se češći) :
-a ocijeniti - ocjena, ozlijediti - ozljeda, pobijediti - pobjeda,
27. Dugi se slog krati primij eniti - primjena, promij eniti - promjena, raspodijeliti - raspodjela,
zaplijeniti - zaplj ena, zamijeniti - zamjena
1. u sklonidbi imenica, i to
-ač . pripovijedati - pripovjedač, ocijeniti - ocjenjivač, mijenjati - mjenjač,
cijepati - cjepač
a) u imenica srednjega roda s nejednakosložnom sklonidbom:
dijete -djeteta,vrijeme -vremena -ača cvijet - cvjetača
-ad zvijer - zvjerad, ždrijebe - ždrebad
bl u množinskim oblicima s -ov- i -ev- imenica muškoga roda: -ah(a)n/-jah(a)n lijep - lj epahan , blijed - bljeđahan
bijes -bjesovi,brijeg -bregovi,cvijet -cvjetovi,mijeh -mjehovi, -ajl-jaj izvijestiti - izvještaj , nagovijestiti - nagovještaj, navijestiti - navještaj
snijeg -snjegovi,svijet -svjetovi,trijesak -treskovi,vrijesak -vreskovi -ak lijevi - ljevak ( 'Ijevoruk čovjek') , nijem - njemak

Pojedine imenice u množinskim oblicima ne krate slog, pa se pišu s ije: -an zvijezda - zvjezdan, pijesak - pješčan

brijest -brijestovi,drijen -drijenovi,lijek -lijekovi,tijek -tijekovi, -ance bijel - bjelance

trijem -trijemovi,tijesak -tijeskovi -anica cijev - cjevanica

18
3. SMJ ENJ IVANJ E IJE!J E !E!I!0 3. SMJENJ IVANJE IJE!J ElE !I !0

-anj(a)k bijel - bjelanjak -kinja bijel - bjelkinja

-ar cvijeće - cvjećar, pijesak - pješčar, svijeća - svjećar, mlijeko - mljekar -kast bijel - bjelkast
-ara mlijeko - mljekara, pijesak - pješčara, crijep - crepara -I(a)c bijeliti - bjelilac, dij eliti - djelilac
-arija slij ep - sljeparija -ničar povijest - povjesničar
-arna lij ek - ljekama -oća bijes - bjesnoća, slij ep - sljepoća, trijezan - treznoća
-arnica lij ek - Ijekamica, zvijezda - zvjezdamica -ajka lijep - ljepojka
-asa(ti) bijel - bjelasati se -onica ispovijedati - ispovjedaonica, propovijedati - propovjedaonica,
-ast cijev - cjevast, lijevak - ljevkast, strijela - strelast, zvijezda - zvjezdast lijevati - ljevaonica
-aš cijev - cjevaš, zvijezda - zvjezdaš -ota lij ep - ljepota, vrijedan - vrednota
-ašce gnijezdo - gnjezdašce -av bijel - bjelov

-ava(ti)/-java(ti) riješiti - rješavati, obavijestiti - obavještavati, izvijestiti - izvještavati , -av(a)n svijet - svjetovan, vijek - vjekovan
ukliještiti - uklještavati -ovača lijeska - ljeskovača
-avina miješati - mješavina -ovati vij ek - vjekovati, korijen - korjenovati
-ba primijetiti - primjedba, slijediti - sljedba -ovina brijest - brestovina, trijeslo - treslovina, drijen - drenovina
-cat bijel - bjelcat, cijel - cjelcat -ovit cijel - cjelovit, pijesak - pjeskovit, stijena - stjenovit, brijeg - bregovit,
-čica strijela - strelovit
cijev - cjevčica
-čić korijen - korjenčić, mijeh - mješčić, brijeg - breščić, grijeh - greščić -(i)telj dijeliti - djelitelj, iscijeliti - iscjelitelj, ocijeniti - ocjenitelj, plijeniti - pljenitelj ,
izvijestiti - izvjestitelj
-čuga lij en - Ij enčuga, stijena - stjenčuga
-uca(ti) svijetliti - svjetlucati , drijemati - dremucati
-ence dijete - djetence, ždrijebe - ždrebence
-ucka(ti) drijemati - dremuckati
-eš(a)n vrijeme - vremešan
-ulja mlijeko - mljekulja, pijesak - pjeskulja
-ešce tijelo - tjelešce, ždrijebe - ždrebešce, dijete - djetešce
-Ulj(a)k cijev - cjevuljak, brijeg - brežuljak
-etina riječ - rječetina, ždrijebe - ždrebetina
-lin(a)c bijeg - bjegunac
-ičast bijel - bjeličast
-unjav blijed - bljedunjav
-ić cvijet - cvjetić, pijetao - pjetlić, grijeh - grešić, brijest - brestić
-lirda cijev - cjevurda
-ika korijen - korjenika, mliječ - mlječika
-urina smij eh - smjehurina, zvijezda - zvjezdurina
-iljka cijediti - cjediljka, svijetliti - svjetiljka
-uša brijeg - breguša, cvijet - cvjetuša
-imice strijela - strelimice
-liš(a)n lij ep - lj epušan
-ilia brijeg - brežina, mijeh - mješina, rijeka - rječina, snij eg - snježina,
svijet - svjetina -uškast lij ep - lj epuškast
-i nji dijete - djetinji, zvijer - zvjerinji 6. Pri tvorbi pojedinim sufiksima postoje riječi u kojima se slog krati (pišu se s je i e )
-Ište/-Iište cijediti - cjedište, gnijezditi - gnjezdište, dijeliti - djelište, l iječiti - lječilište i riječi u kojima se slog ne krati (pišu se s ije) :
-it korijen - korjenit, riječ - rječit, vijek - vječit, odriješiti - odrješit,
ocijediti - ocjedit, odijeliti - odjelit -0 imenice muškoga roda: zahtijevati - zahtjev, rascijepiti - rascjep
-iv/-j iv/-lj iv riješiti - rješiv, izliječiti - izlječiv, dij eliti - djeljiv, promijeniti - promjenjivi ali u imenica ženskoga roda: propovijedati - propovijed, obavijestiti - obavijest
promjenljiv, primij eniti - primjenjiv/primjenljiv, zamijetiti - zamjetljiv -(a)k iscijediti - iscjedak, razdijeliti - razdjeljak
-iva(ti)/-jiva(ti) razriješiti - razrješivati, primij eniti - primjenjivati, dodijeliti - dodjeljivati, ali: lij epiti - lij epak ('muholovka, lj epilo'), lijevati - lijevak ( 'naprava za
ocijeniti - ocjenjivati, pobijediti - pobjeđivati , otrijezniti - otrežnjivati pretakanje' )
-ivo cijepiti - cjepivo, strijeljati - streljivo -(a)n vijek - vječan, cvijet - cvjetan, grijeh - grešan
-j (a)k razdijeliti - razdjeljak, odijeliti - odjeljak ali: bijeda - bijedan, smijeh - smiješan , dijel - jednodij elan
3. SMJ ENJ IVANJ E IJ E !J E !E!I!0
3. SMJ ENJ IVANJ E IJE!J E !E !I !0

-ica svijeća - svjećica, rijeka - rječica, Nij emac - Njemica, 3. u oblicima glagola sjeći i oblicima glagola tvorenih od sjeći
Srij emac - Sremica
ali: bijednik - bijednica, kolijevka - kolijevčica, U dugim slogovima piše se ije:
pripovijetka - pripovijetkica, vij ećnik - vij ećnica
" prezent
-Ik cij ena - cjenik, sijeno - sjenik
siječem,siječeš,siječe,siječemo, siječete, sijeku
ali: bijedan - bijednik nasiječem,nasiječeš,nasiječe,nasiječemo,nasiječete,nasijeku
-jak/-njak stijena - stjenjak, lijeska - lješnjak
" imperfekt
ali: cvijet - cvijetnjak, svijeća - svijećnjak
sijecijah,sijecijaše,sijecijaše,sijecijasmo,sijecijaste,sijecijahu
-janin Rijeka - Riječanin
ali: Osijek - Osječanin " aorist 2. i 3. lica jd.
-jenje opredijeliti - opredjeljenje, istrijebiti - istrebljenje nasiječe
ali: bijeliti - bijeljenje, dij elit i - dijeljenje " imperativ
-nik propovijedati - propovjednik, zapovijedati - zapovjednik sijeci,sijecimo,sijecite
ali: lij ečiti - lij ečnik, vijećati - vij ećnik nasijeci, nasijecimo, nasijecite
" glagolski prilog sadašnji
sijekući
DULJENJE KRATKOGA SLOGA (JE --+ IJE, E --+ IJE, I --+ IJE) U kratkim slogovima piše se je:
" infinitiv
sjeći, nasjeći
28. Kad se kratki slog s refleksom jata dulji, dolazi do odgovarajuće smjene je, e, i s ije.
" aorist l. lica jd. i sva lica mn.
Kratki se slog dulji nasjekoh, mn. nasjekosmo,nasjekoste,nasjekoše
1. pri tvorbi nesvršenih glagola " glagolski pridjev radni
sjekao, sjekla, sjeklo, sjekli, sjekle, sjekla
a) od glagola koji su izvedeni od sjeći: nasjekao,nasjekla,nasjeklo,nasjekli, nasjekle, nasjekla
nasijecati ( prema nasjeći), presijecati ( prema presjeći), zasijecati ( prema zasjeći)
" glagolski pridjev trpni
b) od glagola s korijenskim morfemima -Ieg-, -let-, -li-, -vjed-, -zre-: sječen
lijegati ( prema leći Ileg-o-ti/), nalijegati ( prema naleći) nasječen
izlijetati ( prema izletjeti), prelijetati ( prema preletjeti) " glagolski prilog prošli
lijevati (prema !iti), nalijevati ( prema naliti)
nasjekavši
ispovijedati ( prema ispovjediti), zapovijedati ( prema zapovjediti)
sazrijevati ( prema sazreti), dozrijevati ( prema dozreti) 4. pri izvođenju imenica s nultim sufiksom od glagola s prefiksom pre-:
cl sufiksima -va (ti) i -jeva(ti): prijekor ( prema prekoriti), prijelom ( prema prelomiti), prijevod ( prema prevoditi),
prijepis ( prema prepisati), prijevoz ( prema prevoziti)
sporazumijevati se ( prema sporazumjeti se), razumijevati ( prema razumjeti), uspijevati
( prema uspjeti), dospijevati ( p rema dospjeti), nadijevati ( prema nadjeti), zastarijevati U pojedinim imenicama uvijek je pre- neovisno o tome je li slog dug ili kratak:
( prema zastarjeti), obolijevati ( prema oboljeti), odolijevati (prema odoljeti)
prelet ( prema preletjeti), pretres (prema pretresti), prepjev (premaprepjevati)
2. pri tvorbi glagolskih imenica na -će: Pri izvođenju pojedinih imenica ostvaruje se i pre- i prije-:
dospijeće ( prema dospjeti), prispijeće ( prema prispjeti), umijeće ( prema umjeti) prezir i prijezir ( prema prezirati), preskok i prijeskok ( prema preskočiti),
presjek i prijesjek ( prema presjeći)
3. SMJ ENJ IVANJE IJ E /J E /EIII0 3. SMJ ENJ IVANJE IJE/J E /E/I/0

29. U pojedinim se skupinama i oblicima riječi dugi refleks jata bilježi s je 2. kad se je nađe ispred j:
uspijem ( *uspje-jem
<- <- uspjeti ) , razumijem ( <- *razumje-jem <- razumjeti )
1. u glagola i imenica s korijenskim morfemima -mjer-, -mjest-, -sjed-:
smjer,zamjerati, zamjeranje, premještati,premještanje,zasjedati,zasjedanje 31 . Do smjenjivanja ije --> i dolazi kad se ije nađe ispred o:
dio ( *dijeo dijel ) , dioba ( *dijeoba *dijelba dij eliti ) , cio (
<- <- <- <- <- <- *cijeo <- cijel ) ,
2. u složenica s morfemom -mjer: prenio ( *prenijeo *prenijel prenijeti )
<- <- <-

kutomjer,toplomjer,plinomjer
U glagoIskome pridjevu radnom glagola na -nije(ti) dolazi do smjenjivanja ije --> i samo u muškome rodu jednine.
u glagoIskome prilogu prošlom: U srednjem i ženskom rodu jednine i u svim rodovima množine ije se ne mijenja: prenijeti - prenio, prenijela,
preletjevši,zaželjevši,preboljevši prenijelo, prenijeli, prenijele, prenijela.

4. kad se je nađe ispred skupine sonant (I, lj, n, r, v) + suglasnik: 32. Glagoli na -nije(ti) imaju ije u infinitivu ( donijeti, prenijeti ) , aoristu ( donijeh,prenijeh ) ,
djelce (prema djelo), nedjeljni (prema nedjelja), ponedjeljka (prema ponedjeljak), glagoIskome pridjevu radnom ( donijela, donijelo, prenijela, prenijelo; za muški rod
sjenka (prema sjena), vjernost ( prema vjera), odljevni (prema odljev) usp. § 31 ).
u genitivu množine svih imenica koje je imaju u slogu ispred -il: U prezentu ( donesem, prenesem ) i imperativu ( donesi, prenesi ) tih glagola smje­
uvjet [uviet] - uvjeta [uv!i�ta], zahtjev [zihtiev] - zahtjeva [zahtieva], mjesto [miesto] njuje se nije s nes.
- mjesta [miesta], sjena [siena] - sjena [siena], mjera [miera] - mjera [miera]
Glagoli na -nije(ti) imaju dvojake oblike glagolskoga pridjeva trpnog:
6. u hipokoristicima i izvedenicama od njih: donijet/donesen, prenijet/prenesen
djedo,djedin,djeva,djevin
33. Glagoli na -rije(ti) imaju ije u infinitivu ( umrijeti, navrijeti, prodrijeti, proždrijeti,
U hipokorističnim vlastitim imenima dugi se slog tradicionalno bilježi ili s je ili s ije: Stjepo - Stjepin ili Stijepo
- Stijepin, Vjeko - Vjekin ili Vijeka - Vijekin. poduprijeti, prostrijeti ) i aoristu ( umrijeh, navrijeh, prodrijeh, proždrijeh, poduprijeh,
prostrijeh ) .
7. u pojedinim riječima:
bescjenje,djevac,gnjev,naposljetku,pjev,pokoljenje,rječnik,vjesnik,vještac U ostalim oblicima tih glagola ije se gubi ( ije --> Đ ) :
krasnorječje, praznorječje, proturječje
" prezent
U riječima rječnik i vjesnik skupinom je bilježi se i dug i kratak slog: [riečnikJ i [riečnik, riečnik], [viesnikJ i umrem, navrem, prodrem,proždrem,poduprem,prostrem
[viesnik, viesnikJ.
" imperativ
Ima riječi u kojima se dugi slog biljeŽi i s ije i s je: izviješće i izvješće, međuriječje i međurječje, naslijeđe i nasljeđe, umri, navri, prodri,proždri,podupri,prostri
poriječje i porječje, pririječje i prirječje.
.. glagolski pridjev radni
umro,navro, prodro, proždro, podupro, prostro
SMJENJIVANJE JE -+ I, IJE -+ I, IJE -+ Đ " glagolski pridjev trpni
proždrt, poduprt, prostrt
Glagoli na -rije(ti) imaju dvojake oblike glagolskoga priloga prošlog:
30. Do smjenjivanja je --> i dolazi umrijevšilumrvši,navrijevši/navrvši,prodrijevši/prodrvši,proždrijevši/proždrvši,
poduprijevši/poduprvši,prostrijevši/prostrvši
1. kad se je nađe ispred o:
letio ( *Ietjeo *Ietjel
<- <- <- letjeti ) , vidio ( *vidjeo *vidjel vidjeti ),
<- <- <-

smio ( *smjeo *smjel

<- <- <- smjeti ), Gjd. vidioca ( *vidjeoca Gjd. *vidjelca - Njd. vidjelac )
<- <-

U glagoIskome pridjevu radnom glagola na -je(ti) do smjenjivanja je i dolazi samo u muškome rodu jednine. U
-->

srednjem i ženskom rodu jednine i u svim rodovima množine je se ne mijenja: letjeti - letio, letjela, letjelo, letjeli,
letjele, letjela.

U glagoIskome pridjevu radnom muškoga roda glagola sjesti i njegovih izvedenica ( presjesti, nasjesti, prisjesti i
sL) ne dolazi do smjenjivanja je i: sjeo, presjeo, nasjeo, prisjeo.
-->

24 25
 f
3. SMJ ENJ IVANJ E IJE/J E lE lI /0

Tablica: Smjenjivanje ije/j e/e/i/e

KRAĆENJE SLOGA (ije .... jele)

ije�jele Nejednakosložna sklonidba imenica srednjega roda
vrijeme - vremena, dijete - djeteta
Množinski oblici s -ov- i -ev- imenica muškoga roda
snijeg - snjegovi, brijeg - bregovi
Tri uzastopna duga sloga
pripovijetka - pripovjedaka, kolijevka - koljevaka
Kompatativ i superlativ pridjeva
lijep - ljepši - najljepši, vrijedan - vredniji - najvredniji
:Prednaglasni položaj
iskorjenjivati [iskorleftfvati] (premaiskorijeniti [iskoqeniti]),
otrežnjivati [otrežnlvati] ( premaotrijezniti [otrlezniti]
Pridjevske složenice s nultim sufiksom
dragocjen, bjeloput

DULJENJE SLOGA (je .... ije,e .... ije,i .... ije)

je�ije Pojedini oblici glagola sjeći i njegovih izvedenica
prezent: siječem, aorist: nasiječe, imperfekt: sijecijah, imperativ: sijeci, gl. prilo sad . : sijekući
KONTAKTI FONEMA
Tvorba nesvršenih glagola
a) od glagola izvedenih od sjeći
nasijecati ( prema nasj8Ći) , presijecati ( premapresj8Ći) I
b) sufiksima -va(ti) i -jeva(tO
sporazumijevati ( prema sporazumjeti ) , obolijevati ( premaoboljeti)
cl od glagola s kOrijenskim morfemom -vjed-
ispovijedati ( premaispovjediti ), zapovijedati ( premazapovjediti)
Glagolske imenice na -će
dospijeće ( prema dospjeti), prispijeće (premaprispjeti)
e�ije Tvorba nesvtšenih glagola od glagola s korijenskim morfemima -Ieg-, -Iet-, -zre­
lijegati ( prema leći I leg-0-ti I), lijetati ( prema letjeti), sazrijevati ( prema sazreti)
Tvorba imenica s nultim sufiksom ( pre-� prije- )
prijevod (premaprevoditi ), prijekor ( premaprekoriti)
i� ije Tvorba nesvtšenih glagola od glagola s korijenskim morfemom -li-
liti - lijevati, preliti - prelijevati

SMJENJIVANJE je .... i, ije .... i,ije .... lIJ

Kad se je nađe ispred o i ispred j
vidio ( �'vidjeo �'vidjel � vidjeti ), uspijem ( �'uspje-jem � uspjeti)

ije�i Kad se ije nađe ispred o

prenio ( �'prenijeo �'prenijel � prenijeti ), dio ( �'dijeo � dijel)

Pojedini oblici glagola na -rije(tO ( umrijeti, navrijeti, prodrijeti, proždrijeti, poduprijeti, prostrijeti i sl)
prezent: umrem, navrem, prodrem, proždrem, poduprem, prostrem
imperativ: umri, navri, prodri, proždri, podupri, prostri
gl. prid. rad. : umro, navro, prodro, proždro, podupro, prostro
gl. prid. trp.: proždrt, poduprt, prostrt

26
 4. KONTAKTI FON EMA

34. Pojedini se fonemi pri kontaktu (dodiru) s drugim fonemima na morfemskim grani­
cama (granica osnove i gramatičkoga morfema, granica dviju osnova, granica prefiksa
i korijena, granica korijena i su6ksa) u govoru mijenjaju ili se pak potpuno gube.
Pravopis propisuje kad se takve promjene fonema u pismu bilježe, a kad se ne bilježe.

Bilježenje ili nebilježenje promjena fonema u imenima i prezimenima ljudi pra­

vopis ne propisuje (o njemu - u skladu sa zakonom i matičnim knjigama -
odlučuje osoba nositelj).
U pojedinim se imenima i prezimenima hrvatskoga imensko-prezimenskoga
sustava promjene fonema bilježe, a u pojedinima ne bilježe, pa tako postoje i
Rupčić i Rubčić, i Zupčević i Zubčević, i Dario i Darijo, i Maria i Marija i sl. (usp. §§
3ge, 60, 61 , 63 ) .

U ovome se poglavlju rabe posebni znakovi za foneme (v. § 4).

KONTAKTI SUGLASNIČKIH FONEMA

35. U pismu se promjene suglasnika pri kontaktu sa suglasnikom bilježe:

al unutar jedne riječi na granicama tvorbenih i korijenskoga morfema ( otkriti, a ne
odkriti, zipka, a ne zibka), a tek iznimno i na granici dviju osnova ( svagdan, a ne
svakdan, vazdan, a ne vasdan)

b} ako njihovo bilježenje ne šteti razumijevanju napisane riječi ( gozba, a ne gostba,

bezakonje, a ne bezzakonje, raširiti, a ne razširiti)
36. U pismu se promjene suglasnika pri kontaktu sa suglasnikom ne bilježe:
al na spojevima dviju riječi ( s bratom, a ne z bratom, brat ga sluša, a ne brad ga sluša,
vidjet ćeš, a ne vidjećeš)

29
4. KONTAKTI FON EMA
4. KONTAKTI FONEMA

b) unutar riječi (složenica i sraslica) na spojevima dviju osnova ( pop-glazba, a ne Pritom postoji razlika u postojanosti jednačenjem dobivenih suglasnika:
pob-glazba, ivanićgradski, a ne ivaniđgradski, Josipdol, a ne Josibdol, osamnaestkarat­ a) zvučni suglasnik opstaje u cijeloj sklonidbi (pa i u Gmn. ispred a) : narudžba - Gmn. narudžaba (ne naručaba ) ,
ni, a ne osamnaeskaratni, stranputica, a ne stramputica ) primjedba - primjedaba, svjedodžba - svjedodžaba
b) bezvučni suglasnik ne opstaje u Gmn. (ispred a) , nego se ostvaruje i piše prvotan, zvučni: bilješka - Gmn.
c) ako bi njihovo bilježenje štetilo razumijevanju napisane riječi ( uzšetati se nije bilježaka (ne biiješaka ) , nepce - nebaca, pripovijetka - pripovijedaka, zipka - zibaka
isto što i ušetati, prstni nije isto što i prsni, podčiniti nije isto što i počiniti ) 39. Jednačenje suglasnika po zvučnosti u pismu se ne bilježi, odnosno suglasnici se
d) pri nepotpunoj prilagodbi riječi iz stranih jezika ( adhezija, a ne athezija, aparat­ bilježe nepromijenjeni
čik, a ne aparačik, astma, a ne asma, čistka, a ne čiska, gangster, a ne gankster, jungfer, al d ispred c, č, ć, s, Š
a ne junkfer, pitbul, a ne pidbul, transgresija, a ne tranzgresija ) .. na granici prefiksa i korijena:
nadcestar ( nad- + cestar), nadčovjek ( nad- + čovjek), nadćutilan ( nad- + ćuti[an ),
nadskočiti ( nad- + skočiti ), nadšumar ( nad- + šumar), nadstrešnica,
J EDNAČENJE SUGLASNI KA. PO ZVUČNOSTI odcijepiti,odćušnuti,odseliti,odškrinuti,
podcijeniti, podčiniti,podstanar, predsjednik,predstava,podšišati
.. ispred -što/-šta u priloga:
37. Jednačenjem suglasnika po zvučnosti obuhvaćeno je dvoje : budšto,kadšto,pokadšto,radšta,poradšta,zaradšta
a) bezvučni s e suglasnik ispred zvučnoga mijenja u svoj zvučni parnjak " ispred s na granici korijena i sufikasa -ski i -stvo:
brodski (brod + -ski), gradski (grad + -ski), sudski (sud + -ski), susjedski (susjed + -ski)
b) zvučni se suglasnik ispred bezvučnoga mijenja u svoj bezvučni parnjak ljudstvo ([jud(i) + -stvo), sudstvo (sud + -stvo), susjedstvo (susjed + -stvo)
o pisanju suglasnika t ispred sufi.kasa-ski i -stvo v. §§ 51, 52.
Bezvučni P t k c č ć s š f h Ispred suliksa -ština suglasnici d i t ne pišu se, usp. § 53.
Zvučni b d g z ž o> ispred c, č - ako se gubljenje suglasnika d u pismu ne bilježi - na granici
korijena ili osnove i sufiks a (v. § 50) :
Zvučni suglasnici 3, F, 'Y nisu fonerni i bilježe se slovima ili skupovima slova c/ts/dz, f, h:
mladac Gjd. mladca ( i mlaca,ali ne mlatca ) Vjd. mladče ( i mlače,ali ne mlatče )
- -

ficdžeraldovski (prema Fitzgerald, npr. ficdžeraldovski roman ), kicbilski ( prema KitzbUhel), pitsburški (prema Pittsburgh ),
kaladzeovski ( prema Ka/adze, npr. ka/adzeovski pogodak), Afganistan, afganistanski, Vrhbosna, vrhbosanski bl na granici prefiksa i korijena u riječima u kojima ne dolazi do gubljenja suglas­
nika (v. § 47 ) :
38. Jednačenje suglasnika po zvučnosti bilježi se - osim u slučajevima navedenima u
nadtrčati ( ne nattrčati) , podtajnik ( ne pottajnik) , uzšetati se ( ne usšetati se )
§§ 39, 47 - na granici prefiksa i korijena te na granici korijena i sufiksa:
na granici prefikasa ispod- i iznad- i korijena te na granici prefiksoida četvrt­
opcrtati (ob- + crtati ) , opčiniti (ob- + činiti ), općoravjeti (ob- + ćoravjeti ),
opstati (ob- + stati ), otfikariti (od- + fikariti ), otkad (od- + kad), otkriti (od- + kriti ), i osnove:
otpasti (od- + pasti ), potpitanje ( pod- + pitanje), potpun ( pod- + pun ) , ispodprosječan,ispodprosječnost,iznadprosječan, iznadprosječnost
rascvasti ( raz- + cvasti ), rasklimati ( raz- + klimati ), združiti (s- + družiti ) , četvrtgodište, četvrtzavršnica
zgaziti (s- + gaziti), iscuriti ( iz- + curiti), isforsirati ( iz- + forsirati ), nuspojava (nuz- + pojava) ,
supkultura (sub- + kultura), supstandard (sub- + standard), suptropski ( sub- + tropski ) d) na granici dviju osnova pri slaganju bez spojnika -0-:

poljupca ( : po[j ub(a)c), vrapca ( : vrab(a)c), vrapčić ( : vrab(a)c), zipka (zib(ati) + -ka),
nepce ( neb(o) + -ce ) , ropski ( rob + -ski ) , potrepština ( potreb(a) + -ština) ,
kašupski ( Kašub(i) + -ski ) , narudžba ( naruč(iti) + -ba) , slatkast ( s[ad(ak) + -kast ) ,
smećkast ( smeđ + -kast ) , žećca (žeđ + -ea) , buregdžija ( burek + -džij a),
glazba ( g[as(iti) + -ba) , popudbina ( po- + put + -bina ) , primjedba ( primijet(iti) + -ba),
promidžba ( promič(em) /promic- + -jem/ + -ba) , pripovijetka ( pripovijed(ati) + -ka),
pronalaska (: prona[az(a)k), lašca (: [až(a)c)
dvadesetdvogodišnjak ( ne dvadeseddvogodišnjak), džejmsbondovski ( prema
James Bond), ivanićgradski ( ne ivaniđgradski, prema Ivanić Grad) , hongkonški
( ne honkkonški, prema Hong Kong) , pingpongaš ( ne pinkpongaš, prema ping-pong )
e) u pojedinim domaćim prezimenima, imenima naseljenih mjesta i pridjevima
od njih:
Fabković,Rubčić,Zubčević,Zubčić
Josipdol,josipdolski,Križci,Podpićan,podpićanski,Podturen,Štrbci
Ima dakle prezimena u kojima je promjena provedena i u pismu ( Rupčić, Zupčević i sl.) i prezimena u kojima ona
u pismu nije provedena ( Rubčić, Zubčević i sL).

30 31
4. KONTAKTI FONEMA
Jednačenje U pismu može izostati i kad se u sklonidbi ili u izvedenicama prezime­
nu i imenu naseljena mjesta želi sačuvati osnovni oblik:
Božac -Božca ili Bošca -Božčev ili Boščev,
Dabac -Dabca ili Dapca -Dabčev ili Dapčev
1) u nepotpuno prilagođenim posuđenim riječima i izvedenicama od njih:
Abhazija, abhaški, Habsburgovci ( prema Habsburg ) , habsburški
adhezija, gangster, jurisdikcija, longplejka ( prema lang play) , nokdaun,
pitbul, transgresija
g) u riječima u kojima je ispuštanjem slova (bilježi se apostrofom, usp. § 1 62 ) došlo
do kontakta suglasnika različitih po zvučnosti:
drž'te lopova! (ne drš 'te), hod'te spat! (ne hat'te) , pomoz'te! (ne pamas 'te)
h) u izvedenicama od složenih kratica (v. § 315) :
esdepeovac ( ne ezdepeavac, prema SDP)
JEDNAČENJE SUGLASN I KA PO M JESTU TVORBE
40. Jednačenjem suglasnika po mjestu tvorbe obuhvaćeno je troje:
a) zubni (dentalni) suglasnici s i z ispred tvrdonepčanih (palatalnih) suglasni­
ka č, ć, 3, 3, l, n, š, ž mijenjaju se u tvrdonepčane suglasnike š i ž (v. § 41 )
b) zubni (dentalni) suglasnik n ispred dvousnenih (bilabijainih) suglasnika b i p
mijenja se u dvousneni suglasnik m (v. §§ 42, 43 )
c) mekonepčani (velarni) suglasnici g i h ispred tvrdonepčanoga (palatalnoga)
suglasnika č mijenjaju se u tvrdonepčane suglasnike ž i š (v. § 44)
41 . Promjena suglasnika s i z u suglasnike š i ž bilježi se
a) ispred č, ć, 3, 3, š, ž na granici prefiksa i korijena (usp. i § 47 ) :
iščašiti (� isčašiti � iz- + čašiti ) , raščupati (� rasčupati � raz- + čupati ) ,
ščepati ( s- + čepati ) , išćuškati ( � isćuškati � iz- + ćuškati ) , šćućuriti se ( s- + ćućuriti ) ,
raždžogirati se ( raz- + džagirati ) , ražđačiti se ( raz- + đačiti ),
išamarati ( � iššamarati � isšamarati � iz- + šamarati ) ,
ražalostiti ( � ražžalostiti � raz- + žalostiti), bežični ( � bežžični � bez- + žični)
b} ispred č, 3, l, n na granici korijena i sufiksa:
pašče ( pas + -če) , obraščić ( � obrasčić � obraz + -čić),
sveščić (� svesčić � svezčić � svez(a)k + -ić ) , piščev ( � pisčev � pis(a)c + -ev) ,
intereždžija ( � interezdžija � interes + -džija ) , miraždžija ( miraz + -džij a),
podnošljiv ( podnos(iti) + -lj iv ) , pažljiv ( paz(iti) + -lj iv),
nošnja ( nos(iti) + -nja), grižnja ( � griznja � gristi /griz(-o-ti )/ + -nja) , vožnja (voz(iti) + -nja)
4. KONTAKTI FON EMA
Do promjene suglasnika s i z ispred I i n ne dolazi:
a) na granici prefiksa i korijena: sljubiti, izljubiti, razljutiti, raznjihati
b) u skupovima sl, sn, zi, zn u kojima su I i n postali od I + refleks jata i n + refleks jata (usp. §§ 54, 55) : sljepoća,
posljednji, snjegovi, ozljeda, pobjesnjeti, zakasnjelost
42. Suglasnik n ispred b izgovorno se mijenja u m na svim morfemskim granicama, ali
ta se promjena u pismu bilježi samo na granici korijena i sufiksa:
čimbenik ( čin(iti) + -benik), himba ( hin(iti) + -ba) , jeftimba (jeftin(iti) + -ba) ,
nastamba ( nastan(iti) + -ba), obrambeni (obran(iti) + -beni),
prehrambeni ( prehran(iti) + -beni), stambeni ( stan(ovati) + -beni), zelembać (zelen + -bać )
Suglasnik m dobiven prema n opstaje i u Gmn. ispred a: himaba (ne hinaba; ob. himbi i himba).
Suglasnik n izgovorno se mijenja u m i ispred p, ali ta je promjena na granici korijena i sufiksa ili sufiksoida u
hrvatskome ostvarena samo u prilogu jedanput i njegovim izvedenicama (nema drugih sufikasa ili sufiksoida koji
bi počinjali suglasnikom p).
43. Promjena n u m ispred b i p u pismu se ne bilježi
a) na granici prefiksa izvan- i korijena te na granici prefiksoida šukun-, čukun- i
korijena ili osnove:
izvanbračni, izvanbrodski, izvanparnični, šukunbaba, čukunbaba
b) na granici dviju osnova:
vodenbuha, crvenperka, stranputica
c) ispred sufiksoida -put u prilogu jedanput i njegovim izvedenicama:
najedanput, nijedanput, odjedanput, ujedanput, sraslica jedanputjedan (,tablica množenja')
d) u izvedenicama od složenih kratica (v. § 31 5 ) :
enbeaovski ili enbiejevski ( ne embeaovski ili embiejevski, prema NBA )
u posuđenicama se - ovisno o načinu pisanja u izvornome jeziku te o tradiciji bilježenja u hrvatskome -
jednačenje n � m ispred usnenih suglasnika (b, p, f, v) ili bilježi, npr. bombon, impresija, komfor, simbioza, simpatija,
simfonija, ili ne bilježi, npr. bonvivan, fanfara, informacija, karanfil, konformi�am, maskenbal, nanbudo, šanpjer i sl.
44. Promjena suglasnika g i h ispred č na granici korijena i sufiksa u ž i š bilježi se uvijek.
Pritom se ž zbogjednačenja po zvučnosti mijenja u š (v. § 38) :
breščić (� brežčić � brijeg + -čić ) , bubreščić (� bubrežčić � bubreg + -čić),
roščić ( � rožčić � rog + -čić ), vraščić ( � vražčić � vrag + -čić ) ,
slušče (� služče � slug(a) + -če l, oraščić ( orah + -čić), trbuščić (trbuh + -čić),
mješčina (mijeh + -čina), Vlašče (Vlah + -če )
33
---�---------

r
4, KONTAKTI FON EMA 4, KONTAKTI FON EMJ

GUBLJENJE SUGLASN I KA Po takvu se izgovoru one razlikuju od riječi poput:

natrčati [natrčati], otok [otok], ušetati [ušetati]' uzidati [uzidati]

45. Kad se u tvorbi riječi i kao posljedica jednačenja (v. §§ 37, 40) na granici dvaju
morfema jedan pored drugoga nađu dva ista suglasnika, jedan se od njih gubi.
48.
Izgovorno gubljenje suglasnika na granici prefiksa i korijena bilježi se i u pismu:
46.
bezakonje ( bez- + zakonje), bezub ( bez- + zub ) , bežični (� bežžični � bez- + žični),
beživotan (� bežživotan � bez- + životan ), iseliti ( � issei iti � iz- + seliti ),
isipati ( � issipati � iz- + sipati ), isušiti ( � issušiti � iz- + sušiti ) ,
išarati ( � iššarati � iz- + šarati ), iznojiti se ( iz- + znojiti se) ,
iživjeti se (� ižživjeti � iz- + živjeti ), odahnuti ( od- + dahnuti ),
otjerati ( � ottjerati � od- + tjerati ) , predvorje ( pred- + dvorje),
rasvijetliti ( � rassvijetliti � raz- + svijetliti ) , raširiti ( � rašširiti � raz- + širiti ) ,
ražalostiti ( � ražžalostiti � raz- + žalostiti ) , ražariti ( � ražžariti � raz- + žariti )
Na granici dviju osnova te na granici korijena i sufiksa promjena se bilježi u ovim
o bilježenju suglasničkih skupova na granici dviju osnova u brojeva v. i § 49.
Suglasnici d i t gube se ako se na granici korijena i sufiks a nađu u skupu st/št/zd/žc;
'
+ suglasnik (svaki osim 1 f, r, v; u domaćim riječima najčešće b, e, č, k, I, n, fi) .
Promjena se - osim u slučajevima navedenima u § 49 - bilježi:
boravišni ( boravišt(e) + -ni ) , časnik (čast + -nik), dvanaesnik ( dvanaest + -nik),
godišnji ( godišt(e) + -nji), gozba (gost(iti) + -ba) , kazališni ( kazališt(e) + -ni ) ,
korisnik ( korist + -nik), masni ( : mast(a)n), mjesni ( mjest(o) + -ni ) , naprska ( : naprst(a)k),
nužnik ( nužd(iti) + -nik), nužni ( : nužd(a)n), obavijesni (obavijest + -ni ) ,
očvrsnuti (o- + čvrst + -nu-ti ) , podlisci ( : podlist(a)k), posni ( post + -ni ),
strasni ( : strast(a)n ) , svjetlosni ( svjetlost + -ni ), tazbina (tast + -bina),
umjesni (: umjest(a)n), usni ( ust(a) + -ni ) , vjesnik (vijest + -nik), vješca (: vješt(a)c),
vješčev (� vještčev � vješt(a)c + -ev), vježba (� vješba vješt(iti) + -ba), �

riječima:
pedeset (� peddeset � pet + deset), šezdeset (� šezddeset � šesddeset � šest + deset)
hajte (� hajdte � hajd(e) + -te)
47. Ako u izgovoru skupova dvaju istih suglasnika ili dvaju suglasnika koji se razlikuju
po zvučnosti (usp. § 37) do gubljenja suglasnika ne dolazi, pišu se oba suglasnika.
Do gubljenja suglasnika ne dolazi: radi očuvanja značenjske razlike u prefigiranih
imenica (prefiksima izvan-, nad-, naj-, nuz-, od-, pred-, pod-, unutar-, uz-), u superla­
tivu pridjeva koji počinju s i (j), u broj evnih složenica te u posuđenica:
bb subbiocenski
bp subpolaran , subpapilaran
vlasnik (vlast + -nik), vrsni ( : vrst(a)n), zaliska ( : zalist(a)k), zarasli (: zarast(a)o )
Na granici prefiksa i kOrijena d o takva gubljenja suglasnika d i t ne dolazi: istkati, bezdlačnost, stlačiti.
Ako iza skupova st i zd dolazi L skupovi se jotiraju (v. § 55) : lišće (list + -je), grožđe (grozd + -je),
'
Ako iza skupova st, št, zd, žd dolaze f, r, [, v, suglasnici se d i t ne gube (bili na morfemskoj granici ili ne): cmizdriti
goluždrav, nepopustljiv, nozdrva, pastva, pastrva, podastrt, prištljiv, proždrljiv, strvina, ždrijeb, ali: boležljiv (bolest + -ljiv)
49. Suglasnici d i t pišu se (usp. § 48)
a) u skupovima stn i zdn u pojedinim domaćim pridjevima, da bi im se u pism�
očuvao korijen:
brazdni Uednobrazdni, dvobrazdni, četverobrazdni p/ug, prema brazda ) ,
grozdni ( vinograd, prema grozd), krastni (prema krasta ), mekokostni ( prema meka kost)
-

dd oddeklamirati , poddij alekt, poddioba, poddlaka, poddinarski , preddiplomski odmazdni ( prema odmazda ) , prstni ( otisak, prema prst),
-

dt nadtrčati, nadtutor, odtok, odtugovati, odteretni ( npr, odteretni kana/), podtajnik, vrstni ('koji se odnosi na vrstu ' , da se razlikuje od vrstan - vrsni 'izvrstan ' ),
podtekst, podtip, predturski zavistni ( prema zavist), žlijezdni ( prema ž/ijezda ) i sl.
ddž oddžogirati ali: kosni ( prema kost) , bjelokosni ( prema bjelokost)
dđ nadđakon, podđakon
jj najjelo ('najbolje jelo ' ) , najjači, najjadnij i, najjeftinij i, najjužniji b) u skupovima stn i stk u riječima izvedenim od posuđenica na -st:
mm cirkummediteranski, kri mm ilje ametistni,aoristni,azbestni,balastni,feministkinja ( ob, feministica ) ,
nn izvan nastavni finalistkinja ( ob, finalistica ) , kontrastni,protestni,tekstni,testni,tvistni i sl.
rr hiperrealističan, interregnum ('međuvlašće' ), superrevizija, unutarrečenični ali: robusni (: robust(a)n )
td postdiplomski , dvadesetdvogodišnjak
tt posttraumatski, dvadesettrećina ( 1 /23 ) u skupinama stb, stg, stk, stl, strn, stp, sts i dr. na spoju dviju osnova u brojeva
zs uzsaditi se broj evnih izvedenica bez spojnika -0-:
zš nuzštitnjača ( 'endokrina žlijezda s unutrašnje strane štitnjače' ) , uzšetati se devetnaestpostotni ( uz devetnaestopostotni), dvanaestIitarski ( uz dvanaesto/itarski),
zz nuzzanimanje, nuzzarada, uzzidati se osamnaestkaratni ( uz osamnaestokaratni) , petnaestbrzinski ( uz petnaestobrzinski) ,
Izgovorno negubljenje suglasnika u tim riječima ogleda se ili u izgovoru obaju suglasnika ili u produženu izgovoru
petnaestmetarski ( uz petnaestometarski) , šesnaestgodišnji ( uz šesnaestogodišnji) ,
šestgodišnji ( uz šestogodišnji) , šeststo ( 600 )
jednoga od njih:
poddio ba [poddioba] ili [pod:ioba], nadtrčati [nadtrčati] ili [nat:rčati], odtok [Odtok] ili [ot:ok],
dvadesettrećina (1123) [dvadesettrećlna] ili [dvadeset:rećlna], uzšetati se [uzšetatise] ili [uš:etatise],
nuzzarada [nuzzarada] ili [nuz:arada], uzzidati se [uzzidatise] ili [uz:idatise]

35
4. KONTAKTI FONEMA 4. KONTAKTI FON EMA

50. Suglasnici d i t gube se ako se na granici osnove i gramatičkoga morfema ili na d) s se mijenja u š ili se ne mijenja:
granici korijena i suhl.sa nađu ispred suglasnika c, č, 3. Duga Resa -dugoreški,Kupres -kupreški,Teksas -teksaški,
Vis -viški,Wales -velški
Do gubljenja d i t dolazi i promjena se bilježi: u sklonidbi imenica koje završavaju cirkus -cirkuski,Rus -ruski,tenis -teniski
na -dac, -dak, -tac, -tak, -tka te ispred suhl.asa -ce, -če, -čići-ić, -džija:
boljitak - Nmn. boljici,burmut -burmudžija ( burmut + -džij a ) , e) z se mijenja u š ili u s:
curetak - Nmn. cureci,dodatak -dodaci -dodacima, kolovoz -kolovoški,vitez -viteški,Pariz -pariški
dohodak -dohoci -dohocima,korice ( korit(o) + -ce) , hitac -hici -hicima,
krletka - Ljd. krleci (i krletki) , letak leci -lecima,metak -meci -mecima,
-
Suez -sueski,E nglez -engleski,Francuz -francuski,mitraljez -mitraljeski
nahod -nahoče ( nahod + -če ) , napitak -napici,očevidac -očevica -očevici,
otac -oca -oče -očevi -očev,pogodak -pogoci -pogocima, f) skupovi sk, st, št mijenjaju se u š:
predak - Nmn. preci,sudac -suca -suče -suci -sučev,
svetac - sveca -sveče -sveci -svečev,svetak -sveci, Damask -damaški,Sutjeska sutješki,
-

tvrtka -tvrci ( i tvrtki) , zadatak -zadaci -zadačić ( zadatčić zadat(a)k + -ić ) ,

� � Perast -peraški,Gradište -gradiški,Bukurešt -bukureški
zagonetka - Ljd. zagoneci ( i zagonetki),
zubatac -zubaca -zubaci -zubačić ( zubatčić zubat(a)c + -ić ),
� �
Suglasnici č, ć, š ne mijenjaju se, ali se s iz suliksa gubi: kovač kovački, potrošač potrošački, Gospić gospićki,
želudac -želuca -želuci -želučić ( želudčić želud(a)c + -ić )
- - -

� �
mladić- mladićki, plemić plemićki, bogataš bogataški, naš naški, tamburaš
- - - - tamburaški.

Suglasnici d i t ispred c i č mogu se pisati kad se u pismu želi očuvati korijen riječi
- obično u rjeđih i kraćih riječi, odnosno u njihovih komunikacijski rjeđih oblika
(kad iz konteksta nije potpuno jasno o kojem je korijenu riječ, odnosno kad se
suglasnici c i č izgovaraju produženo) :
bitak - Nmn. bitci (i bici ), bitka - Ljd. bitci ( i bici,i bitki ),
jadac - Gjd. jadca (i jaca) -Vjd. jadče (i jače) -jadčev (i jačev),
Suglasnik t ispred suhl.sa -ski bilježi se nepromijenjen:
bratski (brat + -ski) , hrvatski,jezuitski,kmetski,svjetski,zanatski
52. Suglasnici c, č, g, h, k, z, ž mijenjaju se ispred suhl.sa -stvo u š, a s se iz suhl.sa gubi.
Promjena se bilježi:
kukavic(a) -kukavištvo,čovjekomrzac -čovjekomrštvo ( čovjekomrz(a)c + -stvo) , �

kutak - Nmn. kutci (i kuci ), krojač -krojaštvo,vrač vraštvo,bog -boštvo,drug -društvo,

-

mladac - Gjd. mladca (i mlaca) -Vjd. mladče (i mlače) -mladčev (i mlačev), mnog(i) -mnoštvo, monah -monaštvo,siromah -siromaštvo, srodnik -srodništvo,
petak - Nmn. petci (i peci ),sito -sitce (i sice),tvrtka - Ljd. tvrtci (i tvrci), pješak -pješaštvo,časnik -časništvo,stanovnik -stanovništvo,
usadak - Nmn. usadci ( i usaci ) i sl. vitez -viteštvo,lupež -lupeštvo

Suglasnici d i t ispred c i č mogu se pisati i kad se u sklonidbi imenu naseljena mje­ Suglasnik se ć ispred suliksa -stvo ne mijenja: kuća - pokućstvo, mladić - mladićstvo.
sta i prezimenu želi sačuvati osnovni oblik: Suglasnici se s i š ispred sutiksa -stvo ne mijenjaju, ali se s iz suliksa gubi: iskusiti - iskustvo, pravaš - pravaštva,
sektaš sektaštvo, zelenaš zelenaštvo.
Gradac -Gradca (i Graca), - -

Brgudac -Brgudca (i Brguca),Crnolatac -Crnolatca (i Crnolaca) Suglasnik t ispred suhl.sa -stvo bilježi se nepromijenjen:
o promjenama u sklonidbi imenica na -stac, -stak, -štac, -šta k, -zdac, -zdak v. § 48. bratstvo (brat + -stvo), bogatstvo,hrvatstvo,kmetstvo,prokletstvo,zanatstvo

51 . Pri kontaktu pojedinih korijenskih suglasnika i suhl.sa -ski suglasnik se s iz suhl.sa
gubi, a korijenski se suglasnici mijenjaju. Promjena se bilježi:
a) c, 3, k mijenjaju se u č:
bolnica -bolnički,latinica -latinički,Cambridge [kembri3] -kembrički,
Grk -grčki,junak -junački, Krk -krčki,radnik radnički
-
53. Suglasnici c, č, d, g, h, s, š, t, z, ž gube se ispred suhl.sa -ština. Promjena se bilježi:
njemština ( Nijem(a)c + -ština), Poreština ( Poreč + -ština ),
gospoština ( gospod(a) + -ština), sloboština ( slobod(a) + -ština) ,
Požeština ( Požeg(a) + -ština ) , ploština ( ploh(a) + -ština ), siromaština ( siromah + -ština),
džambaština ( džambas + -ština) , torcidaština (torcidaš + -ština ) ,
hrvaština ( Hrvat + -ština ), Buzeština ( Buzet + -ština) ,
bezobraština ( bez- + obraz + -ština) , engleština ( Englez + -ština ),

ali: York -jorški,New York -njujorški,Šri Lanka -šrilanški

lupeština ( lupež + -ština)
b) 3 se mijenja u ć:
varmeđa -varmećki
e) g, h, ž mijenjaju se u š:
katalog -kataloški,marketing -marketinški,Peking -pekinški,vrag -vraški,
Pečuh -pečuški,siromah -siromaški,Vlah -vlaški,Zurich [cirih] -ciriški,
lupež -lupeški,muž -muški

36 37
4. KONTAKTI FON EMA 4. KONTAKTI FONEMA

KONTAKTI SUGLASNI KA S FONEMOM ! ( J ) ( JOTACIJA) Do jotacije suglasnika (osim I i n) i sug!asničkih skupova - bilo u korijenu bilo na granici kOrijena i sufiksa - ne
dolazi ispred je koje je refleks jata (usp. §§ 41 , 54):
54. Pojedini se suglasnici mijenjaju pri kontaktu s fonemom i (j ) na granici korijena i bjesnjeti (ne bješnjeti ili blješnjetJ), izlječiv, ozljeda, pobjesnjeti, pobjesnjeli, posljednji, sljepoća, sljez (ne šJjeZ),
sufiksa te na granici osnove i gramatičkoga morfema. Promjena se bilježi uvijek snijeg- snjegovi, zakasnjelost (ne zakašnjelos!)
Ispred dugoga refleksa jata u standardnome hrvarskom jeziku ne jotiraju se ni I i n:
a) k, g, h, c, z, s, t, d, I, n + i --> č, ž, š, č, ž, š, ć, 3, i, fi: donijeti [donieti] , gnijezdo [gniezdo] , lijep [liep] , mlijeko [mlieko] , Nijemac [niemac] . plijesan [p!iesan] . slijep
skačem (skak(ati) + -jem ), Riječanin ( R ijek(a) + -janin ) , pomažem ( pomag(ati) + -jem ) , [s!iep] . snijeg [snieg] , kolijevka [ko!ievka] - Gmn. kolijevaka [ko!ievili] (usp. § 27.1)
pušem ( puh(ati) + jem ) , kličem ( klic(ati) + -jem ) , Karlovčanin ( Karlov(a)c + -janin ) , ali: ljepota [fepota] , Njemica [t\.bni.ca] . pljesniv [pfesniv] , sljepoća [sfepOća] , voljeti [voferi] , zatrudnjeti
mičem (mic(ati) + -jem ) , razmažen ( razmaz(rti) + -jen ), Parižanin ( Pariz + -janin ) , [zatrildD.eti] . željeti [žefeti] , Gmn. koljevaka [kofevili] (usp. § 27.1 )
pokošen ( pokos(iti) + -jen ) , pruće ( prut + -je), bezvlađe ( bez- + v\ad(a) + -je),
rođak ( rod + -jak), Brođanin ( Brod + -janin), Madriđanin ( Madrid + -janin ),
moljenje ( mol(iti) + -jenje), gonjenje (gon(iti) + -jenje)
b} p,. b, m, v, f + i --> pi, bi, mi, vi, fi:
Europljanin ( Europ(a) + -janin), gluplji ( glup + -ji ) , groblje (grob + --je), KONTAKTI SUGLASNIČKIH I SAMOGLASNIČKIH FONEMA
gubljenje (gub(iti) + -jenje), potpalublje ( pod- + palub(a) + -je),
zarobljen ( zarob(iti) + --jen ) , hramljem (hram(ati) + -jem ) , omamljen (omam(iti) + -jen ) ,
kravlji ( krav(a) + -ji ) , sastavljen ( sastav(iti) + -jen ) , zašarafljen (zašaraf(iti) + -jen) Suglasnici k, g, h, c, z mijenjaju se u č, ž, š, č, ž kad se na granici osnove i pojedinih
56.
Ako je l iz sufikasa -jak, -je, -ji (posvojno ili odnosno, ne komparativno -ji) ili iz instrumentalnoga -ju, onda gramatičkih nastavaka ili na granici korijena i pojedinih sufik.asa nađu ispred
a) k, g, h, c + l .... čj, žj, ši. čl: wčjak (vuk + -jak), božjak ( bog + -jak), čOvječji ( čovjak + -ji ), podnožje ( pod- + nog(a) + -je).
samoglasnika a, e, i, u. Ako se suglasnici mijenjaju, promjena se bilježi uvijek:
vražji (vrag + -j i ) , orašje ( orah + -je), mušji ( muh(a) + -ji ) . naličje ( na- + lie(e) + -je ) . zečji (zec + -ji )
vuk - vučina, momak - Vjd. momče - momčad, peći ( pek-0--t i ) - pečem - pečen
bl s, z ostaju nepromijenjeni: prosjak ( pros(rti) + -jak), kozjak ( koz(a) + -jak), klasje (kJas + -je). poprsje (po- + prsta) + -je). noga - nožurda - tronožac, snaga - snažiti - snažan , moći ( mog-0-ti ) - možeš
pasji (pes + -ji), brezje ( brez(a) + -je). rogozje (rogoz + -je), kozji ( koz(a) + -ji ) . sluz - Ijd. sluzju, vles - Ijd. vlasju prah - prašiti - prašan, vrh - vršan
55. Pojedini se suglasnički skupovi pri kontaktu s fonemom i (j ) na granici korijena i stric - striče - stričevi, učiteljica - učiteljičin
knez - kneže, vitez - viteže
sufiksa te na granici osnove i gramatičkoga morfema cijeli mijenjaju ili ostaju
nepromijenjeni. 57. Skupovi sk i zg ispred sufikasa -an(i), -e (u umanjenicama), -etina, -ica, -ić, -ina,
Ako se skupovi mijenjaju, promjena se bilježi: -injak, -urda, -urina, -i(ti) (infinitiV) mijenjaju se u skupove št!šč!šć i žd!Ž3!ž3 ili
ht .... ŠĆ dršćem - drht(ati), dašćem - daht(ati) ostaju nepromijenjeni ( sk i zg ) . Ako se skupovi mijenjaju, promjena se bilježi:
sk .... ŠĆ liješće - lijesk(a) daščani,daščetina,daščica,daščurina (: dask(a) ) , gušče (- gusk(a) + -e) ,
.... šč Siščanin - Sis(a)k pješčani (- pjeskani - pijes(a)k + -an i ) , koščica,koštica,košćica ( - kos(t)k(a) + -ica) ,
.... ščj guščji - gusk(a) ljuštiti ( - Ijusk(a) + -i(ti) ), zavojštiti ( - za- + vojsk(a) + -i(ti) )
.... št/š ć ištemlišćem - isk(ati) moždani (- mozgani - moz(a)k + -an i ) , moždina (- mozgina - moz(a)k + -ina),
sl .... šlj zamišlj en - zamisl(iti) , zapošljavati - zaposl(iti) , Ošlj anin - Osl(o) mazgica,maždžica,maždica,mažđica (- mazg(a) + -ica)'
sn .... šnj kašnjenje - kasn(iti), Bošnjak - Bosn(a)
st .... šć čišćenje - čist(iti) , kršćanin - krst(iti), lišće - list, radošću - radost,
premošćivati - premost(iti)
.... št iskorišten - iskorist(iti), kršten - krst(iti), mještanin - mjest(o) . KONTAKTI SAMOGLASNIČKIH FONEMA
šk .... šč/šć BaščaninlBašćanin, baščanskVbašćanski Bašk(a) <-

št .... št izvješten - izvješt(iti Ise/), uništenje - uništ(iti)

.... šć vošćenje - vošt(iti)
58. U hrvatskome su jeziku načelno mogući svi dvočlani samoglasnički skupovi:
zd .... žd ugniježden - gnijezd(iti)
kakao - kakaa - kakau, jedanaest, maestral, naivan, zaorati, mozaik, zaova, jauk,
.... žđ grožđe - grozd, Gvožđanin - Gvozd
šnaucer, realizam, neetičnost, neistina, seoce, europski, sveučilište, prianjati, kvazieuropski,
zn .... žnj mlažnjak - mlazn(i), kažnjavati - kazn(iti) nadriizvođač, dio, prionuti, priobalj e, priuštiti, oaza, poezija, doista, poimati ,
žd .... žd Goraždanin - Goražd(e) srednjoeuropski, poočim, bjelouška, tabu - tabua - tabui - tabue,
--> žđ dažđenje - dažd(iti) pirueta, etui, poluotok, suurednik
.... ždžj maždžji - mazg(a)

38 39
4. KONTAKTI FONEMA
t 4. KONTAKTI FON EMA

59. U pojedinim se samoglasničkim skupovima izgovara međusamoglasničko i (j ) . 62. U skupovima ia, ie, iu te ue, ui, uu u glagola na granici korijena i sufiksa te na grani-
Ono se u nekim skupovima i piše, a u nekima ne piše. ci osnove i gramatičkoga morfema:
grijati - grijem - griju, smijati - smijem - smiju, piti - pijem - piju, viti - vijem -viju
Pritom valja imati na umu da se nizom slova ije u hrvatskome bilježe i niz triju čuti - čujem - čuj u , brujati - brujim - bruje, milovati - milujem - miluju,
fonerna ije [iie] (v. § 5) i dugi refleks jata (v. §§ 5, 22). U sljedećim pravilima opi­ pljuvati - pljujem - pljuju, zujati -zujim -zuje
suje se bilježenje niza fonerna ije [*] . Taj se niz može raspoznati i po tome što je Međusamoglasničko i (j ) piše se i u izvedenicama od tih glagola:
- za razliku od dugoga refleksa jata - dvosložan, usp. dvosložno dijeta [diieta] grijalica,pijan,povijuša i sl.
i jednosložno dijete [d!ete] .

MEĐUSAMOGLASNIČKO ! ( J ) NE PiŠE SE
M EĐUSA,M OGLASNIČKO ! ( J ) PiŠE SE
63. U skupu i o
60. U skupovima ia, ie, ii, iu
a) u imenica muškoga roda na granici osnove i gramatičkoga morfema:
a) na granici osnove i gramatičkoga morfema u imenica muškoga roda kojih osno­ radio - radija - radiju - radiom (ali: radij - radija - radijem ) ,
va završava na i: studio - studija - studiju - studiom ( a l i : studij - studija - studijem ),
alibi - alibija - alibiju - alibijem - alibiji, debi - debija - debiju - debijem, embrio - embrija - embriju - embriom (ali: embrij - embrija - embrijem ) ,
hobi - hobija - hobiju - hobijem - hobiji, lobi - lobija - lobiju - lobijem, impresario - impresarija - impresariju - impresariom,
meni - menija - meniju - menijem, žiri - žirija - žiriju - žirijem folio - folija - foliju - foliom,
trio - trija - triju - triom
b) u posuđenicama unutar osnove :
dijeta, gladijator, gvardijan, hacijenda, higijena, hijena, hijerarhija, karijera, klijent, milijun, U vlastitim imenima ne mora biti tako, pa postoje i Dario i Darijo, i Mario i Marijo, i Silvio i Silvijo.
orijent, pijun, primarijus, radijus, šijit, špijun, zodijak U sklonidbi imena na -io i izvođenju pridjeva od njih - osobito ako nOSitelj imena tako želi - može se čuvati
osnovni oblik imena: Mario - Maria i Marija - Mariu i Mariju - Mariom - Mariov, ali: Marijo - Marija - Mariju
U vlastitim imenima ne mora biti tako, pa postoje i Adriana i Adrijana, i Daniel i Danijel. - Marijem - Marijev.

c) u pojedinim sufiksima:
-ijana ( krležijana, matošij ana ) ( usp. § 65), -ijanac ( cmoburzijanac, krležijanac ), -ijada
( biciklijada, brucošijada), -ijat ( antikvarijat, plagij at ) , -ijer ( garderobijer, gondolijer, hotelij er,
kanconijer, šansonij er), -ijera ( bombonij era, garsonijera, žardinijera) i sl.
61 . U imenica ženskoga roda s dočetnim skupovima ija i eja međusamoglasničko se i (j )
piše u svim padežima (ispred svih samoglasnika) :
avenija - avenije - aveniji - aveniju - avenijom, biskupija, bravarija, dječurlija, galija,
gimnazija, lončarija, ludorija, manija, maštarija, mlađarija, mudrolija, policija, rakija,
studentarija, televizija, vragolija, županija
aleja - aleje - aleji -aleju - alejom, dražeja, ideja, matineja, onomatopeja, orhideja
U vlastitim imenima ne mora biti tako, pa postoje i Maria i Marija, i Andrea i Andreja.
U sklonidbi imena na -ia i izvođenju pridjeva od njih - osobito ako nositeljica imena tako želi - može se čuvati
osnovni oblik imena: Maria - Marie i Marije - Marii i Mariji - Mariom i Marijom - Mariin i Marijin.
U sklonidbi imena na -ea i izvođenju pridjeva od njih j se ne bilježi: Andrea - Andree - Andrei - Andreom -
Andrein.
64.
Pridjevi na -ski izvedeni od tih imenica čuvaju j ispred sufiksa:
županija - županijski, gimnazija - gimnazijski, onomatopeja - onomatopejski
Pridjevi na -ski izvedeni od tih imenica čuvaju j ispred sufiksa (prema genitivnoj
osnovi) :
radio (G radij a) - radijski, studio (G studij a) - studijski
b) u posuđenicama unutar osnove:
aksiom, ambiciozan, antibiotik, avion, barkarioi, čioda, čiopa, galiot, gladiola,
idiot, ihtiologij a, impresionizam , ion, junior, kabriolet, kamion, karfiol, kariola, kondicional ,
marioneta, melioracija, nacionalizam, patriot, prioritet,
sociologija, škorpion, violina
c) ako je o prema I:
bio (: bila) , činio (: činila) , dioba (: dij eliti ) , dionica (: dij eliti ) , cio (: cijela), mio (: mila ) ,
mislioca ( : mislilac ) , spasioca ( : spasilac ) , ugostio ( : ugostila)
d) u imenica sa sufiksom -onica i izvedenicama od njih:
gostionica, gostioničar, kadionica, kladioničar, štedionica, svlačionica, učionica
U skupovima i + samoglasnik na granici prefiksa ili prefiksoida i osnove:
antialkoholičar, arhiepiskop, antiimperijalistički , diandrija ( di- + andrija, 'dvomuštvo') ,
diarh ija ( di- + arhija, 'dvovlašće') , iole, nadri umjetnost, niotkud,
poliandrija, prianjati, prionuti , priobalj e, priopćiti , priučiti, triation, triedar

40 41
4. KONTAKTI FON EMA 4. KONTAKTI FONEMA

Od pre@csoida di- ('dvo-') valja razlikovati pre@CS dija- ('kroz, preko, raz-'), npr. u dijafragma, dijagnoza, 67 . U stranih vlastitih imena u kojih su i ili y na granici osnove i gramatičkoga morfe­
dijagonala, dijalekt, dijaspora i sL ma dio osnove (odnosno - izgovaraju se kao i (j) ) te u onih u kojih su samo pra­
Poneke se riječi s pre@CSoidima bi- ('dvo-') i tri- ('tro-') ipak pišu s j, pa otuda: bijenale, bijenij, trijenale, trijenij,
trijal ('gramatička trojina'), trijalist, trijalizam, trijada, trijarhija, trijas, trijumvirat, ali: biatlon, biatlonac, triation,
vopisni znak (odnosno - ne izgovaraju se) :
triatlonac, triangl, triangulacija, triedar, trioda. Hemingway [hemingveiJ - Hemingwaya - Hemingwayu - Hemingwayem ,
Ohio [ohaio] - Ohia -Ohiu - Ohiem,
65. U skupovima i + samoglasnik na granici osnove i gramatičkoga morfema Shanghai [šanghai] - Shanghaia - Shanghaiu - Shanghaiem
Boccaccio [bokačo] - Boccaccia - Boccacciu - Boccacciom,
a) u stranih (grafijski neprilagođenih) općih imenica (usp. §§ 353 - 355) : Borgia [bor3a] - Borgie - Borgii - Borgiom,
feng shui - feng shuia - feng shuiem , pizzeria - pizzerii - pizzeriom Brescia [brda] - Brescie - Brescii - Bresciom,
Georgia [(engL) :3or:3a] - Georgie - Georgii - Georgiom,
u stranih vlastitih imena te u posvojnih pridjeva od njih (v. i § 328) : Giorgio [3or30] - Giorgia - Giorgiu - Giorgiom,
Verdi - Verdia - Verdiem - Verdiev, Kennedy - Kennedya - Kennedyem - Kennedyev, Gyo rgy [3er3] - Gyo rgya - Gyo rgyu - Gyo rgyom,
Sidney - Sidneya, Gillespie - Gillesp iea - Gillesp ieem - Gillesp ieev, Perugia [peru3a] - Perugie - Perugii - Perugiom,
Cherokee [čiroki] - Cherokeea [čiroJriia] - Cherokeeem [čiroJriiem] - Cherokeeev [čiroki!ev], Patricia [(engL) patriša] - Patricie - Patricii - Patriciom
Camus [kami] - Camusa [kamiia] - Camusem [kamiiem] - Camusev [kamiiev]
O sklonidbi takvib imena v. i u poglavlju Pisan je riječiiz stranih e
j zika.
Virginia - Virginie - Virginiom - Virginiin, Nokia - Nokie - Nokiom - Nokiin,
Croatia [kroaciia] - Croatie [kroaciie] - Croatiom [kroaciiom] - Croatiin [kroaciiin]

Latiuske imenice poput Croatia, Cibalia, Marsonia i sL nisu transkribirane i valja ib rabiti prema pravilima za strane
imenice. Njibovi transkribirani oblici Kroacija, Cibalija, Marsonija - u pravilu se ne rabe (za razliku od npr.
-

Dalmacija � Dalmatia, Ilirija � IIlyria) .

Latinski pridjevi izvedeni sufiksom -(i)anus, -(ilana, -(i)anum poput Croatiana ( prema Croatia), Marulianum ( prema
Marulus /Marulić/)i sL - u hrvatskome često u službi vlastitog imena - također nisu transkribirani i rabe se prema
pravilima za strane riječi.
Ako se tvore od domaćib osnova (najčešće u jeziku znanosti), takvi se pridjevi mogu pisati ili prema pravilima za
strane riječi - Krležiana ( prema Krleža) , Matošiana ( prema Matoš) , ili s transkribiranim sufiksom (-ijana; v. § 60) i
prema pravilima koja u hrvatskome vrijede za odnosne pridjeve izvedene od stranib imena (v. § 352) krležijana,
-

matošijana.

cl u složenih kratica, njihovoj sklonidbi i izvođenju pridjeva od njih (v. i § 31 5) :

CIA -CIA-e [ci(!)e] - CIA-i [ci(!li] CIA-in [ci(!l in]
-

FOI -FOI-a [foi(!la] - FOI-u [foimu] - FOI-ev [foi(!)ev]

IC1Y -IClY-a [aj-si-ti-uaia] ili [iktima] IClY-u -IClY-ev -

IPA -IPA-e -IPA-i lipi] - I PA-in [ipin]

POA -POA-e -POA-i [poi] - POA-in [poin]
66. U skupovima ai, ei, oi, ui u posuđenicama na granici osnove i sufiks a (-irati, -ist,
-izam i sL) ili unutar sufiksoida (-oid, -zoik i sL) :
arhaizam ( ali: arhajski) , dadaizam,kokain,prozaik,prozaist
europe izam (ali: europejac, europejstvo ) , kreirati,maniheizam (ali: manihejski,
manihejstvo ) , monoteizam,prometeizam (ali: prometejski, prometejstvo )
heroizam ( ali: herojstvo, herojski), kenozoik,kenozoički ( ali: kenozojski) , mongoloid,
paranoik (ali: paranoja ), prefiksoid,romboid,sinusoida,sufiksoid
altruizam,anuitet,evoluirati,fluid,promiskuitet

42 43
r"
\

INTERPUNKCIJSKI ZN AKOVI
 iI!,

5. I NTERP U N KCIJSKI ZNAKOVI

68. Interpunkcijski znakovi - nazivani i rečeničnim znakovima ili razgocima -

rečenični su i tekstni znakovi kojima se pisani tekst razdjeljuj e, rastavlja (razgođuje),
te se njima uspostavljaju sintaktički odnosi unutar rečenice i teksta.
Interpunkcijski su znakovi točka ( . ), upitnik (? ), uskličnik (!), zarez ( , ) , točka-zarez
( ; ), crta ( - ) i crte ( - - ) , dvotočka ( : ), navodnici ( " ", " ", " " , » ) i polunavodnici
,,

( , ' , ' " ' '" ), zagrade (0, 1 l, [ ], O), trotočka ( . . . ) te kosa crta (I) .
,

I veliko se početno slovo na početku rečenice i teksta, ali i različiti tipovi slova
mogu smatrati interpunkcijskim znakovima.

Interpunkcijski se znakovi točka ( , ), zarez ( , ) , crta ( - ), zagrade ( ) , I l, [ ], { l),

dvotočka ( : ), kosa crta (;) rabe i kao pravopisni znakovi. Utoliko se o interpunk­
cijskim znakovima govori i kao o pravopisnim znakovima u užem smislu.
o pisanju pravopisnih znakova II širem smislu v. poglavlje Pravopisni znakovi.

69. Znakovi rečenične granice - točka, upitnik, uskličnik - pišu se na kraju reče­
nice. Na njezinu je početku veliko početno slovo (v. § 1 93) . Kraj rečenice može
ujedno biti i kraj teksta. Na kraju se nedovršena iskaza piše trotočka.

70. Znakovi nerečenične granice - zarez, točka-zarez, crta i crte, dvotočka, zagra­
de - pišu se bilo između istovrsnih dijelova rečeničnog ustrojstva jednostavne
rečenice bilo između surečenica u sastavu složene rečenice.

TOČKA

71. Točkom se obilježava kraj izjavne rečenice (jednostavne ili složene, jesne ili niječne) :
Posudio sam mu tu knjigu.
Tko o čemu , baba o uštipcima, reći ćete.

47
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI ,-
111'1
I
-------------------------------------------"'c..:.:':':
5. I NTERPU�
::. :::'':':'":: N KCIJSKI
��:':::':':':':ZNAKOVI
:::'�:::'�:.:c
l
Y
Upitajmo se imamo li argumenata za tu tvrdnju.
Izravno p itanj e mo že b iti i uklop lj en o o b iCn o u zagradama ill· o m e đen o crtama
U jednom je intervjuu Miroslav Krleža izjavio da se trinaest pravopisa izmij enilo otkad on piše;
a on piše uvijek po istom pravopisu, samo to nitko ne zamjećuje.
- u izjavnu rečenicu:
Raspričao se nadugo i naširoko (zar me je time mislio zavarati? ) , ali na upit može li išta
72. Točkom se, kao i zarezom (v. § 91 a) , mogu odvajati podaci u bibliografskim bilješkama. konkretno predložiti - i od toga prvom prilikom ne odustati - dakako, nij e bilo odgovora.
Tada se između podatka o mjestu izdanja i podatka o izdavaču obično piše dvotočka:
Viktor Žmegač. Bečka modema: Portretjedne kulture. Matica hrvatska: Zagreb. 1 998.
I Posjetio ga je - tko bi se tomu nadao? - odmah nakon povratka s puta.

Upitnik se ne piše iza upitne rečenice u sklopu zavisnosložene rečenice, odnosno

o pisanju bibliografskih jedinica v. §§ 381 -390.
73. Točka se piše iza naslova ili podnaslova - obično pisanih podebljanim slovima
- kad se tekst nastavlja u istome retku:
Prirodna boja. Obojena ponovno otkrivenim starim postupkom, luksuzna svila podsjeća na
žuđenu purpurnu tkaninu što su je Feničani proizvodili i izvozili.
76.
Potpuni poraz. Netom nakon pobjede nad Perzij ancima Aleksandar Veliki okomio se 332 .
god. pr. Kr. na grad Tir.
Povećanje broja osoblja. Česta je posljedica navedenih birokratskih djelovanja povećanje broja
zaposlenih u uredima koji se skrbe o pitanjima visokog obrazovanja.
iza neizravna pitanja:
Ima li sve to smisla, često se pitam .
Često se pitam ima li sve to smisla.
Kao i uvijek kad nešto slično pročitam , vidim ili čujem, pitam se je li to moguće.
U ne baš rijetkim trenucima malodušnosti pitao se hoće li ikad dovršiti započet posao.
Unutar rečenice - u zagradama - upitnik ima modalnu ulogu. Njime se iskazu­
je sumnja u ono što se rečenicom izriče ili neslaganje sa sadržajem rečenice, od­
nosno kojega njezina dijela:
U muzeju se čuva i Bogorodica s djetetom , renesansna reljefna slika Antonia Rossellina ( ? ) .

I I izvan rečenice upitnikom se u zagradama iskazuje nepouzdanost, neprovjerenost

podatka uz koji dolazi:

I
TOČKA UZ DRUGE PRAVOPISNE I I NTERPUN KCIJSKE
STOJEĆI SAT
ZNAKOVE Njemačka ( ? )
1 8/1 9. stoljeće
74. Točka se može kombinirati uz navodnike (v. § 1 1 4) i polunavodnike (v. § 1 1 7 ) te uz orahovina, lim, staklo, ulj ene boje
90 cm x 33 cm x 23 cm
zagrade (v. § 1 20 ) .
77. Upitnik se može pisati iza naslova koji je upitna rečenica ili iza skupa rij eči koji ima
Ako točki kao interpunkcijskomu znaku prethodi točka kao pravopisni znak, piše
ulogu naslova (u novinama, časopisima, rjeđe iza naslova knjiga) :
se samo jedna točka (v. i §§ 1 33, 1 34) .
Kako se na hrvatskome kaže VVWW? ( naslov knjige)
Filozofiranje? ( naslov knjige)
Tko su bili Feničani? ( naslov članka u časopisu )
Tko to daje ljudska imena uraganima? ( novinski naslov)
UPITNIK
Upitnik - posebice u novinskim naslovima - može imati i modalnu ulogu. Nji­
me se iskazuje sumnja u sadržaj iskazan naslovom ili neprovjerenost tvrdnje koja
75. Upitnikom se obilj ežava kraj upitne rečenice. se iznosi:
Sir, vrhnje i kolinje i nakon ulaska u E U?
Takvom se rečenicom izriče izravno pitanje, koje može biti iskazano upitnom riječju Pronađena Leonardova slika?
ili - u govoru - uzlaznom intonacijom: Suicid uzrok nesreće vlaka u E ngleskoj?
A je li? Što bi radio? Ubijao komarce? Članovi povjerenstva primili mito?
Dogovorili smo se, zar ne?
O tome smo nedavno razgovarali, sjećaš se? Iza upitne rečenice u naslovu upitnik obično izostaj e :
Idemo na plažu? Komu zvono zvoni ( naslov knjige)
Treba li pisati kako dobri pisci pišu ( naslov knjige)
Tko želi biti milij unaš ( naslov televizijske emisij e)

48
 ,

5. I NTERPUN KCIJSKI ZNAKOVI

5. I NTERPU N KCIJSKI ZNAKOVI

USKLIČNIK KOM B I NACIJE UPITNI KA I USKLIČNIKA

82. Na kraju rečenice kojom se izražava i upit i čuđenje - ili i čuđenje i upit - pišu
78. Uskličnikom se obilježava kraj usklične rečenice. se upitnik i uskličnik u kombinacijama, npr. ?!, l?:
Takvom se rečenicom izražava zabrana, zapovijed ili poticaj : Pa zar to ipak nij e malo previše!?
Zabranjeno unošenje čaša i šalica u predavaonicu! To je sve?! Doista!?
Pogledajte sljedeći primjer!
To je najdosadnija čajanka na kojoj sam bila u životu! 83. Upit se i čuđenje mogu odnositi na dio rečenice i/ili teksta, pa se upitnici i usklič­
Zanimlj ivo!
nici u kombinacijama javljaju - obično u zagradama - uz dio rečenice ili teksta
Ne, molim te, pričaj dalje!
Ne prilazite! na koji se odnose:
Ti su ljudi nezadovoljni svojim životima i datumom (?!) na koji pada Valentinovol
79. Uskličnik se piše iza izravna obraćanja (vokativa), iza izraza s uzvicima, zaklinjanji- On sada veli da je taj prigovor potpuno besmislen ( !? ) jer da su to minimalne opreke.
ma i proklinjanjima:
Matko! 84. Kombinacijom se upitnika i uskličnika iza naslova iskazuju nevjerica i čuđenje:
Poštovane kolegice i kolege! Gutenberg nije izumio tiskarski stroj?! ( novinski naslov)
Hej! Nisam ti to pričala?l
Dovraga i obziri! Učini nešto!

Iza izravna obraćanja, izraza s uzvicima, zaklinjanjima i proklinjanjima može se

pisati i zarez : ZAREZ
Hej, nisam ti to pričala?l
Halo, čuješ li me?
Zaboga, pokreni sei 85. Zarez je najčešći znak nerečenične granice. Njime se obilježavaju nizanje, suprot­
nost, naknadno dodavanje i isticanje.
o pisanju zareza iza obraćanja i usklika v. § 9Oa.

80. Unutar rečenice uskličnik se piše iza riječi ili skupa riječi kojima se - u zagradama
ili omeđeno crtama - posebno komentira sadržaj rečenice ili kojega njezina dije­
la. Sličnu ulogu - ulogu isticanja i/ili upozorenja - ima i jedan ili više (obično
do tri) uskličnika u zagradama:
Uostalom, da su takve informacije obilatije potvrđivane ( čak! ) i u dnevnim novinama, zar bi ih
tko nazivao nepostojećima?
Svi su likovi koji se u priči pojavljuju sjajni i neobični, uključujući ozbilj nog tatu koji se razumije
ODVAJANJ E ZAREZOM
86. Zarezom se odvajaju dijelovi koji se nižu ili nabrajaju. Nizanje je uzastopno ponav­
ljanje istovrsnih jezičnih jedinica tri ili više puta. Ako su pojedini članovi u nizu
- obično posljednja dva - povezani veznicima i, te, ili i sl., zarez se među njima
ne piše (v. i §§ 92d, 93a, 93b ) . Sastavne veznike kojima se niz zatvara ( i, te, pa, ni ) ,

I
u valute i devize, ali se boji popiti lij ek, nježnu i brižnu mamu i preplašene gusare kojima -
zamislite! - upravo nedostaje takva majka. posebice u administrativnim tekstovima, može zamijeniti složeni veznik kao i.
Na sam Uskrs doživio je neugodno iznenađenje jer su mu lopovi ukrali dva kotača (!!l) na posve i. Nizati se mogu
novom mercedesu parkiranom ispred luksuzne londonske rezidencije.

Posebno se upozorenje na riječ, dio rečenice ili rečenicu može iskazati latinskim a) istovrsni članovi rečeničnog ustrojstva
uzvikom sic! (u značenju 'tako / stoji u originalu/'i čit. sik) u zagradama: • subjekti:
Na njihovoj mrežnoj stranici još uvijek stoji čestitka kojom posjetiteljima žele svako dobro u Poljodjelci, djeca, starci, rekreativni ribolovci i svi koji su se zatekli u selu
2004. (siC!) godini. pogledima uprtima u nebo iščekivali su dolazak prvih roda.

81 . Uskličnik se može pisati iza naslova, posebice u novinama: • objekti:

Podatke iz računala nemoguće je izbrisati! ( novinski naslov) Piše pjesme, kratke priče, romane.

so
l Si
5. I NTERPU N KCIJSKI ZNAKOVI
• međusobno neovisni pridjevski atributi (svaki se odnosi izravno na imenicu) :
Prošlo je petnaest godina od moga posljednjeg posjeta Savudrij i, pravom, moćnom, zidanom
svjetioniku na Jadranu.
( gdje se atributi pravi,moćni i zidani odnose na imenicu svjetionik)
o pisanju atributa bez zareza v. § 92b.
• istovrsne priložne oznake :
Pa zaigra kolo: po ognjištu, po pepelu, pod policu, na stolicu, po ćupu, na klupu!
Nekoć su svjetski putnici najčešće putovali kočijama, a današnji udaljenosti prevaljuju
automobilima, brzim vlakovima, avionima.
Istovrsna priložna oznaka može - kao naknadno objašnjenje - biti i umetnuta,
te s� tada s obiju strana odvaja zarezom:
Na čarobnom poluotoku Istri, iznad zelenooke rijeke Mirne, ponosno stoji Hum, grad
najmanji na svijetu!
O rečenicama i dijelovima rečenice kojima se objašnjava sadržaj v. § 9Ob.
Zarez se piše i između dvaju istovrsnih članova rečeničnoga ustrojstva u bez­
vezničkoj (asindetskoj) vezi - između dvaju subjekata, dvaju objekata, dvaju
međusobno neovisnih pridjevskih atributa, dviju istovrsnih priložnih oznaka:
Sazrele su smokve, grožđe.
Nudimo kolače, sladoled!
Odrastao je u lij epoj, urednoj kući.
Predavanje će se održati u zgradi Filozofskoga fakulteta, u velikoj dvorani.
b) riječi i izrazi s isticajnim česticama ili intenzi6katorima ( i, ni, ili, bilO ) :
Mjesecima se nisam dao slikati, a pokušavali su i mama. i tat§, i djed .
Tada mu nisam govorio ni o boama, ni o prašumama, ni o zvijezdama.
Imate nekoliko mogućnosti : ili razgovarajte, ili se prepirite, ili se oštro sukobljavajte - samo
nemojte šutjeti!
Svakako se javi : bilo telefonom, bilo pismom, bilo SM&-om, bilo porukom u boci!
c) istovrsne surečenice u bezvezničkoj (asindetskoj) vezi (surečenični niz) :
Cikću, vrište, guraju se i krevelje!
ii
Rajčice stavite nakratko u kipuću vodu, izvadite ih, odstranite kožu te narežite na četvrtine.
Oni najradije jedu ono što je kuhala njihova mama, stanuju najradije u ulici u kojoj su išli u
školu, oni su dugo mladi i odjednom stari i umorni, žele svake godine novi auto.
d) istovrsne zavisne surečenice u sklopu zavisnosložene rečenice bez obzira na po­
ložaj u odnosu na glavnu surečenicu (v. § 8ge )
Zaklj učujemo da je Gradina tijekom stoljeća doživljavala promjene, da je često zbog strateške
važnosti mijenjala gospodare, da je imala svoje uspone i padove, pretrpjela više ili manje
uspjele obnove, da današnji izgled zahvaljuje obnovi grofa Nugenta te da je često, u
nedostatku pravih sadržaja, prepuštana nemaru i stihij i.
Da li nošen nekom gotovo pohotnom znatiželj om, strašću za iskušavanje sudbine, da li
fiziološkom potrebom za novim senzacijama, da li urođenom težnjom da »živi opasno«, on je
uvijek bezobzirno slij edio tu svoju apsurdnu repaticu što je bljeskala iza njegovih debelih leća.
52
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
87 . Zarezom se odvajaju surečenice u bezvezničkim (asindetskim) vezama
a) nezavisnosložene:
Kucaj, otvorit će ti se. ( Kucaj, i otvorit će ti se. / Kucaj, pa će ti se otvoriti . )
Vodite ljubav, ne rat! (Vodite lj ubav, a n e rat! )
Učila, ne učila - isto mi se piše. ( Učila ili ne učila - isto mi se piše. )
On nije skretao s linij e, čekao je da linij a skrene. (On nije skretao s linij e, nego/već je čekao da
linij a skrene. )
bl zavisnosložene :
Vidim, preumorni ste za raspravu! (Vidim da ste preumorni za raspravu! )
Molimo, isključite mobitele! ( Molimo d a isključite mobitele! )
O bezvezničkim (asindetskim) zavisnosloženim rečenicama v. i § 89d.
Zarezom se odvajaju sastavnice nezavisnosložene rečenice
88.
a) suprotne rečenice
• povezane suprotnim veznicima a, ali, no, nego, već, dok:
Otišli su tako do šanka i naručili po kavu, a onda su se vratili do stolića i zavalili se u naslonjače.
Europska Unija nije nastala s namjerom da pomaže slabima, već da stvara bogatstvo.
Ne možemo pojavu definirati po onom što ona nije, nego upravo po onom što ona jest!
• bez veznika (v. i § 87a ) :
Pitam tebe, ne njega! ( Pitam tebe, a ne njega! )
Male doze lijekova liječe, prevelike ubijaju. ( Male doze lijekova lij eče, a/dok prevelike. ubij aju. )
Učio je, ispit nije položio. ( Učio je, ali/no ispit nije položio. )
N e opravdavam se, samo objašnjavam. ( Ne opravdavam se, nego/već samo objašnjavam . )
Svi su se složili, on je imao drukčije mišlj enje. (Svi su se složili, ali on je imao drukčije mišljenje. )
Suprotne rečenice mogu biti odijelj ene i točkom kao znakom rečenične granice.
Suprotnost se na tekstnoj razini iskazuje tekstnim veznim sredstvima ili konekto­
rima, npr. no, međutim, nasuprot tome, za razliku od toga, s druge strane i sl.
[Koala ne voli društvo i sklona je žestoko napasti druge koale koje dođu na njezin posjed.]
S druge strane brz\l lori , ptice slične papigicama, obožavaju zabave.
O pisanju teksmih konektora v. § 95.
b) gradacijske rečenice nekorelativnoga tipa povezane gradacijskim veznicima
a kamoli, (a) nekmoli:
U dvije godine socijalnih nemira u školama Sindikat s Vladom nije postigao ni teorijsko
razumijevanje, a kamoli nešto više.
U posljednje su se vrijeme pojavile tri vrlo dobre pjesme izvođača od kojih to nisam očekivao,
no daleko su oni još od cjelovitih hvalevrijednih albuma, a nekmoli karijera.
O pisanju gradacijskih rečenica korelativnoga tipa v. § 93c.
53
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI 5 . I NTERPU N KCIJSKI ZNAKOVI

c) rečenice povezane veznicima i, pa, te kojima se iskazuje kakav uzročno-poslje­ hl isključne rečenice povezane isključnim veznim sredstvima samo, samo što, tek,
dični odnos : tek što:
Posebno sam volio životinje, i moji su mi roditelji ugađali nabavom najrazličitij ih lj ubimaca. Snimili smo već četiri emisij e, samo čekamo zeleno svjetlo i krećemo.
Prikaz je doista bio gotovo u cijelosti negativno intoniran, pa se takva reakcija mogla i očekivati. Slažem se i s time da je uglađenost u osvrtima na knjige u nas uobičajena, samo bih dodao
Svatko, naravno, ima svoju teoriju o Osmanu, i sve su te teorije međusobno slične, pa ima da je baš ona jedan od razloga što se izdaju loše knjige.
malo nade da se dozna nešto doista novo. Srećom , iz Berlina i Frankfurta vratio sam se čitav, tek pomalo umoran .
Pisac Malog princa A. de Saint-Exupery svojim je životom i smrću potvrdio vrline nesebičnosti i
čovječnosti, te je baš kao njegov najslavniji lik odletio prema zvijezdama. 89 . Zarezom se odvajaju sastavnice zavisnosložene rečenice
o pisanju sastavnih rečenica povezanih veznicima i, pa, te, ni, niti v. § 93a. a) zavisna surečenica s lijeve strane glavne surečenice (inverzija) :
dl rečeJlice povezane veznikom ili kojima se iskazuje uvjetni (pogodbeni) odnos: Kad se probudiš, nazovi .
Važno je naučiti pravila o pisanju zareza, ili će se griješiti u pisanju. Što nemamo, ne treba nam!
Članarinu valja platiti, ili vas brišemo s popisa! Premda sutra putujem, večeras izlazim u kazalište.
Da su nam se ranije najavili, pripremili bismo večeru.
o pisanju rastavnih rečenica povezanih veznikom ili v. § 93b.
Ako se tekst sastoji od dviju riječi, jedna će biti krivo napisana.
e) dijelovi nezavisnosložene rečenice kojima se posebno ističe njezin sadržaj pove­ Što god da je uzrok, stanje je itekako ozbiljno i krajnje je vrijeme da netko nešto poduzme.
zani složenim veznicima pa i, pa ni, pa čak i, pa čak ni, čak i, čak ni: Zato što su pojavom interneta informacije mnogima postale dostupne, društvena je
Možete izgubiti jedan kilogram, pa čak i više! utakmica postala pravednija no što je bila.
Nitko mi se nij e javio, čak ni on. Tko pozorno pročita netom navedene primjere, vjerojatno će malo zastati i promotriti
ponešto neobičan slij ed njihovih sastojaka.
Na to pitanje nitko još nij e našao odgovor, čak ni pametniji od mene.
Užitak čitanja je zajamčen, čak i onima koji inače čitanje poezije ne smatraju primjerenom b) zavisna surečenica s desne strane glavne surečenice kad s njome nije u izravnoj
radnjom za normalno razvij enu osobu.
značenjskoj vezi. Glavna je surečenica pritom cjelovita obavijesna i intonacijska je­
o dijdovima rečenice s isticajnim česticama (intenzifikatorima) i, ni v. i § 86b. dinica, a zavisna predstavlja novo obavijesno i intonacijsko ustrojstvo (v. i § 9Oc) :
1) dijelovi složene rečenice povezani veznikom a da i veznikom da koji dolazi uz [Što si tada uradio?] Tada sam nacrtao zmiju bou iznutra, kako bi me veliki shvatili.
if I
kondicional: [Što mislite o modem izaciji?] Modemizacija je velika stvar,
buku.
ako možete podnijeti prašinu i I
Kako riješiti ovaj zadatak, a da izbjegnemo sve dosad činjene greške? il
Mislila sam da sam ovladala takvim situacijama, da bi me naposljetku jedna nova neprilika
doista izbezumila.
[Kako ćemo jelo poslužiti?] Ukrasite svježim kOrijandrom i odmah poslužite s preprženim
grahom, ako želite. I
� I

:1 I
[Što se potom dogodilo?] Dvadesetak minuta kasnije na mjesto događaja došla je ekipa hitne
Prevladala je koncepcija prema kojoj je dostatno da novoj stranci ostane atribut liberalne i
medicinske pomoći i mladiće prevela u Kliniku za traumatologij u, gdje im je pružena
stranke, a da liberalna komponenta ne bude uopće iskazana u njezinu programu .
liječnička pomoć. I
I.

gl zaključne rečenice povezane zaključnim veznim sredstvima dakle, stoga, zato:
Strane riječi pisac rabi samo u upravnom govoru stranaca, dakie u govomoj karakterizaciji likova.
Sutra sam službeno odsutna, stoga neću moći prisustvovati sastanku u Rektoratu.
c) umetnuta zavisna surečenica kada nije u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom
Zaključne rečenice mogu biti odijeljene i točkom kao znakom rečenične granice.
S rečenicom i/ili dijelom teksta koji im prethodi povezane su tekstnim veznim
sredstvima ili konektorima dakle, stoga ili zato:
[- Bogami , lij epi ste vi i na svjetlu. Ali kad je onako malo mračno, izgledate poetičnije.]
- Dakle kod svjetla sam nepoetična? - reče ona uzdignuvši obrve.
o pisanju tekstnih konektora v. § 95.
[Treba li provincijalIzme u Šoljanovu djelu nužno smatrati obilježenima?] Pojavu provincijalizma i:
u Šoljanovu djelu ne treba bezuvjetno smatrati stilski obilježenom, premda i takvih poraba
gdješto ima.
u koju je uvrštena. Glavna je surečenica pritom cjelovita obavijesna (značenj­
ska) jedinica, dok zavisna, odijeljena stankama, predstavlja novo obavijesno i
intonacijsko ustrojstvo (v. i § gOe) :
Mali princ, koji me toliko zapitkivao, čini se da uopće nije čuo moja pitanja.
Antropolozi, kad bi ih bilo, mogli bi nam reći koliko takvim nedorečenostima otplaćujemo
mržnju prema tjelesnosti ugrađenu u našu civilizaciju .

54
J_ 55
5. I NTERPU N KCIJSKI ZNAKOVI
rI
5 . I NTERPU N KCIJSKI ZNAKOVI

Pred nama je lebdio nejasan cilj da, ako je moguće, nađemo kakve nove freske, da izvidimo
što se može učiniti da se sačuvaju i sistematiziraju stare, da upozorimo lokalne vlasti na
kultumo blago, da se napiše poneka disertacija i slično.
Bumi događaji, koji su pokrenuli niz društvenih promjena, u idućim će desetljećima biti
predmetom istraživanja.
Treba razlikovati ova dva tipa zavisnih rečenica i pisanje zareza u njima:
Burni događaji, koji su pokrenuli niz društvenih promjena, u idućim će desetljećima biti predmet mnogih istraživ'lnja.
Burni događaji koji su pokrenuli niz društvenih promjena u idućim će desetljećima biti predmet mnogih istraživanja.
U prvoj rečenici zavisni dio (koji su pokrenuli niz društvenih promjena) nosi dodamu obavijest o sadržaju
imenske"riječi (događaji), ali ne sužava njezino značenje - ti će događaji biti predmet istraživanja. Riječ je o
tzv. netestriktivnoj ili dopunskoj atribumoj rečenici. Takva se rečenica odvaja zarezom/zarezima.
U drugoj rečenici zavisni dio (koji su pokrenuli niz društvenih promjena) sužava značenje imenske riječi
(događaji) - ne svi događaji, nego samo oni koji su pokrenuli niz društvenih promjena bit će predmet
istraživanja. Riječ je o tzv. reStriktivnoj ili odredbenoj arribumoj rečenici. Takva se rečenica ne odvaja zarezom.
Pravila o pisanju zareza među sastavnicama zavisnosloženih rečenica vrijede i ako
vezniku zavisne surečenice prethodi isticajna čestica (intenzifikator) ili tekstni ko­
nektor:
I ako znamo da su o toj temi već napisane knjige i knjige, teško se miriti s činjenicom da se o
njoj općenito vrlo malo zna.
Čak i ako se tekst sastoji od samo dviju rij eči, jedna će vjerojatno biti krivo napisana.
Međutim tko pozorno pročita netom navedene primjere, vjerojatno će malo zastati i
promotriti ponešto neobičan slij ed njihovih sastojaka.
Modernizacija je velika stvar, samo ako možete podnijeti prašinu, buku i zastoje.
U višestrukosloženim rečenicama zarezima se redovito odvajaju zavisne sure čeni­
ce s lijeve strane glavne surečenice (inverzija) te one zavisne surečenice koje izrav­
no ne proizlaze iz konteksta, tj. koje nisu u tijesnoj vezi sa sadržajem glavne sure­
čenice bez obzira na položaj u odnosu na nju (dometnute i umetnute) :
Ako želite ondje predavati, a u životopisu nemate potrebne referencije, možete poljubiti vrata.
Kako Mendeljejev nije volio klasične jezike, grčki i latinski, uzeo je iz sanskrta riječ eka - prvi,
što u njegovu sustavu znači prvi ispod.
Premda sam tako besramno objasnio svom razumu, ako ne i u cijelosti svojoj savjesti,
začudnu činjenicu koju sam netom iznio, ona je ipak ostavila trag u mojoj mašti .
Ostavljajući po strani subjekt, kojemu glagol-predikat također otvara mjesto, reći ćemo
nekoliko riječi o ostalim glagolskim dopunama.
Što si tu, više je no što sam se nadao .
dl glavna i zavisna surečenica u bezvezničkoj (asindetskoj) vezi bez obzira na nji­
hov poredak
Ne igraš, ne dobivaš! (Ako ne igraš, ne dobivaš. )
Velim, iskupljuje nas ta krajnje neobična prošlost. (Velim da nas iskupljuje ta krajnje neobična
prošlost . )
Znači, nisam tvoj tip! (Znači d a nisam tvoj tip! )
Mislila sam, možda i meni zatreba jamac. ( Mislila sam d a možda i meni zatreba jamac. )
Istina, za istu je ulogu dobio i Zlatnu malinu za najgoru ulogu, ali to samo govori o veličini
kontroverze koju je izazvao . ( Istina da je za istu ulogu dobio i Zlatnu malinu . . . )
Vidjet ćete, neke sam rečenice kratila. / Neke sam rečenice kratila, vidjet ćete. (Vidjet ćete da
sam neke rečenice kratila. / Da sam neke rečenice kratila, vidjet ćete. )
O sastavnicama zavisnosloženih rečenica u bezvezničkim (asindetskim) vezama v. i § 87b.
e) dvije zavisne surečenice ili više njih, bez obzira na položaj u odnosu na glavnu
surečenicu, i to
• istovrsne zavisne surečenice:
Razmišljala sam, ako je moguće, ako ti to nije problem, navrati poslij e nastave k meni.
Poželio je da svane, da dnevna Svjetlost odagna njegove more, da s novim danom ožive
njegovi skriveni snovi.
Kad je turska dominacija u našim krajevima postala dugotrajna, kad su orijentalni jezici preko
raznih vidova obrazovanja sve više otvarali put upoznavanju arapske, perzijske i turske
kulture, počeo se povećavati broj imena orijentalnog porijekla.
• raznovrsne zavisne surečenice koje se neovisno jedna o drugoj uvrštavaju u glav­
nu surečenicu. Druga zavisna surečenica pritom nije u tijesnoj značenjskoj vezi
sa sadržajem zavisnosložene rečenice :
Kad se budeš selila, ako trebaš pomoć, zovi .
Ma koliko mi se to činilo besmisleno, kad si tisuću milja daleko od prvih naselja i kad ti
je glava u torbi, ja sam izvadio iz džepa list papira i nalivpero.
f) glagolski pridjevi i pridjevi koji u predikatnoj ulozi predstavljaju zavisnu sure­
čenicu
• s lijeve strane glavne surečenice (inverzija) :
Zabrinut, čovjek teško može mirno spavati.
Posrnuo, igrač nij e imao dovoljno snage za uspješan završetak meča.
Nekad napušten i ruševan, Grožnjan je oživio i danas živi punim plućima.
Smješten na brežuljku 289 metara iznad plodne doline rijeke Mirne, Grožnjan se s
pravom diči imenom - grad umjetnika.

Premda istraživanja to ne potvrđuju potpuno, rode se u pravilu vraćaju u svoje matično • s desne strane glavne surečenice kad s njome nije u izravnoj značenjskoj vezi:
gnijezdo, a tijekoril života, koji traje i do 25 godina, ostaju vjerne svom partneru.
Čovjek teško može mirno spavati, zabrinut.
Da bi snimao u Kabulu, gdje u posljednje vrijeme na »goste« baš ne gledaju dobrohotno, Protagonist romana bježi u Monte Carlo, umoran od braka i života.
preodjenuo se u mještanina i lutao ulicama upoznajući lj ude i sprijateljujući se s njima,
snimajući gotovo poskrivećki.
I
56 1_ 57
 f
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI 5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI

• umetnut, odnosno kada nije u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom u koju je
uvršten:
Čovjek, zabrinut, teško može mirno spavati.
Protagonist romana, umoran od braka i života, bježi u Monte Carlo, gdje počinje novi život.
Grožnjan, nekad napušten i ruševan, danas živi punim plućima.
Grožnjan se, smješten na brežuljku 289 metara iznad plodne doline rijeke Mirne, s
pravom diči imenom - grad umjetnika.
U atributnoj ulozi glagolski se pridjevi i pridjevi ne odvajaju zarezom (vo § 92a) :
Zabrinut čovjek ne može mirno spavati.
g) glagolski prilozi u predikatnoj ulozi predstavljaju zavisnu surečenicu
Glagolski se prilozi zahvaljujući, isključivši, izuzevši, uključujući u ulozi prijedloga ne
odvajaju zarezima:
Zahvaljujući nadljudskim naporima postigli smo zadovoljavajuće rezultate.
Isključivši taj bez poteškoća su riješili preostale zadatke.
90. Zarezom se odvajaju dijelovi koji ne pripadaju rečeničnom ustrojstvu rečenice u
kojoj se nalaze te su manje ili više samostalne komunikacijske jedinice
al obraćanja (vokativi) i usklici:
Maturanti, više nema isprika za gubljenje po Pragu!
Odakle dolaziš, dečko?
Čovječe, gdje ti je kraj?

• s lijeve strane glavne surečenice (inverzija): A kako se ti, prijatelju, ono zoveš?

Usnuvši, Franjo Asiški ima viziju o prijenosu Nazaretske kućice na Trsat. Pa ti, moj Ivane, doista kompliciraš!
Šetajući okolinom, došao je u Grožnjan. Drage kolegice i kolege, možda se sastanak trebao održati i prije, ali bolje ikad nego nikad.
Gdje si, zaboga, cijeli dan?!?
Preživljavajući opake oluje i premošćujući opake raspukline, dvojica avanturista putuju
I ,I i preko jednog od najvećih ledenih prostranstava na Zemlj i. Bez oduševljenja, molim!

:! I Zapazivši moju privrženost kućnim ljubimcima, nije propuštala priliku pribaviti one Platiti, molim!
' .
najugodnije vrste. Hej, pa javi se već jednom!
Govoreći o njegovoj inteligenciji, moja je žena, koja je u dnu duše bila dosta prožeta Joj, pa nisam ti to pričala!? !
praznovjerjem, često spominjala ono drevno vjerovanje u narodu po kojemu su sve mačke Ah, to je fantastično!
zapravo prerušene vještice. I to bi, eto, bilo to!
Imajući u središtu svog zanimanja književno djelo, književna kritika u ocjenjivanju
njegovih vrijednosti zna nerijetko, iako tek najčešće usputno, jer joj to i nije ciljem, reći Pri obraćanju u pismu; nastavak obično slijedi u novome retku i piše se velikim
ponešto i o jeziku književnog djela.
početnim slovom:
• s desne strane glavne surečenice kad s njome nije u izravnoj značenjskoj vezi: Poštovani profesore,
Složila sam se s njezinim prij edlogom, nemajući više snage ulaziti u nove prepirke. Javljam Vam se, kao što sam najavio, da Vam izložim svoje planove.

Izmiješajte brašno, mljeveni šećer, prašak za pecivo, sol i većinu majčine dušice, ostavljajući Dragi moji,
1/3 za ukrašavanje. N isam vam se dosad stigao javiti.

• umetnut, odnosno kada nije u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom u koju je Zarez u obraćanju može biti zamijenjen uskličnikom:
uvršten: Nado! Koliko te puta moram upozoriti da pišeš urednije!?!
Franjo Asiški, usnuvši, ima viziju o prijenosu Nazaretske kućice na Trsat.
Marko! Marko! Jesi li to ti, Marko?
Posebna zanimljivost trojanca njegova je sposobnost isključivanja niza sigurnosnih aplikacija,
uključujući i vatrozid koji je nadograđen Service Packom 2, čime se korisničko Dragi moji!
računalo otvara malicioznim korisnicima i automatiziranoj nadogradnji trojanaca.
Napokon nalazim vremena da vam se javim.
Pogled na carskog pingvina kako se gegavim hodom, održavajući ravnotežu zakržljalim
krilima, kreće po snijegu i ledu može izazvati smijeh.
o pisanju uskličnika II obraćanju v. § 79.
Jedne noći, vrativši se kući jako pijan s jednog od svojih lutanja po gradu, shvatio sam
da nešto moram promij eniti.
Zarez se ne piše iza obraćanja (vokativa) u ustaljenim frazeološkim izrazima:
Mačak me slijedio niz strme stepenice i, zamalo me oborivši naglavce, razdražio do ludila.
Bože (o )prosti!
Učenici, ulazeći u školu, ne ostavljaju svoje identitete u školskom predvorj u . 'I

Iil,
Bože pomozi!
o zavisnim surečenicama koje s e n e odvajaju zarezom v. § 94.

I
Ne lezi vraže!

b
I
 'i
!

5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI 5 . I NTERPU N KCIJSKI ZNAKOVI

b) riječi, dijdovi rečenica i rečenice koje su dometnute rečenici ili umetnute u nju: cl umetnute ili dometnute zavisne surečenice:
Svako dijete odrasta,osim jednog. Ne možeš, i da hoćeš, biti objektivan!
.
Svako dijete,osim jednog, odrasta. Ne možeš biti objektivan, sve i da hoćeš!
Dosad učinjenim, priznajem, i nisam previše zadovoljna.
o pisanju zavisnih surečenica koje nisu u izravnoj značenjskoj vezi s glavnom surečenicom v. §§ 89b, 89c.
Potom je objasnila, kao nešto najnaravnije na svijetu, kako vjeruje da Petar ponekad
noću dođe u njihovu sobu pa sjedne na dno njezine posteljice i zasvira u sviralu .
d) modaIne rij eči i izrazi (kojima se iskazuje stav prema sadržaju rečenice) bez
S druge pak strane tekst je, neprirodno lišen svoga konteksta, upravo u analizi diskursa
sveden na puki jezični sadržaj, koji, tako ogoljen, nema nikakva smisla doli semantičkog
obzira na položaj u odnosu na rečenicu:
značenja koje proistječe iz zbroja pojedinačnih značenja rij eči , izraza i rečenica. Naravno, neki misle drukčij e.
Uostalom, tako je to na otocima.
Dometnuti i umetnuti dijdovi mogu predstavljati objašnjenje, komentar sadržaja
O tome još možemo razgovarati, dapače.
rečenice ili onoga njezina dijda uz koji se javljaju. Takvi dijdovi mogu započinjati Nazvali su me, štoviše, i njegovi roditelji .
i s to jest (tj. ) , odnosno, i to i sl.: Ipak, mnogi odustaju o d kupnje kad treba upisati broj kartice zbog straha o d zloporabe.
U noći 1 0. svibnja 1 291 . na Ravnici, u blizini Trsatske gradine, pojavila se Sveta kuća koju
Na nesreću, iako većina lj udi nije svjesna da pati od poremećaja spavanja, ti poremećaji ne
su anđeli donij eli iz Nazareta i u kojoj je odrasla i primila Navještenje Djevica Marija. nestaju sami od sebe, nego ih treba stručno lij ečiti .
Tri godine poslije, 1 0. prosinca 1 294, kućica nestaje i pojavljuje se u Loretu, u blizini Ancone.
Drugim riječima, od sada možete koristiti karticu za sve vrste .kupnje na internetu.
Na jednom planetu, mojem, na Zemlji, trebalo je utješiti malog princa. U svakom slučaju, proces približavanja Hrvatske Europskoj Uniji bitan je za građane Hrvatske.
Tijekom 1 6. stoljeća intenzivira se građevinska djelatnost na utvrđivanju, pojačavanju i
Oslanjajući se na svoje dugogodišnje iskustvo profesionalnog organizatora u hotelu, odlučila
modem izaciji obrambene arhitekture na našem području, i to zbog stalne ratne opasnosti je, logično, osnovati vlastitu tvrtku.
izazvane napadima turske, odnosno mletačke vojske.
Zapravo, oblikovanje standardnoga jezika složen je i dug proces koji vrlo često traje stoljećima.
Uz takvu investiciju, s kreditom na 15 godina, Brij uni bi i dalje ostali u stopostotnom
državnom vlasništvu, odnosno u hrvatskim rukama, i time bi se definitivno otklonila ideja o U toj raspravi, bar po mom sudu, irna pretjerivanja.
privatizaciji nekih objekata. U toj raspravi ima pretjerivanja, bar po mom sudu.
Prema novome zakonu jedino Državno odvjetništvo može podnijeti zahtjev mjerodavnom PO mom sudu, u toj raspravi irna pretjerivanja.
sudu da naloži novinaru otkrivanje podataka o izvoru objavljene informacije ili informacije koju Ponajviše je zapravo onih koji su pisali i govorili o knjizi koju, po svemu sudeći, uopće nisu
namjerava objaviti, i to samo onda kada je to ograničenje novinarsl5ih sloboda nužno imali u rukarna.
radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite zdravlja.
PO svemu sudeći, ponajviše je zapravo onih koji su pisali i govorili o knjizi koju uopće nisu
Pri unosu većih količina alergena (za neke lj ude npr. penicilin) mogu se naglo pojaviti i teži irnali u rukarna.
oblici alergijskih reakcija, odnosno može nastupiti tzv. anafilaktički šok, gušenje i smrt.
Tako je to, uostalom, na otocima.
Kod kožne reakcije javlja se koprivnjača ( urtikarij a), tj. mali crvenkasti otoci koji svrbe.
Tako je to na otocima, uostalom.
Kao naknadno se objašnjenje zarezom odvajaju atributi i apozicije kada dolaze iza
Kad se prilažu glagolima i modificiraju njihovo značenje, te se riječi, kao članovi
imenice na koju se odnose (inverzni poredak) te vlastito ime kada se, iz nekih raz­
rečeničnoga ustrojstva, ne odvajaju zarezima:
loga, navodi iza prezimena (npr. u abecednim popisima) :
On ipak dolazi .
Na vratima se pojavio s buketom ruža, crvenih.
Vjerojatno dolazi .
Juraj Julij e Klović ( lat. Georgius Julius Clovius Croata), slikar minijaturist, rodom je iz Grižana i
jedan je od najvećih europskih minijaturista XVI . stoljeća. Svi naši redoviti gosti tradicionalno dobivaju iste sobe.
Čuveni E l Greco naslikao je dva portreta Jurja Julij a Klovića, jednog od najvećih svjetskih
minijaturista XVI . stoljeća. O pisanju članova rečeničuoga ustrojstva v. § 92a.

Malo je lj udi čulo za Đurđevačke peske, područje jedinstvene pejzažne i biološke vrij ednosti .
Kao modaIni se izrazi javljaju i čestice da i ne kad se njima iskazuje stav govornika
Dora, lijepa brineta, sjedila je sama za jednim stolom , igrajući se svojim džepnim nožićem koji
je ritmično zabijala u razmak između svojih prstij u. prema sadržaju prethodnih rečenica, odnosno prema tvrdnji koja proistječe iz
Begović, Milan konteksta:
Krleža, Miroslav Da, volirn te.
Marinković, Ranko Ne, dolazirn!

60 61
 r' '!
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
I 5. I NTERPU N KCIJSKI ZNAKOVI

e) višečlani tekstni konektori kao sastavnice složenih rečenica (o pisanju složenih
rečenica v. §§ 87, 89) :
Šalu na stranu, on opet nije ispunio obećanje. ( Pustimo Iiii šalu na stranu, on opet nije
ispunio obećanje. )
Bilo kako bilo, ova pravila svakako treba naučiti!
Kao što smo već najavili, danas ćemo pogledati najnoviji film na tu temu.
I bl pridjevski atributi u slijedu kad se prvi atribut odnosi na skup atributa (jednog
ili više njih) i imenice :
Poslij epodne je provela čitajući udobno zavaljena u novom ljubičastom naslonjaču.
(gdje se atribut novi odnosi na skup ljubičasti naslonjač)
Poslij epodne je provela čitajući udobno zavaljena u svom novom ljubičastom naslonjaču.
(gdje se atribut svoj odnosi na skup novi ljubičasti naslonjač)

O pisanju tekstnih konektora v. i § 95. O pridjevskim atributima koji se odvajaju zarezom v. § 86a.
Veznu ulogu unutar teksta imaju i brojevni konektori tipa prvo, drugo ili kao prvo,
cl raznovrsne priložne oznake, npr. vremena i mjesta:
kao drugo i sL Oni, osobito u znanstvenim i publicističkim tekstovima, segmentiraju
Krajem godine u Rijeci se tradicionalno održava božićno-novogodišnji sajam .
tekst i upućuju na njegovu strukturu, odnosno stupnjuju obavijesti sadržane u dije­
lovima teksta ili ih međusobno suprotstavljaju. Ti se konektori odvajaju zarezom: U srij edu 1 2. svibnja u Matici hrvatskoj predstavljen je CD Dragutina Tadijanovića
Povratak u Rastušje.
Prvo, mi ne pišemo kao što govorimo; drugo, takva pravopisa jednostavno nema.
Kao prvo, treba se suočH:i s problemom nedostatne ekonomske stabilnosti. d) istovrsni članovi rečeničnog ustrojstva (subjekti, objekti, atributi, apozicije) po­
91. Zarezom s e odvajaju raznovrsni podaci u slijedu vezani veznicima i, pa, te, ili:
Dvije vrste radioaktivnog raspada pri kojima jezgra mijenja svoju građu jesu alfa-raspad i
a) u bibliografskim jedinicama: beta-raspad.
Viktor Žmegač, Bečka modema: Portretjedne kulture, Matica hrvatska, Zagreb, 1 998. Prvo su me posjetili roditelji pa potom prijatelji.
O pisanju bibliografskih jedinica v. §§ 381 -390. Za dva tjedna boravka u nekoj od vila te za sve ostale usluge račun na kraju ispadne oko
b) nadnevak (datum) iza imena mjesta: 30 000 eura.

Rijeka, 1 3. rujna 2004. Legura ili slitina smjesa je dvaju ili više metala, rjeđe metala i nemetala, koja ima drukčija
svojstva od čistih elemenata.
U Rijeci, 1 3. rujna 2004.

Na naslovnicama knjiga, na plakatima i sl. podatak o nadnevku iz grafostilističkih se Istovrsni se članovi rečeničnog ustrojstva u bezvezničkim (asindetskim) vezama
razloga često od podatka o mjestu ne odvaja zarezom (o pisanju točke usp. i § 132b ) : odvajaju zarezima (v. § 86a ) .
Rijeka 2004
93. Zarezom se ne odvajaju sastavnice nezavisnosložene rečenice

NEODVAJANJE ZAREZOM a) sastavne rečenice povezane veznicima i, pa, te, ni, niti:
Ali biljka ubrzo prestane rasti i počne pripremati svoj cvijet.
92. Zarezom se ne odvajaju sastavnice rečeničnog ustrojstva jednostavne rečenice Začinite po ukusu solju i paprom pa dobro promiješajte.
a) članovi rečeničnog ustrojstva (predikat, subjekt, objekt, priložna oznaka, atri­ Nij e spremao ni prijavio taj ispit.
but, apozicija) : U neprikrivenoj želji da zabavi svoju publiku vrstan umjetnik, ne štedeći svoju energij u, pleše,
S više od tisuću otoka i otočića hrvatska obala Jadrana jedna j e o d najrazvedenij ih u Europi. pjeva i zabavlja te u svakom trenutku osluškuje reakcije iz gledališta.
Austrijski grof i moćni političar Mettemich na jednom je bečkom plesu upoznao prelijepu
Hrvaticu duge valovite cme kose. Veznici i i nilniti mogu imati i ulogu isticajnih čestica ili intenzifikatora. Tada se
Međutim zarezom se odvajaju atributi i apozicije kada kao naknadno dodani do­ mogu i udvajati:
Bila je i lij epa i pametna!
laze iza imenice uz koju se uvrštavaju (inverzni poredak) :
Volim nebo, vedro i plavo. Valja voditi računa i o formi i o sadržaju.
Zagledan sam u Dunav, žut, cm, kao tigrovo oko. Ni luk jela ni luk mirisala.
Zanimljiv je i tekst Antuna Mayera, klasičnoga filologa i indoeuropeista, autora Jezika starih Ilira . Niti je došao niti se javio.

O tome v. i § 90b. O nizanju riječi i izraza s isticajnim česticama v. § 86b.

62 63

5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
Isticajne čestice i . . . i mogu, obično u administrativnim tekstovima, biti zamijenje-
ne česticama kako . . . tako:
To je dobro kako za učenike tako i za njihove roditelje.
L
bj rastavne rečenice povezane veznikom ili:
Uzmi ili ostavi.
Ovo ćemo ljeto provesti na moru ili ćemo otputovati u Češku.
Veznici se ili i bilo mogu i udvajati:
lli uzmi ili ostavi.
Woody Allen redatelj je čije filmove lj udi ili obožavaju ili ne podnose.
Takva je zajednica snošljiva prema bilo osobnim bilo skupnim posebnostima.
Bilo da unajmljujete privatni avion za svog klijenta bilo da mu nabavljate teško dostupne
kozmetičke preparate, morate osjećati strast prema poslu i vjerovati da pritom činite najbolje.
<:) gradacijske rečenice korelativnoga tipa s vezničkim izrazom ne samo . . . nego i,
ne samo . . . već i:
Ne samo da je knjigu nabavio već ju je i temeljito proučio!
Ne samo da glazbenici svjetskoga glasa i njihovi obožavatelji napokon imaju koncertni
kompleks Megaron nego je u Ateni i 1 40 kazališta.
o pisanju gradacijskih rečenica nekorelativnoga tipa v. § 8Bb.
o pisanju sastavnica nezavisnosloženih rečenica II bezvezničkim (asindetskim) vezama v. § 87a.
94. Zarezom se ne odvajaju surečenice u sklopu zavisnosložene rečenice
,,} zavisna surečenica s desne strane kad je u tijesnoj značenjskoj vezi s glavnom
surečenicom te zajedno čine obavijesno (značenjsko i intonacijsko) jedinstvo:
Javi se kad stigneš!
Nazovi me ako budeš imao vremena za kavu.
Samo je jedan klik miša dovoljan da se prijavite na oglas.
Zadržite kontrolu nad novcem kako novac ne bi počeo upravljati vama!
Vijeće za radio i televiziju u listopadu prošle godine odlučilo je do 30. lipnja produljiti koncesije
svim radijskim i televizijskim postajama kojima će do tada prestati vrijediti prije
dodijeljene koncesije.
U tijesnoj značenjskoj vezi s glavnom surečenicom mogu biti i strukture s glagol­
skim prilozima u ulozi zavisne surečenice :
Novinari i urednici često prelaze granice dobra ukusa objavljujući pojedinosti iz privatnog
života javnih osoba.
lJ) umetnuta zavisna surečenica koja s rečenicom u koju je umetnuta čini jedin­
stveno obavijesno (značenjsko i intonacijsko) ustrojstvo:
To ćeš kad budeš kod kuće riješiti bez problema.
I
!
5. INTERPU N KCIJSKI ZNAKOVI
.::1 kad je u glavnoj surečenici korelativ (suodnosna riječ) kojim se uspostavlja veza
s veznikom u zavisnoj surečenici:
Oni koji u Grožnjan jednom dođu uvijek se u nj vraćaju.
Ondje gdje se jeleni boje grabežljivaca ekosustav se vraća.
Sada kada ne živim sa svojom mlađom braćom nedostaju mi.
Nije nazvao ni onda kad je obećao.
I svi koji su s njim dolazili u dodir bili su uvijek svjesni da je tu riječ o neponovljivoj i posebnoj
ličnosti kojoj u svemu treba puštati na volj u.
No za utjehu svima onima kojima taj naš ne-fantastičan svijet nije dovoljno prostran i
uzbudljiv Barrie je smislio prostraniji i uzbudljiviji.
dl poredbene rečenice s komparativom (ili komparativnom riječju) u glavnoj sureče­
nici te veznim sredstvima nego, nego što, negoli, nego da u zavisnoj surečenici:
Bolje je pitati nego skitati.
To je više nego što sam se nadao.
Uvijek se lakše uvališ u nešto nego što se iz toga iskobeljaš.
Za berilij općenito možemo reći da je po reakcijama sličniji aluminij u nego elementima
iz svoje skupine.
o zavisnim surečenicama koje se odvajaju zarezom v. § 89.
95. Zarezom se ne odvajaju vezna sredstva na razini teksta ili tekstni konektori bez
obzira na položaj u rečenici, Tekstni konektori povezuju rečenicu u kojoj se javlja­
ju s dijelom teksta (rečenicom) koji joj prethodi ili koji slijedi:
O odgovoru na to pitanje ovisi naime svako naše buduće djelovanje.
Ljutnja je dakle normalna reakcija koja nas održava zdravima i štiti nas, sama po sebi to nije
štetna emocija.
Osim toga uz svaku konfiguraciju kuplj enu na akciji osiguran vam je i prigodan dar i dva
mjeseca besplatnog interneta.
Treba podnijeti dodatne dokaze koji će s jedne strane pokazati da se osumnjičeni k
dobrovoljno predao Međunarodnom s u d u , a s druge strane uvjerit ć e Tužiteljstvo da n e
postoji opasnost od njegova bijega.
S jedne strane valja podnijeti dokaze koji će pokazati da se osumnjičenik dobrovoljno
predao Međunarodnom sudu, s druge strane treba dodatno uvjeriti TUŽiteljstvo da ne
postoji opasnost od njegova bijega.
Na granicama se tekstnih konektora i teksta koji povezuju mogu nalaziti nenagla­
šene riječi (enklitike):
Uza sve to se nisu ni javili!
 ...

5. I NTERPU NKCIJSKI ZNAKOVI 5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI

Nenaglašene se riječi (enklitike) mogu nalaziti i unutar ustrojstva složenih konek­

tora:
TEKSTN I KONEKTORI MODALNI IZRAZI
Uza sve se to nisu ni javili!
ne odvajaju s e zarezom ( § 95) odvajaju se zarezom (§ 90d)
U skladu je s time i tvrdnja da ne može biti riječi o nepristranom promatraču.
S jedne će strane ti dokazi pokazati da se osumnjičenik dobrovoljno predao dakle čini se
isto tako dakako
Međunarodnom sudu, a s druge će strane Tužiteljstvo uvjeriti da ne postoji opasnost od
istodobno dapače
njegova bijega. iz tih razloga doduše
k tome/k tomu doista
Osim vezne uloge konektori mogu imati i modalnu ulogu (tada se odvajaju zare­ međutim doslovno
zom); u primjeru koji slijedi konektor naprotiv povezuje sadržaje dviju rečenica, ali na osnovi/temelju toga
na taj način
drugim riječima/drukčije rečeno
ipak
govori i o stavu govornika prema sadržaju rečenice : nadalje istinaJistini za volju
naime između ostalog
[Ne namjeravam zaoštravati diskusiju.] Naprotiv, trudit ću se biti pomirljiv.
nakon toga iznimno
nakraju jednostavno
o pisanju modalnih riječi i izraza v. § gOd. naposljetku konačno
naprimjer/kao naprimjer na kraju krajeva
Na poseban tip organizacije teksta upućuju brojevni konektori (koji se odvajaju no na neki način
osim toga na svaki način
zarezom), npr. prvi, drugi, treći ili u prvom redu, kao prvo, kao drugo i sl. pak načelno
pod tim uvjetom napokon
o pisanju brojevnih konektora v. § gOe. potom naprosto
prema tome naprotiv
primjerice naravno
s jedne strane/s druge strane navodno
s obzirom na to da nažalost
s tom namjerom nedvojbeno/nema dvojbe
shodno tomu neosporno
stoga nesumnjivo/izvan svake sumnje/bez (svake) sumnje
sukladno s tim odista
sve u svemu općenito
tada po mom/njegovu/njezinulnašem/njihovu mišljenju
također po svemu sudeći
toliko po svoj prilici
u isto vrijeme prije svega
u neku ruku sigurno
u skladu s tim/u skladu s rečenim srećom
u tom slučaju sve u svemu
unatoč tome svejedno
usprkos tome štoviše
usto u svakom slučaju
�-� ��
za razliku od ukratko
zatim uostalom
zato ustvari

�:����
zbog toga valjda
'-��----------------
TE KSTN I KO N E KTO-R
--
I --,
----

odvajaju se zarezom (§ gOe) zaboga

L-____---':..._
..:. ____--'"_-'-___--.l zacijelo

bilo kako bilo zaista

kao što je (već) rečeno/najavljeno zaludu
šalu na stranu zamalo
što se toga tiče zapravo
što je - tu je
prvolkao prvo/u prvom redu
drugo/kao drugo
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
Tabl ica: Odvajanj e fi neodvajanje zarezom
ZAREZOM / ZAREZIMA SE ODVAJAJU
Jednostavna rečenica
Istovrsni članovi rečeničnog ustrojstva (§ 86a) :
Tu često vlada neka tupa putenost, tamne sobe,
prašna okna, nespremljeni kreveti, kletve.
Macaklini jedu komarce, buhe, krpeije, grinje,
pauke.
Plakat su zalijepili u knjižnicu, u banku, u školu.
Međusobno neovisni pridjevski atributi (§ 86a):
Bogovi Grčkoj najprije dadoše kamenit, kvrgav
poluotok, drhtav od potresa, suhu, ustegnutu
zemlju masline i borova.
ZAREZOM SE NE ODVAJAJU
Članovi ustrojstva jednostavne rečenice - subjekt,
predikat, objekt, priložna oznaka, atribut, apozicija
(§ 92a):
Pored književnika o čistoći hrvatskoga jezika u
predstandardnome razdoblju mamo su
skrbili hrvatski leksikografi.
S najboljim sustavom za zaštitu podataka na
bežičnom prijenosnom računalu možete
raditi gdje želite.
Istovrsni članovi rečeničnog ustrojstva povezani
veznicima i, te, ili (§ 92d):
Majka mu je kupila sladoled i čokolad u .
Globalni svjetski prihodi od transakcija m-plaćanja
povećat će se na 1 1 ,7 milijardi američkih dolara već
2005. godine te na 37, 1 milijardi dolara u 2008.
Nazočnost ili nenazočnost objekta ovisi o
kontekstu ili situacij i.
Pridjevski atributi koji se odnose na skup atributa
(jednog ili više njih) i imenice (§ 92b) :
Danas Leksikografski zavod nosi ime poznatoga
hrvatskog književnika Miroslava Krleže.
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
[ ZAREZOM / ZAREZIMA SE ODVAJAJU ZAREZOM SE NE ODVAJAJU
[ Nezavisnosložena rečenica
Rečenice s veznicima i, pa, te kojima se označuje Sastavne rečenice povezane veznicima i , pa, te, ni,
uzročno-posljedični odnos (§ 88c) : niti (§ 93a):
Ti su majstori zidali crkve i ostale umjetničke Doputovao je i nazvao prijatelja.
zgrade, pa se pretpostavlja da su gradili i kuće. Niti spavam niti jedem od muke.
Riječi i izrazi s isticajnim česticama (intenzifika­
torima) i, ni u nizanju ili nabrajanju (§ 86b) :
Nije me bilo briga ni za čekić, ni za vijak, ni za
žeđ, ni za smrt.
Riječi i izrazi s isticajnim česticama (intenzifika­ Rastavne rečenice povezane veznikom ili (§ 93b):
torima) ili, bilo u nizanju ili nabrajanju (§ 86b): Piši ili pamti! / lli piši ili pamti!
Odluči s e : i l i ćeš ostati kod kuće, i l i ćeš otputovati
s roditeljima, ili ideš k teti - četvrtoga nema!
lli kad se njime iskazuje uvjetni (pogodbeni) od­
nos (§ 88d) :
Odazovi se, ili će biti gusto!
Suprotne rečenice povezane suprotnim veznici­
ma a, ali, no, nego, već ili bez veznika (§ 88a):
B o a je vrlo opasna, a slon je glomazan.
To sam rekla ja, ne ti!
Gradacijske rečenice nekorelativnoga tipa pove­ Gradacijske rečenice korelativnoga tipa s vezničkim
zane veznicima a kamoli, ( a ) nekmoli (§ 88b) : izrazima ne samo ... nego i, ne samo . . . već i (§ 93c):
U toj kakofoniji prijedloga sve se teže snaći, a Šimićeva razmišljanja o jeziku i danas su zanimljiva
kamoli naći rješenja da zdravstvo preživi. ne samo za one koji se bave pjesništvom nego i
za one koji se bave jezičnom problematikom.
Dijelovi složene rečenice s veznikom a da te vez­
nikom da koji dolazi uz kondicional (§ 88t) :
Možemo li ispravljati povijesne nepravde, a da
istodobno ne činimo nove?
Na kvizu je sjajno odgovarao na sva pitanja, da bi
na posljednjem pogriješio . .
Zaključne rečenice povezane zaključnim veznicima
dakle, stoga, zato (§ 88g):
Stvari i d u dobro, dakle uskoro mogu krenuti loše.
Isključne rečenice povezane isključnim veznicima
samo, samo što, tek, tek što, jedino (§ 88h):
Mnogi nisu došli, samo o n s e ispričao .
Sastavnice nezavisnosložene rečenice nepovezane
veznikom (§ 87a):
Došlo vrijeme, izlegli s e svračići.
( Došlo vrijeme i izlegli se svračići . )
 F

5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI

ZAREZOM / ZAREZIMA S E ODVAJAJ:-::U'--"_---=ZA"--"--'RE=Z=-:0==-cM"--=S=E-'--N:=Ec-=0:..::D=-:V"--A:=:JA--"J:.:U'----" ZAREZOM / ZAREZIMA SE ODVAJAJU ZAR EZOM SE N E ODVAJAJU

c= ________________________ �z
�a�v�i�n�
s� l o�ž�
s�
o� e� a�r�e�č�
n� e�n�
ic�a�_____________________ �, [ Riječi, izrazi i rečenice koje organski ne pripadaju rečenici u kojoj se
na l aze
Zavisna surečenica s desne strane glavne surečeni­ Zavisna surečenica s desne strane glavne surečenice Vokativi i obraćanja (§ 90a ) :
ce kada s njome nije II uskoj značenjskoj vezi, i to kad je s njome u izravnoj značenjskoj vezi, i to bez Gigo, to nema nikakva smisla!
bez obzira na tip zavisnosti (§ )
89b : obzira na tip zavisnosti (§ 94a : ) Hej, nemoj tako žuriti!
[Koliko su dugi komentari?] Komentari iznose do [Kada medvjedi spavaju zimski san?]
Rečenice i dijelovi rečenica koji su dometnuti
)
1 500 znakova, što je gotovo kartica teksta. Medvjedi spavaju zimski san kad u prirodi ne
mogu naći dovoljno hrane. rečenici ili u nju mnernuri (§ 90b :

Zavisna sureč'enica koja se nalazi s lijeve strane
)
glavne smečeniee, u inverziji (§ 89a :
Čim sam zatvorila vrata, telefon je zazvonio.
Kako otprilike takvi elementi funkcioniraju, bit će
pokazano na dvama primjerima.
Umetnuta zavisna surečenica kad nije II izravnoj
značenjskoj vezi s glavnom surečenicom li koju j e
Samo je klik miša dovoljan da se prijavite na oglas.
Telefon je zazvonio tek kad sam zatvorila vrata.
Zavisna surečenica s lijeve strane kad je u glavnoj
smečeniei korelativ (suodnosna riječ) koja je u od­
nosu s veznikom u zavisnoj surečenici (§
94c :
Onda kad sam zatvorila vrata zazvonio je telefon.
Ono što si učinio ne služi ti baš na čast!
Umetnuta zavisna surečenica kad je u izravnoj zna­
čenjskoj vezi s glavnom surečenicom u koju je
Skeptična Krležina vizija bila je, danas to vidimo
ako stvari promotrimo malo razboritije, uglavnom
ispravna.
Kako se, prema legendi, zove najpoznatiji
stanovnik škotskog Loch Nessa?
)
Riječ je o napravi koju priključite na računalo,
najčešće na USS-priključak, i potom u nju
umetnete karticu.
Riječi, izrazi i rečenice kojima se objašnjava sadržaj
(§ gab ) :

uklopljena (§ 8ge): uklopljena (§ 94b ): Smanjivanjem tlaka voda se vraća u kruto stanje,
odnosno pretvara se u led.
[Kako starija djeca proživljavaju selidbu?] Starija Domišljatost tehničke i umjetničke izvedbe koja
je svojedobno odredila zlatno razdoblje s kraja Koji je patronim, ime po ocu, otac ostavio
djeca, koja su u stanju shvatITi što znači preseliti
stoljeća pobuđuje osjećaj poštovanja među Lavu Tolstoju?
se, u pravilu se opiru odvajanju od ljudi koje vole.
Znamo da osim velikih planeta kao što su Zemlja, novijim pokoljenjima. ModaIne riječi i izrazi (§ )
90d : Modifikatori značenja glagola (§ )
92a :
Jupiter, Mars i Venera, kojima smo prišili imena, Jednostavno, to mi je neki hobi.
postoje stotine drugih jedva vidljivih teleskopom. To jednostavno nije točno!
Jednostavno, to nije točno.
Naravno da ti tako što ne bi mogao učiniti.
Glagolski pridjevi i pridjevi u ulozi zavisne smeče­ Glagolski pridjevi i pridjevi u atriburnoj ulozi Naravno, ti tako što ne bi mogao učiniti.
nice (§ 891 ): (§ )
92a : Ti tako što, naravno, ne bi mogao učiniti.
Umoran, čovjek se teško koncentrira na posao. Umoran čovjek teško se koncentrira na posao. Naravno, postoji i ona nešto tamnija strana
interneta koja je danas, nažalost, sve prisutnija.
Onemoćao, bolesnik se teško kretao. Onemoćao čovjek prikovan je uz postelju.
A s knjigama je, dakako, posve druga stvar.
Glagolski prilozi u ulozi zavisne surečenice Glagolski prilozi zahvaljujući, isključivši, izuzevši,

):
Dakako, s knjigama je posve druga stvar.
(§ 89g ): uključujući u ulozi prijedloga (§ 89g Doslovno, revolving-kredit znači kredit
Širom rastvorivši krila poput lepeze od Zahvaljujući trodimenzionalnim crtežima s koji se stalno obnavlja.
bambusa, pjegava žuna zlaćana bljesnu. presjecima u najvažnije građevine možete zaviriti i Naprotiv, bit ću pomirljiv.
Biokemijski gledajući, navedena su svojstva iz hotelskog kreveta ako vani, recimo, pljušti kiša. Bit ću, naprotiv, pomirljiv.
vode zapravo značajke njezine strukture. Isključivši to sve im je ostalo bilo savršeno jasno.
Teksrni veznici ili konektori (bez obzira na polo­
Glavna i zavisna surečenica nepovezane vezni­ žaj u rečenici) (§ )
)
95 :
kom, bez obzira na poredak (§ 89d :
Naposljetku novi je kontinent prozvan imenom
Znači, ne dolaziš! (Znači da ne dolaziš. ) Ameriga Vespuccia.
N e dolaziš, znači. Novi je kontinent naposljetku prozvan imenom
Ameriga Vespuccia.
Poredbene rečenice s komparativom u surečenici
Novi je kontinent prozvan naposljetku imenom
koja prethodi surečenici s veznikom nego, nego

)
Ameriga Vespuccia.
što, negoli, nego da (§ 94d :
Stoga ti želim svako dobro.
Lakše je pronaći kredit bez jamaca nego jamce Želim ti stoga svako dobro.
za kredit. To međutim jednostavno nije točno.
Veći se dio vremena troši na dogovaranje i Međutim to jednostavno nije točno.
pregovaranje o tehnici razgovaranja negoli
na razradu predviđene teme.
 F
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
TOČKA-ZAREZ
96. Točka-zarez - kao znak hijerarhijski viši od zareza, a niži od točke - razdvaja
relativno samostalne rečenice, od kojih je barem jedna složena:
Ščepah ga; kad mi on, prestravljen mojom nasiInošću, zubima zadade sitnu ranicu na ruci.
Kad nas nešto boli, osjećamo tugu; a kad nas preplavi bijes, to je zato što smo ljuti .
Tako se npr. đacima preporučuje da točku stave na kraj rečenice; a kad oni pitaju gdje je kraj
rečenice, onda im se kaže da je on tamo gdje je stavljena točka.
Dvojite li vrijedi li to truda i novaca, sjetite se da se jednom živi i duboko udahnite; svidjeli vam se
ili ne, tartufi imaju okus koji ćete teško zaboraviti.
U takvim položajima točka-zarez može biti zamijenjena točkom:
Dvojite li vrijedi li to truda i novaca, sjetite se da se jednom živi i duboko udahnite. Svidjeli vam se
ili ne, tartufi imaju okus koji ćete teško zaboraviti.
97. Točka-zarez može se pisati između rečenica u bezvezničkoj (asindetskoj) vezi:
Kuća miriše na esenciju; prozori su zamagljeni i iza njih pada kiša; po podu se koturaju
paprike i rajčice, glavice kupusa i jabuke brašnjavih kora; pravimo zimnicu i grijemo se na
mirisima i bojama, grijemo se na osjećaju besmrtnosti usred te velike hrane koja će nam
trajati cijele zime, pored nje možemo spavati kao medvjedi i sanjati velike i duge medvjeđe
snove, sve dok s prvim toplim danima ne izvirima van, na proljeće.
U takvim položajima točka-zarez može biti zamijenjena zarezom ili točkom:
Kuća miriše na esenciju, prozori su zamagljeni i iza njih pada kiša, po podu se koturaju paprike
i rajčice, glavice kupusa i jabuke brašnjavih kora,
Kuća miriše na esenciju. Prozori su zamagljeni i iza njih pada kiša. Po podu se koturaju paprike
i rajčice, glavice kupusa i jabuke brašnjavih kora,
98. U nizanju se ili nabrajanju točkom-zarezom odvajaju skupine koje se po nečemu
razlikuju:
Riječi i izrazi koji se javljaju u ulozi tekstnih konektora pripadaju različitim morfološkim
kategorijama - primjerice: i , a, ali , no, ili; tada, onda, zatim, ovdje, tu, ondje; u tom slučaju, s
tom namjerom, uzme li se sve u obzir, bez obzira na sve to, drugim riječima i sl.
99. Točka-zarez može se pisati u nizanju ili nabrajanju kad se, kao hijerarhijski niži
znak, javlja zarez:
Bilo da šaljete elektroničku poruku prijatelju ili poslovnom suradniku, dobro je znati nekoliko
pravila: ne koristite li postupke enkripcije, elektronička pošta nije sigurna, stoga u poruci ne
pišite ništa što ne biste napisali na dopisnici; budite oprezni pri prosljeđivanju poruke koja je
upućena samo vama, ali i pri njezinu kraćenju i citiranju; ne šaljite lance sreće, neželjene
reklamne poruke, velike datoteke i fotografije koje primatelj od vas nije zatražio; povedite
računa i o tome da primatelj ne mora imati isti smisao za humor kao vi, pa ne pretjerujte sa
šalama, a posebno izbjegavajte sarkazam; ne upotrebljavajte samo velika slova koja izgledaju
kao da vičete; pripazite na ton, po potrebi koristite smješke,
•
5, I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
CRTA
1 00. Crtom se - kao interpunkcijskim znakom kojim se bilježi duža stanka - jače i
naglašenije odvaja dio rečenice koji sadrži dodatno objašnjenje:
Sol prosuše, kvas proliše, brašno rastepoše - sve od velike radosti.
Na jednoj od dviju gradskih ulica putnika namjernika prožima prvi dojam o Humu - tišina,
mir, spokOj,
Supova, nažalost, više nema, najviše zahvaljujući zbog ostavljanja otrovanoga mesa kako bi
se uništile nazovištetočine - lisice, divlje mačke i čagljevi.
U takvim položajima crta može biti zamijenjena zarezom ili dvotočkom:
Sol prosuše, kvas proliše, brašno rastepoše, sve od velike radosti.
Supova, nažalost, više nema, najviše zahvaljujući ostavljanju otrovanoga mesa kako bi se
uništile nazovištetočine: lisice, divlje mačke i čagljevi.
1 0 1 . Crta se može pisati između rečenica u bezvezničkoj (asindetskoj) vezi. U takvim
položajima ona - jače nego zarez - ističe surečeničnu granicu, te se njome ozna­
čava veća smisaona odjelitost, odnosno neočekivan obrat:
Pokusi bi trebali biti ponovljivi - trebali bi svi propasti na isti način,
Mazgama i volovima kopita su i papci propadali u meko tio, pa tako radne stoke nikad nije ni
bilo - naši su stari sve teglili i nosili sami,
o pisanju zareza između rečenica II bezvezničkoj (asindetskoj) vezi v. § 87.
1 02. Crta se piše i ispred dijela rečenice koji donosi neočekivanu obavijest:
Prema legendi Hrvati su na ovaj arkadijski žuto-sivo-zeleni usamljeni otok pristigli ponukani
primjerom dvojice redovnika dominikanaca, poslanih na Susak - po kazni!
1 03. Crtom se - osim navodnicima - može označavati upravni govor. Tada će i pišče-
ve intervencije također biti odijeljene crtom:
- Na putu se nikad ne zna s kim se dolazi u doticaj - reče Šime kao čovjek obaviješten,
- Nova mi poznanstva idu na živce, jer neprestano nešto pitaju. Molim vas, kad me netko
pita: »Jeste li vi iz Invernessa ili Aberdeena ili Arbroata?« - što ima od toga kad dozna da
nisam ni iz Arbroata, ni Aberdeena, ni Invernessa, nego upravo iz Pertha?
- Irnate pravo! - nasmiješi se Šime.
- lli kad rne pita čirn se bavim? Vidim jasno kako mu je to svejedno čim se ja bavim, ali samo
da pita, Jer, molirn vas, što irna više gospodin X, trgovac cipela iz, recimo, Amsterdarna, kad
dozna da ja irnam u grofoviji Perth staklenu industriju?
1 04. Crtom se - osim zarezom - mogu odvajati piščeve intervencije i kada se navod­
nicima označuje da je riječ o upravnom govoru:
»Znate, ljudi mnogo toga rnogu naučiti iz života roda« - nenametljivo nam kažu u selu ,
» Prijatelju« - reče - »pomozi mi!«
! .-
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
1 05. Crtom se između rečenica u odlomku odjeljuju veće značenjske cjeline, no ipak
manje od odlomaka:
Zbog učinkovitije organizacije program je podijeljen u dvije cjeline. - Zabavni program
uključuje stvaranje niza popularnih emisija, ali i organizaciju izravnih prijenosa koncerata
popularne i klasične glazbe. - Dokumentarni program obrađuje teme o zaštiti okoliša,
promiče kulturu uzgoja rnaslina i uporabe rnaslinova ulja te drugih jadranskih kultura, a u
posebnim se emisijama govori o prikupljanju, obradi i čuvanju našega nasljeđa.
1 09. Dvotočkom se najavljuje nizanje ili nabrajanje, Nabrajati se mogu riječi i skupovi
U nizu naslova ili podnaslova odijeljenih točkama crtom se odvajaju veće temat­
ske cjeline:
Fiziologija čovjeka. Kemijski sastav tijela. Krv i krvne stanice. Srce i krvožilni sustav. Dišni
sustav. Imunološki sustav. Probavni sustav. Metabolični sustav. Sustav organa za kretanje.
Endokrini sustav. Spolni i reproduktivni sustav. Osjetilni i živčani sustav. - Fiziologija bilja.
Biljke i voda. Mineralna ishrana. Fotosinteza. Biološka oksidacija. Rast i razvitak biljaka. Biljni
hormoni . Gibanje biljaka. - Rječnik pojmova. - Popis literature.
CRTE
1 06. Crtama se - jače i izražajnije nego zarezima ili zagradama - omeđuju u rečenicu
uklopljeni dijelovi:
Najpoznatije afričke vrste - lavovi, slonovi i gorile, među ostalima - privlače novac turista,
ali se često s poljodjelcima bore za zemlj u, vodu i hranu.
Civilizacija će prevladati - dosad uvijek jest - no konačne pobjede u "ratu s terorizmom« ne
može biti, on će se, u ovom ili onom obliku, nastaviti sve dok na Zemlji bude sukoba.
Nasuprot crkvi stoji prastara katnica od tesanog kamena, oduvijek bez krova - ne pamte
ga ni najstariji - koju bi iseljenici o svom trošku željeli pretvoriti u zavičajni muzej.
To što je voda svugdje oko nas - u tlu što je upija, u oblacima što lebde i u našim
stanicama - ne umanjuje njezinu vrijednost.
DVOTOČKA
1 07. Dvotočka je interpunkcijski znak kojim se najavljuje dio rečenice, odnosno teksta
koji dolazi s desne strane toga znaka. Upotrebljava se za objašnjavanje, razvijanje
teksta i navođenje.
1 08. Dio teksta koji stoji s desne strane dvotočke predstavlja objašnjenje dijela rečenice
ili cjelovite rečenice koja se nalazi s lijeve strane toga interpunkcijskog znaka:
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
Zaštitite svoje privatne informacije: kao što nepoznatim ljudima na ulici ne dajete svoju
adresu, tako postupite i dok ste na mreži.
Odnosi su između jezika i društvene zajednice znatno složeniji: društvena se zajednica
jezikom formira, ali i u jeziku uvijek nanovo potvrđuje.
Bio je to golem uspjeh: i djeca i odrasli predstavu su tako jako zavoljeli da je odonda
dugi niz godina za Božić igrana u londonskim kazalištima.
riječi, rečenice te dijelovi teksta:
Dativu otvaraju mjesto ovi prijedlozi: kraj , nasuprot, prema, unatoč, usprkos .
Prednosti su očigledne: kupujete iz udobnosti doma, trgovine dilj em svijeta dostupne su
kao i one u susjedstvu, a plaćanje računa svodi se na jedan klik mišem.
Tri najneuvjerljivije rečenice: "Upravo smo vam poslali ček« , "Naravno da ću te cijeniti sutra
ujutro« i "Ja sam iz državne uprave i ovdje sam da bih vam pomogao«!
Valja ovom prilikom istaći dvoje: prvo, svatko ima pravo na svoju privatnost, i to nitko
i ničim ne smije dovesti u pitanje; drugo, javnost, razumljivo, pokazuje veliko zanimanje i za
privatni život javnih osoba, što nerijetko zloupotrebljavaju medij i.
o pisanju zareza u nizanju v. § 86, a o točki-zarezu među jedinicama II nizu § 98.
Dvotočka može izostati ispred jedinica koje se nižu ako se one prema rečenici koja
prethodi odnose kao njezini izravni članovi:
Uslužni konobari poslužuju male sendviče, pogačice s vrhnjem i pite od tropskog voća,
birane vrste čajeva.
Međutim ako u rečenici koja prethodi nizanju stoji nadređeni pojam jedinicama
koje se potom nabrajaju - često popraćen riječima poput ovaj, sljedeći, idući i sL
- dvotočka se obavezno piše:
Uslužni konobari poslužuju sljedeće specijalitete: male sendviče, pogačice s vrhnjem
i pite od tropskog voća, birane vrste čajeva.
Dvotočka se ne piše ako se jedinice u nizu uvode riječima poput to jest (tj,), od­
nosno i sL:
U etapi artikulirane riječi čovječjim umom prerađeni prirodni zvuk i pokret predstavljaju
zvuk i pokret u jeziku, odnosno intonacija, intenzitet, rečenični tempo, pauza,
mimika, geste, stvarni kontekst.
Dvotočka se ne piše ispred nizanja (nabrajanja) koje slijedi ispod naslova, npr.
Kazalo, Popis, Sadržaj, Indeks, Bibliografija i sl.:
KAZALO
Uvod 4
Fiziologija čovjeka 9
Fiziologija bilja 1 99
Rječnik pojmova 267
Popis literature 272
 5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI 5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI

Jedinice koje se nižu (nabrajaju) mogu se navoditi jedna ispod druge. Ispred njih 1 1 0. Dvotočka se - u kombinaciji s navodnicima - rabi pri navođenju teksta. Na
se tada piše brojčana ili slovna oznaka ili kakav drugi znak (crta, točka, zvjezdica i mjestu se na koje se navođeni tekst unosi piše dvotočka, a početak se i kraj navođe­
sL), počinju velikim ili malim počemim slovom, a iza se može ili ne mora pisati noga teksta označavaju navodnicima:
zarez, odnosno točka-zarez: U 1 7 . je stoljeću Rene Descartes izjavio: "Mislim, dakle postojim.«
Od studenata se na seminarima očekuje sljedeće:
o pisanju navodnika pri navođenju tuđega teksta v. § 1 1 4.
1. prezentiranje i komentiranje obvezne i dopunske literature,
2. problemski pristup pojedinim temama te uspoređ"anje različitih interpretacija, Kad se ne teži doslovnu navođenju (svojih ili tuđih) riječi, navodnici izostaju:
3. aktivno usvajanje sadržaja prezentiranih na predavanjima.
Ponavljam: glavni nam je konkurent, svima nama u dnevnim novinama, televizija!
Prednosti online trgovine za kupce:
al trgovački centar otvoren non-stop, od O do 24; 1 1 1 . Dvotočka se piše između naslova i podnaslova djela kad se navode u istome retku:
b l brz, jednostavan i pregledan uvid u ponudu;
Viktor Žmegač, Bečka moderna: Portret jedne kulture
c l raznolik izbor proizvoda i usluga;
d l udobnost - kupovina iz vlastita doma. 1 1 2. Dvotočkom se, kao i zarezom (v. § 91a), u bibliografskim jedinicama mogu odvajati
Glavne nagrade za sudionike: podaci o mjestu izdanja i izdavaču:
• Svakog mjeseca digitalni i analogni fotoaparati
Viktor Žmegač. Bečka moderna: PO/7ret jedne kulture. Matica hrvatska: Zagreb. 1 998.
• Svakog mjeseca poklon-paketi naših sponzora
• Putovanje za dvoje u Egipat za konačne pobjednike
o pisanju bibliografskih jedinica v. §§ 381 -390.
• Kompletna oprema za mladog istraživača za pobjednika godine

Ako se u takvu vertikalnu nizanju navode rečenice ili jedinice veće od rečenice,
one započinju velikim počemim slovom, a završavaju kojim od znakova za rečenič­
nu granicu (točkom, uskličnikom ili upirnikom). Alternativno, zadnja rečenica u NAVODNICI
svakoj stavki osim u posljednjoj može završiti zarezom ili točkom-zarezom:
Raščistimo još nekoliko nejasnoća:
• Sudionici su natječaja pojedinci, a ne škole, sekcije i slično.
1 1 3. Navodnici su dvostruki interpunkcijski znak koji se javlja u nekoliko grafičkih
• Ako je škola pretplatnik našeg časopisa, to ne znači da su time svi učenici te škole pretplatnici. oblika: " ", " ", , Prva se tri oblika javljaju i u rukopisnim i u tiskanim teksto­
"
"
,, «.

Svaki sudionik pojedinačno mora biti pretplatnik. vima, a posljednji - - samo u tiskanima.
" «

• Natječaj kao mentore pretpostavlja učitelje, nastavnike, profesore, predavače, a ne mame i

tate. Zašto? Zato što želimo škole više stimulirati i uključiti u njegovanje fotografske kulture.
Šaljete li privatnu ili poslovnu elektroničku poruku, dobro je znati nekoliko pravila:
- Ako ne koristite postupke enkripcije, morate znati da elektronička pošta na intemetu nije
sigurna. Nemojte nikada u poruci napisati ono što ne biste napisali na dopisnici;
- Poštujte vlasnička prava nad materijalima koje reproducirate. Gotovo sve zemlje imaju
zakone o vlasničkim pravima;
- Ako prosljeđujete poruku koju ste primili, ne mijenjajte njezin sadržaj. Ako je riječ o osobnoj
poruci koju preusmjeravate drugima, zatražite dopuštenje. Poruku možete kratiti i citirati
samo njezine dijelove, ali naznačite njezina autora;
- Nikada ne šaljite lance sreće elektroničkom poštom. Takvi su lanci zabranjeni na intemetu;
- Da biste bili sigumi da lj udi znaju tko ste, Uključite liniju ili dvije na kraju poruke s podacima
za kontakt;
- Imajte na umu da primatelj poruke ne mora imati isti smisao za humor kao vi, pa ne
pretjerujte sa šalama. Posebno izbjegavajte sarkazam;
- Ne upotrebljavajte samo velika slova. Velika slova izgledaju kao da vičete;
- Koristite smješke da naznačite ton , ali ih koristite s mjerom;
- Ne šaljite velike količine podataka ljudima koji ih nisu zatražili.
1 1 4. Navodnicima se obilježava tuđi (iznimno, i vlastiti) tekst koji može biti različite
dužine (od pojedine riječi, preko skupine riječi, dijela rečenice, rečenice do više
rečenica), ali i na različite načine uklopljen u rečenicu, odnosno tekst u kojem se
navodi. Tuđi se tekst načelno prenosi doslovno (a to znači bez zadiranja u autorov
jezik i pravopis):
al Navoditi se može tekst kraći od rečenice. On se - uvijek omeđen navodnicima
- uklapa na različita mjesta u rečenicu. Ako dolazi na početku rečenice, redo­
vito se piše velikim počemim slovom, u protivnom malim (osim ako se, u skla­
du s pravilima o pisanju velikoga slova u naslovu, ne piše velikim počemim
slovom). Interpunkcijski znakovi koji ne pripadaju navođenu tekstu (zarez,
točka-zarez, crta, zatvorena zagrada, točka, uskličnik, upimik) pišu se iza na­
vodnika:

i
� z
 f'
5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
Ako želite rabiti biodizel, "ne morate voziti čudan auto«, poručuje vlasnik automobila
prekrivena umjetnom travom koji pokreće rabljenim bilj nim ulj em.
Da nema pitanja koje "raspaljuje tako strasti kao upravo pravopis«, rekao je već Vatroslav Jagić.
Iz Hrvatske turističke zajednice javljaju da je Hrvatska, po izboru francuskih turističkih
djelatnika, proglašena mediteranskom destinacijom godine 2005. "zbog svog pozitivnog
imidža na francuskom tržištu koji je pridonio ovogodišnjem gotovo 70-postotnom porastu
dolazaka francuskih turista u Hrvatsku«.
Usprkos tome Oppenheimer reče da je to znanstveno dostignuće donijelo i nešto pozitivno:
nuklearno oružje "nije samo velika pogibao nego i velika nada«.
Uz tekst koji se navodi (ili uz rečenicu u kojoj se tekst navodi) u zagradama može
biti naveden bibliografski podatak, odnosno uputnica na bibliografsku jedinicu:
S tirn·je u vezi svakako zanimljiva i zabilješka J. Lorenza, a u tome i nije bio jedini, da "Rečina,
koja uzvodno od Zvira često presuši, na dijelu nizvodno od Zvira, gdje nikad ne presušuje,
nosi naziv Fiumara ili Fiumera« ( 1860: 1O).
o pisanju bibliografskih jedinica i uputnica v. §§ 381-390 te 391-394.
Dijelovi teksta koji se navode mogu (umjesto navodnicima) biti označeni nakoše­
nim pismom (kurzivom, italikom). Ako se rabi nakošeno pismo, ne treba pisati i
navodnike:
Da nema pitanja koje raspaljuje tako strasti kao upravo pravopis, rekao je već Vatroslav Jagić.
Spomenimo i splitskog nadbiskupa Guncela, koji se 1228. obvezuje vratiti jednom zadarskom
samostanu episto/are ordinarium, institutiones, tepe/em [ll (T. Smičiklas, 1905: 300 -301 ) .
Tri točke u zagradama ( ... ) znak su da je dio navođenoga teksta ispušten. Da bi se
tuđi tekst mogao gramatički (sintaktički) i značenjski uklopiti u rečenicu, autor
katkad intervenira unošenjem dijelova koji se u njemu na tom mjestu ne nalaze; ti
se dijelovi - kao i drugi autorovi komentari - stavljaju u zagrade (osim oblih
zagrada moguće je uporabiti i uglate, da bi se jasno istaklo izvorno nepripadanje
umetnutih dijelova tekstu koji se navodi):
U pojmu se funkciona/noga stifa (potječe inače iz učenja Praške lingvističke škole) prelamaju
pojam jezika (točnije, podsustava jezika kao sustava) i pojam funkcije: "funkcionalni stilovi
( ... ) - stilovi, diferencirani prema glavnim funkcijama jezika - sporazumijevanja,
saopćavanja i djelovanja - i klasificirani ( ...)« ( Rikard Simeon /1969/ Encik/opedijski rječnik
lingvističkih naziva, II, str. 513, natuknica stif ) .
Svjestan d a "ljudi nova slova primaju tako nerado kao i nove poreze« ( str. XI ), Broz s e u
Predgovoru svome Hrvatskom pravopisu ispričavao zbog uvođenja novog slova - đ koje
"kakovo izlazi iz štampe [i nije] ne znam kako zgodno« (str. VII ) .
b ) Ako se navodi tekst koji j e cjelovita rečenica, ili više njih, n a kraju se rečenice koja
prethodi piše dvotočka, a potom slijedi tuđi tekst u navodnicima. Navođeni
tekst redovito počinje velikim početnim slovom (osim ako početak nije kraćen,
što se označava trotočkom u zagradama), a završava kojim od znakova za rečenič­
ni kraj, i to unutar navodnika. Posebno se, ako ih ima - u zagradama - bilježe
komentari i intervencije koje izvorno ne pripadaju navođenomu tekstu:
L
":1
I
5. I NTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
Lagrange je rekao: "Sretan li je Newton! Sustav svijeta može se utvrditi samo jednom . «
A lijepo sam t i govorila: "Napiši tu zadaću!« ,
O svojirn je istraživanjima na istarskom tlu autor zabilježio: "Prvo je što sam uočio kad sam
započeo istraživanja bilo da se na ovom području o dinosaurima općenito nije puno govorilo i
pisalo ( ••• ) ; stoga sam imao zamjetne teškoće dok sam tražio specijalizirane knjige o toj terni .
I
I
( . . . ) Tražio sam stoga suradnju znanstvenika i bio sam iznimno dirnut njihovom
posvemašnjom susretljivošću i spremnošću da me ohrabre ( . . . ). Bez njihove pomoći ne bih
mogao obraditi temu koja me toliko zaokupila.«
Navođeni tekst - osobito u dijalozima - može biti isprekidan piščevim objašnjenji­
ma. Takve se intervencije pišu izvan navodnika (malim početnim slovima, osim vlasti­
tih imena koja se pišu velikim početnim slovima) i odjeljuju zarezima ili crtama. Nasta­
vak se navođenoga teksta piše u novim navodnicima bilo malim bilo velikim početnim
slovom (ovisno o tome nastavlja li se prethodna rečenica ili započinje nova):
"Kad izgubite školu«, rekla je umirovljena učiteljica, "izgubili ste i grad.«
"Kad si imala tu ranu?« - upita Hlapić. "Je li te jako boljela?«
U dijalozima se navodnici mogu zamjenjivati crtom. Tada se i piščeve intervencije
odvajaju crtom:
- Jednoga ćete utorka čuti moju odluku! - govorila je ona i odugovlačila već godinama da
se konačno izjavi. A na njihov konačni i stereotipni upit:
- Kada će doći taj utorak? - odvratila bi ležernim, pjevuckajućim tonom:
- Možda za osam dana, a možda i nikada.
o pisanju crte li upravnome govoru v. §§ 103, 104.
Upravni se govor može (osim navodnicima i crtama) obilježavati nakošenim
pismom (kurzivom, italikom). Druge oznake za upravni govor - navodnici ili
crte - tada, dakako, izostaju:
Dođi da vidiš, reče baka. Neću, malo sam se plašio. Dođi, dođi, ništa ti neće biti . . A moram
li? ... Idi kvragu, ne moraš!
o uporabi nakošenoga pisma (kurziva, ital ika) v. § 127.
115. U navodnicima se piše riječ ili skup riječi kada se želi iskazati
<ll drugačije, preneseno ili suprotno značenje:
Takav "razgovor« zacijelo neće pridonijeti međusobnom razumijevanju!
Ipak, malo je tko u srednjem vijeku knjige posuđivao bez jamstava da će one biti vraćene jer
vlasnike je knjiga iskUStvo poučilo da je posuđivač, posebice ako je bio strastveni bibliofil ili je
knjigu zaista trebao, "zaboravljao« da je treba i vratiti .
!) } netočno ili neprecizno značenje:
Zalagali su se za"fonetički« pravopis, a zapravo promicali fonološki pravopisni tip.
Jesu li "glasovne« ( morfonološke) promjene lišene dijakronijskih primjesa?
n
l! 5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
cl neslaganje, sumnja ili ironija:
Što se rječotvorja tiče, postoji proizvodnja i
»proizvodnja« riječi, i to treba dobro razlikovati.
Kakvu bi to »veliku nadu« nuklearno oružje moglo pružiti?
Ne valja navodnicima obilježavati riječ uz koju stoji atribut takozvani
takozvani razgovor
tzv. fonetički pravopis
tzv. proizvodnja
1 1 6. U navodnicima se mogu pisati naslovi knjiga, članaka, novina, časopisa te dijelovi
naziva (uži nazivi) udruga, ustanova, tvrtki, sportskih klubova i sL:
Svi zainteresirani pozvani su na svečanu predstavu M. Krleže »Na rubu pameti« u adaptaciji
i izvođenju Dragana Despota, i to 29. prosinca 2004. u prostor�. Matice hrvatske u Zagrebu
(Strossmayerov trg 4 j, a u prigodi obilježavanja godišnjice KrlezIne smrtI.
U izdanju je Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža« objavljena »Krležijana«,
enciklopedija o Miroslavu Krleži, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda.
časopis »Kolo« Matice hrvatske
Nogometni klub»Dinamo«, Hrvatski nogometni klub »Hajduk«
Nagrada »Miroslav Krleža«
Kad se piše računalom te u tisku navodnici se - posebice ako je riječ o naslovima
_ zamjenjuju nakošenim pismom (kurzivom, italikom). Ako se naslovi i imena
pišu nakošenim pismom, ne treba pisati i navodnike:
Krležin roman Na rubu pameti
Enciklopedija Krležijana
Više o nakošenome pismu (kurzivu, italiku) v. II § 127.
POLUNAVODNICI
1 1 7. Polunavodnici su dvostruki interpunkcijski znak ( , " '" ." ' ,) koji se upotrebljava
uvijek kad bi se navodnici trebali naći u tekstu koji se stavlja u avodne zn
�
v ,
�
odnosno kad se navodnici nalaze u tuđem tekstu koji se navodI. Stoga za pISanje
polunavodnika vrijede ista pravila kao i za pisanje navodnika, a na isti se način
kombiniraju s drugim pravopisnim znakovima
1i'!i Polunavodnicima se - u tekstu koji se piše unutar navodnika - obilježava
tuđi tekst, i to bez obzira na dužinu i način na koji je uklopljen
tekst. Ako tekst koji se navodi završava navodnicima, prvo se pišu polunavod­
nici, a potom navodnici:
r
5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
Kako navodi A Stipčević: »Zapis u glagoljskom brevijaru iz druge polovice 14. st. , koji se
čuva u Vatikanskoj knjižnici, isti je kao i u mnogim drugim glagoljskim rukopisima iz srednjega
vijeka: ,To pisa on, ki voli vino nego vodu.<<<
Njima se utvrđuje »funkcioniranje jezičnih činjenica u književnom jeziku«, pa te norme
»pristupaju jezičnim činjenicama po načelu ,književnojezične--neknjiževnojezične,. «
(ili tzv. ) :
!;;OI Polunavodnicima se - u tekstu koji se piše unutar navodnika - označava riječ
ili skup riječi kada se želi iskazati
• drugačije, preneseno ili SUptotno značenje:
Požalio se: »Takav ,razgovor< zacijelo neće pridonijeti međusobnom razumijevanju!«
• netočno ili neprecizno značenje:
»Kad je riječ o 'glasovnim< promjenama, treba im pristupiti kao morfonološkim pojavama.«
• neslaganje ili ironija:
Novinar javlja da se »za potvrdu te glasine obratio poznatom glumcu, no da ga je on dočekao
u svom poznatom >Ijubaznomc stilu«.
1 1 8. Polunavodnicima se (, ,) u jezikosloviju označava značenje riječi i izraza:
Čak se i u značenju 'stroj za primanje telefonskih poruka' javlja telefonska tajnica! Tajnica
k tome nije preuzela negativne konotacije koje je imala sekretarica - 'atraktivna i ne odveć
pametna ženska osoba koja kuha kavu i na druge načine ugađa svome poslodavcu'.
ZAGRADE
1 1 9. Zagrade su dvostruki interpunkcijski znak. Mogu biti oble ( ), kose I I, uglate [l
i vitičaste {}. Koji će tip zagrada biti upotrijebljen, ovisi bilo o konvencijama poje­
dinih struka bilo o pravilima o kombiniranju zagrada.
1 20. U zagrade se stavlja dio rečenice ili teksta koji donosi neko dodatno ili naknadno
objašnjenje. Zagrade se mogu javiti na različitim mjestima u rečenici i tekstu.
Umetnuti dio može biti različite dužine (od pojedine riječi, preko skupine riječi,
�m dijela rečenice i rečenice do više rečenica)
al Dijelovi rečenice mogu - u zagradama - biti uklopljeni na različita mjesta u
rečenicu. Ispred i iza zagrada pišu se pritom samo oni interpunkcijski znakovi
koji bi se u rečenici pisali i da nema umetnutoga dijela u zagradama:
Ali sam se tada sjetio da sam ja najviše bio učio zemlj opis, povijest, računicu i jezik, pa sam
dečku rekao ( malo zlovoljno) da ja ne znam crtati.
II rečenicu ili
Današnji izgled i visinu ( p rizemlje i tri kata) zgrada je gimnazije dobila sredinom 1913. godine.
Godine 1853. vraća se U Rijeku i slika građanske portrete (Portret Antuna Žilića, Portret
Leone Žilić, Portret gospođe Celigaj, Portret Bartolomea Božanića i druge) .
,
I
[I 5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI

I b} U zagradama se može pisati i sastavnica nezavisnosložene rečenice. Umetnuta fl U zagradama se unutar rečenice ilili teksta piše bibliografski podatak uz izrav­
! no ili neizravno navođen tekst:
se rečenica pritom ne odvaja drugim interpunkcijskim znakom (zarezom), a od
Tako npr. D. Hire navodi da »U Via del Pino štropoću mlinovi na jednom potoku« ( Hirc, 1 89 1 : 43).
ostalih se interpunkcijskih znakova (zarez, crta, dvotočka, točka) pišu samo oni Tako npr. D. Hire spominje mlinove na potoku u \tia del Pino ( Hire, 1 891 : 43).
koji bi se pisali i da u rečenici nema u zagradama umetnutoga dijela: O pisanju bibliografskili jedinica i upućivanju na njih v. §§ 381-390 te 391-394.
Nitko o tome javno nije progovorio (a moglo se očekivati da će bar novinari uvidjeti i
nastojati rasvijetliti taj problem) . Uz bibliografsku se jedinicu u zagradama može navoditi godina izdanja. Ako tekst
u zagradama završava rednim brojem zapisanim rimskom ili arapskom brojkom obi­
Ne ulazeći ovdje u nešto složenije pitanje njihovih odnosa ( a l i ni prilika u kojima su djeloval i ) ,
osvrnut ćemo s e zasad tek na jedno pitanje. lježenom točkom kao pravopisnim znakom, točka se kao pravopisni znak ne piše:
Vidi Nikola StražiČić, Riječki izvori i vodotoci (1 999).
naknadno dodana - pisati zavis­
cj U zagradama se unutar rečenice može - kao
Vidi Stražičić (1 999).
(odnosno, ako je zavisna surečenica
na surečenica. U tom slučaju ispred zagrade o točki kao pravopisnome znaku v. §§ 132-135.
kojim se inače odjeljuje zavisna
umetnuta, ni ispred ni iza nje) ne stoji zarez
121. Ako se dio teksta koji dolazi u zagrade već nalazi u zagradama, kombiniraju se ra-
jskoj vezi (v. §§ 89b, 8ge) :
surečenica kad s glavnom nije u izravnoj značen zličiti tipovi zagrada:
i agramat ičnim ( iako je Chomsky
PO tom bi se modelu navedeni tekst mogao smatrat Polazišni je pojam pojam rečenice {a rečenice su jednostavne, složene simetrične
napomenuo da se takve rečenice mogu katkad shvatiti i metaforički ) . '
bezvezničke Ijukstaponiranel, zavisnosložene, nezavisnosložene, upitn e, usklične i.
t a pravila ( koja supkate goriziraju leksičke jedinice s obzirom n a Prema nekim podacima na potOCima Podpinjol i Mlačica postojali su u prošlosti mlinovi. (Tako
Kasnije j e ustvrdio da
n a markiran im mjestim a u rečenici ) imaju u gramatici npr D. Hlrc spominje mlinove na potoku u Via del Pino IHirc, 1 891 : 43/. V Eki također napominje
sintaktička obilježja koja s e javljaju : .
. da je u prosiosti na PodpInjolu bila »malenica na lopate« lEki, 1 960: 21 7; Eki, 1 994: 1 1 1 /. )
margina lnu ulogu te da bi se mogla isključiti iz sintakse
�
Tko b i mog o i pomisliti da s e dinosauri šeću p o istarskom poluotoku u doba krede, prije 80,
dl Objašnjenje unutar zagrada u sklopu rečenice može imati karakter rečenice: �
90, 1 00 , ,se milijuna godina. To je bilo tim nevjerojatnije što su do prije nekoliko godina
.
�
geolozl biii gotov Jedinstveni da Istra u tome razdoblju nije postojala, da je bila prekrivena
Barijatrijska se kirurgija (barijatrija je riječ grčkoga podrijetla i znači 'liječenje debljine ' ) morem. ( P rvo je sto sam uočio kad sam započeo istraživanja bilo da se na ovom
smatra rizičnom. ?
području o din saurima općenito nije puno govorilo i pisalo Idanas međutim, posebice
nakon znamenita filma Steve
Središnja tema lunete glavnoga portala crkve u zapadnoeuropskoj umjetnosti jest stoga sam Imao zamjetne teskoce. dok sam tražio specijalizirane knjige o toj temi. )
»Krist u slavi« ( izraz Majestas Domini, koji se tako uobičajeno prevodi i tumači, zapravo je
tehnički termin i označava jednostavno frontal ni lik u punoj širini, za razliku od postranog Pri navođenju se tuđega teksta u zagradama navode oni dijelovi koji mu izvorno ne
prikaza) okružen mandorlom i nošen od četiriju životinja - »tetramorfa« - simbola
pripadaju: trotočka koja se piše na mjestu ispuštenoga dijela, dijelovi rečenice koji
četvorice evanđelista.
se ne nalaze na tom mjestu u navođenom tekstu, autorovi komentari. Da bi se jasno
e} Rečenica ili više njih može - u zagradama - biti uklopljena u tekst. Unutar označilo nepripadanje dijela teksta u zagradama izvornom tekstu, osim oblih

zagrada pišu se svi interpunkcijski znakovi, pa tako i oni za obilježavanje reče­ � �

mog se pisati i ugl te zagrade. Nadalje tipovi će zagrada biti kombinirani kad god
Je nuzno razlikovatI zagrade koje se nalaze u navođenome tekstu od onih kojima
nične granice:
se obilježavaju naknadne intervencije:
U aktualnome su suodnosu, naprotiv, te komponente u suodnosu s mogućim drugim
O svojim je istraživanjima na istarskom tlu autor zabilježio: »Prvo je što sam uočio kad sam
komponentama. (Virtualno se može shvatiti kao apstraktno, a aktualno kao konkretno.)
započeo istraživanja bilo da se na ovom području o dinosaurima nije puno govorilo i pisalo
Prije svega: polazište je i metodološko uporište tekstovima ukoričenim u knjigu uvodna ( . .. ); stoga sam Imao zamjetne teškoće dok sam tražio specijalizirane knjige o tOj temi . «
studija. (Valja svakako upozoriti na tu studiju da ne bi, površnu čitatelju, s nepravom Frazeologizam s e obično definira kao »skup riječi u kojem semantička monolitnost prevladava
promakla i doživjela sudbinu mnogog više-manje uopćena i kurtoazna uvoda u knjigu!) nad strukturnom razdjeljivošću njegovih sastavnih elemenata [ ...] zbog čega [on] funkcionira

I
u sastavu rečenice kao ekvivalent pojedine, odjelite riječi« (Simeon I: 374 ) .
Stoga je realnije očekivati primjerenu interpretaciju, a to je ona interpretacija pojedinačnih
iskaza, potom i cijelog teksta koja omogućuje sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama.
?
Ev i jednog primjera: ,"U situaciji u kojoj s e z a stolom pije kava, a jedna osoba lijeva u šalice
mlijeko za one kojl hoee kavu s mlijekom, realno [je] zamisliv konsituativni iskaz kojemu je
(Naspram tome, ispravna bi interpretacija zahtijevala potpunu podudarnost govornikova i .
verbalni diO Nalij I mem, a neverbalni ( 'mlijeka u šalicu') « .
slušateljeva razumijevanja poruke. Je li to uopće moguće, pitanje je koje se s razlogom provlači

I
O navođenju tuđega teksta v . i § 114.
teorijskim mislima, već i zbog neizbježno različitih iskustava pošiljaoca i primaoca poruke. )

ji'i!
"I
l
 f3 ....
5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI

Različiti tipovi zagrada - vitičaste {}, uglate [J, oble ( ) - imaju različite vrijedno­ U takvim položajima trotočka može biti zamijenjena izrazima i tako dalje (itd.),
sti. Među njima se uspostavlja hijerarhija, što se naročito koristi u jeziku pojedinih i slično (i Sl.), i drugo/drugi/druge (i dr.):
znanstvenih disciplina, npr. u matematici: Smisao iskaza ovisi ( i ) o elementima izvanjezičnoga (situacijskog ) konteksta, npr. u dramskim
tekstovima, gdje didaskalije upućuju na izvanjezične okolnosti, ali i u nekim privatnim
2 {3 - 4 - [2x+ (-2 + 5 )] ) zapisima, bilješkama, posebice u formama koje - �ponajprije
20 zbog brzine izmjenjivanja
-8 {5 + 12 - [1 0 - (6 + 2x) -1 ] -3 ) � -56 usmene komunikacije,
replika, ali i zbog neposrednosti i neformalnosti - zadržavaju privid
[(x + y)'z] npr. elektronička pošta, internetski forumi, brbljaonice/pričaonice, SMS-poruke i sl.

1 23. Trotočka se može pisati na mjestu duže stanke u govoru uvjetovane zbunjenošću,
uzbuđenošću, umorom i sl.:
TROTOČKA Molim te... nacrtaj mi ovcu ...
Za kornpliment postoji sarno jedna riječ ... HVALA.

U takvim položajima trotočka može biti zamijenjena crtom (v. i § 1 00) :

1 22. Trotočka je interpunkcijski znak kojim se označava nezavršenost rečenice, odnos­
Za komplirnent postoji samo jedna riječ - HVALA.
no teksta. Prekid se može nalaziti na različitim mjestima u rečenici ili tekstu, a
može biti uvjetovan 1 24. Trotočka u zagradama označava da je pri navođenju tuđega teksta ispušten dio
rečenice, odnosno teksta:
@l izostavljanjem dijela rečenice ili teksta: Prema istom izvoru referencija je "odnos koji se uspostavlja između riječi, izričaja itd. ( ...) i
Uzevši u obzir okolnost da je profesor Marko Barić... otkuda se nije više javljao ... usprkos nekoga konkretnog ili apstraktnog pojma, što ga govorno lice želi označiti kada upotrebljava
sveopće, dugogodišnje potrage... i po svjedočanstvima koja daju slutiti... na zahtjev njegove onu riječ ili onaj izričaj« ( usp. Sirneon, 1969, I I : 272 ).
žene Margite... proglašuje se Marko Barić mrtvim .
Što s e bijeli na Sljemenu zelenom ...

Izostavljen može biti i tekst veličine jedne ili više rečenica. Od znakova se rečenič­
ne granice ispred trotočke tada pišu samo upitnik i uskličnik, a ne i točka:
- Budite kratki, umoma sam! ...
- Ali Pero, što govoriš? ..
bl u dijalogu upadanjem u tuđi govor:
KLANFAR, u svojoj nervozi baci pogled na sendviče, i ti sendviči počinju privlačiti njegovu
pažnju: Oprostite, gospodo, što vam smetam, ali ja putujem za nekoliko minuta, a nastale su
neke komplikacije, a vi se ne dajte smetati, samo molim ...
AUREL: Kad sam pročitao u novinama, potreslo me neposredno i intenzivno. Motiv majke i
majčine smrti je zapravo ...
KLANFAR: Hvala vam , dragi maestro, mnogo vam hvala! Rukuje se s njime i tapše ga po
ramenu. Izvolite samo sjesti, gospodo, ne dajte se smetati, molim.
KOSA CRTA
125. Kosom se crtom međusobno odjeljuju stihovi kad se pišu u horizontalnu slijedu.
Ispred kose crte pišu se interpunkcijski znakovi kojima stih završava. Kosa se crta s
obiju strana bjelinama odvaja od okolnoga teksta:
Nezaštićen čekam, čekam, I Ijubičastorn plohom šetam. I Rastapa se vlažni asfalt, I lj ubičast
u kanal kapa.
Dvjema se kosim crtama odjeljuju strofe (kitice) u horizontalnu ispisu:
Nezaštićen čekarn, čekam, I ljubičastorn plohom šetarn. I Rastapa se vlažni asfalt, I lj ubičast
u kanal kapa. 1/ Gdje je prolaz umaknuća, I gdje je kuća rasplinuća? I Ljubičasta kiša pada,
faca mi je ljubičasta, poludjet ću za par dana.

U zapisu telefonskoga razgovora riječi se drugoga sugovornika mogu i samo naslu­

ćivati:
SLOVA KAO INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
- Tko sam ja? No da... Jedan gost. A vi, molim? Profesor... Kako ono rekoste? - Profesor
Simeoni, razumijem.

ej odustajanjem od daljnjega nabrajanja: 126. Veliko početno slovo na početku rečenice ima ulogu sličnu ulozi interpuukcijskih
Robnu kuću u Ilici žele Izraelci, Britanci, Španjolci ... znakova rečenične granice (točke, upitnika, uskličnika):
Deficit korigiraju Češka, Cipar, Malta, Poljska ... Ja dolazim . Dolazite li i vi? Najbolje da dođu svi!

o velikome počemom slovu na početku rečenice v. i § 193.

I
l
 5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI
5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI

1 27. Nakošeno se pismo (kurziv, italik) upotrebljava
aj umjesto navodnika pri doslovnu navođenju tuđih riječi, odnosno u riječima ili
skupovima riječi kojima se iskazuje drugačije, preneseno ili suprotno značenje,
netočno ili neprecizno značenje, neslaganje, sumnja ili ironija:
Autorica potom iskazuje uvjerenje da je spomenuta teorija dobro utemeljena te pomalo
paušalno zaključuje da ne bi je bilo lako dovesti u sumnju ( str. 284 ) .
[ m a takvih stvaralačkih dana kada muza pisanja sasvim zataji i u mozgu nastane tajac.
[ako je cilj našeg puta bio Rab, ipak smo, na sveopći zahtjev publike, stali i u Jab[ancu,
misleći stalno da ćemo tu naići na jablanove.
dl za isticanje riječi ili skupina riječi (onih na kojima je rečenični naglasak):
Ma ne, dolazimo sutra, ne danas!
el u jezikoslovnim tekstovima za isticanje primjera, dijelova riječi, riječi, izraza i
rečenica te u rječničkim natuknicama za navođenje kratica i odrednica, etimo­
loških podataka, frazeoloških izraza i sL:
Mnoge su riječi iz različitih povijesnih, civilizacijskih ili kulturoloških razloga postale
zajedničke većem dijelu svjetskih jezika ( npr. kava, čokolada, cigareta, alkohol, opijum,
luksuz, kultura: telefon, radio, bakterija, komedija, akt, papir itd . ) te se i one mogu smatrati
jednom od univerzalija.

o pisanju navodnika v. §§ 113-116. kurzIv m (gen. jd kurziva) 1 . tip udesno nakošenih slova 2. zast. rukom pisano pismo, opr.
tiskano, usp. ku rentna pismo; italik -} njem. Kursiv(schrift) = lat., v. kurs
Ako se doslovno navodi tekst koji je cjelovita rečenica, obično i više njih, on se
1} za pisanje didaskalija u dramskome tekstu:
može pisati u novom odlomku, uvučeno i sitnijim slovima (ili i kojim drugim ti­
G[GA s nešto prijekora i mnogo dobrote u glasu: Kakve su to šale u ovaj čas? I bacivši
pom slova); tada mogu izostati i navodnici i nakošeno pismo: rukavice i šešir na fotelju, pođe za njim i uzdigne ruku da ga dohvati.
Otac obitelji Antun Polić bio je svojevrsna Iičnos\. Kao trgovac u Senju i Rijeci uspješno je
vodio svoju tvrtku, ali je doživio trgovački slom. O svom ocu sin Niko[a piše: 1 28. Podebljano se pismo (bold, fet) upotrebljava
Oovinuvši se žilavim radom znatnog položaja u senjskom i riječkom trgovačkom svijetu, postao je suvlasnikom
najveće trgovačke tvrtke u Rijeci, doživio konačno i slom u povodu kraha neke firme u Genovi koja je bila u al za označivanje natukničke riječi u rječnicima:
uskoj vezi s očevom tvrtkom. Otac je likvidirao i žrtvovao svoj veliki posjed u Pećinama (kraj Sušaka), stečen na
korektan način. Nakon sloma preseli se s čitavom porodicom u Zagreb 1902. ( , . . ) bold prid. 1 . po[umastan tisak slova 2. inform. jedna od standardnih ponuda u izborniku
kompjutorskoga programa za stil tekstovnog ispisa
@l za pisanje pravopisno i slovopisno (grafijski) neprilagođenih stranih riječi: fet prid. reg. žarg. 1 . koji sadrži masnoće; mastan 2. tisk naziv za podebljani, masni tisak; bold
Štoviše, i samo se izvođenje, odnosno jezična djelatnost (performance), u kojem
automatizam igra vrlo važnu ulogu, odvija pod kontrolom podsvijesti koja upravlja sama @l za naslove i podnaslove, obično i za upućivanja u tekstu (primjeri se za to nala­
sobom ( povratna sprega - feedback). ze i na stranicama ovoga pravopisa).
o zagradama uz tekst pisan nakošenim pismom v. § 129d. Cb za isticanja kada je nakošeno pismo (kurziv, italik) već upotrijebljeno s drugom
Ako je u jednopojmovnim složenicama s crticom samo jedan dio pravopisno ne­ svrhom (npr. za navođenje tuđih riječi, za navođenje primjera, za pisanje stra­
prilagođen, on se piše nakošeno: nih riječi i sL).
fitness-centar, mail-adresa, web-portal

o pisanju jednopojmovnih složenica bez spojnika -0- v. § 140a.

Strana vlastita imena koja se pišu neprilagođeno ne pišu se nakošeno:

Ferdinand de Saussure, Noam Chomsky, Bruxelles, Den Haag
1 29. Uporaba je različitih tipova slova (nakošenih ili podebljanih) određena tipograf­
skim pravilima
o pisanju stranih vlastitih imena v. poglavljaPisanje riječi iz stranih jezika te Transliteracija i transkripcija stranih imena.
ai Interpunkcijski znakovi koji slijede iza riječi pisane nakošenim ili podebljanim
ej za pisanje naslova knjiga, članaka, novina, časopisa te dijelova naziva (užih na­
pismom u pravilu su također nakošeni ili podebljani:
ziva) udruga, ustanova, tvrtki, sportskih klubova i sl.: Upomoć!
Slobodan Novak, Izgubljeni zavičaj Doista?
Barokni postupci u Gundulićevu "Osmanu« (nas[ov članka) Vidi sljedeća pravila: 2, 8, 1 0.
Knjižnica Sušak
Na vratima je pisalo: Tišina! Snimamo!
Osnovna škola Eugen Kumičić ( ali: Osnovna škola Eugena Kumičića)
Znanstveni skup Hrvatski jezik u XX. stoljeću
Zaklada Izvorno hrvatsko

'i,I:,
.,

wJ"r',l
I
• J
 r
I
5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI 5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI

�l Ako se pak nakošenim pismom navodi tuđi tekst, odnosno naslovi, nakošeno NAPOMENE O NAČiNU PISANJA I MEĐUSOBNU
se pišu samo oni interpunkcijski znakovi koji pripadaju tekstu koji se navodi KOMBINIRANJU INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA
(oni koji bi, da se tuđi tekst piše u navodnicima, bili unutar navodnika). Na taj
se način jasno iskazuje što pripada navođenom tekstu, a što ne:
Autor podsjeća da je, kad je o urbanizmu riječ, važan odnos volumena i prostora i njihovo 1 30. Kako se pišu pojedini interpunkcijski znakovi te kako se međusobno kombiniraju,
komponiranje koje čini prostorni (plastički) okvir ljudskog života. U nastavku veli i to da su
propisano je pravopisnim pravilima i pokazano u primjerima rečenica.
osnovni tipovi naselja selo i grad (a elementi su urbanizma ulice i trgovi).
Imaš li knjigu Treba li pisati kako dobri pisci pišu? ( naslov: Treba li pisati kako dobri pisci pišu) Ovdje se na to upozorava sažeto i pregledno:
Članak Tko su bili Feničani? otkrio mi je jedan sasvim novi svijet ( naslov: Tko su bili Feničani?)
<ll S lijeve se strane interpunkcijski znak - načelno - priljubljuje uz tekst, a od
©} U tekstu koji se piše nakošenim pismom (kurzivom, italikom) dijelovi se koji bi
teksta ga s njegove desne strane dijeli bjelina (prazno mjesto).
inače trebali biti pisani nakošeno pišu uspravnim slovima:
Jezične značajke Krležinih Balada Petrice Kerempuha ( naslov članka)
bl Izuzetak su crta i crte, koje se s obiju strana od okolnoga teksta odjeljuju bjeli­
Latinska riječ urbs znači grad. Urbanizam možemo zamijeniti riječju gradogradnjajer govorimo nama. T ime se one - kao i svojom duljinom - razlikuju od crtice ili spojnice
o svjesnom planskom organiziranju masa zgrada, pojedinačnih i grupiranih (četvrti), u (v. §§ 140-147 ) . Crta može biti i pravopisni znak, i tada se ni s lijeve ni s desne
prostoru naselja. Važan je dakle odnos volumena i prostora i njihovo komponiranje koje čini
strane ne odvaja bjelinama (v. § 1 37 ) .
prostorno-plastički okvir ljudskog života. Osnovni tipovi naselja su selo i grad, a elementi su
urbanizma ulice i trgovi.
cl Izuzetak je i kosa crta koja se kao interpunkcijski znak s obiju strana bjelinama
dl Ako riječi pisane nakošenim pismom dolaze u zagrade, zagrade također mogu odjeljuje od okolnoga teksta i time razlikuje od kose crte kao pravopisnog zna­
biti nakošene (ako je cijeli tekst u njima nakošen, odnosno ako nakošen nije ka (v. §§ 155 - 1 61 ) .
samo središnji dio umetnuta teksta) ili uspravne (ako je ili samo početak ili
dl Izuzetak su i navodnici i zagrade, koji se - kao interpunkcijski znak koji dolazi
samo kraj umetnuta teksta nakošen, odnosno ako rubni dijelovi teksta u zagra­
u paru - priljubljuju uz tekst koji je njima obuhvaćen, a bjelinama se odvajaju
dama nisu nakošeni):
od okolnoga teksta.
(fast�food)
(s/ow�food naspram fast�food) el Točka se može pisati i prije i poslije drugoga dijela interpunkcijskih znakova
(tzv. fast�food) ( fast�food i sL) koji dolaze u paru: zagrada i navodnika. Prije završne zagrade ili navodnika piše
(pravopisno i slovopisno neprilagođene strane riječi tipa fast�food, cheeseburger, se ako rečenica počinje i završava unutar zagrada ili navodnika, a iza se tih inter­
chickenburger, pizza i slične)
punkcijskih znakova točka piše ako je zagradama ili navodnicima obuhvaćen
tek dio rečenice.

fj Interpunkcijski znakovi koji dolaze u slijedu - npr. drugi dio zagrade i točka,
drugi dio navodnika i točka, upitnik i uskličnik, odnosno uskličnik i upitnik
- međusobno se ne odvajaju bjelinama.

!:il Na kraju retka ne mogu stajati prvi dio navodnika i prvi dio zagrada, a na po­
četku se retka ne mogu pojaviti interpunkcijski znakovi koji se priljubljuju uz
tekst sa svoje lijeve strane: točka, zarez, točka-zarez, dvotočka, upitnik i usklič­
nik te drugi dio navodnika i zagrada .

. ,

1:1',.·
Il'!

lli
II!..ll z
r
r
. i

I
i

PRAVOPISNI ZNAKOVI

i" :
"
•. !;!
Ii! L
r
6 . PRAVOPISNI ZNAKOVI

1 31. Pravopisni se znakovi bilježe uz pojedine riječi ili umjesto njih.

Pravopisni su znakovi točka (, ), zarez (,), crta ( - ), crtica ili spojnica (-), dvotoč­
ka (:), zagrade( ),11, [ ], n), kosa crta (t), apostrofili izostavnik ( , ili ) . '

Kao pravopisni se znakovi rabe i neki posebni znakovi: zvjezdica ( * ) , znakovi < i >,
-
znakovi za naglaske ( ', ) i nenaglašenu dužinu ( ili -l, znak jednakosti
�, " "

( )
= , računski znakovi ( +, - ,
ili·, : ili.,.), znakza stupanj(o), znak za postotak (%),
x

znakovi ponavljanja ( i ) znak paragrafa (§), znak & (et, hrvatski »i«), znak@ (at,
- H ,

čit. et, hrvatski pri), oznake za pojedine novčane jedinice (€, $, I: i sl.) te medunarod­
ne oznake za autorska prava (copyright) (©), registriranu robnu marku/zaštitni
znak (registered trademark) (®), robnu marku (trademark) ( ) i sl. TM

U manje formalnoj komunikaciji na internetu, u elektroničkoj pošti i u tekstual­

nim porukama u mobilnoj telefoniji (tzv. SMS, prema engl. short message service)
za slikovito iskazivanje emocionalnih stanja i raspoloženja rabe se posebni znakovi
(tzv. smješci - smješko, prema engl. smiley) nastali kombiniranjem pravopisnih
znakova.

U osobitome smislu pravopisni su znakovi i veliko početno slovo na početku na­

ziva, različiti tipovi slova te bjelina (prazno mjesto) među riječima.

Isti se znakovi - točka (, ), zarez (, ), crta ( - ), zagrade (

), II, [ ], n), dvotočka (:l,
kosa crta (I) - rabe kao pravopisni i kao interpunkcijski znakovi. Stoga se gdje­
kad i jedni i drugi nazivaju pravopisnim znakovima, i to u širem (pravopisni
znakovi) i u nžem smislu (interpunkcijski znakovi).

o pisanju pravopisnih znakova II užem smislu (interpunkcijskih znakova) v. poglavlje Intopunkcijski znakovi.
 r

6. PRAVOPISNI ZNAKOVI 6 . PRAVOPISNI ZNAKOVI

TOČKA

1 33. Ako iza rednoga broja slijedi koji drugi pravopisni ili interpunkcijski znak (tj.
1 32. Točka se kao pravopisni znak piše točka, zarez, crta, zagrada, kosa crta, upirnik ili uskličnik), točka se kao oznaka
rednoga broja ne piše:
al iza jednostavnih kratica:
Bilo je to 2003.
npr.
Riječki filološki dani, međunarodni znanstveni skup, prvi su put održani 1994, a kako
itd. se organiziraju svake druge godine, 2004. se priređuju po šesti put.
prof. Za vrijeme je svoga studija (1999-2004) najviše putovao.
dr. sc. Za vrijeme je svoga studija (od 1999. do 2004) najviše putovao.
prof. dr. sc. U gimnaziju je krenuo školske godine 2003/2004.
o pisanju jednostavnih kratica v. §§ 301 -309. Jesi li maturirala 1998. ili 1999?
Neka vam je sretna nova 2007!
!:ll iza rednih brojeva pisanih i rimskim i arapskim brojkama:
Luj XIV, zvan i Kralj Sunce, vodio je mnogobrojne ratove.
6. XI. 2004. ili 6. 11. 2004.
MMIV. ili 2004. Od toga se pravila odstupa samo ako u supromom ne bi bilo jasno je li riječ o glav­
futur I. nome ili rednome broju, pa bi time i značenje zapisane rečenice moglo biti nejasno:
Luj XIV. Možeš li to napraviti do 15.?
Osvojila je 2. mjesto.
Na naslovnicama knjiga, na plakatima i sl. iza brojke koja označava godinu iz grafo­ Točka se kao oznaka rednoga broja piše ako između nje i interpunkcijskoga znaka

stilističkih se razloga točka često ne piše (o pisanju zareza usp. i § 91b ) : (zagrada ili crte) dolazi bjelina (o bjelini ili praznome mjestu kao pravopisnome

Rijeka 2004 znaku v. § 183c) :

U gimnaziju je krenuo 2000. (i maturirao za četiri godine, znači 2004).
©} iznimno pri rukopisnome pisanju novčanih vrijednosti u brojevima pisanima s Možete uzeti bilo koje izdanje te knjige - iz 1996, 1997. ili 2006. - i naći ćete obilje
više od triju brojki za odvajanje po triju brojnih mjesta brojeći zdesna nalijevo. dobrih primjera.
Ni s lijeve se ni s desne strane točke ne ostavlja bjelina (prazno mjesto):
1 34. Ako bi iza točke kojom se obilježavaju kratice trebala slijediti točka kao interpunk-
Nagradna igra: s mobilnim plaćanjem do 200.000 kuna!
cijski znak (znak rečenične granice), piše se samo jedna točka:
Točkom se ne odvajaju tri brojna mjesta kad se rednim brojem označava godina, Načas se osjetio poput Josefa K.
odnosno kad je malo brojnih mjesta: Nema novca za materijalne troškove, nema projekata, nema novaka itd.
Godinu 2003. pamti i po dobru i po zlu. Na našem forumu prokomentirajte svoja školska iskustva, raspravite o testovima i
ispitima, dogovorite se za šalabahtere i sl.
1250 kn
1 35. Iza točke kojom se obilježavaju kratice pišu se svi ostali interpunkcijski znakovi:
d) između brojčanih oznaka u vertikalnoj organizaciji teksta:
Što bi na to rekao Josef K.?
1.
Zamisli samo kako se osjećao Josef K.!
1.1.
Nudimo i ostale usluge vezane uz transport (npr.: osiguranja, kurirske usluge i sl.).
1.2.
Ondje ćete naći korisne informacije o ispitnim sadržajima, obaveznoj i dopunskoj
2. literaturi, ispitnim rokovima, o uvjetima upisa u višu godinu itd., itd.
2.1.
2.1.1.
el kao sastavni dio internetskih (mrežnih) adresa:
www.matica.hr
II kao sastavni dio adresa elektroničke pošte:
ivan.peric@matica.hr
 r
6 . PRAVO PIS N I ZNAKOVI
6 . PRAVOPISNI ZNAKOVI

ZAREZ Ako raspon uključuje dvije uzastopne kalendarske jedinice (npr. godine), osim
crte može se pisati i kosa crta (v. i § 156) :
akademska godina 2005-2006.
1 36. Zarez se kao pravopisni znak piše u decimalnim brojevima kao tzv. decimalni
znak. Njime se odvaja dio koji znači cijeli broj (s lijeve strane) od decimalnoga dije­
akademska godina 2005/2006.
la (s desne strane). Ni s lijeve se ni s desne strane zareza ne ostavlja bjelina (prazno Između skupina brojki koje ne dolaze li slijedu ne piše se crta (kojom se označava raspon), nego crtica (v. § 145 ) .

mjesto): Kad se povezuju dijelovi složena imena, a ne označava udaljenost, među njima se ne piše crta, nego crtica (v. § 142).
Funta je povećala svoje gubitke, te je pala na razinu od 1 ,66 dolara.
Ako padne ispod te razine, funta bi se kretala prema 1 ,6575, 1 ,653 i 1 ,65 dolara. �l odnos privremene ili povremene združenosti:
Newton- Leibnizova formula, Sapir-Whorfova hipoteza,
U nabrajanju (nizanju) decimalnih brojeva može se - da bi se izbjeglo preklapa­ Mercalli -Cancani-Siebergova ljestvica
nje zareza kao pravopisnog i zareza kao interpunkcijskog znaka - na mjestu inter­
punkcijskoga znaka pisati točka-zarez: Od toga treba razlikovati crticom povezane dijelove složenih prezimena (v. i § 1 41 ) :
2,5; 3,8; 4, 7; 5,5; 8,2; 8,4; 8,8; 10,2; 1 2,4 i 12,8 Ivana Brlić-Mažuranić, Čičin-Šain, Gudelj-Velaga

To omogućuje razlikovanje trajno i povremeno i/ili prigodno združenih prezime­

na, npr.:
CRTA Brlić-Mažuranić- Bulajine Priče iz davnine (Priče iz davnine hrvatske književnice Ivane
Brlić-Mažuranić u multimedijalnoj obradi koju su osmislili Helena i Zvonimir Bulaja)
Musorgski- Rimski-Korsakov, Hovanščina ( instrumentaciju za nedovršenu operu
1 37. Crtom se kao pravopisnim znakom označavaju različiti tipovi odnosa medu dijelo­ Modesta Petroviča Musorgskoga napisao je Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov)
vima njome povezanima, i tada se ni s lijeve ni s desne strane ne odvaja bjelinama
138. Crtom se može iskazati i odnos »naprama«, »prema«, odnosno »između«,
aj odnos »od-do« ili »do« (vremenski, prostorni, količinski i sL): »protiv« između dvaju pojmova (ali ne i između brojčanih Vrijednosti), i tada se
RADNO VRIJEME: ponedjeljak-petak 8:00-20:00 s obiju strana odvaja bjelinama:
listopad 2003-ožujak 2005. utakmica Varteks - Hajduk
Miroslav Krleža ( 1 893- 1 981 )
vidi str. 28-62
U takvim položajima crta zamjenjuje dvotočku (v. i § 148) :
Ponovite vježbu 5-10 puta!
svezak I (A-O) utakmica Varteks : Hajduk
autocesta Rijeka-Zagreb
trajekt Prizna- Žigljen 1 39. Crta se može pisati ispred dijelova teksta u okomitu nizanju (nabrajanju). S desne
brzobrodska linija Rijeka - Rab -Novalja strane pravopisnoga znaka dolazi bjelina koja može biti i veća od jednoga slovnog
let Pula-Zagreb- London mjesta. U tim položajima crta može biti zamijenjena povećanom točkom ( . ),

Ako se završetak nekoga razdoblja očekuje u budućnosti, iza prvoga broja slijedi zvjezdicom (*), kojim drugim znakom ili pak brojčanim i slovnim oznakama ( 1 , 2,
samo crta: 3. ili a, b, c) iza kojih se stavlja točka:
Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (1984- )
Za izradu osobne iskaznice (prvi put) potrebno je sljedeće:
Krešimir Horvat ( 1 928- )
- domovnica
Ako se prvi član odnosa označuje prijedlogom od, umjesto crte valja pisati prijed­ - izvod iz matične knjige rođenih (ne stariji od 6 mjeseci)
- dvije fotografije 3,5 cm 4,5 cm x
logdo:
od 8:00 do 10:00 ( ne: od 8:00-10:00) - obrazac broj 2
- uplata na račun MUP-a 48,50 kn (posebnom uplatnicom)

IH'

z
 p

6. PRAVOPISNI ZNAKOVI
6 . PRAVO PISNI ZNAKOVI

Izaberite iz naše bogate i raznovrsne ponude: 141. Crtica se piše između dvaju prezimena iste osobe:
• ljetovanja na jadranskoj obali Sidonija Erdody-Rubido, Marija Ružička-Strozzi, Ruža Pospiš-Baldani,
•kružna putovanja Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov, Dragutin Gorjanović-Kramberger
•poslovna putovanja
•kongresni turizam Dvostruka se prezimena mogu pisati i bez crtice:

o nizanju (nabrajanju) posebno v. § 109. Andrija Kačić Miošić, Josip Štolcer Slavenski, Milka Podrug Kokotović

Pisanje ili nepisanje crtice načelno ovisi o izboru nositelja prezimena, odnosno o
načinu na koji je to zabilježeno u dokumentima. Ako to nije moguće utvrditi, do­
CRTICA (SPOJNICA) pušteno je dvostruka prezimena pisati na oba načina.

1 42. Crtica se piše između dijelova složena imena:

1 40. Crtica (ili spojnica) pravopisni je znak kojim se iskazuje uska povezanost dijelova
Ana-Marija (i pokraćeno A.-M.), Jean-Jacques (i pokraćeno J.-J.)
njome sastavljenih i koji stoga tvore jednu jedinicu na razini riječi. Njome se povezuju
Rolls-Royce, Baden-Wiirttemberg
al dijelovi jednopojmovne složenice koji su u neravnopravnom (podređenom, Sušak-Pećine ( ime željezničke postaje)
subordiniranom) odnosu, ali nisu povezani spojnikom -0-: za razliku od crte kojom se označuje udaljenost "od -do«: Sušak-Pećine- Rijeka

lovor-grana, spomen-dom, strip-junak, fond-menadžer, vikend-kuća, Rijeka-centar, Zagreb-jug ( ime odvojaka s autoceste)
sendvič-pozicija, čičak-vrpca
o crti između vlastitih imena v. § 137b.
b) dijelovi složenice od kojih je jedan - prvi - iskazan brojkom, slovom, krati­
com ili simbolom: 1 43. Crticom se odvajaju tvorbeni i oblični (gramatički) nastavci kada se dodaju broju
5-godišnje razdoblje, 25-godišnjica, 64-bitni procesori, 1 5-inčni monitor koji je zapisan brojkama (v. §§ 261 , 262) , odnosno simbolima ili kraticama pisani­
C-vitamin, i-deklinacija, C-dur, a-mol, e-marketing, e-učenje ma velikim slovima (v. §§ 205, 236, 256, 315) :
LCD-projektor, ECTS-sustav, SMS-poruka, UV-zrake, GSM-operator, pH-faktor 50-ica, 60-era posjetitelja, 90-ih godina, 60-e, o 60-ima
a-zrake, 'V-zračenje
x-ti put, n-ta potencija
cl dijelovi dvopojmovne ili višepojmovne složenice koji zadržavaju ravnopravan HNS-ovac, SDP-ovac, DVO-i, nova generacija PC-a
(nepodređen, koordiniran) odnos:
crno-bijela fotografija, Hrvatska radio-televizija, Austro-Ugarska Monarhija, Oblični (gramatički) nastavak iza rednih brojeva piše se samo ako bi u supromom
Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja značenje zapisane rečenice moglo doći u pitanje ili kad redni broj ima značenje
desetljeća:
dl prefiks ne- kad se posebno želi iskazati supromost između osnovne riječi i riječi
s tako pisanim prefiksom: Najbolje se osjećao u svojoj 55-oj.
ne-čovjek ( naspram čovjek i nečovjek) Rado je pripovijedao o svojim 30-ima.
Svi mi pamtimo 9O-e.
el dijelovi frazeoloških izraza koji se nalaze u nekoj vrsti suproma ili gradacijskog
U 1960-ima počeo je pisati i režirati filmove.
odnosa:
ali:
htjela-ne htjela, kako-tako, navrat-nanos, zbrda-zdola, gore-dolje,
idi mi-dođi mi, simo-tamo, tjedan-dva, godina-dvije, pet-šest Godišnjicu slave 1 9. travnja.
Proslavljen je 60. rođendan opatijskoga vatrogastva.
fl glasovno isti ili slični dijelovi onomatopejskih izraza:
Honorar uvijek stiže oko 1 0. u mjesecu.
kuc-kuc, tika-taka, tu-tu-tu, kre-kre-kre
v. i poglavlje Sastavljeno i nesastavljeno pisanje. o pisanju rednih brojeva v. i § 256.
6. PRAVOPISNI ZNAKOVI 6. PRAVOPISNI ZNAKOVI

1 44. Crticom se riječ rastavlja na manje jedinice, odnosno pokazuje se od kojih je DVOTOČKA
sastavnica riječ složena:
Riječ se žena sastoji od četiriju fonema (ž-e-n-a), dvaju morfema (žen-a)
i dvaju slogova (že-na). 1 48. Dvotočka se kao pravopisni znak piše između btojeva koji se stavljaju u omjer i čita

Pravilima se jezilmslovne struke utvrđuje način bilježenja tih jedinica u stručnim i se prema ili naprama. Tada se s lijeve i s desne strane odvaja bjelinama (u tiskano­
znanstvenim jezikoslovnim tekstovima: me tekstu razmak je manji od jednoga slovnog mjesta):
Jezične se jedinice bilježe u kosim zagradama, dakle fonemi i morfem;, /žle/n/aI Utakmica je završila rezultatom 1 : 2.
i /žen/aI, a ono što pripada planu realizacije bilježi se u uglatim zagradama, mjerilo 1 : 1 500 000
glasovi [ž]+[e]+[n]+[a] i morfi [žen]+[a].
Dvotočka se u stručnim (jezikoslovnim) tekstovima piše i između riječi i izraza koji
o pisanju zagrada kao pravopisnoga znaka v. §§ 152-154. se stavljaju u opreku. U tim položajima ona može biti zamijenjena tildom ( - ) :
1 45. Crtica se piše između pojedinih skupina brojki koje zajedno čine dužu brojčanu grad : grad ili grad - grad
oznaku (ne iskazuje se r�spon »od-do«): kupiti : kupiti ili kupiti - kupiti
žiro-račun 2360000-1 1 01 51 7838 1 49. Dvotočka se - ponajprije na elektroničkim satovima i uređajima, a potom i drug­
telefon 01/4878-360, mobitel 091 /591-7015
(i crtica i kosa crta u telefonskim brojevima mogu biti ispuštene ili zamijenjene bjelinama)
dje - piše između brojki za sate, minute i sekunde. Tada se ni s lijeve ni s desne
strane ne odvaja bjelinama:
o kosoj crti li telefonskim brojevima v. i § 160. Vlak koji iz Zagreba kreće u 16:24 u Rijeku stiže, ako je vjerovati voznom redu, u 20:20.
1 46. Crtica se piše ispred dijela riječi koji se prenosi u novi redak, i to priljubljena uz dio Na elektroničkim uređajima, u tabličnim popisima, ali i drugdje gdje je važno potpisi­
riječi koji ostaje u prethodnome retku. Ako se rastavlja dvopojmovna ili jedno]Joj­ vanje brojki, u brojevima se pišu ništice da se popuni potreban broj mjesta i s lijeve i s
movna složenica pisana s crticom, na kraju se retka piše crtica kao znak rastavlja­ desne strane. Kad ostavljanje praznoga mjesta nije nužno, ništica se ne piše:
nja, a na početku se novoga retka piše spojna crtica: Zagreb 05:50
knji- književ- književnoumjet- književno- Rijeka 09:13
ževnik nik nički umjetnički ali:
džez- kolor- hrvatsko- društveno- Poslovni vlak iz Zagreba kreće u 5:50, a u Rijeku stiže u 9:13.
-glazba -monitor -engleski -humanistički Kad je potrebno bilježiti i decimalne dijelove sekunde, piše se decimalni zarez:
Crtica kojom se riječ rastavlja na kraju retka u tiskanome je tekstu obično kraća od Janica je osvojila prvo mjesto s rezultatom 1 :33,1 6.
(vozila je 1 minutu , 33 sekunde i 1 6 stotinki )
crtice koja se piše između dijelova složenice (usp. § 369 ) .
Stazu je prošla za 54,60 sekundi ostvarivši 44 stotinke prednosti pred
o rastavljanju riječi na kraju retka v. poglavlje Prenošenje dijela riječi u sljedeći redak. drugoplasiranom Finkinjom.

1 47. Crtica je sastavni dio nekih internetskih (mrežnih) adresa, odnosno adresa elek­
troničke pošte:
www.zagreb-airport.hr, www.otvorena-vrata.hr, www.hnk-zajc.hr,
marketing@zagreb-airport.hr, webmaster@otvorena-vrata.net, zajC@hnk-zajc.hr
1 50. U stručnim (jezikoslovnim) tekstovima dvotočka se rabi za bilježenje produžena
(udvojena) izgovora pojedinih suglasnika (tzv. geminate) ili samoglasnika. Ni
ispred ni iza nje tada se ne ostavlja prazno mjesto:
uzšetati se [uš:etatise]
151 . Dvotočka je sastavni dio elektroničkih internetskih (mrežnih) adresa i piše se na­
kon tzv. predmetka ili prefiksa protokola (npr. http, https, ftp ) . Dvotočka se - kao
ni ostali pravopisni znakovi u mrežnim adresama - ne odvaja bjelinama:
http://www.matica.hr
https:llwww.amazon.com
I
6. PRAVOPISNI ZNAKOVI 6. PRAVOPI S N I ZNAKOVI

ZAGRADE Prekomjemo i nekontrolirano množenje plazma-stanica u koštanoj moždini uzrokuje:

1 . poremećaj u proizvodnji drugih krvnih stanica,
2. razaranje koštane građe,
3. slabiju zaštitu tijela od infekcije.
1 52. Zagradama kao pravopisnim znakom može biti obuhvaćen dio riječi Više primjera nabrajanja v. uz § 109.

..} čijim se izostavljanjem dobivaju alternativni oblici istih riječi:
hrvatskog(a) jezika (hrvatskoga ili hrvatskog)
Gmn. primjed(a)ba (Gmn. primjedaba ili primjedba )
bl čijim se izostavljanjem dobivaju raznoznačne riječi koje imaju neki zajednički
značenjski dio:
(orto)grafija (i grafija i ortografija )
(pr)opis (i opis i propis)
(su)rečenica (i rečenica isurečenica )
(pre)ispitati (i ispitati i preispitati)
(p)održavati (i održavati i podržavati)
Katkad se stavljanjem u zagrade dijela riječi naglašava izrazna sličnost riječi koje ne
dijele zajednički značenjski dio; takve se igre riječima nerijetko rabe u promidžbe­
nim porukama:
pr(a)vi izbor (i prvi i pravi)
s(p)retno rješenje (i sretno i spretno)
(b)risanje granica (i brisanje i risanje)
1 53. U nabrajanju se u zagrade stavljaju brojčane ili slovne oznake ako se javljaju ispred
jedinica koje se nižu:
Prekomjemo i nekontrolirano množenje plazma-stanica u koštanoj moždini uzrokuje tri
osnovna poremećaja: ( 1 ) poremećaj u proizvodnji drugih krvnih stanica; (2) prevelik broj
plazma-stanica dovodi do razaranja koštane građe; (3) plazma-stanice poremećene
funkcije znatno slabije štite tijelo od infekcije.
Prekomjemo i nekontrolirano množenje plazma-stanica u koštanoj moždini uzrokuje tri
osnovna poremećaja: (a) poremećaj u proizvodnji drugih krvnih stanica; (b) prevelik broj
plazma-stanica dovodi do razaranja koštane građe; (e) plazma-stanice poremećene
funkcije znatno slabije štite tijelo od infekcije.
Uz brojčane ili slovne oznake - posebice kada se jedinice koje se nižu navode
jedna ispod druge - može se pisati samo drugi dio zagrada:
Prekomjerno i nekontrolirano množenje plazma-stanica u koštanoj moždini uzrokuje:
a) poremećaj u proizvodnji drugih krvnih stanica,
b) razaranje koštane građe,
e) slabiju zaštitu tijela od infekcije.
Iza rednih brojeva zagrada se ne piše:
1 54. Uporaba različitih tipova zagrada može biti uvjetovana
aj praktičnim razlozima
• ako se zagrade javljaju u tekstu koji se već nalazi u zagradama:
(Na nekim je mjestima prirodna radioaktivnost izrazito povećana, primjerice u
Kerali Ilndijal ekvivalentna doza u jednoj godini na nekim mjestima iznosi 80 mSv,
a u Minas Geraisu IBrazill čak 120 mSv.)
• ako se intervenira pri doslovnu navođenju tuđega teksta:
Ivan Bunić Vučić ističe se smjelijom gradnjom metafora: gospojina kosa postaje
npr. »zlatnijeh žica verigamic(, »zlatnom mrežom«, »sitnom rosom suha zlata«, pa i
»dubravo[m] od zlata istočnoga«.
bl pravilima pojedinih struka:
Vidjeli smo, samo o glasovima [b] i [p] ovisi hoće li se riječi biti i piti razlikovati.
U vezi s fonemima Ibl i Ipl treba reći jOš i to da oni sami po sebi nemaju značenja,
ali razlikuju značenje riječi biti od značenja riječi piti.
o kombiniranju različitih tipova zagrada kao interpunkcijskoga znaka v. i § 1 21 .
KOSA CRTA
1 55. Kosom se crtom kao pravopisnim znakom jedinice koje se nalaze s lijeve i s desne
strane stavljaju u odnos neke vrste istovrijednosti, alternativnosti i čita se odnosno.
Jedinice ni s lijeve ni s desne strane ne odvajaju se bjelinama:
slovopisnolgrafijsko ujednačavanje
leg ura/slitina
arhaizmi ilili historizmi
1 56. Kosa se crta - priljubljena - piše između brojevnih oznaka ili izraza kojima se
označavaju dvije uzastopne jedinice (dani, mjeseci, godišnja doba, godine, stoljeća):
u noći 27/28. travnja
broj za travanjIsvibanj
katalog proljećelijeta
školska godina 2000/2001 .
prijelaz 20/21 . stoljeće
primjer sa stranice 28/29
Kosa crta u tim položajima može biti zamijenjena crtom (v. § 1 37a ) .
 6. PRAVOPISNI ZNAKOVI 6. PRAVOPI S N I ZNAKOVI

1 57. Kosa se crta upotrebljava za pisanje omjera, tj. kao razlomačka crta kada se razlo­ APOSTROF (_ZOSTAVNIK)
mak piše u jednome retku, i tada se čita kroz, po, na, u ili podijeijeno 5. Ako je naziv­
nik višečlan, mora se staviti u zagradu, inače se može razumjeti da se dijeljenje
1 62. ApoStfof (izostavnik) pravopisni je znak kojim se označuje da je ispušten dio riječi
odnosi samo na prvi njegov član: (obično jedno slovo) ili višečlana izraza:
gustoća morske vode: 1 025 kg/m' ( kilograma po kubnome metru ) je I' (je l i )
postiže brzinu od 200 km/h ( kilometara na sat) ne'š ti ( nećeš t i )
brzina prijenosa 384 kb/s ( kilobita u sekundi) 'Đenja! ( Doviđenja! )
'Jutro! ( Dobro jutro! )
brzina je ekspozicije 0,2 e/ekg s) ( kulona po kilogramsekundi)
'Dan! ( Dobar dan ! )
'Večer! ( Dobra večer! )
1 58. Kosa se crta piše u jednorednim razlomcima :
Apostrof se ne bilježi u krnjem infinitivu i glagoiskome prilogu sadašnjem, pri sa­
žimanju dvaju samoglasnika, ali ni uz kraći jednakovrijedni lik:
1 59. Kosa se crta piše u poštanskim adresama između oznake kućnoga broja i kata, od­ On će doć. (On će doći . )
nosno između dvaju susjednih kućnih brojeva (kuće u nizu): Čitat ću.
Ulica Drage Gervaisa 76/IV gledajuć ( gledajući ), misleć ( misleći ) , čitajuć ( čitajući )
gledo ( gledao ) , piso ( pisao ) , išo ( išao ) , čito ( čitao)
Trg bana Jelačića 6/8
hrvatskog ( uz hrvatskoga ), sad (uz sada ), mojem ( uz mojemu )
U oznakama kućnih brojeva može se pisati i crta : Apostrof se ne bilježi pri kraćenju (složenih) riječi na koju od njezinih sastavnica:
Trg bana Jelačića 6-8 faks (telefaks ) , čelo (violončelo), auto ( automobil ) , net ( i nternet)

1 60. Kosa se crta može pisati u telefonskim brojevima između pozivnoga broja područ­ 1 63. U brojčanim oznakama za godine može biti izostavljen dio koji je u određenome
ja, odnosno pozivnoga broja mobilne mreže i telefonskoga broja pretplatnika : konteksm najmanje obavijestan (tisućice i stotice). Tada se na mjestu ispuštenih
znamenaka piše apostrof:
+385 (0)1/4878-360 01 /4878-360
Diplomirao je '96. godine, a zaposlio se već ujesen '97.
+385 (0)98/591-7015 098/591-7015
Ako se ispred pokraćena broja nalazi koji drugi pravopisni znak (crta ili kosa crta),
(znak + ispred pozivnoga broja države predstavlja znamenke koje se pri pozivanju iz apostrofse ne piše:
inozemstva biraju prije pozivnoga broja druge države; u zagradama se pritom bilježe 1 990-98.
znamenke koje se u kombinaciji s pozivnim brojem države ispuštaju) 1 998/99.
Budući da je jedina uloga pravopisnih znakova u telefonskim brojevima veća pre­
glednost i lakše pamćenje dužih brojčanih oznaka, pravopisni znakovi u njima
mogu biti i ispušteni i/ili zamijenjeni bjelinama:
+385 1 4838 491 ili 0038514838491 ili 014838491
+385 98 591 7015 ili 0038598591 7015 ili 0985917015

1 6 1 . Kosa je crta sastavni dio internetskih (mrežnih) adresa:

http://www. mzos.hr/default.asp

! . :!
il " '
_u ' ,
�
 ..,

6. PRAVOPISNI ZNAKOVI 6. PRAVOPISNI ZNAKOVI

OSTALI PRAVOPISNI ZNAKOVI ©I u jezikosloviju se nazivaju znakovima podrijetla - iz oblika koji se nalazi s lije­
ve strane znaka > razvio se oblik s njegove desne strane, odnosno oblik koji
stoji s desne strane < prethodio je obliku s lijeve strane toga znaka:
vrijeme > vrjemena > vremena, brijeg > brjegovi > bregovi
promjena m > n na kraju riječi (vidim > vidin)
1 64. Zvjezdica se kao pravopisni znak može pisati s desne strane riječi, izraza, rečenice mora < morao, posa < posao
ili dijela teksta uz koji se vezuje kakvo tumačenje koje dolazi na dnu stranice (tzv.
Znak > rabi se i kao znak upućivanja:
podrubna bilješka ili fusnota), odnosno na kraju teksta: šija > vrat, predavaona > predavaonica
Na području Plumbuma* izvor se nalazi uz plažu na Grčevu, zapadno od istoimene lučice,
gdje se - između obalnih stijena - vidi istjecanje vode na razini mora.

* Naziv Plumbum nastao je u vezi s talionicom olova koja je izgrađena uoči Prvoga svjetskog rata na mjestu
kasnije tvomice Vulkan.
1 67. Znakovi za naglaske nose obavijest o tonu i dužini naglašenih slogova te se pišu
Češće se za potrebe označavanja bilježaka rabe sitnije poviše otisnute brojke; na taj
iznad naglašenoga samoglasnika:
se način izbjegava umnažanje zvjezdica kad se na istoj stranici (ili u istome tekstu)
,- dugouzlazni, npr. ruka
javlja veći broj bilježaka:
�- dugosilazni, npr. griid
Istodobno na Pomorskoj akademiji djeluje i Ernesto Meyer"', koji je na skupnoj izložbi
, - kratkouzlazni, npr. žena
u Rijeci 1 893. godine izložio četiri slike.
"- kratkosilazni, npr. kuća
1 36 Znamo ga jedino po akvarelima Vila Ružić s mora i Marina te nekoliko veduta Rijeke (spomenimo Arco romano
i Giardino publico).
Dug se nenaglašeni samoglasnik označuje crtom ( - ):
junak. mladost. pišem
o pisanju bilježaka v. i §§ 395-400.
Naglasna se svojstva riječi u pismu načelno ne bilježe. Oznake će se za naglaske i
1 65. Zvjezdica se u stručnim (jezikoslovnim) tekstovima bilježi ispred
nenaglašenu dužinu pisati u ovim slučajevima
a} rekonstruirane, pretpostavljene riječi, odnosno njezina oblika: al ako jezični kontekst nije dostatan za izbjegavanje nesporazuma zbog postojanja
*k"bde > gdje, *I"bžica > žlica, *sl"bnbce > sunce, *rQka > ruka, *golva > glava istoga pisanog oblika za dvije ili više riječi:
©) neovjerenih ili normativno nepreporučljivih oblika riječi te sintaktički i komu­ Ne pamtim takav grad. / Ne pamtim takav griid.
nikacijski neovjerenih rečenica: Uzeo je lUk. / Uzeo je IOk.
Dijete se samo igralo. / Dijete se samo igralo.
*možem > mogu, *hoćem > hoću, *pisati ću, *biti ću, *Je li ste stigli?,
*Bezbojne zelene ideje bijesno spavaju. Ako kontekst razrješava moguću dvoznačnost, naglasak se ne piše:
Uzeo je luk i strijelu. / Sve je to luk i voda!
©i u stručnim (jezikoslovnim) tekstovima, npr. u fonetskoj i fonološkoj transkripciji:
[bal)ka] [napIsati] [biti] [Ošće] [pečene]
1 66. Pravopisni znakovi < i > pišu se - uvijek bjelinama odijeljeni od jedinica između
Ibanka! InapIsatil Ibitil IOšćel Ipečenel
kojih uspostavljaju odnos - u skladu s pravilima pojedinih struka, pa tako
©} u rječnicima se obično bilježe naglasne osobine natukničke riječi:
a} u matematici se nazivaju znakovima » manje« i » veće« - broj koji se nalazi s
lijeve strane znaka < manji je od onoga s desne, odnosno s desne strane znaka > pravOpIS m skup pravila za ispravno bilježenje riječi nekog jezika korištenjem
odgovarajućega sustava znakova; ortografija
dolazi manji broj od onoga s lijeve strane:
3 < 5 (3 je manje od 5 ) U pravopisnome rječniku - koji nosi obavijesti o tome kako se riječi pravilno pišu - oznake se za naglaske i
5 > 3 (5 j e veće o d 3 ) nenaglašenu dužinu ne bilježe.

7
r- r

6 . PRAVOPISNI ZNAKOVI 6. PRAVO PISNI ZNAKOVI

dj u poeziji kad se predviđa određen govorni ostvaraj:
kad bi znala, moja vilo; o kako sve, moja vilo,
odnja se, kako nesta sve u hipu, sve u času ( . . . )
luta stazam perivoja pustog, plačuć LI kam nijem,
i njemu je srce puklo i prepuklo, vilo moja ( . . . )
1 7 1 . Znakovima se više/plus (+) i manje/minus (- ) iskazuju pozitivne i negativne vrijed­
nosti brojeva/brojčanih oznaka uz koje dolaze priljubljeni (neodvojeni bjelinom):
stanje računa: -567,38 kn
temperatura od -6 "e do +2 "e

1 68. Kada kontekst ne pruža dovoljno obavijesti za razlikovanje oblika genitiva jednine
i genitiva množine, bilježi se oznaka dužine na nastavku za genitiv množine (bez
oznake naglaska):
1 72. Znak za stupanj podignuti je kružić ( ) čita se stupanj i piše se dvojako
0 ,

Nema junaka. ( ali bez oznake dužine - Nema više velikih junaka.)
al kada je znak kutnoga stupnja, piše se priljubljeno s desne strane broja:
Kao oznaka genitivne dužine u tiskanome se tekstu može rabiti i - : kut od 90"
nema junaka, bez rijeČI
bl kada je dio znaka temperaturnoga stupnja, piše se priljubljeno s lijeve strane
znaka mjerne jedinice (npr. C "F i sL):
" ,

temperatura od -20 "e, raspon temperature od 15 do 17 "e

Manji se dijelovi kutnoga stupnja u seksagezimalnome sustavu označavaju podignu­
1 69. Znak jednakosti (= ) i računski (algebarski) znakovi više/plus (+ ) , manje/minus ( )
_ ,
tim crticama - kutna minuta crticom ( ), a kutna sekunda dvostrukom crticom ('}
'

znak množenja/puta ( x ili .), znak dijeljenja/podijeljeno s ( : ili +) rabe se u mate­ 40" 42' 30"
matici, ali i drugdje (npr. u jezikosloviju) kad se žele izraziti određeni tipovi odno­
sa među jedinicama koje se njima povezuju. Računski se znakovi i znak jednakosti
bjelinama odvajaju od okolnoga teksta:
.--- --.--.-�-- ���- ..
3+2=5 5-3=2 5 x 5 = 25 ili 5 · 5 = 25 20 : 4 = 5 ili 20 + 4 = 5
m = m1 " m2 1 73. Znak se za posrotak ( % ) čita posto i piše priljubljeno uz brojčanu oznaku:
1 mSv = 1 0" Sv Sniženje do 50%
28,4%
[t] + [sl = [cl
0,5%
tekst + kontekst = diskurs; diskurs - kontekst = tekst
Znak množenja ( x ) u iskazivanju se izmjera (dimenzija) odvaja bjelinama od bro­
jevnih vrijednosti koje povezuje (u tiskanome tekstu razmak je manji od jednoga
slovnog mjesta). Pritom se obavezno navode mjerne jedinice iza svake sastavnice:
1 74. Znak ponavljanja u obliku tilde ( - ) rabi se obično u rječničkim natuknicama. Nji­
4 m x 3,6 m me se zamjenjuje dio riječi ili cijela riječ koja se ponavlja. Ako se znakom ponavlja­
22 cm x 15 cm x 0,8 cm
nja zamjenjuje dio riječi, nastavak se ne odvaja razmakom (bjelinom). Ako pak
Neispravno je umjesto znaka množenja ( x ) pisati slovo iks (x). znak ponavljanja zamjenjuje cijelu riječ, on se piše razmaknuto od ostalih članova
sintagmatskog ili frazeološkog izraza:
o dvotočki kao pravopisnome znaku li značenju 'prema' ili 'naprama' v. § 148.
pravopIsn�prid. koji se odnosi na pravopis [-a pogreškal
(u natukničkoj se riječi okomitom crtom označava mjesto do kojega tilda zamjenjuje riječ)
1 70. Znak se jednakosti može pisati između istoznačnih riječi, oblika ili izraza:
gramatika ž ( . . . ) [opća -; deskriptivna -; normativna -; teorijska -I
prosvjed = protest
jezik m ( . . . ) držati - za zubima ( . . . ); imati dug - ( . . . ); mlatiti -om ( . . ); navrh -a mi je
mornarev = mornarov ( . . . ); nemati dlake na -u ( . . . ); povući ( koga) za - ( . . . )
pada kao iz kabla = kiša jako pada, lijeva

i I
tr
 "i

6. PRAVOPISNI ZNAKOVI
6. PRAVOP I S N I ZNAKOVI

1 75. Znak se ponavljanja ( ,, ) piše ispod riječi koja se ponavlja:
znak jednakosti
IIračunske operacije
za stupanj
1 76. Znak paragrafa (§ ) može se pisati - umjesto riječi » paragraf«, odnosno "čla­
nak« - ispred brojčanih oznaka uz pojedine odlomke u zakonskim tekstovima
ili u normativnim priručnicima:
§ 1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. ( . . )
§ 2. Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. ( . . . )
Često znak paragrafa izostaje i pojedini se odlomci pisanoga teksta označavaju samo brojčanim oznakama.
Pri upućivanju se na dva ili više paragrafa/članaka mogu pisati dva znaka paragrafa:
(v. § 109), (v. §§ 109, 1 1 8, 225)
M ��UI\!A�OIJI\! � O�I\!AKc �A Aln'O�SKA P�A'lJA,
�ŠTiĆcI\!U �OBI\!U I\I!A�KU ! Sl.
1 80. Znak © međunarodni je simbol za autorska prava (prema engL copyright) i obično
se nalazi na vidljivu mjestu u knjizi. Uz njega dolazi podatak o nositelju autorskog
prava (autoru, odnosno izdavaču) i godini izdanja:
© Matica hrvatska 2007.
1 81 . Uz zaštićene nazive proizvoda na omotima te u promidžbenim porukama i na
službenim internetskim (mrežnim) stranicama obično dolazi oznaka ® (registered
trademark) ili ™ (robna marka - trademark). Pritom se uglavnom zadržava origi­
nalni tip slova i pravopis (kombinacija velikih i malih početnih slova, sastavljeno
ili nesastavljeno pisanje i sl.):
Septogal® , Aqua Maris® , Aspirin® , MasterCard® , Xerox™, The Body ShOpTM
Slobodan odabir velikih i malih slova te drugih grafičkih sredstava ne podliježe
pravopisnim, nego grafostilističkim zahtjevima (v. i § 1 84) .

1 77. Znak & (et, hrvatski » i«) može se pisati u nazivima i naslovima na mjestu veznika
»i«: 1 82. U manje formalnoj komunikaciji na internetu, u elektroničkoj pošti i u tekstual­
Zvižduk s Bukovca & Posljednji zvižduk ( naslov knjige) nim porukama odašiljanima u GSM-mreži mobilne telefonije (tzv. SMS - pre­
Knjigovežnica Božić & sinovi ma engL short message service) rabe se posebni znakovi kojima se nastoje slikovito i
na šaljiv način - slobodnim kombiniranjem različitih pravopisnih znakova, rjeđe
Pisanje znaka & ne podliježe pravopisnim, nego grafostilističkim zahtjevima (v. i § 184) .
i slova i brojki - iskazati određena emocionalna stanja, stavovi, raspoloženja. Iako
uporaba tih sredstava ne podliježe pravopisnim pravilima, donosimo objašnjenja
najčešćih znakova:
:-) ili : ) - zadovoljstvo, smiješak i sl . ; šala; simpatija
1 78. Znak @ (at, čit. et, hrvatski pri) obvezatan je sastavni dio adresa elektroničke pošte. :-( ili :( - tuga, nezadovoljstvo
S njegove lijeve strane nalazi se ime primatelja, a s desne je strane ime poslužitelja :-x ili :-* - poljubac
(servera) i domene. Znak se @ u adresama elektroničke pošte ne odvaja bjelinama: :-p - plaženje jezika
;-) - namigivanje
ivan.peric@matica.hr, matica@matica.hr, ivan.ivanovic@yahoo.com
;-( ili :'( - plač
%-) ili %-( - zbunjenost
:-0 ili 8-0 - zgranutost, zapanjenost, začuđenost
:-@ - vrištanje

1 79. Osim normiranih slovnih kratica za neke se novčane jedinice upotrebljavaju i po­ Iza tih znakova znakovi se rečenične granice (točka, upitnik, uskličnik) ne pišu.
sebni znakovi (većinom kaligrafska slova) koji se priljubljeni pišu ispred iznosa
iskazana btojkama:
€1 00 (1 00 eura), $31 ,95 ( 3 1 ,95 američkih dolara), (7,19 ( 7, 1 9 britanskih funti )

.,
;JJ
••
L J
 ,
r
6. PRAVOPISNI ZNAKOVI
6. PRAVOPISNI ZNAKOVI

1 83. Ulogu sličnu ulozi pravopisnih znakova imaju neka grafička sredstva, npr. I PRILJUBLJENO BEZ RAZMAKA ' (BJELI NA) ' RAZMAKNUTO
I S obiju strana i Slijeva ! Zdesna S obiju strana'
al veliko početno slovo u naslovu/nazivu:
Točka (.) U pisanju novčanih U rednim brojevima:
Rijeka, Stari grad, Stari Grad, stari grad vrijednosti: 2B. IV.

bl posebni tipovi slova - isticanja riječi, odnosno njihovih dijelova: 1 0.000 kuna U kraticama:
U internetskim prof. dr.
Riječ sunce jedna je od najčešćih riječi u njegovu lirskom opusu. adresama i
gradski, ljudski, jedanput adresama e-pošte:
www. mzos.hr
mZos@mzQs.hr
Uporaba posebnih tipova slova određena je i pravilima pojedinih struka, npr. u
fizici se i matematici nakošenim pismom (kurzivom) pišu znakovi fizikalnih veli­ Zarez (,) u brojevima:
2,5
čina, za razliku od znakova mjernih jedinica koji se pišu uspravno:
Crta H Odnos 'od-do' ili Odnos 'naprama',
m ( masa) m (metar) 'do': 'prema: 'između':
g (gravitacijsko ubrzanje) g ( gram ) 1 990 - 1 994. rezultat 1 - 2
V ( obujam ) V ( volt) brza brodska linija pregovori
Rijeka - Dubrovnik Hrvatska - Slovenija

cl bjelina (prazno mjesto među riječima) kao uobičajen način odvajanja riječi ili, Odnos privremene
naprotiv, izostanak bjeline: ili povremene
združenosti:
Stari Grad ( naspram Starigrad), na jesen ( naspram najesen), u dvoje (naspram udvoje) Saffir-Simpsonova
ljestvica

Bjelinom se međusobno odvajaju i pokraćene riječi i kratice te redni brojevi u na­ Crtica 1-) Između dijelova
dnevku (datumu): složenice:
e-poruka
A. G. Matoš prof. dr. sc. P. S, 28. IV. 2005. odgojno-obrazovni
hoćeš-nećeš
Bjelinom se odvaja oznaka mjerne ili novčane jedinice od brojevne vrijednosti ko­ Između dvaju pre­
joj se pridružuje (u tiskanome tekstu razmak je manji od jednoga slovnog mjesta): zimena iste osobe:
Brlić-Mažuranić
3m 120 km/h 5121128 kbiVs 28.000 kn
Između dijelova
složena imena:
1 84. Velilea se i mala početna slova, različiti tipovi pisma, sastavljeno ili nestavljeno pi­ Strizivojna-Vrpolje

sanje riječi mogu katkad koristiti prilično slobodno, neovisno o pravopisnim pra­ Između kratice ili
vilima. Takva je uporaba potaknuta grafostilističkim razlozima, a osim u književ­ brojčane oznake i
obličnih/tvo,benih
nosti moguća je i u zaštićenim imenima tvrtki i proizvoda : nastavaka:
na CD-u, u 50-ima
CARNet, Teatar &TD, ArTresor naklada, nov@ TV, VIPme, PlayStation, MasterCard Između dijelova od
kojih je riječ
sastavljena:
ku-ća

NAPOMENE O NAČiNU PISANJA PRAVOPISNIH ZNAKOVA Između skupina

brojki koje zajedno
čine dužu brojčanu
1 85. Pravopisni se znakovi - načelno - priljubljuju uz riječi uz koje dolaze tvoreći oznaku:
pritom nove, složene jedinice (npr. rak-rana) ili zamjenjujući druge riječi (npr. tel. 668-147

8-10 - » do« ili » od-do«; pravopis/ortografija - » odnosno«; km/h - » na «), Sastavni dio
internetskih adresa
Iznimno - pravopisni se znakovi mogu od okolnoga teksta odvajati bilo s jedne i adresa e-pošte:
www.vecernji-list.hr
bilo s obiju strana (npr, 2 : 3 - » naprama«; temperatura -3 °C) . *U tiskanome tekstu širina razmaka može biti i manja od jednoga slavnog mjesta, što se utvrđuje pravilima grafičke struke.

tr
 r­
I
6. PRAVOPISNI ZNAKOVI
6. PRAVOPI S N I ZNAKOVI

PRI LJUBLJENO BEZ RAZMAKA (BJELINA) RAZMAKNUTO PRILJUBLJENO BEZ RAZMAKA (BJELI NA) RAZMAKNUTO
.. ----,S...I"ij=e"va=-
L�S..o...b...i...ju____s:-:tr�a::n:::a�L.._ __ __ I
,- Zd.::e.::s:.cn=-
= a _---'_-=S_o"'b"'i=
j u strana S obiju strana I Slijeva Zdesna S obiju strana

I
Dvotočka (:) U brojevima Značenje 'prema' I Znakovi < i > Znakovi manje/više:
(oznaka vremena): 'naprama': 1 < 3; 3 > 1
15:47:1 0 3:4
biti : piti Znakovi podrijetla:
Oznaka za

I
*1'bŽUjbkb > ožujak
produženi izgovor vrijeme > vrjemena
suglasnika: > vremena
[vriič:eka] (vrač čeka)
bežični < bežžični
U internetskim < bezžični
adresama: Znak upućivanja:
http://www . mzQs.hr
aerodrom > zračna
Zagrade () II / / p(r)opis luka

(p)ostati Znak 5+5 = 10

hrvatskog(a) jezika jednakosti (=)
Odnos istoznačnosti:
Kosa crta (/) Odnos alternativ­ vertikala ;;; okomica
nosti ('odnosno'):
Više/plus (+) Pozitivna vrijednost 2 + 2
učenik/student

Uzastopne broja: t + j
+5
vremenske jedinice:
7/8. veljače Manje/minus (-) Negativna vrijednost 10 - 2

Kao razlomačka broja:

�rta, �j; II ,z�a��ni u -5
kroz, po, na, ll, Znak množenja! 8 x 8
'podijeljeno s': puta (x i l i ·) 8 · 8
mis
U jednorednim U iskazivanju
razlomcima: dimenzija:
'12 8 cm x 8 cm x 2 cm

U telefonskim Znak dijeljenja! 8 : 2

brojevima: podijeljeno s 8 -!- 2
051/668-147 (: i1i -!-)

U poštanskim i Znak za stupanj ' e , 'F, 25 ' e 25'

internetskim (')
adresama: Znak za postotak 25%
Jelačićev trg 214 (%) 1 ,5%
http://www . nsk.hr
Znak ponavljanja glava - dječja -a, nos - izići na -
Apostrof ( ' ) stan'te '98. il' ćeš doći ( ... )
(-) pognuti -u, doći -e ( komu), pokazati
( kome), dubiti na -i, dugi - ( komu), vući
Zvjezdica (*) Rekonstruirana, Kao oznaka za -om kroza zid za - ( koga )
pretpostavljena bilješku:
riječi oblik: O tom je problemu Znak & Upoznajte Prag:
*Ibžujbkb napisano već Vodič & plan grada
nekoliko opsežnijih
Znak @ Sastavni dio adresa
Neovjereni oblici studija.*
riječi i rečenice: e-pošte:
* usp. ove izvore: ( . . . ) urednistvo@nsk.hr
*hoćem
*Zabranjujem im
neka dođu.

l
ii
i l ,: ,
.M
l
 VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

i
b
p l
,

7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

VELIKO POČETNO SLOVO

1 86. Velikim početnim slovom pišu se vlastita imena, prva riječ u rečenici i riječi
kojima se izražava poštovanje.

Sve ostale riječi pišu se malim početnim slovom (v. § 197 ) .

U posebnim tipovima tekstova (npr. reklamnim) velika i mala početna slova rabe se prilično slobodno.
Takva uporaba ne podliježe pravopisnim, nego grafostilističkim zahtjevima.

U vezi s velikim početnim slovom kao pravopisnim znakom v. § 68.

O pisanju velikoga početnog slova II kraticama v. poglavlja Kratice i Rječnik kratica.

1 87. Pravopisom se određuje pisanje velikoga i maloga početnoga slova u vlastitim

imenima, a ne određuje se kako vlastito ime glasi ni što se njime imenuje.
Da bi se primijenila pravila o pisanju velikoga i maloga početnoga slova, valja znati kako vlastito ime ročno
glasi. Osim toga valja znati što se njime imenuje jer se sva vlastita imena pravopisno ne bilježe na isti način.
Kao izvor takvih podataka o vlastitim imenima služe primjerice leksikoni i enciklopedije, a ne pravopis.

1 88. Prema sastavu vlastita imena mogu biti jednočlana i višečlana.

1 89. Velikim početnim slovom pišu se sva jednočlana vlastita imena.

Višečlana se vlastita imena pravopisno dijele u dvije skupine:

al Velikim početnim slovom piše se svaki član u sastavu višečlanoga imena.
(v. § 190)
bl Velikim početnim slovom piše se prvi član, a ostali članovi samo kad su i
sami vlastito ime. (v. § 191 )

J
--

7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO 7 . VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

1 90. Vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše svaki član. riječi otac, sin, stariji, mlađi kad su sastavni dio vlastitog imena:
Dumas Otac (Alexandre Dumas), Dumas Sin (Alexandre Dumas ) ,
Malim početnim slovom II takvim se višečlanim imenima pišu: Katon Stariji, Plinije Stariji, Plinije Mlađi
$ veznici Riječi junior, senior i njihove kratice pišu se kao II izvornim jezicima:
� prijedlozi (velikim početnim slovom pišu se samo prijedlozi II sastavu osobnih imena koji ne znače potjecanje John F. Nash, Jr., John L. Swigert Junior, John F. Kennedy Junior i l i John F. Kennedy Jr., Robert D. Van Valin, Jr.
i podrijetlo)
1$ II stranim imenima oni njihovi dijelovi koji se i II jezicima iz kojih potječu pišu malim početnim slovom
imena božanstava (usp. § 1 97.7) :
Bog, Bog Otac, Otac, Svevišnji, Svemogući, Isus Krist, Krist Otkupitelj,
osobna imena i prezimena, pseudonimi: Bog Sin, Sin, Spasitelj, Mesija, Duh Sveti, Sveto Trojstvo, Jaganjac Božji,
Aristotel, Petar Krešimir IV. (i Petar Krešimir Četvrti ), Juraj Dalmatinac, Gospodin, Jahve, Alah, Buda, Šiva, Perun, Lada, Dažbog,
Josip Juraj Strossmayer, Slavoljub Eduard Penkala, Nikola Tesla, Antun Gustav Matoš, Afrodita, Mars, Zeus, Sotona, Lucifer, Belzebub
Slava Raškaj, Ivana Brlić-Mažuranić, Antun Branko Šimić, Lavoslav Ružička, Imenice djevica, gospa u službi vlastitog imena:
Jakov Gotovac, Miljenko Stančić, Milka Trnina, Gaj Julije Cezar,
Marija Terezija, Ivan Bez Zemlje, Katarina II. Velika (i Katarina Druga Velika), Gospa, Djevica, Blažena Djevica Marija, Gospa Marija,
Bik Koji Sjedi ( indijanski poglavica Tatanka Iyotake), Albert Einstein, Virginia Woolf, Gospa Lurdska, Gospa Međugorska, Gospa Trsatska, Gospa od Zdravlja
George Orwell ( pseudonim Erica Arthura Blaira) Tako se piše i: Bogomajka, Bogorodica, Bogorodica Marija, Majka Božja.
Dijelovi stranih prezimena da, de, del, de la, di, y, van, von, ben, al i sL pišu se onako Zamjenice koje se odnose na Boga mogu se pisati i velikim i malim početnim slo­
kako se pišu u izvornim jezicima : vom: On/on, Ga/ga, Mu/mu, Njegov/njegov.
Leonardo da Vinci, Robert de Niro, Simone de Beauvoir, Velika su i čudesna djela Njegova/njegova.
Pedro Calder6n de la Barca, Jose Raul Capablanca y Graupera, Bog je milostiv i On/on ne postupa s nama po grijesima našim niti nam plaća po našim
Vincent van Gogh, Edwin van der Saar, Erich von Daniken, krivnjama.
David ben Gurion, Harun al-Rašid, Hanan al-Šejh
Danny DeVito, Leonardo DiCaprio, Alessandro Del Piero U frazernima, izrazima prisezanja, zazivanja i sl. može se pisati i veliko i malo početno
slovo - Bog, Božji ili bog, božji:
Kad se piše samo prezime, prvi se član takvih dijelova prezimena piše velikim po­
krasti Bogu/bogu dane, uhvatiti Boga/boga za bradu, napraviti kako Bog/bog zapovijeda,
četnim slovom: neka nam Bog/bog pomogne, sve je u Božjim/božjim rukama, moliti Boga/boga,
Da Vinci, De la Barca, Van Gogh, Von Daniken, Van der Saar, Ben Gurion, AI-Šejh otići Bogu/bogu na istinu, tako mi Bog/bog pomogao!, Bože/bože pomozi!

o pisanju stranih vlastitih imena v. poglavlja Transliteracija i transkripcija stranih imena i Pisanje riječi iz stranih jezika. Množinski se oblik bogovi uvijek piše malim početnim slovom:
nije mario za bogove, biti za bogove
nadimci:
Žuti ( Robert Prosinečki ), Otac Domovine (Ante Starčević), Rikard Lavljeg Srca ( Rikard I ) , Malim početnim slovom piše se bog i u ovim izrazima:
Veličanstveni Ćelavac ( Pierluigi Collina), Crna Pantera ( Naomi Campbel l ) , Koji ti je bog?!, Ma to je ko bog!, Ne želim to više slušati, i bog! i sl.
Željezna Lady ( Margaret Thatcher), Sveta Braća ( Ćiril i Metod ),
Bič Božji (Atila), Kralj Sunce ( Luj XIV), Zmaj od Bosne ( Husein-beg Gradaščević) 1. imena mitoloških bića, književnih, filmskih i sl. likova:
Herkul, Minotaur, Polifem, Danaide ( kćeri kralja Danaja), Pegaz ( krilati konj ),
3. osobna imena koja su dio ustaljenih izraza i frazema: Harpija (ženski demon oluje)
mila Gera; Katica za sve; Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb Grga Čvarak, Melkior Tresić, Ana Karenjina, Majka Hrabrost, Pipi Duga Čarapa,
Snjeguijica, Alan Ford, James Bond, Romeo, Julija, Frodo Baggins, Petar Pan,
imena svetaca i blaženika: Harry Potter, Malik Tintilinić, Frankenstein, Onaj Koji Pleše S Vukovima
Sveti Ivan Krstitelj (i Sv. Ivan Krstitelj), Sveti Franjo Asiški (i Sv. Franjo Asiški), imena životinja i biljaka:
Sveti Antun Padovanski ( i Sv. Antun Padovanski), Sveti Stjepan Prvomučenik
(i Sv. Stjepan Prvomučenik), Sveti Leopold Mandić (i Sv. Leopold Mandić), Garo ( pas), Rudonja ( bik), Šana ( krava), Tea ( papiga), Uma ( mačka), Dolly ( ovca)
Sveta Terezija Avilska ( i Sv. Terezija Avilska), Sveti Ivan od Pučine Kraljica Šume (stara divovska jela u Gorskome kotaru, Park-šuma "Golubinjak« ),
(i Sv. Ivan od Pučine), Blaženi Ivan Merz (i BI. Ivan Merz) General Sherman ( golemo stablo sekvoJe u Kaliforniji, SAD )

Riječi apostol, evanđelist koje se dodaju uz ime sveca pišu se malim početnim slovom (usp. § 197.6): Sveti Petar Tako se pišu i imena životinjskih likova:
apostol (i Sv. Petar apostol ) , Sveti Matej apostol i evanđelist (i Sv. Matej apostol i evanđelist) . Pluton, Šiljo, Bijeli Očnjak, Lassie, Ptica Trkačica, Ružno Pače, Nemo
.......
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
imena naroda i skupina naroda, imena državljana, stanovnika zemalja i regija:
Hrvati - Hrvat, Mađari - Mađar, Slovaci - Slovak, Nijemci - Nijemac,
Bošnjaci - Bošnjak, Istrorumunji - Istrorumunj, Srbi - Srbin, Arapi - Arapin,
Romi - Rom, Amerikanci - Amerikanac, Novozelanđani - Novozelanđanin,
Židovi - Židov (usp. § 197.13c), Egipćani - Egipćanin, Avari - Avar, Prusi - Prus,
Asteci - Astek, Apaši - Apaš, Lužički Srbi - Lužički Srbin
Slaveni - Slaven, Južni Slaveni - Južni Slaven, Praslaveni - Praslaven
Afroamerikanci - Afroamerikanac, Hispanoamerikanci - Hispanoamerikanac,
Italoamerikanci - Italoamerikanac, Indijanci - Indijanac,
Nordijci - Nordijac ( pripadnik sjevernogerrnanskih naroda), Aboridžini - Aboridžin
Ličanl .- Ličanin, Baranjci - Baranjac, Bosanci - Bosanac, Bokelji - Bokelj,
Šokci - Šokac, Bunjevci - Bunjevac, Sefardi - Sefard
Liliputanac (stanovnik irnaginarne zernlje Liliput)
Pridjev koji pobliže zemljopisno određuje vlastito ime naroda piše se malim početnim slovom:
gradišćanski Hrvati, bokeljski Hrvati, bački Hrvati, kosovski Albanci, vojvođanski Mađari, francuski Baski
Malim početnim slovom pišu se pridjevi stari i drevni uz imena starih naroda:
stari Grci, drevni Asteci, stari Egipćani, stari Slaveni
1 0. imena naseljenih mjesta (gradovi, sela, zaseoci) (usp. § 191.15) :
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Baška Voda, Beli Manastir, Novi Marof,
Velika Gorica, Vela Luka, Stari Grad ( na otoku Hvaru ), Novigrad Podravski, Beč,
New York, Prag, Sarajevo, Mostar, Rim, Berlin, Bratislava, Peking
Babina Greda, Brod na Kupi, Gunja, Kijevo, Bogdanovci, Novo Selo na Dravi,
Sveti Juraj u Trnju, Sveti Petar u Šumi, Donji Rahić, Glogovica
Macondo, Legengrad ( irnaginarna rnjesta)
U imenima stranih naseljenih mjesta prijedlozi se pišu onako kako se pišu u izvornim jezicima:
Frankfurt am Main, Freiburg im Breisgau, Stratford-upon-Avon, Kingston upon HUll, Boulogne-sur-Mer
'I 'i. općeprihvaćena simbolična imena naseljenih mjesta (usp. § 1 97.19) :
Vječni Grad ( Ri rn ) , Velika Jabuka ( New York), Grad Svjetlosti ( Pariz)
'l 2. imena stanovnika naseljenih mjesta i dijelova naseljenih mjesta:
Zagrepčanin, Splićanin, Riječanin, Osječanin, Velikogoričanin, Velolučanin,
Bečanin, Njujorčanin, Pražanin, Sarajlija, Rimljanin,
Gunjanac, Trešnjevčanin, Glogovčanin
'i 3, imena stanovnika planeta, kontinenata, otoka, poluotoka, planina i sl.:
Zemljanin, Marsovac, Afrikanac, Europljanin, Azijac, Južnoamerikanac, Australac,
Hvaranin. Korčulanin, Korzikanac, Pelješčanin, Skandinavac, Biokovljanin
'1 4, kolokvijalna (razgovorna) imena, nerijetko i pogrdna, kojima se nazivaju narodi i
pripadnici naroda, stanovnici naseljenih mjesta, regija, otoka i sl.:
Dalmoš, Fijuman, Purger, Bodul (u značenju 'stanovnik otoka Krka' ) (usp. § 197.1),
Vlaj ( u značenju 'stanovnik dalrnatinskoga zaleđa' ), Bosančeros,
Digić, Janez, Folksdojčer, Švabo
�,i ______________________________________lII
� n.
F
7 . VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
1 5. imena država (zemalja):
Republika Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Slovačka Republika,
Narodna Republika Kina, Luksemburško Veliko Vojvodstvo,
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Kraljevina Španjolska,
Savezna Republika Njemačka, Kneževina Monako, Ruska Federacija,
Vatikanski Grad (i Država Grada Vatikana),
Demokratska Narodna Republika Koreja, Republika Koreja
Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Čehoslovačka, Kraljevina Crna Gora,
Njemačka Demokratska Republika, Rimsko Carstvo, Istočno Rimsko Carstvo,
Zapadno Rimsko Carstvo, Sveto Rimsko Carstvo, Bizantsko Carstvo,
Franačko Kraljevstvo, Tursko Carstvo (i Osmansko Carstvo), Zlatna Horda,
Austro-Ugarska Monarhija (i Austro-Ugarska, Habsburška Monarhija,
Habsburško Carstvo, Austro-Ugarska Carevina, Dvojna Monarhija),
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ( i Trojednica ),
Slobodna Država Rijeka, Dubrovačka Republika
Liliput, Blitva ( irnaginarne zernlje)
Tako se piše i: Europska Unija,
Skraćena ili preinačena imena država također se pišu velikim početnim slovom:
Hrvatska, Sjedinjene Države (i Amerika), Slovačka, Kina, Luksemburg,
Ujedinjeno Kraljevstvo (i Velika Britanija, Britanija), Španjolska, Njemačka,
Istočna' Njemačka ( nekadašnja Njemačka Demokratska Republika), Monako, Rusija,
Sveta Stolica (vrhovno upravno tijelo Katoličke crkve, nerijetko i u značenju 'Vatikan' ),
Sjeverna Koreja, Južna Koreja
Malim početnim slovom pišu se pridjevi stari i drevni uz imena starih država:
stari Rim ( Rimsko Carstvo), drevni Egipat, stara Grčka
Popis suvremenih država svijeta nalazi se u Dodacima.
1 6. općeprihvaćena simbolična imena država (zemalja) (usp. § 1 97.18) :
Lijepa Naša ( H rvatska), Zemlja Izlazećeg Sunca (Japan ), Zemlja Tisuću Jezera ( Finska),
Sveta Zemlja ( Palestina), Zeleni Otok ( Irska), Otok (Velika Britanija), Dežela ( Slovenija)
1 7. imena federalnih i konfederalnih jedinica:
Sjeverna Osetija, Kabardino-Balkarija, Sjeverna Dakota, Novi Južni Wales,
Narodna Republika Hrvatska (1 946 - 1 963 )
1 8. imena prekomorskih i nesamostalnih teritorija, teritorija s visokim smpnjem auto­
nomije, teritorija neriješena državnopravnog statusa:
Američki Djevičanski Otoci, Britanski Indijskooceanski Teritorij, Ovčji Otoci,
I Slobodni Teritorij Trsta (1 947 - 1 954 ), Zapadna Obala (na Bliskorn istoku )
I- Popis prekomorskih i nesamostalnih teritorija nalazi se u Dodacima.
1 @. posvojni pridjevi na -ov/-ev, -ljev, -in od vlastitih imena:
Antunov (Antun ) , Jakovljev (Jakov), Arijanin (Arijana), Šimićev ( Š irnić),
Polić Kamovljev ( Polić Karnov), Danteov ( Dante), Grassov (Grass ),
Shakespeareov ( Shakespeare), Španjolčev ( Š panjolac ), Garin ( Garo ) ,
Varaždinčev (Varaždinac), Splićankin ( Splićanka),
Sunčev ( Sunce ) , Mjesečev ( Mjesec ), Zemljin (Zernija)
______________________________.:.....
.. _______
...; �J.iI'
-
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
Posvojili pridjevi od vlastitih imena koji su dio termina i ustaljenih izraza također se pišu velikim početnim slovom:
Adamova jabučica, Ahilova peta, Alzheimerova bolest, Aljehinova obrana, Andrijin križ,
Arhimedov zakon, Arijadnina nit, Avogadrov broj, Birdovo otvaranje, Celzijev stupanj, Edipov kompleks,
Eustahijeva cijev, Heimlichov hvat, Jehovini svjedoci, Morseova abeceda, Pandorina kutija,
Pirova pobjeda, Potemkinova sela, Prokrustova postelja, Richterova ljestvica, Schanzov ovratnik,
Sizifov posao, Sunčeve pjege, Tantalove muke, Tesline struje, Voltin luk
Velikim početnim slovom pišu se i pridjevi Božji (prema Bog) , Gospodnji (prema
Gospodin) .
opće imenice i druge riječi kad im se želi dati simbolično značenje:
Briga, Sloboda, Sreća, Ljepota, Hrvatstvo, Slavenstvo,
Nepoznat Netko, Drugi, Nad-Ja
1 9 1 . Vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše prvi član i svaki član koji
je sam po sebi vlastito ime.
imena nebeskih (astronomskih) tijela i sustava:
Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Sunce, Mjesec
Konjska glava, Veliki pas, Mliječna staza, Danica, Veliki medvjed, Mali medvjed,
Velika kola, Mala kola, Sjevernjača, Kumova slama, Berenikina kosa, Halleyev komet
Veliko početno slovo piše se u riječima Sunce, Mjesec, Zemlja kad imaju stručno,
astronomsko značenje (usp. § 1 97.16) :
Zemlja se kreće oko Sunca na srednjoj udaljenosti od 1 49,6 milijuna kilometara.
Mjesec obiđe Zemlju za 27 dana, 7 sati, 43 minute i 1 1 sekunda i u isto se vrijeme okrene
oko svoje osi.
Prvi svemirski let sa Zemlje na Mjesec ostvaren je svemirskom sondom 1 959.
Kada Mjesec dođe u spojnicu između Zemlje i Sunca, nastaje pomrčina Sunca.
imena kontinenata, polova i polarnih krajeva, makroregija i mikroregija:
Afrika, Azija, Australija, Europa, Sjeverna Amerika, Južna Amerika,
Srednja Amerika, Antarktika, Arktik, Sjeverni pol, Južni pol
Oceanija, Euroazija, Indijski potkontinent, Bliski istok, Daleki istok, Srednji istok,
Orijent, Zapadna obala ( područje u SAD-u ), Azurna obala, Mala Azija,
Sredozemlje (i Mediteran ), Skandinavija, Lombardija, Bavarska, Andaluzija
Hrvatsko zagorje, Hrvatsko primorje, Makarsko primorje, Gorski kotar, Moslavina,
Slavonija, Baranja, Srijem, Hercegovina, Bačka, Istra, Dalmacija, Kordun, Lika,
Banovina, Dalmatinska zagora, Rijeka dubrovačka, Ravni kotari, Koruška,
Bosanska krajina, Imotska krajina, Cetinska krajina, Miljevački plato
Međimurje, Podravina, Pokuplje, Posavina, Bosanska Posavina, Brodska Posavina,
Podunavlje (i Hrvatsko Podunavlje) ( prema imenima rijeka)
Podinarje, Podvelebitje, Zabiokovije ( prema imenima planina)
Đakovština, Požeština, Pazinština ( p rema imenima gradova)
Riječi zapad, istok, sjever, jug pišu se velikim početnim slovom kad se njima imenu­
je društveni, politički ili kulturni prostor:
Američki građanski rat, rat između Sjevera i Juga, započeo je 1 861 .
Dijalog među kulturama Istoka i Zapada seže u daleku prošlost.
D d
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
Sukob između dvaju vojnih i političkih sustava, između Istoka i Zapada, obilježio je
drugu polovicu 20. stoljeća.
Udio industrijskih država Zapada u svjetskoj trgovini i dalje je vrlo velik.
Velikim početnim slovom pišu se pridjevi zapadni, istočni, sjeverni, južni, srednji i sL
kad su sastavni dio vlastita imena kojim se označavaju geopolitička područja:
Zapadna Europa, Istočna Europa, Srednja Europa, Jugoistočna Europa
Pridjevi koji sc uz vlastita imena rabe kao zemljopisno određenje pišu se malim početnim slovom;
zapadna Europa, sjeverozapadna Hrvatska, gorska Hrvatska, središnja Hrvatska, primorska Hrvatska,
istočna Slavonija, sjeverna Dalmacija, zapadna Hercegovina
Malim početnim slovom pišu se i prigodni izrazi kojima sc označava zemljopisno područje:
dalmatinsko zaleđe, šibensko zaleđe, karlovačko područje, crikveničko-vinodolska rivijera, kvarnerski otoci,
vinkovačka okolica, zadarska regija, zagrebački prsten, makarska rivijera
imena voda, otoka, poluotoka, planina, rtova, pustinja, špilja, vulkana, kanjona, do­
lina, polja, šuma, parkova, nacionalnih parkova i parkova prirode, ribnjaka i sl.:
Tihi ocean (i Pacifički ocean, Pacifik), Indijski ocean, Atlantski ocean,
Sredozemno more, Jadransko more, Crno more, Sava, Drava, Dunav, Bosut,
Vransko jezero, Plitvička jezera, Skradinski buk, Mljetski kanal, Limski zaljev,
Boka kotorska, Savudrijska vala, Golfska struja
Korčula, Vis, Sveti Andrija ( otok), Dugi otok, Pag, Elafitski otoci, Pelješac,
Apeninski poluotok
Velebit, Kapela, Mala Kapela, Velika Kapela, Vaganski vrh, Alpe, Bavarske Alpe
Rt dobre nade, Velika slana pustinja, Đurđevački peski, Lukina jama,
Grapčeva špilja, Veternica, Cerovačke pećine, Bijele stijene, Samarske stijene,
Marijar.1ska brazda (u Tihom oceanu), Etna, Mala Paklenica, Velika Paklenica,
Monterejski kanjon, Anića kuk ( stijena), Kopački rit, Silicijska dolina,
Slunjska zaravan, Blatsko polje, Motovunska šuma, Maksimir ( park),
Nacionalni park "Krka«, Park prirode "Biokovo«, Grudnjak ( ribnjak)
Pridjevi koji pobliže određuju zemljopisni položaj pišu se malim početnim slovom:
srednji Jadran, južni Jadran, sjeverni Pacifik, splitski akvatorij, viški akvatorij
općeprihvaćena simbolična imena kontinenata, regija, oceana i sl.:
Novi svijet (Amerika ) , Stari svijet ( Euroazija i Afrika), Crni kontinent (Afrika),
Stari kontinent ( Europa), Divlji zapad ( povijesni naziv za područje u SAD-u ),
Velika bara ( i Bara ) (Atlantski ocean )
Tako se piše i: Treći svijet (u značenju 'skupina nerazvijenih zemalja svijeta).
5. imena kojima se označavaju faze u razvoju pojedinih država:
Prvo carstvo, Treći Reich, Druga republika
U Francuskoj razdoblje Prvog carstva otpočinje potkraj 1 8. stoljeća.
Nakon Drugoga svjetskog rata konstituirana je austrijska Druga republika.
imena kojima se označava područje i revolucionarna vlast uspostavljena na njemu:
Labinska republika, Bihaćka republika, Kruševska republika, Pariška komuna

7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
imena administrativnih jedinica (osim federalnih i konfederalnih, usp. § 1 90.17 ) :
Brodsko-posavska županija, Primorsko-goranska županija,
Krapinsko-zagorska županija, Općina Breznički Hum, Općina Sali, Grad Zagreb,
Grad Pazin, Posavska županija, Unsko-sanski kanton
Župa Svete Ane, Župa Svetog Jakova Starijeg, Zagrebačka nadbiskupija,
Splitsko-makarska nadbiskupija, Hrvatska dominikanska provincija,
Hrvatska salezijanska provincija, Franjevačka provincija Sv. Jeronima,
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Savska banovina, Primorska banovina, Vojna krajina, Ilirske provincije,
Bosanski pašaluk, Jajačka banovina, Senjska kapetanija
Treba razlikovati: Grad (Grad Zagreb) -- Grad je sastavni dio imena administrativne
jedinicei grad (grad Zagreb) -- grad je opća imenica uz ime grada.
imena tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, imena diplomatskih predstavni­
štava i političkih institucija, imena međunarodnih organizacija:
Hrvatski sabor, Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, Vlada Republike
Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske,
Županijska skupština Koprivničko-križevačke županije, Županijski zavod za
prostorno uređenje Šibensko-kninske županije, Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske
županije, Gradsko poglavarstvo Grada Siska, Općinsko poglavarstvo Općine
Kotoriba, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Općinski sud u Karlovcu, Prekršajni sud
u Daruvaru, Trgovački sud u Sisku, Županijski sud u Gospiću
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama,
Generalni konzulat Republike Hrvatske u Republici Mađarskoj
Organizacija ujedinjenih naroda (i Ujedinjeni narodi), Parlamentarna skupština
Vijeća Europe, Europski parlament, Europski sud za ljudska prava, Europska
komisija, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Međunarodni monetarni
fond, Pokret nesvrstanih, Fond Ujedinjenih naroda za djecu
Treba razlikovati: Vlada, Ministarstvo kulture (skraćena imena državnih tijela Vlada
Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske) i vlada, ministarstvo
kulture (opći naziv državnih tijela).
U množini se imenice koje označavaju državna tijela pišu malim početnim slovom:
Odbor za suradnju vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske sastao se u Osijeku.
PtBdstavnici ministarstava kulture zemalja Jugoistočne Europe raspravljali su o novim projektima u području zaštite
kulturne baštine.
o skraćivanju višečlanih imena usp. § 192.
imena ustanova, udruga, društava, televizijskih i radijskih postaja, tvrtki, tvornica,
klubova, stranaka i njihovih ustrojbenih jedinica (odsjeka, odjela, katedara i sL):
Matica hrvatska, Glavni odbor Matice hrvatske, Hrvatski Crveni križ,
Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Katedra za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gradsko dramsko kazalište "Gavella«,
il
.4" 1
--------�---,
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Uprava Hrvatskih željeznica,
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatsko numizmatičko društvo,
Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, Centar za istraživačko novinarstvo,
Turistička zajednica Grada Pazina, Agencija za nadzor mirovinskih fondova i
osiguranja, Ženska mreža Hrvatske, IV. gimnazija (i Četvrta gimnazija),
Osnovna škola "Knez Mislav« ( usp. § 1 92.2) (ali: Osnovna škola kneza Mislava),
Mladi keramičari (ime likovne sekcij e), Klinički bolnički centar "Rebro«,
Odjel za pravne poslove Kliničke bolnice "Merkur«, Savez udruga "Potrošač«,
Hrvatska radio-televizija, Radio 101 (i Stojedinica),
Glas Amerike - Hrvatska redakcija, Tvornica električnih žarulja,
Tvornica kartona i kartonske ambalaže »Pan«, Bistro ))Zvonimir«,
Nogometni klub "Dinamo«, Rukometni klub "Bjelovar«, Košarkaški klub "Zadar«,
Hrvatska demokratska zajednica, Socijaldemokratska partija Hrvatske,
Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska narodna stranka
i O. imena crkava i redovničkih zajednica:
Rimokatolička crkva (i Katolička crkva), Anglikanska crkva,
Ruska pravoslavna crkva, Družba Isusova, Red propovjednika
1i. imena umjemičkih, glazbenih, navijačkih i sL skupina:
Zagrebački solisti (ansambl ), Novi kvadrat ( g rupa crtača stripa), Gorgona ( skupina
likovnih umjetnika), Hladno pivo ( glazbena grupa), Prljavo kazalište (glazbena grupa)
Armada, Kohorta, Torcida (navijačke skupine)
'l �. imena političkih i vojnih saveza, vojski i vojnih postrojba:
Sveta alijansa, Antanta, Mala Antanta, Centralne sile, Osovinske sile ( i Osovina),
Saveznici ( u Drugome svjetskom ratu ),
Sjevernoatlantski savez ( i Zapadni blok), Varšavski pakt ( i Istočni blOk),
Hrvatska vojska, Glavni stožer Hrvatske vojske, Prva gardijska brigada "Tigrovi«
1 3. imena građevina, objekata, groblja:
Banski dvori, Bijela kuća, Palača pravde, Mamutica (zgrada), Duždeva palača,
Zabranjeni grad ( kineska carska palača), Minčeta, Medvedgrad, Trakošćan,
Knežev dvor, Aleja glagoljaša ( spomen-obilježje), Sikstinska kapela,
Velika Onofrijeva česma, Slavoluk Sergijevaca, Trsatska gradina, Eiffelov toranj,
Dioklecijanova palača, Kineski zid, Berlinski zid, Brandenburška vrata
Poljud, Maksimir (stadion ), Vojarna "Petar Zrinski«, Glavat (svjetionik)
Lovrinac, Mirogoj, Plitine, Boninovo
Ispred naziva crkvenih građevina apozicije crkva, kapela, župna crkva, bazilika, katedrala, samostan i sl. pišu se
malim početnim slovom:
j j
bazilika Sv. Petra, bazilika Sv. Eufrazi a ( i Eufrazi eva bazilika ) , katedrala Sv. Jakova, crkva Sv. Marka,
župna crkva Sv. Ane, kapela SV. Nikole, samostan Sv. Ante
1 4. imena prometnica, prometnih objekata, graničnih prijelaza:
Jadranska magistrala, Dalmatina, Jozefina (i Jozefinska cesta),
Tunel "Mala Kapela«, Maslenički most, Paški most
Apozicije granični prijelaz, magistralna cesta, autocesta i sL pišu se velikim početnim
slovom kad su dio vlastitog imena:
Granični prijelaz Bajakovo, Državna cesta D505, Magistralna cesta M1 1 ,
Autocesta Rijeka-Zagreb ( usp. § 1 92.2)
md
 7. VELIKO l MALO POČETNO SLOVO
imena dijelova naseljenih mjesta (četvrti, trgova i ulica):
Gornji grad, Novi Zagreb, Trešnjevka, Ravne njive, Gripe, Stari grad (šibenska četvrt ),
Kineska četvrt, Varšavski geto, Mala Italija
Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića, Miškecov prolaz, Trg kralja Tomislava,
Trg Francuske Republike, Trg Sv. Marka, Peta avenija (i 5. avenija),
Obala Vinka Paletina, Gajevo šetalište, Perivoj slobode, Riva, Prilaz braće Kaliterna,
Ulica grada Chicaga (i Grada Chicaga), Zrinsko-frankopanska ulica,
Ulica Vladimira Nazora, Nazorova ulica
1 8. zaštićena imena proizvoda :
Osječko pivo, Ožujsko pivo, Vegeta, Jamnica, Čarli, Čokolino,
Hyundai Elantra, Passat, Audi A6, Persil, Nokia, Motorola, Word, Pentium
Za razliku od zaštićenih imena proizvoda, koja se često podudaraju s imenom tvrt­
ke, imena proizvoda pišu se malim početnim slovom kad su opće imenice i kad se
njima označava konkretan pojedinačan proizvod:
Jutros je kupila kalodont.
Požar su gaSila dva kanadera.
Popio je dva ožujska.
Sudari li su se škoda i golf.
Naručio je marte/.
Donijeli su mu na dar bocu babića .
Zaboravio je ponijeti motorolu.
Suđe obično perem čarlijem .
Prije odlaska u vrtić uvijek jede čokolino.
'1, imena prometnih sredstava i svemirskih letjelica :
Oluja (brod ) , Zelena strijela ( automobil ), Marjan-ekspres ( vlak),
Zvjezdana prašina (svemirska sonda), Cassini ( svemirska letjelica)
imena pojedinačnih predmeta:
Duboko plavetnilo ( računalo, engl. Deep Blue ), Okrugli stol ( iz legende o kralju Arturu ),
Torinsko platno ( p rema tradiciji platno u koje je bilo umotano tijelo Isusa Krista),
Zlatno runo ( iz grčkog mita)
'1 9, imena slika, skulptura, glazbenih djela, lmjiga, udžbenika, časopisa, novina, no­
vinskih rubrika, internetskih portala, filmova, radijskih i televizijskih emisija i pro­
grama, pjesama, himna, molitava, članaka, zakona, deklaracija, rezolucija:
Autoportret sa psom ( slika), Prizemljeno sunce ( skulptura),
I,?C. simfonija ( i Deveta simfonija), Ero s onoga svijeta ( opera),
Zedan kamen na studencu (zbirka pjesama), Mirisi, zlato i tamjan ( roman ),
Biblija ( i Sveto pismo), Novi zavjet, Stari zavjet,
Hrvatska književnost do početka 19. stoljeća ( udžbenik), Kolo ( časopis ),
Quorum ( časopis ), Novi list ( novine), Crna kronika ( novinska rubrika),
Iskon (i Iskon.hr) ( internetski portal ), Tko pjeva zlo ne misli (fil m ) ,
Kuda idu divlje svinje (televizijska serija), Domaća proza ( radijska emisija),
Treći program Hrvatskog radija, Tko želi biti milijunaš ( kviz),
Djevojčici mjesto igračke ( pjesma), Lijepa naša ( himna), Marseljeza ( himna),
7. VELIKO l MALO POČETNO SLOVO
Očenaš ( molitva) , Zadaća je velikih da pomažu malima ( novinski članak),
Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske,
Opća deklaracija o ljudskim pravima, Ustav Republike Hrvatske,
Zakon o trgovačkim društvima, Nacrt zakona o studentskom organiziranju,
Nacrt konačnog prijedloga obiteljskog zakona, Nacrt novog zakona o bankama,
Nacrt prijedloga zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji,
Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom školstvu, Rezolucija Vijeća sigurnosti 1559
Velikim početnim slovom osim naslova pišu se i podnaslovi, međunaslovi, naslovi
poglavlja i potpoglavlja u knjizi:
Putovima hrvatskoga književnog jezika ( naslov)
Lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i njihovih izvora ( podnaslov)
Hrvatski književni jezik u doba ilirizma ( poglavlje)
Opći pogled na razdoblje ilirizma ( potpoglavlje)
Zasluge iliraca za hrvatski književni jezik ( dio potpoglavlja)
Kolokvijalna imena knjiga, često je riječ o pojedinim izdanjima, pišu se kao vlasti­
ta imena:
Londonac ( Hrvatski pravopis ), Plavi savjetnik ( H rvatski jezični savjetnik), Siva gramatika
( H rvatska gramatika), Plava gramatika ( Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika)
:ilO, imena znanstvenih, kultmnih, političkih i gospodarskih skupova, humanitarnih i
edukativnih akcija, imena izložbi, festivala, javnih tribina i sl.:
Dubrovačke ljetne igre, Varaždinske barokne večeri, Vinkovačke jeseni,
Dani Julija Benešića, Riječki filološki dani, Dani hrvatskog filma,
Hrvatski arbitražni dani, Sinjska alka, Goranovo proljeće, Splitsko ljeto,
Svjetski gospodarski forum u Davosu, Jesenski međunarodni zagrebački velesajam,
Dajmo da čuju ( humanitarna akcija), Tjedan borbe protiv tuberkuloze,
Mjesec borbe protiv alkoholizma, nikotinizma i ovisnosti o drogama,
Mjesec hrvatske knjige, Drevna kineska kultura ( izložba),
Brodovi čistači mora u jadranskim županijama ( okrugli stol ),
Spavanje i snovi (javno predavanje ) , Inspiracija života ( izložba),
Telemedicina u Hrvatskoj (znanstveni sku p )
Ispred imena skupova može se pisati i redni broj (brojkom ili riječju) održavanja:
2. Dani Julija Benešića i drugi Dani Julija Benešića
Kad je redni broj (pisan brojkom ili riječju) ujedno i početni dio imena skupa, prva
se riječ iza rednog broja, osim ako nije vlastito ime, piše malim početnim slovom:
Prvi hrvatski kongres regionalne anestezije i analgezije,
Drugi hrvatski slavistički kongres, 19. međunarodni mjeriteljski simpozij,
V. kongres hrvatskih bolnica, 6. sabor Hrvatske narodne stranke,
Četvrti sabor Hrvatske stranke prava,
28. međunarodni sajam knjiga i učila "Interliber" (i 28. Interliber),
5. seminar za knjižnice visokih učilišta i specijalne knjižnice "Pretraživanje
znanstvenih informacija: Što je u šeširu?"
Redni broj sjednica, zasjedanja i sL iskazan riječju piše se malim početnim slovom:
peta plenarna sjednica Hrvatskog sabora (i 5. plenarna sjednica Hrvatskog sabora),
druga sjednica Učiteljskog vijeća Osnovne škole "Knez Mislav"
(i 2. sjednica Učiteljskog vijeća Osnovne škole "Knez Mislav«)
 7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

:<: 1 . imena sportskih natjecanja i natjecateljskih liga:
Svjetsko nogometno prvenstvo, Europsko košarkaško prvenstvo, Azijske igre,
Univerzijada, Turneja četiri skakaonice, Formula 1 - Velika nagrada Brazila,
Liga prvaka, Kup Hrvatske, Hrvatski nogometni kup, Olimpijske igre, Olimpijada,
Olimpijada starih sportova, Zimske olimpijske igre, Ljetne Olimpijske igre,
Snježna kraljica ( skijaška utrka), Prva hrvatska nogometna liga,
Treća hrvatska nogometna liga - sjever
Prva riječ iza rednoga broja (pisana brojkom ili riječju) prvenstva, igara i sl. piše se malim početnim slovom:
6. europsko prvenstvo u rukometu. 28. europsko prvenstvo u streljaštvu, Četvrto svjetsko juniorsko prvenstvo u
gađanju lukom, 6. europsko prvenstvo u plivanju perajama na velike udaljenosti, 8. mediteranske igre u Splitu
Redni broj natjecateljskih kola iskazan riječju piše se malim početnim slovom:
treće kolo Lige prvaka (i 3. kolo lige prvaka), deseto kolo Prve hrvatske nogometne lige (i 10. kolo Prve hrvatske
nogometne lige)
��. imena praznika, blagdana i spomen-dana:
Nova godina, Stara godina ( 3 1 . prosinca) , Božić, Badnjak, Tijelovo, Duhovi,
Velika Gospa, Sveta tri kralja, Uskrs, Veliki petak, Č ista srijeda, Pepelnica", Svi sveti,
Sveti Nikola, Bajram, Kurban-bajram (i Hadžijski bajram), Ramazan,
Ramazanski bajram, Roš hašana, Jom kipur, Jom hašoa, Dan državnosti,
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan antifašističke borbe, Dan neovisnosti,
Prvi svibanj (i Praznik rada), Dan planeta Zemlje, Dan zaljubljenih, Dan starih osoba,
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama,
Svjetski dan knjige i autorskih prava
'Z,7. nadimci sportskih klubova i reprezentacija (usp. § 197.13d ) :
Pjesnici ( N K Zagreb ), Topnici ( N K Arsenal ), Stara dama ( N K Juventus ),
Kraljevski klub (NK Real Madrid), Vukovi s Tuškanca ( KK Cibona),
Barakude ( hrvatska vaterpolska reprezentacij a), Vatreni ( hrvatska nogometna
reprezentacij a), Pakleni ( h rvatska rukometna reprezentacij a), Galski pijetlovi (francuska
nogometna reprezentacij a), Gordi Albion ( engleska nogometna reprezentacija)
�6. imena povijesnih događaja (ratova, revolucija, bitaka, ustanaka i sl.):
Bartolom ejska noć, Noć dugih noževa, Kristalna noć, Sarajevski atentat,
Bombaški proces, Nirnberški procesi, Križni put (1 945 )
Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, Domovinski rat, Vijetnamski rat, o-pruski. rat,
Iračko-iranski rat, Četvrti križarski rat, Tridesetogodišnji rat, Francusk
Krimski rat, Zaljevski rat
Francuska revolucija, Oktobarska revolucija (i Listopadska revolucija ),
Krbavska bitka ( i Bitka na Krbavskom polju), Bitka kod Siska, Borodinska bitka,
Bitka kod Midwaya, Bitka kod Sigeta
Seljačka buna (1 573 ), llindenski ustanak
od kraja
Hladni rat ( odnos između dvaju suprotstavlj enih vojno-političkih blokova, razdoblje
Drugoga svjetskoga rata pa do početka 1 990-ih godina),
Carstva),
Istočno pitanje ( povijesni naziv za političko pitanje izazvano raspadom Turskoga
Zlatna groznica ( utrka za rudnicima zlata u 1 9. st. )

Tako se piše i: Sudnji dan, Posljednji dan. Tako se piše i: Veliki prasak ( događaj stvaranja svemira).

imena odlikovanja, ordena, nagrada: Malim početnim slovima pišu se imena ratova li množini i opći nazivi revolucija:
Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom, Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle ' austrijsko-pruski ratovi, balkanski ratovi, dva svjetska rata, križar��i r.atovi, �� nski ratovi, ..
Spomenica domovinske zahvalnosti, Medalja "Oluja«, Medalja za iznimne pothvate, izraeJsko-arapski ratovi, socijalistička revolucija, liberalna revolUCIJa, industrijska revolUCija
Nobelova nagrada, Pulitzerova nagrada, Oscar, Nagrada "Ivan Filipović«,
Goranov vijenac, Zlatni lav, Zlatna kopačka, Zlatna palma, Zlatna kuna, Plavi cvijet, 29. imena fronta, vojnih, policijskih i sl. akcija:
Plava vrpca, Pravednik među narodima, Legija časti, Hrvatski automobil godine,
Kristalni globus, Veliki kristalni globus Istočna fronta, Srijemska fronta, Oluja, Bljesak, Pustinjska oluja, Dan D,
Maslenica ( i Maslenička akcija), Maestral , Barbarossa, Konjićev skok
imena zodijačkih (horoskopskih) znakova:
Ovan, Bik, BlizanCi, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe 30. imena mirovnih konferencija, kongresa, sporazuma, reformi:
-ugarska nagodba ,
Jaltska konferencija, Bečki kongres, Berlinski kongres, Hrvatskougovor,
štakor, Vol, Tigar, Zec, Zmaj, Zmija, Konj, Ovca, Majmun, Pijetao, Pas, Svinja
Karlovački mir, Vestfalski mir, Versajski mir, Trianons ki mirovni m iz Kyota,
imena zasebnih škola u znanosti i umjetnosti: Bečki dogovor , Ozimski sporazum i, Dejtonski sporazum , Sporazu
Bolonjski proces (europska reforma visokog obrazovanja)
Zagrebačka filološka škola, Zagrebačka škola crtanog filma, Hlebinska škola,
latinska imena hominida (usp. § 197.9) , životinja (usp. § 1 97.10) , biljaka
Frankfurtska škola, Praška škola ( i Praški lingvistički krug), (usp. §
Aleksandrijska škola, Antiohijska škola 31.
1 97.1 1 ) :
imena nastavnih predmeta i kolegija (npr. u službenim dokumentima) (usp. § Homo habilis, Homo erectus, Homo sapiens neandert
halensis
197.12d) : ( pas ), Felis silvestris ( mačka),
Lepus europaeus (zec), Canis familiaris
Hrvatski jezik, Engleski jezik, Kemija, Matematika, Povijest, Povijest filozofije, Hirundo rustica (lastavica)
Mehanika II, Tjelesna i zdravstvena kultura, Likovni odgoj, Politika i gospodarstvo, sativa ( konoplja) ,
Osnove elektrotehnike, Tehničko crtanje i nacrtna geometrija, Viola tricolor (maćuhica ), Nuphar luteum (lokvanj ) , Cannabis
( gospin vlasak) ,
Teorija prava i države, Uvod u teoriju književnosti, Anethum graveolens ( kopar), Adiantum capillus-veneris
m ( gospina trava)
Socijalna mediCina, zdravlje i okoliš, Glazbeni oblici i stilovi Dianthus croaticus ( hrvatski klinčić), Hypericum perforatu

: 1I
l
 --------�---.'"

"if?
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

Apozicije rt, ulica i sl. mogu biti dio višečlanoga vlastitog imena. Takve se riječi pišu malim početnim slovom kad nisu u službi skraćenoga vlastitog
imena :
Kad su prvi član u sastavu vlastitog imena, pišu se velikim početnim slovom:
Otišli s u na sastanak u ministarstvo.
Rt dobre nade, Ulica lipa
Nije dopušteno pušenje u knjižnici.
Kad apozicije rt, ulica i sl. nisu dio vlastitog imena, nego služe da se pobliže Prvo se zaposlila U kazalištu.
odredi vlastito ime, pišu se malim početnim slovom: Izabran je za ravnatelja gimnazije.
rt Horn, ulica Pod lipom Objašnjenje je pronašao U Klaićevu rječniku.

Velikim početnim slovom pišu se posvojni pridjevi izvedeni od skraćenih vlastitih

Treba razlikovati opće imenice, koje se pišu malim početnim slovom, i vlastita imena:
imena, koja se pišu velikim početnim slovom:
Vladina odluka ( odluka Vlade Republike Hrvatske),
-
Zakon o �dravstvenoj zaštiti ( ime zakona) zakon o zdravstvenoj zaštiti U Matičinoj knjižari ( u knjižari Matice hrvatske)
( p ropIs kOJim se regulira zdravstvena zaštita)
Sajam rabljenih predmeta ( ime sajma) - sajam rabljenih predmeta (sajam na Skraćeno vlastito ime piše se velikim početnim slovom i kad ispred njega stoji riječ
kOjem se prodaju rabljeni predmeti)
koja ga pobliže određuje:
Medalja za iznimne pothvate ( ime odlikovanja) - medalja za iznimne pothvate
.
(medalja kOja se dodjeljuje zbog osobitih pothvata) naša Agencija, ovaj Zakon, hrvatska Vlada, hrvatsko Ministarstvo kulture,
riječki Trgovački sud, splitsko Hrvatsko narodno kazalište (i splitski HNK),
Državna nagrada za znanost ( ime nagrade) - državna nagrada za znanost zagrebački Filozofski fakultet i zagrebački Fakultet
( nagrada koja se dodjeljUje za znanost na razini države)

1 92. Skraćivanje višečlanih vlastitih imena
Višečlana se vlastita imena često skraćuju na skup riječi ili jednu riječ koja se, kad
je u službi vlastitog imena, piše velikim početnim slovom:
=
Hrvatski sabor Sabor
Vlada Republike Hrvatske Vlada = Kad se skraćuju takva vlastita imena, obično se izostavlja apozicija, a može se skra­
=
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Ministarstvo kulture Ministarstvo =
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
=
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Odsjek za kroatistiku Odsjek
Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore Upravni odbor Odbor = =
Nacionalna i sveučilišna knjižnica Knjižnica =
Višečlana vlastita imena mogu se sastojati od apozicije i užeg imena:
Osnovna škola "Knez Mislav«, Glazbena škola "Vatroslav Lisinski«, Udruga "Roda«,
Košarkaški klub "Cibona«, Studentski dom "Cvjetno naselje«, Vojarna "Croatia«,
Dječji vrtić "Tratinčica«, Nogometni klub "Hajduk«, Nagrada "Vladimir Nazor«,
Hotel "Maslina«, Klinička bolnica "Merkur«, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža«
titi i uže ime:
=
Knez Mislav, Vatroslav Lisinski (i Lisinski), Roda, Cibona, Cvjetno naselje (i Cvjetno),
=
Croatia, Tratinčica, Hajduk, Vladimir Nazor ( i Nazor), Maslina, Merkur,
Leksikografski zavod (i Zavod)

Agencija za odgoj i obrazovanje Agencija =

Uže ime uvijek treba pisati velikim početnim slovom, a apozicija se piše malim
Zagrebačka slavistička škola Škola =
početnim slovom kad se ne smatra dijelom vlastitog imena:
Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon = Zasluženo je dobio nagradu "Vladimir Nazor«.
=
Matica hrvatska Matica Goste iz hotela "Maslina« prevezli su minibusom.
=
Sindikat hrvatskih učitelja Sindikat Otišla je na pregled u bolnicu "Merkur«.
=
Trgovački sud u Rijeci Trgovački sud Sud =
Parkirao je automobil u blizini glazbene škole »Vatroslav Lisinski«.
Hrvatsko narodno kazalište u Splitu Kazalište =

Na autocesti Rijeka-Zagreb promet je prošloga vikenda bio vrlo gust. ( usp. § 191.14)
Rimokatolička crkva Crkva=

=
Hrvatsko zagorje Zagorje 3. Vlastita imena mogu se preinačiti ili potpuno izmijeniti. Preinačena se ili izmijenje­
=
Prva gimnazija Gimnazija na imena u službi alternativnoga vlastitog imena pišu velikim početnim slovom:
=
Rječnik stranih riječi Rječnik Šibenska katedrala ( katedrala Sv. Jakova), Zagrebačko sveučilište ( Sveučilište u
Gramatika hrvatskoga jezika Gramatika=
Zagrebu ), Haški sud ( Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslavij u )

;1:
,J I:, i,�, a
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO 7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

1 96. Velikim početnim slovom piše se svaka riječ u izrazima kojima se oslovljavaju viso­
ki državni i crkveni predstavnici:
1 93. Velikim početnim slovom piše se prva riječ u rečenici: Vaša Preuzvišenosti, Vaša Ekscelencijo, Vaša Svetosti, Vaša Uzoritosti,
Vaše Veličanstvo, Vaša Visosti, Njegova Ekscelencija, Njegovo Veličanstvo
Otišli su u kino.
Dođite odmah!
Možda bih se izgubio na petsto godina, bih li se znao vratiti? Jesam li uopće sposoban za
prešućivanje, samoću i ptice?

o znakovima rečenične granice, koji se pišu na kraju rečenice usp. §§ 69, 1 26.
MALO POČETNO SLOVO

1 94. Velikim početnim slovom piše se prva riječ

1 97. Malim se početnim slovom pišu
a) u natpisu i obavijesti:
i. riječi koje nisu u službi vlastitog imena:
Pošaljite SMS i osvojite nagradu
Dolazim odmah južnjak, orijentalac, istočnjak, zapadnjak, nordijac (u značenju 'sjevernjak' , usp. § 190.9),
Zabranjeno pušenje bodul ( u značenju 'otočanin' , usp. § 1 90.14), otočanin, kontinentalac,
gradonačelnik, ministar, guverner, direktor, kajkavac, štokavac, čakavac,
bl u potpisu: siječanj, veljača, televizija, novine, internet, maestral, bura, monsun, jugo, tornado
Vaš Marko Križić Prof. dr. Petar Š imić Za Kadrovsku službu :il. opće imenice postale od vlastitih imena ljudi:
Lucija Marić, referent baraba ( Baraba), cepelin (Zeppelin ) , bedeker ( Baedeker), bešamel ( Bechamel ),
bojkot ( Boycott), linč ( Lynch ), kolt ( Colt ) , nestor ( N estor), tesla (Tesla), vat (Watt)
el na prednjim i zadnjim stranicama knjiga, u potpisima ispod fotografija, u dida­ bitisomanija ( prerna The Beatles ), ćiromanija ( p rema Miroslav Ćiro Blažević ),
skalijama, u različitim programima, tabličnim prikazima, obrascima: janicomanija ( p rema Janica Kostelić ), poteromanija (prema Harry Potter), mensonofobija
(prerna Marylin Manson), matošijana (prema Antun Gustav Matoš) ( usp. § 65)
Urednik Josip Krunić
Lektorica Marijana Soldo Malim se početnim slovom piše i: crna marica (policijski automobil), krvava meri
Preveo Zlatko Krešić
(koktel), jednoruki džek (aparat).
Ime i prezime Magdalena Jurić
Adresa Zvonimirova 6, Zagreb 3. opće imenice nastale od vlastitih imena država, pripadnika naroda i stanovnika
Datum rođenja 1 4. kolovoza 1 985.
Zanimanje studentica
naseljenih mjesta, država, regija:
kanada (jabuka), virdžinija ( duhan ) , francuz ( alatka), japanac ( razgovorni naziv za
japanski automobil), japanke (vrsta sandala), mađarica (šljiva), talijan ( kruh ), arapin ( konj ) ,
bjelovarac (sir), varaždinac (vlak), tetovac ( grah ), bolonjac ( student ) , podravac (sir),
turopoljac ( pasmina svinje), belgijanac ( konj ), skandinavka ( križaljka)

1 95. Uobičajeno je da se zamjenice vi i vaš pišu velikim početnim slovom u službenoj 4, imena uporabljena u općem značenju:
Zaljubljenici u košarku očekuju da se pojave novi ćosići i petrovići, kukoči i rađe, novi
komunikaciji pri obraćanju jednoj osobi: naraštaj vrhunskih košarkaša.
Poštovani gospodine Horvat, U slučaju nevremena rnoderni robinzoni mogu se skloniti ili zanoćiti u našoj uvali.
Primio sam Vaše pi srno u kojem me podSjećate da Vam još nisarn poslao obećanu knjigu. Taj priručnik smatraju biblijom modernog poslovanja.

U obraćanju ustanovi ili skupini ljudi te se zamjenice uvijek pišu malim početnim 5. imeničke izvedenice kad ne znače pripadnika naroda ili stanovnika kontinenta,
slovom: ., naseljenog mjesta, regije:
Poštovane dame i gospodo, netalijan, turbohrvat, velikosrbin, mladoturčin, prorus, poluengleskinja,
Obraćam vam se u vezi s vašim primjedbarna koje se tiču predloženoga projekta. neeuropljanin, nešibenčanin, nedaimatinac

U obraćanju pojedincu može se pisati i Ti, Tvoj: Ako se izvedenice pišu s crticom, osnova se piše velikim početnim slovom (usp. § 207) :
Pisao sam Ti već o torne kako sarn se na prošlom putovanju sreo s Tvojim ocem u vlaku. ne-Talijan, ne-Europljanin, ne-šibenčanin

s
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO 7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

imenice i kratice koje znače zanimanje, položaj, dužnost, akademski stupanj, titulu i sl.: 'lO. nazivi životinjskih pasmina (usp. § 191.31 ) :
kralj, kraljica, kraljica majka, princ, paša, kan, knez, ban doberman, doga, hrt, dalmatinski pas (dalmatiner, dalmatinac), pekinezer,
predsjednik, prva dama, kancelar, premijer, ministar, zastupnik, sudac, ravnatelj, posavski gonič, istarsko govedo, angorska mačka, sijamska mačka, lipicanac,
guverner, gradonačelnik, pročelnik, primarijus, general golub visokoletač, golub prevrtač, bjeloglavi sup, smrdljivi martin
papa, kardinal, biskup, provincijal, fra (fratar)
'I ' L nazivi biljaka (usp. § 191 .31 ) :
akademik, prof. (profesor), ing. ( inženjer), dr. (doktor)
gospina trava, gospin vlasa k, ivan-cvijet, ivančica, konoplja, kopar,
pl. (plemeniti), sir lijepa kata, lokvanj, maćuhica, neven
kraljica Elizabeta II, princ od Walesa, Mehmed-paša Sokolović, Džingis-kan,
knez Branimir, ban Josip Jelačić 1 �. nazivi
predsjednik John F. Kennedy, prva dama Jacqueline Kennedy, kancelar Konrad Adenauer,
premijer Winston Churchill al povijesnih, arheoloških i geoloških razdoblja:
papa Ivan Pavao II, kardinal Franjo Kuharić, fra Š imo Š imić, stari vijek, srednji vijek, novi vijek, prekambrij, paleozoik, mezozoik, kenozoik,
biskup đakovački ili bosanski i srijemski Ćiril Kos, ledeno doba, brončano doba
Sveti Petar apostol (v. § 190.4), Sveti Matej apostol i evanđelist (v. § 190.4)
akademik Ljudevit Jonke, prof. Ivana Marić, dr. Andrija Štampar bl društvenih, kulturnih, političkih pokreta:
Lovro pl. Matačić, sir David Jason humanizam, reformacija, protureformacija, čartizam,
hrvatski narodni preporod, ilirski pokret, praško proljeće, hrvatsko proljeće
Takve se imenice pišu malim početnim slovom i onda kad se uz njih ne piše osob­
no ime: Malim početnim slovom pišu se i nazivi suvremenih društvenih i političkih pro­
Zbog gripe predsjednik je odgodio posjet Austrij i. mjena i događaja, često nazivanih revolucijama:
Na zastupnička pitanja prvo je odgovarao premijer. baršunasta revolucija, revolucija svijeća, narančasta revolucija
U svome trećem posjetu Hrvatskoj papa je posjetio pet gradova.
Duhovni i svjetovni vođa Tibeta dalaj lama dobio je 1 989. godine Nobelovu nagradu za mir. ej religija:
kršćanstvo, katoličanstvo, protestantizam, pravoslavlje, islam, budizam,
Velikim se početnim slovom piše Sveti Otac, počasna titula za papu: konfucijanizam, šintoizam, judaizam
Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je 2007. novoga varaždinskog biskupa.
U svome trećem posjetu Hrvatskoj Sveti Otac je posjetio pet gradova. učenja, znanstvenih područja i disciplina (usp. § 191 .26) :
astronomija, anatomija, fizika, kemija, povijest, matematika, lingvistika,
Naziv vrhovnoga poglavara tibetskoga budizma dalaj lama piše se velikim počet­ semantika, strukturalizam, poststrukturalizam
nim slovom kad je u službi vlastitog imena:
Dalaj Lama X. ej umjetničkih razdoblja i stilova:
Dalaj Lama XIV. petrarkizam, romantizam, realizam, simbolizam, moderna, nadrealizam, novi val
Nobelovu nagradu za mir 1 989. godine dobio je Dalaj Lama XIV. (pravim imenom
Tenzin Gyatso ) . 1 3, nazivi
imenice bog, božica, sotona, vrag, đavao kad se njima označava vrsta bića (usp. § 190.6) : aj članova i pristalica političkih stranaka i doktrina:
božica Afrodita, bog Mars, bog Jahve, u njega je ušlo sto vragova socijalist, staljinist, panslavist, torijevac,
S, nazivi mitoloških bića: hadezeovac, esdepeovac, liberal, mačekovac, pravaš
hobit, jeti, nimfa, sirena, satir, vila, lari bl članova, predstavnika i pristalica kulturnih i umjetničkih pokreta, naraštaja,
nazivi rasa i pripadnika rasa (usp. § 191 .31 ) : skupina, učenja, škola:
aleganska rasa, alpska rasa, azijat, baltijska rasa, bijelac, crnac, crvenokožac, predsokratovac, sokratovac, simbolist, nadrealist, strukturalist, futurist,
dinarac, europeid, indijska rasa, kavkazoid, negroid postmodernist, mladogramatičar, pražanin ( prema Praška škola ),
borhesovac ( prema književniku J. L. Borgesu), krugovaš ( prema časopisu Krugovi ),
Tako se piše i: neandertalac (i neandertalski pračovjek) , krapinski pračovjek. kvorumaš ( prema časopisu Ouorum )

n
 7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
7. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

©) vjernika i pripadnika crkvenih redova: i 1. nazivi Mjesečevih faza (mijena) i oblika:

kršćanin, katolik, pravoslavac, adventist, amiš, židov (usp. § 190.9), musliman, mladi mjesec, puni mjesec, mlađak, uštap
budist, šintoist, sunit, šijit, salezijanac, franjevac, dominikanac
H I. opće imenice u sastavu prigodnih izraza kojima se označavaju države (usp. §
dl igrača i navijača sportskih klubova (usp. § 191 .27) : 190.16) :
dinamovac, hajdukovac, plavi, zagrebaš, farmaceut, cibonaš, torcidaš, badelaš Sa sve većim slabljenjem Turskog Carstva, bolesnika s Bospora, jača borba za
geopolitičku dominaciju između Rusije, Njemačke i Engleske.
el pripadnika vojski i vojnih postrojbi: Mletačku Republiku nazivali su i republikom Svetog Marka.
domobran, partizan, hosovac, tigar
'i �, opće imenice u sastavu prigodnih izraza kojima se označavaju naseljena mjesta
fl dobitnika nagrada, stipendista: (usp. § 190.1 1 ) :
fulbrajtovac, humboltovac, nobelovac, oskarovac U gradu na Bosutu, u Vinkovcima, završio je srednju školu.
Zbog svojeg najvećeg procvata u vrijeme baroka Varaždin se naziva i gradom baroka.
�l zaposlenika ustanova, poduzeća, članova udruga: Splitski festival bio je posvećen obljetnici grada pod Marjanom.
matičar ( prema Matica hrvatska ), končarovac ( prema koncernu Končar),
feralovac ( prema Feral Tribune) 20. riječi istok, zapad, sjever, jug, centar i sl. u sastavu složenih imena (odvojaka s auto­
hvidraš ( prema HVIDRA ), hupovac ( prema HUP), mupovac ( p rerna MUP), ceste i sl.):
zetovac ( prema ZET) ( usp. § 315) izlaz Zagreb-jug, ulaz Slavonski Brod-zapad, čvor Split-istok, izlaz Rijeka-centar
ill proučavatelja i stručnjaka: o pisanju takvih složenih imena usp. i §§ 142, 21 7.
albanolog ( prerna Albanija ) , balkanolog ( prerna Balkan l, kremljolog (prema Kremlj),
vatikanolog ( p rema Vatikan ), marulolog ( p rema Marko Marulić ), 21. opći nazivi dokumenata:
šekspirolog ( p rema William Shakespeare ) domovnica, svjedodžba o završnom ispitu, rodni list, svjedodžba o završenoj
srednjoj školi, izvadak iz matice rođenih, potvrda o prijavi boravišta, izvadak iz
i 4. nazivi novčanih jedinica: matice vjenčanih, diploma o položenom završnom ispitu
kuna, lipa, euro, cent, forinta, dolar, švicarski franak odnosni pridjevi izvedeni od vlastitih imena (osim pridjeva na -ov/-ev, -ljev, -in,
22.
11 5. nazivi kemijskih elemenata i mjernih jedinica: usp. § 190.19) :
vodik, dušik, ugljik, kisik, fosfor, bor, germanij, silicij, tesla, vat, njutn božićni ( Božić) , novogodišnji ( Nova godina), senjski ( Senj ) , bečki ( Beč ),
međimurski ( Međimurje), marinkovićevski ( M arinković), andrićevski (Andrić) ,
1 16. imenice sunce, mjesec, zemlja (usp. § 191.1 ) lakanovski ( Lacan ) ( usp. § 352), njujorški ( N ew York) ( usp. § 352)

al kad znače vrstu nebeskih tijela:

Svemirska sonda Huygens jučer se spustila na površinu Saturnova mjeseca Titana.
Jedan novootkriveni planet izvan našega Sunčeva sustava može se pohvaliti obilj em
svjetlosti, jer ima ne jedno, nego tri sunca.

bl kad se ne rabe u stručnom, astronomskom značenju:

zubato sunce, zalazak sunca, zbog jakog sunca dobila je sunčanicu,
već tri dana nismo vidjeli sunce, kroz prozorčić ulazile su zrake sunca,
skrio se mjesec iza oblaka, psi laju na mjesec,
na zemlji ima sve više onečišćenih voda, najbolja plesačica na kugli zemaljskoj

©l kad su opće imenice, kad ne znače nebeska tijela :

godina ima dvanaest mjeseci, mjesec dana bili smo na moru,
pjeskovita zemlja, privatna zemlja, to je velika zemlja,
baka kaže da si ti njezino sunce

i
.Lpli_ L tr
 SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO
PISANJE

I' ,

iJ. 'i L� tr
r
8. SASTAVLJENO I N ESASTAVLJ ENO PISANJE

1 98. Riječi se prema hrvatskome pravopisu pišu svaka za sebe, odvojene bjelinama.
U posebnim slučajevima povezanosti dvije se riječi - pa i više njih - pišu spojene
crticom.
o bjelini kao pravopisnome znaku v. § 183c; o crtici kao pravopisnome znaku v. §§ 140- 1 47.

Dijelovi riječi - leksički morfemi, tvorbeni morfemi (prefiksi, prefiksoidi, spoj­

nici, sufiksi, sufiksoidi) i gramatički morfemi (gramatički nastavci) - pišu se sa­
stavljeno.
Dijelovi riječi u posebnim se slučajevima mogu razdvajati crticom.
, Popis najčešćih preflkasa i prefiksoida v. na kraju poglavlja Sastavljeno i nesastavlj"eno pisanje.

Popis prefiksoida za tvorbu decimalnih i binarnih višekratnika i lližekratnika v. II Dodacima.

IMENICE

1 99. Imenički gramatički nastavci, prefiksi, prefiksoidi, sufiksi i sufiksoidi:

mama (nastavak -a) - G mame (nastavak -e), neistina (prefiks ne-, nastavak -a),
učiteljica (sufiks -telj-, sufiks -io-, nastavak -a), videoklub (prefiksoid video-, nastavak -e),
oceanografija (sufiksoid -grafij-, nastavak -a)
Tako je i u stranih općih (pravopisno neprilagođenih) i stranih vlastitih imenica:
bullying - G bullyinga ( ne bul/ying-a ), feng shui - feng shuia, mobbing - mobbinga ,
rock - rocka, reality show - reality showa, tae kwon do - tae kwon doa
John Wayne - Johna Waynea ( ne Wayne-a ), Play Station - Play Stationa
Neki od novijih prefiksoida oblikom mogu biti jednaki nesldonjivim pridjevima (npr. retro, super) . Pridjevi se
pišu odvojeno od imenice (v. § 246) .

L
8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE 8. SASTAVLJENO I N ESASTAVLJ ENO PISANJE

200. Jednopojmovne imeničke složenice sa spojnikom -0-:

brodogradilište, krvotok, lovostaj, pravobranitelj, umobolnica, vjeroučitelj
bjelokost, crvenokožac, dobročinstvo, Dugootočanin ( prema Dugi otok),
lakovjernost, Malostonjanin (prema Mali Ston ), ravnodnevica, suhozid,
Velikogoričanin ( prema Velika Gorica )
jednorog, prvorotkinja, četverokatnica, petoknjižje, sedmoboj, osmoškolac,
osamnaestogodišnjak, dvadesetlrogodišnjakinja, četrdesetpetogodišnjica
o pisanju jednopojmovnih imeničkih složenica s brojevnim prvim dijelom v. i § 213.
205. Imenički gramatički nastavci pišu se odvojeni crticom
al pri sklonidbi slova ili simbola - kad su slovo ili simbol ime, ili dio imena, ili
kad imaju imeničko značenje:
Politika Malcolma X-a ( čil. malkoima eksa ) nije uvijek bila miroljubiva.
Glumica I rini Papas izvrsna je u Z-u ( čil. zeu; o filmu pod naslovom "Z« ) .

20 1 . Jednopojmovne imeničke složenice s glagolskim (imperativnim) prvim dijelom: O d svih t i h x-ova i y-a (čil. iksova i ipsilona ) u matematici čovjeka lako zaboli glava.
cjepidlaka, gulikoža, kažiprst, mamipara, pazikuća, probisvijet, razbibriga, svrzimantija, Hrvatski pravopis pun je č-ova i ć-ova ( čil. čeova i ćeova ) .
tužibaba, vadičep, visibaba, vucibatina, vrtirep, zgubidan
1:1 ) u pisanju složenih kratica (v, § 315), pri čemu se u kratica ženskoga roda nasta­
202. Imeničke sraslice: vak kosoga padeža dodaje uz nominativni nastavak:
babaroga, blagdan, bubamara, daninoć (vrsta cvijeta, maćuhica ), desetljeće, - - -
CD G CD-a L CD-u Nmn. CD-i Lmn. CD-ima, -
domazet, jedanputjedan (tablica množenja), kućepazitelj, miomiris, neznabožac, - - -
IBM G IBM-a L IBM-u, CIA G CIA-e L CIA-i -
Očenaš, svagdan, šišmiš, vazdaživ (vrsta biljke, čuvarkuća ),
tisućljeće, tisućugodišnjica, Zdravomarija el u zaštićenih vlastitih imena iznimno i prigodno - iz grafostilističkih razloga
Sraštenima se smatraju i pojedine jednopojmovne imeničke složenice bez spojnika - pisanih velikim slovima, pri čemu se u imenica ženskoga roda nastavak
-0- kojih prvi dio završava sonantom: kosoga padeža dodaje uz nominativni nastavak:
crvenkapa (vrsta narodne muške kape), crvenkrpica, crvenperka, - -
SONY G SONY-a ( uz SONYA) I SONY-em ( uz SONYEM),
čuvarkuća (vrsta biljke, vazdaživ), danguba, imendan, Ivanjdan, jelengljiva, ljenguza, - -
NOKIA G NOKIA-e ( uz NOKIE) I NOKIA-om ( uz NOKIOM)
nalivpero, rođendan, stranputica, vodenkonj, vodenbuha
206. Imenički prefiksi i prefiksoidi pišu se odvojeni crticom kad se prefigira kratica ili
Jednopojmovne imeničke složenice bez spojnika -o- inače se redovito pišu s crticom (v. § 208).
simbol:
Imeničke izvedenice od stranih višečlanih imena u kojih se sklanja samo zadnji član anti-HIV ( npr. u anti-HIV-test), eko-WC, mini-DV, super-G (superveleslalom,
nemaju spojnika -0- te se i njihove osnove (članovi) mogu smatrati sraštenima: eng l . supergiant slalom )
Njujorčanin ( prema New York), montipajtonovac ( p rema Monty Python ),
dekubertenovac ( prema De Coubertin ), kimilsungovac ( prema Kim /I Sung) 207. Imenički prefiksi i prefiksoidi mogu se pisati odvojeni crticom u pojedinačnim
tvorenicama
o pisanju takvih izvedenica usp. i poglavlja Veliko i malo početno slovo (posebice §§ 190, 197) te Pisanje riječi iz
stranih jezika (posebice § 352).
"I kad se želi pojačano izraziti suprotnost značenja prefigirane imenice prema
203. Pojedine jednopojmovne imeničke složenice kojih su obje sastavnice stranoga po- značenju osnovne imenice:
drijetla (iz zapadnoeuropskih jezika): ne-biće ( uz nebiće ), ne-bitak ( uz nebitak), ne-član ( uz nečlan, npr. ne-član sindikata ),
animirdama, aromaterapija, bareljef, centarfor, fahidiot, generalštab, golgeter, ne-sisavac ( uz nesisavac)
halbcilindar, kunsthistorija, lajtmotiv, lunapark, mizanscena, oldtajmer, paštašuta,
primabalerina, primadona, seksepil, šeribrendi, šou biznis, štrajkbreher, bl kad se želi izbjeći grafijska podudatnost s postojećom imenicom drugačijega
šulkolega, tipfeler, vaterpolo, vicmaher, vešmašina značenja:
O složenicama kojih su obje sastavnice orijentalnoga podrijetla v. II § 208. ne-čovjek (da se razlikuje od nečovjek), ne-prijatelj (da se razlikuje od neprijatelj)
204. Pojedine dvopojmovne imeničke složenice: cl kad je osnova tvorenice vlastito ime:
bogočovjek (bog i čovjek), kupoprodaja (kupnja i prodaja ), primopredaja (primanje i Anti-Diihring ( uz Antiduhring), Anti-Edip ( uz Anliedip) , Eks-Jugoslavija ( uz Eksjugoslavija ),
predaja ), Anglosasi ili Anglosaksonci (Angli i Sasi), Euroazija (Europa i Azija ) Super-Andrija ( uz Superandrija, zgrada u Zagrebu ) , Super-Janica ( uz Superjanica )
sjeveroistok ( između sjevera i istoka ), sjeverozapad, jugoistok, jugozapad,
Indokina ( između Indije i Kine) U imenima koja su se ustalila - obično u jeziku znanosti - prefiksoid se uvijek piše prema glavnome pravilu
Dvopojmovne imeničke složenice mače se redovito pišu s crticom (v. § 214). (v. § 199), sastavljeno: Paleoneretva, Pseudoaristotel, Pseudodurer i sl.

b
 8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
dl kad je osnova tvorenice imenica koja znači pripadnika naroda ili stanovnika nase­
ljena mjesta, kontinenta i sl. (a s prefiksom se ili prefiksoidom to značenje gubi):
ne-Hrvat ( uz nehrvat), ne-5plićanin ( uz nesplićanin ), polu-Ruskinja ( uz po!uruskinja ),
pro-Europljanin (uz proeuropijanin ), turbo-Hrvat ( uz turbohrvat)
Ako i prefigirana imenica označava pripadnika naroda, pre6.ksi se i prefiksoidi pišu prema glavnome pravilu (v. §
199), sastavljeno: Afroamerikanac, Latinoamerikanac, Praaustralac, Praeuropljanin, Praslaven i sl.
o pisanju velikoga i maloga početnog slova II tih imenica v. § 190,
208. Jednopojmovne imeničke složenice bez spojnika -o-, odnosno dvije imenice poveza­
ne tako da prva (koja se ne sklanja) atributno dopunjava drugu (koja se sklanja), bez
obzira na to je li prva imenica domaća riječ, posuđena riječ ili strana i grafijski nepri­
'
lagođena riječ (pisana kurzivom, odnosno nakošenim pismom; usp. §§ 127b, 355) :
alibi-potez, alt-saksofon, baka-servis, bikini-zona, brejk-Iopta, čarter-Iinija, čik-pauza,
disk-kočnice, divot-izdanje, doboš-torta, džez-glazba, džins-košulja, džoker-kupon,
ekspres-lonac, fetus-položaj, gol-razlika, hit-knjiga, horor-film, internet-kafić,
ivan-cvijet, jež-frizura, kamp-kućica, kesten-pire, k1ub-garnitura, koktel-bar,
kolor-televizor, kontakt-osoba, krem-juha, kup-sistem, lanč-paket, lob-udarac,
paket-aranžman, patent-zatvarač, pepita-uzorak, pilot-projekt, pire-krumpir,
polo-majica, pop-ikona, portabl-televizor, pres-konferencija, princes-uštipak,
ragu-juha, rak-rana, rang-lista, remek-djelo, ritam-sekcija, seks-bomba,
sendvič-bar, singl-ploča, skok-šut, slip-gaćice, sparing-partner, spomen-ploča,
stop-svjetlo, student-servis, šok-soba, šoping-centar, špageti-vestern, šund-literatura,
tabu-tema, taksi-usluga, tartar-umak, ton-majstor, top-model, trač-partija,
traper-jakna, trapez-hlače, trik-pitanje, trim-staza, tuš-kabina, vagon-restoran,
vamp-žena, vizit-karta, vudu-magija, žar-ptica, žiro-račun
cafe-bar, enduro-motocikl, fitness-centar, greenfield-ulaganje, lifestyle-magazin,
news-portal, offshore-kompanija, pinup-djevojka, rave-kultura, revolving-kredit,
rock-opera, rohbau-izvedba, slick-gume, shiatzu-masaža, standby-aranžman,
smart-kartica, stealth-tehnologija, tour-operater, underground-scena, web-stranica
S crticom se pišu i generalski činovi general-bojnik i general-pukovnik (G general-bojnika i general-pukovnika)
iako II njih druga imenica atributno dopunjava prvu.
Prvi dio takvih složenica može činiti i višečlan stranojezični izraz:
after hours-zabava, art deco-namještaj, best buy-ponuda, big game-ribolov,
ink jet-pisač, last minute-rezervacija, match race-jedrenje, new age-pokret,
rhythm and blues-pjevačica, street race-vozač, ultimate fight-borac
all-star-momčad, deja-vu-osjećaj, dial-up-pristup, drive-in-restoran,
hands-free-uređaj, make-up-tehnika, off-road-vozilo, peer-to-peer-tehnologija,
pret-a-porter-kolekcija, stand-up-komedija
S crticom se pišu i jednopojmovne složenice bez spojnika -0- kojih su obje sastav­
nice orijentalnoga podrijetla:
alaj-čauš, baš-čauš, baš-čaršija, đul-bašta, Kurban-bajram, rahat-Iokum,
reis-ul-ulema, sabah-namaz, sahat-kula, sikter-kava, šiš-ćevap
ali: ćorsokak, duhan kesa
\
I l
8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
20 9. Jednopojmovne imeničke složenice bez spojnika -0- koje u prvome dijelu imaju
zaštićen naziv ili vlastitu imenicu:
Bond-djevojka, Bosch-pumpa, Java-igrica, Kinder-jaje, Ledo-sladoled,
Lego-kocka, Nike-tenisice, Michelin-guma, Panasonic-televizor, Pez-bombon,
Podravka-juha, PowerPoint-prezentacija, Simpa-bon, T-Corn-pretplatnik,
Vipme-ponuda, Visa-kartica, Word-dokument, Zdenka-sir
21 0. Kad je god moguće, jednopojmovne imeničke složenice bez spojnih -0- (v. §
208) valja izbjegavati i kao atributni dio upotrijebiti pridjev ili imenicu u koso­
me padežu. Prema tome bolje je:
bejzbolska palica nego bejzbol-palica, dopinška kontrola nego doping-kontrola,
golfsko igralište ili igralište za golf nego golf-igralište, internetsko bankarstvo
nego internet-bankarstvo, internetska stranica nego internet-stranica,
jojobovo ulje nego jojoba-ulje, klimatizacijski uređaj nego klima-uređaj,
ksenonska svjetla nego ksenon-svjetla, marketinški menadžer ili menadžer
marketinga nego marketing-menadžer, testno vozilo nego test-vozilo
Vlastitu imenicu u takvih složenica (usp. § 209) valja ili pretvarati u pridjev ili
joj mijenjati položaj:
Ledov sladoled, Nikeove tenisice, odnosno sladoled Ledo, tenisice Nike i sl.
Na isti bi način valjalo izbjegavati i pojedinačne jednopojmovne imeničke složenice bez spojnika -o- u
kojima je osnovni imenički dio već atribuiran pridjevom. Takve su napriinjer:
country-plesni korak, revolving-kreditna kartica, velter-boksačka kategorija
Mazda-prodajno mjesto, Signal-pasta za zube, Vipme-božićna ponuda, Whiskas-hrana za mačke
211. Jednopojmovne imeničke složenice kojih je prvi dio složena kratica:
3D-animacija, ABS-kočnice, ACI-marina, ADSL-priključak, ATP-turnir, DB-košnica,
DNK-analiza, DVO-uređaj, ECTS-bodovi, GMO-proizvod, GSM-operater, hi-fi-linija,
lP-adresa, ISO-standard, IT-industrija, KV-radnik, LCD-ekran, LP-ploča,
MP3-format, NATO-standard, NBA-liga, PC-konfiguracija, PEN-klub, PET-ambalaža,
POS-uređaj, PR-agencija, PVC-stolarija, P2P-tehnologija, REM-faza, SF-priča,
SI-sustav, SIM-kartica, SMS-poruka, SOS-telefon, TDI-motor, TFT-zaslon,
THC-test, TV-film, TV-pretplata, TV-voditelj, UKV-prijanmik, USB-memorija,
UV-zrake, VHS-kaseta, VIP-loža, VGA-kamera, WC-školjka
S crticom se takve složenice pišu i kad je imenica dopunjena još kakvim atributom:
FIS-veleslalomski bodovi, SMS-božićna poruka, VGA-grafička kartica
Za složenice tipa FIS-veleslalomski bodovi vrijedi ista preporuka kao i za one tipa Mazda-prodajno mjesto (v. § 210).
2 1 2. Jednopojmovne imeničke složenice kojih je prvi dio slovo ili simbol:
A-reprezentacija, a-deklinacija, a-mužjak, a-raspad, B-kategorija, B-produkcija,
I}-karoten, C-vitamin, c-dur, d-mol, /i-krila, e-adresa, e-Hrvatska, e-pošta,
e-učenje, G-ključ, G-točka, 'V-zračenje, H-bomba, L-profil, Li-ion-baterija,
m-plaćanje, pH-vrijednost, Q-groznica, Rh-faktor, T-raskrižje, T-zona, S-stanje,
V-izrez, X-kromosom, x-noge, Y-kromosom, 0-vektor
S crticom se takve složenice pišu i kad se prvi dio (slovo ili simbol) zamijeni riječju:
alfa-mužjak, beta-karoten, delta-krila, theta-stanje, iks-noge, nul-vektor
 8. SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
2 1 3. Jednopojmovne imeničke složenice s brojevnim prvim dijelom ako se brojevni dio
bilježi brojkom:
.
5-brzinac ( petobrzinac ) 18-godišnjakinja ( osamnaestogodišnjakinja).
73-godišnjak (sedamdesetlrogodišnjak). 600-godišnjica (šeststogodišnjica)
2 1 4. Dvopojmovne imeničke složenice, odnosno složenice sa sastavnim značenjem ('i'
ili 's(a)' ili 'između')
aj složene od dviju imenica:
grad-država (grad i država ). lovac-bombarder (zrakoplov, lovac i bombarder),
lovac-sakupljač (lovac i sakupljač), propan-butan (propan i butan, odn. propan s butanom ).
prostor-vrijeme (vrsta kontinuuma u fizici, prostor i vrijeme), servis-volej ( način igre u tenisu,
servis i volej), suknja-hlače (suknja i hlače ) , svjetlo-sjena (slikarska tehnika,
svjetlo i sjena ), šah-mat (šah i mat), točka-zarez ( i nterpunkcijski znak, točka i zarez)
džin-tonik (džin i tonik, odn. džin s tonikom ), džus-votka (džus i votka, odn. džus s votkom ),
rum-kola (rum i kola, odn. rum s kolom ),
votka-martini ( votka i martini, odn. votka s martinijem )
istok-jugoistok ( između istoka i jugoistoka ) , jug-jugoistok ( između juga i jugoistoka ),
sjever-sjeveroistok ( između sjevera i sjeveroistoka ),
zapad-sjeverozapad ( između zapada i sjeverozapada )
!:;j kojih prvi dio ima oblik prefiksoida:
audio-videooprema (audiooprema i videooprema ), Austro-Ugarska (Austrija i Ugarska ),
auto-motodruštvo (automobilističko društvo i motociklističko društvo ),
bio-bibliografija (biografija i bibliografija ), eko-etnoturizam (ekoturizam i etnoturizam ),
radio-televizija (radio i televizija )
2 1 5. Dvočlane i višečlane jednopojmovne i dvopojmovne imeničke složenice zasnova­
ne na ponavljanju istih ili suprotstavljanju oprečnih sastavnica (često i na po­
navljanju fonemskoga niza ili cijelih riječi) (usp. i §§ 242, 272, 282) :
bugi-vugi ( ples ) , ča-ča-ča ( ples ) , čau-čau ( pas ), gumi-gumi ( igra), jo-jo ( igračka),
ping-pong ( sport), rizi-bizi (jelo ), voki-toki (sprava)
dan-noć ( igra), frka-panika, kasica-prasica, križić-kružić (igra), lanca-probijanca ( igra).
loptica-hopsica, par-nepar ( igra), pismo-glava (igra novčićem), tata-mata
mladost-ludost, starost-žalost
2 1 6. Dvopojmovne i višepojmovne imeničke sveze
al dviju ili više imenica (često vlastitih imena) kojima se uspostavlja kakav oblik
veze, istomišljeništva ili suradništva, odnosno sveze koje imaju sastavno znače­
nje ('i' ili 'između'):
pravopis Anić-5i1ić, pravopis Babić-Finka-Moguš,
vezna linij a Boban-Asanović-Prosinečki, rječnik Broz-Iveković,
vlada Cvetković-Maček, nogometna škola Hitrec-Kacian,
sporazum Tuđman-Izetbegović, teroristička skupina Baader-Meinhof
željeznička postaja Strizivojna-Vrpolje
odnos liječnik-pacijent, povjerljiv odnos odvjetnik-klijent
li '
• '1
I I
U·
8. SASTAVLJENO I N ESASTAVLJ ENO PISANJE
!:ll dviju ili više imenica kojima se uspostavlja prostorni odnos ('od-do'):
autocesta Zagreb-Rijeka, kanal Kupa-Kupa, most kopno-Sv. Marko-Krk,
trajekt Ploče-Trpanj, istraživanja na potezu Drniš-Sinj-Vrgorac
raketa zemlja-zrak, projektil more-kopno, vjetar smjera sjever-jug
Takve sveze mogu se pisati i s crtom (Anić-Silić, Babić-Finka-Moguš) , posebice one sa zemljopisnim značenjem
(Zagreb-Rijeka, Drniš-Sinj-Vrgorac) ili ako koje od povezanih prezimena II sebi već sadrži crticu (frazeološki rječnik
Menac- Fink-Arsovski -Venturin; autori rječnika su Menac, Hnk-Arsovski i Venturin) (usp. §§ 137a, 137b) .
21 7. Sveze dviju imenica u kojih se drugom imenicom sužava mjesno značenje prve
(obično zemljopisne, mjesne odredbe u administrativnome jeziku i jeziku znanosti):
gradska četvrt Novi Zagreb-zapad, arheološki lokalitet Vučedol-Gradac
izlaz Zadar-istok, izlaz Split-aerodrom, ulaz Rijeka-centar, ulaz Zagreb-Lučko
pošta Zagreb-Dubrava, pošta HR-10040
21 8. Sveze imenice s brojem dva, dvije ili s prilogom pol(a) kojima se izriče količinska
gradacija:
čašica-dvije, dan-dva, godina-dvije, korak-dva, metar-dva, mjesec-dva,
riječ-dvije, sat-dva, tisuću-dvije
pola sata-sat, sat-sat i pol, godina i pol-dvije
2 1 9. U razgovornome, publicističkome i znanstvenome jeziku kadšto se dvije slože­
ne imenice ili složena i atribuirana imenica s istovjetnim drugim dijelom -
kad se nižu ili se povezuju nezavisnim veznikom (obično i, ili ) - skraćuju tako
da se drugi dio izgovara i piše samo jednom, na kraju niza. Takvo skraĆivanje
nije preporučljivo, ali ako se rabi, prvi se dio piše s crticom (usp. i § 243) :
audio- i videooprema ( bolje le audiooprema i videooprema ),
auto- i potrošački krediti ( bolje je automobilski i potrošački krediti),
hidro- i termoizolacija ( bolje je hidroizolacija i termoizolacija ),
kino- i videodistribucija ( bolje je kinodistribucija i Videodistribucija ),
mikro- i makroekonomija ( bolje je mikroekonomija i makroekonomija ) ,
para- i tetraplegičari ( bolje je paraplegičari i tetraplegičari),
radio- i televizijski program ( bolje je radijski i televizijski program ) ,
wellness- i fitness-ponuda ( bolje j e wellness-ponuda i fitness-ponuda ),
žiro- i tekući račun ( bolje je žiro-račun i tekući račun )
a-, e- i i-deklinacija ( bolje je a-deklinacija, e-deklinacija i i-deklinacija ) ,
a-, f} - i 'V-zrake ( bolje je a-zrake, /3-zrake i y-zrake l,
1 7- i 18-godišnjaci ( bolje je 17-godišnjaci i 18-godišnjaci) ,
SMS- i MMS-poruke ( bolje j e SMS-poruke i MMS-poruke ),
GM- i prirodno uzgojene namirnice ( bolje je GM-namirnice i prirodno uzgojene namirnice),
LCD- i klasični zasloni ( bolje je LCD-zasloni i klasični zasloni),
radio- i TV-antena ( bolje je radioantena i TV-antena )
tr
 8 . SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISAN J E
220. Skupovi dviju imenica od kojih jedna atributno dopunjava drugu (obično druga
imenica prvu), a koje se obje sklanjaju:
automobil bomba, ban pučanin, bombaš samoubojica, član radnik, član suradnik,
čovjek šišmiš, franjevac trećoredac, golub pismonoša, gospodin čovjek,
gost kritičar, gost profesor, grad heroj, grad domaćin, jezik potomak, jezik predak,
jezik posrednik, kamen temeljac, kanu jednoklek, kapetan regent, kraljica majka,
liječnik specijalist, ljudi žabe, misao vodilja, nastavnik mentor, nož skakavac,
pas vodič, pita zeljanica, ptica pjevica, putnik namjernik, rak samac, suza radosnica,
šefdirigent, tvrtka kĆi, voda stajaĆica, vuk samotnjak, zemlja članica,
zemlja domaĆin, zmija otrovnica, žena akademik, žena premijer, žila kucavica
Kad je II dviju imenica atribucija obostrana ili kad obje ravnopravno sudjeluju II stvaranju značenja pojma, nastaje
dvopojmovna imenička složeniea. Takve se pišu s crticom (v. § 214).
221. Skupovi pridjeva (sklonjivoga i nesklonjivoga) i imenice
• sklonjivi: hrvatski jezik, brz igrač, tamna boja, elegantna haljina
• nesklonjivi (v. § 246) : fer igrač, metalik boja, seksi haljina
222. Kratica, slovo, simbol ili brojka koji su iza imenice (desno od nje; usp. §§ 212, 213) .
Imenica se tada sklanja, pa nije riječ o složenici:
Dan D, formacija 4-4-2, format A4, hepatitis B, kut a, metoda C-14,
motor V8, omega 3, os x, pobjeda 2 : O, Skupina G8, vitamin A
223. Hrvatska imena naseljenih mjesta mogu biti jednočlana i višečlana.
Imena naseljenih mjesta podliježu i posebnim pravilima o pisanju velikoga i maloga počemog slova (v. § 1 90).
224. Jednočlana - koja mogu biti i sraštena - pišu se sastavljeno:
Rijeka, Osijek, Split, Zadar, Zagreb
Biograd, Cetingrad, Dobroselo, Dugopolje, Josipdol, Jurjaves, Lukovdol,
Novigrad, Podstrana, Sesvete, Starigrad, Supetar, Svetvinčenat,
Šarengrad, Tomislavgrad, Vrpolje, Zagvozd
225. Dvočlana i višečlana imena pišu se nesastavljeno, bez crtice, bez obzira na to jesu li
članovi imena sklonjivi ili ne:
Babina Greda - G Babine G rede, Banova Jaruga, Baška Voda, Baške Oštarije,
Duga Resa, Dugo Selo, Kula Norinska, Mali Ston, Nova Gradiška, Stari Gr�d,
Sveti Ivan Zelina, Sveti Rok, Terezino Polje, Velika Gorica, Zemunik Donji, Zuta Lokva
Brod Moravice - G Brod Moravica, Ivan Dolac - G Ivan Dolca, Ivanić Grad - G Ivanić
Grada, Kaštel Kambelovac - G Kaštel Kambelovca, Klinča Sela - G Klinča Sela,
Kloštar Ivanić - G Kloštar Ivanića, Novo Selo na Dravi - G Novog Sela na Dravi,
Sveti Ivan na Pučini - G Svetog Ivana na Pučini, Sveti Petar u Šumi - G Svetog Petra u
Š umi, ŠpiŠiĆ Bukovica - G Š piŠić Bukovice, Zlatar Bistrica - G Zlatar Bistrice
, I
4i
8. SASTAVLJENO I N ESASTAVLJ ENO PISANJE
226. Imena stranih naseljenih mjesta pišu se - poštujući transliteracijsko-transkripcij-
ska pravila - onako kako se pišu u izvornim jezicima:
Amsterdam, Dusseldorf, Liverpool, Newcastle, Strasbourg, Wolfsburg
Aix-en-Provence, Port-au-Prince, Saint-Etienne, Sankt-Peterburg,
Stratford-upon-Avon
Addis Abeba, Hong Kong, Kuala Lumpur, La Paz, Los Angeles,
Monte Carlo, New York, Rio de Janeiro, San Marino
227. Pravopis ne propisuje način pisanja pojedinog imena i prezimena (o tome - u
skladu sa zakonom i matičnim knjigama - odlučuje osoba nOSitelj). Pravila o
pisanju imena ljudi savjetodavna su, odnosno na njih se možemo pozvati kad
nismo sigurni kako se koje ime ili prezime doista piše.
228. Članovi višečlanih imena i prezimena muških osoba pišu se svaki za sebe:
Antun Branko Š imić, Ante Tresić Pavičić, Antun Gustav Matoš, Janko Polić Kamov,
Silvije Strahimir Kranjčević, Viktor Car Emin
S crticom se pišu jedino ona muška prezimena koja se - iako dvočlana - grama­
tički tradicionalno vladaju kao jednočlana (sklanja im se samo drugi član):
Č ičin-Šain - G Čičin-Šaina
Nadimci muških osoba pišu se odvojeno od prezimena crtom (s obiju strana odvo­
jenom bjelinama) ili - obično u suvremenika - u navodnicima:
Marin Držić - Vidra, Ivan Lacković - Croata, Vladimir Dodig - Trokut
Andrija Matijaš - Pauk ili Andrija Matijaš "Pauk«,
Blaž Slišković - Baka ili Blaž Slišković "Baka« ili Blaž "Baka« Slišković
Ako se umjesto imena piše samo nadimak ili ime odmila (hipokoristile), navodnici
se ne pišu:
Tin (Augusti n ) Ujević, Ć iro ( Miroslav) Blažević
229. Članovi višečlanih prezimena ženskih osoba pišu se ili bez crtice ili s crticom:
Ana Zupčić Prelog ili Ana Zupčić-Prelog, Dorotea Krajač Rak ili Dorotea Krajač-Rak,
Ivana Perković Horvat ili Ivana Perković-Horvat
Višečlana prezimena povijesnih ženskih osoba tradicionalno se pišu s crticom:
Ivana Brlić-MažuraniĆ, Mia Čorak-5lavenska, Dana Matoš-5trzeszewska,
Mirjana Matić-Halle, Marija Ružička-5trozzi
U dvočlanih ženskih imena nositeljica odlučuje u kojem će se obliku pisati njezino
ime (usp. § 227) :
Anamarija, Ana-Marija, Ana Marija
•
 8 . SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJENO PISAN J E
Nadimci ženskih osoba pišu se odvojeno od prezimena crtom (s obiju strana od­
vojenom bjelinama) ili - obično u suvremenica - u navodnicima:
Vitomira Lončar - Bucka ili Vitomira Lončar "Bucka" ili Vitomira "Bucka" Lončar
Ako se umjesro imena piše samo nadimak ili ime odmila (hipokoristik), navodnici
se ne pišu:
Genka ( Eugenija) Barić, Dora ( Doroteja) Novosel
230. Riječi i kratice koje znače zanimanje, titulu, podrijetlo, položaj i sL pišu se lijevo od
imena i odvojeno od njega:
ban Kulin, knez Borna, car Haile Selassie, kraljica Elizabeta II, predsjednik Clinton,
don Frane Bulić, fra Ivan, fra Grgo Martić,
prof. dr. Ljudevit Jonke
Kratica pl. (plemeniti) piše se između imena i prezimena: Ivan pl. Zajc.
U stranih imena takve su riječi često sastavni dio imena ili prezimena
al imenice aga, beg, čauš, efendija, hodža, kan, paša, san pišu se desno od imena i
povezane s njime crticom:
Osman-aga, Smail-aga, Halil-beg, Sinan-čauš, Edhem-efendija, Nasredin-hodža,
Džingis-kan, Kublaj-kan, Mehmed-paša, Topal-paša, Suzuki-san
bl prijedlozi i druge riječi koje znače podrijetlo pišu se - poštujući transliteracij­
sko-transkripcijska pravila - onako kako se pišu u izvornim jezicima:
Vittorio De Sica, Pedro Calder6n de la Barca, Jose Ortega y Gasset,
David ben Gurion, Herbert von Karajan, Edwin van der Sar, Harun al-Rašid
o pisanju stranih vlastitih imena v. i II poglavljima Veliko i malo početno slovo te Pisanje riječi iz stranih jezika.
231. Međunarodne oznake i simbole (mjernih jedinica, kemijskih elemenata i sL) pravo­
pis ne propisuje, nego preuzima iz međunarodno usklađenih zakona i pravilnika .
U onoj mjeri II kojoj sc tiču i općega jezika oni se navode u Pravopisnome rječniku i u Dodacima, a način se njihova
pisanja opisuje II poglavlju Pravopisni znakovi.
.l .,, 1
8 . SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJ ENO PISAN J E
PRiDJEVI
232. Pridjevski gramatički nastavci, prefiksi, prefiksoidi, sufiksi i sufiksoidi:
hrvatski (sufiks -sk-, nastavak -i ) - G hrvatskog(a) ( nastavak -og (a) ) , priobalni ( p refiks
pri-, sufiks -n-, nastavak -i ) , trostruka (sufiksoid -struk-, nastavak -a )
Tako je i u pridjeva načinjenih od stranih vlastitih imenica:
Wayneov ( ne Wayne-ov), Sonyev ( ne Sony-ev) , Nokiin ( ne Nokia-in )
233. Jednopojmovne pridjevske složenice sa spojnikom -o-:
armiranobetonski (prema armirani beton ), brakorazvodni ( prema razvod braka ),
brzopotezni (prema brz potez), gradišćanskohrvatski (prema gradišćanski Hrvati),
imovinskopravni (prema imovinsko pravo) , javnobilježnički (prema javni bilježnik) ,
kasnobrončanodobni ( prema kasno brončano doba ) ,
kršćanskodemokratski (prema kršćanska demokracija ) , niskoprofilni (prema nizak prom) ,
političkoekonomski (prema politička ekonomija ) ,
popularnoznanstveni (prema popu/ama znanost) ( usp. § 240),
prvorazredan (prema prvi razred), prvosvibanjski (prema Prvi svibanj),
organskokemijski (prema organska kemija ) , slatkovodni (prema s/atka voda ) ,
srednjoškolski (prema srednja škola ) , staroegipatski (prema stari Egipat),
ustavotvoran (prema tvoriti ustav), visokobudžetni ( prema visok budžet),
znanstvenofantastični (prema znanstvena fantastika )
234. Srašteni pridjevi
• jednopojmovni s imeničkom, pridjevskom ili brojevnom osnovom:
bogomdan, boguugodan, dandanašnji, hvalevrijedan, nazlobrz, perolaki ,
petparački, srcedrapateljni, starmali , svrsishodan,
tisućgodišnji i tisućugodišnji, vrhunaravan, zimzelen, zlurad
• nastali od skupova priloga i pridjeva, kojima se značenje osamostalilo, postalo
izrazitije jednopojmovno (usp. § 248) :
dobrodošao (dobrodošla, dobrodošli , dobrodošle) ( usp. § 295),
općepoznat, općeprihvaćen, radnosposoban, raznorazni, takozvani, visokoobrazovan
blijedožut i bljedožut ( uz blijedo žut), svijetlocrven i svjetlocrven ( uz svijet/o crven ) ,
tamnocrven ( uz tamno crven ) , zagasitocrven ( uz zagasito crven )
plavozelen (jednobojan, npr. p/avoze/ene alge ) ( usp. § 240), zeleno plav (jednobojan, npr.
ze/enap/ave oči) ( usp. § 240), žutosmeđ (jednobojan, npr. žutosmeđ pijesak) ( usp. § 240)
• dvopojmovni:
danonoćni, gluhonijem
235. Pridjevi na -ski izvedeni od imenica
al jednopojmovnih imeničkih složenica koje se pišu s crticom (v. §§ 208, 212) :
zenbudistički ( prema zen-budist), bananarepublički (prema banana-republika ) ,
baščaršijski ( prema baš-čaršija ) , alfamužjački ( prema a/fa-mužjak)
ali dvopojmovno: alfa-numerički (a/fabetski i numerički) (usp. § 240 )
8. SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
bl imena i prezimena jedne osobe te višečlanih imena u kojih se sklanja samo zad­
nji član:
kačićmiošićevski (prema Kačić Miošić), polićkamovljevski ( p rema Polić Kamov),
tresićpavičićevski ( prema Tresić Pavičić ), kimilsungovski ( prema Kim /I Sung),
francjozefovski ( prema Franz Joseph ), marijaterezijanski ( p rema Marija Terezija )
donhuanski ili donžuanski ( p rema Don Juan ) , donkihoteovski (prema Don Quijote ),
donkihotovski ( p rema Don Kihot), džejmsbondovski ( prema James Bond),
montipajtonovski ( prema Monty Python ), pinkpanterovski ( prema Pink Panther),
robinhudovski ( prema Robin Hood)
ali dvopojmovno : zrinsko-frankopanski ( prema Zrinski i Frankopan ),
sapir-vorfovski ( prema Sapir i Whorf) (usp. § 240)
Gj višečlanih zemljopisnih imena koja označuju jedan pojam:
crnomorski ( p rema Crno more ) , dugootočki ( p rema Dugi otok),
hongkonški ( p rema Hong Kong) , ivanićgradski (prema Ivanić Grad),
malostonski ( prema Mali Ston ) , njujorški ( p rema New York),
sjevernoamerički ( prema Sjeverna Amerika ) , tihooceanski ( p rema Tihi ocean ),
zapadnoeuropski ( p rema zapadna Europa i prema Zapadna Europa )
ali dvopojmovno: austro-ugarski (prema Austro_Ugarska ) ,
bosansko-hercegovački (prema Bosna i Hercegovina ) (usp. § 240)
Morfonološke promjene na spoju dviju osnova do kojih li tvorbi takvih pridjeva može doći ne bilježe se (v. § 36) :
ivanićgradski (ne ivaniđgradski), hongkonški ( n e honkkonški ili honkonški), džejmsbondovski ( n e džejmzbondovski).
236. Pridjevski sufiksi pišu se odvojeni crticom
;!ll} u pridjeva tvorenih od slova i simbola - kad su slovo ili simbol ime, ili dio
imena, ili kad imaju imeničko značenje (v. § 205) :
X-ova politika ( prema Malcolm X)
bj u pridjeva tvorenih od složenih kratica (v. § 315) , pri čemu se u kratica ženskoga
roda pridjevski sufiks dodaje imeničkomu nominativnom nastavku:
IBM-ovo računalo, NATO-ove snage, elA-in agent
el u pridjeva iznimno i prigodno - iz grafostilističkih razloga - pisanih velikim
slovima (obično pridjeva tvorenih od zaštićenih vlastitih imena), pri čemu se u
onih tvorenih od imenica ženskoga roda pridjevski sufiks dodaje imeničkomu
nominativnom nastavku:
SONY-ev ( uz SONYEV) monitor - G SONY-eva ( uz SONYEVA),
NOKIA-in ( uz NOKIIN ) mobitel - G NOKIA-in ( uz NOKI I N )
8 . SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
237. Pridjevski prefiksi i prefiksoidi pišu se odvojeni crticom kad se prefigira kratica ili
simbol (obično u jeziku znanosti):
pred-ie. (predindoeuropska) stanje, post-ie. (postindoeuropsko) stanje
Pridjevski prefiksi ne- i pre- iznimno se mogu pisati odvojeni crticom kad se žele
.
posebno značenjski istaknuti ili kad se želi izbjeći grafijska podudarnost s pndJe­
vom drugačijega značenja:
ne-dobar, ne-ljudski, ne-prijateljski, ne-zgodan (da se razlikuje od nezgodan),
pre-lijep (,previše lijep' , da se razlikuje od prelijep 'jako lijep')
238. Pridjevi na -ov/-ev (-ljev) , -in od imenica koje se pišu s crticom (usp. i § 244)
al jednopojmovnih imeničkih složenica (v. §§ 208, 212) :
alfa-mužjakov, seks-bombin, strip-junakov, top-modelov, alaj-čaušev
b} višečlanih prezimena:
Čičin-Šainov, Brlić-Mažuranićkin, Čorak-5lavenskin
239. Jednopojmovne pridjevske složenice kojima je u prvome dijelu broj bilježen broj-
kom, slovo, simbol ili kratica:
3-sobni stan, 5-kanalni ZVUk, 5-megapikselni fotoaparat, 7-dnevni izlet, 1 2 metarska
-:
jedrilica, 1 5-inčni monitor, 1 8-godišnji mladić, 24-karatno zlato, 25-metarskl ba:'en,
35-milimetarski film, 48-satni radni tjedan, 57-postotna otopina, 57%-tna otopina,
75-godišnji starčić, 1 00-postotna prigoda, 1 00%-tna prigoda, 400-kilovoltni dalekovod
1 ,9-litreni motor, 2,5-palčana cijev, 3,5-sobni stan, 4,5-godišnje dijete,
7,62-milimetarska puška
A-pozitivna krvna grupa, HIV-pozitivan bolesnik, pH-neutralna krema,
Q-keltski jezici, Rh-negativna krv
Kad se bilježe riječima, višečlani se brojevi li takvih pridjeva mO� pisati nesas�avljeno, nepovezano s drugim
-0- (v. l § 260):
.
(pridjevsldm) dijelom, posebice onda kad s njime nisu spojeni spoJnikom . ..
_
šestogodišnji (6-godišnji), troipolsobni, četveroipolgodišnji, sedmo�nevni, osamnaes�ogodlsnJI, .
dvadesetpetmetarski, tridesetpetmilimetarski, četrdesetosmos�t� l, pedesetmetarski, pedesetpostotm,
.
stopostotni, sedamdesetpetogodišnji, šeststogodišnji (600--godlsnjl)
ali io
dvadeset četiri karatni, dvadeset pet metarski, četiri i pol godišnji, trideset pet milimetarski, je� no cijelo devet
Jitreni, dva cijela pet palčani, sedam cijelih šezdeset dva milimetarski, pedeset sedam postotm
240. Dvopojmovne i višepojmovne pridjevske složenice, odnosno složenice koje čine
pridjevi ravnopravna značenja i odnosa ('i' ili 'između'):
. � � �
bosansko-hercegovačka reprezentac� a (prema Bo:na i Herc�?ovma ), �es ko-slovacka
granica (češka i slovačka , odn. između Ceške i Slovacke ), gosplcko-se�J��1. biskup
. .
(gospićki i senjski), grčko-rimski stil (grčki i rimski) , hrvatsko-engleski rjecnIk (hrvatsk! I
engleski), hrvatsko-slovenska tvrtka (hrvatska i sloven�ka ) , Hrvatsko-ugar� ka n�godba
(hrvatska i ugarska , odn. između Hrvatske i Ugarske) , Pnmorsko goranska zupanlja
-:-
(primorska i goranska ), zrinsko-frankopanska urota (Zrmskoga l Frankopana )
bijelo-crn pas (dvobojan, bijel i crn ) , crveno-bijelo-plava zastava (trobojna, crvena i bijela
i plava ), plavo-zelen (dvobojan, plav i zelen ) ( usp. § 234) , zeleno-plav ( dvobojan, zelen I
plav) ( usp. § 234) , žuto-smeđ (dvobojan, žut i smeđ) ( usp. § 234)

� -------­
!.
8 . SASTAVLJ ENO I N ESASTAVLJENO PISANJE
dnevno-noćni trezor (dnevni i noćni), društveno-političko stanje (društveno i političko ),
gluho-slijepa osoba (gluha i slijepa ), gorko-slatki osjećaj (gorak i sladak),
javno-privatno partnerstvo ( između javnoga i privatnoga ) , muško-ženski odnosi
( između muškaraca i žena ), popularno-znanstveni tekst (popularan i znanstven ) ( usp.
§ 233 ), prirodoslovno-matematički fakultet (prirodoslovni i matematički),
prostorno-vremenski kontinuum (prostomi i vremenski), robno-novčana razmjena
(robna i novčana, odn. između robe i novca ), slatko-kiseli umak (sladak i kiseo ),
vojno-redarstvena akcija ( vojna i redarstvena )
ali: danonoćni, gluhonijem (usp. § 234)
Ako u takvu složenicu stupa pridjev koji je i sam dvopojmovan (odn. koji se već i sam piše s crticom), radi
razlikovnosti se između takva pridjeva i pridjeva s kojim se on slaže rnnjesto crtice može pisati crta:
hrvatsko-bosansko-hercegovačka granica (između Hrvatske i Bosne i Hercegovine)
S crticom se pišu i dvopojmovne pridjevske složenice u kojima prvi dio ima oblik pre­
fiksoida, odnosno one nastale od dvopojmovnih imeničkih složenica (usp. § 214) :
alfa-numerički prikaz (alfabetni i numerički), Austro-ugarska nagodba (austrijska i
ugarska, odn. između Austrije i Ugarske ili prema Austro-Ugarska ), austro-ugarski vladar
(austrijski i ugarski, odn. prema Austro-Ugarska ), balto-slavenski Jezici (ba/tski i slavenski).
bio-bibliografski (biografski i bibliografski, odn. prema bio-bibliografija ), ćirilo-metodska
tradicija (ćiriIska i metodska, odn. prema Ćiril i Metod), euro-atlantske integracije
(europske i atlantske ) , primorsko-goranski župan (primorski i goranski, odn. prema
Primorsko-goranska županija ), psiho-fizičko zdravlje (psihičko i fizičko ), psiho-socijalna
pomoć (psihološka i socijalna ), radio-televizijski prijenos (radijski i televizijski,
odn. prema radio-televizija ), ugro-finski jezici ( ugrijski i finski)
ali: kupoprodajni ( prema kupoprodaja ) , euroazijski (prema Euroazija ) (usp. § 204)
241 . Pridjevske sveze tvorene od dvaju ili više prezimena, kojima se uspostavlja kakav
oblik veze, istomišljenišrva ili suradništva (usp. § 21 6) :
Anić-Silićev pravopis, Babić-Finka-Mogušev pravopis, Boyle-Mariotteov zakon,
Broz-Ivekovićev rječnik, Creutzfeldt-Jakobova bolest, Dadant-Blattova košnica,
Dow-Jonesov indeks, Geiger-Mlillerovo brojilo, Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica,
Kant-Laplaceova teorija, Maretić-Ivšićev prijevod Ilij ade, Sapir-Whorfova hipoteza,
Ogino-Knaussova kontracepcijska metoda, Siemens-Martinova peć
Takve sveze mogu se pisati i s crtom (Maretić- Ivšićev, Mercaili-Cancani-Siebergov), posebice onda kad koje od
povezanih prezimena u sebi već sadrži crticu (Menac-Fink-Arsovski-Venturinov frazeološki rječnik; autori
rječnika su Menac, Fink-Arsovs0 i Venturin ) (usp. §§ 137a, 137b).
Ako se tvore sa sufiksom -ski, takve pridjevske sveze podliježu posebnim pravilima
o pisanju velikoga i maloga slova (v. § 1 97 ) te - ako su posrijedi strana imena ­
transliteracijsko-transkripcijskim pravilima (v. § 352) :
maretić-ivšićevski, kant-Iaplasovski, sapir-vorfovski
242. Sveze dvaju značenjski ravnopravnih pridjeva s frazeologiziranim značenjem za­
snovane na suprotstavljanju značenjski ili fonemski oprečnih sastavnica (usp. i §§
21 5, 272, 282) :
kakav-takav, netraženo-nađeno, oteto-prokleto, rečeno-učinjeno, striženo-košeno,
strpljen-spašen, taknuto-maknuto, žilavo-kilavo
-------.��
"
8 . SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
243. Ako se dva složena pridjeva s istovjetnim drugim dijelom nižu ili se povezuju
nezavisnim veznikom (obično i, ili ) , kadšto se u razgovornome, publicističko­
me i znanstvenome jeziku ti pridjevi skraćuju tako da se drugi dio izgovara i
piše samo jednom, na kraju niza. Takvo skraćivanje nije preporučljivo, ali ako
se rabi, prvi se dio piše s crticom (usp. i § 219) :
ante- i postponirane rečenice ( bolje je anteponirane i postponirane rečenice ),
hidro- i termodinamički problem ( bolje je hidrodinamički i termodinamički problem )
4- i 5-stupanjski mjenjač ( bolje je 4-stupanjski i 5-stupanjski mjenjač ) ,
1 8- i 24-karatno zlato ( bolje je I B-karatno i 24-karatno zlato )
244. Pridjevi na -ov/-ev (-ljev) , -in od višečlanih imenica koje se pišu bez crtice (usp. i § 238)
�! višečlanih prezimena te skupova prezimena i nadimaka:
Kačić Miošićeve pjesme, Polić Kamovljev roman. Tresić Pavičićev stil
stranih imena i naziva u kojih se sklanja samo zadnji član:
Kim II Sungova reforma (prema Kim II Sung), Pink Pantherov rep ( prema Pink Panther),
New York Timesova naslovnica ( prema New York Times)
245. Skupovi sklonjivoga pridjeva i imenice, bez obzira na to nalazi li se pridjev s lijeve
ili s desne strane:
pametno dijete, današnji dan, dan današnji, kruh svagdašnji, Matica hrvatska
246. Skupovi nesklonjivoga pridjeva i imenice. Nesklonjivi pridjevi u hrvatskome naj-
češće su riječi posuđene iz stranih jezika:
akvamarin nebo, anti bebi pilula, bež odijelo, bjanko mjenica, blond kosa, bordo baršun,
bruto promet, cinober kišobran, demode odijelo, drap tkanina. fer igrač,
feš ( ' pristao ' ) momak, flegma tip, fora ( 'zanimljiva, osebujna' ) frizura, franko pošiljka,
fresko slikar, gala predstava, gratis dodatak, guba ( 'simpatičan ' ) momak, indigo boja,
kaki maskirno odijelo, košer hrana, krem cipele, lila rukavice, mat žarulja,
metalik sJenilo za oči , nefer postupak, neto iznos, nobl društvo, oker fasada,
rahmetli ( 'pokojni' ) ujak, reš kruh, retro odjeća, roza haljina, seksi halj ina, simpa klinac,
super film, šarf jelo, šik odjeća, šlank gospodin, taro težina, taze ( 'svježa, vruća' ) pogača
Mnogo je takvih pridjeva koji se rabe i pravopisno neprilagođeni (usp. §§ 353, 355) .
I ti se pišu odvojeno od atribuirane imenice:
cool (ili kul ) profesor, dolby zvuk, fancy ( ili fensi ) zabava, gay ( ili gej ) ponašanje,
hoch četvrt, in destinacija, macho ( ili mačo) izgled, online prodaja, prepaid telefoniranje,
trendy ( ili trendi ) odjeća, unisex ( ili uniseks ) odjeća
Nesklonjivi se pridjevi od imenica s pridjevskim značenjem i od prefi.ksoida razlikuju po tome što kao dio
predikata ostaju pridjevi:
Naš je profesor uvijek fer prema učenicima, Ta ti je odjeća jako šik
n
T
8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJ E 8 . SASTAVLJENO I N ESASTAVLJ ENO PISANJE

Kad tomu nije tako, odnosno kad ne mogu biti pridjevski dio predikata, te riječi nisu više pridjevi i pišu se s
crticom (v. § 208) ili - ako su prefiksoidi - sastavljeno (v. § 199):
indigo--djeca, indigo-papir, krem-juha, portabl-televizor
retroreforma, superjunak
25 0. Prefiks se iznimno može pisati odvojen crticom kad zamjenica u pojedinačnoj ili
terminološkoj prefiksaciji dobiva imeničko značenje:
247. Skupovi dvaju pridjeva - istih ili različitih korijena - od kojih je drugi tvoren nad-ja, ne-ja
sufiksom -cat ili -ovetan:
bijel bjelcat, cijel cjelcat, crn crncat, gol golcat, isti istacati, jedan jedincat,
nov novcat, pravi pravcati, pun puncat, sam samcat, sav savcat, zdrav zdravcat
cigli ciglovetni, isti istovetni, cio bogovetni, čitav bogovetni, svaki bogovetni

Tako se pišu i skupovi jedan jedini, led ledeni ('veoma hladan') i sl. 25 1 . Prefiksi i- i ni- odvajaju se od osnove u kosim padežima s prijedlozima i dolaze
ispred prijedloga:
248. Skupovi koje čine prilog za pojačavanje ili dodatno objašnjavanje značenja pridje-
va i pridjev: itko Jesi li i od koga čuo da o tome govori pohvalno?, Družiš li se ti i s kim ili po
cijele dane samuješ?
dosta brz automobil, društveno poticana stanogradnja, izrazito mršav mladić,
nebesko plavi dres, neobično škrta osoba, prljavo smeđa boja, spolno prenosiva bolest, išta Hoće li ga i za što osuditi s tako slabim dokazima?, Jeste li i na čemu zaradili ili
srednje tvrda četkica za zube, strogo kontrolirani vlakovi, reš pečen biftek, ste u svemu na gubitku? , Jesi li ti i s čim zadovoljan ili uvijek prigovaraš?
teško bolestan čovjek, tvrdo kuhano jaje, vrlo dobar učenik, zagasito crveno sunce ikoji Ima li takve ljepote i u kojem gradu osim u našem?
nitko Ni od koga nisam ništa tražio, Ni na koga ne mislim, Ni s kim se ne družim
Ako im se značenje osamostali - postane izrazitije jednopojmovno - takvi skupovi mogu i srasti. Tada se pišu
sastavljeno (v. § 234). ništa Ni od čega ne boluje, Ni za što na svijetu ne bih ga mijenjao, Ni na čemu on
ne zahvaljuje, Ni s čim nisam zadovoljan
Skupovi nesklonjivoga pridjeva ili imenice i riječi koja znači boju (nesklonjivi pri­ nikoji Neću to učiniti ni u kojem slučaju i ni za koju plaću
djev i imenica imaju tada priložno značenje): ničiji To ne ide ni na čiji teret, To nije ni u čijem interesu
akvamarin plava, bordo crvena, indigo plava, oker žuta
nijedan Ni u jednoj kulturi nema takva običaja
aluminij srebrna, banana žuta, dupin siva, ferrari crvena, titan srebrna
Ako je ništa imenica (koja može biti i nesklonjiva), prefiks se ne odvaja:
Iako su česte li publicističkome jeziku i jeziku reklame, konstrukcije pOput aluminij srebrna nisu preporučljive; Bog je zemlju stvorio od ničega, Od ništa glava ne boli, Drže ga za ništa
imenicu valja zamjenjivati prilogom: aluminijski srebrna.
Od osnove se mogu odvajati i prefiksoidi koje- i malo- (ne samo ispred prijedloga):
Otkad sam u mirovini, bavim se koje s čim,
Družim se malo s kim, Malo ćeš koga ondje sresti, Malo ga se tko sjeća
ZAMJENICE
252. Skupovi zamjenica i čestica bilo, i, god, ma, makar, ne, ni, po, put, ti/mu/joj/nam/vam/im
drago. Takve skupove valja razlikovati od zamjenica s prefiksima i sufiksoidom
(usp. § 249) :
bilo On nije bilo tko, Daj to komu bilo, Ići ću s kim bilo, Sjećaš li se bilo čega iz
249. Zamjenički gramatički nastavci, prefiksi, prefiksoidi i sufiksoid:
svojega djetinjstva?
tko ( nastavak -o ) - G koga ( nastavak -oga ) , netko ( p refiks ne-l, nitko (prefiks ni-l,
mnogošta (prefiksoid mnogo-) Sve se saznalo: i tko je, i čiji je, i koji automobil vozi
ali: Jesi li usput ikoga sreo?
Zamjenički je sufiksoid -god:
god Što god mu govorio, on ne sluša, Dat ćemo ti što god ti zatreba, Kreni kojim
tkogod, štogod, kojigod, čijigod god putom želiš
U sklonidbi zamjenica sa sufiksoidom -god sklanja sc samo osnovni dio zamjenice: ali: Daj mi štogod hrane za put!
tkogod - G kogagod - D komugod - I kimegod, štogod - G čegagod - D čemugod - I čimegod,
kojigod - G kojegagod - D kojemgod - I kojimgod ma Ma što rekli, nisu u pravu, Ne otključavaj vrata, ma tko ti zvonio

o pisanju skupova zamjenica i čestice god v. § 252.

tl i]:: •
&ff
I lI
I

8 . SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO PISAN J E

8 . SASTAVLJ ENO I N ESASTAVLJ ENO PISANJE

makar Jeste li obavijestili makar koga?, Ponudi ih makar čime! Uz brojeve od dva, dvije naviše umjesto brojeva sto (stotinu ) , tisuću, milijun, milijardu, bilijun, bilijardu itd. dolaze
imenice stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun, bilijarda itd.:
ne Ne tko, nego zašto je to učinio - to je pitanje dvije stotine, tri stotine, pet stotina osamdeset tri (583), sedam tisuća sedamsto (7 700), četiri i pol
milijuna (4 500 000), šest milijarda tristo tisuća devet (6 000 300 009)
ali: Netko je to učinio, ali tko?
ni Ne zna se ni tko pije ni tko plaća, Ne znaju ni što ni kako bi započeli Ispred jedinice višečlanoga glavnog broja može se izgovarati i pisati i veznik i. Ispred desetica, stotica itd. rijedak je:
trideset ( i ) tri (33), četiristo pedeset ( i ) jedan (451), tisuću devetsto sedamdeset (i) dva (1 972)
ali: Nitko nije ništa platio
po Po koji put vam govorim?!, Dat ćemo im svakomu po nešto 255. Redni su brojevi:
nulti , prvi, drugi , treći, četvrti, peti, šesti, sedmi, osmi, deveti
ali: Ponešto ćemo valjda i zaraditi
deseti, jedanaesti, dvanaesti, trinaesti, četrnaesti, petnaesti, šesnaesti,
put Po koji put vam govorim?!, Ovaj put vam je oprošteno, Svaki put kad krenemo
sedamnaesti, osamnaesti, devetnaesti
na izlet, počne padati kiša
dvadeseti, dvadeset prvi, dvadeset drugi , dvadeset treći, trideseti, četrdeseti,
ali: Svrati kOjiput na kavu! pedeseti, šezdeseti, sedamdeseti, osamdeseti, devedeseti, devedeset deveti
ti/mu/joj/nam/vam/im drago Neka se ženi s kime mu drago!, Jedite što vam drago! stoti, sto prvi ( ili stotinu prvi ) , sto drugi , sto devedeset deveti, dvjestoti, tristoti,
četiristoti, petstoti, šeststoti, sedamstoti, osamstoti, devetstoti, devetsto pedeset treći
Od zamjenica valja razlikovati i priloge sa suflksoidom -put (npr. kojiput, nekiput) te priloge nastale srastanjem tisućiti , tisuću sto dvadeset osmi, dvije tisućiti, tri tisućiti, deset tisućiti (1 0 000 . ) ,
prijedloga i zamjenice (npr. nato, ponešto, pošto, potom, uto ) (usp. § 281 ). petsto tisuća sedamnaesti ( 500 0 1 7 . )

253. Skupovi prijedloga i zamjeničke zanaglasnice u akuzativu ( me, te, nj, se) i instru­
mentalu ( mnom ) :
kroza me/te/nj/se, na me/te/nj/se, po me/te/nj/se, poda me/te/nj/se/mnom, preda
me/te/nj/se/mnom, sa mnom, u me/te/nj/se, uza me/te/nj/se, za me/te/nj/se/mnom
Za razliku od nenaglašenih naglašeni oblici zamjenica često s prijedlozima srastaju
nadasve, pošto, potom, sasvim, stoga, zatim, zato ) (usp. § 281 ).
milijunti, dva milijunti ( 2 000 000 . ) , tri milijunti ( 3 000 000 . ) ,
tri milijuna sedamdeset tisuća osamdeset drugi ( 3 070 082 . )
milijarditi , milijardu tristo dvadeset osam tisuća jedanaesti (1 000 328 01 1 . )
'
dvije milijarditi (2 000 000 000 . ), sedam milijarditi (7 000 000 000 . )
bilijunti, bilijun tristo tisuća osamnaesti (1 000 000 300 0 1 8 . ) , dva bilijunti itd.
II priloge (npr. međutim,
Ispred jedinice višečlanoga rednogbroja može se izgovarati i pisati i veznik i. l�pred desetica, stotica itd. rijedak je:
trideset (i) treći (33.), četiristo pedeset ( i ) pIVi (451 ,j, tisuću devetsto sedamdeset (i) drugi ( 1 972.)

256. Kad se redni broj piše brojkom, gramatički se nastavak načelno ne piše:
BROJEVI Prijenos utakmice je na 2. programu.
Prodaje se stan na 5. katu.
Dinamo je nakon jesenskoga dijela prvenstva bio tek 7. na ljestvici.
Drvena kapela Sv. Barbare spomenik je O. (čit. nulte) kategorije.
254. Glavni su brojevi:
nula, jedan (jedna, jedno), dva ( dvije, dva ) , tri, četiri, pet, šest, sedam, osam, devet Nastavak se može pisati samo kad bi u suprotnom rečenica postala nejasna, i to
deset, jedanaest, dvanaest, trinaest, četrnaest, petnaest, šesnaest, sedamnaest, samo kad su brojevi u kosim padežima:
osamnaest, devetnaest
Oženit ću se poslije 23-e. ( ali samo : Oženit ću se poslije 23. godine)
dvadeset, dvadeset jedan, dvadeset dva, dvadeset tri , dvadeset sedam, trideset,
Utješnu nagradu dali smo 4-om i 5-om. (ali samo: Utješnu nagradu dali smo 4. i 5. natjecatelju )
četrdeset, pedeset, šezdeset, sedamdeset, osamdeset, devedeset, devedeset devet
sto ( ili stotinu ) , sto jedan ( ili stotinu jedan), sto dva, sto četrdeset osam, U bilježenju damma gramatički se nastavak ne piše nikada:
sto devedeset sedam
Na put krećemo 8.
dvjesto ( ili dvije stotine ili dvjesta ) , tristo (ili tri stotine ili trista ) , četiristo, petsto, Petak 1 3. smatra se nesretnim danom.
šeststo, sedamsto, osamsto, devetsto, devetsto pedeset tri Plaća sjeda na račun svakog 1 5. u mjesecu.
tisuću, tisuću sto sedamdeset četiri, dvije tisuće, tri tisuće, sedam tisuća, Vjenčanje je 27., zar ne?
deset tisuća, petsto tisuća, petsto tisuća sedamnaest
o pisanju točke iza rednih brojeva II kombinaciji sa zarezom v. § 133.
milijun, tri milijuna sedamdeset tisuća osamdeset dva (3 070 082 )
milijardu, milijardu tristo dvadeset osam tisuća jedanaest (1 000 328 01 1 ),
tri milijarde osamnaest (3 000 000 01 8 ) Gramatički se nastavak naprotiv piše i odvaja crticom kad je brojevna vrijednost
bilijun (1 012), bilijun tristo tisuća osamnaest ( 1 000 000 300 0 1 8 ) , dva bilijuna, izražena slovom ili simbolom:
bilijardu (1 015), trilijun (1 018), trilijardu (1 021 ), kvadrilijun (1 024), kvadrilijardu (1 0") itd. x-ti ( čit. iksli) put, n-ta ( čit. enla ) potencija

.' • • H
�
II '.
8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJ E
l
8 . SASTAVLJENO I N ESASTAVLJENO PISANJE

257. Jednočlani glavni i redni brojevi: ------- _._-- ----- ---

--

jedan, jedanaest, dvadeset, sedamdeset, milijardu

, bilijardu i dr. 26 1 . Gramatički nastavak piše se i odvaja crticom kad redni broj napisan brojkom
prvi, jedanaesti, dvadeseti, sedamde seti, milijardit
i, bilijardit i i dr. označuje desetljeće:
1 830-e donijele su hrvatski narodni preporod.
258. Višečlani glavni brojevi mogu se pisati sastavljeno u novčano
me poslovanju (usp. Rođen je sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća.
§ 264) : Hrvatska je glazba u 1 980-ima bila na svome vrhuncu.
dvadesetosam (28 J, četiristopedesetjedan (451 J, tisućude Pročitaj to u knjizi "Antologija hrvatske kratke priče 80-ih i 90-ih«!
vetstosedamdesetdva
( 1 972 ), tridesetosamtisućadevetstosedamnaest
(38 91 7 ) Djed i baka vitalni su i u svojim 90-ima.
259. Višečlani redni brojevi - godine ponekih povijesnih događaj 262. Kad se brojevne imenice i brojevni pridjevi pišu brojkama, crtica se umeće između
a - koji dobivaju
imeničko značenje (usp. § 264) : osnovnoga broja i suf1ksa:
četrde,:;etosma (1 848, revolucije u Europi), četrdese 1 0-ak (desetak), 6-ero (šestero ) , 1 1 -erac (jedanaesterac ), 25-orica ( dvadesetpetorica),
tosma (1 948, sovjetsko-jugoslavenski
spor), sezdesetosma (1 968, studentski nemiri ), sedamde 73-oje ( sedamdesetlroje), 84-eri ( osamdesetčetveri )
setprva (1 971 , hrvatsko proljeće)

260. Brojevne izvedenice Isto je i kad sc u pismu želi zadržati brojčani oblik naziva predmeta:
Projurio je u golfu 5-ici. (o automobilu golf 5)
aj brojevne imenice: Čekam 1 4-icu već pola sata. ( o tramvaju br. 14 )
dvadesetdvoje, stosedamdesettroje, dvadesetpetorica
, šezdesetosmaš , Prosvjed za 1 01-icu je uspio. (o radijskoj postaji Radio 101)
stopedesetsedm ero, tridesettrećina ( 1 /33 ) , stodvade
setosmin a (1 /1 28)
ali: trideset trećina (30/3 ), sto dvadesetosrnina (1 00/28), sto dvadese 263. Sveze dvaju brojeva ili dviju brojevnih izvedenica sa značenjem približne vrijednosti:
t osmina (1 2018)
dva-tri, pet-šest, deset-dvadeset, sto-dvjesto, dvoje-troje, petero-šestero,
bj brojevni pridjevi: stotinjak-dvjestotinjak, jedanput-dvaput
dvadesetjedni, dvadesettroji , sedamdesetpeteri,
stodvadesetosm eri, dvokratan ' o svezama imenica s brojem dva, dvije (npr. čaša-dvije, tisuća-dvije) v. § 218.
dvadesettrokratan, trostruk, deseterostruk. stostruk
, stotridesetpeterostruk
el jednopojmovne pridjevske složenice s brojevnim prvim dijelom
:
.?
šestogodišnje d�jete, tr ipolsobn i stan, četveroi polgodiš
nje dijete, sedmodnevni odmor,
p�tnaestoto ��kl teglJac osa naestog odišnji mladić,
�
tndesetpetmlhmetarskl: film, cetrdesetosmosatni
dvadesetpetmetarski bazen,
radni tjedan, pedesetpostotna otopina 264. Višečlani glavni i redni brojevi:
pedesetsedmopostotna otopina, sedamdesetpet ' dvadeset jedan, četrdeset osam, pedeset tri, sto jedanaest, sto četrdeset pet,
ogodišnja gospođa
tisuću osamnaest, pet tisuća sedamsto dvadeset dva, milijardu osamsto osamnaest i sl.
Od sast�vljenoga � isanja jednopojmovnih pridjevskih složenic
a s brojevnim dvadeset prvi, četrdeset osmi, pedeset treći, šezdeset osmi, sto jedanaesti, sto
prvim dijelom moze se odstupiti kad je u prvome dijelu složenic četrdeset peti, tisuću osamnaesti, dvije tisućiti, pet tisuća sedamsto dvadeset drugi,
. e višečlani broj,
posebice onda kad u složenici nema spojnika -0- (usp. § 239) milijardu osamsto osamnaesti i sl.
:
d�adeset četi �i karatno �I �to, vadeset pet metarsk
.
� i bazen, četiri i pol godišnje dijete, 265. Skupovi broja i čestice pOt (uz redne brojeve) ili puta (uz glavne brojeve i količinske
tndeset pet mlhmeta rskl frlm , Jedno cijelo devet litreni motor
sedam cijelih šezdeset dva milimetarski kalibar, pedeset priloge):
sedam postotna otopina
prvi put, drugi put, treći put, deseti put, stoti put
dl brojevni prilozi (sufiksoid -put) (usp. §§ 265, 280) : dva puta, dva-tri puta, deset puta, desetak puta, sto puta, x puta ili iks puta
jedanput, nijedanput, dvaput, triput, petput, stoput
266. Skupovi prijedloga i broja te prijedloga i brojevne imenice na -ica:
po jedan, po dva, po tri, po deset, po sto ( drugo je prilog posto; usp. § 281 )
u dva, u tri ( npr. o satu, ali i alkarski termini ) , u četiri
po dvojica, po trojica, po osmorica, po desetorica

o skupovima prijedloga i broj evne imenice na -oje i -ero (npr. nadvoje, natroje, udvoje, utroje, učetvero,
ali za dvoje, za četvero ) v. § 281 .
T ..
8. SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
GLAGOLI
267. Glagolski gramatički nastavci, pref1ksi i sUf1ksi:
čitati (sufiks -a-, nastavak -ti ) , čitam (sufiks -a-, nastavak -m ) , pročitati (prefiks pro-,
sufiks -a-, nastavak -ti ), čitajući (sufiks -aju-, nastavak -ći )
Tako je i u glagola sa stranom, pravopisno neprilagođenom osnovom:
downloadati ( ili daunloudati, ali ne download-ati), rnai/ati ( ili mejlati, ali ne mail-ati)
Ako se glagol izvodi od složene kratice (usp. § 315) , sufiks i nastavak pišu se ili
odvojeni od kratice crticom (ako se kratica piše u izvornom obliku: SMS-ati ) ili
sastavljeno (ako se kratica piše prema svom izgovornom oblilcu: esemesati) .
268. Niječni oblici prezenta glagola biti : nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
269. Niječni oblici prezenta glagola htjeti : neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.
270. Niječni imperativni oblik nemoj, nemojmo, nemojte.
27 1 . Glagoli nedostajati, negodovati, nemati, nenavidjeti ('mrziti, zavidjeti'), nestati, nesta­
jati i njihovi oblici ( nedostajem, negodujem, nemam, nenavidim, nestanem, nestajem
itd.) jer u njih ne- nije niječna čestica (usp. § 274) , nego dio glagola.
PiŠl! $� $ CRTICOM
272. Sveze dvaju značenjski ravnopravnih glagola s frazeologiziranim značenjem za­
snovane na suprotstavljanju značenjski ili fonemski oprečnih sastavnica (usp. i §§
215, 242, 282) :
bi-ne bi, drž-ne daj , hoćeš-nećeš, hoteći-ne hoteći, htijući-ne htijući,
htio-ne htio, mahao-ne mahao, radio-ne radio
idi mi-dođi mi, laži-maži, lezi-diži se, peri-deri, povuci-potegni, rekla-kazala,
stani-kreni , stani-pani, toči-vozi, trči-laži, veži-driješi i sl.
273. Pomoćni se glagol u složenim glagolskim oblicima (perfekr, pluskvamperfekr, futur
I, futur II, kondicional I, kondicional II) uvijek piše odvojeno od glavnoga glagola:
čitao sam, ti si bio čitao (ti bijaše čitao ) , on će čitati, ako ona bude čitala,
čitali bismo, oni bi bili čitali
Kad se II futuru L pomoćni glagol nađe tik iza infinitiva glavnoga glagola, tada
18 glagoli koji završavaju na -ći (npr. reći /rek-0-ti/) zadržavaju puni oblik infinitiva: reći ĆU, moći ćeš
$ IIglagola koji završavaju na -ti (npr. raditi Irad-j-til ) infinitiv gubi završno -i: radit ću [d.diću] , bit ćeš [blćeš]
•
l
8. SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJENO PISAN J E
274. Niječna čestica ne piše se odvojeno od glagola:
ne dam, ne vidim, ne gledaj, ne bih rekao, ne pišući, ne vidjevši, ne bacati smeće
Od glagola valja razlikovati glagolske imenice, popridjevijene glagolske pridjeve i popridjevijene glagolske
priloge. U njih je ne- prefiks i piše se sastavljeno (v. §§ 199, 232):
nemiješanje u spor, nepoznavanje gradiva, nepozvani gost, netaknuta priroda, čudo neviđeno,
nehrđajući čelik, nevideća osoba
275. Nenaglašeni oblici povratne zamjenice - se, si - pišu se odvojeno od glagola:
brijati se, brijem se, pogledaj se, rekli su si sve, podšišaj si bradu
PRILOZI
276. Mnogo priloga nastalo je i nastaje srastanjem skupova riječi u jednu riječ.
Te skupove obično čini kakav prijedložni izraz (skup prijedloga i imenice,
prijedloga i pridjeva, prijedloga i zamjenice, prijedloga i brojevne riječi), ali
ima i drugačijih (skupovi dvaju prijedloga i imenske riječi, ustaljenih sintagmi,
frazemskih izraza i sl.) .
Prijedlozi koji obično sudjeluju u takvu srastanju jesu do, iz, na, niz, od, po, pod,
s(a), u, uz i za, a rjeđe u njemu sudjeluju i prijedlozi bez, k(a), mimo, o, pred, preko
i pri. Kod sraštenih priloga ti prijedlozi postaju dakle priložni prefiksoidi.
Srastanje u prilog ovisi o mnogim čimbenicima (od kojih međutim nijedan nije odlučujući) :
il'- o čestoći uporabe pojedinoga skupa, odnosno o potrebi govornika da uopće stvore kakvu novu riječ
(prilog sproljeća potvrđen je, ali prilog sazime nije)
", o tome je li nastalo novo, drugačije značenje ili nije (prilog nizbrdo odgovara na pitanje kako? i znači 'sve
gore i gore', a izraz niz brdo odgovara na pitanje nizašto?)
r,; o tome je li naglasak prešao na prijedlog ili nije ( na + jesen daje najesen, a na + proljeće daje naproljeće,
pa se taj prilog teže osamostaljuje)
'0 o broju slogova prijedložnoga izraza - što je broj slogova manji, srastanje je lakše ( nasreću, ali na nesre·
ću, ili naprotiv, ali u protivnom )
@ o padežu imenske riječi u prijedložnome izrazu (genitivni i akuzativni skupovi srastaju lakše od lokativ­
nih i instnunemalnih: na + sreću --> nasreću lakše nego sa + srećom --> sasrećom )
® o tome može li se između dviju riječi umetnuti treća ili se ove uvijek pojavljuju jedna za drugom (Do
kraja sezone očekuju nas tri teška gostovanJa zaredom, a/i mislimo da će sve proći u Inajboljeml redu)
'tlo tome bi li se novostvorena sraslica oblikom poklopila s nekom već postojećom riječi (srastanjem skupa
na veliko u trgovina na veliko nastao bi prilog oblikom jednak prilogu naveliko 'u velikoj mjeri')
$ o tome dolazi li pri srastanju dviju riječi do morfonoloških promjena ili ne (od + sad i od + uvijek mnogo
lakše srasta u odsad i oduvijek nego što bi od + danas i od + davnina sraslo u o(d)danas i od(d)avnina)
@ o tome je li osnovna riječ domaća ili strana - strane osnove u pravilu ne srastaju u prilog
Tim se čimbenicima može pridodati i pravopisna tradicija, koja jedne skupove bilježi sastavljeno, druge
nesastavljeno.

8 . SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
277. Među prijedložnim izrazima ima onih u kojih ne dolazi do srastanja
al prijedložni izrazi u funkciji objekta:
On jako pazi na izgled ( ali: On je samo naizgled nespretan ), Već sproljeća valja misliti
na jesen (ali: Najesen ćemo misliti o cijepanju drva), Vjerujem u troje: obitelj, ljubav i
Boga ( ali: Na ljetovanje idemo utroje), U to se ne treba miješati ( ali: Uto se začu gro m )
bl prijedložni izrazi kojih je imenski dio atribuiran ili se značenjski i naglasno
ističe:
Razdijelio sam novac na njih troje (ali: Razdijelio sam novac natroje), Trebam te na
čas ili dva ( ali: Dođi načas! )
Gj prijedložni izrazi koji čuvaju svoje doslovno značenje:
Nestao je bez traga (ali: Idi bestraga! ) , Njega je teško pomaknuti s mjesta ( ali:
Smjesta da si došao ! ) , U ostalom je bolji nego u učenju ( ali: To uostalom nije ni važno),
Moj otac je čovjek od reda ( ali: Pozvali smo ih sve odreda ) , Ubojstva s predumišljajem
teža su od onih na mah (ali: Namah da si došao ! ) , Svi vole igre na sreću ( ali: Nasreću,
svi vole igre ) , Trgovina na veli ko (ali: Naveliko se govori o lažiranju nogometnih
utakmica), Bijaše on momak od oka (ali: Izmjerio je to odoka )
dl prijedložni izrazi s prijedlozima koji rijetko srastaju u prilog te prijedložni
izrazi koji ne ispunjavaju uvjete za srastanje (v. § 276)
278. U pravopisnim pravilima opisani su oprimjereni modeli prema kojima prilozi
srastaju. Prilozi nastali prema tim modelima iscrpno su popisani u Pravopisno­
me rječniku.
279. Nesloženi prilozi, prilozi kojih se sastavnice ne mogu raspoznati te prilozi kojih
sastavnice ne postoje kao samostalne riječi:
danju, doma, gdje, gore, jučer, noću, opet, sada
dokle, donekle, dotle, odande, odatle, ondje, onuda, ovamo, ovdje, poslije
iznebuha, naizust, napokon, nasumce, natašte, natenane, odvajkada, odveć,
sprijeda, sveudilj, uzalud i dr.
280. Priložni prefiksi, prefiksoidi, sufiksi i sufiksoidi:
danomice, hotimice, naizmjence, naglavačke, naopačke, napreskokce, najvećma,
natraške, objeručke, poimence, potrbuške, primjerice, uzastopce, žmirećke
budzašto, gdjekad(a), i kako, katkad(a), malogdje, mnogokad(a), nakjučer, negdje,
nigdje, obdan, preksinoć, svakako, zaksutra i dr.
Priložni su sufiksoidi -god i -put:
gdjegod, kadgod, kakogod, kamogod, kolikogod, otkudgod
jedanput, nijedanput, triput, stoput, kojiput, nekiput, višeput
•
l
I
8 . SASTAVLJ ENO I N ESASTAVLJENO PISANJE
28 1. Srašteni prilozi
• od imeničkih osnova:
bezbroj, doduše, dogodine, dopodne, dovraga, ispočetka, nabrzinu, naprimjer,
nasmrt, nasreću, navečer, nažalost, nizbrdo, odoka, otpočetka, otprilike,
prijepodne, sjeseni, sleđa, smjesta, uistinu, ujutro, začudo, zaredom, zboka i dr.
o od pridjevsk:ih osnova:
doista, dOSita, doskora, iskosa, izbliza, izdaleka, iznova, načistu, odista,
odmalena, odmila, odnedavna, odskora, slijeva, snova, svisoka, pogotovu, ubuduće,
uglavnom, umnogome, uopće, uostalom, zaista, zarana, zdesna, zgorega i dr.
• od zamjeničk:ih osnova:
međutim , nadasve, nato, posve, potom, pritom ( ali: pri tome) , sasvim, stoga,
usto, uto, uzasve, zašto, zatim , zato
• od brojevnih osnova:
isprva, isprve, naprvo, otprve, otprvo, sprva, posto, ujedno, zajedno
Među njima i prilozi nastali srastanjem prijedloga na i u s brojevnim imenicama na -oje i -era;
nadvoje (Zaradu smo prije dijelili nadvoje), natroje (Otkad imamo suradnika, zaradu dijelimo natroje), udvoje (Udvoje se
ljepše stari ), utroje (Preferans se karta utroje), učetvero ( Bela je najbolja učetvero ), napetero, upetero i dr.
• od priložne osnove:
donedavno, isponova, nabolje, načisto, nadaleko, nadesno, nanovo,
napismeno, nažao, odavno, odjednom, otprije, pogotovo, pomalo, potajno,
potpuno, ubrzo, udesno, ugrubo, ukratko, uludo, umalo, unaprijed, upola, uživo,
zacijelo, zadugo, zapravo, zasigurno i dr.
Pojedini takvi prilozi posebni su po tome što uz njih ravnopravno postoje prijedložni izrazi d% d/za + prilog:
dosad(a) i do sad(a), dotamo i do tamo, otkud(a) i od kud(a), odonda i od onda, odsad(a) i od sad(a),
otamo i od tamo, zauvijek i za uvijek, zasad(a) i za sad(a) i sl.
• nastali srastanjem rečeničnih i frazeologiziranih izraza:
akobogda, bogibogme, bogme, bogtepitaj, bogteveseli , bogzna, dabogda,
dozlaboga, istinabog, ivragu ( 'mnogo ' ) , tobože, ubibože, žalibože
ionako, isuviše, itekako, itekoliko, kudikamo, regbi ('kao da, tako reći'), štoviše
sutradan, vazdan, povazdan, ali: neki dan, neku noć
---- --------
282. Sveze dvaju značenjski ravnopravnih priloga s novim i jedinstvenim priložnim
značenjem zasnovane na suprotstavljanju značenjski ili fonemski oprečnih sastav­
nica (usp. i §§ 215, 242, 272) :
amo-tamo, brže-bolje, danas-sutra, gore-dolje, jed a nput-dvaput, jednom-dvaput,
jedva-jedvice, kad-tad, kadli-tadli, kako-tako, koliko-toliko, lijevo-desno,
manje-više, malo-malo ( Malo-malo pa ga opet sretnem ), malo-pomalo, navrat-nanos,
ovdje-ondje, plus-minus, pola-pola, pošto-poto, simo-tamo, skroz-naskroz,
tako-tako, tamo-amo, toplo-hladno, više-manje, zbrda-zdola
TI
8 . SASTAVLJ ENO I N ESASTAVLJ ENO PISANJ E
Takve značenjski priložne sveze mogu se sastojati i od riječi drugih vrsta:
bog-bogova, dan-danas
cakum-pakum, ciguli-miguli, cik-cak, li-la, mile-lale, šuć-muć, tip-top
283. Nesrašteni prijedložni izrazi
• prijedloga i imenice:
bez brige (budite bez brige!), bez reda (on je čovjek bez reda), bez veze (govorio je bez veze) ,
do nogu ( potukli su nas do nog u ) , k srcu ( ne uzimaj t o k srcu ! ) , na d a h ( ronjenje na dah ),
na nesreću (na nesreću to se dogodilo baš njemu ) , na ruke ( isplata na ruke, prati na ruke ) ,
n a srcu ( rekao je što mu je na srcu ), od šale ( napravit ćemo t o kao o d šale),
preko reda ( stvari ne valja činiti preko reda), pri ruci ( budi mi pri ruci ! ) ,
pri srcu (svi s u mi o n i pri srcu ), s mjesta (skok s mjesta), s nogu ( pojest ćemo nešto s nog u ) ,
s pravom ( s pravom s e buni ) , s vremenom ( s vremenom ću se naviknuti),
u cijelosti (to je u cijelosti prepisano djelo ) , u krivu (priznajemo da smo u krivu ),
u načelu ( u načelu nemam ništa protiv toga), u ništa ( alkar je pogodio u ništa) ,
u oči (laže mi u oči ), u potpunosti ( u potpunosti nas zadovoljava),
u pravilu ( povrće se u pravilu zalijeva navečer), u pravu (ovaj put si u pravu ),
u redu (stojimo u redu već dva sata), u sridu ( alkar je pogodio u srid u ) ,
z a pravo ( dajem t i z a pravo ), z a rukom ( ništa mu ne polazi z a rukom ) i dr.
o prijedloga i pridjeva :
po starom (u nas je sve po staro m ) , u malom (Amerika je svijet u malom),
u protivnom ( u protivnom ti plaćaš ručak), u suprotnom ( u suprotnom ručak plaćam ja) i dr.
o prijedloga i zamjenice:
k tome, k tomu, pri čemu, pri tome i dr.
• prijedloga i brojeva te prijedloga i brojevnih izvedenica (osim onih u § 281 l .
Neka dođu svi d o jednoga, Hodajte u koloni p o dvoje, Mali nogomet igra se n a prvu,
U automobil stane po četvero, Dva na drugu je četiri, a na treću osam, Čaj za dvoje i dr.
O pisanju skupova prijedloga i brojeva i brojevnih izvedenica v. i § 266.
• prijedloga i priloga:
na bijelo ( bakalar na bijelo), na crno (trgovina na crno ), na crveno (varivo na crveno ),
na dobro ( neće ovo na dobro ) , na gotovo (taj uvijek dođe na gotovo ),
na kiselo ( plućica na kiselo), na lešo ( povrće na leša ), na malo (trgovina na malo ),
na naglo ( odrezak na naglo), na plavo ( pastrva na plavo ),
na sigurno ( uvijek je igrao na sigurno ) , na staro (sve se vraća na staro ),
na veliko (trgovina na veliko ) , u crno (zavili smo ih u crno ), u crveno ( ušao je u crveno ) ,
z a stalno (zaposlen sam z a stalno), z a z l o ( uzela mi je t o z a zlo ) i dr.
284. Nesrašteni modaIni i frazemski izrazi:
bolje rečeno, bolje reći, bolje rekavši, tako reći, tako rekavši, to jest
Bože/bože sačuvaj, ko bog, ko za vraga, ne daj Bog/bog, ne daj Bože/bože,
ne dao Bog/bog, ni za boga, pitaj boga, sačuvaj Bože/bože i sl.
O nepisanju zareza II tai.-vim izrazima v. § 90, a o pisanju velikoga i maloga početnog slova II njima v. § 190.6.
8. SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJ E N O PISANJ E
l
285. Skupovi priloga i čestica bilo, god, i, ne, ni, put. U pisanju valja voditi računa o razlici
između takvih skupova i priloga s prefiksom ili sufiksoidom (usp. §§ 280, 297l :
bilo Bilo kad da dođeš, dobro si došao, Kreni kuda bilo, stići ćeš u Rim
god Gdje god bio, uvijek razmišljam o domu, Koli ko god zaradio, uvijek je malo
ali: Jesi li gdjegod vidio moje naočale?
I gdje, i kad, i koliko, i kako - sve ću vam objasniti, I ovako i onako, ništa vam
neće biti jasno, I opet vam kažem da mi i dalje ništa nije jasno
ali: Možeš li ikako odgoditi taj sastanak?, Njemu ionako ništa nije jasno
ne Ne koliko, ne kako, ne kad - važno je koga se podmićuje
ali: Nekako ćemo se valjda izvući
ni Nismo znali ni gdje smo ni kako smo se ondje našli
ali: Kako si? - Ne pitaj, nikako!
put Koji put vam govorim?!, Svaki put kad krenemo na izlet, počne padati kiša
ali: Svrati kojiput na kavu!
PRIJEDLOZI
286. Jednočlani - jednostavni i srašteni - prijedlozi
• jednostavni:
bez, blizu, bliže, čelo, diljem , dno, do, duž, glede, iskljuČiv(ši), izuzev(ši), iz, iza,
k(a) , kod, kraj, krajem, kroz(a), među, mimo, mjesto, na, nad(a), niz(a), niže, nuz(a),
o, od, oko, osim, po, početkom, pod(a), polovicom, polovinom, pomoću,
posredstvom, pred(a), preko, povodom, prema, pri, prigodom, prije, prilikom,
protiv(u), protivno, put, putem, radi , s(a), shodno, silom, spram, sred, sredinom,
sukladno, suprot, suprotno, širom , temeljem, tijekom, tokom, u , uključiv(ši),
uključujući, unatoč, unutar, uz(a), više, vrh, za, zahvaljujući, zbog
'* srašteni:
dovrh (dovrh planine), iskraj ( iskraj kuće), ispod ( ispod svake kritike) , ispred ( ispred nosa),
između ( između nas), iznad ( iznad grada), izvan ( izvan granica Hrvatske),
nadno ( nadno njive), nadohvat ( nadohvat ruke), nadomak ( nadomak cilj u),
nakon ( nakon bitke), nakraj ( nakraj pameti, nakraj svijeta), namjesto ( namjesto njega),
napram(a) ( naprama kući ), naprem(a) ( pobjeda 3 naprema 2), naspram ( naspram okoline),
nasred ( nasred ceste) , nasuprot ( nasuprot tomu), nauštrb ( nama nauštrb ),
navrh ( navrh brda, navrh glave), okolo (okolo zgrade), onkraj (onkraj brave, onkraj dobra i zla),
podno (grad podno Srđa), pokraj (pokraj puta), ponad ( ponad sela) , poput ( poput djeteta),
poradi ( poradi općeg dobra), pored ( pored mene), poslije ( poslije svega),
posred (posred čela), potkraj ( potkraj mandata), poviše ( poviše sela), povrh (povrh svega),
prekoputa (stanujem prekoputa fakulteta), skraja ( skraja stola), svrh (svrh toga, svrh grada),
udno ( udno brda), uime ( uime duga, uime predsjednika), ukraj (stavi to ukraj sobe),
umjesto (umjesto nas ) , uoči ( uoči blagdana), uslijed ( uslijed bolesti ),
usprkos ( usprkos namjerama), usred ( usred bijela dana), usuprot ( usuprot tomu).
ususret ( ususret novom mileniju), uvrh ( uvrh glave, uvrh stabla), uzduž ( uzduž obale),
zarad(i) (zaradi toga), zauzvrat ( napravit ću to njemu zauzvrat)
r 8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO PISANJE

Od sraštenih prijedloga valja razlikovati prijedložne izraze, naprimjer: PiŠU S� � �S��!A'1flJ_� l'j?
---_ .
___ . ..
8. SASTAVLJ ENO I NESASTAVLJENO PISANJE

člani veznici: . . s�o, ka � da, kao �to,

na kraj Kuća mu je nakraj sela
290. Dvočlani i više
_ _

ali: Kasnili smo, pa smo stigli tek na kraj filma a kamoli, a nekmoli , ako i, budući da, dokle god, Jedino . . no sto, _

prije
na vrh Navrh glave popeli su mi se [j udi koji bi silom htjeli na vrh koliko god, nakon što, nego(li) što, prije nego, prije nego sto, prije no,
preko puta Stanujem prekoputa bolnice samo što, tako da, tek što i dr.
ali: Dječaci bacaju kamenje preko puta
u mjesto Umjesto Nijemaca ovoga [jeta u mjesto su nam stigli Francuzi
u oči Uoči sastanka pog[edali smo se u oči UZVICI

- ..
PiŠU S� !'llA!'llTAVlJ�!,�@
-----��--- -----�--��"��-

287. Skupovi riječi - obično prijedložni izrazi - s prijedložnom funkcijom: i srašteni - uzvici
291. Jednočlani - jednostavni
bez obzira na ( bez obzira na posljedice ) , na ime ( na ime duga), na temelju ( na temelju
čega to zaklj učuješ? ), od strane ( pobijeđeni smo od strane slabijeg protivnika), • jednostavni: ._ . . . _ _ _
.

SIC
s ciljem ( s ciljem širenja tržišta), s obzirom na ( s obzirom na sve što ste rekl i ) , adio, ajme, bog, bok, điha, fuj, halo, hej, hura, IS, Jao, JOJ, kus, mars, pst,
fiju, hm, ijuju, mhm, mijau, muuu, ohoho, opa, ts, ua
u cilju ( u cilju povećanja prodaje), u ime ( u i m e Oca), u okviru ( u okviru naših mogućnosti ), aha, apciha, apćiha, beee, brrr, ciju,
u prilog ( u prilog tom u ) , u skladu s(a) ( u skladu s običajima, u skladu sa zahtjevom ) ,
jem usk!ičnih sintag­
u slučaju ( u slučaju kiše), u svrhu ( u svrhu poboljšanja proizvodnje), • nastali srastanjem nenaglašene i naglašene riječi ili srastan
u tijeku ( u tijeku priprema za Olimpijadu), u znak ( u znak prijateljstva, u znak prosvjeda), mi (pozdrava i sl.):
za vrijeme (za vrijeme rata), u vrijeme ( u vrijeme blagdana), za ime (za ime boga/Boga) i sl. zaboga
bestraga, bogami, bogamu, bogati, dakako, dođavola, dovraga, kvragu, pobogu,
288. Skupovi dvaju prijedloga (prvi je najčešće do, mjesto, na, od, stal, umjesto, za) : bogdaj, doviđen ja, nazdrav lje, upomoć , uslast, uzdravlj e, zbogom
snijega ima do iznad ramena, ići ću s tobom do nakraj svijeta, pjevali su do pred zoru,
do prije nekoliko godina, mjesto do fakulteta svratio je u kafić, stavi to na za to predviđeno
mjesto, novčanice od po 1 00 kuna, moda od prije pola stoljeća, dvije momčadi sa po
jedanaest igrača, umjesto u torbu stavio ga je u džep, odjeća za po doma

292. Jednostavni uzvici kad se uzvik udvaja ili ponavlj

a više puta:
. .
av-av, bi-bip, bip-bip, bla-bla, bum-bum, c-c-c, čin-
. . , mljac-mljac, no-no,
ha-ha-ha, klik-klak, kra-kra, ku-ku, kuc-kuc, mic-miC
_. _.

VEZNICI ZIV-ZIV
njam-nj am, pa-pa, pi-pi, šljap-šljap, tik-tak, ts-ts-ts, tu-tu, vau-vau, z-z-z,
293. Jednostavni uzvici kad se želi naglasiti izgovor
na dvodijeInost:
ta-dam
a-ha, a-joj, a-pciha, a-pćiha, ho-ruk, ju-hu, ku-kuc, m-hm, o-ho, oho-ho,

289. Jednočlani - jednostavni i srašteni - veznici:

a, ako, ali, čiji, čim, da, dakle, dočim, dok, dokad(a), dokle, doli, eda, gdje, i, iako, ili,
jedino, jer, kad(a), kadli, kakav, kako, kamo, kamoli, koji, kolik, koliko, kud(a), li,
makar, nego, negoli, neka, nekmoli, ni, no, odakle, otkad(a), otkako, otkud(a), pa, 294. Uzvici koje čine imenica i nenaglašena zamj enica (osim onih u § 291 ) :
pošto, premda, samo, stoga, što, te, tek, tko, već, zato i dr. majke mi, svega mi, t i boga, t i bokca, t i vraga
U pisanju valja voditi računa o razlici između veznika sa sufiksoidom -Ii i skupova
rij eči s upitnom česticom li (v. § 297) :
doli, kadli, kamoli, negoli, nekmoli
ali: Kad li će opet doći?, Kamo li je otišao?, Gdje li sam to ostavio?, Što li će on na to reći?
 lI
8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE
8. SASTAVLJENO I N ESASTAVLJENO PISANJE

295. Pozdravi i usklični izrazi koje čini više naglašenih riječi:

dobar dan, dobra večer, dobro jutro, laku noć, NAJČEŠĆ I PREFIKSI I PREFIKSOIDI
dobro �ošao (dobro došla, dobro došli, dobro došle) ( usp. § 234), dobar tek,
.
hvala liJepa, hvala Bogu, hvaljen Isus
296. Usklične rečenice - izrazi prisezanja, zazivanja i sL:
Bože/b?že mi (o)prosti!, Bože/bože pomozi!, tako mi Bog/bog pomogao !,
tako ml Boga/boga !, za Boga/boga miloga!, a- asimetrija, ateizam filo- filologija, filharmonija
ne dao ti Bog/bog!, sačuvaj me/nas Boželbože!, ne lezi vraže!, aero- ( ,zračni ' ) aeroterapija, aerotransport fito- fitoplankton, fitoterapija
Isuse Kriste!, Majko Božja! aero- ( ' plinski ' ) aerodinamika, aerostatika fizio- fizioterapeut
afro- Afroamerikanac, afrofrizura fono- fonodokumentacija, fonostilistika
o pisanju velikoga i maloga početnog slova li takvim izrazima v. § 190; o nepisanju zareza II njima v. § 90a. agro- agrometeorologija, agroturizam foto- ( ' koji se odnosi na fotogranju' )
akva- akvaispirač, akvanautika fotoaparat, fotomodel
alergo- alergoterapija, alergotest foto- ( ' koji se odnosi na svjetlo' ) fotoćelija,
alo- alofon, alostruktura fotosinteza
alu- alufolija, alustolarija gastro- gastropromotor, gastrovodič
ČESTICE andro- androgeneza, androfobija geo- geofizika, geopolitika
angIo- Angloamerikanac helio- heliotehnika, helioterapija
anti- anticiklona, antivirus hetero- heterobiografija, heteroseksualnost
astro- astrofizika, astrorubrika hidro- ( ' koji se odnosi na vodu' ) hidroavion,
297. Čestice se - i nenaglašene i naglašene - pišu odvojeno od drugih riječi: audio- audiosnimka, audiozapis hidromasaža
auto- ( 'vlastiti ' ) autobiografija, autogol hidro- ( ' koji se odnosi na hidrogen, vodik' )
Zar si već zaspao? Pospana li čovjeka! Je li ti dobro? auto- ( 'automobilski ' ) autocesta, hidrobomba
- Da, dobro mi je. autopraonica hiper- hiperprodukcija, hipertekst
Spavaš li? avio- aviokompanija, avioprijevoznik hipo- ( ' ispod-' ) hipotermija, hipoteza,
- Ma ne spavam. baro- barokomora hipocentar
bez- bezakonje, bespuće hipo- ( ,koji se odnosi na konje' ) hipodrom,
Baš ti ne bi s�i? spa�ati. Po koji put ti to govorim?! Što god da si mislio, sad svi mogu bi- bimetal, biseksualnost hipopatologija, hipotehnika
. I. tko SI, I sto SI, kakav si.
vidjeti I
biblio- bibliobus, bibliokleptomanija hiro- hirologija, hiromantija
bio- bioenergija, bioritam homo- (,isto- ' ) homokronija,
Razgovorni oblici je I' i je I' da također se pišu nesastavljeno : četvrt- četvrtfinale, četvrtzavršnica homoseksualnost
- Je I' sad dosta galame? Dosta je, je I' da?! čukun- čukunbaka, čukundjed homo- ( ' koji se odnosi na čovjeka')
daktilo- daktilopartitura, daktiloslužba homocentrizam
de-/dez- decentralizacija, dezorijentacija info- infocentar, infotelefon
demo- ( ' koji se odnosi na narod' ) infra- infrastruktura, infrazvuk
demopsihologija ino- inokorespondencija, inovjerac
demo- ( ' pokazni, probni, neetablirani ' ) inter- interakcija, interpunkcija
demosnimka, demovrpca ispod- ispodprosječnost
di- dioksid, distih italo- Italoamerikanac
dija- dijafilm, dijakronija iznad- iznadprosječnost
dis- disharmonija, disproporcija izo- ( ' isto-' ) izokromatika, izoproces,
disko- diskoglazba, diskoklub izotonik
do- donačelnik, dopredsjednik izo- ('izolacijski' ) izostaklo, izostolarija
džambo- džambo pica, džamboplakat jugo- jugonostalgičar, jugovojska
ego- egocentričnost, egotrip kiber- kiberpanker, kiberprostor
egzo- egzoplanet, egzoproteza kino- kinodvorana, kinohit
eko- ekoselo , ekosustav ko- koegzistencija, kopilot
eks- ekskralj, ekskraljica kombo- kombomodem, kombouređaj
ekstra- ekstradobit, ekstraklasa kontra- ( ' ispod-' ) kontraadmiral, kontrabas
elektro- elektroindustrija, elektrotehnika kontra- ( 'protu-' ) kontranapad,
endo- endoparazit, endoproteza kontrarevolucija
epi- epicentar, epidemija, eponim kozmo- kozmobiologija, kozmonautika
etno- etnoglazba, etnozbirka krim- krimobrada, krimmilje, krimpolicija
euro- euroliga, euroskeptik krimi- krimipriča, krimitriler

113

, .1
s' 1"--. 'il
�
f'
8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE 8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJ ENO PISANJE

kromo- kromolitografija, kromosfera post- postdiplomac, postpozicija

krono- kronobiologija, kronometar pra- Praaustralac, Praslaven, prašuma
kseno- ksenobiotik, ksenofobija pre- premoć, prevlast pogranični, pomorski
ksero- kseroderma, kserokopija pred- predigra, predznanje a- apolitičan, asimetričan po-
anti- antialergijski, antiglobalistički poli- polifunkcionalan, polifoničan
kvazi- kvazipjesnik, kvaziznanost pri- primozak, prizvuk bezgrešan, besposlen polu- polupismen, poluprazan
latino- Latinoamerikanac, latinoljubavnik prije- prijepodne bez-
bi- bipolaran, biseksualan poslije- poslijediplomski, poslijeratni
laži- lažidoktor, lažiprorok pro- ( 'ispod-' ) prodekan, prorektor cirkummediteranski, cirkumpolarni post- postizborni, postrevolucionarni
logo- logoterapija, logotip pro- ( 'za-' ) prokolonijalist, provitamin
cirkum-
do- doglavni , doživotan pra- pradavni, prastar
makro- makrobiotika, makronaredba profi- profiaiat, profioprema eks- (,bivši') eksjugoslavenski pre- prelijep, presretan
maksi- maksisingi promo- promoakcija, promomaterijal eks- ('iz-, od-') ekskatedarski pred- predzadnji, pretpotopni
mas- maskultura, masmediji proto- protorealizam, prototip ekstra- ekstradjevičanski, ekstralak preko- prekobrojan, prekomjeran
među- međukat, međurječje protu- protukandidat, protunapad epi- epiduralan, epikontinentalan pri- prigradski, priručni
mega- megajahta, megazvijezda pseudo- pseudodemokracija, pseudoklasicizam hiper- hiperaktivan, hiperosjetljiv prije- prijepodnevni, prijeratni
mega 10- megalomanija, megalopolis psiho- psihoanaliza, psihofizika, psihotest i- ilegalan, iracionalan pro- proćelav, prosijed
melo- melodeklamacija, melodrama radio- ( ' koji se odnosi na radio' ) radioemisija, infra- infracrven pro- proamerički
meta- metafizika, metajezik radiopostaja inter- interdisciplinaran, interkonfesionalan protu- protugradni, protudržavni
meteo- meteoslužba radio- ( 'koji se odnosi na radijacij u' ) ispod- ispodsljemenski, ispodprosječan pseudo- pseudopučki, pseudoznanstveni
metro- ( 'koji se odnosi na mjerenje' ) radioterapija iznad- iznadosjetni, iznadprosječan
s- skotna, zdušan
metrologija raz- razban, raspop izvan- izvanbračni, izvanzemaljski
samo- samohran, samonikao
kvazi- kvazinormalan, kvaziumjetnički
metro- ( 'gradski ' ) metroseksualac re- reakcija, reizbor su- sulud, supijan
među- međunarodni, međustranački
mezo- mezosopran, mezociklona repro- repromaterijal su- suodgovoran, suznačan
mnogo- mnogoljudan, mnogostoljetan
midi- midikućište, midilinija retro- retroreforma, retrostil sub- subatornski, subpolarni
multi- multikulturalan, multinacionalan
mikro- mikročip, mikroklima roto- rotopapir, rotoroman super- superbrz, superluksuzan
na- nakriv, nagluh
mini- minisuknja, minival samo- samoobrana, samoubojstvo nadbubrežni, nadzemni supra- supravodljiv
mnogo- mnogoboštvo, mnogolj udnost servo- servokočnice, servoupravljač nad- sve- sveopći, sveprisutan
naj- najpametnij i, najjači
mono- monodrama, monovolumen sin-/sim- sinteza, simfonija nazoviznanstveni svoje- svojedoban, svojeglav, svojevrstan
nazovi- trans- transoceanski, transkontinentalan
morfo- moriogeneza ski- skikarta, skilift ne- nedemokratski, neslan
moto- motokultivator, mototrka soc- socrealizam, socrevolucija niz- nizvodni ultra- ultrabogat, ultraljubičast
multi- multikulturalnost, multivitamin socio- sociodrama, sociolingvistika 0- omalen, osrednji unutar- unutarstranački, unutarrečenični
nad- nadbiskup, natporučnik solo- soloakcija, soloprodor pa- pačist uz- uzvodni, usputni
nadri- nadriliječnik, nadriumjetnost stereo- stereoslušalice, stereouređaj pan- panamerički, panslavenski vele- velepoštovan, veleučen
naj- najdogađaj, najosoba su- sugrađanin, sućut, suživot po- poodmakao, povelik za- zagrobni, zakulisni
nano- nanočestica, nanotehnologija sub- subordinacija, supkultura
narko- narkodiler, narkolanac super- ( 'iznad-' ) superveleslalom, supervizija
nazovi- nazovipjesnik, nazoviprijatelj super- ( 'izvrstan, najbolj i' ) superjunak,
ne- nebriga, nesreća superžena
neo- neoklasicizam, neoplatonizam supra- suprasintaksa, supravodljivost i- itko, išta, ikoji, ičij i, ijedan ne- netko, nešto, nekoji, nečiji
neuro- neurokirurgija, neurotehnologija sve- svemoć, sveučilište, sveznalica gdje­ gdjetko, gdješto, gdjekoji ni- nitko, ništa, nijedan, ničiji
nuz- nuzefekt, nusprostorija šuko- ( 'zaštitni ' ) šukoutičnica, šukoutikač koje­ kojetko, koješta, koječiji po- ponetko, ponešto, pokOji
orto- ortocentar, ortografija šukun- šukunbaka, šukundjed malo­ malotko, malošto, malošta, malokoji sva-/sve-/sav- svatko, svačiji, svekolik, savkolik
pa- parožak, patoka, patvorina tehno- tehnoglazba, tehnomenadžer mnogo- mnogotko, mnogošto, mnogošta što- štokoji, štošta, štotko
paleo- paleobotanika, paleozoologija tele- ( 'na daljinu ' ) teledirigiranje, teleobjektiv
papa- papaobrisak, papatest tele- ( 'televizijski' ) teledrama, teletekst
para- paraolimpijada, paravojska teo- teologija, teomonizam
pan- panslavizam, panteizam termo- termočarape, termoizolacija
pato- patofiziologija tu- tubitak, tuzemstvo
piro- piromanija, pirotehnika turbo- turbofolk, turbopunjač
po- ( 'nepravi' ) pomajka, poočim ultra- ultranacionalizam, ultrazvuk
po- ( 'poslije-' ) popodne, posezona vele- veledrogerija, veleizdaja, velemajstor
pod- podstanar, potkošulja vice- viceadmiral, viceprvak
poli- polifonija, politehnika video- videoigra, videonadzor
polu- polumjesec, poluotok više- višeboj, višestranačje
porno- pornofilm, pornoindustrija zoo- zoofarrna, zoopaleontologija
poslije- poslijepodne žiro- ( 'kriv, zaobljen') žirokompas, žirosfera

174
 t" l
8. SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO PISANJ E
Iil
I

bud­ budšto, budzašto nak- nakjučer, naksutra

da­ dašta, dašto, dakako, dapače ne- nedavno, negdje, nekamo
do­ dokad(a), dosad(a), dotamo ni- nigdje, nijednom, nikad(a)
gdje- gdjegdje, gdjekad(a), gdjekamo, 0- okasno, omalo
gdjekud(a), gdješto ob- obdan, obnoć
i- igdje, ijednom, ikad(a), ikako, ikamo, od- odsad(a), odsvud(a), otprije
ikud(a), iotkud(a) po- podosta, ponekad(a), posvud(a)
iz­ iznajprije, izranije, iznutra, izvana pod- podjednako, potpuno
kad(i)­ katkad(a), kadikad(a) pre- prerano, previše
koje- kojegdje, kojekad(a), kojekako, prek-/preko- prekjučer, preklani , preksinoć,
kojekamo, kojekud(a) preksutra, prekodan, prekosutra
su- subočice, suludo, suviše
malo- maločas, malogdje, malokad(a),
maloprije sva-/sve-/svu- svakako, svejedno, svugdje
mnogo­ mnogokad(a), mnogogdje u- ukoliko, unaprijed, unazad
na­ nagluho, nakrivo za- zabadava, zasad(a), zauvijek
naj- najposlije, najprije, najvećma zak- zakjučer, zaksutra

KRATICE

liI
i i:1
!; I
11'1
!
i I,
i
b L:L" n
l
 TC
I
9. KRATICE

I
I
I 298. Kratice nastaju skraćenim pisanjem jedne riječi ili više njih.
Mogu biti jednostavne (abrevijacije) i složene (akronimi).

I
299. Pravopis propisuje način pisanja kratica koje su u općoj standardnojezičnoj upora­
bi - pisanje velikoga i maloga slova, pisanje točke i bjeline (odnosno sastavljeno
ili nesastavljeno pisanje sastavnica kratice) te način pisanja gramatičkih morfema i
sufikasa u kraticama.
Posebne kratice koje se rabe u pojedinim strukama ili u pojedinačnim djelima te
kratice koje se rabe u neslužbenoj komunikaciji pravopis opisuje samo neizravno i
ne propisuje ih.
Iscrpan popis kratica nalazi se II Rječniku kratica na kraju poglavlja.
Kratice i simboli za mjerne jedinice, kemijske elemente i sl. - kao osobite međunarodne oznake - donose se li
Dodacima.

300. Pri tvorbi kratica vrijede dva načela:

• ekonomičnost: riječi se skraćuju radi uštede prostora, pa je ekonomičnost to

veća što je slova u kratici manje
• razumljivost: riječi se i nakon skraćivanja moraju moći bez poteškoća razumjeti

J EDNOSTAVNE KRA TICE

301 . Jednostavne kratice (abrevijacije) :

• nastaju skraćivanjem riječi na prepoznatljivo slovo ili više slova (što uvelike ovi­
si i o tradiciji njihova pisanja)
• načelno se pišu malim slovima i s točkom na kraju
• jezično se ne osamostaljuju, odnosno čitaju se kao neskraćena izvorna riječ ili

I
skup riječi u odgovarajućemu gramatičkom obliku

:I
.• '1
1
hU
�:
i !i
1 l
 f'
9. KRATICE
9. KRATICE

302. Jedna riječ može se skratiti na ove dijelove 306. Kratice dvopojmovnih pridjeva zadržavaju crticu i nemaju bjeline između članova:
al početno slovo: hrv.-fr. (hrvatsko-francuski) rječnik, njem.-fr. (njemačko-francuski) film,
bos.-herc. (bosansko-hercegovačka) reprezentacija, Kr. hrv.-slav.-clalm. (nekad,
č. (čitaj), g. ( godina), g. ( gospodin), I. ( lice), r. ( rod), t. (točka), v. (vid i ) Kraljevska hrvatsko-s/avonsko-da/matinska) zemaljska vlada

!:ll početni suglasnički skup: 307. Neke jednostavne kratice preuzete iz latinskoga pišu se velikim slovima:
BI. ( Blaženi), br. ( broj ) , fr. (francuski ), mn. ( m nožina), st. (stoljeće), A. D. (anno Domini 'godine Gospodnje, ljeta Gospodnjega' ), L. S. (locus sigi!!i 'mjesto pečata'),
str. (stranica), Sv. ( Sveti ), šp. ( španjolski ) N. B. (nota bene 'pazi dobro, napomena'), N. N. (nomen nescio 'ne znam ime, Nepoznat
Netko ' ) , P. S. (post scriptum 'poslije napisanoga' ) i dr.
cj početni slog te početno slovo ili početni suglasnički skup drugoga sloga:
ali; a. a. (ad acta 'u spise ' ) , p. c. (per capita 'po glavama/glavi, po osobama/osobi ' ) ,
čit. (čitaj ) , engl. ( engleski ), god. ( godina), gosp. ( gospodin ) , s. a. (sine anno 'bez /oznake/ godine' ), s. v. (sub verbo/voce 'pod riječju' ) i dr.
prof. (profesor), usp. ( usporedi )
308. Kratice za imena država i nazive strana svijeta - i domaće i međunarodne - pišu
!:l l početno i posljednje slovo:
dr. (doktor), mr. ( magistar), rn. ( raču n ) se velikim slovima i bez točke:
HRV i HR ( H rvatska), DEU i DE ( Njemačka), ITA i IT ( Italija), SWE i SE ( Švedska),
el početno slovo, suglasnički skup ili slog te još koje slovo, suglasnički skup ili slog POL i PL ( Poljska) , HUN i HU ( Mađarska), CHE i CH ( Švicarska)
(obično suglasnici kojima započinju pojedini slogovi): I ( istok), J (jug), S (sjever), Z (zapad ), JI (jugoistok), JZ (jugozapad), SI ( sjeveroistok),
SZ ( sjeverozapad ), SSZ (sjever-sjeverozapad ), ZJZ (zapad-jugozapad)
akad. ( akademik), jd. (jednina), npr. ( naprimjer), rkt. ( rimokatolik, rimokatolički ),
rkp. ( rukopis), stsl. ( staroslavenski ), tzv. (takozvani ) , vlč. (velečasni) E (east 'istok' ), S (south 'jug ' ) , W (west 'zapad ' ), N (north 'sjever' ),
SE (southeast 'jugoistok' ), NNW (north-northwest 'sjever-sjeverozapad ' )
Kratice gđa (gosPOđa) i gđica (gospođica) razlikuju se od ostalih jednostavnih kratica - po načinu tvorbe, po
tome što se iza njih ne piše točka te po tome što su sklonjive: gđa - gđe - gđi ----' gđom, odnosno gđica - gđice 309. Osobitu vrstu jednostavnih kratica čine znakovi poput © (copyright 'autorsko pra­
- gđici - gđicom. vo'), ® (registrirani zaštitni znak), (trademark 'zaštićeno ime') i sL
™

303. Članovi skupova riječi skraćuju se prema pravilima za skraćivanje jedne riječi (v. § O njima se detaljno govori II poglavlju Pravopisni znakovi (v. §§ 180, 181).

302).
304. Jednostavne kratice nastale skraćivanjem skupova riječi pišu se
SLOŽ ENE KRATICE
aj najčešće nesastavljeno (s točkom iza skraćenih članova i bjelinom iza obaju članova):
o. g. (ove godine), i dr. (i drugo ), i sl. (i slično ), n. r. ( na ruke ) ,
po. Kr. ( poslije Krista), pr. Kr. ( prije Krista), v. d. (vršitelj dužnosti ), ž. r. (ženski rod ) 310. Složene kratice (akronimi):

bj neke kratice tradicionalno sastavljeno (s točkom samo na kraju): • nastaju skraćivanjem višečlanih imena (rjeđe višečlanih općih pojmova) na po­
kbr. ( kućni broj ), itd. (i tako dalje), tj. (to jest), uz. (u zamjeni ) četna slova (rjeđe početne slogove) članova imena: RH ( Republika Hrvatska), EU
Nesastavljeno i sastavljeno može se pisati kratica i t. sl. ili itsl. (i tomu Slično) .
( Europska Unija), HNK ( Hrvatsko narodno kazalište ), MH ( Matica hrvatska), HSU ( Hrvatska
stranka umirovljenika), SAD (Sjedinjene Američke Države), PDV ( porez na dodanu vrijednost )
Umjesto točaka II nekih se kratica nastalih skraćivanjem prijedložnih slmpovas prijedlogom na II administrativnome
jeziku tradicionalno rabi kosa crta (tada bez bjelina): • načelno se pišu velikim slovima i bez točke
nlr (na ruke), nim (na moru, Biograd nim), niC (na Cetini, Blato niC), nlK (na Kupi, Severin nlK)

Takve kratice uvijek se mogu pisati i s točkama i bjelinama iza obaju članova: n. r. (na ruke) . • jezično se osamostaljuju, odnosno mogu se sklanjati poput imenica te sudjelo­
vati u rvorbi izvedenica
305. Množinski se oblik skraćenih riječi u jednostavnim kraticama - ako je potrebno
• čitaju se ili prema nazivima slova (v. § 3) (npr. RH [er-haj,EU [e-uJ,SAD [es-a-de]),
- može iskazati:
ili kao osamostaljene leksičke jedinice (ako imaju tri i više slova, od kojih je ba­
• udvajanjem slova: č. ss. ( časne sestre), gg. ( gospoda) rem jedno samoglasničko, npr. MUP [mupJ, a ne [em-u-pe]), ili kao neskraćeni
• množinskim morfemom u kratici: oi. ( otoci ) skup riječi u odgovarajućemu gramatičkom obliku ( RH - Republika Hrvatska)

1
9. KRATICE
9. KRATICE

Složene kratice koje se rabe II informatičkoj i telekomunikacijskoj tehnologiji

engleskoga - mogu se pisati i malim slovima:
_ najčešće podrijetlom iz
:5. Pri sklonidbi složenih kratica i izvođenju pridjeva i i�enica :- � novije do�a i
njih gramatički se nastavak i sufiks dodaju nommatlvnomu obliku
JPEG i jpeg, MP3 i mp3, MPEG i mpeg, FTP i ftp, WWWiwww, GSM i gsm, SMS i sms glagola - od
311. U složenim se kraticama prijedlozi i veznici načelno izostavlja kratice, spojeni s njime crticom:
ju:
HAZU ( Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ), IHJJ ( Institut za hrvatski jezik i HAZU [hazuJ HAZU-a [hazuaJ - HAZU-u - HAZU-om - HAZU-ov [hazuovJ
-

jezikoslovlj e), FER ( Fakultet elektrotehnike i računarstva), MUO HNK [ha-en-kaJ HNK-a [ha-en-kaa] - HNK-u - HNK-om - HNK-ov [ha-en-kaovJ
( Muzej za umjetnost i obrt ) , -
PDV ( porez n a dodanu vrijednost)
HSU [ha-es-uJ HSU-a [ha-es-uaJ - HSU-u - HSU-om - HSU-ov [ha-es-uovJ -
-
ali: BiH ( Bosna i Hercegovina) HSU-ovac (ob. haesuovac)
312. Dvoslovi dž, lj, nj u složenim se kraticama pišu s obama članovima pisanima MUP [mupJ MUP-a [mupaJ - MUP-u - MUP-om - MUP-ov [mupovJ -
-

veli­ MUP-ovac (ob. mupovac)

kim slovima (v, § 2):
HLJK ( Hrvatska ljekarnička komora), NJJK ( njemački jezik i književnost) NATO [natoj NATO-a [nato aJ - NATO-u - NATO-om - NATO-ov [natoovJ
- -

NATO-ovac (ob. natoovac )

313. Sklonidba složenih kratica i izvođenje pridjeva i imenica od njih ovise o rodu SMS [esemesJ SMS-ati [esemesatiJ (i esemesati)
-
kratice,
314. Rod složene kratice određuje se prema izgovornom obliku kratice. Pritom se u kratica ženskoga roda nominativno -A u kosim padežima i izvedenicama
ne izgovara:
Muškoga su roda
INA [inaJ INA-e [ineJ - INA-i [iniJ - INA-om [inomJ - INA-in [ininJ
-

• kratice koje izgovorno završavaju suglasnikom: CIA [ci(j)a] CIA-e [ci(iJeJ - CIA-i [ci(j)iJ - CIA-om [ci(j)omJ - CIA-in [ci(iJin]
-

FER [ferJ, GONG [gongJ, MUP [mupJ, MORH [morhJ, UN [u-enJ, UNICEF [unicef J UEFA [uefaJ UEFA-e [uefeJ UEFA-i [uefi] - UEFA-om [uefomJ - UEFA-in [uefinJ
- -

• kratice koje izgovorno završavaju samoglasnicima e, i, o, u: Imenice izvedene od kratica (npr. haesuovac � HSU, mupovac <- MUP, esesovac <--- SS, zetovac <--- ZET) podliježu i
posebnim pravilima o pisanju velikoga i maloga počemog slova (v. § 197).
H N B [ha-en-beJ. KBC [ka-be-ceJ, PDV [pe-de-veJ, FOI [foi]'
NATO [naro], EU [e-uJ, HAZU [hazuJ Je clnacenja e
v • ronema do kOJ'ih II nJ'ima može doći ne bilježe se: esdepeovac <--- SDP (ne ezdepeovac) (v. § 39) ,
enbeaovski <--- NBA (ne embeaovSki) (v. § 43 ) .
kratice koje izgovorno završavaju naglašenim a, a među njima i one na ha i ka
316.
•

Ako se složena kratica potpuno osamostali kao imenica, za nju prestaju vrijediti
(u pismu na H, K, HA KA): ,
pravila o pisanju kratica
DNA [de-en-aJ, WTA [ve-re-aJ, MH [em-haj, HNK [ha-en-kaJ, NK [en-kaj,
DNK [de-en-kaJ, H DKA [ha-de-ka-aJ. RH [er-haj samo se početno slovo piše veliko (ako je posrijedi vlastito ime):
Rod domaćih kratica koje stoje umjesto riječi što završavaju na a kadšto se određuje prema (ženskomu) rodu
Hina, Nama, Benelux, Interpol
skraćene riječi. Tada se kratica slaže s atributom ženskoga roda ( lij� pa naša RH, naša MH, slavna HAZU), ali i
nastavci se ne odvajaju crticom:
postaje nesklonjivom (Vlada RH, glavni tajnik MH, zgrada HAZU).
•

Hina - Hine - Hinin (ne Hina - Hina-e - Hina-in), Nama - Name - Namin,
Ženskoga su roda kratice koje izgovorno završavaju nenaglašenim a: Interpol - Interpola - Interpolov
CIA [ci(iJaJ, ETA [etaj. FIFA [fifaJ, HINA [hinaj, INA [inaj, IPA [ipaJ, IRA [iraj, • kraticama koje završavaju nenaglašenim o mijenja se sklonidbeni tip:
OA [oaj, POA [poaj, NASA [nasaj, UEFA [uefaJ Gestapo - Gestapa - Gestapov (ne Gestapo - Gestapoa - Gestapoov)
Za pojedine stranojezične složene kratice uvriježen je i izvorni izgovor, pa se rod _ prema istim pravilima
- kadšto određuje prema takvu izgovoru Ci tada je II pravilu muški):
Najčešće se osamostaljuju složene kratice koje nisu vlastite ime�ice: .

BBC [bi-bi-siJ, CNN [si-en-en], FBI [ef-bi-aj], MIT [em-aj-ri], MTV [em-ti-vi], PC [pi-si]' TGV [te-že-ve]' VW [fau-vel
aids - aidsa, gulag - gulaga, laser - lasera, radar - radara, sIda - sIde .I sl.
9. KRATICE 9. KRATICE

KRAĆ ENJE IMENA LJUDI R JE ČNIK K RATICA

317. Imena ljudi krate se tako da se iza prvoga slova (uključujući i hrvatske dvoslove A (akuzativ) i ak. Anon. (Anonim)
- dž, lj, nj ) stavlja točka (iza točke dolazi bjelina): a. a. ( ad acta, u spise, među spise) usp. m. s. anon. ( anonimno )
A. C. (anno Christi, godine Kristove, od rođenja antrop. (antropološki )
A. (Ante) St�rčević, I. ( Iva) Majoli, A. G. (Antun Gustav) Matoš, S. (Stjepan) Radić, Kristova) usp. po. Kr. ANZUS (Australian, New Zealand and US Treaty
Lj. ( Ljerka) Sram, Dž. ( Dživo ) Bunić Vučić, F. M. ( Fjodor Mihajlovič) Dostojevski, A. D. ( anno Domini, godine Gospodnje, ljeta Organization ) - gen. ANZUS-a
M. ( M ichael ) Jordan, W. (William ) Shakespeare, G. W. F. ( Georg Wilhelm Friedrich ) Hegel Gospodnjega) usp. po. Kr. aor. ( aorist)
a. k. a. ( also known as, poznat/poznata i kao) AP (Associated Press) - gen. AP-a
I kad se početni fonem stranog imena bilježi s više slova, načelno se točka i tada stavlja iza prvoga slova: A. M. (ante meridiem, prijepodne) i a. m. APA (Austria Presse Agentur) - gen. APA-e
A. (Aaron) Neville, G. (Giovanni) Boccaccio, L. (Lloyd) Bridges a. m. (ante meridiem, prijepodne) i A. M. ar. (arapski) i arap.
Od toga se može odstupiti kad je drugo slovo II početnome skupu slovo h: ABK (atomsko-biološko-kemijski) - gen. ABK-a arap. (arapski ) i ar.
C. ili Ch. (Charles) Baudelaire, H. C. ili H. Ch. (Hans Christian) Andersen, S. ili Sh. (Shaquille) O'Neal, ABS (anti blocking system ) - gen. ABS-a ARE i AE ( Ujedinjeni Arapski Emirati)
T. ili Th. (Thierry) Henry, T. ili Th. (Thomas) Mann Abs. (Absender, pošiljatelj, šalje Ipri adresiranju/) ARG i AR (Argentina)
Prigodno se - zbog tradicije ili radi razlikovnosti - imena ljudi mogu kratiti tako da se točka stavi iza veće AC (alternating current) arheoi. ( arheološki)
skupine početnih slova: ACI (Adriatic Club International ) - gen. ACI-a ARM i AM (Armenija)
Stj. (Stjepan) Ivšić, ZI. (Zlatko) Vujović, Zoo (Zoran) Vujović, Ingm. (Ingmar) Bergman, Ingr. (Ingrid) Bergman ADAC (Allgemeiner Deutscher Automobil-Club) as. (asistent)
- gen. ADAC-a ASEAN (Association of Southeast Asian Nations)
Skraćeni se član imena ili prezimena ljudi vlada kao jednostavna kratica (USp. § 301 ) ADSL (asymmetric digital subscriber line) '- gen. - gen. ASEAN-a
- čita se kao neskraćeno izvorno ime u odgovarajućemu gramatičkom obliku - ADSL-a ASK (akademski sportski klub) - gen. ASK-a
AEC (Atomic Energy Commission ) - gen. AEC-a astr. (astronomski)
pa mu se stoga u pismu ne dodaju gramatički nastavci: AF (Arhitektonski fakultet) - gen. AF-a astroi. (astrološki)
S. (Stjepan) Radić - G S. (Stjepana) Radića ( ne S.-a Radića) AFG i AF (Afganistan) ATF ( Bureau of Alcohol, Tobacco, Firearms and
AFP (Agenee France-Presse) - gen. AFP-a Explosives) - gen. ATF-a
318. Ako su imena koja počinju dvoslovima dž, lj, nj pisana velikim slovima, oba se člana afro (afrički) ATG i AG (Antigva i Barbuda)
dvoslova pri skraćivanju pišu veliko (usp. § 2):
AGO i AO (Angola) ATJ ( antiteroristička jedinica) - gen. ATJ-a
agro (agronomski ) ATP (Association of Tennis Professionals) - gen.
DŽ. BUNI Ć VUČ i Ć ( prema DŽiVO BUNIĆ VUČIĆ), LJ. Š RAM ( prema LJERKA ŠRAM) AID (Agency for International Development) - ATP-a
gen. AID-a AUD (Australian dollar, australski dolar)
319. Dvočlana imena koja se pišu s crticom krate se tako da se točka stavlja iza prvoga AIDS (acquired immune deficiency syndrome) - augm. ( augmentativ)
gen. AIDS-a ( v. § 316) AUS i AU (Australija)
slova obaju članova imena (koji ostaju spojeni crticom, bez bjelina):
AK (atletski klub) - gen. AK-a austral. (australski)
A.-M. (Ana-Marija) Markovina, A.-M. (Andre-Marie) Ampere, J.-F. (Jean-Frangois) Lyotard, ak. (akademski) AUT i AT (Austrija)
J.-J. (Jean-Jacques) Rousseau, J.-L. (Jean-Luc) Godard, J.-P. (Jean-Paul) Belmondo, ak. (akuzativ) i A av. (avenija)
H.-G. ( Hans-Georg) Gadamer, K.-H. ( Karl-Heinz) Rummennige, ak. god. (akademska godina) AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog
M.-K. ( Mary-Kate) Olsen akad. (akademik) oslobođenja Jugoslavije) - gen. AVNOJ-a
al. (alibi, drugdje) usp. et al. AWACS ( airborne early warning and control
320. Kadšto se skraćuju svi članovi imena ljudi, zemljopisnih imena i sl. Tako nastale kra­ al. (alii, drugi) usp. et al. system ) - gen. AWACS-a
tice nerijetko se osamostaljuju i vladaju poput imenica. Pri sklonidbi i izvođenju pri­ ALB i AL (Albanija) az. (azijski )
djeva i imenica od njih gramatički se morfem i sufiks pišu tada prema pravilima koja alb. ( albanski ) AZE i AZ (Azerbajdžan )
ALGOL (algorithmic language) - gen. ALGOL-a AZO (Agencija za zaštitu okoliša) - gen. AZO-a
vtijede za složene kratice (v. § 315) , a bjelina između članova kratice zadržava se: (v. §316)
A. G. M. (Antun Gustav Matoš) - A. G. M.-a - A. G. M.-ov AM ( amplitude modulation ) - gen. AM-a b. b. ( bez broja)
J. F. K. ( John Fitzgerald Kennedy) - J. F. K.-a - J. F. K.-ev AMAC (Alma Mater Croatica) - gen. AMAC-a b. O. ( bez obilježja)
AMD (auto-motodruštvo) - gen. AMD-a B.a.B.e. ( Budi aktivna budi emancipirana) - gen.
L. A. ( Los Angeles) - L. A.-a amer. (američki ) B.a.B.e.-a
N. N. ( Nepoznat Netko, umjesto imena) - N. N.-a - N. N.-ov AMS (auto-motosavez) - gen. AMS-a BA (baccalaureus artium, bachelor of arts) usp.
O. J. (Orenthai James ) Simpson - O. J.-a Simpsona - O. J.-ev anat. (anatomski ) dipl. i prof.
ANC (African National Congress) - gen. ANC-a BAFTA (The British Academy of Film and
AND i AD (Andora) Television Arts) - gen. BAFTA-e
9. KRATICE 9. KRATICE

BAM ( Bosnia-Herzegovina convertibile mark, ca ( circa, oko) i cca COD i CD ( Kongo ili Demokratska Republika DDT (diklor--difenil-triklormetil-metan) - gen.
bosansko-hercegovačka konvertibilna marka) CAD (Canadian dollar, kanadski dolar) Kon go) DDT-a
bank. ( bankarski ) CAD ( computer-aided desig n ) - gen. CAD-a COG i CG ( Kongo ili Republika Kongo) DEA ( Drug Enforcement Administration) - gen.
BASIC ( beginner's all purpose symbolic CAF i CF ( Srednjoafrička Republika) COL i CO ( Kolumbij a) DEA-e
instruction code ) - gen. BASIC-a ( v. § 316) CAN i CA ( Kanada) CO M i KM ( Komori ) decresc (decrescendo)
BBB ( Bad Blue Boys) - gen. BBB-a CARNET ( Croatian Academic and Research CONCAF ( Confederation of North, Central DEM ( Deutsche Mark, njemačka marka)
BBC ( British Broadcasting Corporation) - gen. Network, Hrvatska akademska i istraživačka America and Caribbean Association Football ) dem. ( deminutiv)
BBC-a mreža) - gen. CARNET-a (v. § 316) - gen. CONCAF-a DEU i DE ( Njemačka)
BC ( before Christ, prije Krista) usp. pr. Kr. CC ( Corps consulaire) - gen. CC-a CPV i CV (Zelenortska Republika ili Kapverdski DFR ( Društvo filmskih radnika) - gen. DFR-a
BCE ( before Common Era, prije nove/naše ere) cca ( circa, oko) i ca Otoc i) DHK ( Društvo hrvatskih književnika) - gen. DHK-a
usp. pr. n. e. CD ( compact disc ) - gen. CD-a cresc (crescendo ) DHL ( Dalsey, Hillblom, and Lynn ) - gen. DHL-a
BDI i BI ( Burundi ) CD ( Corps diplomatique) - gen. CD-a CRI i CR ( Kostarika) DHMZ ( Državni hidrometeorološki zavod ) - gen.
BDM (Blažena Djevica Marija) CD-ROM ( compact disc read-only memory) - crkv. (crkveni ) DHMZ-a
BDP ( bruto društveni proizvod ) - gen. BDP-a gen. CD-ROM-a
CSCE ( Conference on Security and Cooperation DHP ( Društvo hrvatskih pisaca) - gen. DHP-a
in Europe) - gen. CSCE-a
BEl i BE ( Belgija) CDU (Christlich-Demokratische Union CSKA (Central'nyj sportivnyj klub armii) - gen. DHS ( Društvo hrvatskih skladatelja) - gen. DHS-a
BEN i BJ ( Benin ) Deutschlands ) - gen. CDU-a CSKA-a DI ( Družba Isusova) - gen. DI-a
BENELUX ( Belgique, Nederland, Luxembourg ) CE ( Common Era, nove/naše ere) usp. n. e. CSO (cjelodnevni suhi obrok) - gen. CSO-a DIK (drvnoindustrijski kombinat) - gen. DIK-a
- gen. BENELUX-a (v. § 316) CE ( Council of Europe) - gen. CE-a CSU (Christlich-Soziale Union in Bayern e. v.) dim (diminuendo)
DIP ( Državno izborno povjerenstvo) - gen. DIP-a
BFA i BF ( Burkina Faso) CEDAW ( Commission for the Elimination of - gen. CSU-a
BGD i BD ( Bangladeš) Discrimination Against Women) - gen. CT ( computerized tomography) - gen. CT-a dipl. ( diplomiran i )
BGR i BG ( Bugarska) CEDAW-a CUB i CU ( Kuba) dipl. eko (diplomirani ekonomist) i dipl. oec.
BHR i BH ( Bahrein ) CEE ( Communaute economique europeen ne) - CV ( curriculum vitae, životopis) gen. CV-a
- dipl. ing. ( d iplomirani inženjer)
BHS i BS ( Bahami) gen. CEE-a CYP i CY ( Cipar) dipl. iur. ( diplomirani pravnik)
bibi. ( biblijski ) CEEPUS (Central European Exchange Program CZ (Civilna zaštita) - gen. CZ-a dipl. oec. (diplomirani ekonomist) i dipl. eko
BIH i BA ( Bosna i Hercegovina) for University Studies ) - gen. CEEPUS-a CZE i CZ ( Češka) dir. ( direktor)
BiH (Bosna i Hercegovina) - gen. BiH-a, usp. i BIH CEFTA ( Central European Free Trade Area) - CZK (Czech koruna, češka kruna) DJ ( disc jockey) - gen. DJ-a
bilj. ( bilješka) gen. CEFTA-e DJI i DJ ( Džibuti )
biol. ( biološki ) CERN ( Conseil europeen pour la recherche č. S. (časna sestra) DK (dramsko kazalište) - gen. DK-a
bjrus. ( bjeloruski) nucleaire) - gen. CERN-a č. ss. (časne sestre) usp. č. S. DKK ( Danish krone, danska kruna)
BI. ( Blaženi ) CEST ( Central European Summer Time) - gen. čak. (čakavski ) dl. (dual, dvojina) i dvo
BLR i BY ( Bjelorusija) CEST-a čest. (čestica) DM ( D rogeriemarkt) - gen. DM-a
BLZ i BZ ( Belize) CET ( Central European Time) - gen. CET-a češ. ( češki ) DMA i DM ( Dominika)
BMG ( Baltazar, Melkior, Gašpar) cf. ( confer, usporedi, sravni) usp. usp. čit. (Čitaj) DNA (deoxyribo-nucleic acid) - gen. DNA-a
BMW ( Bayerische Motorwerke) - gen. BMW-a CG ( Crna Gora) - gen. CG-a, usp. i MNE čl. ( član ) DNK (dezoksiribonukleinska kiselina) - gen.
BOL i BO ( Bolivija) CHE i CH ( Švicarska) čl. (članak) DNK-a
bot. ( botanički) CHF ( Swiss franc, švicarski franak) DNK lDK ( Danska)
BP ( before the present, prije sadašnjega CHL i CL ( Čile) ćiro ( ćirilica, ćirilički ) DOA ( dead on arrival )
vremena) CHN i CN ( Kina) D (dama, kraljica /u šahu/) DOA (dead or alive)
BP ( British Petrol) - gen. BP-a CIA ( Central Intelligence Agency) - gen. CIA-e D (dativ) i dat. doc. ( docent)
br. ( broj ) CIF (central information file) - gen. CIF-a d. d. ( dioničko društvo) - gen. d. d.-a DOM i DO ( Dominikanska Republika)
BRA i BR ( Brazil) CIO ( Comite international olympic) - gen. CIO-a d. O. O. (društvo ograničene odgovornosti) - gen. don ( dominus, svećenik)
BRB i BB ( Barbados) CIP (cataloging in publication) - gen. CIP-a d. O. O.-a DORH ( Državno odvjetništvo Republike Hrvatske)
BRD ( Bundesrepublik Deutschland, /nekad/ CIV i CI ( Obala Bjelokosti) DAAD ( Deutscher Akademischer Austausch - gen. DOR H-a
Savezna Republika Njemačka, Zapadna CK ( centralni komitet) - gen. CK-a Dienst) - gen. DAAD-a dosl. ( doslovno)
Njemačka) - gen. BRD-a CMR i CM ( Kameru n ) dan. ( danski ) DP ( društveni proizvod) - gen. DP-a
BRN i BN ( Brunej ) CMV (cestovno motorno vozilo) - g e n . CMV-a DAT ( digital audio tape) - gen. DAT-a DPA ( Deutsche Presse Agentur) - gen. DPA-a
brod. ( brodski, brodarski ) CMYK ( cyan, magenta, yellow, black) - gen. dat. (dativ) i D dpt. (dioptrija)
BS ( baccalaureus scientiarum, bach el or of CMYK-a DC ( Demokratski centar) - gen. DC-a DR ( demokratska republika)
science) usp. dipl. i dipl. ing. CNN (Cabel News Network) - gen. CNN-a DC (direct current) dr. ( doktor)
BTN i BT ( Butan) Co. ( company) DDR ( Deutsche Demokratische Republik, dr. eko ( doktor ekonomije) i dr. oec.
bug. (bugarski) COBOL ( common business oriented language) /nekad/ Njemačka Demokratska Republika , dr. iur. ( doctor iuris, doktor prava)
BWA i BW ( Bocvana) - gen. COBOL-a Istočna Njemačka) - gen. DDR-a dr. med. ( doctor medicinae, doktor medicine)

tr
 •
9. KRATICE 9. KRATICE

dr. oec. (doctor oeconomiae, doktor ekonomije) i
dr. eko
dr. sc. (doctor scientiarum, doktor znanosti)
DSL ( digital subscriber line) - gen. DSL-a
DTP (desktop publishing ) - gen. DTP-a
DUZS ( Državna uprava za zaštitu i spašavanje)
- gen. DUZS-a
DV ( digital video ) - gen. DV-a
dvo ( dvojina)
DVD ( digital video disc) - gen. DVD-a
DVD ( dobrovoljno vatrogasno društvo) - gen.
DVD-a
DVO ( djelatna vojna osoba) - gen. DVO-a
DZ ( dom zdravlja) - gen. DZ-a
DZA i DZ (Alžir)
DZS ( Državni zavod za statistiku ) - gen. DZS-a
E ( east, istok) usp. I
e. C. ( exempli causa, radi primjera) usp. npr.
e. g. ( exempli gratia, radi primjera) usp. npr.
e. V. ( eingetragener Verein )
EAEC ( European Atomic Energy Community) -
gen. EAEC-a
EAN ( European Article Numbering) - gen. EAN-a
EBRD ( European Bank for Reconstruction and
Development) - gen. EBRD-a
EC ( European Community) - gen. EC-a
ECM ( European Common Market) - gen. ECM-a
ECSC ( European Coal and Steel Community) -
gen. ECSC-a
ECTS ( European Credit Transfer System ) - gen .
ECTS-a
ECU ( European Currency Unit) - gen. ECU-a
ECU i EC ( Ekvador)
ed. ( editio ) usp. izd.
ed. ( edidit, editor) usp. ur.
EDP ( electronic data processing) - gen. EDP-a
eds. ( editors) usp. ur.
EEC ( European Economic Community) - gen.
EEC-a
EEG ( elektroencefalogram ) - gen. EEG-a
EEZ ( Europska ekonomska zajednica) - gen.
EEZ-a
EF ( Ekonomski fakultet) - gen. EF-a
ef. (efendija)
EFTA ( European Free Trade Associatio n ) - gen.
EFTA-e
EGY i EG ( Egipat)
EKG (elektrokardiogram ) - gen. EKG-a
ekol. ( ekološki)
ekon. (ekonomski )
Eksp. ( expeditor, pošiljatelj, šalje Ipri adresiranjul)
emer. ( emeritus) FBF ( Farmaceutsko-biokemijski fakultet) - gen. G ( genitiv) i gen.
EMS ( European Monetary System) - gen. EMS-a FBF-a g. ( godina) i god.
EMU ( European Monetary Union ) - gen. EMU-a FBI (Federal Bureau of Investigation ) - gen. FBI-a g. ( gospodin) i gosp.
EMU ( European Monetary Unit) - gen. EMU-a FC ( football club) - gen. FC-a g. d. ( geografska dužina)
ENC ( elektronička naplata cestarine) - gen. FD ( Fakultet za defektologij u ) - gen. FD-a g. š. ( geografska širina)
ENC-a FER ( Fakultet elektrotehnike i računarstva) - GAB i GA ( Gabon)
ENE ( east-northeast, istok-sjeveroistok) usp. ISI gen. FER-a GATS (General Agreement on Trade and
ENEA ( European Nuclear Energy Agency) - gen. FF ( Filozofski fakultet) - gen. FF-a Services) - gen. GATS-a
ENEA-e ff ( fortissimo) GATT ( General Agreement on Tariffs and Trade)
engl. ( engleski ) ff. ( fol gende ISeitenl, sljedeće Istranicel) usp.
i d. - gen. GATT-a
EP ( europsko prvenstvo ) - gen. EP-a FFK ( Fakultet za fizičku kulturu ) - gen. FFK-a GB (Great Britain) - gen. GB-a
EPOS ( electronic point of sale) - gen. EPOS-a FIBA ( Federation internationale de basketball ) GBP ( pound sterling, britanska funta)
ERI i ER ( Eritreja) - gen . FIBA-e GBR i GB ( Ujedinjeno Kraljevstvo ili Ujedinjeno
ESA ( European Space Agency) - gen. ESA-e FIDE (Federation internationale des echecs) - Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske)
ESH i EH (Zapadna Sahara) gen. FIDE-a GCE ( General Certificate of Education ) - gen.
ESE ( east-southeast, istok-jugoistok) usp. IJI FIFA ( Federation internationale de football GCE-a
ESP ( extra-sensory perception ) - gen. ESP-a associations ) - gen. FIFA-e GCT ( Greenwich Civil Time) - gen. GCT-a
ESP i ES ( Š panjolska) figo (figurativno) GDP (gross domestic product) - gen. GDP-a
ESRO ( European Space Research Organization) figo (figure, slika) usp. sl. gđa (gospođa) - gen. gđe
- gen. ESRO-a fil. (filozofski) gđica (gospođica) - gen. gđice
EST i EE ( Estonija) film. ( filrnski ) gen. ( genitiv) i G
est. (established ) FIN i FI ( Finska) GEO i GE ( Gruzija)
est. ( estonski) fin. (finski ) geogr. (geografski)
ET (extraterrestrial ) - gen. ET-a FINA ( Financijska agencija) - gen. FINA-e (v. § geol. ( geološki )
et al. ( et alibi, i drugdje) usp. i dr. 316) geom. (geometrijski)
et al. ( et alii, i drugi) usp. i dr. i i sur. FIS ( Federation internationale de ski ) - gen. FIS-a germ. (germanski)
ETA ( Euzkadi Ta Askatasuna, Baskijska domovina fiz. (fizikalni ) GESTAPO ( Geheime Staatspolizei) - gen.
i s/oboda) - gen. ETA-e fizioi. (fiziološki) GESTAPO-a (v. § 316)
ETC ( electronic throttle control) - gen. ETC-a FJI i FJ ( Fidži ) GF (Geodetski fakultet) - gen. GF-a
ETC ( electronic toli collection ) - gen. ETC-a FKK ( Freik6rperkultur) - gen. FKK-a GF (Građevinski fakultet) - gen. GF-a
etc. (et cetera, i osta/o, i drugo, i taka dalje) usp. FM (frequency modulation ) - gen. FM-a gg. ( gospoda) usp. g.
i dr. i itd. FNRJ (Inekadi Federativna Narodna Republika GHA i GH ( Gana)
ETH i ET ( Etiopija) Jugoslavija) - gen. FNRJ-a GIF (graphics interchange format) - gen. GIF-a
etnol. (etnološki ) FOI ( Fakultet organizacije i informatike) - gen. gimn. (gimnazija)
EU ( European Union, Europska Unija) - gen. EU-a FOI-a GIN i GN ( Gvineja)
EUMETSAT ( European Organisation for the folk. (folklorn i ) GIS (geographic information system) - gen. GIS-a
Exploitation of Meteorological Satellites) - FORTRAN (formula translation) - gen. gkt. ( grkokatolik, grkokatOlički )
gen. EUMETSAT-a FORTRAN-a (v. § 316) gl. ( glava)
EUR ( euro ) FPZ ( Fakultet političkih znanosti ) - gen. FPZ-a glag. ( glagol, glagolski )
eur. ( europski ) FPZ ( Fakultet poljoprivrednih znanosti ) - gen. glag. ( glagoljica, glagoljički )
EUROKAZ ( Međunarodni festival novog FPZ-a glazb. ( glazbeni )
kazališta) - gen. EUROKAZ-a (v. § 31 6) FR (federativna republika) GM ( genetski modificiran) - gen. GM-a
EZ ( Europska zajednica) - gen. EZ-a fr. (francuski) GMB i GM ( Gambija)
fra ( fratar) GmbH ( Gesellschaft mit beschrii.nkter Haftung)
f ( femininum, ženski Irodl) i ž i ž. r. FRA i FR ( Francuska) - gen. GmbH-a
f ( forte ) FS (ferijalni savez) - gen. FS-a GMO ( genetically modified organism, genetski
f. ( folgende ISeitel, sljedeća Istranical) usp. i d. FSB ( Fakultet strojarstva i brodogradnje) - gen. modificiran organizam) - gen. GMO-a
f. (futur) i fut. FSB-a GMT (Greenwich Mean Tirne) - gen. GMT-a
FAO ( Food and Agriculture Organization) - gen. FSM i FM ( Mikronezija) GNB i GW (Gvineja Bisau )
FAO-a FTP (file transfer protocol ) - gen. FTP-a GNO i GO ( Ekvatorska Gvineja)
FAO ( frequently asked questions ) - gen. FAQ-a fut. (futur) if. GO ( glavni odbor) - gen. GO-a
9. KRATICE 9. KRATICE

god. ( godina) i g.
god. ( godište)
GONG (Građani organizirano nadziru glasanje)
- gen. GONG-a (v. § 316)
gosp. ( gospodin) i g.
GOŠK (Gruški omladinski športski klub) - gen.
GOŠK-a
GP (granični prijelaz) - gen. GP-a
GPRS (general packet radio service) - gen .
GPRS-a
GPS ( global positioning system ) - gen. GPS-a
GRC i GR (Grčka)
grč. (grčki )
GRD i GD (Grenada)
GRECO (Groupe d' Etats contre la corruption ) -
gen. GRECO-a
GS (gradska skupština) - gen. GS-a
GSM (global system of mobile communications)
- gen. GSM-a
GST (Greenwich Sidereal Time) - gen. GST-a
GSV (Gospodarsko-socijalno vijeće) - gen. GSV-a
GŠ ( glazbena škola) - gen . GŠ-a
GTM i GT (Gvatemala)
GULAG (Glavnoe upravlenie ispravitel'no-trudovyh
lagerej i kolonij ) - gen. GULAG-a ( v. § 31 6)
GUP (generalni urbanistički plan ) - gen. GUP-a
GUY i GY (Gvajana)
h. c. ( honoris causa, radi počasti)
h. f. s. (hrvatski filmski snimatelj ) usp. HFS
HABITAT ( UN Centre for Human Settlements ) -
gen. HABITAT-a
HAK ( Hrvatski autoklub) - gen. HAK-a
HAN FA ( Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga) - gen. HAN FA-e
HAS ( H rvatski atletski savez) - gen. HAS-a
HAŠK ( Hrvatski akademski športski klub) - gen.
HAŠK-a
HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti)
- gen. HAZU-a
HBK ( H rvatska biskupska konferencija) - gen.
HBK-a
HBOR ( Hrvatska banka za obnovu i razvitak) -
gen. HBOR-a
HBZ ( Hrvatska bratska zajednica) - gen. HBZ-a
HCK ( H rvatski Crveni križ) - gen. HCK-a
HCR ( Hrvatski centar za razminiranje) - gen.
HCR-a
HD ( hard disc, hard-disk) - gen. HD-a
HD ( high definition) - gen. HD-a
HD ( high density) - gen. HD-a
HDA ( Hrvatski državni arhiv) - gen. HDA-a
HDGU ( Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika)
- gen. HDGU-a
HDI ( high diesel injection ) - gen. HDI-a
HDI ( human development index) - gen. HDI-a
HDKA ( Hrvatska delegatura Družbe katoličkog
apostolata) - gen. HDKA-a
HDLU ( H rvatsko društvo likovnih umjetnika) -
gen. HDLU-a
HDZ ( H rvatska demokratska zajednica) - gen.
HDZ-a
HE ( hidroelektrana) - gen. HE-a
hebr. ( hebrejski)
HEP ( H rvatska elektroprivreda) - gen. HEP-a
HFD ( H rvatsko filološko društvo) - gen. HFD-a
HFD ( Hrvatsko filozofsko društvo) - gen . HFD-a
HFP ( Hrvatski fond za privatizaciju ) - gen. HFP-a
HFS ( H rvatska udruga filmskih snimatelja) - gen.
HFS-a
hfz. ( hafiz)
HGA ( Hrvatska garancijska agencija) - gen. HGA-a
HGK ( H rvatska gospodarska komora) - gen.
HGK-a
HGU ( Hrvatska glazbena unija) - gen. HGU-a
HGSS ( Hrvatska gorska služba spašavanja) - gen.
HGSS-a
HGZ ( H rvatski generalski zbor) - gen. HGZ-a
HGZ ( H rvatski glazbeni zavod) - gen. HGZ-a
HHO ( H rvatski helsinški odbor za ljudska prava)
- gen. HHO-a
hi-fi ( high fidelity) - gen. hi-fi-a
HIBZ ( Hrvatski izdavačko-bibliografski zavod) -
gen. HIBZ-a
HIDRA ( H rvatska informacijsko-dokumentacijska
referalna agencija) - gen. HIDRA-e
HINA ( Hrvatska izvještajna novinska agencija) -
gen. HINA-e (v. § 316)
hipok. ( hipokoristik)
HIV (human immunodeficiency virus) - gen. HIV-a
HKOV ( Hrvatska kopnena vojska) - gen. HKOV-a
HKS ( H rvatski košarkaški savez) - gen. HKS-a
HLK ( H rvatska liječnička komora) - gen. HLK-a
HLJK ( Hrvatska ljekarnička komora) - gen.
HLJK-a
HMI ( Hrvatska matica iseljenika) - gen. HMI-a
HNB ( H rvatska narodna banka) - gen. HNB-a
HND (Hrvatsko novinarsko društvo) - gen. HND-a
HND i HN ( H onduras )
HNK ( Hrvatsko narodno kazalište) - gen. HNK-a
HNL ( H rvatska nogometna liga) - gen. HNL-a
HNOS ( Hrvatski nacionalni obrazovni standard)
- gen. HNOS-a
HNS ( H rvatska narodna stranka) - gen. HNS-a
HNS ( Hrvatski nogometni savez) - gen. HNS-a
HOO ( H rvatski olimpijski odbor) - gen. HOO-a
HOS ( Hrvatske obrambene snage) - gen. HOS-a
HP ( H ewlett-Packard ) - gen. HP-a
HP ( H rvatska pošta) - gen. HP-a
HPC ( Hrvatski pravni centar) - gen. HPC-a
HPD ( Hrvatsko prirodoslovno društvo) - gen.
HPD-a
HPV ( human papillornavirus, humani
papiloma-virus ) - gen. HPV-a
HR ( H rvatski radio) - gen. HR-a
HRK (hrvatska kuna)
HRM ( Hrvatska ratna mornarica) - gen. HRM-a
Hrsg. ( Herausgeber) usp. ur.
HRT ( Hrvatska radio-televizija) - gen. HRT-a
HRV i HR ( Hrvatska)
hrv. ( hrvatski )
HRW ( Human Rights Watch ) - gen. HRW-a
HRZ (Hrvatsko ratno zrakoplovstvo) - gen. HRZ-a
HSLS ( Hrvatska socijalno-liberalna stranka) - gen.
HSls-a
HSP ( Hrvatska stranka prava) - gen. HSP-a
HSS ( Hrvatska seljačka stranka) - gen . HSS-a
HSU (Hrvatska stranka umirovljenika) - gen. HSU-a
HT ( Hrvatske telekomunikacije) - gen. HT-a
HTI i HT ( Haiti )
HTML ( hypertext markup language) - gen .
HTML-a
HTTP (hypertext transfer protocol) - gen. HTTP-a
HTV ( H rvatska televizija) - gen. HTV-a
HTZ ( Hrvatska turistička zajednica) - gen. HTZ-a
HUF ( H ungarian forint, mađarska forinta)
HUN i HU ( Mađarska)
HUP ( hotelsko-ugostiteljsko poduzeće) - gen.
HUP-a
HUP (Hrvatska udruga poslodavaca) - gen. HUP-a
HUS ( Hrvatska udruga sindikata) - gen. HUS-a
HV ( H rvatska vojska) - gen. HV-a
HVAZ ( Hrvatska vatrogasna zajednica) - gen.
HVAZ-a
HVIDRA ( Hrvatski vojni invalidi Domovinskog
rata) - gen. HVIDRA-e (v. § 316)
HVO ( H rvatsko vijeće obrane) - gen. HVO-a
HZMO ( Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje)
- gen. HZMO-a
HZTM ( Hrvatski zavod za transfuzijsku medicin u )
- g e n . HZTM-a
HZZ ( H rvatski zavod za zapošljavanje) - gen.
HZZ-a
HZZO ( H rvatski zavod za zdravstveno osiguranje)
- gen. HZZO-a
HŽ (Hrvatske željeznice) - gen. H Ž-a
I ( instrumental) i instr.
I ( istok)
i d. (i dalje)
i dr. (i drugdje)
i dr. ( i drugili druge)
i dr. (i drugo)
i. e. (id est, to jest) usp. tj.
i sl. (i slično)
i sur. ( i suradnici )
i t. sl. (i tomu slično ) i itsl.
IAU ( International Association of Universities) -
gen.IAU-a
ib. ( ibidem, na istome mjestu) i ibid.
IBAN ( international bank account number) -
gen.IBAN-a
ibid. ( ibidem, na istome mjestu) i ib.
IBF ( International Boxing Federation) - gen. IBF-a
IBM ( International Business Machines) - gen.
IBM-a
IBRD ( International Bank for Reconstruction and
Development) - gen. IBRD-a
IC ( infracrven ) - gen. IC-a
IC ( intercity) - gen. IC-a
ICJ ( International Court of J ustice) - gen . ICJ-a
ICO ( lslarnic Conference Organization) - gen.
ICO-a
ICRC ( I nternational Committee of the Red Cross)
- gen. ICRC-a
ICTY ( International Crirninal Tribunal for former
Yugoslavia) - gen. ICTY-a
id. ( idem, isto)
ideoi. ( ideološki )
IDN i ID ( Indonezija)
IDS-DDI ( Istarski demokratski sabor - Dieta
democratica istriana) - gen. IDS-DDI-a
ie. ( indoeuropski )
IFOR ( Implementation Forces) - gen. IFOR-a
IGH ( Institut građevinarstva Hrvatske) - gen. IGH-a
IHJJ ( Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) - gen.
IHJJ-a
IHS ( Iesus Hristos Ilsus Krist! ili Jesus habemus
sociurn Ilsusa imamo za drugal ili ln hoc
signo vinces lOvim ćeš znakom pobijeditil ili
Jesus horninum salvator Ilsus, spasitelj ljudil)
ijek. ( ijekavski)
IJI ( istok-jugoistok)
ik. ( ikavski )
IKA ( Izvještajna katolička agencija) - gen. IKA-e
im. ( i rnenica)
IMF ( International Monetary Fund ) - gen. IMF-a
imp. ( i rnperativ)
impf. (irnperfekt)
INA ( Industrija nafte) - gen. INA-e (v. § 316)
 r
9. KRATICE
9. KRATICE

IND i IN ( I ndija) JANAF (Jadranski naftovod) - gen. JANAF-a KOLHOZ ( kollektivnoe hozjajstvo ) - gen. Ijek. ( ljekarnički)
INDOK ( informacijsko-dokumentacijski ) - gen. (v. § 316) KOLHOZ-a (v. § 316)
INDOK-a (v. § 316) jap. (japanski) kom. ( komadiaI) M ( medium Isize/)
inf. ( i nfinitiv) JAR (Južnoafrička Republika) - gen. JAR-a, komp. ( komparativ) m ( masculinum, muški Irodl) i m. r.
ing. ( ingenieur, inženjer) i inž. usp. i ZAF kond. ( kondicional ) m ( muški rod ) i m. r.
INRI ( Iesus Nasarenus rex ludaeorum ) jd. (jednina) i jd KOR i KR (Južna Koreja ili Republika Koreja) m. o. ( modus operandi, način djelovanja , način
instr. ( instrumental ) i I jek. (jekavski) KOS (Kontraobavještajna služba) - gen. KOS-a rada)
INTELSAT ( International Telecommunications JI (jugoistok) krat. ( kratica) M. P. ( mjesto pečata)
Satellite Consortiu m ) - gen. INTELSAT-a JJI (jug-jugoistok)
INTERPOL ( International Criminal Police KUD (kulturno--umjetničko društvo) - gen. KUD-a m. r. ( muški rod ) i m
JJZ (jug-jugozapad) KWT i KW ( Kuvajt) m. s. ( među spise)
Organization) - gen. INTERPOL-a (v. §
316)
JMBG (jedinstveni matični broj građana) - gen. KZ ( Kazneni zako n ) - gen. KZ-a MA ( magister artium, master of arts) usp. mr. sc.
inž. ( inženjer) i ing. JMBG-a mađ. ( mađarski )
10C ( International Olympic Committee) - gen. JOR i JO (Jordan) L ( large Isize/) mag. ( magnituda)
10C-a JPEG (joint picture experts group) - gen. JPEG-a L ( Iokativ) i lok. mak. ( makedonski)
IPA ( International Phonetic Association, JPN i JP ( Japan ) L ( lovac, trkač lu šahul) MAN ( medium area network) - gen. MAN-a
International Phonetic Alphabet) - gen. IPA-e
JPP (javno--privatno partnerstvo) - gen. JPP-a I. ( lice) MAR i MA ( Maroko)
10 ( intelligence quotient) - gen. 10-a JPV (Japanese yen, japanskijen) I. c. ( loco citato, na navedenom mjestu, u MASH ( mobile army surgical hospital ) - gen.
IR ( infrared, infracrven ) usp. IC jr. (junior, mlađi) usp. ml. navedenoj knjizi) i loc. cit., usp. n. m. MASH-a
IRA ( I rish Republican Army) - gen. IRA-e JZ (jugozapad ) i nav. mj. MASPOK (masovni pokret) - gen. MASPOK-a
IRC ( International Red Cross) - gen. IRC-a L. S. ( locus sigilli, mjesto pečata) usp. M. P. (v. § 316)
IRC ( internet relay chat) - gen. IRC-a K ( kralj lu šahul) LAN ( local area network) - gen. LAN-a mat. ( matematički )
IRL i lE ( I rska) k. č. ( katastarska čestica) LAO i LA ( Laos ) MCO i MC ( Monako )
IRN i IR ( Iran ) k. d. ( knock-down, nokdaun) LASER ( l ight amplification by stimulated emission MDA i MD ( Moldavija)
IRO i 10 ( I rak) k. g. ( kao gost) of radiatio n ) - gen. LASER-a (v. § 31 6) MDG i MG (Madagaskar)
ISBN (international standard book number) - gen. k. o. ( katastarska općina) lat. ( latinica, latinički ) MDV i MV ( Maldivi )
ISBN-a k. o. ( knock-out, nokaut) lat. ( latinski) med. ( medicinski )
ISDN ( integrated services digital network) - gen. k. u. k. ( kaiserlich und kbniglich) LBN i LB ( Libanon ) MedlLS ( Mediterranean Institute for Life
ISDN-a kajk. ( kajkavski ) LBR i LR ( Liberija) Sciences ) - gen. MedilS-a
ISI ( istok-sjeveroistok) kat. ( katolički ) LBV i LV ( Libija) meteor. ( meteorološki )
ISL i IS ( Island) kat. br. ( kataloški broj) LCA i LC ( Sveta Lucija) MEX i MX ( Meksiko)
isl. ( islandski ) KAZ i KZ ( Kazahstan ) LCD ( liquid crystal display) - gen. LCD-a MF ( M edicinski fakultet) - gen. MF-a
islam. ( iSlamski ) KBC ( klinički bolnički centar) - gen. KBC-a LD ( laser disc ) - gen. LD-a mf ( mezzoforte)
ISO ( International Organization for kbr. ( kućni broj ) LD ( lethal dose) - gen. LD-a MF ( Ministarstvo financija) - gen. MF-a
Standardization ) - gen. ISO-a kem. ( kemijski ) let. ( letonski) MGC ( Muzejsko-galerijski centar) - gen. MGC-a
ISR i IL ( Izrael) KEN i KE ( Kenija) UE i U ( Lihtenštaj n ) MH ( Matica hrvatska)
ISSN (international standard serial number) - gen. KESS ( Konferencija o europskoj sigurnosti i lingv. ( lingvistički ) MHL i MH ( Maršalovi Otoci )
ISSN-a suradnj i ) - gen. KESS-a lit. ( l itavski ) MI6 ( Military Intelligence Section 6 ) - gen. MI6-a
ISVU ( Informacijski sustav visokih učilišta) - gen. KGB ( Komitet gosudarstvennoj bezopasnosti ) - LKA i LK ( Š ri Lanka) MiG ( Mikojan--Gurevič) - gen. MiG-a
ISVU-a gen. KGB-a loc. cit. ( loco citato, na navedenom mjestu, u mil. ( milij un)
IT ( information technology) - gen. IT-a KGZ i KG ( Kirgistan) navedenoj knjizi) i I. c., usp. n. m. i nav. mj. MINGORP ( Ministarstvo gospodarstva, rada i
ITA i IT ( Italija) KHM i KH ( Kambodža) lok. ( Iokativ) i L poduzetništva) - gen. MINGORP-a
itd. (i tako dalje) KIC ( Kulturno--informativni centar) - gen. KIC-a lov. ( lovstvo, lovački) MIT ( Massachusetts Institute of Technology) -
itsl. (i tomu slično ) i i t. sl. kin. ( kineski ) lp ( lipa) gen. MIT-a
lUC ( I nteruniverzitetski centar) - gen. IUC-a KIR i KI ( Kiribati ) LP ( long play) - gen. LP-a mit. ( mitološki )
IVF ( in vitro fertilisation ) - gen. IVF-a KK ( košarkaški klub ) - gen. KK-a LSD ( Iysergic acid diethylamide, dietilamid mj. ( mjesec )
izd. ( izdanje) KKK ( Ku Klux Klan ) - gen. KKK-a lizerginske kiseline) - gen. LSD-a mj. ( mjesto)
izg. ( izgovorno) kl. ( klasa) LSO i LS ( Lesoto) MK ( Ministarstvo kulture) - gen. MK-a
izv. ( izvorni, izvorno) klas. ( klasični) Ltd. ( limited ) MKD i MK ( Makedonija)
izv. prof. ( izvanredni profesor) kn ( kuna) LTU i LT ( Litva) ml. ( m lađi )
KNA i KN (Sveti Kristofor i Nevis) LUX i LU ( Luksemburg ) MU i ML ( Mali )
J (jug ) knj. ( knjiga) LVA i LV ( Letonija ili Latvija) mlrd. ( milijarda)
JAM i JM (Jamajka) knjiž. ( književni, književnost) LZ ( Leksikografski zavod ) - gen. LZ-a MLT i MT ( Malta)

I
,I
!I

.L tr
--
9. KRATICE
MMF (Međunarodni monetarni fond) - gen. MMF-a
MMR i MM ( Mijanmar)
MMS ( multimedia messaging) - gen. MMS-a
MMTPR ( Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka) - gen. MMTPR-a
mn. ( množina) i mn
MNG i MN ( Mongolija)
MNE i ME ( Crna Gora)
MOBMS (Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti) - gen.
MOBMS-a
MOK ( M eđunarodni olimpijski komitet) - gen.
MOK-a
MoMA (The Museum of Modern Art) - gen.
MoMA-e (v. § 316) i P. S. 1
mons. ( monsinjor) i msgr.
MOO ( Međunarodni olimpijski odbor) - gen.
MOO-a
MORH (Ministarstvo obrane Republike Hrvatske)
- gen. MORH-a
MOZ i MZ ( M ozambik)
MP ( member of parliament) - gen. MP-a
MP ( military police) - gen. MP-a
MP ( Ministarstvo pravosuđa) - gen. MP-a
mp ( mezzopiano)
MPC ( maloprodajna cijena) - gen. MPC-a
MPEG ( moving picture experts group ) - gen.
MPEG-a
MPŠVG ( Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva) - gen. MPŠVG-a
Mr. ( mister) usp. g. i gosp.
mr. ( magistar)
mr. farm. ( magistar farmacij e) i mr. pharm.
mr. pharm. ( rnagister pharmaciae, magistar
farmacije) i mr. farm.
mr. sc. ( rnagister scientiarum, magistar znanosti)
Mrs. ( rnissus/rnissis) usp. gđa
MRT i MR ( Mauretanija)
MS (magister scientiarum, master of sciences)
usp. mr. sc.
MS ( Microsoft) - gen. MS-a
Ms. ( missus/misses ifi miss) usp. gđa i gđica
ms. ( manuscriptus, rukopis) usp. rkp.
MSF ( Medecins sans frontieres) - gen. MSF-a
msgr. ( monsignore, monsinjor) i mons.
mt. ( mount, mountain, planina)
MTV ( Music Television ) - gen. MTV-a
MUO ( Muzej za umjetnost i obrt) - gen. MUO-a
MUP ( Ministarstvo unutarnjih poslova) - gen.
MUP-a
MUS i MU ( Mauricij us)
musi. ( rnuslimanski )
.,
.
9. KRATICE
MVP (Ministarstvo vanjskih poslova) - gen. MVP-a neg. ( negacija, negiran, zanijekan) Nj. Vis. ( Njegova/Njezina Visost)
MVP El ( Ministarstvo vanjskih poslova i europskih neodr. ( neodređeni /pridjevski obi iki) njem. ( njemački )
integracija) - gen. MVPEI-a NEP ( Novaja ekonomičeskaja politika) - gen.
MWI i MW ( Malavi) NEP-a o. ( oko, približno /0 godinama/)
MwSt ( Mehrwertsteuer) - gen. MwSt-a NER i NE ( Niger) o. ( otac /redovnik, svećenikI)
MYS i MY (Malezija) neskl. (nesklonjivi) o. ( otok)
MZOPUG (Ministarstvo zaštite okoliša, nesvrš. ( nesvršeni) o. c. ( opus citatum, navedeno djelo) i op. cit.,
prostornog uređenja i graditeljstva) - gen. NFL ( National Football League) - gen. NFL-a usp. n. dj. i nav. dj.
MZOPUG-a NGA i NG ( Nigerija) o. g. ( ove godine)
MZOŠ ( Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ngrč. ( novogrčki ) o. k. ( all correct ifi och aye ili Old Kinderhook, u
športa) - gen. MZO Š-a NHL ( National Hockey League) - gen. NHL-a redu)
MZSS ( Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ) - NIC i NI ( Nikaragva) o. mj. (ovoga mjeseca)
gen. MZSS-a nizoz. ( nizozemski) OA ( Obavještajna agencija) - gen. OA-e
NK ( narodna knjižnica) - gen. NK-a OAPEC (Organization of Arab Petroleum
N ( nominativ) i nom. NK ( nogometni klu b ) - gen. NK-a Exporting Countries) - gen. OAPEC-a
N ( north, sjever) usp. S NKV ( niska kvalifikacija) - gen. NKV-a OAU (Organization of Africa Unity) - gen. OAU-a
n ( neutrum, srednji frodl) i s i s. r. NKVD ( Narodnyj komissariat vnutrennyh del ) - ob. ( obično, običnije)
N. B. (nota bene, pazi dobro, napomena) usp. gen. NKVD-a obi. ( oblik)
nap. NLD i NL ( Nizozemska) OC ( obrazovni centar) - gen. OC-a
n. d. ( no date, bez loznakel datuma) usp. s. a. NLF ( National Liberation Front) - gen. NLF-a OC ( Ordo Cartusiensis, Kartuzijski red,
n. dj. ( navedeno djelo) i nav. dj. NLO ( neidentificirani leteći objekt) - gen. NLO-a kartuzijanci) - gen. OC-a
n. e. ( nove/naše ere) NN ( Narodne novine) - gen. NN-a OCD (Ordo Carmelitarum discalceatorum , Red
N. F. ( Neue Folge) usp. n. s. NNE (north-northeast, sjever-sjeveroistok) usp. SSI bosonogih karmelićana , karmelićani) - gen.
n. m. ( na moru ) NNW ( north-northwest, sjever-sjeverozapad) OCD-a
n. m. ( navedeno mjesto) i nav. mj. usp. SSZ OCR (optical character recognition) - gen. OCR-a
N. N. ( nomen nescio, ne znam ime, Nepoznat No. ( number) usp. br. OD (overdose) - gen. OD-a
Netko) - gen. N. N.-a no. (numero, broj) usp. br. ODECA (Organizaci6n de Estados
n. r. ( na ruke) NOK ( Norwegian krone, norveška kruna) Centroamericanos) - gen. ODECA-e
n. r. ( našega računanja) nom. ( nominativ) i N odn. ( odnosno)
n. s. ( nova serija) NOR i NO ( Norveška) odr. ( određeni /pridjevski oblikl)
n. v. ( nadmorska visina) norv. ( norveški ) OECD ( Organization for Economic Cooperation
NAM i NA ( Narnibija) NPL i NP ( N epal ) and Development) - gen. OECD-a
NAMA ( Narodni magazin ) - gen. NAMA-e (v. § npr. ( naprimjer) OECE ( Organization for Economic Cooperation in
316) NR ( narodna republika) Europe) - gen. OECE-a
nap. ( napomena) Nr. ( Nummer) usp. br. OESS ( Organizacija za europsku sigurnost i
nap. a. ( napisao autor) NRU i NR ( Nauru ) suradnj u ) - gen . OESS-a
nap. p. ( napisao pisac) NSA ( National Security Agency) - gen. NSA-a OFM (Ordo fratrum minorum, Red male braće,
nar. ( narodn i ) NSK ( Nacionalna i sveučilišna knjižnica) - gen. franjevci) - gen. OFM-a
NASA ( National Aeronautics and Space NSK-a OFM Cap. ( Ordo fratrum minorum, Red male
Administration) - gen. NASA-e NSS ( niža stručna sprema) - gen. NSS-a braće, kapucini)
NASDAQ ( National Association of Securities NTSC ( National Television Standards Committee) OFM Conv. ( Ordo fratrum minorum, Red male
Dealers Automated Quotations ) - gen. - gen. NTSC-a braće, konventualci)
NASDAQ-a (v. § 316) NW ( northwest, sjeverozapad) usp. SZ OGŠ ( osnovna glazbena škola) - gen. OGŠ-a
NATO ( North Atlantic Treaty Organization) - gen. NZL i NZ ( N ovi Zeland) OI ( olimpijske igre ) - gen. Ol-a
NATO-a oi. ( otoci ) usp. o.
nav. dj. (navedeno djelo) i n. dj. Nj. Eksc. ( Njegova/Njezina Ekscelencija) OMN i OM ( Oman )
nav. mj. ( navedeno mjesto) i n. m. Nj. Preosv. ( Njegovo Preosveštenstvo) OO (Ioznaka za/ zahod, toalet) i OO
NBA ( National Basketball Association) - gen. Nj. Preuzv. ( Njegova Preuzvišenost) OP (Ordo praedicatorum, Red propovjednikEi,
NBA-a Nj. Prevash. ( Njegovo Prevashodstvo) dominikanci) - gen. �p-a
NDH ( Nezavisna Država Hrvatska) - gen. NDH-a Nj. Sv. ( Njegova Svetost) op. ( opaska)
NE ( northeast, sjeveroistok) usp. SI Nj. Uzor. ( Njegova Uzoritost) op. ( opus, djelo)
NE ( nuklearna elektrana) - gen. NE-a Nj. Vel. ( Njegovo/Njezino Veličanstvo ) op. a. ( opaska autora)
-

g. KRATICE g. KRATICE

op. cit. ( OpUS cilatum, navedeno djelo) i o. c., PEN ( International Association of Poets, pov. ( povjerljivo ) RADAR ( radio detection and ranging ) - gen.
usp. n. dj. i nav. dj. Playwrights, Editors, Essayists and Novelists ) pp ( pianissirno ) RADAR-a (v. § 316)
op. p. (opaska pisca) - gen. PEN-a PP. ( Papa, Pater Patrurn, papa) RAF ( Rote Armee Fraktion) - gen. RAF-a
op. prir. (opaska priređivača) PER i PE ( Peru ) pp. ( pagine, stranice) usp. p. RAF ( Royal Air Force) - gen. RAF-a
OPEC ( Organization of Petroleum Exporting perz. ( perzijski ) PPDS (područje posebne državne skrbi) - gen. RAM ( random access memory) - gen. RAM-a
Countries) - gen. OPEC-a PET ( polietilen-tereftalat) - gen. PET-a PPDS-a rav. ( ravnatelj )
ORJUNA (Organizacija jugoslavenskih PF ( P ravni fakultet) - gen. PF-a PPK (poljoprivredno-prehrarnbeni kombinat) - razr. (razred)
nacionalista) - gen . ORJUNA-e (v. § 31 6) pf. ( perfekt) gen. PPK-a RDF ( Rapid Deployment Forces) - gen. RDF-a
os. ( osoba) PHARE ( Poland and Hungary Assistance for the PPZ ( protupožarna zaštita) - gen. PPZ-a RDG ( rendgen ) - gen. RDG-a
OSB (Ordo sancti Benedicti, Red Svetoga Reconstruction of the Economy) - gen. PR ( public relations) - gen. PR-a red. prof. (redovni profesor)
Benedikta, benediktinci) - gen. OSB-a PHARE-a pr. g . ( prošle godine) REM ( rapid eye movement) - gen. REM-a
OSCE (Organization for Security and Cooperation PhD ( philosophiae doctor, doctor of philosophy) pr. Kr. ( prije Krista) RFD ( Riječki filološki dan i ) - gen. RFD-a
in Europe) - gen. OSCE-a usp. dr. sc. pr. mj. ( prošlog mjeseca) RGNF ( RudarskD--j:Jeološko-naftni fakultet) - gen.
osi. ( općeslavenski )
OŠ ( osnovna škola) - gen. OŠ-a
PHL i PH ( Filipini )
pie. ( praindoeuropski) lt pr. n. e. ( prije nove/naše ere)
prasl. (praslavenski )
RGNF-a
RH ( Republika Hrvatska)
OUN ( Organizacija ujedinjenih naroda) - gen. PIF ( International Puppet Theatre Festival, prav. (pravni ) RIP ( requiescat in pace, rest in peace, počivao!
OUN-a Međunarodni festival kazališta lutaka) - gen. pravosl. ( pravoslavni ) počivala u miru)
OV ( općinsko vijeće) - gen. OV-a PIF-a prepo ( preporučeno) rj. ( rjeđe, rijetko)
OZNA (Odjeljenje zaštite naroda) - gen. OZNA-e PIK ( poljoprivrednoindustrijski kombinat) - gen. prev. ( preveo/prevela) RK ( rukometni klub) - gen. RK-a
(v. § 316) PIK-a prez. ( prezent) rkp. ( rukopis, rukopisni )
PIN (personal identification nurnber) - gen. PIN-a prid. ( pridjev) rkt. ( rimokatolik, rimokatolički )
PJ ( poslovna jedinica) - gen. PJ-a prijo ( prijedlog) rn. ( raču n )
p ( pješak /u šahu/) pril. ( prilog )
p ( piano) pl. ( plerneniti ) rođ. ( rođen/rođena) i r.
pl. ( plural, množina) i mn. prim. ( primarijus) ROM ( read-only memory) - gen. ROM-a
p ( point, točka /mjera u tiskarstvu/) pl. t. ( plurale tanturn, mn. pluralia tanturn, samo u prir. ( priredio, priređivač)
p. ( pagina, stranica) priv. ( privatni ) roman. ( romanski )
p. ( pater) množini)
PRK i KP (Sjeverna Koreja ili Demokratska ROU i RO ( Rumunjska)
p. a. ( per annum, godišnje, na godinu) pif. ( pluskvamperfekt) Narodna Republika Koreja)
RTV ( radio-televizija) - gen. RTV-a
p. c. ( per capita, po glavama, odn. po glavi, po PLN ( Polish zloty, poijski zlot) prof. ( profesor) RUB ( Russian ruble, ruski rubalj)
osobi)
PLO ( Palestine Liberation Organization ) - gen. prošo ( prošli ) rum. ( rumunjski )
P. M. ( Pontifex Maximus, najveći mostograditeij, PLO-a PRT i PT ( Portugal) RUS i RU ( Rusija ili Ruska Federacija)
PLW i PW ( Palau ) rus. ( ruski )
vrhovni svećenik, papa) i Pont. Max.
PMF ( Prirodoslovno-maternatički fakultet) - PRY i PY ( Paragvaj )
PSHK ( Pet stoljeća hrvatske književnosti) - gen. RWA i RW ( Ruanda)
P. M. ( post meridiem, poslijepodne) i p. m. gen. PMF-a
p. m. ( post meridiem, poslijepodne) i P. M. PMS ( predmenstrualni sindrom ) - gen. PMS-a PSHK-a
p. n. ( punim naslovom Ipri adresiranju/) psI. ( praslavenski ) S (sjever)
PNG i PG ( Papua Nova Gvineja) PTSP (posttraumatski stresni poremećaj ) - gen. S ( skakač, konj /u šahu/)
p. p. ( poštanski pretinac) PO ( poslovodni odbor) - gen. PO-a S ( small /size/)
p. t. (pleno titulo, punim naslovom Ipri PTSP-a
po. Kr. ( poslije Krista) PTT ( pošta, telegraf, telefo n ) - gen. PTT-a S ( south, jug) usp. J
adresiranju/) POA ( Protuobavještajna agencija) - gen. POA-e
p. t. (praemisso titulo, pod pretpostavlj enim PU ( policijska uprava) - gen. PU-a s (srednji rod ) i s. r.
pok. ( pokojni/pokojna) publ. ( publicistički ) S. a. ( sine anno, bez /oznake/ godine)
naslovom Ipri adresiranju/) POL i PL ( Poljska) PUK ( personal unlocking key) - gen. PUK-a S. I. (sine loco, bez /oznake/ mjesta)
P. S. ( post scriptum, poslije napisanoga) pol. ( polovica) PVC ( polivinil-klorid) - gen. PVC-a S. P. Q. R. ( Senatus Populusque Romanus )
P. S. 1 ( Public School 1 ) i MoMA polit. ( politički ) PZ ( poslovna zajednica) - gen. PZ-a - g e n . S. P. Q. R.-a
PA ( Pedagoška akademij a) - gen. PA-a polj. ( poljski ) PZO (protuzrakoplovna obrana) - gen. PZO-a S. r. (srednji rod ) i s
PAK i PK ( Pakistan) pom. ( pornorski ) S. t. ( sine tempore, bez /oznake/ vremena)
PAL (phase alternating line) - gen. PAL-a Pont. Max. ( Pontifex Maxirnus, najveći q. V.
( quos vide, što vidi /uputa na određeno S. t. ( sine titulo, bez /oznake/ naslova)
PAN i PA ( Panama) mostograditeij, vrhovni svećenik, papa) i P. M. mjesto u knjizi/) S. V. (sub verbo, sub voce, pod riječju /u rječniku/)
part. ( particip) port. ( portugalski) QUASAR (quasi stellar radio source) - gen. SA (Sturmabteilung ) - gen. SA-a
PBZ ( Privredna banka Zagreb) - gen. PBZ-a POS ( point of sale) - gen. POS-a QUASAR-a (v. § 316) SABA ( Savez antifašističkih boraca i antifašista)
PC ( personal computer) - gen. PC-a POS ( poticana stanogradnja) - gen. POS-a - gen. SABA-e
PDF ( portable document format) - gen. PDF-a POŠK ( Plivački orniadinski športski klu b ) - gen. R ( republika) SAD (Sjedinjene Američke Države) - gen. SAD-a,
PDV ( porez na dodanu vrijednost) - gen. PDV-a POŠK-a r. (rod ) usp. i USA
pejor. ( pejorativno) pov. ( povijesni) r. ( rođen/rođena) i rođ. sad. (sadašnj i )

;,:
,L L
 9. KRATICE 9. KRATICE

SALT ( Strategic Arms limitation Talks ) - gen. SKK ( Slovak koruna, slovačka kruna) SSW ( south-southwest, jug-jugozapad) usp. t. (točka)
SALT-a SKOJ ( Savez komunističke omladine Jugoslavije) JJZ tab. (tablica) i t.
SANU (Srpska akademija nauka I umetnosti) - - gen. SKOJ-a SSZ ( sjever-sjeverozapad ) tal. (talijanski)
gen. SANU-a sl. ( slavenski ) i slav. St. ( Saint) usp. Sv. TAN (transaction authorization number) - gen.
SAR (Srednjoafrička Republika) - gen. SAR-a, sl. ( slika) st. (starij i ) TAN-a
usp. i CAF slav. ( slavenski ) i sl. st. ( stavak) TASS (Telegrafnoe agentstvo Sovetskogo
SAS (Scandinavian Airlines System) - gen. SAS-a SLB i SB ( Salomonski Otoci ) st. (stoljeće) Sojuza) - gen. TASS-a
SAS (Special Air Service) - gen. SAS-a slč. ( slovački ) START (Strategic Arms Reduction Talks) - gen. TBC (tuberkuloza) - gen. TBC-a
SAU i SA (Saudijska Arabija) SLE i SL (Sijera Leone) START-a TCD i TD ( Čad)
SC (Studentski centar) - gen. SC-a slov. ( slovenski) STASI (Staatssicherheit) - gen. STASI-a (v. § TDI (turbo direct injection) - gen. TDI-a
SDB (Služba državne bezbjednosti) - gen. SDB-a SLV i SV (Salvador) 316) TE (termoelektrana) - gen. TE-a
SDK (Služba društvenog knjigovodstva) - gen. 5MB ( sivomaslinasta boja) - gen. 5MB-a stcsl. ( starocrkvenoslavenski ) teh. (tehnički )
SDK-a SMR i SM ( San Marino) STP i ST (Sveti Toma i Princip ili San Tome I Prinsipe) TF (Tehnološki fakultet) - gen. TF-a
SDN i SD ( Sudan ) SMS ( small message service) - gen. SMS-a str. (stranica) TFT (thin film transistor) - gen. TFT-a
SDP (Socijaldemokratska partija Hrvatske) - SOA ( Sigurnosno-obavještajna agencija) - gen. stsl. ( staroslavenski ) i stslav. TGO i TG (Togo)
gen. SDP-a SOA-e stslav. (staroslavenski ) i stsl. TGV (train Et grande vitesse ) - gen. TGV-a
SE ( southeast, jugoistok) usp. JI social. ( sociološki ) SUN FED ( Special UN Fund for Economic THA i TH (Tajland )
SEATO ( Southeast Asia Treaty Organization ) - SOM i SO ( Somalija) Development) - gen. SUNFED-a THC (tetrahidrokanabinol ) - gen. THC-a
gen. SEATO-a sup. (superlativ) TIR (transport internationaux routiers) - gen. TIR-a
SECAM ( sequential color memory) - gen. SOS (save our ship/souls) - gen. SOS-a SUR i SR ( Surinam )
SOVHOZ ( sovetskoe hozjajstvo) - gen. tis. (tisuća)
SECAM-a SOVHOZ-a (v. § 316) SUV ( sport utility vehicle) - gen. SUV-a tisko (tiskarski )
SEI (Srednjoeuropska inicijativa) - gen. SEI-a SP ( svjetsko prvenstvo ) - gen. SP-a SUVAG (Systeme universel verbotonal d'audition tj. (to jest)
SEK (Swedish krona, švedska kruna) sp. (species, vrsta) Guberina) - gen. SUVAG-a (v. § 316) TJK i TJ (Tadžlkistan )
SEN i SN (Senegal ) SPC (Srpska pravoslavna crkva) - gen. SPC-a Sv. (Sveti) TKM i TM (Turkmenistan)
SEV (Sovjet ekonomičeskoj vzajmopomošči) - SPD (Sozialdemokratische Partei Deutschlands) sv. (svezak) TLD (top-level domai n ) - gen. TLD-a
gen. SEV-a sveuč. (sveučilišn i ) TLS i TL ( Istočni TIrnor)
- gen. SPD-a
SEV (srednjoeuropsko vrijeme) - gen. SEV-a SPH ( Stari pisci hrvatski ) - gen. SPH-a SVK i SK ( Slovačka) TM (transcendentalna meditacija) - gen. TM-a
SF ( science fiction) - gen. SF-a SVN i SI (Slovenija) TNT (trinitrotoluol) - gen. TNT-a
SF (Stomatološki fakultet) - gen. SF-a spec. (specijalist) svrš. (svršeni ) TON i TO (Tonga)
SFRJ (Inekadi Socijalistička Federativna sport. ( sportski ) SW ( southwest, jugozapad) usp. JZ TOR (Tertius ordo regularls, trećoreci) - gen.
Republika Jugoslavija) - gen. SFRJ-a sq. ( sequens, sljedeća Istranical) usp. i d. SWAPO ( South West African People's TOR-a
sfz ( sforzando ) sqq. ( sequentes, sequentia, sljedeće Istranicel) Organizatio n ) - gen. SWAPO-a trad. (tradicionaln i )
sg. ( sing ular, jednina) i jd. usp. i d. SWAT ( Special Weapons and Tactics ) - gen. trg. (trgovački)
sg. t. ( singulare tantum, mn. singularia tantum, SR (savezna republika) SWAT-a TIO i TI (Trinidad i Tobago)
samo u jednini) SR (socijalistička republika) SWE i SE ( Švedska) TUN i TN (Tunis)
SGP i SG ( Singapur) sr. ( senior, stariji) usp. st. SWZ i SZ (Svazi) TUR i TR (Turska)
SGŠ (srednja glazbena škola) - gen. SGŠ-a SRB i RS (Srbija) SYC i SC (Sejšeli ) tur. (turski )
SHK (Stoljeća hrvatske književnosti) - gen. SRC ( sportsko-rekreacijski centar) - gen. SRC-a SYR i SY (Sirija) TUV i TV (Tuvalu )
SHK-a SRCE ( Sveučilišni računski centar) - gen. SZ (sjeverozapad ) TV (televizija) - gen. TV-a
SI ( Le Systeme international d'unites, SRCE-a ili SRCA (v. § 316) TVA (taxe Et la valeur ajoutee) - gen. TVA-a
International System of Units) - gen. SI-a SRH (Inekadi Socijalistička Republika Hrvatska) ŠF ( Šumarski fakultet) - gen. Š F-a TWN i TW (Tajvan )
SI (sjeveroistok) - gen. SRH-a ŠIP (šumskoindustrijsko poduzeće) - gen. ŠIP-a TZA i TZ (Tanzanija)
SI ( Societas lesu ) - gen. SI-a, usp. DI srp. (srpski ) ŠK ( Š kolska knjiga) - gen. ŠK-a tzv. (takozvani )
SIDA (syndrome immunodeficitaire acquis) - SS ( Schutzstaffel ) - gen. SS-a šk. (školski )
gen. SIDA-e (v. § 316) SS. ( Sveti Oci, Sveti) usp. Sv. šk. god. (školska godina) u m. ( u miru/mirovin i )
SIM (subscriber identity module) - gen. SIM-a SSE ( south-southeast, jug-jugoistok) usp. JJI šp. (španjolski ) UAE ( Ujedinjeni Arapski Ernirati ) - g e n . UAE-a,
SIPRI (Stockholm International Peace Research SSI ( sjever-sjeveroistok) ŠPČ ( škola pričuvnih časnika) - gen . ŠP Č-a usp. i ARE
Institute) - gen. SIPRI-a SSS (srednja stručna sprerna) - gen. SSS-a ŠRC (športsko-rekreacijski centar) - gen . ŠRC-a UCLA (University of California, Los Angeles) - gen.
SIS ( Sigurnosno-informativna služba) - gen. SSSH ( Savez samostalnih sindikata Hrvatske) - štok. (štokavski ) UCLA-a
SIS-a gen. SSSH-a uč. ( učenica, učenik)
SIT (Slovene tolar, slovenski tolar) SSSR (Inekadi Savez Sovjetskih Socijalističkih T (top, kula lu šahul) UDBA ( Uprava državne bezbjednosti) - gen.
SKH ( Savez komunista Hrvatske) - gen. SKH-a Republika) - gen. SSSR-a t. (tablica) i tab. UDBA-e (v. § 316)

� .. ______________________________________________________________�7F
"........________________________________________________________ �
....

9. KRATICE
9. KRATICE

UDK ( univerzalna decimalna klasifikacija) - gen. UNTAES ( United Nations Transitional VONS (Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti ) - YEM i YE (Jemen )
UDK-a Administration for Eastern Slavonia) - gen. gen. VONS-a
UEFA ( Union europeenne de football association) UNTAES-a VP (Vojna policija) - gen. VP-a Z (zapad )
- gen. UEFA-e UPI ( United Press International) - gen. UPI-a vr. (vrijeme)
UFO ( unidentified flying object) - gen. UFO-a ur. (urednik/urednici, uredio/uredili) VS (Vijeće sigurnosti ) - gen. VS-a z. k. (zemljišna knjiga)
UGA i UG ( U ganda) ur. br. ( urudžbeni broj) VS (vojna služba) - gen. VS-a z. p. (zadnja pošta)
UHBDDR ( Udruga hrvatskih branitelja URIHO ( Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih vs. (versus, protiv) ZABA (Zagrebačka banka) - gen. ZABA-e (v. §
dragovoljaca Domovinskog rata) - gen. osoba) - gen. URIHO-a VSOA (Vojna sigurnosno-obavještajna agencija) 316)
UHBDDR-a URL ( uniforrn resource location ) - gen. URL-a - gen. VSOA-e ZAF i ZA ( Južnoafrička Republika)
UHF ( ultrahigh frequency) - gen. UHF-a URS ( Udruga radničkih sindikata) - gen. URS-a VSRH (Vrhovni sud Republike Hrvatske) - gen. zam. (zamjenica)
UHVDR ( Udruga hrvatskih veterana URY i UY ( Urugvaj ) VSRH-a ZAP (Zavod za platni promet) - gen. ZAP-a
Domovinskog rata) - gen. UHVDR-a US ( upravni sud) - gen. US-a VSS (visoka stručna sprema) - gen. VSS-a
US ( ustavni sud) - gen. US-a ZAVNOH (Zemaljsko antifašističko vijeće
UK ( United Kingdom, Ujedinjeno Kraljevstvo) -
USA ( United States of America) - gen. USA-a V (visoka škola, viša škola) - gen. VŠ-a
Š narodnoga oslobođenja Hrvatske) - gen.
gen. UK-a, usp. i GBR VUT i VU (Vanuatu)
USA i US (Sjedinjene Američke Države) ZAVNOH-a
UKR i UA ( Ukrajina) VW (Volkswagen ) - gen. VW-a zb. (zbirka)
ukr. (ukrajinski ) USB ( u niversal serial bus ) - gen. USB-a
USD ( United States dollar, američki dolar) zb. (zbornik)
UKW ( Ultrakurzewellen ) - gen. UKW-a USKOK ( Ured za suzbijanje korupcije i W (west, zapad) usp. Z
ul. ( ulica) WAN (wide area network) - gen. WAN-a ZeKaeM (Zagrebačko kazalište mladih) - gen.
organiziranog krirninaliteta) - gen . USKOK-a ZeKaeM-a (v. § 316)
ULEB ( Union of European Basketball Leagues) (v. § 316)
WAN (World Association Newspapers) - gen.
- gen. ULEB-a WAN-a zem. (zemljopisni )
ULU ( Udruženje likovnih umjetnika) - gen. ULU-a UVusp. ( usporedi ) WAP (wireless application protocol) - gen. ZERP (zaštićeni ekološko-ribolovni pojas) - gen.
ULUPUH ( Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika uv. (ultraviolet,
( uvećanica)
ultraijubičast)
WAP-a ZERP-a
primijenjenih umjetnosti) - gen. ULUPUH-a
uz. (u zamjeni ) WBA (World Boxing Association) - gen. WBA-a ZET (Zagrebački električni tramvaj ) - gen. ZET-a
um. ( umanjenica) UZB i UZ ( Uzbekistan) WBC (World Boxing Council) - gen. WBC-a ZF (znanstvena fantastika) - gen. ZF-a
umj. ( umjesto) WBO (World Boxing Organization ) - gen. WBO-a ZGRAF ( Međunarodna izložba grafičkog dizajna i
UMNZHB ( Udruga majki nestalih i zatočenih V (vokativ) i vak. WC (water closet) - gen. WC-a vizualnih komunikacija) - gen. ZGRAF-a
hrvatskih branitelja) - gen. UMNZHB-a v. (vidi ) WFC (World Food Counci l ) - gen. WFC-a ZJZ (zapad-jugozapad )
UN ( Ujedinjeni narodi ) - gen. UN-a v. d. (vršitelj dužnosti) WHO (World Health Organization) - gen. WHO-a
UNCD ( United Nations Disarmament WIPO (World Intelectual Property Organization) zk. ul. (zemljišnoknjižni uložak)
v. p. (vojna pošta) ZKL (Zagrebačko kazalište lutaka) - gen. ZKL-a
Commission ) - gen. UNCD-a v. r. (vlastitom rukom, vlastoručno) - gen. WIPO-a
UNCRO ( United Nations Confidence VAT (value-added tax) - gen. VAT-a WLAN (wireless local area network) - gen. 2MB i ZM (Zambija)
Restauration Operation in Croatia) - gen. VAT i VA (Vatikan ) WLAN-a znan. (znanstveni )
UNCRO-a VBR (višecijevni bacač raketa) - gen. VBR-a WMO (World Meteorological Organization ) - gen. ZNG (Zbor narodne garde) - gen. ZNG-a
UNCTAD ( United Nations Conference on Trade VCR (video cassette recorder) - gen. VCR-a WMO-a ZNŽO ( Zbornik za narodni život i običaje) - gen.
and Development) - gen. UNCTAD-a VCT i VC ( Sveti Vincent i Grenadini) WNBA (Women's National Basketball ZNŽO-a
UNESCO ( United Nations Educational, Scientific VE (Vijeće Europe) - gen. VE-a Associatio n ) - gen. WNBA-a
zool. ( zoološki )
and Cultural Organization) - gen. UNESCO-a VEN i VE (Venezuela) WNW (west-northwest, zapad-sjeverozapad)
(v. § 316) usp. ZSZ ZOI (zirnske olimpijske igre) - gen. ZOI-a
vez. (veznik) ZSZ (zapad-sjeverozapad )
UNHCR ( United Nations High Commissioner for VF (Veterinarski fakultet) - gen. VF-a WSM i WS ( Samoa)
Refugees) - gen . UNHCR-a VGA (video graphic array) - gen. VGA-a WSW (west-southwest, zapad-jugozapad) usp. ZWE i ZW (Zimbabve)
UNICEF ( United Nations International Children's VHF (very high frequency) - gen. VHF-a ZJZ ZZS (Zavod za zaštitu spomenika) - gen. ZZS-a
Emergency Fund ) - gen. UNICEF-a VHS (video home system ) - gen. VHS-a WTA (Women's Tennis Association) - gen. WTA-a
UNIDO ( United Nations Industrial Developrnent VIP (very important person ) - gen. VIP-a WTC (World Trade Center) - gen. WTC-a ž (ženski rod ) j ž. r.
Organization ) - gen. UNIDO-a vjero (vjerski) WTO (World Trade Organization ) - gen. WTO-a ž. r. (ženski rod ) j ž
UNITAR ( United Nations Institute for Training and VKV (visoka kvalifikacija) - gen. VKV-a WWW (world wide web ) - gen. WWW-a
ŽNK (ženski nogometni klu b ) - gen. ŽNK-a
Research ) - gen. UNITAR-a vl. (vlasnik)
UNMOP ( United Nations Mission of Observers in vlč. (velečasni) XL ( extra large /size/)
Prevlaka) - gen. UNMOP-a VNM i VN (Vijetnam) XS ( extra small /size/) OO (Ioznaka za! zahod, toalet) j OO
UNPA ( United Nations Protection Area) - gen. voj. (vojni) XXL ( extra extra large /size/) 30 (trodimenzionalan) - gen. 3D-a
UNPA-e vok. (vokativ) i V
UNPROFOR ( United Nations Protection Forces) vol. (volume) usp. knj. i sv.
- gen. UNPROFOR-a vol. (volumen )
...

PISANJ E RIJ EČi

IZ STRANIH J EZIKA

>
t
1 0 . PISANJE RIJEČ i IZ STRANI H JEZIKA

321 . Strane vlastite imenice (imena ljudi, imena zemljopisnih pojmova, zaštićena ime­
na) i ostale strane riječi pišu se u hrvatskome latinicom bez obzira na to kojim se
pismom zapisuje jezik iz kojega dolaze.

Pojmovi koji se rabe II ovome poglavlju - transliteracija i transkripcija - tc transliteracijsko-transkripcijska

pravila za pojedine jezike opisani su II poglavlju Transliteracija i transkripcija stranih imena.

STRANE VLASTITE IMENICE

322. Imena iz jezika koji se služe latinicom pišu se u izvornom obliku:

Andre-Marie Ampere, Constantin Brancu,?i. Charlotte Bronte, Luis Bunuel,
LUIs Vaz de Camiies, Frederic Fran�ois Chopin, Vera Chytilova,
Maria Curie-Sklodowska, Adne Sondral, Friorik P6r Frioriksson, Agnes Gonxhe
Bojaxhiu, Bjiirk Guomundsd6ttir, Nad'a Hejna-Pietrova, Alejandro Gonzalez Inarritu,
Mikl6s Jancs6, Hans Robert JauB, Soren Kierkegaard, Yakup Kadri Karaosmanoglu,
Niccolb Machiavelli, JirI Menzel, Slawomir Mrozek, llie Nastase,
Paavo Nurmi, Sandor Petafi, Michel Preud'homme, Volker Schliindorff,
Frans Eemil Sillanpaa, Ole Gunnar Solskjrer, L:udovlt Štur, Aleksandra ŠI�ska,
Vlad Tepe!?, Jože Toporišič, Lech Wal{lsa, Karol Wojtyla
323. Imena iz jezika koji se služe nelatiničnim pismom (v. §§ 324, 325) pišu se ili u trans­
literiranom ili u transkribiranom obliku. Uporaba jednoga od tih dvaju oblika
načelno ovisi o tradiciji bilježenja imena iz pojedinoga jezika.
Imena iz jezika za koje se ustalilo prenošenje u transkribiranom obliku u translite­
riranom se obliku pišu samo u znanstvenim tekstovima.

U novije se doba imena iz jezika koji se služe nelatiničnim pismom - ali i iz jezika koji se služe latinicom -
prenose prema engleskoj i američkoj transliteraciji. Takav se prijenos ne preporučuje. Kad god je to moguće, valja
slijediti pravila koja se donose II poglavlju Transliteracija i transkripcija stranih imena, odnosno - za jezike i
pisma koji ondje nisu opisani - izvornu, službenu transliteraciju u latinicu.

b
10. PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH JEZI KA 1 0 . PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH J EZI KA

324. Imena iz jezika koji se služe ćirilicom Ime George izgovorno završava na suglasnik (bez obzira na pisani oblik) i grama­
tički je jednako imenu Ivan ( George - Georgea - Georgeov kao Ivan - Ivana -
al imena iz ruskoga, bjeloruskoga, ukrajinskoga, bugarskoga i makedonskoga pišu
se u transkribiranom obliku:
Ivanov) , odnosno pisani oblik osnove na koju se dodaju gramatički nastavak i su­
fiks jest George- (kao što je u Ivan osnova: Ivan-) .
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Anatoljij Jevgenjevič Karpov,
Jurij Aljeksejevič Gagarin, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Maja Mihajlovna Plisecka Ime Degas izgovorno završava na naglašeno a (bez obzira na pisani oblik) i gra­
Pavel Osipovič Suhoj, Vitaljij Ščerbo, Aljaksandar Pai:ilavič Gljeb matički je jednako imenu Ivan ( Degas - Degasa - Degasov kao Ivan - Ivana
Oleksandr Petrovič Dovženko, Sergij Bubka, Andrij Ševčenko - Ivanov) , odnosno pisani oblik osnove na koju se dodaju gramatički nastavak i
Stefka Kostadinova, Magdalena Maleeva, Hristo Stoičkov
Vlatko Stefanovski, Katica Ć Ulavkova, Kole Nedelkovski sufiks jest Degas- (kao što je u Ivan osnova: Ivan-) .
Ime Sarah izgovorno završava na nenaglašeno a (bez obzira na pisani oblik) i
bi imena iz srpskoga i crnogorskoga pišu se u transliteriranom obliku: gramatički je jednako imenu Ana (Sarah - Sare - Sarin kao Ana - Ane - Anin ) ,
Miloš Crnjanski, Zoran Radmilović odnosno pisani oblik osnove na koju se dodaju gramatički nastavak i sufiks jest
Petar Petrović Njegoš, Antonije PušiĆ Sar- (kao što je u Ana osnova: An-) .
325. Imena iz jezika koji se služe nelatiničnim i nećiriličnim pismom 328. Pri sklonidbi stranih vlastitih imena i izvođenju posvojnih pridjeva od njih (pridjevi
al imena iz hebrejskoga, arapskoga, hindskoga i novogrčkoga pišu se u transkribi­ na -ov/-ev, -ljev, -in) hrvatski se gramatički nastavci i sufiksi na osnovu dodaju
ranom obliku: • bez promjena u sastavljenom i nesastavljenom pisanju te pisanju velikoga i ma­
David ben Gurion, Golda Meir, Jichak Rabin, Ariel Šaron loga početnog slova (usp. i § 1 90.1 ) :
Halil Džubran, Fatin Hamama, Hanan al-Šejh, Mahmud Derviš Pierre de Coubertin - Pierrea de Coubertina - De Coubertinov,
Mirabai, Nagarđuna, Surdas, Indira Gandhi Shaquille O'Neal - Shaquillea O'Neala - O'Nealov
Nikos Galis, Aristotelis Onasis, Jorgos Papandreu, Mikis Teodorakis • bez bilježenja međusamoglasničkoga i (j ) (usp. i § 65):
bl imena iz japanskoga i kineskoga pišu se u transliteriranom obliku: Enzo Ferrari - Enza Ferraria ( ne Ferrarija) - Enzom Ferrariem ( ne Ferrarijem ) -
Ferrariev (ne Ferrarijev), Virginia Woolf - Virginie Woolf (ne Virginije) - Virginiom Woolf
Akira Kurosawa, Katsushika Hokusai, Yasujiro Ozu ( ne Virginijom) - Virginiin ( ne Virginijin)
Pu Yi, Deng Xiaoping, Yao Ming Albert Camus [kamI] - Alberta Camusa ( ne Camusja) - Albertom Camusem ( ne
Camusjem) - Camusev ( ne Camusjev), Denis [denI] Diderot - Denisa ( ne Denisja)
326. Imena iz starogrčkoga i latinskoga pišu se u transkribiranom obliku, a podliježu i Diderota - Denisem (ne Denisjem ) Diderotom
posebnim pravilima tvorbene prilagodbe: Shakespeare je pisao o Montecchiima i Capuletiima ( ne Montecchijima i Capu/etijima).
Ahilej, Fidija, Klitemnestra, Medeja • promjene na morfemskim granicama bilježe se samo ako do njih doista dolazi:
Ciceron, Horacije, Junona, Venera New York V New Yorče
-

O pisanju latinskih imena poput Croatia, Cibalia te pridjeva poput Croatiana, Marulianum v. § 65.
327. Strane vlastite imenice u hrvatski sklonidbeni i tvorbeni sustav ulaze prema
svojem izgovornom obliku (ne prema svojemu pisanom obliku) - izgovor
određuje kojoj će hrvatskoj sklonidbi pripasti.
Francesco Petrarca - Francesca Petrarce (ne Franceska Petrarke) - Francescu
ali:
Petrarci ( ne Francesku Petrarki) - Francescov ( ne Franceskov) - Petrarcin ( ne Petrarkin),
Jessica - Jessice ( ne Jessike) - Jessici (ne Jessiki) - Jessicin (ne Jessikin)
Za imena i prezimena koja čini jedno slovo vrijede ista pravila, osim što se II njih gramatički nastavci i sufiksi od
osnove odvajaju crticom (usp. § 205):
Malcolm X - Malcolma X-a - X-ov

Sklonidbeni pak tip određuje gdje u pisanom obliku imena završava osnova na
koju se dodaju gramatički nastavak i/ili sufiks.
To znači da se i imena poput George [3or3], Degas [dega], Sarah [sara] vladaju
prema svojem izgovornom obliku:
Skraćeni se član imena ili prezimena (usp. § 317) ne sklanja:
George C. Scott - Georgea C. Scotta
Imena koja čini više skraćenih članova - koja se uvijek javljaju upravo u takvu obliku (npr. B. B. King, D. W. Griffith,
O. J. Simpson ) - vladaju se popm složenih kratica (usp. § 320):
O. J. Simpson - O. J.-a Simpsona - O. J.-ev

L

1 0 . PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH JEZIKA
Imena i prezimena stranoga podrijetla koja su dio hrvatskoga sustava imena i prezimena ne podliježu pravilu o
nebilježenju međusamoglasničkoga i Cj ) - bez obzira na to jesu li grafijski prilagođena hrvatskomu jeziku ili nisu
- odnosno vladaju se kao Toni - Tonija - Tonijev, Rudi - Rudija - Rudijev:
Franjo Marija Appendini - Appendinija - Appendinijev, Milovan Gavazzi - Gavazzija - Gavazzijev,
BobI Marotti - Marottija - Marottijev, Trto Strozzi - Strozzija - Strozzijev, Joakim Stulli - Stullija - Stullijev,
Emil Tedeschi - Tedeschija - Tedeschijev
Ako nositelj takva imena ili prezimena to želi, može svoje ime pisati i prema pravilima za strana imena.
329. Odnosni pridjevi (pridjevi na -ski) i imenice izvedene od stranih vlastitih imena
pišu se s prilagođenom osnovom (više o tome v. u § 352):
Darwin - darvinovski - darvinist, De Coubertin - dekubertenovski -
dekubertenovac, O'Neal - onilovski - onilovac
Bologna - bolonjski - Bolonjac - Bolonjka, Dublin - dabi i nski - Dablinac -
Dablinka, New York - njujorški - Njujorčanin - Njujorčanka
330. Prijedlozi, članovi, prefiksi, veznici i sL kao dijelovi stranih prezimena pišu se -
poštujući pravila o transliteraciji i transkripciji pojedinoga jezika (v. poglavlje Trans­
literacija i transkripcija stranih imena) - onako kako se pišu u izvornim jezicima:
Harun al-Rašid, David ben Gurion, Vasco da Gama, Leonardo da Vinci,
Olivia de Havilland, Pierre de Coubertin, Robert de Nira, Vittorio De Sica, Claude De bussy,
Jean de La Fontaine, Pedro Calder6n de la Barca, Alessandro Del Piero,
Alfredo Laulhe di Stefano, Leonardo DiCaprio, Ewald Andreas Dupont,
Francis Scott Fitzgerald, Joan Mir6 i Ferra, Abul Hasan Ibn Junus, Robert Downey Jr.,
Elle MacPherson, James Macpherson, John McEnroe, Maureen O'Hara,
Marco van Basten, Ludwig van Beethoven, Lee Van Kleef, Edwin van der Sar,
Herbert von Karajan, Carl von Linne, Jose Ortega y Gasset
331. Za strana imena zemljopisnih pojmova (gradova, sela, pokrajina, rijeka, planina,
otoka, poluotoka i sL) i za strana zaštićena imena (tvrtki, udruga,sportskih klubova
i sL) u hrvatskome vrijede ista pravila kao i za strana vlastita imena ljudi.
Ona se opisuju unutar pojedinih sklonidbenih tipova (v. §§ 333-352) .
332. Hrvatska imena stranih osoba i stranih zemljopisnih pojmova ne podliježu pravi­
lima o pisanju stranih imena.
Hrvatskim imenom smatra se ime koje je ili izvorno hrvatsko, ili je hrvatski ekvivalent stranog imena, ili je
hrvatski prijevod riječi u sastavu stranog imena, ili je ime koje se tradicionalno rabi II transkribiranom i tvorbena
prilagođenu obliku. Tradicionalni transkribirani oblik može se pritom znamo razlikovati od oblika koji bi se
dobio prema transkripcijskim pravilima koja za pojedini strani jezik vrijede danas (usp. poglavlje Transliteracija i
transkripcija stranih imena), posebice onda kad je načinjen prema obliku u jeziku putem kojega je ime u hrvatski
došlo, a ne prema obliku u izvornome jeziku.
Stranim se dakle imenima ne smatraju
a} imena mnogih poznatih povijesnih osoba (biblijskih osoba i likova, mislilaca,
svetaca, svjetovnih i crkvenih vladara, vojskovođa i sl.):
Isus Krist, Mojsije, Adam, Eva, David, Abraham, Izak, Judita, Rebeka
Alah, Muhamed, Buda, Šiva, Višnu
l
1 0. PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH JEZIKA
Grgur I. Veliki, Inocent IV, Ivan Pavao II, Ivana Orleanska, Julije II, Pio XII,
Sv. Augustin, Sv. Benedikt iz Nursije, Sv. Franjo Asiški, Sv. Ivan, Sv. Ivan Zlatousti,
Sv. Luka, Sv. Marija Magdalena, Sv. Marko, Sv. Matej, Sv. Toma Akvinski
Aleksandar Veliki, Bik Koji Sjedi ( indijanski poglavica), Džingis-kan, Eduard VIII,
Elizabeta I, Franjo Josip I, Hasan-paša Predojević, Henrik II. Sveti, Henrik Pomorac,
Ivan Bez Zemlje, Ivan Fridrik Velikodušni, Ivan Grozni, Izabela I. Katolička, Josip II,
Karlo II. Ćelavi, Karlo Veliki, Katarina II. Velika, Konstantin XI. Dragaš Paleolog,
Lotar III. Saksonac, Ludi Konj ( indijanski poglavica), Luj V. Lijeni, Luj XIV, Luj Filip,
Marija Antoaneta, Marija Lujza, Marija Terezija, Mehmed-paša Sokolović,
Petar Veliki, Pipin Mali, Rikard Lavljeg Srca, Sulejman II. Veličanstveni i sl.
Hrvatski ekvivalent stranog imena rabi se i za neke suvremenike - ime pape i, rjeđe, članova kraljevskih obitelji:
papa Benedikt XVI. (lat. Benedictus ), kraljica Elizabeta II. (engl. EfiZ8beth l, kraljica Margareta II. (dan. Margrethe )
ali: kraljica Beatrix ( ne Beatrisa l, princ Charles ( ne Karlo ), kralj Carl Gustaf XVI. ( ne Karlo Gustav),
kralj Juan Carlos I. ( ne Ivan Karlo ) i dr.
�l imena mnogih stranih zemljopisnih pojmova:
Amazona ( port. Rio Amazonas), Ande (šp. Los Andes), Ararat (tur. Agn Dagl ) ,
Atena ( grč. Athenai, ngrč. AtMna ), Bavarska ( njem. Bayern ), Beč ( njem. Wien ),
Budimpešta ( mađ. Budapest), Britanska Kolumbija ( engl. British CO/lImbia ),
Bospor (tur. istanbul Bogazi ), Dardaneli (tur. r;;anakka/e 80gazl), Firenca (tal. Firenze ),
Galipolje (tur. Gelibo/u), Gaskonja (fr. Gascogne), Grenland (grenlandski Ka/aa/lit Nunaat,
dan. Gron/and), Jeruzalem (hebr. Jeruša/aj/m ), Kalifornija ( engl. California ),
Kastilja (šp. Castilla ), Katalonija ( katalonski Catalunya, šp. Cataluna),
Kordiljeri (šp. CordillerBs Ide los Andesl), Korzika (fr. Corse), Krakov ( polj. Krak6w),
Lisabon ( port. Lisboa), Lozana (fr. Lausanne), Nica (fr. Nice), Majna ( njem. Main ),
Normandija (fr. Normandie ), Novi Meksiko ( engl. New Mexico), Pariz (fr. Paris ),
Peking ( kin. Beijing), Prag ( češ. Praha ), Rajna ( njem. Rhein, fr. Rhin ), Rim (tal . Roma),
Rona (fr. Rhone), Sena (fr. Seine), Sjeverna Karolina ( engl. North Carolina ),
Silicijska dolina ( engl. Silicon Valley), Solun ( ngrč. Thessalonlk8 ), Sorbona (fr. Sorbonne),
Stjenjak ( engl. Rocky Mountains), Šampanja (fr. Champagne), Tokio (jap. Tokyo),
Varšava ( polj . Warszawa ), Veliko slano jezero ( engl. Great Salt Lake), Venecija (tal .
Venezia ), Vezuv (tal . Vesuvio ), Visla ( polj . Wisla ), Ženeva (fr. Geneve, njem. Genf) i sl.
el imena svih kontinenata i država (popis država svijeta v. u Dodacima) :
Afrika, Antarktika, Australija, Azija, Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika
Azerbajdžan, Bjelorusija, Brunej, Gvatemala, Gvineja Bisau, Japan, Kuvajt, Meksiko,
Sveti Kristofor i Nevis, Tadžikistan, Trinidad i Tobago i dr.
SKLONIDBA STRANIH IMENA
333. Muška vlastita imena i prezimena koja izgovorno (u pismu ne mora biti tako) za-
vršavaju na suglasnik sklanjaju se kao Ivan - Ivana:
Ingrnar Bergman - Ingmara Bergmana, Wolfgang Amadeus Mozart - Wolfganga
Amadeusa Mozarta, Hans Christian Andersen - Hansa Christiana Andersena,
William Shakespeare - Williama Shakespearea, Luis Bunuel - Luisa Bunuela,
"T
1 0 . PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH JEZIKA
George W. Bush - Georgea W. Busha, Zinedine Zidane - Zinedinea Zidanea, Fred
Astaire - Freda Astairea, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev - Dmitrija Ivanoviča
Mendeljejeva, Gyorgy [3er3] Lukacs - Gyorgya Lukacsa, Auguste [ogist] Lumiere -
Augustea Lumierea, Pierre de Coubertin - Pierrea de Coubertina, LUIs Vaz de Camoes
- LUIsa Vaza de Camoesa, Frederic Fran<;ois Chopin - Frederica Fran<;oisa Chopina
Na isti način sklanjaju se odgovarajuća strana zemljopisna i zaštićena imena:
Bruxelles - Bruxellesa, Cambridge [kembri3] - Cambridgea, Juventus -
Juventusa, Marseille [marsei] - Marseillea, Mlinchen - Mlinchena, Newcastle ­
Newcastlea, Szombathely [sorobatbei] - Szombathelya, Real - Reala
334. Muška vlastita imena i prezimena koja izgovorno (u pismu ne mora biti tako) za-
vršavaju na naglašeni samoglasnik (a, e, i, o, u ) sklanjaju se kao Ivan - Ivana:
Edgar Degas - Edgara Degasa, Eugene Delacroix - Eugenea Delacroixa, E ric
,
Cantona [kantona] - Erica Cantonaa, Franl.'ois Mitterrand - Franl.'Oisa Mitterranda,
Jean-Paul Marat - Jean-Paula Marata, Prosper Merimee - Prospera Merimeea,
Francisco Jose de Goya y Lucientes - Francisca Josea de Goye y Lucientesa,
Carl von Linne - Carla von Linnea, Gerard Depardieu - Gerarda Depardieua, Alain
Resnais - Alaina Resnaisa, Michel Platini - Michela Platinia, Albert Camus - Alberta
Camusa, Antoine de Saint-Exupery - Antoinea de Saint-Exuperya, Bruce Lee -
Brucea Leea - Bruceom Leeem, Salvador DalI - Salvadora Dalla, Jean-Paul Belmondo
- Jean-Paula Belmondoa, Victor Hugo [igo] - Victora Hugoa, Denis [deni] Diderot ­
Denisa Diderota, Niccolo Machiavelli - Niccoloa MachiaveIIia, Joan Miro - Joana
Miroa, Bo Didley - Boa Didleya, Georges Pompidou - Georgesa Pompidoua,
Lou Reed - Loua Reeda, John Woo - Johna Wooa - Johnom Wooom
Na isti način sklanjaju se odgovarajuća strana zemljopisna i zaštićena imena:
Bordeaux [bordo] - Bordeauxa, Charleroi [šar!roa] - Charleroia, Calais [kale] -
Calaisa, Chamonix [šamoni] - Chamonixa, Cinecitta [činečitii] - Cinecittaa, Gaultier
- Gaultiera, Montpellier [monpelie] - Montpelliera, Spa [spi] - Spaa, Vichy - Vichya
335. Muška vlastita imena i prezimena koja izgovorno (u pismu ne mora biti tako) za-
vršavaju na nenaglašene samoglasnike e, i, u sklanjaju se kao Ivan - Ivana:
Dante Alighieri - Dantea Alighieria, Aki Kaurismaki - Akia Kaurismakia, Luigi
Galvani - Luigia Galvania, Freddie Mercury - Freddiea Mercurya, Dizzy Gillespie
- Dizzya Gillespiea, Haile Selassie - Hailea Selassiea, llie Nastase - lliea
Nastasea, Dumitru Mitu - Dumitrua Mitua, Cesare Borgia - Cesarea Borgie, Sergio
Leone - Se;gia Leonea, Johann Wolfgang Goethe - Johanna Wolfganga Goethea,
Paavo Nurml - Paava Nurmia, JirI Menzel - Jii'fa Menzela, Kimi REiikkbnen - Kimia
REiikkbnena, Joe Pesci - Joea Pescia, Kofi A. Annan - Kofia A. Annana, Tennessee
Williams - Tennesseea Williamsa - Tennesseeem Williamsom, John Maxwell Coetzee
- Johna Maxwella Coetzeea, Humphrey Bogart - Humphreya Bogarta, John McEnroe
[mekinrou] - Johna McEnroea, Santiago Bernabeu - Santiaga Bernabeua,
Frans Eemil Sillanpaa [silanpe] - Fransa Eemila Sillanpaaa, Džavaharlal Nehru -
Džavaharlala Nehrua, Yasujiro Ozu - Yasujira Ozua
Na isti način sklanjaju se odgovarajuća strana zemljopisna i zaštićena imena:
Armani - Armania, Audi - Audia, Baku - Bakua, Chelsea [čelsi] - Cheiseaa,
Delhi - Delhia, Dubai - Dubaia, Honolulu - Honolulua, Kawasaki - Kawasakia,
Miami - Miamia, Milwaukee - Milwaukeea, Nigde - Nigdea, Schalke - Schalkea,
Sidney - Sidneya, Sony - Sonya, Subaru - Subarua, Versace - Versacea
I
l
1 0. PISANJE RIJEČ i IZ STRAN I H J EZIKA
336. Muška vlastita imena i prezimena koja izgovorno završavaju na nenaglašeno o
(u pismu ne mora biti tako) sklanjaju se kao Marko - Marka:
Pablo Picasso - Pabla Picassa, Enrico Caruso - Enrica Carusa, Placido Domingo
- Placida Dominga, Roberto Baggio - Roberta Baggia, Alessandro Del Piero -
Alessandra Del Piera, Marco Polo - Marca Pola, Armando Diego Maradona -
Armanda Diega Maradone, Hugo [hugo] Boss - Huga Bossa, Mario Lanza - Maria
Lanze, Giorgio Armani - Giorgia Armania, Mikl6s Jancso - Mikl6sa Jancsa, Paavo
Nurmi - Paava Nurmia, Toshiro Mifune - Toshira Mifunea, Yasujiro Ozu - Yasujira
Ozua, Nikolaus August Otto - Nikolausa Augusta Otta, Oleksandr Petrovič Dovženko -
Oleksandra Petroviča Dovženka, Andrij Ševčenko - Andrija Ševčenka
Na isti način sklanjaju se odgovarajuća strana zemljopisna i zaštićena imena:
Atletico - Atletica, Bilbao - Bilbaa, Borneo - Bornea, Chicago - Chicaga,
Colorado - Colorada, Idaho [aidaho] - Idaha, Lazio - Lazia, Marlboro - Maribora,
Ontario - Ontaria, Umea [umeo] - Umea - Umeu, Volvo - Volva
Pojedina imena koja izgovorno završavaju na dugo nenaglašeno o sklanjaju se kao Ivan - Ivana (v. § 334):
Arkansas [iirkans6] - Arkansasa (ne Arkansa ) - Arkansasu (ne Arkansu)
337. Muška vlastita imena i prezimena koja izgovorno završavaju na nenaglašeno a
(u pismu ne mora biti tako) sklanjaju se kao Luka - Luke:
Akira Kurosawa - Akire Kurosawe, Pekka Suorsa - Pekke Suorse, Gianluca
Pagliuca - Gianluce Pag liu ce, Andrea BoceIIi - Andree BoceiIia, Sergij Bubka -
Sergija Bubke, Francis Ford Coppola - Francisa Forda Coppole, Ezra Pound -
Ezre Pounda, Elia Kazan - Elie Kazana, Vasco da Gama - Vasca da Game,
Ira Hayes - Ire Hayesa, Mario Lanza - Maria Lanze, Armando Diego Maradona -
Armanda Diega Maradone, Mircea [mirča] Eliade - Mircee Eliadea, John O'Hara -
Johna O'Hare, Karol Wojtyla - Karola Wojtyle
Elijah [ilai3a] Wood - Elije Wooda - Eliji Woodu, John Hannah [hana] - Johna Hanne
- Johnu Hanni, Isiah [aizaia] Thomas - Isie Thomasa - Isii Thomasu,
Jeremiah [3eremaia] Dixon - Jeremie Dixona - Jeremii Dixonu
Strana zemljopisna i zaštićena imena koja izgovorno završavaju na nenag1ašen,o a ženskoga su roda, pa se opisuju
unutar tipa Ana - Ane (v. § 342).
338. Pojedina muška vlastita imena iz slovenskoga, makedonskoga i bugarskoga koja
izgovorno završavaju na nenaglašene samoglasnike e i o (podrijetlom hipokoristi­
ci) sklanjaju se kao Mate - Mate ili Mato - Mate:
Jože Toporišič - Jože Toporišiča, Tone Vogrinec - Tone Vogrinca, Blaže Koneski -
Blaže Koneskog(a), Kole Nedelkovski - Kole Nedelkovskog(a)
Ivo Daneu - Ive Daneua, Kočo Racin - Koče Racina, Milčo Mančevski - Milče
Mančevskog(a), Hristo Stoičkov - Hriste Stoičkova, Pejo Javorov - Peje Javorova
339. Slavenska prezimena muških osoba na -ov/-ev i -in (izvorno pridjevi) sklanjaju se
kao imenice (v. § 333) :
Bulgakov - Bulgakovom ( ne Bulgakovim), Jesenjin - Jesenjinom,
Stoičkov - Stoičkovom (ne Stoičkovim)
 1 0 . PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH J EZIKA
340. Slavenska i prezimena slavenskoga podrijeda muških osoba koja izgovorno završavaju
na -ski i -i (izvorno pridjevi) sklanjaju se kao pridjevi, rjeđe kao imenice (v. § 335) :
Cybulski - Cybulskog(a) - Cybulskim ( rj . Gybu/ski - Gybu/skia - Gybu/skiem) .
Gorki - Gorkog(a) - Gorkim, Dostojevski - Dostojevskog(a) - Dostojevskim,
Stefanovski - Stefanovskog(a) - Stefanovskim, Gretzky - Gretzkog(a) - Gretzkim,
Chomsky - Chomskog(a) - Chomskim
341. Kineska, korejska, vijetnamska, burmanska i sl. muška imena - u kojih se na
prvome mjestu piše prezime, a na drugome ime - vladaju se kao jednočlana,
odnosno sklanja im se samo zadnji član:
Yao Ming - Yao Minga, Kim II Sung - Kim II Sunga
342. Ženska vlastita imena i prezimena koja izgovorno završavaju na nenaglašeno a
(u pismu ne mora biti tako) sklanjaju se kao Ana - Ane:
Gina Lollobrigida - Gine Lollobrigide - Gini Lollobrigidi, Hanna Schygulla -
Hanne Schygulle - Hanni Schygulli, Lucrezia Borgia - Lucrezie Borgie -
Lucrezii Borgii, Sofia Coppola - Sofie Coppole - Sofii Coppoli, Cesaria Evora -
Cesarie Evore - Cesarii Evori, Isabella Rossellini Isabelle Rossellini -
- -evna, -ska (izvorno pridjevi) sklanjaju se kao pridjevi:
Isabelli Rossellini, Virginia Woolf - Virginie Woolf - Virginii Woolf, Mia Farrow -
Mie Farrow - Mii Farrow, Julia Roberts - Julie Roberts - Julii Roberts
Hannah Arendt - Hanne Arendt - Hanni Arendt, Deborah Kerr - Debore Kerr -
Debori Kerr, Sarah Jessica Parker - Sare Jessice Parker - Sari Jessici Parker, Oprah
Winfrey - Opre Winfrey - Opri Winfrey, Norah Jones Nore Jones - Nori Jones
- Donkove - Donkovoj ( ne Donkovi), Božena Nemcova - Nemcove - Nemcovoj
Na isti način sklanjaju se odgovarajuća strana zemljopisna i zaštićena imena:
Bologna - Bologne - Bologni, Brescia [breša] - Brescie - Brescii, Georgia -
Georgie - Georgii, Honda - Honde - Hondi, Lancia [lanča] - Lancie - Lancii,
Nivea - Nivee - Nivei, Nokia - Nokie - Nokii, Pennsylvania - Pennsylvanie -
PennsyIvanii, Philadelphia - Philadelphie - Philadelphii, Perugia [pem;3a] - Perugie -
Perugii, Sevilla - Seville - Sevilli, Steaua - Steaue - Steaui, Utah [iura] - Ute - Uti
Ako se završno nenaglašeno -a bilježi s -ah, tada se ono tako bilježi i II vokativu, odnosno takva imena i II vokativu
zadržavaju izvorni (nominativni) oblik: Sarah - V Sarah.
Kao što se i hrvatska prezimena ženskih osoba na nenaglašeno a mogu i sklanjati i ne sklanjati (Snježana Petika
- G Snježane Petike/Petika ) , tako se mogu i sldanjati i ne sklanjati i takva strana prezimena ženskih osoba: Gina
Lollobrigida - G Gine Lollobrigide/lollobrigida, Sofia Coppola - G Sofie Coppole/Coppola.
Ako se završno nenaglašena -a u stranome prezimenu ženske osobe bilježi s -ah, prezime se ne sklanja: Daryl
Hannah - G Daryl Hannah (ne Daryl Hanne) .
Ženska prezimena na naglašeno -a ne sklanjaju se: Agnes Varda [varda] - G Agnes Varda.
343. Ostala imena i prezimena ženskih osoba - sva osim onih u § 342 - ne sklanjaju se
(to jest u sklonidbi se ne mijenjaju), odnosno vladaju se kao Karmen - Karmen:
Britney Spears Glazba Britney Spears sluša se posvuda.
Coco Chanel Sve od pojave Coco Chanel nije bilo takve modne revolucije.
Hediye Dizioglu
Bili smo na izletu s Hediye Dizioglu.
Heike Drechsler Rekordi Heike Drechsler još nisu oboreni.
Janis Joplin Tulumi često završe pjesmama Janis Joplin.
'I '
! li
.,I i;
1 0 . PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH J EZIKA
J. K. Rawling Knjige J. K. Rawling čitaju svi .
Ingrid Bergman I ngmar Bergman nije u rodu s Ingrid Bergman.
Margaret Thatcher Vladavina Margaret Thatcher bila je vrlo stroga.
Sirimavo Bandaranaike Poslije Sirimavo Bandaranaike ženama je u politici bilo lakše.
Steffi Graf Teško je uzvraćati na udarce Steffi Graf.
Suprug Yoko Ono bio je popularan pjevač.
Yoko Ono
Aung San Suu Kyi NenasiIna borba za demokraciju donijela je Aung San Suu Kyi
Nobelovu nagradu.
Strana ženska imena koja u pismu završavaju na e koje se ne izgovara također se načelno ne sklanjaju. Takva su
primjerice Annemarie [anemari] Moser-Proli, Annette Bening, Catherine Deneuve, Isabelle Adjani, Jacqueline Kennedy,
Juliette Greco, Sophie Marceau, Vivienne Westwood i sl.
Na isti način ne sklanjaju se ni strana zemljopisna imena poput Bourgogne (drugo je transkribirano i tvorbena
prilagođeno Burgundija - Burgundije; v. i § 332), Champagne (hrv. Šampanja - Šampanje) , Geneve (hrv. Ženeva -
) Lausanne (hrv. Lozana - Lozane) , Provenee (hrv. Provansa - provanse) , Rhone (hrv. Rona - Rone) , Seine (hrv.
Ženeve ,
Sena - Sene) , Sorbonne (hrv. Sorbona - Sorbone) i sl.
344. Slavenska i prezimena slavenskoga podrijeda ženskih osoba na -ova /-eva, -ovna /
Maja Mihajlovna Plisecka - Mihajlovne Plisecke - Mihajlovnoj Pliseckoj (ne Mihaj/ovni
Plisecki), Vika Chytilova - Chytilove - Chytilovoj ( ne Ghytilovi), Maria Curie-Sklodowska
_ Curie-Sklodowske - Curie-Sklodowskoj (ne Gurie-Sklodowski),
Martina Navratilova - Navratilove - Navratilovoj ( ne Navrati/ovi), Jordanka Donkova -
( ne Nemcovi), Maria D1jbrowska - D1jbrowske - D1jbrowskoj ( ne Oqbrowski)
345. Prijedlozi, članovi, prefiksi, veznici i sL kao dijelovi stranih prezimena (usp. § 330)
ne sklanjaju se:
Harun al-Rašid - Haruna al-Rašida, David ben Gurion - Davida ben Guriona,
Pedro Calder6n de la Barca - Pedra Calder6na de la Barce, Robert Downey Jr. -
Roberta Downeya Jr., Herbert von Karajan - Herberta von Karajana
346. U dvočlanih i višečlanih stranih zemljopisnih i zaštićenih imena sklanja se obično
samo zadnji član:
Addis Abeba - Addis Abebe, Aix-en-Provence - Aix-en-Provencea, Amu-Darja -
Amu-Darje, Cape Town - Cape Towna, Ciudad <!,e Mexico - Ciud_ad de Mexica, Den
Haag - Den Haaga, Hong Kong - Hong Konga, lIe-de-France - 1Ie-de-Francea,
Kingston-upon-Hull - Kingston-upon-Hulla, Kuala Lumpur - Kuala Lumpura, La Paz
- La Paza, Los Angeles - Los Angelesa, Louvain-Ia-Neuve - Louvain-Ia-Neuvea,
Mont Blanc - Mont Blanca, Monte Carlo - Monte Carla, Mount Everest - Mount
Everesta, New York - New Yorka, Phnom Penh - Phnom Penha, Port-au-Prince -
Port-au-Princea, Rio de Janeiro - Rio de Janeira, Rio Grande - Rio Grandea,
Saint-Etienne - Saint-Etiennea, San Francisco - San Francisca, San Marino - San
Marina, Sankt Moritz - Sankt Moritza, Sankt-Peterburg - Sankt-Peterburga, Sao
Paulo - Sao Paula, Šatt al-Arab - Šatt al-Araba, Val d'lsere - Val d'lserea
Anfield Road - Anfield Roada, Bang & Olufsen - Bang & Olufsena, Frankfurter
Allgemeine Zeitung - Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Los Angeles Lakers - Los
Angeles Lakersa, Manchester United - Manchester Uniteda, Mercedes-Benz -
Mercedes-Benza, Moulin Rouge - Moulin Rougea, New York Times - New York
Timesa, Play Station - Play Stationa, The Rolling Stones - The Rolling Stonesa
h
10. PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH J EZIKA
Ako je zaštićeno ime zapravo ime i prezime jedne osobe, vrijede pravila kao za
imena ljudi, odnosno sklanjaju se svi članovi imena:
Calvin Klein ( modna kuća) - Calvina Kleina, Giorgio Armani ( modna kuća) -
Giorgia Armania, Giuseppe Meazza ( nogometni stadion) - Giuseppea Meazze,
Santiago Bernabeu ( nogometni stadion ) - Santiaga Bernabeua
U dvočlanih i višečlanih imena kojih su članovi ženskoga roda (izgovorno završa­
vaju na nenaglašeno a) sklanjaju se obično svi članovi, odnosno upravo članovi
ženskoga roda:
Emilia-Romagna - Emilie-Romagne, Cortina d'Ampezzo - Cortine d'Ampezzo
Cavalleria rusticana - Cavallerie rusticane, Corriere deila Sera - Corriere
della Sere, Folia onomastica Croatica - Folie onomastice Croatice, La Gazzetta
dello Sport - La Gazzette dello Sport
347. Slavenska zemljopisna i zaštićena imena koja izgovorno završavaju na -i, -ov(i), -ski
sklanjaju se kao odgovarajući hrvatski pridjevi i imenice. U dvočlanih i višečlanih
sklanjaju se svi članovi:
Karlovy Vary - Karlovih Vari ( ne Karlovyh Vary) - Karlovim Varima (ne Karlovym
Varyma), Levski - Levskog(a), Špindleruv Mlyn - Špindieruva Mlyna
P�IDJliVI i\!A -OVI-li,,;! (-I.Jli,,;!) I -ii\!
O D ST�Ai\!IH !Mli!\lA
348. Imena koja se sklanjaju kao Ivan - Ivana (v. §§ 333-335) i Marko - Marka (v. § 336)
imaju posvojne pridjeve na -ov/-ev (-ljev) , odnosno kao Ivan - Ivanov i Marko ­
Markov:
Bergman - Bergmanov, Bernabeu - Bernabeuov, Bush - Bushov, Boccaccio -
Boccacciov, Baggio Baggiov, Camus - Camusev, De Coubertin - De Coubertinov,
- (iJ.
Degas - Degasov, Depardieu - Depardieuov, Diderot - Diderotov,
Disney - Disneyev, Woo - Wooov, Freddie - Freddieev, Galvani - Galvaniev,
George - Georgeov, Gillespie - Gillespieev, Goethe - Goetheov, Gyorgy -Gyiirgyov,
Henry - Henryev, Hugo [igo] - Hugoov, Hugo [hugo] - Hugov, Jancs6 - Jancsov,
Kale - Kaleov, Kaurismaki - Kaurismiikiev, Linne - Linneov, Lee - Leeev,
Lou - Louov, Luigi - Luigiev, Lukacs - Lukacsev, Machiavelli - Machiavelliev,
Nehru - Nehruov, Nurmi - Nurmiev, Domingo - Domingov, Otto - Ottov,
Paavo - Paavov, Picasso - Picassov, Platini - Platiniev, Pompidou - Pompidouov,
Selassie - Selassieov, Shakespeare - Shakespeareov, Stoičkov - Stoičkovljev,
Ševčenko - Š evčenkov, Tennessee - Tennesseeev, Toshir6 - Toshirov
Na isti se način pridjevi tvore od imena iz § 341 :
Yao Ming - Yao Mingov, Kim II Sung - Kim II Sungov
10. PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH J EZIKA
349. Imena koja se sklanjaju kao Luka - Luke (v. § 337), Mate - Mate i Mato - Mate
(v. § 338) imaju posvojne pridjeve na -in, odnosno kao Luka - Lukin, Mate - Matin
i Mato - Matin:
Akira - Akirin, Andrea - Andrein. Bubka - Bubkin, Coppola - Coppolin,
Da Gama - Da Gamin, Ezra - Ezrin, Elia - Eliin, Goya - Goyin,
Elijah - Elijin, Hannah - Hannin, Isiah - Isiin, Ira - Irin, Jeremiah - Jeremiin,
Kurosawa - Kurosawin, Maradona - Maradonin, O'Hara - O'Harin, Pekka - Pekkin,
Wojtyla - Wojtylin, Jože - Jožin, Blaže - Blažin, Kočo - Kočin, Hristo - Hristin
350. Imena koja se sklanjaju kao Ana - Ane (v. § 342) imaju posvojne pridjeve na -in,
odnosno kao Ana - Anin:
Cesaria - Cesariin, Deborah - Deborin, Hanna - Hannin, Hannah - Hannin,
Gina - Ginin, Julia - Juliin, Maria - Mariin, Oprah - Oprin, Sarah - Sarin,
Sophia - Sophiin, Vera - Verin, Virginia - Virginiin
, Ako se pridjevi tvore od nesldonjivih imena stranih ženskih osoba (v. § 343), tvore se prema modelu Karmen
( Karmen-0) - Karmenin ( Karmen-in ) :
Ingrid - Ingridin, Cindy - Cindyin, Jacqueline - Jacquelinein, Renate - Renatein,
Sophie - Sophiei", Vivienne - Viviennein
Od prezimena su'anih ženskih osoba pridjevi se tvore rijetko, a i tada samo od onih tipa Ana - Ane:
Lollobrigida - Lollobrigidin, Schygulla - Schygullin
351. Slavenska muška prezimena na -ov/-ev i -in (v. § 339) i slavenska ženska prezimena
na -ova /-eva, -ovna /-evna, -ska (v. § 344) pridjeve tvore prema istim pravilima kao
i imena (v. §§ 348, 350) :
Bulgakov - Bulgakovljev, Jesenjin - Jesenjinov, Stoičkov - Stoičkovljev
Curie-Sklodowska - Curie-Sklodowskine zasluge (ili zasluge M. Curie-Sklodowske),
Chytilova - Chytilovin film (ili film V. Chytilove ), Navratilova - Navratilovin servis (ili
servis M. Navratilove ) , Plisecka - Pliseckina izvedba (ili izvedba M. M. Plisecke)
Pridjevsko se (posvojno) značenje slavenskih muških prezimena na -ski i -i (v. §
340) obično iskazuje genitivom:
Cybulski - film Z. Cybulskog(a) (rj. Cybulskiev fil m ) , Gorki - roman M. Gorkog(a)
Gorkiev roman ), Dostojevski - roman F. M. Dostojevskog(a) (rj. Dostojevskiev
roman ) , Gretzky - udarac W. Gretzkog(a) (rj. Gretzkyev udarac)
PRIDJliVI !\lA -SKI, !Mlif�ICE I GLAGOl!
OI) STRAIii I H IMlitiA
352. Pri izvođenju odnosnih pridjeva (npr. pridjevi na -ski, -ovski/-evski, -inski, -ijanski,
-istički) , izvođenju imenica (npr. imenica na-ovac/-evac, -ovka!-evka, -ovstvo/-evstvo,
-ovština/-evština, -janac, -janka, -janin, -janinka, -ac, -ka, -ica, -ist, -istica, -izam ) i
\ izvođenju glagola (npr. glagola na -ati , -iti, -irati, -izirati ) od stranih vlastitih imena
valja slijediti:
$ -
10. PISANJ E RIJEČ i IZ STRANIH J EZIKA
• transkripcijska pravila koja vrijede za pojedini strani jezik
usp. poglavlje Transliteracija i transkripcija stranih imena.
• pravila o promjenama fonerna na morfemskim granicama
usp. poglavlje Kontaktiflnema.
• pravila o sastavljenom pisanju izvedenica (razmak i crtica ispuštaju se)
usp. poglavlje Sastavljeno i nesastavljeno pisanje, posebice §§ 202, 235.
• posebna pravila o pisanju velikoga i maloga slova
Usp. poglavlje Veliko i malo početno slovo, posebice § 197.
Baudelaire - bodlerovski - bodlerovac - bodlerovstvo - bodlerovština - bodlerizam
Bufiuel - bunjuelovski - bunjuelovac - bunjuelovština, Bush - bušovski - bušovac, '
Camus - kamijevski - kamijevac - kamijevština, Darwin - darvinovski - darvinovac
- darvinist - darvinistički - darvinizam, De Coubertin - dekubertenovski -
dekubertenovac, Ferrari - ferarijevski - ferarijevac, Linne - lineovski - lineovac,
Machiavelli - makijavelistički - makijavelizam - makijavelist, Munchhausen -
minhauzenovski - minhauzenovština, O'Neal - onilovski - onilovac, Saint-Exupery -
sentegziperijevski - sentegziperijevac, Thatcher - tačerovski - tačerovac -
tačerizam, Van Gogh - vangogovski/fanhohovski - vangogovštinalfanhohovština
Bolclgna- bolonjski - Bolonjac - Bolonjka, Dublin - dablinski - Dablinac -
Dablinka, Haag - haški - Hažanin - Hažanka, Hamburg - hamburški -
Hamburžanin - Hamburžanka, Liverpool - liverpulski - Liverpuljanin -
Liverpuljanka, Marseille - marsejski - Marsejac - Marsejka, MOnchen - minhenski
- Minhenjanin - Minhenjanka, Nantes - nantski - Nanćanin - Nanćanka,
New York - njujorški - Njujorčanin - Njujorčanka, Schengen - šengenski
Ista pravila valja slijediti i u pisanju pojedinačnih novijih tvorenica:
bitimanija ili bitisomanija ( prema The Beatles), guglati ( prema Goog/e), najkice
( prema Nike), mekdonaldizirati ( prema MeDona/d's), mensonofobija (prema Marylin
Manson), poteromanija ( prema Harry Potter), spajsica (prema Spice Girls) i sl.
Ako bi poštivanje navedenih pravila dovelo do neprepoznatljivosti osnovne
imenice,pri pisanju se pridjeva na -ski osnova može zadržati u izvornom obliku,
posebice ako novotvoreni pridjev nije potpuno usvojen.
Pridjev se tada piše običnim pismom (kurentom), ne kurzivom (usp. § 355) :
gideovski umjesto židovski ( prema franc. Gide), hjelmslevovski umjesto jelmsleuovski
( prema dan. Hje/ms/ev), mayerovski umjesto majerovski ( prema njem. Mayer),
maierovski umjesto majerovski ( prema njem. Maier), puyievski umjesto puijevski
( prema kin. Pu Yi) i sl.
Ako u tekstu ima više pridjeva na -ski u kojih je osnovu potrebno zadržati u
izvornom obliku, tada se svi pridjevi na -ski u njemu dosljedno mogu pisati s
netranskribiranom osnovom.
Pritom valja imati na umu da zadržavanje osnove II izvornom obliku kadšto može dovesti upravo do nerazli­
kovnosti dvaju pridjeva:
henryevski � henrijevski (prema engl. Henry [henri] ), henryevski - anrijevski (prema franc. Henry [and] )
f
10. PISANJE RIJEČ i IZ STRANIH J EZIKA
OSTALE STRANE RIJEČi
353. Mnoge strane opće imenice i riječi drugih vrsta ušle su i još uvijek ulaze u hrvatski
jezik . Neke od njih usvojene su i grafijski - kadšto i morfološki - prilagođene
( čarter, džem, bicikl, boja, budžet, giljotina, hlače, kauboj, kočija, kroki, perivoj, portret,
puding, sat, sendvič, škola, štrajk, žiri i sL), neke pak nisu potpuno usvojene i često se
rabe grafijski neprilagođene (boom, bullying, cool, crack, feeling, job, look, mail, miss,
musli, pizza, rock, Rohbau/rohbau, show, styling i sL).
354. Pri uporabi stranih riječi - kad god je to moguće, odnosno kad to ne narušava
obavijest - preporučuje se njihovo grafijsko prilagođivanje, odnosno pisanje u
transkribiranom obliku:
atačment, biznis, brejk, cunami, čizburger, džakuzi, džambodžet, džetset, džoint,
fajl, imidž, kapučino, kroasan, kruzer, kul, lazanje, lobi, loda, meji, meni, mizli, nindža,
picerija, randevu, rendžer, rotvajler, samit, strečing, šnaucer, šoping, viski, votka
Isto vrijedi i za izvedenice od stranih riječi:
apdejtati, biznismen, brej k-lopta , čekirati, daunloudati, džetsetovac, džezist,
džogirati, mejlati, panker, roker, sejvati, skulirati se, šoping-centar, šopingoholičar
355. Ako se pišu u izvornom obliku, strane riječi u tiskanome tekstu valja istaknuti
kurzivom (nakošenim slovima) (usp. § 1 27b ):
attachment, bloody mary, celebrity, cool, fast food, feng shui, football ( 'američki
nogomet' ), happening, hat-trick, heavy metal, leasing, lifestyle , miss, peer-to-peer,
pizza , pret-B-porter, rent-a-car, rock, rock and roll, show, slow motion,
tae kwon do, talk show, user-friendly, wellness, wok
Isto vrijedi i za jednopojmovne složenice bez spojnika 0 sa stranim prvim dije­
- -
lom (usp. § 208) :
greenfield-ulaganje, news-portal, offshore-kompanija, pret-a-porter-kolekcija,
rock-glazba, rohbau-izvedba, stealth-tehnologija, web-stranica, wellness-centar
356. Kurzivom se u tiskanome tekstu pišu i latinske i druge višečlane strane sintagme:
a capella , a priori, ad hoc, ad hominem, circulus vitiosus, conditio sine qua non ,
de facto, differentia specifica , in spe, in vitro , lapsus linguae , lingua franca,
per aspera ad astra , perpetuum mobile, per se, sui generis , vox populi
B la carte, au pair, by the way, faux pas, fait accompli, last but not least,
off the record, silenzio stampa, von oben, Zucker kommt zuletzt
357. Glazbeni termini talijanskoga podrijetla za tempo i dinamiku tradicionalno se
pišu u izvornom obliku (tada također kurzivom):
adagio , allegro , allegrissimo , crescendo, decrescendo , forte , fortissimo ,
mezzoforte, piano, pianissimo, staccato, vivace i dr.
Za ostale usvojene glazbene termine i izvedenice od njih preporučuje se uporaba
\ transkribiranih oblika:
belkanto, belkantistički, mezosopran, mezosopranistica, solfedo, solfedirati i dr.
10. PISANJE RIJEČi IZ STRANIH JEZIKA

MUŠKA IMENA
Izgovorno završavaju Pridjev na
na -ski, imenica
suglasnik Bergman Ivan - IVana Bergmana Bergmanov bergmanovski, bergmanovac
Lumiere Lumierea Lumiereov limijerovski, limijerovac
Astaire Astairea Astaireov asterovski, asterovac
MOnchen MOnchena MUnchenov* minhenski, Minhenjanin

naglašeno a,_ eJ i, o, u Degas Ivan - IVana Degasa Degasov degaovski, degaovac

Depardieu Depardieua Depardieuov depardjeovski, depardjeovac
Camus Camusa Camusev k?mijevskJ, kamijevac
Diderot Diderota Diderotov didroovski, didroovac
Pompidou Pompidoua Pompidouov pompiduovski, pompiduovac
Bordeaux Bordeauxa BordeauxQY* bordoovski/bordoški, Bordožantn

nenaglašeno e, i, u Dante
Alighieri
Ivan - Ivana Dantea
Alighieria
Danteov
Alighieriev
danteovski, danteovac
aligierijevski, aligierijevac TRANSLITERACIJA I
Kennedy Kennedya Kennedyev kenedijevski, kenedijevac
Nehru Nehrua Nehruov nehruovski, nehruovac TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA
Nagasaki Nagasakia Nagasakiev* nagasakijski, Nagasakijanac

nenaglašena o Picasso Marko - Marka Picassa Picassov pikasovski, pikasovac

Sergio Sergia Sergiov serđavski, serđavac
Chicago Chicaga Chicagov* čikaški, Čikažanin

nenaglašeno a Wojtyla Luka - Luke Wojtyle Wojtylin vojtilinski, vojtilinac

Coppola Coppole Coppolin kopolinski, kopolinac

ŽENSKA IMENA
Izgovorno završavaju Pridjev na
na -ski, imenica
nenaglašeno a Sophia Ana - Ane Sophie Sophiin sofij inski, sofijanac
Hannah Hanne Hannin haninski, hanijanac
Sevilla Seville SeviJlin* seviljski, SeviJjanin

sva ostala Ingrid Karmen - Kalmen Ingrid Ingridin

Heike Heike Heikein
Lucy Lucy Lucyin
({)KO- \ Yoko Yokoin

I I

" Ne odnosi se na grad. nego na ime prema imenu grada (npr. sportski klubovi i sl.).

z
 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H IMENA

358. Transliteracija je prijenos jednoga slovnog sustava (sustava slova jednoga pisma)
u drugi slovni sustav (u sustav slova drugoga pisma) .
Transliteracija koja se ovdje donosi prikaz je bilježenja nelatiničnih slova latiničnima.
359. Transkripcija je manje ili više podrobno bilježenje izgovora riječi iz kojega god
jezika posebnim sustavom znakova.
Transkripcija koja se ovdje donosi prikaz je izgovora imena iz stranih jezika u njiho­
vu transfonemiziranom obliku, odnosno pomoću grafema za foneme hrvatskoga
jezika (točnije, za trideset i jedan fonem (usp. § 4) i jedan alofon (3 - u pismu dz;
usp. § 37)) .
360. Ovo poglavlje opisuje kako s e imena i z stranih jezika u hrvatskome transliteriraju
i transkribiraju. Ono ne opisuje način uporabe transliteriranih i transkribiranih
oblika stranih imena.
Pravila o uporabi translitcdranih, netranskrihiranih i transkribiranih oblika stranih imena opisuju se II poglavlju
Pisanje riječi iz stranihjezika.

361. Imena iz jezika koji se bilježe latinicom ne podvrgavaju se transliteraciji.

362. Da bi se podvrgla transkripciji, imena iz jezika koji se bilježe nelatiničnim pismima
podvrgavaju se prvo transliteraciji.
U opisu japanskoga, kineskoga, hindskoga i sanskrta ne donosi se izvorno pismo, nego samo transliterirani oblik.
Pritom je II japanskome polazištan slovni, a ne slogovni transliterirani oblik.

363. I transliterirani se i transkribirani oblici imena u opisima svih jezika - radi isto­
vjemosti opisa - bilježe s velikim počemim slovom.
Tako je i II opisima jezika II kojih II njihovim izvornim pismima nema (ili nije bilo) velikih početnih slova II
današnjem smislu, primjerice II opisu staro(crkveno)slavenskoga.

Detaljne upute o uporabi velikoga i maloga početnog slova donose se II poglavljima Veliko i malo početno slovo te
Pisanje riječi iz stranihjezika.
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA

364. U opisu svakoga jezika donosi se tablica s transliteracijsko-transkripcijskim pravi­ ALBANSKI

lima, a uz pojedine jezike navedene su i posebne napomene.
Ako uz koji jezik nisu posebno opisana transkripcijska pravila za fonem i na dodiru dvaju samoglasnika, pri
transkripciji valja slijediti načelna pravila o pisanju međusamoglasničkoga l (j) iznijeta II poglavlju Kontakti
flnema (usp. §§ 60-67) . Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
a, b, c, d, e, f, g, h, i, j, k, m, n, nj, 0, p , r, s, t, li, V , Z

365. Imena koja su tradicionalno usvojena prema drugačijim transkripcijskim pravili­

ma (usp. § 332) ne podliježu ovdje iznijetim pravilima. Pri transkripciji se mijenjaju:
366. Pri transkribiranju se u ovome poglavlju rabi nekoliko posebnih znakova: C;: � Č yabej � Čabej, Korge � Korča, Mugaj � Mučaj
dh � d Dhimiter � Dimiter, Dardhe � Darda, Pedhane � Pedana
V = vokal (samoglasnik) e-e Berdyna � Berdina, Shengjin � Šenđin, Permet � Permet, Terhalia � Terhala
s = sonant e# � a Tirane � Tirana, Prishtine � Priština, Pedhane � Pedana
K = konsonant (suglasnik), KB = bezvučni konsonant, K" = zvučni konsonant gj � đ Gjader � Đader, Gjerqeku � Đerćeku, Shengjergj � Šenđerđ

# = početak ili kraj riječi, početak drugoga dijela složenice 1 � lj Lule � Ljulje, Malaj � Maljaj, Lezhe � Lježa
II � I Lluila � Lula, Dhropuli
� Dropul, Agolli � Agoli, Lleshi Leši �
" = ispuštanje jedinice
q�ć Peqin � Peći n, Oemal � Ćemal, Zerqan Zerćan �

367. Opisi transliteracijsko-transkripcijskih pravila za pojedine jezike donose se prema rr r

-> Durres � Dures, Rrap Rap, Rrushe � Ruše, Rrezart Rezart, Skurraj � Skuraj
� �

sh � š Shale Šalja, Mirushe � Miruše, Gashi - Gaši

�
abecednome redoslijedu jezika.
th � t Theth � Tet, Stathi � Stati
Xerxe � Dzerdze, Xani Dzani , Xoxa � Dzodza
368. x � dz �
Transliteracijsko-transkripcijska pravila izradili su - u skladu s općim načelima
xh � dž Hoxha � Hodža, Xholi Džolj i, Xhavid Džavid
� �

Hrvatskoga pravop isa - stručnjaci za pojedine jezike (v. str. VII ) . y� i Ylber Iljber, Bardhyl Bardilj, Shtylia Štila, Gjyze � Đize
� � �

zh � ž Lezhe � Leža, Zhur � Žur, Zhubi � Žubi

Skupina t+ h (u muslimanskim imenima) transkribira se kao th: Ethem --> Ethem, Mithat -->

Mithat.
Skupina d + j transkribira se kao dj: Djelle --> Djela.
Pojedina se albanska imena tradicionalno rabe u transkribiranom obliku (npr. Tirana <­

Tirane, Priština Prishtine) , a pojedina su tradicionalno transkribirana prema pravilima

<-

drugačijima od ovdje navedenih (npr. Skadar Shkoder) . <-

 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA

ARAPSKI
a�a Fatima � Fatima, Salih � Salih, f;iamid � Hamid
#'a � a 'Asad � Asad, 'Amal � Amal
a( b, g, h, ' , w, r, s, d, t, ., q, ponekad ' ) � a Qatar � Katar, AI-Bahrayn � Bahrein

[ Slovo ( b, g, h, w, r, s, ej, t, ., q, ponekad ' )a � a

"
Naziv I Transl. I Transkr. Primjer 'Abbas � Abbas, Sabra � Sabra, Ra's � Ras
I� i SaITm � Selim ( n e Saleem) , Amin � Amin (ne Ameen)
hamza D RaW � Rauf, Fu'ad � Fuad, AI-Our'an � Kuran
i-i KirkOk - Kirkuk, Muhsin � Muhsin
( ali i: Kur'an )
u-u NOr � Nur (ne Noor), MahlU" � Mahfuz ( ne Mahfouz)
y ba b b AI-Basra � Basra
u (#' )u � u/o 'Limar � Limar/Omar, ali uvriježeno samo: ' Liman � Oman
ta lDnis � Tunis
.:. la s Ba'l � Baas, Tabit � Sabit (ne Thabit)
u�u AI-Kuwayt � Kuvajt, MUstafa � Mustafa

[ glm g dž G ubran � Džubran, Nagib � Nedžib, AI-G azlra � Samoglasnici se u izvornome arapskome pisanju načelno ne bilježe.
AI-Džezira (ne AI-Jazeerah) , ali u egipatskih
imena i: AI-Giza � Giza, Nagib � Negib, U jednosložnim riječima a' ( K) # --> aa: Sa'd --> Saad, Ba'l --> Baas.
AI-G ama'a al-islamiyya � AI-Gamaa al-islamijja
e ha lJ h f;iasan � Hasan, Ahmad � Ahmed U ostalim slučajevima, posebice a ( Kf, Ka) u nenaglašenom slogu, a e: Bašlr Bešir, --> -->

t ba b h ljam � Halil ( ne Khalil), ljalid � Halid, AI-Gazlra --> AI-Džezira, KarIm --> Kerim, Salama Selama, Gamal --> Džemal, ali: l:Iasan
--> -->

ali uvriježeno: ljartOm � Kartum, balifa � kalif

Hasan (ne Hasen) .
dal d d Dina � Dina
gal g z 'Adra' � Azra, Dikrl � Zikri ( ne ohikri), U dvosložnim imenima oblika ( K) a (K) i ( K) kadšto i --> e: Katib --> Kateb, I::!a lid --> Haled,
ali uvriježeno: AI�aggafI � AI--Gaddafi
Vasir --> Jaser.
ra RaW � Rauf, AI-Ma'arrl � AI-Maarri
za z z Zubayr � Zubeir Imena koja u kontekstualnom obliku izgovora završavaju skupinom at"(n) u pauzainom
sTn s s Salim � Salim obliku završavajufothom (kratkim a ) , koja se transkribira kao a: AI-Fallugat" --> Falludža,
šin š Š Šakir � Šakir ( ne Shakir), Bašlr � Bešir (ne
Basheer)
AI-Na,?iriyyat" --> Nasirijja.
sad '? s Salih � Salih, AI-Basra � Basra Ne treba transkribirati prema engleskome uzusu s ah ili eh: Giza (ne Gizah ili Gizeh) .
dad C;I d Oahr � Dahr, AI-RiY8d � Rijad
ta Talib � Talib, Tanta � Tanta Ako njome završava prvi član genitivne veze, skupina se at"(n) transkribira kao at: Ma'arratu
�a <' z Zahir � Zahir, MahlU. � Mahfuz, ali uvriježeno: al-Nu'man --> Maarrat al-Numan.
AbO zaby � Abu Dabi
t 'ayn D AI-Oa'ida � AI-Kaida, Su'8,d � Suad
t gayn !i g GaIT � Gali (ne Ghali), Bagdad � Bagdad
fa f f Faris � Faris, AI-Šain � AI-Šafi!
ay � ej BayrOt � Bejrut, Faysal - Fejsal
cl qaf q k AI-Qur'an � Kuran ( Kur'an ), Oasim � Kasim,
f;iusayn � Husein, Zuhayr � Zuheir, ali uvriježeno: AI-Kuwayt � Kuvajt
ali uvriježeno: AI-OaggafI � AI-Gaddafi, Oabis �
ay(K)# � ei
aw � au Šawql _ Šauki, f;iadramawt � Hadramaut, ali uvriježeno: AI-Dawha � Daha
Gabes
kaf k k AI-Kuwayt � Kuvajt Arapski određeni član al crticom se vezuje uz upravnu riječ: AI-Man,?ur --> AI-Mansur,
J lam Lablba � Lebiba
AI-Zarqawl --> AI-Zarkavi.
mIm m m MahmOd � Mahmud
nOn n n Nabil � Nabil Jednačenja fonema I na kontaktu sa sljedećim fonemom pri transkripciji se zanemaruju:
W8.W W v Widad � Vidad, Anwar � Anvar, ali uvriježeno: AI-Rašid (ne Ar-Rašid), AI-Tantavi (ne At-Tantavi) .
Aswan � Asuan
ha h h HarOn � Harun, Suhayr � Suheir U transkribiranim imenima mjesta član se ne piše, osim ondje gdje je to uvriježeno: Giza
ya y YarmOq � Jarmuk (ne Yarmuk), AI-Yamama � (ne Al-Giza), Basra (ne Al-Basra), Kuvajt (ne Al-Kuvajt), ali: AI-Alamein.
Jemama (ne Yamama )

I
!
-i
p -

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA
Nesastavljeno se pišu dvočlana imena kojih su prvi članovi imenice abu 'otac: ibn 'sin, B J EL ORUSKI
umm 'majka', bint 'kći': Abu Šakir, Ibn Sina, Umm Kulsum, Bint Džubeil.
U nekih se magrepskih imena u transkripciji uvriježilo sastavljeno pisanje imenice ibn u
obliku ben: Bendžedid. [};lovO I Transl. I Skupine I Transkr. I Primjer
a a a An�KcaHAap (Aljaksandar) � Aljaksandar, MaKaeHaK
Dvočlana imena kojih je prvi član imenica 'abd 'rob: a drugi imenica Allah 'Bog' ili neki ( Makajonak) � Makajonak
od Božjih atributa (npr. 'Abd Allah, 'Abd al-Qadir) u transkribiranom se obliku pišu sastav­ 6 b b 6a6py�cK ( Babrujsk) � Babrujsk, rne6 ( G leb ) �

ljeno : Abdullah!Abdellah, Abdulkadir!Abdelkadir, Abdulkerim!Abdelkerim, Abdulhamid! Gljeb

B v v Bil.\e6cK (Vicebsk) � Vicebsk, 6arAaHaBa
Abdelhamid, Abdurrahman (s jednačenjem I iz određenoga člana ispred sljedećega fonema, ( Bagdanava) � Bagdanava
dakle ne Abdu/rahman) . g reHaA3b ( G enadz' ) � Genadz, 6oriHcKa�
( Boginskaja) � Boginskaja, H�Mira ( Njamiga) �
Kao jedna riječ pišu se i imena u kojih je drugi član aneksije imenica al-dfn 'vjera'. Pri Njamiga
transkripciji se promjena I iz određenoga člana ispred d bilježi: Šemsuddin (ne Šemsu/din), A d d ):1YAapay ( DudaraO) � Dudarau, rpOAHa ( G rodna) �

Dželaluddin (ne Ože/alu/din) . Grodna

e e e M al.\e� ( Macej ) � Macej, XaAKeBiY ( Hadkevič) �

Udvojeni suglasnici u transkripciji ostaju udvojeni: !:Iaddad -. Haddad, $addam -. Saddam, Hadkevič
!:lassa n -. Hassan (za razliku od !:lasan -. Hasan ) . #e je Eypana ( EOrapa) � Jeurapa
(V, b, ' le je In bl60Kae ( G lybokae) � Glibokaje, noey ( LoeO ) �

Iznimka su riječi u kojih je uvriježena transkripcija s jednim suglasnikom: Gazza -. Gaza, Lojeu
Makka -. Meka, a tako i: Allah -. Allah!Alah. na mjestu jata je 6enapycb ( Bjelarus' ) � Bjelarus, Ine6 ( G leb ) �

Gljeb
Arapska imena iz zemalja Magreba ili imena Arapa koji žive u anglofonim zemljama - jo M ariney ( MagileO ) � Magilj ou, HeMaH ( Neman ) �
koja se uvriježeno pišu prema francuskoj ili engleskoj transliteraciji - ne podliježu gore Njoman
Ž >KYK ( Žuk) � Žuk, BanmKblH (Valožyn) � Valožin
iznesenim pravilima, npr. Amin Maalouf (ne MaJuf) .
z 6y3YK ( Buzuk) � Buzuk, 6�p33iHa ( Bjarezina) �

Bjarezina
I rap ( Igar) � Igar, I Bal.\3BiYbl ( Ivacevičy) � Ivaceviči
j nO�Ka ( Lojka) � Lojka, naro�cK ( Lagojsk) � Lagojsk
k Kynana ( Kupala) � Kupala, niHCK ( Pinsk) � Pinsk
Konac ( Kolas ) � Kolas, n�YKOBiY ( LjaOkovič) �

Ljaukovič
n(e, i) lj Anecb (Ales ' ) � Aljes, MiniHKeBiy ( Milinkevič) �
Miljinkevič, BiTani (Vitall ) � Vitalji
nb lj rOMenb ( Gomei ' ) � Gomelj, BanbKa (VaJ'ka) � Valjka
M m m MiHCK ( Minsk) � Minsk, H�Mira ( Njamiga) � Njamiga
H n n HeMaH ( Neman ) � Njoman, MiHCK ( Minsk) � Minsk
H(e, i) nj B3paHiKa (Veranika) � Veranjika, npblKY3eHHe
(Prykuzenne) � Prikuzenje
Hb nj nf06aHb ( Ljuban ' ) � Ljubanj, BaHbKa (Van'ka) �

Vanjka
o o o Konac ( Kolas ) � Kolas
n p p nOnBl.\K ( Polack) � Polack, ):1H�npo ( Dnjapro) �
Dnjapro

225
k,"

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRAN I H I M ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

I Slovo I Transl. I Skupine I Transkr. I Primjer BOŠN JAĆKI

p PblM ( Rym ) � Rim, 5apblc (Barys) � Baris
e s s CKapblHa (Skaryna) � Skarina, BaciJlb (Vasil ' ) �

Vasilj
T TaHK (Tank) � Tank, BiKTap (Viktar) � Viktar Bošnjačka imena transkribiraju se odgovarajućim hrvatskirn grafemirna.
y u u CynpyH ( Suprun ) � Suprun, YJlaA3iMip ( U ladzimir)
� Uladzimir
y ii u 5blKay ( Bykau ) � Bikau, 5poYKa ( Brouka) � Brouka

(jl ct>paHL\bICK ( Francysk) � Francisk, napcjJ�HOBiY

( Par1janovič) � Par1janovič
x h h XaAKeBiY ( Hadkevič) � Hadkevič, Cyxo� ( Suhoj ) �

Suhoj
II e e LjblXYH ( Cyhu n ) � Cihun, KneL\K ( Kleck) � Kljeck
'I č č '-IaYOT ( ČačoI) � Čačot, 5apaHaBiYbl ( Baranavičy)
� Baranaviči, Wyep60 ( Š čerbo) � Š čerbo

w š š WywKeBiY ( Š uškevič) � Š uškevič, Bopwa (Vorša) �

Vorša
bl y 5pblJlb ( Bryl ' ) � Brill , 5apaHaBiYbl ( Baranavičy) �
Baranaviči
b '" Allecb (Ales ' ) � Aljes, ieHaA3b ( G enadz' ) � Genadz
3 Eo e 3AyapA ( Eduard ) � Eduard, 5P3CT (Brest) � Brest
10 ju ju Ilf06aHb ( Ljuban' ) � Ljubanj, ):\3f06a�na ( Dzjubajla)
� Dzjubajla

$I ja ja All � Kce� (Aljaksej) � Aijaksej, 51Ky6 (Jakub) � Jakub

'" llaBya3'e ( Lavuaz"e) � Lavuazje

Većina se suglasnika ispred samoglasnika bilježenih slovima e, i te ispred slova b izgovara

umekšano. Pri transkripciji se to zanemaruj e : reHaA3b (izg. gjenadzj ) Genadz, rOMellb -->

(izg. gomjelj ) Gomelj. -->

Razlika se dvaju bjeloruskih suglasnika bilježenih slovom r - zvučnoga ždrijelnog tje­

snačnika 'Y (stoji na mjestu etimološkoga g ) i zvučnoga praskavog stražnjojezičnika g
(vrlo rijedak, u imenima ga nema) - zanemaruje i oba se transliteriraju kao g , a transkri­
biraju kao g.
Suglasnici bilježeni dvoslovima All< i A3 transkribiraju se kao dž i dz: OPAlI<oHiKiA3e ( Ordžo­
nikidze) --> Ordžonjikidze.
U zemljopisnim se imenima dočetno -e koje odgovara hrvatskomu -je (npr. u hrv. Podu­
navlje, Prisavlje, Zagorje) transkribira kao -je: 3acel111e (Zaselle) Zaselje, 3al1ecce (Zalesse)
-->

Zaljesje, 3arap0AA3e (Zagaroddze) Zagarodzje, npblKY3eHHe ( Prykuzenne) Prikuzenje.

--> --> -->

Udvojeni suglasnik transkribira se kao jedan: HaTal1bl1R ( Natal'lja) --> Natalja, Y3Bblwwa
( Uzvyšša) --> Uzviša.

n
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRAN I H IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H I M ENA

BUGARSKI [SlOVO I Transl. I Skupine I Transkr. I Primjer

b a 5bYBapOB ( Bačvarov) � Bačvarov, KbHyeB ( Kančev) �

Kančev, ["bnb60B (Galabov) � Galabov

I Slovo I Transl. I Skupine I Transkr· 1 Primjer ::::J

(K)a(r, I) � Đ
(r, l)a(K) � Đ
Đ
Đ
BbnKo (Vaiko ) �

5nbcKoB ( Blaskov)
Viko, TbPHOBO (TiJ.rnovo )
�
�

BIskov, KpbcTeB ( Krastev)

Trnovo
�

a a a f()n�aHa (Juliana) � Juliana, Ma� ( Maja) � Maja Krstev

6 b b 5yprac ( Burgas ) � Burgas, ["a6poBo (Gabrovo) �
b Konbo ( Kol'o) � Koljo, 5eHbo ( Ben'o) � Benjo
Gabrovo
10 ju ju f()HAona ( Jundola) � Jundola, TOTKl (Totju) � Totju,
B V V B�pa (Vjara) � Vjara, nnOBA�B ( Plovdiv) � Plovdiv KKlmBKoB ( Kjuljavkov) � Kjuljavkov, nKl6eH ( Ljuben ) �

g g ["pyeB ( Gruev) � Gruev, 3acopa (Zagora) � Zagora Ljuben, nKl6oM�p ( Ljubomir) � Ljubomir
A d d l=\oHKoBa ( Donkova) � Donkova, KocTaA�HoBa ja ja 71Ha (Jana) � Jana, f()n�>1Ha (Julij ana) � Julijana,

)
( Kostadinova) � Kostadinova I=\P>1HOBO ( Drjanovo) � Drjanovo, n>1CKOBel.l ( Ljaskovec)
� Ljaskovec, OrH>1HOBO (Ognjanovo � Ognjanovo
e e e EBT�M ( Evli m ) � Evlim, VicaeB ( Isaev) � Isaev, neeB
( Peev) � Peev, 5eK�poB ( Bekjarov) � Bekjarov
Skupina AJK transkribira se kao dž: Ao6 PYAlKa (Dobrudža) .... Dobrudža, Ka3aHAlK.. eB ( Kazan·
ie ije Vin�eB ( 1 I iev) � I l ijev, ["eopr�eB ( Georgiev) �
Georgijev )
dŽiev .... Kazandžijev.
lK Ž Ž }Kemo ( Želj u ) � Želju, }KeneB ( Želev) � Želev
Transkripcija b .... a ili b .... Đ ovisi o slogotvornosti fonema r i I te o naglasku rij eči, pa
3 Z Z 3axap�eB (Zahariev) � Zaharljev
( ) ( )
otuda: BbIlKO ValkO .... Viko, TbpHoBo TiJ.rnovo .... Trnovo, ali: D8IlbKOB Balakov .... Balakov, ( )
III CKbP ( Iskar) .... Iskar (G ISkra ) .
.. I=\�M�TpoBrp3A ( Dimitrovgrad) � Dimitrovgrad
ii j j C��Ka ( Sljka) Sljka, CTo�Ka ( Stojka) Stojka

( Kazanlak) .... Kazanlak

� �

K k k KHe)l{a ( Kneža) Kneža, nepH�K ( Pernik) Pernik

� �
U sufiksu -IlbK, koji je turskoga podrijetla, -IlbK .... -lak: Ka3aHIlbK
Il 5nacoeB (Blagoev)
Balakov
� Blagoev, 5anbKoB ( Balakov) �
(G Kazanlaka . )
M m m Ma� ( Maja) � Maja, I=\�M�TbP ( Dimitar) � Dimitar
U nekim se imenima turskoga podrijetla palatalni suglasnici K' i r' transkribiraju kao ć i đ:
H n n AHApeeB (Andreev) Andreev, L\BeTaH (Cvetan)
KboceB (K'osev) Ćosev, KlOpK... .. iicK.. (Kjurkčijski) Ćurkčijski
� �

Cvetan � �

o o o OP�XOB�l.Ia (Orjahovica) � Orjahovica, CTO�H (Stojan)

� Stojan

n p p neTpoB ( Petrov) � Petrov, nOnOB ( Popov) � Popov

p BapHa (Varna) � Varna, ViCKbP ( Iskar) � Iskar
e s s CMomH ( Smoljan ) � Srnoljan, CTecjJKa (Stefka) �

Stefka
T TOAOPOB (Todorov) � Todorov, Xp�CTO ( H risto ) �

Hristo
y U U CTPYMa ( Struma) � Strurna, [">1YPOB ( Gjaurov) �

Gjaurov
lP CocjJ�� (Sofija) � Sofija, CTecjJaHoBa ( Stefanova) �

Stefanova
x h h OP�XOB�l.Ia (Oljahovica) � Oljahovica
II e e Konp�BllI�l.Ia ( Koprivštica) � Koprivštica
... č č nOBey ( Loveč) � Loveč, CTO�YKOB (Stoičkov) �

Stoičkov
w Š š ["KleweBO (Gjueševo) � Gjueševo

lli št št CB�1lI0B (Svištov) � Svištov, ll.\epKl ( Šterj u ) � Šterju

-
,.
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRAN I H I M ENA

CRNOGORSKI ČEŠKI

Transliteracija crnogorske ćirilice : Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

I Slovo I Transl. I a, b, c, č, d, e, t, g, h, i, j, k, I , m, n, o, ou , p, r, s, š, t, u , v, Z, Ž
a a Pri transkripciji se mijenjaju:
6 b
d' _ dj Žd'arskj � Ždjarski, Horaždovice � Horaždjovice
B V
d(i) _ dj Dite � Djitje, Diviš � Djiviš, Lidice � Lidjice
g
e - je Nemcova � Njemcova, Budejovice � Budjejovice
A d
ch - h Macha � Maha, Charvat � Harvat, Cheb Heb
1) đ �

n - nj Knourek � Knjourek, Pivonka � Pivonjka, Plzen � Plzenj, Trebon Tržebonj

e e �

n(i) - nj Ourednfk � Ouržednjik, Knfžak � Knjižak, Javornfky � Javornjiki

lK Ž
f _ rž Dvorak � Dvoržak, Biezina � Bržezina, Cihlar � Cihlarž, Breclav � Bržeclav,
3 Z
Prernysl(ovci) � pržernisl(ovići)
H
f _ tj Bata � Batja, M8štan � Mještjan, Radhošt � Radhoštj
t(i) _ tj Martin Martjin, Navratil Navratjil, Vsetfn � Vsetjin
K
� �
k U -> U R užička � Ružička, Jan u Janu, Kral uv Dvu r � Kraluv Dvur
fi I
�

y�i Tyl Til, Kornenskj � Kornenski, Hosl)in � Hostin, Nove Hrady � Nove Hradi
lb
�
lj
M m U poznatijih se imena suglasnici d' i d(i), f i t(i), n i n( i ), i' tradicionalno transkribiraju i kao
H n d, t, n, r: Lidice ---. Lidice, Martin ---. Martin, Navratil ---. Navratil, Pi'emysl(ovci) ---. Premisl(ovići).
lb
o
nj
o - -
Dugi se samoglasnici a, e, f, 6, U, Y transkribiraju kao kratki: Jirasek ---. Jirasek, Tabor ---.
n p Tabor, Vilem ---. Vilem, Jelfnek ---. Jelinek, Kolfn ---. Kolin, FI6ra ---. Flora, Uhlava ---. Uhlava, BHy ---. Bili,
p
c S
T t
li ć
Y u

cp
x h
...
1.1 c
č
1,1 dž
w š
Crnogorska imena transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna.
) 1""

I
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRA NIH I M ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRAN I H I M ENA

DANSKI Mv(K, #) - u Kobenhavn � Kebenhaun, Stevns klint - Sdeuns klend, Ditlevsen - Ditleusen,
Knivsbjerg _ Kniusbjer, Hvidovre _ Vidoure, Brovst - Brousd , Syv � Siu
Axel _ Aksel, Blixen _ Bliksen
Jylland _ Jilan, Ryberg _ Riber, Fyn - Fin
Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemima:
Izgovorne se promjene samoglasnika u određenim glasovnim okruženjima (npr. a --7 e,
a, b, d, e, f, g, h, i, j, I, m, n, o, r, s, u, v
i e, u o, y e) pri transkripciji zanemaruju: Hansen (izg. hensen) Hansen, Christian
--7 -> -> ->

Pri transkripciji se mijenjaju: (izg. kresdjan ) Krisdjan, Tastrup (izg. tosdrob ) Tosdrub, Lyngby ( izg. lengbi ) Lingbi.
-> -> ->

a o
� Arhus � Orhus, Ase � Ose, Faborg - Fobor Njemačka imena - u danskome česta (npr. Schmeichel ->
Šmajhel ) - ne podliježu po­
aa _ o Aage _ Oge, Kierkegaard - Kjerkegor
nekim transkripcijskim pravilima za danski.
'" _ e Sjffilland � Sjelan, Nffistved � Nestved, Tarbffik - Torbek
c(e, ffi, 0, i, y) �s. Cecilie - Sesilje, Fredericia - Frederisja Udvojeni suglasnici transkribiraju se kao jedan: Kattegat -> Kadegad, Pontoppidan ->

c_k Carl - Karl, Jacobsen � Jakobsen Pontobidan.

#ch _ k Christian _ Krisdjan
ch _ g Drachmann � Dragman, Blicher - Bleger, ali : Tycho _ Tiho U hrvatskome se tradicionalno rabe i oblici nekih danskih zemljopisnih ili vlastitih ime­
ck _ k Eckersberg _ Ekersber, Finecke
_ Fineke na preuzeti iz drugih jezika, poglavito njemačkoga: Kopenhagen umjesto danskoga
ds _ s Knudsen - Knusen, Thorvaldsen � Torvalsen Kobenhavn.
dt - d Grundtvig _ Grondvi
eg - aj Regner - Rajner, ali : Egede _ Egede, Egil Egil _

ei -, aj Hein � Hajn
ej - aj Ejnar - Ajnar, Lejf - Lajf, Vejle - Vajle
#hU, v) - o Hjelmslev - Jelmsleu, Hvalpsund - Valpson
M h(K) - o Bohr - Bor, Bruhn - Brun
iM - j Kristian � Krisdjan, Fredericia _ Frederisja
i(m, n , g , k) _e Helsing0r - Helsenger, Blicher - Bleger, ali : Limfjord � Limfjor
g# � o Grundtvig _ Grondvi, Silkeborg _ Silkebor
#k � k Kattegat _ Kadegad, Kastrup - Kasdrub
k-g Rosklide � Rosgile, Skive _ Sgiue, Hornbffik _ Hornbeg, Fredrik - Fredreg
Id _ I Roskilde - Rosgile, Thorvald _ Torval
nd - n Randers _ Raners, N0rlund � Nerlun
o-e J0rgensen - Jergensen, 0resund - Ereson, R0dbyhavn - Redbihaun
oj - oj Ejer Bavneh0j _ Ajer Baunehoj, H0je Tastrup _ Hoje Tosdrub
oy - oj H0ysgaard - Hojsgor
#p - p Pontoppidan _ Pontobidan
p_b Pontoppidan - Pontobidan, Laudrup - Laudrub, Espen - Esben
rd# -, r Kierkegaard � Kjerkegor, Nordborg _ Norbor, Limfjord _ Limfjor
rg# _ r Holberg - Holber, Skanderborg - Sganerbor, Nordborg - Norbor
#t - t Tivoli - Tivoli, Ti\strup - Tosdrub
t-d Brigitte _ Brigide, Kattegat - Kadegad, Ti\strup -, Tosdrub,
ali: Pontoppidan � Pontobidan
th � t Thorvaldsen _ Torvalsen , Thisted _ Tisded
tz - c Bentzon � Bencon, Rantzau - Rancau
u(m, n, g, k) _ o Humlebffik - Homiebek, ali: Grundtvig - Grondvi, Hundested - Hunesded,
Hvalpsund � Valpson

>
tp

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH IM ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

DONJOLUŽ IČKOSRPSKI E NGL ESKI

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

a, b, e, Č, Ć, d, e, t, g, h, i, j, k, I, m, n, 0 , p , r, s, Š, t, u, z, ž b, d, t, k, I, m, n, p , r, v, z
Pri transkripciji se mijenjaju: Pri transkripciji se mijenjaju:
di � dž Waldzic � Valdžic, Gozdz � Gozdž Clinton � Klinton, Canada � Kanada, Cambridge � Kembridž, ali: Connecticut �
e�e Metšk � Metšk, Drežnica � Drežnica Konetikat, Gloucester � Gloster, Leicester � Lester, Worcester � Vuster
eh � h Chosebuz � Hošebuz, Buchojc � Buhojc, Hochoza � Hohoza e(i, e, y) � s Celtic � Seltik, Cindy � Sindy, Nancy � Nensi , Stacy � Stejsi, Cyrus -, Sajrus
I�I taz � Laz, Blota � Blota, tužyca � Lužica eh � č Churchil � Čerčil, Charlie � Čarli, Greenwich � Grinič, ali : Christine � Kristin, Christopher
n�n Rogenc � Rogenc, Ran � Ran, Kopance � Kopance � Kristoler, Crichton � Krajton, Michael � Majki
r� r Tešnar � Tešnar, Lutobor � Lutobor, Žemr � Žemr ek � k Jack � Džek, Nick � Nik, Mickey � Miki
S�Š Ksišow � Kšišov, Chosebuz � Hošebuz dge � dž Cambridge � Kembridž, Routledge � Rautledž, Ledger � Ledžer
y�i Šybar � Š ibar, Žylow � Žilov, Serby � Serbi g�g Gulliver � Guliver, Porgy � P�rgi, Peggy
� Pegi, Zelwegger � Zelveger
w�v Šwjela � Švjela, Wjerbno � Vjerbno, Kwisa � Kvisa g � dž George
� Džordž, Ginger Džindžer, Virginia � Virdžinija
�

i�ž Mloze � Mlože, Janzelicy � Janželici gh � O Brighton � Brajton , Burroughs � Barouz, Hugh � Hju, Leigh -, Li, Middlesbrough �
Midelzbro/Midelzbrou, Vaughan � Von, ali: Gallagher � Galager, Edinburgh Edinburg �

Izgovorne se promjene samoglasnika (prijeglas i redukcija) i suglasnika (osobiro n i n) Henry � Henri , Hilton � Hilton, Whitehead � Vajthed, Tottenham � Totenhem, ali:
Cunningham Kaningem, Nottingham � Notingem
pri transkripciji zanemaruju, �

(V)h � O John � Džon, Graham � Grejm/Grem, Sarah � Sara, Hannah � Hana, Oprah � Opra
j � dž Jane � Džejn, Jeff � Džel, John � Džon, Marjorie � Mardžeri, Major � Mejdžer
kn � n Knight � Najt, Knowles � Nolz, Knoxville � Noksvil
qu � kv Queensland � Kvinslend, Quentin � Kventin
ph � t Philadelphia � Filadellija, Daphne � Dalni
S�S Buster � Baster, Bess � Bes, Sussex � Saseks, Sylvia � Silvija, ali: Arkansas � Arkanso,
Illinois � llinoj, Kellogg's � Kelogz, Matthews � Metjuz, Missouri � Mizuri, Wrigley's � Rigliz
MsM � z Lisa � Liza, Rosie � Rozi
(S)s � z Kensington � Kenzington, Knowles Nolz, Guernsey � Gernzi, Ramsay � Remzi, ali :
�

Chelsea � Čelsi, Wisconsin � Viskonsin

se � sk Scotland Yard � Skotland Jard, San Francisco � San Francisko
sh � š Sheraton � Šeraton, Mackintosh � Mekintoš
teh � Č Thatcher � TačerITečer, Fletcher � Flečer
th � t Thomas Tomas, Elisabeth � Elizabet, Matthew � Metju , ali: Heather � Heder,
_

Rutherford � Raderford, Galsworthy � Golsvorti/Golsvordi, Sotheby � Sotebi/Sodebi

ts � ts Keats � Kits, Yeats � Jejts, Pitsburgh � Pitsburg
tz � e Fitzroy � Ficroj, Fitzgerald � Ficdžerald
w�v Washington _ VošingtonNašington, Wilson � Vilson, Whitman � Vitman, Gershwin �
Geršvin, Bowie � Bovi, Howard - Havard, ali: Greenwich � Grinič
Mw(K] � o Lawrence � Lorens, Knowles � Nolz, Sawyer � Sojer
( V)w# � o/u Glasgow � Glazgo/Glazgou, Heathrow � Hitro/Hitrou, Straw � Stro/Strou
#wr r � Wright � Rajt, Wrigley's � Rigliz, Wrenn � Ren
Huxley � Haksli, Bronx � Bronks, Hendrix � Hendriks
Xeroks � Zeroks, Xavier � Zevijer

"
�l c
 f
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H IMENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANI H I MENA

y_i Evelyn _ Evelin, Marilyn _ Merlin, Mary _ Meri, Terry - Teri, Tennyson - Tenison ESTO NSKI
y - aj Cyrus _ Sajrus, Python - Pajton, Wyoming - Vajoming
YM - j Yeats _ Jejts, York _ Jork, Yale - Jel, Mayall - Majal
(V)y - j Grey -, Grej , Guy _ Gaj, Peyton - Pejton, Sawyer - Sojer
Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
S obzirom na nizak: stupanj predvidivosti transkripcije samoglasnika u engleskim imeni­ a, b, d, e, g, h, i, j, k, I, m, n, o, P , r, s, t, u, v
ma na osnovi engleske ortografije umjesto navođenja pravila donosimo transkripciju
odabranih engleskih imena, odnosno imena koja su u hrvatski došla preko engleskoga. Pri transkripciji se mijenjaju:
Ona će za konkretne slučajeve rij ešiti nedoumice, a odražavaju i neke općenite tenden­ ii _ e Jagala - Jegala, Jarvet - Jervet, Uianemaa - Lenema
cije u izgovaranju, pa i fonološkoj prilagodbi i transkripciji engleskih imena: ii _ e Sb6t - Set, O pik - Epik
ii _ u
O n nepalu - Unepalu, Jogevamaa - Jugevama, Tonu - Tunu
Anne - En Denver - Denver Kansas _ Kanzas Poe _ Po/Pou
ii _ i TOri - Tiri, MOOrsepp - Mirsep, ROOtel - Ritel
Apple _ Epl Diana _ Dajana Kleenex _ Klineks Reebok - Ribok
Auckland _ Oklend Donne _ Dan Liverpool - Liverpul Rodney _ Rodni Udvojeni sug1asnici i samog1asnici transkribiraju se kao jedan: Maardu -> Mardu, Tallinn Talin.
->
Baldwin _ Boldvin Eastwood _ Istvud Michael - Majki Roosevelt _ Ruzvelt
Barbie _ Barbi Emma - Ema Minogue _ Minog Ruislip _ Rajslip
Berkeley _ Berkli Fleming - Fleming Moore - Mur Seymour - Simor
Blair _ Bler Freddie _ Fredi More - Mor Shakespeare - Šekspir
Boston - Boston Gershwin _ Geršvin Nicole - Nikol Shaw - Šo
Brown - Braun Graham _ Grejm/Grem Nike - Najki Thatcher _ TačerITečer
Chicago _ Čikago Guinness - Ginis Nottingham _ Notingem Utah _ Juta
Coleridge - Kolridž Hewlett - Hjulit Oz - Oz Ulster - Alster
Cruize _ Kruz Hilton _ Hilton Parker - Parker Ulysses - Julisiz
Dave - Dejv Idaho _ Ajdaho Pierce - Pirs Williams _ Vilijams
Delaware _ Delaver James - Džejms Peirce - Pers

Transkripcija g -> g ili g -> dž od slučaja do slučaja ovisi o etimološkim i povijesnim čim­
benicima.
Transkripcija y -> aj javlja se u nekim imenima neengleskoga podrijetla.
Engleski neutralni samoglasnici (izg, približno a) transkribiraju se ili prema grafiji (npr.
Kensington fizg. kenzingtan / Kenzington ) ili kao e (npr. Churchill fizg. čarčil / Čerčil ) ,
-> ->

odnosno nikad kao Đ.

Udvojeni suglasnici transkribiraju se kao jedan: Betty ->Beti, Kellogg's -> Kelogz, Mississippi
-> Misisipi, Massachusetts -> Masačusets, Tennyson -> Tenison.
Neka se imena tradicionalno transkribiraju prema pravilima drugačijima od navedenih,
npr. Burton (izg. barton ) Barton, London (izg, landan ) London,
-> ->

iI
2-35

I
23'@

j i; :

�. l
 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRAN I H I MENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

FINSKI ffiAN CUSKI

Transkribiraju se odgovarajućiru hrvatskim grafemirna: Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

a, d, e, g, h, i, j, k, I, m, n, o, p, r, s, t, u, v a, b, d, e, f, g, i, I, m, n, o, p, r, s, t, u, v, z

Pri transkripciji se mijenjaju: Pri transkripciji se mijenjaju:

a�e Hame � Heme, Hakkinen � Hekinen, Paatalo � Petalo, Sillanpaa � Silan pe ai - e � D' Esten, Saint-Etienne � Sent-Etjen
Alain � Alen, Claire � Kler, D' Estaing
o�e Kitkibjoki
� Kitkiejoki, Raikkbnen � Reikenen, Vainb � Veine au - o Auguste � Ogist, Paul
� Pol, Gaultier � Goltje, Saint-Laurent � Sen-Loren
y�i Kymenlaakso � Kimenlakso, Hyypia � Hipie, Nykanen Nikenen
�
Lay � Le, Ayme � Eme, Raymond � Remon
Caen � Kan, Cannes � Kan, Claudel � Klodel, Cocteau � Kokto, Balzac � Balzak,
Udvojeni sug1asnici i samog1asnici transkribiraju se kao jedan: Lappeenranta --> Lapenranta, Goncourt � Gonkur
Raakkyla --> Rekile. c(e, e, i, y) � s Cecile � Sesil, Racine � Rasin, Marcel � Marsel, Nancy � Nansi
c;: � s Fran90is � Fransoa, Bri90nnet � Brisone, Besan90n � Bezanson
ch � š Charles � Šari, Michel � Mišel, La Rochelle � La Rošel
ch(K) � k Christophe
� Kristof, Christine � Kristin
cq � k Lecocq
� Lekok
cqu � k Jacqueline � Žakiin, Tocqueville Tokvii �

e# � 1I Claude � Klod , Baudelaire � Bodler

ean an-> Jean � Žan
eau ...... o Beauvoir � Bovoar, Marceau � Marso, Fontainebleau � Fontenbio
ei ...... e Beine-Nauroy � Ben-Noroa, Eiffel � Efel, Seine � Sen, Beineix � Bene
em(K, #) � am Templeuve � Tamplev, D'Alembert � D'Alamber, ali : Emile � Emil
en(K, #) � an Henri � Anri, Julien � Žiljan, Provence � Provans, Rouen � Ruan, ali : Rene � Rene
eu e -> Eugene � Ežen, Meurthe � Mert, Deneuve � Denev, Depardieu Depardje �

ey � e Reynaud � Reno, Aveyron � Averon

Brigitte � Brižit, Gironde � Žirond , Gerard � Žerar, Limoges � Limož,
g(e, e, i , y) � ž
ali : Gustave � Gistav, Auguste � Ogist
geM � ž Georges � Žorž, Peugeot � Pežo
gu(e, i) � g Guillaume � Gijom, Marguerite � Margerit, Gauguin � Gogen, Guingamp � Gengam
gn � nj Montaigne � Montenj, Trintignant -, Trentinjan
h � 1I Hugo � Igo, Honore � Onore, Malherbe Malerb, Le Havre � Le Avr
�

i(a, e) � j Piaf � Pjaf, Lucien � Lusjan, Pierre � Pjer, Didier � Didje, Lumiere � Limjer
Mi � i Louis � Lui, Louise � Luiz
Mil � j Auteuil � Otej, Anouilh � Anuj, Raspail � Raspaj
MiII �j Bralile -, Braj, Corneille � Kornej, Desailly � Desaji, Marseille � Marsej, Meillet � Meje,
Versailles � Versaj
(K)i11 � ij Camille � Karnij, Guillaume � Gij om, Millet � Mije, Rarnbouillet � Rambuje,
Robbe-Grillet � Rob-Grije, Villon � Vijon
(K)i11 � il Lille � Lil, Gilles � ŽiI, Killy � Kili, Charleville � Šarivii, Tocqueville � Tokvii
im(K, #) � em Rirnbaud � Rembo, ali : Merirnee � Merirne, Lirnoges � Limož
in(K, #) � en Ingres � Engr, Martin � Marten, Vincent � Vensan, ali : Binoche � Binoš, Celine � Seli n
j ž
� Jules � Žil, Jean-Jacques -, Žan-Žak

-..L i: , L
ft
j
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH IMENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I MENA

It# � iii Foucault � Fuko, Herault - Ero, Renault � Reno

GO RNJOLUŽ IČKOSRPSKI
oe � e Loeillet � Leje, Roer � Rer
oeu � e Ricoeur � Riker, Leboeul � Lebel
oi � oa Lemoine � Lemoan, Antoine � Antoan, Boileau Boalo, Charleroi � Šarlroa �

ou U ---+ Toulouse Tuluz, Tours Tur, Proust Prust, Foucault � Fuko, Cousteau Kusto
_ _ � �
Transk:ribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
oy � oa Troyes Troa, Voynet Voane
_ �
a, b, e, Č, Ć, d, e, t, g, h, i, j, k, I, m, n, o, p, r, s, Š, t, u, z, ž
ph � t Joseph � Žozel, Christophe � KristoI, Stephane � Stelan
qu � k Quinet � Kine Pri transk:ripciji se mijenjaju :
que � k Braque � Brak, Poquelin - Poklen, Roquefort - Roklor
di � dž Hodiij � Hodžij, Dišvin � Dževin, Smjerdiaca � Smjerdžaca
Ms# ( najčešće) iii Camus Kami, De Funes � De Fine, Barthes � Bart, Ingres � Engr, Dumas - Dima,
_ _
e�e Mšrćink � Merćink, Ćšsla � Ćesla, Wštenca � Vetenca
tako i: Descartes � Dekart, Resnais - Rene, Tesniere � Tenjer, ali: Raspail Raspaj �
ch - h Michatk _ Mihalk, Kochojc - Kohojc, Wochozy � Vohozi
MsM z Clouseau � Kluzo, Joseph � Žozel, Fran<;:oise � Fransoaz, Gauloises Goloaz �
Ch rost � Krast, Chr6sćicy � Krosćici
_

th � t Edith � Edit, Meurthe Mert, Pathe - Pate, Thierry � Tjeri

#ch � k
_
I- I Šolta � Šolta, Mitoćicy � Miloćici, 1::.užica - Lužica
x gZ/ks Xavier Gzavje, Maxime � Maksim, Auxerre Ogzer/Okser
n-n
_ _ �
Korjenk � Korjenk, Luban - Luban, Wjazonca � Vjazonca
u ---> i Lure Lir, Arthur Artir, Truffaut � Trilo, Hugo Igo, Guy � Gi
0 -- 0
� � �
H6rnik � Hornjik, W6slink � Vosiink
un(K, #) � en Verdun Verden, Le Brun � Le Bren, ali: De Funes � De Fine
_
( k, p)r � š Kfižan � Kšižan, Koprin _ Kopšin, Pribystaw � Pšibislav
y� i Yvette Ivet, Lyon � Lion , Nancy � Nansi, Guy Gi
� �
(t)r � š/s Tršlany - TšelanilTselani
MYM � j Mayenne Majen, Lalayette � Lalajet, Bruyere Brijer
_ �
w�v Nawka � Navka, Worklecy � Vorkleci
ym(K, #) � em Olympique � Olempik, Symphorien - Semlorjen y�i Kosyk � Kosik, Budyšin � Budišin
yn(K, #) � en Chateau Lynch-Bages � Šato Lenš-Baž
Izgovorne se promjene samoglasnika (prijeglas i redukcija) i suglasnika (osobito n i n)
Dočetni suglasnik obično se transk:ribirakao iii : Bordeaux Bordo, Blanc
--> --> Blan, D'Estaing pri transk:ripciji zanemaruju.
--> D'Esten, Diderot --> Didro, Laeroix --> Lakroa, Montpellier --> Monpelje.
Tako i u dočernim skupinama rd#, rt#, nd#, nt#, mp#
r, r, n, n, m: Robert Rober, Flaubert --> -->

--> Flober, Gerard Žerar, Godard Godar, Bertrand Bertran, Clement Kleman, Maupas­
--> -> --> -->

sant Mopasan, Duchamp Dišam, Guingamp Gengam.

--> -> -->

Dočerni se suglasnik prema pravilima iz tablice transk:ribira kad iza njega u sintagmi

I
dolazi samoglasnik: Champs-Elysees Šamz-Elize, Aix-en-Provenee Egz-an-Provans,
--> -->

Pont-i1-Mousson Pont-a-Muson, Saint-Exupery Sent-Egziperi, ali: Mont-de-Marsan

--> --> ->

Mon-de-Marsan, Saint-Denis -> Sen-Deni, Saint-Laurent -> Sen-Loren.

Udvojeni suglasnici te samoglasnici s dijak:ritičkim znakovima transk:ribiraju se jednim
odgovarajućim hrvatskim grafemom bez dijak:ritika: Bonnaire Boner, Cezanne Sezan,
Lille -> Lil, Merimee --> Merime, Ana'is Anais, Citroen
-> -> Sitroen.
--> ->

I
I

I
I
I
l
 T
'"

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

HAUSA HEBREJSKI

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: SM�I�$!\i�i

�aziv
a, b, d, t, g, h, i, k, I, m, n, o, r, s, t, u, z
Transl. I Transkr. I Primjer
Pri transkripciji se mijenjaju: lJ
N 'alef 'Agnon � Agnon, Tel 'Abhibh - Tel Aviv
e-č Baucf _ Bauči � bet b b Maqabi _ Makabi, Rabbi � Rabi
j�đ Hadiija � Hadiđa 1), bh (Vb, VbV, b#) v/bh Tel 'Abhibh � Tel Aviv
sh � š Sheehu � Šehu gimmel g g Galan � Golan, GOrion � Gurion
ts _ e Matsang6 - Macango g , gh (Vg, VgV, g#) g/gh Maghogh � Magog
w�v Gwadabe - Gvadabe dalet d d Davldh � David
y�j Aliiyu - Alij u d, dh (Vd, VdV, d#) d/dh Hadhadh � Hadad, Dadhl - Dodi
� he h h Halakhah _ Halaha, Rahel � Rahel
Znak se ' pri transkripciji izostavlja: Sa ' iidu ---> Saidu. h (h#) lJ f:jawah � Hava, Zškharjah - Zeharja
vau v v LevI � Levi, f:jawah - Hava
Posebno bilježeni - glotalizirani, implozivni, retrofleksni - suglasnici B ('B) , d" ( D)
' , K (K' ) , �
Zškharjah � Zeharja, f:jizql - Hizki
zajin z z
transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Haaeeja Hadeđa. --->
" het I) h f:jawah _ Hava, Jichaq � Jichak
Udvojeni samoglasnici i suglasnici te graferni s dijakriticima transkribiraju se jednim � jet t Talmon � Talmon
jod j Jichaq � Jichak, NethanjahO � Netanjahu
odgovarajućim hrvatskim grafemom bez dijakritika: Aadamu Adamu, Bello Belo.
---> --->
KarmeITt � Karmelit, Keret - Keret
kaf k k
15, kh (Vk, VkV, k#) h/kh Halakhah _ Halaha, Zekharjah � Zeharja
lamed Levl - Levi, Rahel - Rahel, 'Arl'el � Ariel
)! mem m m Maqabi � Makabi, Mošeh � Moše
nun n n Nathan � Natan, Š unamlt - Š unamit
samek s s SOkkot � Sukot, SOsl - Susi
y 'ajin lJ ' Eglon Eglon, Po'el � Poel
_

pe p P Pesah � Pesah, Po'el - Poel, Peres � Peres

p, ph (Vp, VpV, p#) t/ph 'Aphulah � Afula
� cade e e Giijon � Cijon, Jichaq - Jichak, Perec � Perec
qof q k Oajjin _ Kajin, 01šon _ Kišon , Jichaq - Jichak
reš Rabbi � Rabi, KarmeITt � Karmelit
ill sin s s Sarah _ Sara, Jisra'el � Jisrael
lli šin š š Ša'OI � Šaul, ŠemO'el - Šemuel, Mošeh - Moše
� tau t Tarah _ Tora, Tel 'Abhibh - Tel Aviv
1. th (Vt, Vtv, t#) tlth Nathan � Natan, NethanjahO � Netanjahu

i
244

I 245

I I
;1
........,
 �

f
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I MENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH IMENA

HINDSKI
a�a Dajjan � Dajan
a�a Šaron � Šaron, Rai)el � Rahel
iii' � a 'Aharon � Aharon,!jacarmavet � Hacarmavet, Jaroai) � Jaroah Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
al' (u zatvorenom i nenaglašenom slog u ) � o !jarem � Horem, !jaglah � Hogla b, bh, d, dh, e, f, g, gh, h, j, k, kh, I, m, n, o, p , ph, r, s, t, th, u, v, z
e�e Deker � Deker, Keret � Keret
e�e Zetan � Zetan Pri transkripciji se mijenjaju:
e/e � e !jelem � Helem
a -. alo Gaya � Gaya, Bihara � Bihar. KabTra � Kabir. Rajasthana � Rađasthan
e/e e
--> Jedidah � Jedida, MetOša'el Metušael, ' EITezer � Eliezer
�
a�a Goa � Goa. Ramadasa � Ramdas
i_i !jizql � Hizki, Jisra'el � Jisrael
Bhairavaprasiida � Bheravprasad. MaithiilsaraQa � Methilišaran
i- i 01šon � Kišon, LevI � Levi, 'OtnTel � Otniel
ai -> e
au � O Lahaura _ Lahor, Daulatarama - Dolatram
6�0 01šon � Kišon, Šaron Šaron
Citrala _ Ćitral. Candralala � Ćandralal. Premacanda � Premćand
�

o/o � o !josah � Hosa, D6than � Dotan

e�ć
eh ćh
� Chota Nagapura � Ć hota Nagpur. Chavinatha � Ćhavinath
u�u ZebOlun � Zebulun, Š uli)an � Š ulhan
c,l � d Oakara � Dakar, GOr)1Qa - Gonda
u-u JerOšalajim � Jerušalajim
Ohaka � Dhaka, Ohola - Ohola
c,lh � dh
l -4 i PanTpata � Panipat. Tivan - Tivari. MTrab8.T � Mirabai
Samoglasnici se u izvornome hebrejskome pisanju načelno ne bilježe.
j�đ Jayapura � Đajpur. Janakaraja � Đanakrađ
Suglasnici se b, g, d, k, p, t u sredini riječi iza samoglasnika i između dvaju samoglasnika jh � đh Jhar)1sT � Đhansi. Jhammanalala � Đhammanlal
te na kraju riječi transliteriraju u obliku » s crtom« ako se samoglasnici ne bilj eže, a u jn � gj Ajfieya � Agjey. Jfianacandra - Gjanćandra
ITI(K) � n Jhar)1sT � Đhansi, Gar)1gadasa � Gangadas. KUr)1jabiharT � Kunđbihari
obliku » sa h« ako se samoglasnici bilježe.
lTI(b. bh, p, ph) �m MUr)1bai � Mumbai
U novohebrejskim se imenima suglasnici g, d, t uvijek transliteriraju kao g, d, t. Q�n AruQacala � Arunaćal, RamacaraQa - Ramćaran
r-r Maravara � Marvar, RatOrT � Raturi
Sug1asnici v, j, e kadšto se - prema anglosaskoj tradiciji - transliteriraju kao w, y, ,.. rh � rh Ailgarha - Aligarh, Canc;flgarha � Ćandigarh
r � rj KrsQaprasada � Krišnaprasad, 8sikesa � Rišikeš
Udvojeni suglasnici transkribiraju se kao jedan: SCikk6t --> Sukot, ŠCillah -->
Šula
s-š Šolapura � Šolapur. ŠivanT � Š ivani

Mnogi Židovi svoja imena danas pišu prema anglosaskoj transliteraciji. Njihova imena � -+ Š LaksadTvT � Lakšadivi, BhOsaQa - Bhušan
t�t Teka � Tek, Ti1ikaka � Titikaka
ne podliježu ovdje navedenim pravilima.
th � th Thakura � Thakur. Thanaraja � Thanraj
ii � u BOndi � Bundi, BhOpati � Bhupati, SOradasa � Surdas
y�j Malaya � Malaja, Prabhudayala � Prabhudajal

Suglasnik ITI kadšto se i ispred h transkribira kao m: SjlTlhala --> Sjnhal /Sjmhal.
Tradicionalno se rabi i transkripcija pri kojoj se aspirirani suglasnici transkribiraju kao
neaspirirani, a udvojeni kao jedan: Rajasthana Rađasthan i Rađastan, Jhammanalala

I
--> -->

Đhammanlal i Đamanlal.
Transkripcija samoglasnika a ovisi O dužini slogova i njihovu broju u zapisanoj riječi -
, npr. Rama Ram, Madhava Madhav, Sarala Sarla, Rohataka Rohtak, VaralTIgala
--> --> --> --> -->

Varangal, Saharasa Saharsa - i to prema ovim pravilima (A slog):

I
--> '"

A ( K. nazal+K)A � a o A A A A � a liJ a liJ A A ( KK)A A � a a a liJ

AAA� a a o (KK)A A A A � a a a liJ A A A A - a a liJ a
AA A � a o o A ( KK)A A A � a a a lIJ A A A A � a liJ liJ liJ

I
fi'
i
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

INDONEZIJSKI ISLANDSKI

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemima: Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

a, b, d, e, f, g, h, i, k, I, m, n, 0 , p, r, s, t, u, z a, e, h, I, j, k, I, m, n, 0 , p, r, s, t, u, v
Pri transkripciji se mijenjaju: Pri transkripciji se mijenjaju:
c-ć Cadidasa - Ćadidasa Arni _ Aurtni, Kalda _ Katau, Laxa - Laksau
a _ au
j-đ Jakarta _ Đakarta agi - aji Bragi _ Praji, Skagi - Skaji
kh _ h Khair _ Hair ang - aunk Langaness _ Launkanes, Drangarnir - Traunkartnir
ny _ nj Pulau Penyenget - Pulau Penjenget au - ej Haukadalur _ Hejhkatalur, Odaoahraun - Outadahrejn, Laugarbakki - Lejkarpahki
sy _ š Pulau Syahrir - Pulau Šahrir re - aj KirkjubEBr _ Kirkjupajr, GaroabEBr - Kardapajr
y-j Ayam _ Ajam b-p Bragi _ Praji, GaroabEBr - Kardapajr
d-t Drangarnir _ Traunkartnir, Kalda - Kaltau, Str6nd - Strent
Udvojeni suglasnici i samoglasnici transkribiraju se kao jedan: Kaana "'" Kana, Bittuang ...., (j _ d Eiour _ Ejdur, Heroubrei6 _ Herduprejd, Breidafj6rour - Prejtafjerdur
Bituang. e - je Petur _ Pjetur
ei - ej Her6ubrei6 _ Herduprejd, Breidafj6r6ur - Prejtafjerdur
eng _ ejnk Engi _ Ejnki
ey - ej Reykjavik _ Rejkjavik, Eyvindarh61ar _ Ejvintarhoular, Geysir - Kjejsir
MfM - v O lafur _ Oulavur, OrEBfa - Orajva
f(l, nl - p Keflavik _ Kjeplavik, Hafnfj6rour _ Hapnfjerdur, Hrafnkell - Hrapnkjel
g_k Gunnar - Kunar, Hornbjarg - Hortnpjark
gle, il - kj Hverageroi _ Kverakjerdi, Gisli - Kjisli, Geysir - Kjejsir
gu(j - kvud Guorun _ Kvudrun, Gu6mundsson _ Kvudrnuntson, Guojonsson - Kvudjonson
(vlh(K) - II Gu6johnsen _ Kvudjonsen
hv - kv Hvamm _ Kvam, Hverageroi - Kverakjerdi
i-i Reykjavik _ Rejkjavik, Disa - Tisa
k(e, i , i, EB, ei, eyl - kj Keflavik _ Kjeplavik, KirkjubEBr - Kjirkjupajr
k(k, I, nl - hk Eyrarbakki _ Ejrarpahki, Hekla _ Hehkla, LEBknisstaoir - Lajhknistadir
II _ tl Halld6r _ Hatitour, Pingvellir - Tinkvetlir
o - ou H61ar _ Hoular, O lafur -, Oulavur, Guomundsd6ttir - Kvudmuntstouhtir
ii _ e Ogmundur _ Ekmuntur, Ingibj6rg _ Inkipjerk, Str6kur - Strekur
p (l, n, pl - hp Gripla _ Krihpla, Vopnafj6rour _ Vohpnafjerdur, Hnappavellir - Hnahpavetlir
r(l, nl - rt Arni _ Artni , Arnarfjbr6ur _ Artnarfjerdur, Sturiason - Sturtlason
t(l, n, tl _ ht Katia _ Kahtla, Vatnaj6kull _ Vahtnajekutl, Einarsd6ttir - Ejnarstouhtir
lJ - t p6ra _ Toura, pingvellir - Tinkvetlir
u-u Agust _ August, Husavik _ Husavik, Sjurour - Sjurdur
x - ks Laxness _ Laksnes
y_i Yngvi _ Inkvi , Dyrh61ar - Tirhoular
y- i M)vatn -, Mivahtn, Signy - Sikni
z-s Gizur _ Kisur

Suglasnik k aspiriran je na početku i na kraju riječi. Pri transkripciji se to zanemaruje:

Kirkjubrer (izg. khirkjupajr) ...., Kjirkjupajr, Reykjavik (izg. rejkjavikh ) ...., Rejkjavik.
Udvojeni suglasnici transkribiraju se kao jedan: Almannagja ...., Almanakjau, Vatnsskaro ....,
Vahtnskard.

rb
rt'

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRAN I H IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

JAPANSKI �RUBA

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemima:

a, b, d, e, t, g, h , i, k, m, n, o, p, r, s, t, u, z a, b, d, e, t, g, gb, h , i, k, I, m, n, o, r, s, t, u
Pri transkripciji se mijenjaju: Pri transkripciji se mijenjaju:
c h (a, I , o, u) _ ć Yamaguchi � Jamagućl, ChOhel -, Ćuhel, RyOlchl � Rjulćl Ay(ldejl � Ajodeđl
j(a, I, o, u) � đ Fuji � Fuđl, Tajlml - Tađlml, Yasujlro � Jasuđlro TemftQP$ � Temltokpe
s h (a, I, o, u) � š Hiroshima � Hirošima, HonshO � Honšu, Toshlba � Tošlba Oluseyf � Olušejl
Mitsubishi � MIcubiši, Katsushlka � Kacušika, Tsutsuml - Cucuml w � v OluwQle � Oluvole
Kawasaki � Kavasaki, Kurosawa � Kurosava y_ j Tftflayo � TItilajo
Yokohama � Jokohama, Kyoto _ Kjoto, Toyota � Tojota
Udvojeni suglasnici i samoglasnici te graferni s dijakriticima transkribiraju se j ednim
Udvojeni suglasnici i samoglasnici, odnosno samoglasnici s dijakritičkim znakovima, odgovarajućim hrvatskim grafemom bez dijakritika: Akfnbiyii Akinbiji, !i: bunolu Ebunolu.
-> ->

transkribiraju se j ednim odgovarajućim hrvatskim grafemom : Sapporo Saporo, ->

Hokkaida ( = Hokkaidoo) -> Hokaido.

 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IM ENA

KATALONSKI KI NESKI

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

a, b, e, d, e, f, g, i, I, m, n, o, p, r, t, u, z a, an, ang, ao
Pri transkripciji se mijenjaju: Ach ang Zu - Ačang Dzu, Anhui - Anhuej, Angduo - Angduo, Aojiang - Aođjang
ba, ban, bang, bao, ben, beng, bi, bie, bin, bing, bu
e_k Enric _ Enrik, Catalunya _ Katalunja
Badong - Badung, Banmian - Banmjen, Baotou - Baotou, Binglang - Bingfang
ete, i) - s Cirera _ Sirera, Nards - Narsis, Merce - Merse, Barcelona - Barselona ea, can, eang, eao, ce, een, eeng, ci, eou, cu, euan, eun, euo
c;; - s Argengola _ Aržensola, Barga - Barsa, Bauga _ Bausa
Canzhou - Candžou, Ceng Shaozong - Ceng Šaodzung, Cixi - Cisi , Cuqiao - Cućjao
eh# _ k Bosch - Bosk, Llach - Ljak, Samaranch - Samarank
g(e, Q _ ž Girona - Žirona, Angel - Anžel
da, dan, dang, dao, de, den, deng, di, die, ding, diu, dou, du, duan, dun, duo
Dalian _ Dalien, Oingdao - Čingdao, Deng Xiaoping - Deng Sjaoping, Cheng du - Čengdu
gute, i) - g Balaguer - Balage, Verdaguer - Verdage, Guimera - Gimera
ig# - č Calabuig - Kalabuč, Puig _ Puč, Puigtobella - Pučtobelja e, en, eng, er
h-o Horta - Orta Emei _ Emej, Zhou Enlai - Džou Enlaj, Enping - Enping, Erlian - Erlien
j-ž Jordi _ Žordi, Joan - Žoan, Montju'ic _ Monžuik fa, fan, fang, fen, feng, fou, fu
II - lj Lleida - Ljeida, Llobregat _ Ljobregat, RipoIl - Ripolj Fangdao - Fangdao, Fentou - Fentou, Fujian - Fuđjen, Fuzhou - Fudžou
ny _ nj Pinyol _ Pinjol, Companys _ Kompanjs ga, gan, gang, gao, ge, gen, geng, gou, gu, gua, guan, guang, gun, guo
q u (e , i) - k Miquel - Mikel Gansu - Gansu, Gaoming - Gaoming, Guangzhou - Guangdžou, Minggang - Minggang
Ms M - z Casals - Kazal, Casamitjana - Kazamidana ha, han, hang, hao, he, hen, heng, hou, hu, hua, huan, huang, hun, huo
tg - đ Lletget - Ljedet, Sitges - Sides Hangzhou - Hangdžou, Hefei - Helej, Hubei - Hubej, H u Jintao - Hu Đintao
tj - đ Casamitjana _ Kazamidana, Corretja - Koreda
ka, kan, kang, kao, ke, ken, keng, kou, ku, kua, kuan, kuang, kun, kuo
tx _ č Arantxa - Aranča, Garrotxa _ Garoča, Pitxot - Pičot
Kangxi - Kangsi, Kejia - Keđja, Haikou - Hajkou, Kunming - Kunming
tz - dz Colitza _ Kolidza, Llau de Matzeres - Ljau de Madzeres
x - ks Alexandre _ Aleksandre
la, lan, lang, lao, le, leng, li, lie, lin, ling, liu, lo, lou, lu, luan, lun, luo
#x - š Xavier - Šavie, Xavi - Šavi Lanzhou - Landžou, Dali - Dali, Shaolin - Šaolin, Luoyang - Luojang
(V)ix - š Caixa - Kaša, Foix _ Foš, Aleixandre _ Alešandre ma, man, mang, mao, me, men, meng, mi, mie, min, ming, miu, mou, mu
y-j Ruyra - Rujra, Puyol - Pujol Man Zu - Man Dzu, Xiamen - Sjamen, Mijiang - Miđjang, Mouding - Mouding
na, nan, nang, nao, ne, nen, neng, ni, nie, nin, ning, niu, nou, nu, nuan, nun, nuo
Pri transkripciji se - radi j ednostavnosti i zbog tradicije - zanemaruju neke posebnosti
Naxi Zu - Nasi Dzu, Henan _ Henan, Naoshan - Naošan, Niedu - Niedu, Ningbo - Ningbuo
katalonskog izgovora, npr. izgovor suglasnika bilježenih grafemima b i v (transkribiraju ou
se prema grafiji: Balaguer Balage, Verdaguer Verdage ) te posebnosti izgovora pojedinih
--> -->
Oumiao - Oumjao, Ouyang - Oujang
samoglasnika u nenaglašenom slogu, osobito o u ( Montserrat fizg. munserat/ Monserat) .
--> -->
pa, pan, pang, pao, pen, peng, pi, pie, pin, ping, pou, pu
Dočetno r te do četno t u skupinama (V) lt# i (V) nt# redovito se transkribiraju kao 0:
Panyu _ Panju, Panglou _ Pangfou, Penghu _ Penghu, Pingshuo - Pingšuo, Puyang - Pujang

Muntaner --> Muntane, L1au de Queralt --> Ljau de Keral, Alacant Alacan.
-->
ran, rang, rao, re, ren, reng, ri, rou, ru, rua, ruan, run, rua
Raoping _ Raoping, Rizhao _ Ridžao, Huairou - Huajrou, Ruoheng - Ruoheng
Udvojeni suglasnici (uključujući i skupinu 1 . 1, » udvojeno 1« ) te samoglasnici s dijakritič­ sa, san, sang, sao, se, sen, seng, si, sou, su, suan, sun, suo
!" kim znakovima transkribiraju se jednim odgovarajućim hrvatskim grafemom bez dija­ Sanya _ Sanja, Sanglin - Sanglin, Sichuan - Sičuan, Suzhou - Sudžou
kritika: Pessarrodona Pesarodona, Tarragona Taragona, Dali Dali, Miro Miro.
--> --> --> --> ta, tan, tang, tao, te, teng, ti, tie, ting, tou, tu, tuan, tun, tuo
Tangshan _ Tangšan, Tieshan - Tiešan, Shan\ou _ Šantou, Tumen - Tumen
 l

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H I M ENA

Pri transkripciji se mijenjaju: gui guej

� Guilin � Guejlin, Guizhou - Guejdžou
hai - haj Hainan _ Hajnan, Shanhaiguan � Šanhajguan
ai ---7 aj Aihui � Ajhuej
hei hej
� Heilongjiang �HejlungđJang, Heiquan � Hejćjuen
bai - baj Baicheng _ Bajčeng, Baidian - Bajdjen
hong - hung Hongqiao _ Hungćjao, Hongshui � Hungšuej
bei - bej Beijing � Bejđing, Beidun _ Bejdun
huai - huaj H uaibei
_ Huajbej, Huainan - Huajnan
bian � bjen Bianlinzhen � Bjenlindžen, Bianminchang _ Bjenminčang
hui _ huej Huilong� Huejlung, Huiyao � Huejjao
biao - bjao Lin Biao - Lin Bjao, Zhong Biao _ Džung Bjao
ji _ đi Jilin �
Đilin, Jinan � Đinan
bo - buo Bohai - Buohaj, Bozhou _ Buodžou
jia � đja Wen Jiabao - Uen Đjabao, Jiayuguan - Đjajuguan
cai - caj Caixi � Cajsi, Caigou - Cajgou
jian - đjen Jianba _ Đjenba, Jianbi � Đjenbi
cei _ cej Zhujiang � Džuđjang, Jiang Zemin � Đjang Dzemin
cong - cung Conghua - Cunghua, Congjiang � Cungđjang jiang - đjang
jiao - đjao Jiaomei - Đjaomej, Jiaodao � Đjaodao
cui _ cuej Cuiqiao - Cuejćjao, Cuijiatun _ Cuejđjatun
jie � đie Jiemian � Điemjen, Jieshou - Điešou
cha - ča Chajian � Čađjen, Chayue - Čajue
jin � đin Tianjin � Tjenđin, Jinzhou - Đindžou
chai - čaj Chaigou - Čajgou, Chaiqiao _ Čajćjao
jing đing Nanjing � Nanđing, Jing Zu - Đing Dzu
Chankou - Čankou, Chantang _ Čantang
�
chan - čan Li Jiong � Li Đjung, Jiong Zhao � Đjung Džao
chang - čang Changsha - Čangša, Changchun - Čangčun
jiong - đjung
jiu _ điu Jiuquan _ Điućjuen, Jiujiang � Điuđjang
chao - čao Chaoyang � Čaojang, Chaohu - Čaohu Bai Jushan - Baj Đjušan, Tao Ju � Tao Đju
che - če Chedun _ Čedun, Chehe - Čehe ju _ đju
juan _ đjuen Juancheng _ Đjuenčeng, Qing Juan � Ćing Đjuen
chen � čen Chen de � Čende, Chendai _ Čendaj
jue � đjue Juexi � Đjuesi, Juehedian -, Đjuehedjen
cheng - čeng Chengzhou _ Čengdžou, Chengxian _ Čengsjen
jun _ đjun Junkou - Đjunkou, Juniian � Đjunlien
chi � či Chihu - Č ihu, Chishi � Č iši
kai � kaj Kaifeng � Kajfeng, Kaichengqiao - Kajčengćjao
chong - čung Chongqing Č ungćing, Miao Chongan _ Mjao Čungan
_
kei - kej keijia _ kejđja
chou _ čou Chen Chou � Čen Čou
kong - kung Kongcheng - Kungčeng, Kongfang � Kungfang
ehu - ču Chuzhou - Č udžou, Chucun - Č ucun
kuai � kuaj Qin Kuai _ Ć in Kuaj, kuaidi kuajdi
�
chua � čua Kuidou � Kuejdou, Kuitun � Kuejtun
chuai - čuaj Chuai Zhantao _ Č uaj Džantao, Chuai Maomei � Č uaj Maomej
kui � kuej
Iai - laj Laifang _ Lajfang , Laigou - Lajgou
chuan _ čuan Chuanbu � Č uanbu, Chuansha � Č uanša
lei - Iej Leibo _ Lejbuo, Leixi � Lejsi
chuang _ čuang Chuangjiapuzi - Č uangđjapudzi, chuangkou � čuangkou
Ua - Ija Shao Lia � Šao Lja, Lia Hua Lu - Lja Hua Lu
chui - čuej Chuishan � Č uejšan, Chui Ci � Č uej Ci lian � lien Liancheng _ Lienčeng, Lianpu - Lienpu
chun - čun Yichun _ lčun, Chunhua � Čunhua liang � Ijang Liangdang � Ljangdang, Liangyuan - Ljangjuen
chuo � čuo Chuosijia - Čuosiđja, Chuo Jiao _ Č uo Đjao
liao - ljao Liaoning _ Ljaoning, Liaoyang - Ljaojang
dai - daj Dai Zu � Daj Dzu, Daibu _ Dajbu long � Iung Longxi � Lungsi, Longdou � Lungdou
dei - dej luhua - Ijuhua, luye _ ljuje
dia - dja diasheng � djašeng, diaqi � djaći Iii _ Iju
liie � ljue lueduo � Ijueduo, luetu � Ijuetu
dian _ djen Diantou - Djentou, Dianshang � Djenšang
mai -, maj Maichen _ Majčen, Maixie � Majsie
diao - djao Diaobingshan _ Djaobingšan, Diaotai - Djaotaj
mei � mej Meihua � Mejhua, Meizhou - Mejdžou
dong - dung Shan dong - Šandung, Guangdong � Guangdung
mian ---7 mjen Mianyang _ Mjenjang, Mianzhu - Mjendžu
dui � duej Duilongdeqing _ Duejlungdećing miao _ mjao Miaopu � Mjaopu, Miaoqian - Mjaoćjen
fei - fej Feidong _ Fejdung, Feixi - Fejsi mo � muo Mowu � Muou, Mohe - Muohe
fiao � fjao nai _ naj Naidong � Najdung, Naizifang � Najdzifang
fo - fuo Foshan � Fuošan, Fotan _ Fuotan nei _ nej Neihu _ Nejhu, Neijiang � Nejđjang
gai gaj
_ Gaijiatun � Gajđjatun, Gaixian � Gajsjen
nian nien
--> Nianbadu _ Nienbadu, Nianpan - Nienpan
gei - gej niang � njang Niangmake _ Njangmake, Lin Niang � Lin Njang
gong _ gung Gongchuan � Gungčuan, Gongling _ Gungling niao � njao Hong Niao _ Hung Njao, Qing Niao � Ć ing Njao
guai - guaj Guaimozi _ Guajmuodzi, Guaihe - Guajhe

1, ll i
�i
>+
f
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H IM ENA

nong � nung Nongan � Nungan, Nongshan _ Nungšan shun � šun Shunchang _ Š unčang, Shun'an - Š unan
nii - nju Nushan - Njušan, nugong - njugung shuO � šuo Yangshuo _ Jangšuo, Shuojiaji _ Š uođjađi
niie _ njue nuedai _ njuedaj tai � taj Taizhou � Tajdžou, Yantai � Jentaj
pai _ paj Paisha - Pajša, Paitian - Pajtjen tei � tej
pei - pej Pei Guoxian - Pej Guosjen, Pei Minxin - Pej Minsin tian tjen
� Tiantan � Tjentan, Tianshui � Tjenšuej
pian _ pjen Pianguan - Pjenguan, Pianjiaojie - Pjenđjaođie tiao tjao
� Tiaodengchang � Tjaodengčang
piao _ pjao Piao Dongsheng - Pjao Dungšeng, Piao Shu - Pjao Š u tong � tung Datong � Datung, Nantong � Nantung
po - puo Pogan _ Puogan, Jingpo Zu - Đingpuo Dzu tui � tuej Tuibo � Tuejbuo, tuibi � tuejbi
qi - ći �iVing - Č ijing, Oidu - Č idu wa � ua Wabu Uabu, Wadian � Uadjen
_

qia - ćja Shen Oia - Šen Čja, Tan Oia _ Tan Čja wai � uaj Waigang _ Uajgang, Waigoumen � Uajgoumen
qian - ćjen Oianjinmiao - Čjenđinmjao, Oianshan - Čjenšan wan uan ---> Wanli � Uanli, Wannian � Uannien
qiang _ ćjang Oiang Zu _ Čjang Dzu, Gao Oiang - Gao Čjang wang � uang Wangshi _ Uangši, Wangzhai � Uangdžaj
qiao - ćjao Oiaotoucun - Čjaotoucun, Oiaotouji - Čjaotouđi wei - uej Weihai � Uejhaj, Weifang � Uejfang
qie _ ćie Qiefosi _ Č iefuosi, Qiemo _ Č iemuo wen uen -7 Wenzhou _ Uendžou, Wenxian � Uensjen
qin _ ćin Oin Shi Huang - Čin Š i Huang, Oinhuangdao - Č inhuangdao weng � ueng Wengjiang � Uengđjang, Weng Fen - Ueng Fen
qing _ ćing Oinghai _ Č inghaj, Fuqing _ Fućing wo - uo Wofosi � Uofuosi, Woluogu � Uoluogu
qiong - ćiung Oionghai _
Č iunghaj, Oionglai - Čjunglaj wu � u Wuhan _ Uhan, Wuxi � Usi
qiu _ ćiu Oiubei - Č iubej, Oiujia -, Čiuđja xi si
-7 Xi'an � Sian, Jiangxi - Đjangsi, Guangxi Guangsi
�

qu - ćju Oudi _ Čjudi, Oufu _ Čjufu xia � sja Xiahe Sjahe, Xiamen � Sjamen
�

quan ćjuen
_ Ouanzhou - Čjuendžou, Daquan - Daćjuen xian - sjen Xianyang � Sjenjang, Xiandu � Sjendu
que - ćjue Oueshan _ Čjuešan, Ouelizhen _ Čjuelidžen xiang - sjang Tongxiang � Tungsjang, Xiangfan � Sjangfan
qun _ ćjun Li Oun - Li Čjun, Chen Oun - Čen Čjun xiao � sjao Xiaogan _ Sjaogan, Xiaoshan � Sjaošan
rong _ rung Rongding _ Rungding, Rongcheng _ Rungčeng xie ---> sie Xiefang � Siefang , Xiecun � Siecun
rui _ ruej Ruichang - Ruejčang, Ruljin - Ruejđin xin sin
-t Xinjiang _ Sinđjang, Xinyang - Sinjang
sai _ saj Saiqi � Sajći, Saima � Sajma xing - sing Jiaxing � Đjasing, Xingtai � Singtaj
song _ sung Songxi - Sungsi, Songtangmiao - Sungtangmjao xiong � sjung Xiongxian � Sjungsjen, Xiongyuecheng � Sjungjuečeng
sui _ suej Sui Zu _ Suej Dzu, Suixian _ Suejsjen xiu -) siu Xiuning Siuning, Xiushui � Siušuej
�

sha _ ša Shajian - Š ađjen, Shamei _ Šamej xu sju

� Xuzhou � Sjudžou, Xutian Sjutjen
�

shai _ šaj Shaikou - Šajkou, Jiang Shai - Đjang Šaj xuan � sjuen Xuanfeng � Sjuenfeng, Xuanhan - Sjuenhan
shan - šan Taishan � Tajšan, Shanxi � Šansi xue - sjue Xuezhen � Sjuedžen, Xuehu � Sjuehu
shang _ šang Shanghai � Šanghaj, Shanghang � Šanghang xun � sjun Lu Xun _ Lu Sjun, Xunwu � Sjunu
shao -, šao Shaoguan � Šaoguan , Shaoyang � Šaojang ya -, ja Yakou � Jakou, Yadong � Jadung
she - še Shexian - Šesjen, Shekou - Šekou yan � jen Yancheng Jenčeng, Vanji � Jenđi
�

shei - šej Jin Shei � Đin Šej, Min Shei � Min Š ej yang � jang Guiyang � Guejjang, Yangzhou � Jangdžou
shen _ šen Shenzhen � Šendžen, Shenyang � Šenjang yao � jao Yao Ming � Jao Ming, Yaotou � Jaotou
sheng _ šeng Dongsheng _ Dungšeng, Sheng shan � Š engšan ye � je Yeji � Jeđi, Yecheng - Ječeng
shi _ ši Shizuishan - Š idzuejšan, Shishi � Š i ši yi - i Wu Yi � U I , Yining � Ining
shou - šou Shouning � Šouning, Shouxian � Š ousjen yin � jin Yinchuan � Jinčuan , Huaiyin Huajjin
�

shu _ šu Chang shu - Čangšu, Shucheng � Š učeng ying - jing Dongying � Dungjing, Yingkou � Jingkou
shua - šua Shuajingsi � Š uađingsi, Xiang Shua Jia � Sjang Š ua Đja yong - jung Yongchang � Jungčang, Yongdeng Jungdeng�

shuai _ šuaj Peng Shuai - Peng Š uaj, Hao Shuai � Hao Š uaj you � jou Youzhagou _ Joudžagou, Youfang � Joufang
shuan - šuan Shuan Chen � Š uan Čen yu � ju Yulin � Julin, Yuzhou - Judžou
shuang šuang
_ Shuangmiao � Š uangmjao, Shuangqiao - Š uangćjao yuan � juen Taiyuan � Tajjuen, Liaoyuan - Ljaojuen
shu i šuej
_ Shuij i - Š uejđi, Shuichaoyang � Š uejčaojang yue - jue Yueyang � Juejang, Yuepu � Juepu

tt
A I

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I MENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

yun � jun Yunnan � Junnan, Yuncheng � Junčeng �TINSKI

za � dza Tongza � Tungdza, zafei � dzafej
zai � dzaj Xie Juezai� Sie Đjuedzaj, Zaizhuangzi Dzajdžuangdzi
�

zan � dzan Zanyang � Dzanjang, Zanhuang � Dzanhuang

zang � dzang Xizang � Sidzang, Zang Zu � Dzang Dzu Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim gtafemima:
zao � dzao Zao Yuan � Dzao J uen, Zaoxi � Dzaosi a, b, d, e, t, g, h, k, I, m, n, o, p, r, s, t, u, v, z
ze � dze Zeguo � Dzeguo, Zedang � Dzedang
Pri transkripciji se mijenjaju (uz odgovarajuće morfološke prilagodbe imena, v. dalj e) :
zei � dzej zeixin � dzejsin
zen � dzen zenyang � dzenjang ae � e Aetna � Etna, Caesar � Cezar, Laetitia � Leticija
zeng � dzeng Zeng Guofan Dzeng Guofan, Zengcheng � Dzengčeng
�
ae � ae Aeropa � Aeropa
zi � dzi Zibo � Dzibuo, Zigong � Dzigung c�k Caligula � Kaligula, Claudius � Klaudije, Seneca � Seneka
zong � dzung Zongyang � Dzungjang, Zongchang Dzungčang
�
c(e, ae, oe) �c Celer � Celer, Caesar � Cezar, Coelesyria � Celesirija
zou � dzou Zouxian � Dzousjen, Zouping � Dzouping c(i, y) � C Cincinnatus � Cincinat, Cyprianus � Ciprijan, Accius � Akcije
zu � dzu Bai Zu � Baj Dzu, Dong Zu � Dung Dzu ch � h Chiron � Hiron, Chaeronea � Heroneja, ali : Christus � Krist
zuan � dzuan Zuan Shu � Dzuan Š u , Liu Zuan � Liu Dzuan ia � ija Diocletianus � Dioklecijan, Cyprianus � Ciprijan, Quintilianus � Kvintilijan
zui � dzuej Xin Zuiquan � Sin Dzuejćjuen, Chen Zui � Čen Dzuej #iM � j lanus � Jan, lunD � Junona, lustus � Just
zun � dzun Zunyi � Dzuni, Zunhua � Dzunhua oe � e Oedipus � Edip, Coelia � Celija
zuo � dzuo Zuo Mengxiao � Dzuo Mengsjao, Zuoyun � Dzuojun oe -> oe Boethius � Boetije
zha � dža Zhada � Džada, Zhage � Džage ph � t Phaedra � Fedra, Phoebus � Feb, Orpheus � Orfej
zhai � džaj Zhaili � Džajli, Zhaihe � Džajhe qu � kv Quintus � Kvint, Quintilianus � Kvintilijan
zhan � džan Zhanjiang � Džanđjang, Zhanyang � Džanjang MsM � z Asia � Azija, Caesar � Cezar
zhang � džang Zhangzhou Džangdžou, Zhangye � Džangje
� (VI , Vn, Vr)sM �z Celsus � Celz, Censorinus � Cenzorin, Persius � Perzije
zhao � džao Zhaoqing � Džaoćing, Zhaotan � Džaotan th � t Cethegus � Ceteg, Carthago � Kartaga, lugurtha � Jugurta
zhe � dže Zhejiang � Džedjang, Zhegao Džegao
� f,�tiM � ci Horatius � Horacije, Lucretius � Lukrecije, Laetitia � Leticija
zhei � džej Zhei Mingpu � Džej Mingpu, Zheizhong Lu � Džejdžung Lu (K)tiM � ci Mezentius
� Mezencije, Quinctius � Kvinkcije
zhen � džen Jingdezhen � Đingdedžen, Zhenjiang � Dženđjang (s, t, x)tiM � ti Hostius
� Hostije, Vetlius � Vetije
zheng � dženg Zhengzhou � Džengdžou, Zhengning � Džengning x � ks Xanthus � Ksant, Dumnorix -. Dumnoriks
zhi � dži Zhidan � Džidan, Zhigou � Džigou y�i Illyria Ilirija, Lycurgus � Likurg
�

zhong � džung Zhongshan � Džungšan, Zhong bu � Džungbu

zhou � džou Chaozhou � Čaodžou, Jingzhou � Đingdžou
Udvojeni suglasnik transkribira se kao jedan: Cincinnatus --> Cincinat, Memmius --> Memije.
zhu � džu Zhu hai � Džuhaj, Zhuzhou � Džudžou
zhua � džua Long Zhua � Lung Džua, Zhua Yang � Džua Jang
zhuai � džuaj Yu Zhuai � Ju Džuaj U imena muškoga roda
zhuan � džuan Zhuanqiao � Džuanćjao, Zhuantouwan � Džuantouuan
zhuang � džuang Shijiazhuang � Š iđjadžuang, Zhuang Zu � Džuang Dzu a) dočetno -(K)us --> -0: Augustus --> August, lanus --> Jan
zhui � džuej San Zhui San Džuej, Xin Zhui � Sin Džuej
�
U nekih imena, osobito dvosložnih, dočetno -(KK)us --> -o: Marcus --> Marko
zhun � džun Gu Zhun � Gu Džun, Zheng Zhun � Dženg Džun
zhuo � džuo Zhuoni � Džuoni, Zhuolu � Džuolu bl do četno -(K)ius --> -ije: Ovidius --> Ovidije, Horatius --> Horacije, Flavius --> Flavije
Apostrofom se - kad je radi razlikovnosti slogova potrebno (ispred a, o, e) - bilježi cl dočetno -aeus, -eus, -eius --> -ej: Annaeus --> Anej, Orpheus --> Orfej, Pompeius -->

granica sloga: Xi'an Sian (ali: Shexian Šesjen, Xiang Sjang ) .

--> --> --> Pompej
Uz pojedine slogove primjeri nisu navedeni - ili je riječ o rjeđim slogovima ili se oni ne dl imena s Gjd. na -is prilagođuju se prema genitivu, uz -is --> -0: Cicero ( G Ciceronis )
javljaju u vlastitim imenima. --> Ciceron, Nero ( G Neronis) --> Neron

•
pa

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IM ENA

II. U imena ženskoga roda !J:TONSKI ( LATVIJSKI )

<l) do četno -ia --> -ija: Illyria --> Ilirija, Valeria --> Valerija
bl dočetno -ea, -eia --> -eja: Galatea Galateja, Tarpeia Tarpeja, Aquileia AkviIe­
Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
--> --> -->

ja, ali: Rea --> Rea a, b, c, Č, d, dz, e, t, g, h, i, j, k, I, m, n, p, r, s, Š, t, u, v, Z, Ž

cl u imena koja su pluralja tantum (uvijek u množini) dočetno -ae -a: Cannae
-->
Pri transkripciji se mijenjaju:
--> Kana
�, g _ đ <;; ipka - Đipka, Smi!gis - Smiljđls
dl imena s Gjd. na -is prilagođuju se prema genitivu, uz -is --> -a: Ceres ( G Cereris )
lj: _ Ć Š�ele - Šćele, VT�e - Viće, Ikš�ile - Ikšćile
--> Cerera, luno (G lu non is) --> Junona, Venus (G Veneris) --> Venera ! _ lj Smi!gis - Smilj đis, Vilani - Viljani
Q _ nj BiedriQš _ Biedrinjš, DaliQš - Dalinjš, RadziQa - Radzinja
Neka se takva imena tradicionalno prilagođuju prema nominativu: Carthago o_ uo VTtols - Vituols, Mi�e!tornis - Mićeljtuornis
(G Carthaginis) Kartaga (ne Kartagina ) .
-->

Samo glasnici obilježeni makronom ( ) transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim gra­

-

III. U imena srednjega roda femom bez dijakritika: Guniirs Gunars, RIga Riga, Jlirmala Jurmala.
--> --> -->

al dočetno -(K)um --> -0: Mediolanum --> Mediolan

bl dočetno -ium --> -ij: Brundisium --> Brundizij
11. TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I MENA
LITAVSKI MAĐARSKI

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

a, b, e, Č, d, e, f, g, h, i, j, k, I, m, n, 0, p, r, s, Š, t, u, v, Z, Ž a, b, e, d, e, f, g, h, i, j, k, I, m, n, 0, p, r, t, u , v, z
Pri transkripciji se mijenjaju: Pri transkripciji se mijenjaju:
ch � h Michailas � Mihailas Gal � Gal, Hanak � Hanak, Hathazi � Hathazi
a�a
y i
� Arvydas � Arvidas, Švenčionys � Švenčionis, VydOnas � Vidunas ch � č Forgach � Forgač, Madach � Madač, Zichy � Ziči, Zach � Zač
cs - Č Csongor � Čongor, Lukacs � Lukač
Samoglasnici obilježeni dijakriticima transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafe­ Czuczor � Cucor, Racz � Rac
cz - c
mom bez dijakritika: Ise Ise, Kazi,! Ruda -> Kazlu Ruda, Panevežys Panevežis.
-> ->
dzs � dž Budzsak _ Budžak, Dzsida � Džida
e-e Peter _ Peter, Regeci � Regeci
eo/eo � e Beothy � Beti, Eotvos � Etveš, Sebe6k - Šebek
ew ---- e Thewrewk _ Terek
gy � đ Gyula _ Đula, Gyenes � Đeneš, Gyorgy - Đerđ, Nagy � Nađ
l_ i SiJ< � Š ik, Timar � Timar
(V)i � ji Bolyai _ Bojaji, Merei - Mereji, Tornyai � Tornjaji
Iy � j Bolyai � Bojaji, Mihaly � Mihaj, Szornbathely � Sornbathej
ny � nj Feny6 � Fenje, Kany6 � Kanjo
6�0 K6bor _ Kobor, Mar6ti � Maroti
o�e Gyorgy � Đerđ, Čl rdog � Erdeg
o�e Feny6 � Fenje, L6rinc _ Lerinc, Ver6cei � Vereceji
S�Š Andras _ Andraš, Seres � Šereš, TOskes -Tiškeš
sz s
-> Szernere � Sernere, Szotak - Sotak, Szombathely � Sornbathej
ts � č Takats � Takač
ty � ć Katyrnar _ Kaćmar, Tyukodi � Ćukodi
tz _ e Ratz - Rac
u�u Ujvari � Ujvari, Keresztury - Keresturi
ii i
-, FOredi � Firedi, TOskes �Tiškeš
li � i Csepu � Čepi, Szekfu � Sekfi
w�v Wesselenyi � Veselenji
(V)y � j Hay _ Haj, Perey � Perej
(K osirn g, I, n, t )y � i Krist6ffy � Krištofi, Andrassy - Andraši
zs � ž Gozsdu - Goždu, J6zsef - Jožef

U mađarskim prezimenima javljaju se još neka slova i slovne skupine koji - samo u tim
prezimenima ! - odražavaju staru grafiju u kojoj su predstavljali jedan fonem, pa se
transkribiraju ovako :
eh � ć Festetich _ Festetić, Bedekovich � Bedeković ( u imenirna hrvatskoga podrijetla)
eh � h Ulbrich � Ulbrih, Reicher _ Reiher (u irnenirna nemađarskoga i nehrvatskoga podrijetla)
gh - g Agh � Ag, Vegh - Veg
s-ž J6sika � Jožika
th _ t Barath _ Barat, T6th - Tot
z_ e Zigany _ Ciganj
t?

f
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H I M ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I MENA

U ostalim slučajevima riječ je o fonemima koji se pri transkripciji ne mijenjaju: Hathazi MAKEDONSKI
Hathazi (ne Hatazi) , Szombathely Sombathej (ne Sombatej) , Vaghalmi Vaghalmi (ne
--> --> -->

Vaga/mi) .

Udvojeni suglasnici i samoglasnici transkribiraju se kao jedan: Andrassy --> Andraši, [SlOVO I Transl. I Transkr. I Primjer
Hattyu --> Haću, Holl6sy --> Hološi, Gaal i Gaal --> Gal, Veer Ver, S06s
--> -->
Šoš. a a a AHI10HOBCK� (Andonovski ) � Andonovski, Bapl1ap (Vardar) � Vardar
6 b b 5�Tona ( Bilola) � Bitola, Kopa6 ( Korab) � Korab
B V V BeHKo (Venko) � Venko
g g leBren�ja (Gevgelija) � Gevgelija
A d d AYKOBCK� ( Dukovski ) � Dukovski
g đ topr�ja ( G orgija) � Đorđija, topreBcKa ( G orgevska) � Đorđevska
e e e AHl1peeBCK� (Andreevski) � Andreevski, npoecK� (Proeski) � Proeski
lK Ž ž 5nalKe ( Blaže) � Blaže
3 z z 3l1paBeBcK� ( Zdravevski ) - Zdravevski, Jla3ap ( Lazar) � Lazar
s dz dz S�BrapoB ( Dzivgarov) � Dzivgarov, SBe3ga ( Dzvezda) � Dzvezda
� KOHecK� ( Koneski ) � Koneski
j j CKonje (Skopje) - Skopje, MaKel1oH�ja (Makedonija) � Makedonija
K k k KpyweBo ( Kruševo) � Kruševo
n 5�Tona ( Bitola) - Bitola
lb lj Jby6yo ( Ljubčo ) � Ljubčo
M m m MaHyeBcK� (Mančevski ) � Mančevski
H n n HaceB ( Nasev) � Nasev, AojpaH ( Dojran) � Dojran
lb nj nj u stranim imenima: JlOW�fb ( Lošinj ) � Lošinj
o o o TeToBO (Tetovo ) � Tetovo
n p p np�nen ( Prilep ) - Prilep
p PeceH ( Resen) - Resen, Bapl1ap (Vardar) � Vardar
e s s CKonje (Skopje) � Skopje, CMaKocK� (Smakoski) � Smaćoski
T TeToBO (Tetovo ) � Tetovo
li J( Ć KynaBKoBa ( Kulavkova) - Ćulavkova, YpoweB�K ( LI roševiK) �

Urošević
y u u AyYeBCKa ( Dučevska) � Dučevska, HayMocK� ( Naumoski ) �

Naumoski
<I> CTecpaHoBcK� ( Stefanovski ) � Stefanovski
x h h AeM�p X�cap ( Demir Hisar) � Demir Hisar, OXP�11 ( Ohrid) � Ohrid
1.1 e e 10lje ( Goce) - Goce
� č č topye ( G orče) � Đorče, AemeB ( Delčev) � Delčev
� dž dž l,IajKoBcK� ( Džajkovski ) � Džajkovski
w š š WT�n ( Štip) � Štip, '-Iawyne ( Čašule) � Čašu le

...L
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRAN IH IMENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANI H I M ENA

NIZOZEMSKI (V)UW � U Kenauw � Kenau, Klauwers � Klauers, Bouwman � Bauman, Douwe � Daue,
Blauw � Blau, De Leeuw � De Leu
Vlisingen � Flisingen, Visser � Fiser, Van Gogh � Fan Hoh
Wolkers � Volkers, De Winter � De Vinter
Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Beatrix � Bejatriks, Boxmeer � Boksmer
a, b, d, e, t, h, i, j, k, I, m, n, O, p, r, s, t, U, z Lelystad -, Lejlistad, Van Wely � Fan Vejli, ali: Van Dyck � Fan DajklFan Dejk

U otvorenim se naglašenim slogovima samoglasnici e, o, U transkribiraju kao kad su

Pri transkripciji se mijenjaju:
udvojeni (v, tablicu) : Brederode Brejderoude / Brederode, Tegelen Tejhelen /Tehelen,
-> ->

aa a
-> De Haan � De Han, Naarden � Narden Bomans -> Boumans/ Bomans, Bruna -> Bruna / Brina, Utrecht -> Utreht/ ltreht.
aai, aaij, aay � aj Draaier � Drajer, Waaijers � Vajers, Kraaykamp � Krajkamp
ae a
-4 Ruysdael � Raujsdal, Aerdenhout � Ardenhaut Ako je y način bilježenja dvoslova ij, transkribira se na isti način kao taj dvoslov, dakle aj /ej:
c�k Cornelis � Kornejlis, Castricurn � Kastrikurn, Cruijff � Kraujf Van Dyck Fan Dajk/ Fan Dejk.
->

c(e, i , y) � s Cees � Sejs, Van Cittert � Fan Sitert, Cyprus � Siprus

Udvojeni suglasnik transkribira se kao jedan: Fokker -> Foker, Rotterdam -> Roterdam, Van
ch � h Dordrecht Dordreht, Michels � Mihels
�

ck � k Pieck � Pik, Monnickendarn Monikendam

�
Bommel -> Fan Bomel, Visser -> Fiser.
ee � ej/e Drees � Drejs/Dres, Zeeburg � ZejburhlZeburh
U hrvatskome se tradicionalno rabe i oblici nekih poznatijih nizozemskih imena trans­
eeuwe eve
-4 Leeuwenhoek � Levenhuk, Van Meeuwen � Fan Meven
ei � aj/ej Leiden Lajden/Lejden, Van Beieren � Fan Bajeren/Fan Bejeren
�
kribirani prema drugačijim pravilima, npr. Van Gogh Van Gog umjesto Fan Hoh.
->

eu � oj/ej Keukenhof � Kojkenhof/Kejkenhof, Heus Hojs/Hejs

�

ey � aj/ej Van Eyck � Fan AjkIFan Ejk, Ijselsteyn � Ajselstajn/Ejselstejn

g � h ( osim ng) Groningen � Hraningen, Gullit -. Hulit, Rutger � Ruther, Limburg � Limburh
gh � h Leeghwater � Lejhvater, Veghel � Fehel
ie --4 i Van Mierlo � Fan Mirio, Friesland � Frisland
ie � ije Daniel � Danijel
ieuwe ---> ive Nieuwe Maas � Nive Mas, Nieuwendijk � Nivendajk
ij -, aj/ej Van Rijn � Fan Rajn/Fan Rejn, Bilderdijk � BilderdajklBilderdejk
lijk# � lik Vrolijk � FraIik, Stedelijk � StejdeliklStedelik
ng � ng Groningen � Hraningen, Scheveningen � Shejveningen, Singer � Singer,
Vlisingen � Flisingen , ali : Huizinga � Haujzinha, Mongolie � Monholije
oe � u Van den Broek � Fan den Bruk, Doetinchem � Dutinhern
oeij, oey � uj Boeijen � Bujen, De Goey � De Huj
oo � % U De Graot � De Hrot/De Hrout, Roosendaal � Rosendal/Rousendal
ou � au Gouda � Hauda, Wouters � Vauters
ph � t Alphen � Alfen, Philips � Filips
qu � kv Quirien � Kvirin, Quaak � Kvak
sch � sh Schiedam � Shidam, Scholten � Sholten
sch# � s Den Bosch Den Bos, De Vriesch � De Fris
�

sj � Š Sjoerd Š urd , Sjouwerman � Šauerman

�

th � t Thorbecke Torbeke, Sint Anthonis � Sint Antonis

�

ti(a, e, e, us)# � ci(j) Brabantia � Brabancija, Mauritius � Mauricius

tj � Ć Aantjes � Anćes, Tjeerd � Ćerd
ui, uij, uy � auj Van Duin � Fan Daujn, Cruijff � Kraujf, De Ruyter � De Raujter, Fortuyn � Fortaujn
uu � u/i Schuurman � Shurman/Shirrnan, Van Buuren � Fan Buren/Fan Biren
 t,
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IM ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H I M ENA

NORVEŠKI Norveški izgovor nije standardiziran, pa su često mogući i drugi transkribirani oblici,
posebice suglasnika k ispred e i i, npr. Kirkenes Širkenes, ali i: Ćirkenes.
->

Udvojeni suglasnici transkribiraju se kao jedan: Kielland ->

Šelan, Hvittingtoss Vitingtos.
->

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemima:

U hrvatskome se tradicionalno rabe i oblici nekih norveških zemljopisnih ili vlastitih
a, b, d, e, t, g, h, i, j, k, I, m, n, p , r, s, t, u, v
imena preuzeti iz drugih jezika, poglavito njemačkoga, ili prema pisanome obliku ime­
Pri transkripciji se mijenjaju: na: Oslo Oslo, Olav Olav.
-> ->

a�o Ase _ Ose, Hakon _ Hokon

aa ----> o Aamodt - Omot, Gaarder _ Gorder, Vesaas - Vesos
au � eu Aust-Agder _ Eust-Agder, Haugesund - Heugesun
ce � e Sceverud _ Severud, Svolvcer _ SvoIver, Solskjcer - Solšer
e�k Cappelen � Kapelen, Carl _ Karl
ete, ce, i, y) -, s Cecilie _ Sesilje
eh � k Christensen _ Kristensen, Munch _ Munk
ek � k Eckersberg - Ekersber, Franck _ Frank
dt# - t Aamodt _ Omot, Brundtland _ Bruntian, Fridtjof _ Fritjof
ei � ej Einar _ Ejnar, Heiberg _ Hejber, Stein _ Stejn
g(i, ei, y) - j Gimnes _ Jimnes, Gyldendal _ Jildendal, Geilo Jejlu
_

gj � j Gj0vik � Jevik, Gjeldnes - Jelnes

#hj - j Hjalmar � Jalmar, Hjerkinn _ Jerkin
#hv � v Hvittingfoss _ Vitingfos
Mh(K) - a Behn _ Ben , Dahl - Dal
ie --7 i Grieg _ Grig, Lie _ Li, ali : Cecilie - Sesilje
k(i , ie, y) - š Kirkenes _ Š irkenes, Kirsten _ Š irsten, Kielland Šelan, Kydland - Š idlan
�

kj - š Kjetil _ Šetil, Kjus _ Š us, Kyrkjeb0 - Š iršebe

Id _ I Halden - Halen, Gjeldnes _ Jelnes, ali: Molde � Molde
Id# - I Harald _ Haral, Roald _ Rual, Vestfold _ Vestfol
nd# _ n Egersund - Egersun, Kydland _ Š idlan, Nordland - Nordlan
o-u Olav _ L1lav, Oslo _ Uslo, Mo i Rana - Mu i Rana, Stortinget -, Sturtinget,
ali : Horten _ Horten, Trondheim - Trondhejm
oe - u Bj0rneboe _ Bjernebu, Moe _ Mu
a-e Bj0rn _ Bjern, 0stfold _ Estfol, Stord0Y - Sturdej
rg# - r Heiberg - Hejber, Sol berg _ Solber
rs rš
---> Akershus _ Okeršhus, M0rsil � Meršil
sj - š Sj0gren _ Šegren, Sandnessj0en � Sandnesšen
sk(i, ei, y) -š Skipnes _ Š ipnes, Skeikampen _ Šejkampen, ali: Eskil - Eskil
skj - š Skjeberg - Šeber, Solskjcer _ Solšer
th _ t Thorvald _ Torval, Thorensen � Torensen
tj - š Tjugum - Š ugum, ali: Stj0rdal _ Stjerdal
y�i Trygve _ Trigve, Nystedt - Nistet

Skupine rd, rt, rl, m, rs izgovaraju se kao retrofleksni - s vrškom jezika na nepcu -
d, t, I, n, š (npr. Sandetjord fizg. sandetjud / , Bjamebcek fizg. bjenebek/ ) , što se pri trans­
kripciji zanemaruje.
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANI H IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRAN IH I M ENA

NOVOGRČKI Pri transkripciji se mijenjaju:

'Y'Y (ng) �
ng MecroA.6yyt ( MesoI6ngi ) � Mesolongi, TCltyy6.va (Tsingana) _ Cingana
yK (gk) � ng MaYKpubtTJ� ( Magkri6tes) � Mangriotis
Transliteracija novogrčkoga pisma: #yK (#gk) g � rK6.ATJ� ( Gkales ) � Galis
yX (nkh) � nh A'YXiaAo� (Ankhiaios) � Anhijalos
Slovo N az iv I Transl. y (i, e) ( g ( i , e)) � j KaAoYEp01WUAOU ( KalogeropoLilou) � Kalojeropoulu
A, a alla A, a yl(V) (gi(V)) j � ru:opyo� ( Giorgos) � Jorgos, 1t6.VVTJ� ( Giannes ) � Janis
B, II beta V, v t] ( e ) � i AptcrTOtEATJ� (Aristoteles) � Aristotelis, Hp6.KAEtO ( Erakleio) � Iraklio,
r, 'Y gama G, g MiKTJ� ( Mikes) � Mikis, IIayoatT\� ( Pagdates) � Pagdatis
.6., 0 delta O, d 6 (th) � t EAEUeEpto� ( Eleutherios) � Elefterios, 8EcrcraAia (Thessalia) � Tesalija
epsilon E, e
E, E J1,, (mp) � mb OAu)l1ria ( Olympia) � Olim bija, OAU)lmaK6� (Olympiak6s ) ­
Z, � zeta Z, z Olimbijakos/Olimbjakos
H, lJ eta E, e #J1,, (#mp) � b M1r0YKOt6. ( Mpogkota) � Bogota
e, 9 (S) theta Th, th v< (nt) � nd KOlvcrmVtivo� ( Konstantinos) - Konstandinos, KEVtEPTJ� ( Kenteres) �

I, l jota I, i Kenderis, Ala)lavnj� ( Diamantes) � Djamandis

K, K kapa K, k #vt (#nt) d � NmA6.pa� ( Ntalaras) � Dalaras

A, A lambda L, I I; ( x ) � ks N6.l;o� ( Naxos) � Naksos, AAEI;6.vOPEta (Alexandreia) � Aleksandrija

M, p mi M, m <>(1<,.) (s(Kz)) � z L)lUPVTJ (Smyrne ) � Zmirni
N, v ni N, n tr, (tz) � dz Ka�aVt�6.KTJ� ( Kazantzakes) � Kazandzakis
3, l; ksi X, X tG (ts) � c HyoU)lEvircra ( Egoumenitsa) � Igumenica, Pitcro� ( Ritsos ) � Ricos
0, 0 omikron O, o ll (y) � i Yopa (Ydra) � Idra, OoucrcrEa� ( Odysseas) - Odiseas,
II, " pi P, p EAUtTJ� ( EI}tes) - Elitis

P, p ro R, r X (kh) � h XaAKTJOtK1j ( Khalkedike) - Halkidiki, Xavt6. ( Khania) � Hanja,

Xio� ( Khios) � Hios
l;, O, <; sigma S, s
Ka�6.QJTJ� ( Kavaphes) - Kavalis, AEAtpoi ( Deiphoi) � Delli,
T, ..: tau T, t LEtpEPTJ� ( Sepheres) � Seleris
Y, u ipsilon Y, y
Qv6.crTJ� ( Onases ) � Onasis, 8EOOOlp6.KTJ� (Theodorakes) � Teodorakis,
<1>, 'I' fi Ph, ph MavolATJ� ( Manoles ) - Manolis
X, X hi Kh, kh
'P, 'If psi Ps, ps Pri transkripciji se mijenjaju i dvoglasi:
n, m omega 0, 6
III (ai) �e AttOlAia (Ait6lia) _ Etolija, AtKatEpivTJ (Aikaterine) - Ekaterini
Transliteraciji podliježe i: Illl(v' 1<,.) ( au(V, Kz)) � av MaupoeaAacrcritTJ� ( Maurothalassites) � Mavrotalasitis,
I Transl . Auyoucrto� ( AUgoustos ) � Avgustos
Slovo Illl(KB ) (au( KB )) - af NaU1rAto ( Naliplio ) � Nalplio, NallCltK6. ( Nausika) - Nalsika,
'Y(y, xl n Nau1raKto� ( NaLipak\os ) - Nalpak\os
El (ei) - i EtpljvTJ ( Eirene) � Irini, AEt�aot6. ( Leivadia) � Livadja
U novogrčkome se od 1 982. spiritusi (hakovi) ne pišu. Tada je također uveden monoto­ Ell(V, Kz) ( eu(V, 1<,.)) � ev Eu�ota ( ELivoia) � Evja, Eua ( Elia) - Eva,
nički naglasni sustav prema kojemu se bilježi samo oštri naglasak (akut), i to samo na EU6.YYEAO� ( Euangelos ) - Evangelos

višesložnim riječima. Ell( � ) ( eu( � )) � ef AEuK6.0a ( Leukada) - Lelkada, EAEUeEpto� ( Eleutherios) - Elefterios
01 (oi) � i AEAqmi ( Deiphoi) � Delli
Pri transliteraciji se naglasak bilježi, pri transkripciji ne. Oll ( OU) _ U MEPKOUPTJ ( MerkoLire) - Merkuri, TOUPK61roUAO (Tourk6poulo) �
Turkopulo, IIa1ruvopEOu ( Papandreou ) - Papandreu
a;::zq

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I MENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA

Skupinama se yK ( gk) , JI:n: ( mp ) , n ( nt ) U stranim imenima bilježe fonerni g, b, d: Za:YKPEJI:n: NJEMAČKI

(Zagkremp) Zagreb, Ktv-yK ( Kingk) King, NmuJI:n:pof!VtK (Nttlmprovnik) Dubrovnik, Btp:n:EP
--> --> -->

(Vamper) Veber (njem. Weber) , <l>pivtptX ( Phrintrikh ) Fridrih (njem. Friedrich ) , Xcipf!apvt
--> -->

( Harvarnt) Harvard, M:n:oJI:n: NtiAav ( Mpomp Ntilan ) Bob Dilan (engl. Bob Dylan ) .
Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
--> -->

U transkripcijom dobivenu skupinu ia umeće se j ako je i naglašeno : eE()"(ml..ia (Thessalia) a, b, d, e, t, g, i, j, k, I, m, n, o, p, r, t, u

-->Tesalija, A-yxiaAoc; (Ankhiaios) Anhijalos, OAUJI:n:ia (Olympia)
--> Olimbija, a tako i: -->
Pri transkripciji se mijenjaju:
Al..El;,avopEta (Alexandreia) --> Aleksandrija, OAUJI:n:taKOC; (Olympiak6s) --> Olimbijakos/Olimbjakos.
li - e Handel � Hendel, Kastner � Kestner
Ako i nije naglašeno, transkripcijom se dobivena skupina ia načelno prenosi kao ja: ae - e Baedeker _ Bedeker, Haeekel - Hekel
Euf!ota ( Etlvoia) Evja (prema "Ewia, gdje je i od dvog1asa oi i ) , Xavta ( Khania) Hanja,
--> --> --> ai - aj Daimler � Dajrnler, Kaiserslautern � Kajzerslautern
�taJIavt1jc; ( Diamantis ) Ojamandis, a tako i: 'HAwC; (Elios ) !Ijos.
--> --> liu - oj Hausler _ Hojzler, Tannhauser - Tanhojzer, AlIgau � AJgoj
ay - aj Bayern � Bajern, Haydn _ Hajdn, Maybach � Majbah
Ako drugi samoglasnik u samoglasničkome skupu ima znak dijereze, nije njec o c�k Cassirer � Kasirer, Conrad _ Konrad, Cottbus - Kotbus
dvoglasu, nego se svaki samoglasnik transkribira zasebno : IIavall1Jva'iKoc; ( Panathenaik6s) #ch � k Chemnitz � Kemnic, Chur � Kur, Christoph
� Kristof
--> Panatinaikos. ch - h Bochum -, Bohum, Fichte _ Fihte, Michael _ Mihael, Schurnacher � Š umaher
chs � ks Drechsler � Dreksier, Fuchs � Fuks, Sachsen � Zaksen
Udvojeni suglasnici (osim 'Y'Y ) transkribiraju se kao jedan: EI..I.. cJ.c; ( Elias ) Elas, IIa:n::n:a
-->
ck � k Beckenbauer _ Bekenbauer, I nnsbruck - Ins bruk
( Pappa) Papa, IIa:n::n:ac; ( Pappas) Papas, Oou()"(;tac; (Odyssaas) Odiseas, a tako i:
--> --> --> dt � t Brandt Brant, Eisenstadt Ajzenštat, Wundt � Wunt
_ �

Euf!ota ( Etlvoia) Evja (prema "Evvia, gdje j e prvo v od dvo glasa eu ev) .
--> --> ei � aj Einstein Ajnštajn, Heidegger � Hajdeger, Bleiburg � Blajburg
_

eu � oj Freud � Frojd, Feuerbach � Fojerbah, Neumann Nojrnan �

ey � aj Eysenck _ Ajzenk, Freyburg Frajburg �

#h � h Heidegger � Hajdeger, Schopenhauer � Šopenhauer, Tannhauser � Tanhojzer

(V)h � 0 Ohrn Om, Kohler Keler, Ruhr � Rur, Buhler _ Biler, Kitzbuhel Kicbil
_ _ _

ie ----> i Dietrich Ditrih, Gottlieb Gotlib, Friedrich � Fridrih

� _

o --7 e Holderlin � Heiderlin, Kain � Kein

oe ---> e Boehme � Beme, Goethe � Gete
oi - o Voigt Fogt, Troisdorf � Trosdorf, Korschenbroich � Koršenbroh
�

oy � oj Hoym � Hojm, Nestroy � Nestroj

pt t
� Pforzheirn Forchajrn, Pfalz � Falc, Schrempf � Š rernf
�

ph � f Philipp � Filip, Stephan Štefan, Joseph � Jozef

�

qu � kv Quelle � Kvele, Quedlinburg � Kvedlinburg, Quantz Kvanc �

rh r
_ Nordrhein � Nordrajn, Rheinweiler Rajnvajler �

#s � z Singer � Zinger, Solingen Zolingen, Bodensee � Bodenze

�

MsM � z Diesel Dizel , Heisenberg Hajzenberg, Moser � Mozer

_ �

(S)sM - z Gelsenkirchen � Gelzenkirhen, Hansa Hanza, Kremser � Kremzer

�

s# � s Allofs Alofs, Hans � Hans, Innsbruck I nsbruk

_ �

ss � s Hesse � Hese, Lessing � Lesing, DOsseidorf � Diseldorf

sch _ š Schiller � Šiler, Schopenhauer � Šopenhauer, Porsche � Porše
#sp � šp Spengler � Š pengler, Spandau � Š pandau, Bad Lippspringe Bad Lipšpringe �

sp � sp Jaspers � Jaspers, Hosp � Hosp

#st � št Stuttgart � Štutgart, Strauss � Štraus, Eisenstadt � Ajzenštat, Riefenstahl Rifenštal �

st � st Munster Minster, Horst � Horst

�

B�s JauB � Jaus, Strau B Štraus, GroBglockner � Grosglokner

�

L
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRAN I H IMENA

Theodor � Teodor, Lulher � Luter, Hertha � Herta

T �RZIJSKI
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH IM ENA

th � t
tsch � Č Bartsch � Barč, Deutsch � Dojč, Gotschl Gečl �

tz � e Ratzinger � Racinger, Hertz � Herc, Schweitzer � Švajcer

tzsch � č Kretzschmar � Krečmar, Nietzsche - Niče
Perzijski se piše arapskim pismom (v. Arapski), kojemu su dodani graferni za foneme
il i JOrgen _ Jirgen, MOnchen - Minhen
kojih u arapskome nema, i to za č (d, p (",,) , ž (j), palatalno g (..!) te samoglasnik -e" ( . ) ,
-+

ue - i Huebner � Hibner, Mueller � Miler

#V � f Von Bismarck _ Fon Bismark, Volkswagen � Folksvagen, Vreni � Freni koji se susreće samo u dočetnoj poziciji.
MvM � f Hannover � Hanofer, Havel � Hafel, ali : Bavaria � Bavaria, Leverkusen � Leverkuzen
w�v Schwarzwald _ Švarcvald, Wagner � Vagner, Werther � Verter Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
X � ks Marx _ Marks, Lexer � Lekser b, č, d, f, g, h, k, I, m, n, p, r, s, Š , t, v, z, ž
y�i Sylt � Zilt, Schwyz � Švic
Pri transkripciji se mijenjaju:
z�c Franz _ Franc, Mozart � Mocart, Zetkin � Cetkin, Zeppelin � Cepelin
jj � dž Gami � Ožami, Gamal � Džamal, Ebtehag (trad. ' I btihag ) - Ebtehadž
Kad nije znak za samoglasnik koji se inače bilježi s ii, skup ue transkribira se kao ue: Gunge" � Gondže, Gazi - Gazi
g�g
Hueber Hueber, Immanuel
--> --> Imanuel. b-h Haml � Hami, Rahim � Rahim
!l � h f:JušnOd - Hošnud, Babtiyar � Bahtijar
Obezvučivanje fonerna bilježenih slovima b, d, g na kraju riječi i ispred bezvučnih suglas­
h"/hW � h H"arazm � Harazm, H'age" � Hadže
nika pri transkripciji se tradicionalno zanemaruje: Siegfried (izg. zikfrit) Zigfrid, Ludwig -->
san � San, MansOr - Mansur
(izg. lutvih) Ludvig, Gottlieb (izg. gotlip) Gotlib, Wahrig (izg. varih ) Varig.
--> --> -->
Tahir � Taher, Lo\follah � Lotfollah
Tabit � Sabet, Turayya � Sorajja
Imena nenjemačkoga podrijetla često ne podliježu ponekima od navedenih pravila:
Gasem (trad. Qasim) � Gasem, Esi)ag (Irad. IShaq ) � Eshag,
Amadeus Amadeus, Charlottenburg Šarlotenburg, Michael Mihael, Matthaus
--> --> --> --> Mateus, Sadeg (trad. Sadiq ) _ Sadeg
Sykora Sikora.
--> Siyavoš � Sijavoš, 'Aliyyeh � Alijje
Zakl � Zaki, Zolfagar � Zolfagar
Udvojeni samoglasnici i suglasnici transkribiraju se kao jedan: Aachen --> Ahen, Bonn -->
zafar � Zalar
Bon, Messerschmitt --> Meseršmit, Pfaff --> Pfaf, Rummenigge --> Rumenige. Ziya _ Zija, Razi � Razi

, _ (J 'Ai)mad - Ahmad, 'Idris - Edris, Fu'ad - Fuad

,_0 'Umar - Omar, ' Imran _ Emran, Mas'Od � Masud, Ga'far - Džafar, Ša'ban � Šaban
ii _ a Aran _ Aran, 'Azra - Azra, FirOzabad _ Firuzabad, Gamalz8.deh _ Džamalzade
i_ i Tran � Iran , Razi _ Razi, Mlrz8.de" _ Mirzade
FirOzeh _ Firuze, FarOq - Farug
a (a) _ a Sarmand � Sarmand, 'Ai)mad _ Ahmad , Bandar ŠahpOr - Bandar Šahpur
Pire" _ Pire" PI�Oz�" _ Piruze, .Avareh � Ava!."e, Pakize" _ Pakize, Zakiyyeh _ Zakijje,
_
all : name" ( knjiga ) � nama, Sahnameh _ Sahnama
e (i) - e Eslandar (Irad. Islandar) _ Esfandar, Behešt (trad. Behišt) � Behešt
o (u) - o Omld (trad. 'Umld) - Omid, Goldoht (trad. Gulduht) _ Goldoht,
MOhammad (trad. Mui)ammad ) - Mohammad, MOstala (trad. Mustafa) - Mostala
'
f:JošnOd (trad. f:JOšnOd ) � Hošnud, f:Jošbin (trad. f:JDšbln) � Hošbin
iy (ey) ij _ Kiya _ Kija, Siyavoš _ Sijavoš
ei (ay) � ej Š eyda (trad. Šayda) - Šejda, Keykavos (trad. Kaykavus) _ Kejkavos,
Keyhan (trad. Kayhan) _ Kejhan
ou (aw) ou _ Tounq (trad. Tawflq ) - Toulik, Koukab (trad. Kawkab) _ Koukab
ou# _ ov f:Josrou (Irad. f:Jusrav) _ f:Jusrov
 11. TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRAN I H IM ENA

Iznimno u završnome slogu arapskih imena ei ( ay) ej / ei: i:losein (trad. Hu,?ayn )
--> --> POLJSKI
Hosejn / Hosein, Zeid (trad. Zayd ) Zejd /Zeid, ali samo : Hosejni, Zejdi.
-->

Udvojeni suglasnici i samoglasnici u transkripciji ostaju udvojeni: Allah --> Allah, Vahhab
--> Vahhab, Tayyib --> Tajjeb, Gabbar --> Džabbar, Qii'iin --> Gaan. Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
a, b, e, Ć, d, dz, e, t, g, h, j, k, I, m, n, o, p, r, s, t, u, z
U jednosložnih riječi udvaja se samoglasnik ispred suglasnika ' i ' : Sa'd --> Saad.
Pri transkripciji se mijenjaju:
Složena (dvočlana) muška imena kojih je član arapska riječ bani 'sinovi, potomci' pri
� _ on Bqk - Bonk, Slqska _ Š lonska, Wqtor - Wontor, Kqdziotek _ Konđolek
transkripciji se pišu prema izvornome pisanju, nesastavljeno : Bani l;ladr Bani Sadr. -->

�(b, pl - om Dqbrowska - Dombrovska, KEJpielski - Kompjelski

Ostala složena (dvočlana) imena transkribiraju se sastavljeno: Abolho,?ein (izv. Abli-I-Huo>ayn ) eiM - ć Cieslak - Ćešiak, Mycielski _ Mićelski, Paciorek - Paćorek, Wojciech _ Vojćeh
Abolhosejn, Ablisa'd (izv. Abli Sa'd ) Abusaad, ?;olfagar (izv. ?;u-I-faqiir) Zoltagar.
--> --> --> ei(K) - ći Cimoszewicz - Ćimoševič, Franciszek _ Franćišek, Marcin _ Marćin
eh - h Lech - Leh, Kochanowski - Kohanovski, Chodzko _ Hođko
Arapski određeni član al- u perzijskim se složenim imenima prenosi se kao 01-: Lotfolliih ez - č Czartoryski - Čartoriski, Liczbarski - Ličbarski, Tokarczuk _ Tokarčuk
(izv. luti 'milost' + Alliih ) Lotfollah, 'Abdollah (izv. 'abd 'rob' + Alliih ) Abdollah,
--> --> dziM - d Dzieduszycki _ Đedušicki, Rodziewicz6wna _ Rodevičuvna
Zaynol'iibidin (izv. Zayn al-'iibidin) Zejnolabidin, Abolhao;;an (izv. Abli-I-Hao;;an) Abolhasan.
--> --> dzi(K) - di Dzikowski - Đikovski, Rodzic _ Rođic
di - d Wiedzmin - Vjeđmin, Radzminski _ Radminjski
Arapska riječ abli 'otac' na početku složenih imena ne podliježe promjeni u izgovoru ako \l - en Cz<?stochowa - Čenstohova, K<?dzierski_ Kenderski, Wal<?sa - Valensa
druga sastavnica tog imena nema određenoga člana al-: Abli�iileb Abutaleb, Ablizeid --> \l(b, pl - em K<?Piriski _ Kempinjski, Zar<?ba - Zaremba, Zi<?mba _ Žjemba
(izv. Abli Zeid ) Abuzeid.
--> \l# - e Ksiqi<? - Kšjonže
(K)iM - j Bialy - Bjali, Mickiewicz _ Mickjevič, Kociniak _ Koćinjak, Piotr _ Pjotr, Piasek ­
Spojni samoglasnik e u sastavu genitivnih, odnosno atributnih, sintagmi u latiničnim se Pjasek, Opieriski - Opjenjski, Sienkiewicz _ Šjenkjevič, Wiatr _ Vjatr
transliteracijama europskih jezika piše na različite načine ( Omid-e Iriin, Omid e Iriin 'nada I-I JagieIlo - Jagjelo, L6dz - Lud, Wladyslaw _ Vladislav, Milosz _ Miloš
Irana') . n - nj Toruri - Torunj, Gdarisk - Gdanjsk, Topoliriska _ Topolinjska
niM - nj Boniek - Bonjek, Kwasniewski - Kvašnjevski, Moniuszko _ Monjuško
U hrvatskome s e preporučuje sastavljeno pisanj e : Omide Iriin Omide Iran, Engeliibe
-> ni(K) - nji Dunikowski - Dunjikovski, Nikifor _ Njikifor, Nižankowski _ Njižankovski
isliimi (trad. 'Inqiliib-i 'isliimi) Engelabe islami 'Islamska revolucija'.
--> o-u J6zef - Juzef, R6zia - Ružja, L6dz - Lud
rz - ž Rzecki _ Žecki, Andrzej - Andžej, Wlodzimierz _ Vlodimjež
(KJrz - š Krzysztof - Kšištof, Kostrzewa - Kostševa, Jastrz<?bowski _ Jastšembovski
siM - šj Sialkowski - Šjatkovski, Sienkiewicz - Šjenkjevič
silK) - šji Krasicki - Krašjicki, Sikorski _ Šjikorski, Sipiriska _ Šjipinjska
sz - š Szymborska - Šimborska, Szczecin _ Ščećin, Malysz - Mališ
s-š Kieslowski - Kješlovski, Moscicki - Mošćicki, Zamosć _ Zamošć
w-v Gawel - Gavel, Wroclaw - Vroclav
y-i Gdynia - Gdinja, Jerzy - Ježi, Wdzydze - Vdzidze, Wojtyla _ Vojtila
zi M - žj Kozieradzki _ Kožjeradzki, Ziemkiewicz - Žjemkjevič, Zi61kowski - Žjulkovski
zi(K) _ žji Niziriski - Njižjinjski, Kazimierz _ Kažjimjež, Zimiriska _ Žjiminjska
ž-ž Kozmian - Kožmjan, Pozniak - Požnjak
z-ž Nižyriski - Njižinjski, Jež - Jež, Wažyk - Važik, Žeromski _ Žeromski

Pri transkripciji se zanemaruju jednačenje prema zvučnosti, obezvučenje dočernoga

suglasnika te gubljenje suglasnika w u dočernoj skupini -wski: Chodiko (izg. hoćko ) -->

Hodko, Wroclaw (izg. vroelat) Vroelav, D�browska (izg. dombrotska / dombroska)

--> -> -->

Dombroska.

i I
I
i I

,l
 f I
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IM ENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I MENA
I
Udvojeni suglasnik transkribira se kao jedan: Kossak -; Kosak, Winnicka -; Vinicka.
Pojedina se imena tradicionalno rabe u transkribiranom obliku: Varšava ( warszawa ) .
PORTUGALSKI
I
I
<-

Pojedina su imena tradicionalno prilagođena prema pravilima drugačijima od navede­

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:
nih: Jagelo(vići) (prid. jageionski ) ( Jagieflo ) , Krakov ( Krakćw) , Lođ ( t.ćdi) .
a, b, d, e, f, g, i, I, m, n, o, p , r, t, u, v, z
<- <- <-

Pri transkripciji se mijenjaju:

e-k Coimbra _ Kuimbra, Costa _ Košta, Benfica _ Benfika
ete, i) - S Garcia - Garsia, CecOia _ Sesilia
«-s Braganga - Bragansa, Gongaives _ Gonsalveš, Variag6es _ Variasoinš
eh - š Chaves _ Šaveš, Penicheiro _ Penišeiru
e(m, n)# - ei Belem - Beleim, Santarem _ Santareim, Cacem - Kaseim
(a)e - i Caetano _ Kaitanu
eta) - i Ceara - Siara, Vila Real - Vila Rial, Mealhada _ Mialjada, Leao _ Liau
(a, 6)e - in Cam6es _ Kamoinš, Sim6es - Simoinš, Guimaraes _ Gimarainš
g(e, i) - ž Jorge _ Žorže, Gedeao - Žediau, Gil _ Žil
gute, i) - g Miguel - Migel, Figueiredo _ Figeiredu, Guilherme _ Giljerme
h-O Henrique _ Enrike
j _ž Beja _ Beža, Joaquim _ Žuakim, Joao _ Žuau
Ih - lj Sortelha - Surtelja, Carvalho _ Karvalju , Magalhaes _ Magaljainš
nh - nj Pinhel _ Pinjel , Agostinho - Aguštinju
ou o-7 Douro _ Doru, Lourengo _ Lorensu, Mourinho _ Morinju
pt - t Baptista - Bališta
qu _ k Oueir6s - Keiroš, Henrique _ Enrike, Joaquim _ Žuakim, Ouadrato _ Kuadratu
MsM - z Rosa - Roza, Eusebio _ Euzebiu, Jose _ Žuze
sete, i) - š Nascimento - Našimentu
s# - š Carlos - Karluš, Oueir6s - Keiroš
s/z(KJ - š Cascais - Kaškaiš, Boavista _ Boavišta, Cristianu _ Krištianu
s/z(Kz) - Ž Esmeralda - Ežmeralda, Lisboa _ Ližboa
x-š Felix _ Feliš, Teixeira _ Teišeira, Xavier _ Šavier
z# - š Estremoz _ Eštremuš, Vaz _ Vaš

Početno e -; i samo kad e tvori samostalan slog iza kojega slijedi suglasnik: Emilio -;

Imiliu, Elfsio -; lliziu, ali: Eusebio -; Euzebiu, E«a de Queirćs -; Esa de Keiroš.
Samoglasnik bilježen grafemom o načelno se transkribira kao u u nenaglašenom i dočet­
nom slogu: Coimbra -; Kuimbra, Carlos -; Karluš, Porto -; Portu, Saramago -; Saramagu,
Sao Joao -; Sau Žuau, ali: Costa -; Košta, Rosa -; Roza.
Pri transkripciji se - radi jednostavnosti i zbog tradicije - zanemaruju druge posebno­
sti portugalskog izgovora, npr. izgovor pojedinih samoglasnika u nenaglašenome slogu,
pojedinih difi:onga, trifi:onga, suglasničkih skupina te nazalizacija.
Udvojeni suglasnici te samoglasnici s dijakritičkim znakovima transkribiraju se jednim
odgovarajućim hrvatskim grafemom bez dijakritika: Ferreira -; Fereira, Queirćs -; Keiroš,
Tristao -; Trištau, Zezere -; Zezere.

I
..... _
pt
f
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRAN IH I MENA

RUMUNJSKI
\ R US KI
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: �IOVO I Trans! . Skupine I Transkr· 1 Primjer

a, b, d, e, t, h, i, I , m, n, o, p, r, s, t, u, v, z a a a AHgpeeBHa (Andreevna) � Andrejevna
6 b b 50p�c ( Boris) Boris, 06b (Ob' ) - Ob
Pri transkripciji se mijenjaju: �

B v v Bepa (Vera) � Vjera, CepreeBHa ( Sergeevna) �

3 ----> a Mara$e$ti � Marašešti, Lacatu$ � Lakatuš, Nastase - Nastase Sergejevna

a-i Sambata Simbata, Batran � Batrin, Haldan - Hildan, Brancu$i � Brinkuši
_ g g ip�rop�� (Grigorij ) - Grigorij, iarap�H ( Gagarin ) �
e�k Clara Klara, Catalina � Katalina, Constantinescu � Konstantinesku
_
Gagarin, TypreHeB (Turgenev) � Turgenjev
ee � če Cerna � Černa, Balcescu - Balčesku A d d l=\y6Ha ( Dubna) � Dubna, HagelK,t1a ( Nadežda) �

Mircea _ Mirča, Valcea � Vilča, Suceava - Sučava

Nadežda, Bnag�M�p (Vladimir) � Vladimir
ee(a) � č
Ab <l>egbKa ( Fed' ka) � Fedjka, I=\b�KOHOB ( D 'jakonov)
Enache � Enake, Chivu � Kivu, Celibidache Čelibidake
ch -, k �
dj
_ Djakonov
ci ---+ či Ciprian � Čiprian, Comaneci Komaneči
YexoB ( Čehov) � Čehov, ll.\ep6a ( Ščerba) �
_
e e e
ei M � č Ciopiea _ Čoplea, Paciurea - Pačurea Ščerba
g�g Gorj _ Gorž, Creanga _ Kreanga, Targu Mure$ - Tirgu Mureš #e je EKaTep�Ha ( Ekaterina) - Jekaterina, EceH�H
ge � đe Arge$ � Arđeš, George � Đorđe, Faget - Fađet ( Esenin ) - Jesenjin
geM � đ Dobrogea � Dobrođa, George - Đorđe (lj, b, bje je MeHgeJleeB ( Mendeleev) - Mendeljejev,
gh � g Reghin � Regin, Gheorghe � George npOKocjJbeB ( Prokof'ev) � Prokofjev
gi � đi Bucegi � Bučeđi, Hagi - Hađi na mjestu jata je 5eJlbl� ( Belyj) � Bjelij, Pen�H ( Repin ) - Rjepin,
gi M - đ Giurgiu � Đurđu, Caragiale - Karađale CegoB ( Sedov) - Sjedov, LjBeTaeBa ( Cvetaeva) -
MiM � j Maiorescu � Majoresku, Craiova - Krajova Cvjetajeva, Bepa (Vera) - Vjera, >Kene3HoB
( Železnov) � Željeznov
i ----> i Intorsura Buzaului � Intorsura Buzaului, B1znosanu - Biznosanu
j�ž Cluj � Kluž, Odobleja - Odobleža, Jij ia � Žižia
ii ii jo neTp ( Petr) _ Pjotr, l=\elKHeB ( Dežnev) - Dežnjov,
KOpOJleB ( Korolev) - Koroljov
� ---'> š Re$ita � Rešica, CO$buc � Košbuk, Mure$anu � Murešanu
(lK, Y, W, ll\)ii o iop6ayeB ( Gorbačev) - Gorbačov, XpYLl1eB
1-e Constanta � Konstanca, Tiriac - Ciriak, Ti1eica � Ciceika ( H ruščev) _ Hruščov, TKayeB (Tkačev) � Tkačov
X � ks Alexandru - Aleksandru
lK ž ž >KapoB ( Žarov) _ Žarov, l=\eplKaB�H ( Deržavin ) -
Deržavin, 5pelKHeB ( Brežnev) � Brežnjev
Dočetno i u skupini ( K) i # transkribira se kao i: Gala1i Galaci, Comaneei Komaneči.
3 z z
---> --->
3�M�H (Zimi n ) - Zimin, KY3Hel10B ( Kuznecov) -
U pojedinim se imenima tradicionalno - i bliže izvornom izgovoru - transkribira kao 0: Kuznjecov, 3eJleH�H (Zelenin ) - Zeljenjin
Bueure$ti ---> Bukurešt. \01 V!BaH ( Ivan ) - Ivan, M�xa�Jl ( Mihai l ) - Mihail
ii MO�Ka ( Mojka) � Mojka, Ya�KOBcK�� ( Čajkovskij )
Udvojeni samoglasnici i suglasnici transkribiraju se jednim odgovarajućim hrvatskim _ Č ajkovskij, AJlTa� (Altaj) � Altaj

grafemom: lisus Isus. ---> j(e, o, �) J/1eMeH (Jemen ) _ Jemen, Ma�opoB ( Majorov) �

Majorov, Ma�51 (MaTIa) � Maja

K k k KypH�KoBa ( Kurnikova) � Kurnjikova, KepYb ( Kerč)
� Kerč
n TOJlCTO� (Tolstoj ) _ Tolstoj, Boma (Volga) - Volga
nee, �) TynoneB (Tupolev) � Tupoljev, Jl�3a ( Liza) - Ljiza,
iJl�HKa (Glinka) - Gljinka, Jle6egeB ( Lebedev ) -
Ljebedev
nb KOJlbl10B ( Kol'cov) - Koljcov
M m m MocKBa ( Moskva) - Moskva, nepMb ( Perrn' ) -
Perrn

I :;:!li
;a;s
f
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA

I Slovo I Transl. Skupine I Transkr· 1 Primjer Pri transktipciji se zanemaruju još neke izgovorne promjene, npr. promjena o -> a u
nenaglašenome slogu ( MocKBa fizg. maskva / -> Moskva i obezvučivanje dočemih suglas­
H n n KOHcTaHT�H ( Konstantin ) � Konstantin, I=IOH ( Do n )
)
� Don nika ( XPY l1\eB fizg. hrušćof / -> Hruščov ) , odnosno pri transktipciji se ne slijedi izgovor,
H(e, �) nj HeKpacoB ( Nekrasov) � Njekrasov, TypreHes
nego grafija.
(Turgenev) � Turgenjev, H�Ha ( Nina) � Njina
Hb nj P�3aHb ( Rjazan' ) � Rjazanj Prezimenski nastavci -.. iii (-ii ) , -bIiii (yj ) , -aH (-aja ) tradicionalno se transktibiraju i kao
o o O OKa ( Oka) � Oka, nepMoHToS ( Lermontov) � -i, -i, -a: AocToeBcK.. iii ( Oostojevskij ) -> Dostojevski, Eienbliii ( Belyj ) -> Bjeli, PaTyw .. HcKaH
Ljermontov
n noneHos ( Polenov) Poljenov, neTpos ( Petrov)
(Ratušinskaja) -> Ratušinska.
P P � �

Petrov U prezimenima suvremenih osoba takva prilagodba nije potrebna.

Bapsapa (Varvara) Varvara, AHl1pe� (Andrej)
P
Andrej
� �
U imenima s naglašenim dočetnim -eB dočetak se često bilježi i s -eB, ali uvijek se izgovara
C s s C�6�Pb ( Sibir' ) � Sibir, Bac�n"� (Vasilij ) � Vasiljij, _ pa i transktibira - kao -jovi-ov: Bopo6beB (Vorob'ev) i Bopo6beB (Vorob'ev) -> Vorobjov,
Kone�cl( ( Kopejsk) � Kopejsk XpYl1\eB ( Hruščev) i XpYl1\eB ( Hruščev) -> Hruščov, TKa'leB (Tkačev) i TKa'leB (Tkačev) -> Tkačov.
T ToncTo� (Tolstoj) � Tolstoj, TepewKOsa (Tereškova)
� Tereškova, nYT�H ( Puti n ) � Putin Udvojeni suglasnik transktibira se kao jedan: reHHaA .. iii ( Gennadij ) -> Genadij, MaiiiH ( Majja)
Tb tj M�TbKa ( M it'ka) � Mitjka, TaTb�Ha (Tat'jana) � -> Maja.
Tatjana
y u u YcjJa ( Ufa) � Ufa, KYTY30S ( Kutuzov) � Kutuzov Imena koja se tradicionalno rabe transktibirana prema drugačijim pravilima - obično
lP <!JeIlop ( Fedor) � Fjodor, VinbcjJ ( l I 'f) � Iljf imena povijesnih osoba - ne podliježu ovdje iznesenim pravilima: fleH .. H ( Lenin ) ->
x h h X!,e6H�KosJ Hlebnikov) � Hljebnjikov, Yexos Lenjin, nn .. cellKaH ( Pliseckaja) -> Plisecka i sL
( Cehov) � Cehov
II C C LjseTaesa (Cvetaeva) � Cvjetajeva, KY3HeLjOS
( Kuznecov) � Kuznjecov
'l Č Č Ya�KoscK�� ( Čajkovskij ) � Čajkovskij
W š š Wan�n"H ( Šaljapin) � Šaljapin, nYWK�H ( Puški n ) �
Puškin
11\ šč šč ll1el1p�H ( Ščedrin) � Ščedrin , Cen"ll.\es ( Seliščev)
� Seljiščev

b !Il 06b�S�H (Ob"javin ) � Objavin

bl y Kpblnos ( Krylov) � Krilov, 5apblwHMKOS
( 8aryšnikov) � 8arišnjikov
b !Il 06b ( Ob ' ) � Ob, C�6�Pb ( Sibir' ) � Sibir, BacbKa
(Vas'ka) � Vaska
3 El e 3CTOH�� ( Estonija) � Estonija
10 ju ju fOpbeB ( J ur'ev) � Jurjev, TfOTyeS (Tjutčev) �

Tjutčev
H ja ja .i'1Kosnes (Jakovlev) � Jakovljev, Kon� ( Kolja) �

Kolja

Većina se suglasnika ispred samoglasnika bilježenih slovima e, .. te ispred slova b izgova­

ra umekšano. Pri transktipciji se to tradicionalno zanemaruj e : fle6eAeB (izg. Ijebjedjev)
-> Ljebedev, CDeA.. H (izg. fjedjin ) -> Fedin.

l
l
 f
i
11. TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRAN IH IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA

SANSKRT �OVAČKI

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

a, ai, au, b, bh, d, dh, e, g, gh, h, i, k, kh, I, m, n, p , ph, r, S, t, th, u, v a, b, e, Č, d, dz, dž, e, t, g, h, i, ia, ie, iu, j, k, I, m, n, o, p, r, s, Š, t, u, v, Z, Ž
Pri transkripciji se mijenjaju: Pri transkripciji se mijenjaju:
a�a Kama � Kama, Durga _ Durga, Nagarjuna � Nagarđuna ii -. e Svatopluk � Svetopluk, Svatuša � Svetuša
e�ć Candragupta _ Ćandragupta, Cyavana � Ćjavana d' � dj DurčanskY � Djurčanski, Dumbler - Djumbier, Vad'ovce � Vadjovce
eh � ćh Chagali � Ćhagali, Chandodeva � Ć handodeva d(e, i) � dj Hudec � Hudjec, Furdik � Furdjik, Detva � Djetva, Divin � Djivin
I�i SarasvatT � Sarasvati, DTpti � Dipti ch � h Chalupka � Halupka, Chorvaty � Horvati, Chopok � Hopok
l:I � h Yasahpala � Jašahpala, Yauahketu � Jašahketu r lj
�
Kral' Kralj, Žihl'ava � Žihljava, Topol'čany Topoljčani
� �

j-d Janaka � Đanaka, Nagarjuna � Nagarđuna I(e. i) � lj Valek Valjek, Kalinčiak � Kaljinčiak, Levoča � Ljevoča, Žilina � Žiljina
_

jh � dh Jharjhara � Đharđhara, Jhillin � Đhillin ii � nj Mnačko � Mnjačko, Bana � Banja, Krivan Krivanj �

ITI (K) - n JayasimhasOri - Đajasinhasuri n(e. i) � nj Nemcova � Njemeova, Stanislav � Stanjislav, Nesluša � Njesluša, Nitra � Njitra
lTI(b, bh, p, ph) �m Alarnbala � Alambala o � uo Horky � Huorki, Motova � Muotjova
,; � n Angada � Angada, Angiras � Angiras t' � tj tažkY � Tjažki, Kmet'ko Kmetjko, Pieštany � Pieštjani
�

lJ -7 n Ganesa - Ganeša, Visnu - Višnu t(e, i) � tj MatejčI'k � Matjejčik, SatinskY � Satjinski, Terchova � Tjerhova, Bratislava � Bratjislava
ii � nj Jnanendra � Đnjanendra, Manjarika � Manjđarika y� i Korytnik � Koritnjik, Beskydy � Beskidi, Kuty � Kuti, Krčmery � Krčmeri
r� r Krsna - Kršna, Gj1samada � Grtsamada
U poznatijih se imena suglasnici d' i d(e, i ), f i t(e, i ), ii i n (e, i), r i I(e, i) tradicionalno transkri­
S�Š Siva � Š iva, SOdraka � Šudraka
��Š Harsa - Harša, LaksmT � Lakšmi, Visnu - Višnu
biraju i kao d, t, n, I: Valek Valek, Kalinčiak Kalinčiak, Levoča Levoča, Žilina Žilina,
--> --> --> -->

t�t Tankana � Tankana, Tikka � Tikka Nitra --> Nitra, Bratislava --> Bratislava.
th � th Thakkana � Thakkana, Thin1ha � Thintha
U ---> U MOka � Muka, ROpadeva � Rupadeva
Dugi se samoglasnici i dugi suglasnici a, e, l, o, u, '1, i, r transkribiraju kao kratki:
- -

y�j Yamuna � Jamuna, Yasovarman � Jašovarman Slovak Slovak, Vah Vah, Greeko Grecko, Bajzfkova Bajzikova, TrenčIn Trenčin, Jona
--> --> --> --> -->

Jona, štUr Štur, ŠtltniekY Štjitnjieki, Sfiiava SInjava, Trnie Trnie.

--> --> --> --> -->

Tradicionalno se rabi i transkripcija pri kojoj se aspirirani suglasnici transkribiraju kao

neaspirirani, a udvojeni kao jedan: Buddha Buddha i Buda, Thakkana Thakkana i
--> -->

Takana.

I
l
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H I M ENA
SLOVENSKI SRPSKI
.' .

Slovenska imena transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemima. Transliteracija srpske ćirilice:

[}IOVO I Transl . I
a a
6 b
B v

g
A d
lj đ
e e

lK ž
z

11

k
11 I
rb lj
M m
H n
lb nj
o o
n p
p
e s
T
fi Ć

Y u

lj!
x h
LI e
" č
1,1 dž
w š
Srpska imena rranskribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna.
H
Y
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IM ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA

STARO(CRKVENO)SLAVENSKI I Primjer
HRVATSKOCRKVENOSLAVENSKI
etb El je/ja EkoVb � Jakov, Vartolomei � Vartolomjej
10 ju ju (U) ju junoša � junoša, Ijuda � Ijuda
STA�O{C�KVl!1:i\'IO)Sl�AV!l!i\'ISKI __
Rl ja ja ja JakoVb � Jakov, Silvija � Silvija
lE je je je Jelisei � Jelisej, ljeremija � ljeremija
/II , e. �Sb � e" �Zykb � e"zOk, m�ta � me"ta
Primjer lt. QSb Q o" Qgblb � o"gel, rQka � rocka
IIII j�Sb j� je" j�Zykb � je"zOk, moj� � moje"
+ đ aZb a a Adamb � Adam, Kainb � KaU)in IH' jQSb jQ jo" jQduže � jo"duže, mojQ � mojo"
E buky b b BOgb � Bog, Dobrovitb � Dobrovit sl, thita th th Thalasii � Thalasij, Athanasii � Athanasij
'if' vede v v ViktOCb � Viktor, Avramb � Avram � ksi ks ks Maksimijanb � Maksimijan, ksiropotamb �
% glagoljQ g g Gligorii � Gligorij, Magbdalyni � MagdalOni ksiropotam
db A dobre d d Davidb � David, Adrianb � AdriU)an \jr psi ps ps psalbmb � psalm, napsati � napsati
lsoPb � isop, E1fimb � Eifim
estb e elje Epifanii � Epifanij!Jepifanij, Aetii �Aetij!Ajetij I( ižica
;)6 '" živeti ž ž Židovinb � Židovin , DCbžiha � Držiha
e,- S 31310 3 dz 31310 � dzjelo, m03i � modzi Slovom g ' označava se umekšani izgovor g , slovom U stražnje i, a povišenim slovom n
eu � zemli z z Zaharie � Zaharija, Azarie � Azarija nosni (nazalni ) izgovor prethodnoga samoglasnika.
"P, '\/' t, I " že iljlji 'ioanb � Joan, Kal'lstb � Kalist
Ne znamo kako su se jor i jer (skupno : jerovi ) izgovarali u vrijeme prvih slavenskih pisa­
<'I iljlji llarija � llarija, Kainb � KaU)in, Kopii � Kopij
nih spomenika. Paleoslavistika je - uzimajući u obzir promjene koje su se u slavenskim
NI. (Il) derv il g' Getsimani � G'etsimani, Levbgii � Levg 'ij
� kako k k Kifa � Kifa, MaCbko � Marko
jezicima s njima dogodile (prijelaz u druge samoglasnike i nestajanje) - uspostavila
dl, A ljudie fllj Lotb � Lot, Malahei � Malahej praksu da se tzv. slabi j erovi ne čitaju ( 0 ) , a da se tzv. jaki jerovi ostvaruju stankom,
'!!ff M mysl ite m m Matrona � Matrona, OmiCb � Omir pazvukom (polusamoglasnikom, a) ili nekim samoglasnikom.
.p N naŠb n n/nj Nada � Nada, Oni si i Onisij
Slavenski se jezici s obzirom na sudbinu jerova dijele na » dvojerove« (u njima se razlika
�

o onb o o Onofrii Onofrij, Romanb � Roman

između jora i jera čuva) i » jednojerove« (u njima se razlika između jora i jera ne čuva) .
�

Ii {" pokoi P p PetCb � Petr, Kapitonb � Kapiton

l b P !bei rlrj Rahava � Rahava, Irodb � Irod Tako je prema stesL Sbnb, d b nb U ruskome - COH, AeHb, a u hrvatskome - san, dan. Te i
'il slovo s s Solomonb � Solomon, losii � Josij neke druge razlike utječu i na suvremeno ostvarivanje jerova pri čitanju starih tekstova.
UlJ T tVCbdo Tamara � Tamara, Stefanb � Stefan
:ll oy, 8 ukb U u Urie � Urija, Susana � Susana
.fl-, cp c(> fCbtb Filipb � Filip, Sapfira � Sapfira
b J\ heCb h h Haralambii � Haralambij, Rahilb � Rahil
Q w Otb 6 o Onofrii � Onofrij, R6manb � Roman
'1/ QI šta e ši Curilb � Šturil, teci � tešti
'v 1\ ci e e cvetb � cvjet, Felicita � Felicita
'lj ČrbVb Č Č črepb � črjep, mbčb � meč
W w ša š š šipbkb � šipek, čaša � čaša
OS .... JOCb b a/0 Anbna � Ana, Sbnb � sen
OS'\/' 'hl1, 'hI jery y U Magbdalyni � MagdalOni, Davydb � DavOd,
ypokritb � Opokrit
OS jeCb b a/0 Dbmitar � Dmitar, dbnb � dan

2aa

l :; ' I

�' c
 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRAN I H IMENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA

H RVATSKOCRKV�NOSLAV�NSKI MAROGRČKI

Primjer Transliteracija starogrčkoga pisma:

m aZb a a Adamb - Adam, Krbbava - Krbava [SloVO I Naziv I Trans!.
I" buky b b Bernardo Bernardo, Dobrovilb - Dobrovit
A, a alfa A, a
_

un vede v v Vicentb Vicent, Viktorb _ Viktor, Dobrovitb - Dobrovit

B, II beta B, b
_

'1<1 glagoljQ Grga _ Grga, Agapitb - Agapit

g g r, 'Y gama G, g
Db dobre d d Drbžiha - Držiha, Lodovikb - Lodovik
A, I> delta D, d
3 eslb e elje Evstatii - Jevstatij, Zefirinb - Zefirin epsilon E, e
E, E
jjjj živeti ž ž Židovinb - Židovin , Ožvaltb - Ožvalt
Z, l; zeta Z, z
di 3elO 3 dz 3elo - dzjelo, m03i - modzi
H, 1\ eta E, e
IJO zemli z z ZbVbnimir _ Zvanimir/Zvanimir, Ambrozii - Ambrozij
e, o (lt) theta Th, th
'iže iljlji "ioan b - Joan, Kai'istb - Kalist
'l", 'lI' I, t jata I, i
H Ipolitb _ Ipolit, Desimra _ Desimra, Felicie - Felicija
iljlji K, K kapa K, k
IH'
A, A.
derv j Jivanb _ Jivan, Ejidb - Ejid lambda L, I
.I, kako k k Luka _ Luka, kbgda _ kagda/kagda M, JI mi M, m
db ljudie Illj Lika _ Lika, Lucie _ Lucija, Kališto - Kališto N, v ni N, n
1I1 myslite m m Mratinb - Mratin, Mikula - Mikula, Klimantb - Klimant 8, 1; ksi KS, ks
f naŠb n nlnj Nikomedii _ Nikomedij , Antonie - Antonija 0, 0 omikron 0, 0
onb o o OSiPb - Osip, Antonie - Antonija IT, lt pi P, P
(ll pokoi P p Prbbnebža - Prbnebža, Pilipb _ Pilip P, p ro R, r
L rbci rlrj Rokb _ Rok, Ambrozii _ Ambrozij :E, G, <; sigma S, s
'ii' slovo s s Stepanb - Stjepan, Avgustinb _ Avgustin T, � tau T, t
IIII tVrbdo TomaSb - Tomas, Felicitata - Felicitata Y, 'o ipsilon V, y
lB ukb u u Urie - Urija, Dunatb _ Dunat <1>, cp li Ph, ph
ofIu , ip lrbtb Fabienb - Fabijan, Ilumie - lIu mija X, X hi Kh, kh
lo herb h h Haralambii _ Haralambij, Emrihb _ Emrih/Jemrih 'P, V psi Ps, ps
"p Otb /) o OSiPb - Osip, skolastika - skolastika n, m omega Čl, ci

'/I šta e šć/ć Curilb _ Ć uril, krcati - kršćati

Transliteraciji podliježu i:
'v ci e e Cecilie - Cecilija, Felicitata - Felicitata
ll' ČrbVb Č č Čiriekb - Č irijak, Marčelo _ Marčelo I Slovo I Trans!. Naziv
III ša š š Šabina - Šabina, Uršula - Uršula
f2J tihi hak (spiritus lenis)
dl jOrb b a/f2J Drbžiha _ Držiha, KOSbmbtb - Kosmat/Kosmat
h oštri hak (spiritus Bsper)
jerb b a/f2J Adamb - Adam, kbde - kade/kade
'Y(y, K , 1;, x) n
/l, elb €l jelja EkoVb _ Jakov, Viviena - Vivijana, pesanb - pjesan
i> rh
JJI ju ju ju Justina _ Justina, Ijuda - Ijuda

Naglasci se bilježe samo u transliteriranim oblicima, prema grčkomu izvorniku. Ako oštri
Razlike u izgovoru jerova u X. i XI. st. jako su se smanjile. Hrvatskocrkvenoslavenski
tekstovi pišu ih samo jednim znakom, u najstarijima ro je jor (dl) . Za veliku većinu teks­
( ) i teški ( ) naglasak stoje nad samoglasnicima koji su u transliteraciji označeni duži­
, ,

nom ( ), naglasci se pišu iznad nje. Zavinuti naglasak ( - ili " ) sroji u grčkome samo na
tova u jakim se slogovima ne može pretpostaviti izgovor drukčiji od a (m).
-

dugim samoglasnicima ili dvoglasima, pa se oznaka dužine pri transliteraciji izostavlja:

i li. i
...lJ � I
 F
,
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRAN I H I M ENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA

'1\jlas � Abas, r6.lletpa � Gadeira, Kuvos Ke<paJ..ai � Kynos kephalaf, Kaiivos - Kaunos,
Kad je nad samoglasnicima t i u znak dijereze (l, t, ii, u) , oni se ne smatraju dijelom dvo­
MeJ..aveus � Melaneus, M1JK6Jv1J - Meka ne, "{lt<:1l<0S � Q kytos, T1j]IvoS � Temnos
glasa, pa se svaki od dvaju glasova preuzima kao samostalan samoglasnik. Pritom se znak
Pri transkripciji se mijenjaju (uz odgovarajuću morfološku prilagodbu imena, v. dalje) : dij ereze prenosi u transliterirani oblik:
K6.tKOS ( Kaikos) � Kaik, KA.el1t"'1 ( Kle'lppe) � Kleipa, ·OtJ..eus ( Uileus) - Oilej,
n (ng) - ng 10yyuJ..a ( Gongyla) � Gongila � Fail, 'Eucr<rmpos ( Eyss6ros ) � Eisor,
<P6.iiJ..J..os ( Phayllos )
AYK1lA.Tj ( Ankyle) � Ankila ali: Tauyemv (Taygeton) � Tajget
y� (nks) � nks Lepiy� ( Sphinks ) � Sfinga
Kad iza dvoglasa koji završava na t (isto i kod dijereze t) slijedi samoglasnile, t se transkri­
YX (nkh) � nh AyxiaA.os (Ankhiaios) - Anhijal
bira kao j (koji ostaje i u morfološkoj prilagodbi) :
1J (e) � e ,""TjJlTjrTjp ( Demeter) - Demetra, M'lKmVTj ( M ekane) � Mekona
A'(as (Aias) � Ajant, Maia ( M aja) - Maja, MijIlEta ( Medeia) � Medeja,
9 (th) � t IIu9a.y6pa.S ( Pythag6ras) � Pitagora, 8icr�Tj (Thisbe) � Tizba KE'lmvia ( Ke"i6nia)- Kejonija, Tpoia (Troia) � Troja, Etllma ( Eidyia) - Idija,
#t(V) (#i(V)) � j 1mvia. ( 16nia) _ Jonija Nij'iov ( NeYon) - Nej, AivEias (Aineias) - Eneja, AUKetoS ( Lykeios) � Likej
AUKia ( Lykia) � Likija, 'OOUcrcrE15S (Odysseus) � Odisej
Češći je oblik transkripcije u kojem se ti dvoglasi prema latinskom obliku monofi:ongi­
<PiA.t1[1[oS ( Philippos ) � Filip, Lepiy� ( Sphinks ) � Sfinga
ziraju; u transkribiranome se obliku i pri morfološkoj prilagodbi ispred sljedećega samo­
AXtA.A.EUS (Akhilleus) �Ahilej, BaKxOe; ( Bakkhos) - Bakho
glasnika umeće j:
p (rh) � r 'P600e; ( Rh6dos ) � Rod, IIuppoe; ( Pyrrhos) - Pir
<rW, o , 'I ) (s( b , d , g ) ) � z 8icr�'l (Thisbe )
� Tizba, IIEA.a.cryoi ( Pelasgoi) - Pelazgi AiA.ata ( lat. Lilaea) _Lileja, IIapgevo1taios ( lat. Parthenopaeus) � Partenopej,
'I<ptYEveta ( lat. Iphigenia)
� Ifigenija, AJ..e�6.vllpEta ( lat. Alexandria) � Aleksandrija,
(p)<r ((r)s) � z ( pretežno ) IIEpcria. ( Persia) � Perzija, 8EpcriT'le; (Thersites) � Terzit,
Aapeios ( lat. Darius ) � Darije
ali: Ma.pcruas ( Marsyas) Marsija, <PapcraA.Oe; ( Pharsalos) � Farsal
�

(V)<r(V) ((V)s(V)) � z ( najčešće) Moucra.t ( MOsai ) � Muze, 'Tme; ( isis) _ Izida Kadšto ot i ispred suglasnika daje oj:
s# (s#) � z ( najčešće) IIEA.01[6VV'lcroe; ( Pelop6nnesos) - Peloponez, Moipa ( M ojra) � Mojra
,""t6vucroe; ( Di6nysos ) � Dioniz, ali: IIapte; ( Paris) � Paris

m (o) � o Lmeppmv ( Sophr6 n ) � Sofron, LmKpat'le; ( S6krates) - Sokrat U dvoglasa koji završavaju na u iza kojih slijedi dočetni samoglasnik u se transkribira kao v:
' (") � ,, 'EA.1i:Tjvmp ( Elpen6r) � Elpenor, 'OoucrcrE15e; ( Odysseus) � Odisej Aau1J ( Daue) � Dava, Eiia ( EOa) � Eva,
, (h) � h 'EA.EV'l ( Helene) � Helena, 'EpJlfie; ( H ermes ) � Hermo a tako i u riječi KauKa<ros ( Kaukasos) � Kavkaz

Transkripciji - zbog posredništva latinskoga jezika, u kojem su se oni s vremenom mono­ Dva se ista suglasnika (osim n ) transkribiraju kao jedan:
fi:ongizirali - podliježe i dio dvog1asa, Slovo se u u njih i transliterira i transkribira kao u: 'Ollucr<reus ( Odysseus) � Odisej, <PiA.t1t1tOS ( Philippos ) � Filip, AeuKi1t1t1J ( Leukippe) �

Leukipa, a tako i: A�91.s (Atthis )

� Atida, IIuppoS ( pYrrhos) � Pir
at (ai) � e AhVTj ( Aitne) - Etna
et (ei) � i <PEloia.e; ( pheidias) � Fidija
Ot (oi) � e O(oi1[oue; (Oidipus ) � Edip
Q. (aj) � a ,",, \,oie; ( Dajdis ) � Dadis Suglasnik j umeće se
n (ej) � e Mnovia ( Mejonia) � Meonija
al između transkribiranih slova i-a, i-e, i-u:
'p (oj ) � o MtvqloTjS ( Minojdes ) � Minod
AaJlia � Damija, IIptijv1J � Prijena, <l>J..toiiS � Flijunt
au (au) � au NaumKaa. ( Nausikaa)
� Nausikaja
eu (eu) � eu Eup6J1[Tj ( Europe)
� Europa bl na kraju riječi između bilo kojih samoglasnika osim i-o:
ou ( u ) � u IIpoKpoucrtTje; ( Prokrustes) � Prokrust
NauO"tK6.a _ Nausikaja, KU]Io961J � Kimotoja, ali: KJ..et6J � Klio
m (yi ) � ii ,""puhat ( Dryitai ) � Driili

:i
!i l
� 'I
"
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANI H I M ENA

II. Imena ženskoga roda n a -a i -lJ i imena muškoga roda na -as dobivaju nastavak -a:
Kalija, ali : AaS � laj
III. Imena na -ms
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA
l
Boupa � Bura, Ait<:lJ � Dika, A1XaS � Liha, KaJ..Uas �
lli) ako je pred tim završetkom suglasnik, transkribira se cijeli oblik:
Prema latinskomu prilagođuju se ova imena: Mlvms - Minos, ''Epms - Eros, Tpo.S � Tros
8pQ.KlJ, �apoOpQ.KlJ, <I>otVIKlJ (lat. Thracia, Samothracia, Phoenicia) �
Trakija, Samotrakija, Fenikija b) ako je pred tim završetkom samoglasnik, umjesto završetka dodaje se nastavak -j:
Kims � Kej
Imena mjesta na -at (množina) prelaze u jedninu na -a:
l'\.0livat � Atena, ali : 8Epp01tuJ..at Termopile
�
IV. U imena III. grčke deklinacije prilagodba se u pravilu vrši prema završnome glasu
osnove pošto se odbaci genitivni nastavak -os (-ms ) :
Imena muškoga roda na -lJS i -os te srednjega roda na -ov Atas (G Alanos) � Ajant, Kopa/; (G K6paKoS) � Korak , 'Apap (G 'Apapos) � Arar,
KiKpm)f (G KEKpOllOS) - Kekrop, KaJ..XaS (G KUAxavt0s) Kalhant,
al ako je pred završetkom -lJS suglasnik, a pred završecima -os i -ov suglasnik ili suglas­
�

Ttpl)vS (G Tipuv8oS) - Tirint, <I>6PKl)S (G <I>6pKUVOS) - Forkin,

nički skup koji u hrvatskome može stajati na kraju riječi, dobivaju nastavak -0: llJ.. utmv ( G IUutffivoS ) - Platon
8aJ..lis � �mKpatlJS _
Tal, Sokrat, Ki<paJ..os � Kefal, 'l'\.pyoS - Arg, N1jpuov � Nerit, U imena koja u nominativu završavaju na -tS transkribira se cijeli oblik:
N a/;oS � Kovt6.lkGooS �
Naks, Kontadezd, Kopl)plloS � Korimb,
llaptS -
ali: Katpos - Kairos Paris, Mip<ptS Memfis �

U imena mjesta na -1tohS odbacuje se -ts:

bl ako je pred završetkom -lJS suglasnički skup, a pred završecima -os i -ov skup
Tal)popohS � Tauropol
koji u hrvatskome ne može stajati na kraju riječi, dobivaju nastavak -o:
'Epplis - Hermo, 81jp/;lJS - Kserkso, <I>tJ..oKJ..lis - Filoklo, Imena ljudi na -'IlS dobivaju nastavak -je, a imena mjesta na -l)s i imena ljudi na
B6.KxoS - Bakho, KaopoS Kadmo � -EUS nastavak -j:

Ako je drugi od tih suglasnika r, između njih se umeće a: 'ApOl)S (G 'Apouos ) � Ardije, -OOPl)S (G "08puoS ) � Otrij,
l'\.XtJ..J..E1lS (G AxtAAEffiS )
- Ahilej
BaoPlJS � Badar, �KapaVOpoS � Skamandar,
a tako i: 'IGOpoS � Istam, A1Yl)1ttoS - Egipat Ženska imena dobivaju nastavak -a:

cl ako je pred tim završecima samoglasnik (osim i u antroponima), dobivaju na­ AlJp1]1;lJp ( G A1jP'ltpos) - Demetra, AuUS ( G ADAi6oS) - Aulida , 'EptVUS ( G 'EptvuoS )

stavak -j:
- Erinija, llaJ..J.. aS (G TIaAAuoos) - Palada, �Etp1jV (G �Etplivos) - Sirena
Ko.lJS - Koj, llap<palJS � Pamfaj, l'\.YlJG1J..aos � Agesilaj, Bl)�avtloV - Bizantij Ženska imena na -o. transkribiraju se prema nominativu:
�a"')fo. - Sapfo, 'Hpo. - Hero, ali : 'lo. � Ija
d) ako je u antroponima pred tim završecima i, dobivaju nastavak -je:
Prema nominativu se transkribiraju i prilagođuju i ova imena:
llpmtoOulJS � Prototije, TUl)oS - Titije
�tul; � Stiks, Oi011tol)S � Edip, �apOEtS - Sard, ZEUS - Zeus, llvu/; - Pniks
Imena ženskoga roda na-os (jednina) dobivaju nastavak -a, a ona na-ot (množina) V. Složena imena mjesta prilagođuju se prema latinskom obliku:
nastavak -e:
Nia 1tohS ( lat. Neapolis ) 'l'\.pEtOs 1tuyoS ( lat. Areopagus)
- Neapol, � Areopag,
'l'\.tP01t0S - Atropa, XOlJ<popot - Hoefore Kl)voS KE<paJ..ai ( lat. Cynoscephalae) - Kinoskefale,
Imena mjesta na -Ot (množina) dobivaju nastavak -i, a ona srednjega roda na -a "b1tol) Kp1jVlJ ( lat. Hippocrene) - Hipokrena
(množina) prelaze u jedninu ženskoga roda i dobivaju nastavak -a: VI. Imena skupina ljudi i naroda dobivaju nastavak -i ili se - ponajčešće - prilago­
<I>ih1t1tot � Filipi, '1\IlolJpa � Abdera đuju s hrvatskim sufiksima -(a)c i -an(a)c:
Imena svetkovina na -a dobivaju nastavak -e: Apyovautat � Argonauti, ''EJ..J.lJ. VES - Heleni
llava01jvata � Panateneje MWptoovES - Mirmidonci, �1taptlatat (prema �1taptlJ) � Spartanci
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I M ENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H I M ENA

SVAHILl ŠPAN JOLSKI

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Transkrib iraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

a, b, d, e, t, g, h, i, k, I, m, n, o, p, r, s, t, u, v, z a, b, d, e, t, g, i, I, m, n, o, p, r, t, u, v
Pri transkripciji se mijenjaju: Pri transkripciji se mijenjaju:
ch _ ć Chumbe _ Ć umbe e-k Carlos _ Karlos, Cruz - Krus, Calder6n - Kalderon, Lorca - Lorka
j_d Ujiji _ Uđiđi c(e, i) - s Numancia _ Numansia, Celta - Selta, Cervantes _ Servantes, Garda - Garsia
kh _ h Khamisi _ Hamisi ch - č Chinch6n _ Činčon, Sancho _ Sančo, Sanchez - Sančes
ng' - ng Ng'iresi _ Ngiresi g(e, i) - h Jorge _ Horhe, Angel _ Anhel, Sergio - Serhio
ny - nj Shinyanga - Šinjanga gute, i) - g Miguel _ Migel, Rodriguez - Rodriges, Aguillera - Agiljera, Butraguefio - Butragenjo
sh - š Moshi - Moši h - '" Huelva - Uelva, Hierro _ lero, Hernan - Ernan
w-u Kilwa _ Kilua ia# - ija De Lucia _ De Lusija, Cantabria - Kantabrija, Valencia - Vaiensija
y-j Yusuf _ Jusuf j_h Jose _ Hose, Juan -> Huan, Javier - Havier, Alejandro - Alehandro
II - lj Castilla _ Kastilja, Valladolid - Valj adolid, Murillo - Muriljo
Udvojeni suglasnici i samoglasnici transkribiraju se kao jedan: Changuu -> Ćangu. ii - nj Bufiuel _ Bunjuel, Uruefia _ Uruenja, Nufiez - Nunjes, La Corufia - La Korunja
qu(e, i) - k Quevedo _ Kevedo, Velazquez - Veiaskes, Quijote - Kihote
x - ks Felix _ Feliks
y_i Ortega y Gasset _ Ortega i Gaset
MyM - j Goya _ Goja, Ayala _ Ajala, Tamayo y Baus - Tarnajo i Baus
z- s Manzanares _ Mansanares, Zaragoza _ Saragosa, Velazquez - Velaskes

Pri transkripciji se - radi jednostavnosti i zbog tradicije - zanemaruju neke posebnosti

španjolskog izgovora suglasnika označenih grafemima b i v te se oni transkribiraju prema
grafiji: Bardem -> Bardem, Vigo -> Vigo, C6rdoba -> Kordoba, Almod6var -> Almodovar,
Amenabar -> Amenabar.
Udvojeni suglasnici te samoglasnici s dijaktitičkim znakovima transkribiraju se jednim
odgovarajućim hrvatskim grafemom bez dijakritika: Torremolinos -> Toremolinos, GarcIa
---> Garsia, Jimenez -> Himenes, Malaga -> Malaga.

l
PO

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA 1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH I MENA

ŠVEDSKI X � ks Axe[ � Akse[, Erixson � Erikson, Laxsjb � Laksše

xj � kš Vaxjb � Vekše
w�v Wis[ander � Vis[ander, Berwa[d � Berva[d, Von Sydow � Von Sidov
y� i Bystrbm � Bistrem, Lyngstad � Lingstad, Ystad � [stad
Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemima: z� s Zorn � Sorn
a, b, d, f, g, h, i, j, k, I, m, n, p, r, s, t, u, v
Skupine rd, rt, rl, rn, rs izgovaraju se kao retrofleksni - s vrškom jezika na nepcu -
Pri transkripciji se mijenjaju: d, t, I, n, š (npr. Bjorn fizg. bjen / , Person fizg. pešon! ) , što se pri transkripciji zanemaruje.
a�e Alvsborg � E[vsborj, Vasteras � Vesteros Latinska i francuska imena - u švedskome česta (npr. Linaeus, Linne) - ne podliježu
a ---7 0 Are � Ore, Skane � Skone, Umea � Umeo, Gidea � Jideo
ovdje iznijetim pravilima.
au au
---7 August � August, Mauritz � Mauric, ali : Taube � Tob
e�k Carlberg � Kar[berj, Ericsson � Erikson Udvojeni suglasnici i samoglasnici transkribiraju se kao jedan: De Geer --> De Jer, Saab -->

c(a, e, i, b, y) �s Cederskjb[d � Sederše[d Sab, Eriksson --> Erikson, Pernilla --> Pernila.
ch � k Christina � Kristina, Christian � Kristian
ck � k Back � Bek, Stockholm � Stokho[m U hrvatskome se tradicionalno rabe i oblici nekih švedskih zemljopisnih ili vlastitih
dh# � d Berg[indh � Berj[ind imena preuzeti iz drugih jezika, poglavito njemačkoga: Stockholm Štokholm, Goteborg -->

#dj � j Djurgarden � Jurgorden --> Geteborg.

dt# � t Kar[fe[dt � Kar[fe[t, Lumho[dt � Lumho[t
g(a, e, i , b , y)
�j Gav[e � Jev[e, De Geer � De Jer, Gyllenstierna � Ji[enšerna, Gbteborg � Jeteborj
g# � j ( osim ng) Borg � Borj, Kar[berg � Kar[berj, Bergman � Berjman
gh# � g Bergh � Berg
hQ, i) � j Hjortfors � Jurtforš, Stiernhie[m � Šernje[m
M h(K) � fi) Boh[in � Bo[in, Dah[ � Da[, Fah[krantz � Fa[kranc
k(a, e, i, b, y) � š Kellgren � Še[gren, Kiirsta � Šeršta, Kista � Šista, Ky[berg � Šilberj
kj � š Kjell � Šef, Hartkjb[ � Hartše[
#Ij � j Ljungberg � Jungberj, Ljungda[en � Jungda[en, Ljusda[ � Jusda[
ng � ng Ingemar � Ingemar, Norkbping � Noršeping, Ljungberg � Jungberj
Landskrona � Landskruna, Moberg � Muberj, Scho[ander � Sku[ander, Ove � Uve,
Thor � Tur, ali : Borg � Borj, Gbteborg � Jeteborj, Stockholm � Stokho[m
0 ---> e Bjbrn � Bjern, Sjbstrbm � Šestrem, Norkbping � Noršeping, Gbran � Jeran
qu � kv Bergquist � Berjkvist, Lundquist � Lundkvist
rs ....,. rš Person � Peršon, Parsson � Peršon, Hofors � Huforš
seh � sk Schee[e � Skele, Scho[ander � Sku[ander
sj � š Sjbberg � Šeberj, Sjbstrbm � Šestrem, Nassjb � Neše, Laxsjb � Laksše
sk(a, e, i , b , y) �š Skanninge � Šeninge, Skelleftea � Še[efteo, Skinnskatteberg � Š inskateberj,
Skbllersta � Še[eršta, ali : Eski[ � Eski[, Eski[stuna � Eski[stuna
skj � š Hammarskjb[d � Hamarše[d
sti � š Stiernhie[m � Šernje[m, Stikkan � Š ikan, ali : Christina � Kristina
stj � š Stjernsted � Šernsted
th � t Thor � Tur, Agnetha � Agneta
tj � š Tjbrn � Šern
tz � e Fah[krantz � Fa[kranc, Mauritz � Mauric
u - d Ku[berg � Ki[berj, K[uft � K[ift
4 l i!"

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H I M ENA

1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I M ENA

TALIJANSKI 1-URSKI

Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna: Transkribiraju se odgovarajućim hrvatskim grafemirna:

a, b, d, e, f, g, i, I, m, n, o, p, r, s, t, u, v a, b, d, e, t, g, h, k, I, m, n, o, p, r, s, t, u, v, z
Pri transkripciji se mijenjaju: Pri transkripciji se mijenjaju:
e-k Croce _ Kroče, Giacomo - Đakomo, Petrarca - Petrarka c- dž Cebeci _ Džebedži, Caferoglu _ Džaferoglu, Ecevit - Edževit, Karaca - Karadža
ete, il - č Da Vinci _ Da Vinči, Francesco _ Frančesko, Lecce - Leče, Vespucci -, Vespuči v-č Cavu§oglu - Čavušoglu, Corum - Čorurn, Ko�hisar - Kočhisar, Aytung - Ajtunč
ei(a, o, ul - č Boccaccio _ Bokačo, Lancia _ Lanča, Luciano - Lučano, ali: Lucia - Lučija g-g Oguz _ Oguz, Karaosmanoglu _ Karaosmanoglu, Turkdogan - Turkdogan
eh(e, il - k Chievo _ Kjevo, Gioacchino _ Đoakino, Franchetti - Franketi, Luchino - Lukino L i - I, i istanbul _ Istanbul, izmir _ Izrnir, inonu - Inonu, ismet - Isrnet
gle, il - đ Michelangelo _ Mikelanđelo, Luigi - Luiđi, Biaggi - Bjađi I, I _ I, i Slvas _ Sivas, Sadik _ Sadik, Aydln - Ajdin, Rlfkl - Rifki, Sltkl - Sitki
gila, o, ul - đ Giordano _ Đordano, Giulia _ Đulija, Caravaggio - Karavađo, Perugia - Peruđa j_ž Julide - Žulide, Jale - Žale
gh(e, il - g Alborghetti _ Alborgeti, Lamborghini _ Lamborgini, Ragghianti - Ragjanti 6_o O mer - Omer, Gorerne - Gorerne, Karakoy - Karakoj. Ozkok - Ozkok
gli - Iji Camogli _ Kamolj i, Gigli - Đilji §_ š $ahin _ Šahin, $ekure - Šekure, Eski§ehir - Eskišehir, G6kta, - Goktaš, Mu, - Muš
gliM - lj Cagliari _ Kaljari, Modigliani - Modiljani , Pagliuca - Paljuka y_j Yudurn _ Judurn, Konya -, Konja, Midye - Midje, Antalya - Antalja, Cankaya - Čankaja
gn _ nj Agnelli _ Anjeli, Benigni _ Beninji, Bologna - Bolonja, Cotugno - Kotunjo ii _ u AtatUrk - Ataturk, Uskudar - Uskudar, Huseyin - Husejin, Suleyman - Sulejrnan
gu M - gv Guarneri _ Gvarneri, Guido _ Gvido, Sanguineti - Sangvineti
ila, el - j Alighieri _ Aligjeri, Bianchi _ Bjanki, Pierluigi _ Pjerluiđi , Mastroianni - Mastrojani
Dočetno ii transkribira se kao i u muškim imenima arapskoga podrijetla: Hiisnii (ar.
ia# - ija Lornbardia _ Lombardija, Lucrezia Lukrecija, Viareggio - Vijaređo
_
Hiisn,) Husni, Liitfii (ar. Liitf,) Lutfi, Rii,?tii (ar. Riio;;d,) --7 Rušti, l;liikrii (ar. l;liikr') Šukri.
--7 --7 --7

Pravopisni znaci ' i � te oznake za dužinu samoglasnika (npr. il, l, il) pri transkripciji se
qu - kv Acquaviva _ Akvaviva, Falqui _ Falkvi, Torquato - Torkvato
slS, Kzl - z Sgrena _ Zgrena, Smareglia - Zmarelja, Svevo - Zvevo
MsM - z Caruso _ Karuzo, Molise Molize, Pasolini - Pazolini, Pisa - Piza
_
ispuštaju.
ss - s Alessandro _ Alesandro, Assisi _ Asizi, Rossellini - Roselini, Tasso - Taso Udvojeni samoglasnici i suglasnici transkribiraju se kao jedan: Dersaadet Dersadet,
--7

sela, o, ul - sk Berlusconi _ Berluskoni, Scala _ Skala, Visconti - Viskonti

Siirt Sirt, izzet Izet, Klrlkkale
--7 --7 --7 Kirikale, l;lemsettin --7
Šemsetin, Abdullah --7 Abdulah,
sele, il - š Scelba _ Šelba, Crescirnbeni - Kreširnbeni
sei(a, o, ul -, š Brescia _ Breša, Sciola _ Šola, Sciutti - Š uti
Tiirkkan Turkan,--7

sei# _ ši Grarnsci _ Gramši, Pesci - Peši

x - ks Bixio _ Biksio, Craxi _ Kraksi, Oxa - Oksa
z_e Enzo _ Enco, Lanza _ Lanca, Lazio - Lacio, Zoff - Cof, Zanardi - Canardi
zz - e Gozzi _ Goci, Meazza _ Meaca, Materazzi - Materaci, Rarnazzotti - Ramacoti

Udvojeni suglasnici te samoglasnici s dijakritičkim znakovima transkribiraju se jednim

odgovarajućim hrvatskim grafemom bez dijakritika: Botticelli Botičeli, Cinecitta --7 --7

Činečita, Nieeolb --7 Nikolo, Uffizi --7 Utiei, Verroeehio --7 Verokio.

i
l
4

l
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANI H I M ENA
1 1 . TRANSLITERACIJA I TRANSKRI PCIJA STRANIH I MENA

UKRAJINSKI §yo I Transl· 1 Skull�eJ Transkr· 1 Primjer

II c c LjBiTKoBe (Cvitkove) � Cvitkove, ):\iHel.lb ( Dinec ' ) � Dinec,
LjepHiBl.Ii ( Černivci) � Černjivci

[$iOVOJTranSl . 1 SkuPin�r. 1 Primjer �

4 č č LjopHo6�n b ( Čornobyl' ) � Č ornobilj , TKayeHKo (Tkačenko)
Tkačenko
�

a a a AHaToni� (Anatolij ) Anatoljij, OKcaHa (Oksana) Oksana w Š Š WeByeHKO ( Ševčenko) � Ševčenko, ):\opoweH Ko ( Dorošenko
)
� �

6 b b 50rAaH ( Bogdan ) Bogdan, 5y6Ka ( Bubka) � Bubka

� � Dorošenko
B v v nbBiB ( L'viv) � Ljviv, LjepHiriB ( Černigiv) � Černjigiv III ŠČ šč ll.(ep6aHi ( Ščerban i ) � Ščerbanji, TepellleH[(O (Tereščenko ) �
lan� ( Galja) � Galja, KipoBorpaA ( Kirovograd ) � Kirovograd, Tereščenko
g g
5yr ( Bug) � Bug b fil lOPbK�� ( G or'kyj ) � Gorkij, CKopynbcb K�� (Skorul's ' kyj ) _
g g IOHTa ( Gonta) � Gonta, IYl13b ( Gudz' ) � Gudz Skoruljskij, ):\b�KOHOB ( D'jakonov) � Djakonov,
5Y3bKO ( Buz'ko ) � Buzko, Onecb (Oles ' ) _ Oles
A d d ):\Hinpo ( Dnipro ) � Dnjipro, MeABeAeHKo ( Medvedenko ) �
b(O) Ljo6OTapboB ( Čobotar'ov) � ČObotarjov
Medvedenko, ):\iAeHKo ( Didenko ) Didenko
10
�
ju ju fOpi� (Jurij ) � Jurij , I BaCKJK ( Ivasjuk) � Ivasjuk
Ab dj CiJeAbKOB�Y ( Fed'kovyč) Fedjkovič
fl
�
ja ja RBopiB (Javoriv) � Javoriv, 3anopi)J()J(� (Zaporižžja) � Zaporižja
e e e EMMa ( Ernrna) Erna, OneKcaHAP ( Oleksandr) � Oleksandr
fil
�
KaM'�HKa ( Kam"janka) � Kamjanka
& je je E:BreH ( Jevgen ) � Jevgen, PeniH ( Rjepin ) � Rjepin,
KYHbe ( Kun'je) � Kunje Svi se suglasnici ispred samoglasnika bilježena slovom i te ispred slova b izgovaraju
lK ž ž >KMep�HKa (Žrnerynka) � Žrnerinka, 5a)J(aH ( Bažan) B2žan
umekšano. Pri transkripciji se to zanemaruje : AHAP i� (izg. andrjij ) Andrij, .QiHellb (izg.
�
-->
3 z z 36pyy (Zbruč ) � Zbruč, K03m�H ( Kozjatyn ) � Kozjatin,
3iHa (Zina) � Zina djinecj ) Dinec, P"'nbcbK"'� (izg. riljsjkij ) Riljskij.
--> -->

y Lj�r�p�H ( Čygyryn) � Č igirin, >K�TOM�P (Žytornyr) � Žitomir,

LjepKac� ( Čerkasy) � Čerkasi
Razlika se dvaju ukrajinskih suglasnika - zvučnoga ždrijelnog tjesnačnika 'Y (stoji na
I BaH ( Ivan ) � Ivan, BiKTop (Viktor) � Viktor mjesm etimološkoga g, bilježi se slovom r, a transliterira kao g ) i zvučnoga praskavog
ji ji IBra (Jivga) � Jivga, M�Kona'IB ( Mykolajiv) � Mikolajiv stražnjojezičnika g (vrlo rijedak, bilježi se slovom �, a transliterira kao g ) - pri trans­
j j iI1oc�n ( Josyp) � Josip, AHAPi� (Andrij ) � Andrij kripciji zanemaruje i oba se transkribiraju kao g.
K k k K�"'B (Kyjiv) � Kijiv, ):\oB)J(eHKo ( Dovženko) � Dovženko
n Kn�YKO ( Klyčko) � Kličko, ny6H� ( Lubny) � Lubni Pri transkripciji se zanemaruju i izgovor neslogotvornih fonema bilježenih s i te y i B,
n(i) lj BiTani� (Vitalij ) � Vitaljij izgovorno približavanje fonema bilježenih slovima e i '" u nenaglašenome slogu te suglas­
nb lj P �nbcbK�� ( Ryl's ' kyj ) � Riljskij, Bac�nb (Vasyi ' ) � Vasilj nička jednačenja.
M m m Mapym ( Marusja) � Marusja, KP�M ( Krym) � Krim
Suglasnici bilježeni dvoslovima AlK i A3 transkribiraju se kao dž i dz: .l:\lKaHKo� ( Džankoj)
Džankoj, .l:\3eBepiH ( Dzeverin ) Dzeverin, .l:\3106a ( Dzjuba)
H n n HaAi� ( Nadija) � Nadija, ):\oHel.lbK ( Donec'k) Doneck
-->
�

H(i) nj ):\HiCTep ( Dnister) � Dnjister, neoHiA (Leonid) � Leonjid -> --> Dzjuba.
Hb nj YMaHb ( Uman ' ) � Umani, 3iHbKiB (Zin'kiv) � Zinjkiv
Udvojeni suglasnik transkribira se kao jedan: Anna (Alla) ( Sinne)
3aKapnaTTfI (Zakarpattja) Zakarpatja, 3anopilKlKfl (Zaporižžja)
o o o Oner ( Oleg ) � Oleg , BonoA�M�P (Volodymyr) � Volodimir
--> Ala, CiHHe --> Sine,
n p P ):\HinponeTpoBcbK ( Dnipropetrovs'k) � Dnjipropetrovsk
--> --> Zaporižja.
p PiBHe ( Rivne) � Rivne, lP�l.Ib ( G ryc ' ) � Gric Pojedina su ukrajinska zemljopisna imena tradicionalno preuzeta preko ruskoga ili su
c s s CMina ( Smila) � Smila, OAeca ( Odesa) Odesa
transkribirana prema pravilima drugačijima od ovdje navedenih, npr. Kijev, Lavov.
�

T Tapac (Taras) � Taras, Kom�peBcbK�� ( Kotljarevs'kyj) �

Kotljarevskij, TeTilB (Tetijiv) � Tetijiv
Tb tj 5araTbKO ( Bagat'ko) � Bagatjko
y u u YKpal Ha ( U krajina) � Ukrajina, CTYC ( Stus) - Stus
(jJ CiJeAip ( Fedir) � Fedir, Kapcj:lareH ( Karfagen ) � Karfagen
x h h XapKiB ( Harkiv) � Harkiv, nOXB�l.I� ( Lohvycja) � Lohvicja
 PRENOŠENJE DIJ ELA RIJEČi U
SLJEDEĆI REDAK

I
I:
l
'f

1 2 . PRENOŠ ENJE DIJ ELA RIJEČ i U SLJEDEĆ I REDAK

369. Riječ se rastavlja i njezin se drugi dio prenosi u sljedeći redak kad se ne može čitava
ispisati (otisnuti) u retku u kojemu je započeta. Na kraju retka, priljubljena uz prvi
dio rastavljene riječi, stavlja se crtica ( - ) .
Budući d a s e takvo rastavljanje riječi može voditi različitim načelima (podjelom n a slogove, podjelom na
morfeme, lakoćom izgovora pojedinih slovnih skupina, vizualnim dojmom), navedena pravila valja shvatiti više
kao naputke - više kako je bolje, nego kako se mora rastavljati.
Pojedina se slovna skupina nerijetko može rastaviti na više načina. S druge strane istovjetno se rastavljanje često
može opravdati različitim načelima.

Crtica kojom se riječ rastavlja na kraju retka u tiskanome je tekstu obično kraća od
crtice koja se piše između dijelova složenice (usp. § 146).

370. U sljedeći se redak prenosi onaj dio riječi koji sam za sebe može činiti slog (od naj­
manje dvaju fonema) ili više slogova, odnosno riječ se ne rastavlja tako da bilo u pr­
vome bilo u drugome njezinu dijelu ostanu jedno slovo (fonem) ili suglasnički skup :
ele-ment (ne e-/ement ili eleme-nt), mia-dost ili mlad-ost (ne mlado-st), spa-dati ili
spada-ti (ne s-padati), us-kok (ne u-skok), vi-dio (ne vidi-o)
odnosno ne rastavljaju se riječi poput:
opis (ne o-pis), osa (ne o-sa), uho ( ne u-ho)
Jednosložne riječi ne rastavljaju se:
d a n , t r n , kost, prst, čvrst, a tako ni bijeg, lijep, snijeg, grijeh, brijest

371. Dvoslovi dž, lj, nj predstavljaju jedan fonem (usp. § 2) i ne rastavljaju se:
ho-dža (ne hod-ža), pi-džama ili pidža-ma (ne pid-žama), po-Ije (ne pol-je),
bo-ljeti ili bolje-ti (ne bol-jeti), zna-nje (ne znan-je), sa-njati ili sanja-ti (ne san-jatl)
Kad su posrijedi skupovi slova d i ž ili slova n i j, riječ se rastavlja prema § 376:
nad-živjeti, od-žaliti, in-jekcija kao pre-živjeti, za-žaliti, in-diskrecija

Na sličan način i skupovi st, št, zd, žd u domaćim riječima - kad nisu na morfem­
skoj granici - predstavljaju jednu jedinicu, te se stoga ne rastavljaju:
ko-sti ( n e kos-tl), vr-sta ( n e vrs-ta), po-stiti i l i posti-ti (ne pos-titi), ku-palište ili
kupa-lište ili kupali-šte (ne kupa/iš-te), dažd-evnjak ili daždev-njak (ne d8Ž-devnjak)

l
1 2 . PRENOŠ ENJE DIJ ELA RIJEČ i U SLJEDEĆ I REDAK
t 1 2 . PRENO Š ENJE DIJELA RIJEČ i U SLJEDEĆ I REDAK

372. Skupina slova ije kao oznaka za dugi refleks jata ne rastavlja se (dio je jednoga slo­ 378. Strana se imena načelno rastavljaju prema izgovoru (slogovima) :
ga; slovo i u njoj je samo pravopisni znak za dug slog) (usp. §§ 5, 22) : Beck-ham, Bor-deaux, Ham-burg, Man-chester ili Manches-ter, Bau-delaire ili
Baude-Iaire, Goe-the, Eisen-hower, Port-land, Sar-tre, Shake-speare, Schlie-mann
mlije-ko (ne mli-jeko). rije-ka (ne ri-jeka), prijed-log (ne pri-jed/og), vrije-me (ne vri-jeme),
do-nijeti ili donije-ti (ne doni-jeti) Ako imaju udvojeno slovo, dva se ista slova obično rastavljaju:
Heideg-ger (uz Hei-degger), Giusep-pe (uz Giu-seppe), Mas-sachusetts (uz Massa-chusetts ili Massachu-setts),
Kad nije oznaka za dugi refleks jata, skupina slova ije rastavlja se prema § 374: Mis-sissippi ili Missis-sippi ili Mississip-pi, Rum-mennige ili Rummen-nige
di-jeta, hi-jena, higi-jena, pi-jem, srni-jem
379. Ako se složenice i sveze riječi kojih su dijelovi povezani crticom rastavljaju na mje­
373. Dva se samoglasnika rastavljaju: stu crtice, crtica se piše i na kraju prvoga dijela riječi (kao znak rastavljanja; u tiska­
ba-uk, bjelo-uška (uz bje-/ouška i l i bje/ouš-ka), crno-ok (uz cr-nook), di-oba : nome tekstu obično je kraća, v. § 369 ) i na početku drugoga (kao znak slaganja) :
gleda-oca (uz g/e-daoca), ja-ukati (uz jauka-tl) , jedana-est (uz je-danaest III Jeda-naest)/ ,
ko-alicija (uz koa/i-cija ili koalici-ja), kontra-admiral (uz kon-traadmtra/ III kontmad-mlra rak- alfa- strpljen- dan­ Brlić­ slatko­
ili kontraadmi-mi), na-ivan, pri-anjati (uz prianja-tl), za-ostati (uz zaos-tati ili zaosta-tl) -rana -mužjak -spašen -dva -Mažuranić -kiseli umak
Samoglasnički skupovi II riječima stranoga podrijetla koji nisu na morfemskim granicama ne rastavljaju
se: Pri rastavljanju sveza riječi povezanih crtom crtica se (kao znak rastavljanja) ne
kau-guma ili kaugu-ma (ne ka-uguma), gea-grafija ili geogra-fija ili geografi-ja (ne ge-ograftja), piše, a crta se (kao znak slaganja) piše priljubljena uz riječ na kraju (gornjega) retka:
pneu-matika ili pneuma-tika ili pneumati-ka (ne pne-umatika)
trajekt Prizna­ istraživanja na potezu Drniš­
374. Suglasnik između dvaju samoglasnika prenosi se u sljedeći redak: Žigljen Sinj -Vrgorac
pro-fesorica ili profe-sorica ili profeso-rica ili profesori-ca, pro-pust,
ra-sipati ili rasi-pati ili rasipa-ti, ra-širiti ili raši-riti ili raširi-ti, shva-titi ili shvati-ti, Pri rastavljanju riječi ili izraza između kojih je kosa crta (usp. §§ 1 55, 1 56 ) crtica se
sabra-ti ili sa-brati, uči-teljica ili učite-ljica ili učitelji-ca (kao znak rastavljanja) ne piše, a kosa se crta piše priljubljena uz riječ ili j edinicu na
Tako se rastavljaju i riječi sa slogotvornim sonantom r (u pismu r; v. §§ 4, 5 ) : kraju (gornjega) retka:
br-njica (uz bmji-ca), hr-vatski (uz hrvat-ski), kr-stiti (uz krsti-tl), pr-vak, kolekcija jeseni školska godina 20001 http://
tr-nje, učvr-stiti (uz učvrsti-tl), vr-sta zima 2001 . www.matica.hr
Dočemi slogovi sa slogotvarnim sonantima !, f, tJ, r (u pismu I, lj, n, r) obično se ne rastavljaju: 380. Brojčane izraze poput datuma (npr. 1 8. XII. 1 972) , mnogoznamenkastih brojeva
bi-ciki (bolje nego bici-M, an-sambl (bolje nego ansam-b�, Kremlj (ne Kre-mlj), njutn (ne nju-tn), žanr (ne ža-nr)
(npr. 1 8 769 042 ili 1 8.769.042) , matematičkih izraza (formula, jednadžbi) načelno
375. Suglasnički skup koji može biti na početku sloga (rij eči) može se ili rastavljati ili
ne je bolje ne rastavljati. Ako je rastavljanje nužno, preporučuje se :
rastavljati: • prenošenje dijela izraza u sljedeći redak bez crtice kao znaka rastavljanja
dob-ro ili do-bro, drh-tati ili dr-htati ( uz drhta-ti), je-zgra ili jez-gra, mo-tka ili mot-ka,
se-stra ili ses-tra, stak-Ienik ili sta-klenik ( uz stak/e-nik), služ-ba ili slu-žba, stra-šnoili ili • u mnogoznamenkastih brojeva prenošenje u sljedeći redak nizova od triju zna­
straš-no, svag-da ili sva-gda, svjedo-džba ili svjedodž-ba (uz svje-dodžba), toč-ka menaka
to-čka, upotreb-ljiv ili upotre-bljiv ( uz upo-trebijiv), vid-jeti ili vi-djeti ( uz vidJe-ti)
• prenošenje u sljedeći redak onoga dijela izraza koji se nalazi s desne strane pra­
376. Suglasnički skupovi koji ne mogu biti na početku sloga (riječi) rastavljaju se tako vopisnoga ili računskoga znaka
da se prvi njihov član pridruži prvomu dijelu riječi, a ostali se članovi prenose u
sljedeći redak: 1 8. XII. 1 8 769 1 8.769. 10 + 3 = 435 x (28 -
1 972. 042 042 13 4) = 1 0 440
ban-ka, bum-bar, car-stvo, crp-sti, dovolj-no, grad-ski, Kar-lovac, kupov-ni,
lanj-ski, maj-ka, manj-kav, or-mar, ot-platiti, par-nica, pal-ma: �rav-da, pos�av-ka,
rot-kva, sanj-kati, sim-ptom, slič-no, sup-kultura, suprot-staviti, svad-ba, taj-na,
tak-nuti, tan-ko, voj-ska, zabrt-vljen, zadovolj-stvo, zam-ka
377. Ako se tvorbene sastavnice riječi raspoznaju, uz prethodna pravila pri rastavljanju
se mogu slijediti i granice među tim sastavnicama:
rad-nički ili radnič-ki, ras-taliti, raz-um, raz-otkriti ili razot-kriti ili razotkri-ti

l
 ---- �

I
!

PISANJ E BIBLIOGRAFSKIH
JEDINICA, UPUTNICA I
BILJ EŽAKA

I
l
44

13. PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, UPUTNI CA I B I LJ EŽAKA

BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

381. U znanstvenim se i stručnim tekstovima redovito navode podaci o citiranim i

konsultiranim izvorima. Izvori mogu biti knjige (ili dijelovi knjiga) te rasprave ili
članci u časopisima i zbornicima. Osim u tiskanim izdanjima izvori mogu biti
objavljeni i u elektroničkim medijima.

Ne postoji jedan, općeprihvaćen način navođenja bibliografskih jedinica.

Postoje različite prakse kojima se priklanjaju pojedini izdavači, odnosno koje se
primjenjuju u pojedinim izdanjima.
Primjeri koji se ovdje navode mogu poslužiti kao model, a u konkretnim ih
situacijama valja prilagoditi zahtjevima izdavača, urednika ili pak nastavnim
potrebama. Važno je međutim jednom odabran model dosljedno primjenjivati
u cijelome tekstu i/ili knjizi.

382. Bibliografska jedinica za knjigu sadrži ove podatke: autor (ili autori), naslov knji­
ge (po potrebi posebno i njezine cjeline), mjesto izdanja, izdavač, godina izdanja.
Podnaslov se (ako postoji) od naslova odvaja dvotočkom i piše velikim početnim
slovom. Uz prevedena se djela nakon naslova navodi ime prevodioca. U ponovlje­
nim se izdanjima uz godinu piše i redni broj izdanja (obično sitnijom i poviše otis­
nutom brojkom lijevo uz godine izdanja). Ako se bibliografski podatak odnosi na
cjelinu unutar knjige, poglavlje ili sL, navodi se i raspon stranica. Broj podataka i
način njihova odjeljivanja varira, a osnovni se podaci obično navode redoslijedom
autor, naslov, mjesto izdanja, izdavač, godina izdanja ili redoslijedom autor,
naslov, izdavač, mjesto izdanja, godina izdanja

I
P4 ;
1 3 . PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, UPUTNICA I BILJEŽAKA
al podaci se unutar bibliografske jedinice odvajaju zarezima:
383. Bibliografska jedinica za raspravu ili članak sadrži ove podatke : autor (ili autori),
Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest knjige u Hrvata, Zagreb, Š kolska knjiga, 2004.
Franjo Mesaroš, Grafička enciklopedija, Tehnička knjiga, Zagreb, 1 971 .
B? ris Vižintin, Umjetnička Rijeka XIX. stoijeća: Slikarstvo - kiparstvo, Izdavački centar Rijeka
'
�� 1 �a
Nikola BatUŠiĆ, Zoran Kravar, Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi: Poglavija iz hrvatske
moderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2001 .
Radovan Ivančević, Uvod u ikonologiju, u: Anđelko Badurina ( ur. ) , Leksikon ikonografije,
liturgike I Simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 42000.
Andre Martinet, Osnove opće lingvistike, prev. August Kovačec, GZH, Zagreb, 1 982.
bl podaci se unutar bibliograf.,ke jedinice odvajaju točkama, a između mjesta se
izdanja i izdavača obično piše dvotočka; dvotočka se može pisati i između ime­
na autora i naslova; ime se prevodioca od naslova djela odvaja zarezom: '
Aleksandar Stipčević. Socijalna povijest knjige u Hrvata. Zagreb: Š kolska knjiga. 2004.
Franjo Mesaroš. Grafička enciklopedija. Tehnička knjiga. Zagreb. 1 971 .
B ? ris Vižintin. Umjetnička Rijeka XIX. stoijeća: Slikarstvo - kiparstvo. Izdavački centar Rijeka.
RIJeka. 1 993.
Nikola Batušić, Zoran Kravar, Viktor Žmegač. Književni protusvjetovi: Poglavija iz hrvatske
moderne. Matica hrvatska. Zagreb. 2001 .
Radova� I �ančević. Uvod u ikon?logiju. U: Anđelko Badurina ( u r. ) . Leksikon ikonografije,
liturgike I Simbolike zapadnog krscanstva. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 42000.
Andre Martine!: Osnove opće lingvistike, prev. August Kovačec. Zagreb: GZH . 1 982.
Za doktorske se disertacije uz ime i prezime autora i naslov navodi podatak o
tipu rada (doktorska disertacija), sveučilište!faku!tet na kojemu je disertacija
obranjena te godina njezine predaje i/ili obrane:
Matko Peić, Barok i rokoko u djelu Antuna Kanižlića ( 1 699- 1 777), doktorska disertaCija '
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1 970.
ili
Ivan Slamnig. Hrvatska versifikacija: Narav, povijest, veze. Doktorska disertacija. Zagreb:
Filozofski fakultet. 1 980.
Budući da se tiskaju u više mjesta, u više zemalja, za neka inozemna izdanja nije
moguće jedn�značno utvrditi mjesto/zemlju izdanja. Stoga podatak o mjestu
lzdanF. u blbllOgrafskoj jedinici može i izostati. Naprotiv, takve knjige nerijetko
nose istaknutu oznaku izdavača:
David Crystal, The Cambridge Encyclopedia o f Language, Cambridge University Press, '1 997.
(knjiga je objavljena u Cambridgeu - Velika Britanija, New Yorku - Sjedi­
nJene Američke Države i Melbourneu - Australija)
1 3 . PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, U PUTNICA I BILJEŽAKA
naslov rasprave ili članka, naziv časopisa, zbornika, tjednih ili dnevnih novina i sL,
godište (obično rimska brojka) i broj (arapska brojka), raspon stranica, godina iz­
danja (i datum izdanja za novine) , mjesto izdanja, izdavač. Podnaslov se (ako ga
ima) od naslova odvaja dvotočkom i piše velikim početnim slovom. Uz prevedene
se teksrove nakon naslova (i podnaslova) navodi ime prevodioca. Broj podataka i
način njihova odjeljivanja varira, a osnovni se podaci obično navode redoslijedom
autor, naslov, naziv časopisa, zbornika, tjednih ili dnevnih novina, godište i/ili
broj, oznaka stranica, godina (datum) izdanja, mjesto izdanja, izdavač ili redo­
slijedom autor, naslov, naziv časopisa, zbornika, tjednih ili dnevnih novina,
godište i/ili broj, oznaka stranica, izdavač, mjesto izdanja, godina (datum) iz­
danja, odnosno redoslijedom autor, naslov, naziv časopisa, zbornika, tjednih ili
dnevnih novina, godište (godina izdanja) i/ili broj, oznaka stranica
1i'!1 podaci se unutar bibliografske jedinice odvajaju zarezima:
Vladimir Devide, Elipsa i trapez, Poučak, IV, 1 6, str. 5 - 1 3 , 2003, Zagreb, Hrvatsko
matematičko društvo.
Vladimir Devide, Elipsa i trapez, Poučak, IV ( 2003 ), 1 6, 5 - 1 3.
Miroslav Š icel , Pregledi i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o
književnosti, Riječki filološki dani, 4, str. 459 - 476, Filozofski fakultet, Rijeka, 2002.
Miroslav Šicel, Pregledi i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o
književnosti, Riječki filološki dani, 4 ( 2002 ) , 459 - 476.
Lelja Dobronić, Zagreb Kaptol and Upper Town (Gornji Grad) in the past and now,
prev. Vladimir Ivir, MostIThe Bridge, 1 - 2 , str. 264 - 275, Zagreb 1 990.
Čitati Barthesa: Razgovor s Nenadom Ivićem, romanistom i teoretičarom književnosti,
razgovarao Srećko Horvat, Vijenac, XII I , br. 289, str. 23, 31 . ožujka 2005, Zagreb,
Matica hrvatska.
bl podaci se unutar bibliografske jedinice odvajaju točkama; između naziva časo­
pisa i godišta ne piše se nikakav interpunkcijski znak, a između godišta i broja
piše se zarez; oznaka se stranice ili stranica od godišta ili broja odvaja zarezom
ili dvotočkom (tada bez kratice str. ) ; između mjesta izdanja i izdavača obično se
piše dvotočka; dvotočka se može pisati i između imena autora i naslova; ime se
prevodioca od naslova rasprave ili članka odvaja zarezom:
Vladimir Devide. E/ipsa i trapez. Poučak IV, 1 6, str. 5 - 1 3. Zagreb: Hrvatsko matematičko
društvo. 2003.
Vladimir Devide. Elipsa i trapez. Poučak IV, 1 6: 5 - 1 3. Zagreb: Hrvatsko matematičko
društvo. 2003.
Wolfgang Eschker: Lichtenbergov sluga, preveo Zlatko Crnković. Republika 55, 1 1 /1 2 ,
str. 232 -241 . Zagreb: Društvo hrvatskih književnika. 1 999.
Čitati Barthesa: Razgovor s Nenadom Ivićem, romanistom i teoretičarom književnosti,
razgovarao Srećko Horvat. Vijenac XII I , 289: 23. Zagreb: Matica hrvatska. 31 . ožujka 2005.
Miroslav Šicel. Pregledi i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o
književnosti. Riječki filološki dani 4 ( 2002 ) : 459 - 476.
4
1 3 . PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, UPUTNICA I BILJEŽAKA
384. Ako autorstvo supotpisuju četiri ili više autora, može se - umjesto nizanja svih
imena - uz ime i prezime prvoga napisati i dr. (i drugi), odnosno latinska kratica et al.
(et alii - 'i drugi') :
Vinko Antić i dr. , Povijest Rijeke, Skupština Općine Rijeke i Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1 988.
Vinko Antić et al. : Povijest Rijeke. Rijeke: Skupština Općine Rijeke - Izdavači<j centar Rijeka. 1 988.
385. U knjigama zborničkoga tipa, odnosno u knjigama koje supotpisuje više autora
umjesto nizanja imena autora može se navesti samo ime (ili imena) urednika, uz
koje dolazi - u zagradama ili odijeljena zarezima - oznaka ur.:
F. Petre, Z. Š kreb, ur. , Uvod u književnost, Zagreb, Znanje, 1 961 .
D. Klen (ur. ) . Povijest Rijeke. Rijeka: Skupština Općine Rijeka - Izdavački centar Rijeka. 1 988.
A. Badurina ( ur. ). Leksikon ikonografije. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva . Zagreb:
Kršćanska sadašnjost. '2000.
Ime (ili inicijal imena) i prezime urednika ili priređivača može doći i iza naslova
knjigeIzbornika:
Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, uredio Anđelko Badurina,
Kršćanska sadašnjost, Zagreb, '2000.
Moreplovi: Hrvatska poezija o moru, pomorcima i brodovima, sastavio Luko Paljetak,
Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1 990.
Povijest Rijeke, ur. D . Klen. Rijeka: Skupština Općine Rijeka - Izdavački centar Rijeka. 1 988.
Naša ljubavnica tlapnja: Antologija hrvatskih pjesama u prozi, priredili Zvonimir Mrkonjić,
Hrvoje Pejaković, Andriana Š kunca. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 1 992.
386. U popisima bibliografskih jedinica podaci se mogu navoditi i u izmijenjenu redo­
slijedu
al prezime autora dolazi na prvome mjestu, a vlastito se ime ili inicijal imena od
prezimena odvaja zarezom (o pisanju zareza u inverznome poretku sastavnica
v. § 90b ) - to je tako stoga što je prezime ključ po kojemu se abecednim redom
slažu bibliografske jedinice :
Batušić, Nikola, Povijest hrvatskoga kazališta, Š kolska knjiga, Zagreb, 1 978.
Macan, Trpimir, Povijest hrvatskoga naroda, Nakladni zavod Matice hrvatske - Š kolska
knjiga, Zagreb, 21 992.
Šišić, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Zagreb, 1 962.
ili
Simeon, R : Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva I - II. Zagreb: Matica hrvatska. 1 969.
Thomas, G.: The Impact of Purism on the Development of Croatian Standard Language in
the 19th Century. Fluminensia VII I , 1 -2 , str. 49 - 62 . Rijeka: Filozofski fakultet. 1 996.
Ako je riječ o suautorskome djelu, dovoljno je da se ime i prezime prvoga na
popisu napiše u obrnutom (inverznom) poretku:
Jakobson, Roman, Morris Halle, Temelji jezika, prev. Ivan Martinčić i Ante Stamać, Zagreb,
Globus, 1 988.
I i
i
13. PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, UPUTNICA I BILJEŽAKA
bl godina se izdanja može pisati - u zagradama ili odijeljena zarezima - odmah iza
podatka o autoru ili autorima; time se olakšava snalaženje u uputnicama u kojima
se navodi samo autor i godina izdanja (o pisanju upurnica v. §§ 391 -394) :
Simeon, R. ( 1 969) Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, I - II , Zagreb, Matica hrvatska.
Thomas, G. ( 1 996 ) The Impact of Purism on the Development of Croatian Standard Language
in the 19th Century, Fluminensia, god. Vil i , br. 1 - 2, str. 49 - 62, Rijeka, Filozofski fakultet.
ili
Batušić, Nikola, 1 978, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb, Školska knjiga.
Macan, Trpimir, '1 992, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske
- Š kolska knjiga.
Š išić, Ferdo, 1 962, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, Matica hrvatska.
Ako je pojedini autor u istoj godini objavio više radova, uz godinu se pisanu uz
autorovo ime - najčešće priljubljeno, bez razmaka - mogu pisati oznake a, b, e
itd.; time se omogućuje jednoznačno navođenje bibliografskog izvora u uput­
nicama (v. § 392b ) :
Devide, Vladimir ( 1 988a) Japan: Prošlost i budućnost u sadašnjosti, Znanje, Zagreb.
Devide, Vladimir ( 1 988b) Zabavna matematika: Sedamdeset zalogaja rr:alih matematičkih
poslastica za učenike i učenice viših razreda osnovnih (i srednjih) škola, Skolska knjiga, Zagreb.
387. Ako se u popisu bibliografskih jedinica nalazi više jedinica istog autora, one se
slažu bilo abecednim redom naslova bilo kronološkim redom objavljivanja :
Peić, M . , Ljubav n a putu - o d Drave do Jadrana, Globus, Zagreb, 1 984.
Peić, M . , Skitnje, Matica hrvatska, Zagreb, 1 967.
Peić, M., Slava Raškaj, Spektar, Zagreb, 1 985.
ili
Peić, M. 1 967. Skitnje. Zagreb: Matica hrvatska.
Peić, M. 1 984. Ljubav na putu - od Drave do Jadrana . Zagreb: Globus.
Peić, M . 1 985. Slava Raškaj. Zagreb: Spektar.
Ako je više jedinica istog autora objavljeno iste godine, unutar te se godine nižu
abecednim redom naslova:
Peić, M. 1 985. Račić - monografija . Zagreb: Galerija Josip Račić.
Peić, M. 1 985. Slava Raškaj. Zagreb: Spektar.
Naslovi se knjiga, rasprava, članaka i sl. obično pišu nakošenim pismom (kurzivom, italikom). Mogu se pisati
i uspravnim slovima II navodnicima (v. § 1 1 6). Nakošenim se pismom ili unutar navodnika mogu pisati i
naslovi časopisa, zbornika, novina itd.
Kako bi se II bibliografskoj jedinici jasno razlikovao naslov teksta od naziva časopisa ili zbornika, oni se bilježe
na različite načine: ako je naslov pisan nakošenim pismom, naziv se časopisa piše uspravnim slovima (ll
navodnicima ili bez njih); ako se naslov članka piše uspravnim pismom (u navodnicima ili bez njih), naziv se
časopisa piše nakošeno. Moguće je dakle pisati na više načina:
M. Š icel, Pregledi i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o književnosti, Riječki filološki dani 4 . .
M . Š icel. Pregledi i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o književnosti, �Riječki filološki dani 4« . .
M. Šicel, Pregledi i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o književnosti, Riječki filološki dani 4 . .
M. Šicel. "Pregledi i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o književnosti". Riječki filološki dani 4 . . .
h
1 3 . PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, UPUTNICA I BILJEŽAKA
BIBLIOGRAFSKI PODACI ZA IZVORE OBJAVLJENE U
ELEKTRONiČKIM MEDIJIMA
388. Bibliografska jedinica za tekst objavljen na internetskim (mrežnim) stranicama
sadrži ove podatke : autor (autori) ili urednik, naslov teksta, naslov stranice, izda­
vač, datum objavljivanja ili revizije stranice, adresa stranice URL (obično u
-
izlomljenim zagradama; ako je adresa ujedno i hipertekstna veza, podcrtana je i
jasno se izdvaja iz okolnoga teksta, pa zagrade mogu i izostati), datum posjeta. Broj
podataka ovisit će o tipu dokumenta (članak objavljen u elektroničkome časopisu
ili na autorovim osobnim stranicama, knjiga, podaci objavljeni na internetskoj
stranici bez obavijesti o autorstvu i dr,), a i način njihova odjeljivanja može varirati
a} podaci se unutar bibliografske jedinice odvajaju zarezima:
Steve Hoenisch, Pragmatic Accounts of Communication, www.criticism .com.
revizija 3 . veljače 2005, <http://www.criticism. com/linguistics/pragmatics-answers. php>,
posjet 9. ožujka 2005.
Hrvatski nacionalni korpus, posljednja promjena 1 6. veljače 2005, http://hnk.ffzg.hr/,
posjet 9. ožujka 2005.
Europski prostor Visokog obrazovanja: Bolonjska deklaraclja , Sveučilište u Rijeci,
20. veljače 2002, <http://www.uniri.hr/Bolonja_Hrv. HTM>. posjet 9 . ožujka 2005 .
David Mannion i Peter Dixon, Sentence-length and Authorship Attribution: the Case of Oliver
Goldsmith, Literary & Linguistic Computing vol. 1 9, br. 4, Oxford journals online, 2004,
http://llc.oupjournals.org/cgi/content/abstract/1 9/4/497, 1 3. ožujka 2005.
b} podaci se unutar bibliografske jedinice odvajaju točkama:
Europski prostor visokog obrazovanja: Bolonjska deklaracija. Sveučilište u Rijeci.
20. veljače 2002. <http://www. uniri.hr/Bolonja_Hrv. HTM>. Posjet 9 . ožujka 2005.
Noam Chomsky: Mediji, propaganda i sistem . 2003 . http://www. elektronickeknjige.com/
chomskv noamimediji propaganda i sistem/index. htm. 1 0. ožujka 2005.
The Harvard System: Ci/Ing References. Bournernouth University. 2004. <http://www.
bournemouth .ac.uklacadernic_services/documents/Library/Citing_References. pdf>.
1 0. ožujka 2005.
Arran Stibbe: Masculinity, health and ecological destruction. Language & Ecology Online
Journal <http://www.ecoling.net/journal.html>. 2004. <http://www.ecoling. net/summer1 a.
htm>. 1 3. ožujka 2005.
389. Bibliografska jedinica za tekst objavljen na CD -ROM-u sadrži iste podatke kao
bibliografska jedinica za knjigu ili članak te podatak o mediju na kojem je tekst
objavljen (CD-ROM) :
Vladirnir Anić, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, CD-ROM , Novi Liber, Zagreb, 2003.
Milan Begović, Giga Barićeva , Klasici hrvatske književnosti: Epika, romani novele, CD-ROM ,
Bulaja naklada, Zagreb, 1 999.
'.
1 3. PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, U PUTNICA I BILJEŽAKA
Vlasta Szirovicza, Ema Jurkin, Deskriptivna geometrija , CD-ROM, Građevinski fakultet
SveUČilišta u Zagrebu - Hrvatsko društvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku
grafiku, Zagreb, 2005 .
ili
Vladimir Anić. Veliki rječnik hrvatskoga jezika . CD-ROM. Zagreb: Novi Liber. 2003.
Milan Begović: Giga Barićeva . Klasici hrvatske književnosti: Epika, rornani novele. CD-ROM .
Zagreb: Bulaja naklada. 1 999.
Vlasta Szirovicza, Ema Jurkin. Deskriptivna geometrija . CD-ROM . Zagreb: Građevinski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Hrvatsko društvo za konstruktivnu geometriju i
kornpjutorsku grafiku. 2005.
390. Za potrebe abecednoga nizanja bibliografskih jedinica te pisanja uputnica u kojima
se navodi samo autor i godina izdanja (o pisanju uputnica v. §§ 391 -394) redoslijed
podataka za izvore objavljene u elektroničkim medijima može biti i izmijenjen
al prezime autora dolazi na prvome mjesru, a vlastito se ime ili inicijal imena od prezi­
mena odvaja zarezom (o pisanju zareza u inverznome poretku sastavnica v. § 90b ) :
Begović, M . : Giga Barićeva. Klasici hrvatske književnosti: Epika, romani novele. CD-ROM .
Zagreb: Bulaja naklada. 1 999.
Hoenisch, Steve, Pragmatic Accounts of Communication, www.criticism .com.
revizija 3 . veljače 2005, http://w.ww criticism.com/linguistics/pragrnatics answers.php,
posjet 9. ožujka 2005 .
!:Il godina objavljivanja dolazi odmah iza podatka o autoru ili autorima:
Vladimir Anić, 2003, Veliki rječnik hrvatskoga jezika , CD-ROM, Novi Liber, Zagreb.
Noam Chomsky ( 2003 ) : Mediji, propaganda i sistem . http://www.elektronickekniige. com/
chomskY noam/mediji propaganda i sistemlindex.htm. 1 0. ožujka 2005.
UPUTNICE
3 91. U znanstvenim se i stručnim tekstovima može doslovno navoditi, citirati (o nači­
nima obilježavanja tuđega teksta v. § 1 1 4) ili parafrazirati tekst objavljen na dru­
gom mjestu, odnosno može se upućivati na sadržaje objavljene u drugim izvorima.
Tada se uz doslovno prepisan ili parafraziran tekst, ali i onda kad se na koji drugi
način poziva ili upućuje na sadržaje iz druge knjige, članka ili sl., piše uputnica, a
na kraju se teksta (ili na kraju knjige) navodi popis literature sa svim potrebnim
bibliografskim podacima (o pisanju bibliografskih jedinica v, §§ 381 -390) ,
;

1 3 . PISANJE BIBLIOGRAFSKIH J EDINICA, UPUTNICA I BILJEŽAKA

r 1 3 . PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, U PUTNICA I BILJEŽAKA

Ne postoji jedan, općeprihvaćen nacrn upućivanja. Postoje različite prakse
kojima se priklanjaju pojedini izdavači, odnosno koje se primjenjuju u pojedinim
strukama.
Ovdje se navode osnovni načini koji mogu poslužiti kao model, a u konkretnim
ih siruacijama valja prilagoditi zahtjevima izdavača, urednika ili pak nastavnim
potrebama. Važno je međutim jednom odabran model dosljedno primjenjivati
u cijelom teksru i/ili knjizi.
394. Uputnica se može pisati i u posebnoj bilješci na dnu stranice ili teksta (o pisanju
bilježaka v. §§ 395-400) . Takva bilješka osim bibliografskih podataka može sadrža­
vati i dodatna autorova obrazloženja, komentare ili kakva druga zapažanja:
Iste godine dotiče Š imić i jezičnu problematiku u uvodniku svome časopisu Književnik pod
naslovom Ovaj IistlO u kojem prije svega govori o potrebi kritike, posebno u odnosu na
ondašnje mlade pjesnike koji oponašaju neke novije europske pojave i uzore.
10 Književnik I, br. 1 , Zagreb 1 924, str. 1 -3; Djela /, str. 233-235.

392. Uputnice se mogu pisati u zagradama neposredno uz tekst na koji se uputnice ve­ S tim je u vezi zanimljiva i zabilješka J. Lorenza da »Rečina, koja uzvodno od Zvira često
zuju, i to na dva načina presuši, na dijelu nizvodno od Zvira, gdje niked ne presušuje, nosi naziv Fiumara ili Fiumera« 130 .

al navodi se autor i naslov te po potrebi stranica na koju se upućuje; ako je naslov

130 J . Lorenz, Die Rečina: Hydrographische Skizze, Programm des k. k. Obergymnasium in Fiume, Fiume (Rijeka), 1 860,
djela na koje se upućuje dug, može se kratiti: str. 1 0. I na katastarskom planu Rijeke iz 1 842. godine Zvir je označen kao Sorgente della Fiumara, dok na katastarskom
planu Kazale iz iste godine stoji: zYir ( usp. V. Ek!, Živa baština, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1 994, str. 53).
Svaka poruka sadrži tekstualnu (semantičku) i kontekstualnu obavijest; kontekstualna
obavijest ona je koja se prepoznaje u odnosu prema nečemu drugom što nije primarno u
središtu naše pozornosti, a što je to drugo, ovisi o tome koje ćemo .dijelove« konteksta
prepoznati kao relevantne ( usp. D. Schiffrin, Approaches to Discourse, str. 362 -363 i drugdje).
Ex libris se u Hrvatskoj pojavljuje potkraj 15. st. , a tijekom srednjega vijeka nalazirno ga i
rukom pisana kao oznaku vlasništva ( usp. I. K. Tkalčić, Monumenta historica, str. I I ) . BILJEŠKE
( puni j e bibliografski podatak: Monumenta historica episcopatus Zagrabiensis saec. XII. et
XIII. Vol. I. Zagrabiae, 1 873)

�l navodi se autor i godina izdanja (tzv. harvardski način) te po potrebi stranica na

395. U određenom se tipu znanstvenih i stručnih tekstova autorova dodatna objašnje­
koju se upućuje; između prezimena autora i godine izdanja obično se ne piše
nja, komentari i druga zapažanja te bibliografske napomene donose u posebnim
nikakav znak, a godina su izdanja i oznaka stranice odijeljeni dvotočkom ili
bilješkama koje se mogu pisati na dnu stranice, obično odijeljene crtom koja se
zarezom:
Svaka poruka sadrži tekstualnu ( semantičku) i kontekstualnu obavijest; kontekstualna
proteže jednim dijelom širine stranice (tzv. podrubne bilješke ili fusnote) ili na
obavijest ona je koja se prepoznaje u odnosu prema nečemu drugom što nije primamo u kraju teksta/cjeline, odnosno knjige (tzv. završne bilješke ili endnote ). Uzgredno
središtu naše pozornosti, a što je to drugo, ovisi o tome koje ćemo »dijelove« konteksta se bilješke s nužnim objašnjenjima mogu javljati i u drugim tekstovima (npr. ko­
prepoznati kao relevantne ( usp. D. Schiffrin 1 994, str. 362 -363 i drugdje).
mentari prevodioca u prijevodima književnih tekstova, katkad i književnikova ili
Ex libris
se u HrvatskOj pojavljuje potkraj 15. st. , a tijekom srednjega vijeka nalazimo ga i
rukom pisana kao oznaku vlasništva ( usp. I. K. Tkalčić 1 873: I I ) . urednikova objašnjenja u književnim djelima). Bilješke se i mjesto u tekstu na koje
Podaci koji se nalaze u tekstu prije uputnice (npr. ime autora ili naslov djela) u se odnose obilježavaju posebnim sustavom znakova.
uputnici se neće ponavljati: 396. Uz pojedinu se riječ, dio rečenice, rečenicu ili dio teksta piše brojčana oznaka (sit­
Deborah Schiffrin ( 2001 : 55-60) upozorava na tri moguća pristupa diskursnim oznakama:
Halliday i Hassan ( 1 976) zastupaju semantičku perspektivu, odnosom se oznaka i diskursa
nija i poviše otisnuta brojka s desne strane dijela teksta na koji se odnosi) . Brojčana
bavila ona ( Schiffrin 1 987, cjelina 1 .2 ) , dok pragmatički pristup zastupa Fraser ( 1 990, 1 998). se oznaka priljubljuje uz tekst na koji se vezuje bilješka. Ako je bilježaka u tekstu
Najstariji crtež grada potječe iz 1 578. godine, a njezin je autor Ivan Klobučarić, prior rijeČkog više, nižu se i brojčane oznake.
augustinskog samostana, navedeno je u Povijesti Rijeke (str. 78).

393. Upućivati se može i na pojedine dijelove istoga (dužeg) teksta, odnosno knjige :
Sušica je izrazito buj ični vodotok koji nakon obilnih kiša donosi u Rječinu veliku količinu vode
(gore ) , ali najvećim dijelom godine korito je Sušice posve suho ( dolje), pa odatle i njezino ime.
Promatrajmo autobus koji se giba jednoliko pravocrtno (sl. 6 . 1 .a), pa počne kočiti (sl. 6 . 1 . b ) .
, I Administrativni ć e diskurs ( usp. drugo poglavlje, str. 78-91 ) težiti normativnoj korektnosti, a
I u praksi je neće dosljedno ostvarivati.
Na dnu se stranice ili pak na kraju teksta, poglavlja ili knjige ponavljaju iste oznake
te se uz njih navode - u pravilu pisane sitnijim slovima - bilješke :
Sekundarne publikacije77 ne pružaju nova znanja, već samo identificiraju izvore primamih
informacija.
u podjeli publikacija na sekundarne i tercijarne autori se ne slažu, pa se u literaturi mogu naći nepodudarni podaci.

,e

,
;:g
1 3 . PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, UPUTNICA I BILJEŽAKA
U radovima se kraćeg opsega brojčane oznake za podrubne bilješke nižu u jedin­
stvenome nizu.
Brojčane oznake za podrubne bilješke u knjizi mogu dolaziti u jedinstvenome nizu,
a može se i svako poglavlje, odnosno veća cjelina obrojčavati zasebno, od 1 nadalje.
397. Uz pojedinu se riječ, dio rečenice, rečenicu ili dio teksta piše zVjezdica. Zvjezdica
se priljubljuje uz tekst na koji se vezuje bilješka. Zvjezdice se kao oznake za bilješke
pišu ako je bilježaka u tekstu manje (do tri). Na dnu se stranice ili pak na kraju
teksta, poglavlja ili knjige ponavljaju iste oznake te se uz njih navode - u pravilu
pisane sitnijim slovima - bilješke:
Rusima svoga vremena prigovara Bogoslav Š ulek u raspravi O hrvatskom !učbenom nazivlju"
da su preveliki prijatelji barbarlzama.
Dodana je kao predgovor Rječniku znanstvenog nazivlja (VII-XXIV). Prigovor se nalazi na X. stranici.
Lakomo sam sve progutala kraj rasvijetljenog bora, dodajući tome još dva komada pite od
jabuka, ostatke božićnog kolača I malo stlltona", dok sam gledala Eastendere� I zamišljala da
Ih prikazuju u sklopu posebnog božićnog programa.
Engleski sir jaka okusa, nap. prev.
Popularna britanska televizijska sapunica, događa se u istočnom Londonu, na zamišljenom Albert Squareu, nap. prev.
398. Oznaka se za bilješku može pisati s lijeve ili desne strane interpunkcijskoga znaka
al s lijeve se strane interpunkcijskoga znaka piše ako se bilješka vezuje na riječ koja
prethodi interpunkcijsko mu znaku, te se uz nju i priljubljuje:
Tražilice nam daju Izbor mrežnih stranica n a kojima možemo naći druge mrežne stranice I
baze podataka preko navedenih URL-adresa za druge stranice, na koje možemo doći
klikanjem na tu adresu budući da je ona hlpertekstna veza, engl. hypertext link".
Hypel1ext Markup Language ( HTML) standardizirani je računalni kod na kojem se zasnivaju web-dokumenti.
Nakon što je korektura zadovoljavajuće napravljena, autor lli urednik daju svoju suglasnost
za tisak, tzv. imprimatur"", tako da potpišu stranice otiska.
80 Latinski imprimatur - neka bude tiskano!
!:Jj s desne se strane interpunkcijskoga znaka piše ako se bilješka vezuje uz veću
cjelinu - rečenicu ili odlomak ispred pravopisnoga znaka, odnosno uz dio
teksta omeđen zagradama, dvjema crtama ili navodnicima:
Jezična poraba koja je predstavljena pjesništvom ne Isključuje referencijalnu, pa nl
metajezičnu I fatičku funkcij u , 1
o jezičnim funkcijama vidi opširnije u Jakobson 1 966: 295.
Zanimljivo je da u Kumičića praktično ne nalazimo riječi koje bl bile svojstvene čakavskom
narječju I uopće priobalnom pojasu,4 a da nalazimo naprimjer priličan broj riječi I spojeva riječi
karakterističnih za bosansko-hercegovačke govore.5
Jedan od razloga svakako je u činjenici da je priobaino područje pod jakim utjecajem talijanskoga jezika (osobito u
leksiku), paje Kumičić, kao ljuti protivnik svega što je strano, očito svjesno izbjegavao takav leksik.
Naravno, prije svega u pripovijesti Pod puškom.
-
I
1 3 . PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, U PUTNICA I BILJEŽAKA
Administrativni će diskurs aktivno sudjelovati u konstituiranju javnoga diskursa, a tome će
nerijetko pridonositi njegovo Interferlranje s domenama javnoga diskursa (velikim će se naime
dijelom preklapati s jezikom politike, a sve će to obilato prenositi javni medijl ) . ' 39
�
139 o tome više u drugom poglavlju (str. 39 -92). Naime ad inistrativni se jezik kao, vjerojatno, najknjiškiji (najartificijelniji)
. .
stavlja u opreku s razgovornim (poglavito pnvatne komunikaCIJe).
Oznaka se za bilješku može naći i između drugoga dijela navodnil�a i točke; to će
biti onda kada se navodi tekst kraći od rečenice (v. § 1 1 4a ) , a bilješka se vezuje
upravo uz navođeni dio :
Svjedočenje o tome ostavio nam je i Čerini ne baš sklon Tin Ujević, koji je u nekrologu Čerini
zapisao "da je najviše umno napredovao u Italiji za vrijeme rata i da se njegov talenat razvio
uporedo s njegovim ludllom« 8 .
T. Ujević, Grob u ludnici, Mogućnosti Xi1 963, br. 2, str. 1 58.
399. Katkad se u istome tekstu mogu upotrijebiti dva načina obilježavanja bilježaka
- brojčanim oznakama i zvjezdicama. Tada se obično bilješka s bibliografskom
napomenom (npr. gdje se i pod kojim naslovom prvi put pojavio dotični tekst)
obilježava zvjezdicom, a ostale se bilješke u tekstu obrojčavaju:
Hanibal Lucić prepričava naj svježija ratna zbivanja vezana uz prodor Turaka na Rodos, te u
stihovima 1 52 - 3 svoje najduže poslanice ovako kaže:
Zatvoren tamo tja ne čuješ u kutu,
Mornarom kako ja koji sam na putu, . , "
( . . . ) Moramo se složiti s mišljenjem F. Račkoga koji ovako objašnjava smisao tih stihova: »tl nisi
u takovoj prilici čuti vlestl o turskoj navali na otok Rod , kano ja, koji stanujem na otoku, na koj
dolaze brodovi Iz onih strana; dočim su se oni uklanjali Spljetu, izloženu turskim nasrtajem« ' .
Svi su navodi Lucićevih hrvatskih stihova doneseni prema izdanju LUCIĆ - HEKTOROVIĆ , u Pet stoij'eća hrvatske
književnosti, knjiga 7, priredio M. Franičević, Zagreb 1 968.
predgovor: Život Hanibala Lucića, napisao F. Rački,
John R. Searie
UMOVI , MOZGOVI l PROGRAMi"
( . . . ) Postoje jasni slučajevi gdje to nije primjenljivo, a te su dvije vrste slučajeva sve što ml je
potrebno u ovoj raspravi .'
Objavyeno u The Behavioral and Brain SCiences, 3, 1 980, Cambridge University Press.
2
.
� �
ls o tako "razu ijevanje« podrazumijeva posjedovanje mentalnih (�intenGionalnih«) stanja i istinitost (neospornost,
.
. stanja. U ovoj nas raspravi zanima iskljUčiVO
uSPJesnast) tih posjedovanje tih stanja.
400. Katkad se u istome tekstu bibliografske uputnice navode u zagradama (O pisanju
uputnica v. §§ 391 -394) , a druga se autorova obrazloženja, komentari ili kakva
druga zapažanja donose u podrubnim ili završnim bilješkama:
Na takav zaključak upućuje I zapis Josipa Završni ka s početka 1 9. stoljeća; navodi
da se "na Brajde nalazi jedan Izvor, ograđen Isklesani m četverouglastim kamenjem, gdje
najbolja voda teče I zovu ga Beli kamik" (w. Twardzlk, nav. dj. , str. 267 ) .56
56 �
Zanimljiva je i odatna anegdotaina autorova napomena: �Pripovijeda se da od ove vode koju stranac pije,
dobi volju za ostati I oženiti se U Rijeci.«
fi ,
""

!
I

PRAVOPISN I RJ EČNIK

•
 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

UVODNE NAPOMENE

Pravopisni rječnik posebna je vrsta rječnika - popis pravopisno zanimljivih riječi

i njihovih pravopisno zanimljivih oblika, odnosno riječi pri uporabi kojih se može
javiti pravopisna dvojba.
Pravopisni rječnik nije popis svih hrvatskih riječi, niti je opći rječnik (standardnoga)
jezika, niti je enciklopedijski rječnik, niti je opći jezični savjetnik. Pravopisni rječnik
u svome temelju nije ni gramatički, ni leksički, ni stilistički priručnik - podatke koji
se tiču gramatičke, leksičke i stilističke norme valja potražiti u drugim priručnicima.
Pravopisni rječnik ne kazuje ništa o tome koje riječi u pisanju valja upotrebljavati,
nego samo upućuje na to kako koju riječ - ako se upotrebljava - valja pisati.
Riječi koje se u pravopisnome rječniku nalaze ne kazuju ništa o onima koje se u
njemu ne nalaze - glavno načelo uvrštavanja ili neuvrštavanja koje riječi u pravo­
pisni rječnik njezina je pravopisna zanimljivost.
Pravopisni rječnik i pravopisna pravila komplementarni su dijelovi pravopisa.
Pravopisna se pravila u pravopisnome rječniku iscrpno oprimjeruju, a način se
pisanja rječničkih natuknica u pravopisnim pravilima opisuje podrobnije no što je
to moguće u pravopisnome rječniku. Način pisanja pojedine rječničke natuknice
u pravopisnim će pravilima naći svoje opširno objašnjenje (zašto se koja riječ piše
kako se piše, kadšto i to može li se i pod kojim uvjetima pisati i drugaČije), pa se pri
služenju pravopisnim rječnikom - radi potpunije obavijesti - uvijek valja služiti
i uputnicama na pravopisna pravila koje se uz pojedine natuknice navode .

•
?
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
U Pravop isnome rječniku - u skladu s onime što se u hrvatskome pravopisu tradi­
cionalno opisuje i propisuje - nalaze se :
• riječi s fonemima č, Ć, 3, 3 (odnosno slovima č, ć, dž, đ)
• riječi s refleksom jata (riječi sa smjenjivanjem fonemskih skupova i fonema
leile/e l i !0, odnosno slovnih skupova i slova ije/je /e l i ! o)
• riječi s fonemom i (slovom j ) i riječi u kojima se međusamoglasničko i (j ) ne piše
• riječi s fonemom h
• riječi u kojima u oblicima ili u tvorbi dolazi do pravopisno zanimljivih morfono-
loških promjena te riječi u kojima se morfonološke promjene u pismu ne bilježe
• riječi u kojih postoji dvojba u sastavljenome i nesastavljenome pisanju
• usvojene, pravopisno prilagođene posuđenice
U Pravop isnome rječniku ne nalaze se:
• vlastita imena i ostale riječi koje se pišu velikim počemim slovom
• neusvojene, pravopisno neprilagođene strane riječi
• usko stručni termini
• kratice (usp. poseban Rječnik kratica)
• jezične jedinice veće od riječi (one se pojavljuju samo u desnome dijelu rječničke
natuknice)
U Pravop isnome rječniku rabe se ovi znakovi i uputnice s posebnim značenjem:
od natuknice odvaja primjere
neto; neto težina, bogzna; bogzna što, uvis; ruke uvis! i sl.
gramatički alternativni oblici
mladošću/mladosti, preče/pretku, umrijevši/umrvši i sl,
fonološki, leksički i tvorbeni alternativni oblici s pravopisno zanimljivom
razlikom (u širokom smislu te riječi)
embrio i embrij, mnijenje i mnjenje, nuždan i nužan, prevara i prijevara,
svijetlocrven i svjetlocrven, teklič i teklić i sI,
mn. pluralia tantum te imenice koje obično dolaze u množini
autodijelovi, braća, financije, gaće, hlače, lazanje, njoki, pleća, termočarape i sI,
prema tvorbeni odnos
cijenjen prema cijeniti, cijepanje prema cijepati, očev prema otac i sI,
u natuknica se pojavljuje samo u svezama s desne strane toga znaka
istovetan u isti istovetni, cjelcat u cijel cjelcat i sI,
uputnica na pravopisno pravilo ili na rječničku natuknicu
v.
očev (v. § 50), pogreška (v. § 26), neću v. htjeti i sI,
Sve kratice uporabljene u Pravop isnome rječniku objašnjene su u Rječniku kratica.
ft
1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK
Fonološki, leksički i tvorbeni alternativni oblici povezuju se kadšto u Pravop isnome
rječniku da bi se istaknula njihova pravopisna jednakovrijednost, odnosno da bi se
povećala uporabna vrijednost rječnika: artičok i artičoka, katolikinja i katolkinja, kra­
Iješnica i kralježnica, litar i litra, shizofrenija i šizofrenija, sport i šport i sl.
Leksički i tvorbeni alternativni oblici poput avion i zrakoplov, hrđa i korozija, pro­
mjenljiv i promjenjiv, ujednačavati i ujednačivati i sl. ne povezuju se.
Značenje rij eči navodi se u homografa (istopisnica), u polisema (višeznačnica),
u pravopisnih minimalnih parova (npr. džus i đus, ribič i ribić) i gdje to olakšava
služenje rječnikom (identificiranje tražene riječi) .
Budući da nisu pravopisno važni. u pravopisnome se rječniku naglasci i nenaglaše­
ne dužine ne bilježe.
Oznaku vrste riječi imaju nepromjenljive riječi, a promjenljive tek iznimno, radi
razlikovnosti.
Uz promjenljive riječi navedeni su njihovi pravopisno zanimljivi oblici, odnosno
oblici u kojima dolazi do pravopisno zanimljive promjene (npr. pijevac vok. jd. -
pijevče, sjeći prez. siječem, ždrijebac - gen. jd. ždrijepca ) . To s druge strane znači i
-
to da u oblicima koji nisu navedeni pravopisno zanimljive promjene nema
(zato se uz natuknice poput pijevac, primjedba, pjevati ne donose primjerice gen. mn.
pijevaca, gen. mn. primjedaba / primjedba / primjedbi, prez. pjevam ) .
Uz pravopisno zanimljive gramatičke oblike navode se i njihove pravopisno neza­
nimljive inačice (npr. uz natuknicu vrijednost navode se oba oblika instrumentala
jednine - i vrijednošću i vrijednosti iako je samo prvi od njih pravopisno za­
-
nimljiv) . Redoslijed kojim se gramatički alternativni oblici navode ne kazuje ništa
o njihovoj bilo pravopisnoj bilo izvanpravopisnoj vrijednosti ili prihvatljivosti.
Pravopisno zanimljivi, ali komunikacijski nerealni oblici ne navode se:
vok. j d. većine imenica muškoga roda koj e znače što neživo (npr. bećarac vok.
• -
jd. bećarče/ bećarcu, kenozoik - vok. jd. kenozoiče, redak - vok. jd. reče/ retku )
• dat./lok. jd. sa sibilariziranom osnovom većine dvosložnih imenica ženskoga
roda na -tka (npr. četka - dat/lok. jd. čeci, čistka - dat/lok. jd. čistci )
• instr. j d. na -ju imenica ženskoga roda sa sufiksom -ad (npr. blizančad - instr. jd.
blizančađu, mačad - instr. jd. mačađu, pačad - instr. jd. pačađu )
• gen. mn. s proširenom osnovom imenica ženskoga roda na -mba (npr. himba -
gen. mn. himaba, jeftimba - raščlamba gen. mn. raščlamaba )
gen. mn. jeftimaba, -
posvojni pridjevi imenica ženskoga roda na -čica (npr. brijačičin, igračičin, navi­
•
jačičin, suvozačičin i sl.)
• komparativi pridjeva participskoga podrijetla (npr. bijeljen - bjeljeniji, ustrijeljen
- ustreljeniji )
P .� !
I I

!
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

A aeroterapijski
aerotransport
afatičan
aforističau
ab dicirati
aforistički
ab dikacija
aforističuost - instr. id. aforističnošću/
ab eceda
aforističnosti
ab ece darij
afrički
ab olicija
a&oamerički
ab olicij ski
afrodizijački
abolicionist
ab olicionističin (prema abolicionistica) afrodizijak
a&ofrizura
abonman
afroizgled
adaptacija
agi1iti - gen. id. agilitija
adaptacijski
adhezija agitacija
adhezijski agitacijski
adjektiv ag1utinacija
adolescencija aglutinacijski
adolescent agnostičau
adolescentičin (prema adolescentica) agnostički
adolescentski agnostik - vako id. agnostiče
adpozicija agorafobija
adsktipcija agrokemija
adsktipcijski agrokemijski
adsorbirati agrokultura
adsorpcija agromafija
adsorpcijski agrometeorologija
advokatsrvo agrotehnički
ađutant agrotehnika
aerob agroturizam
aeroban aikido - gen. id. aikida
aerobika ajatolah
aerodinamičan ajvar
aerodinamički akacija
aerodinamičnost - instr. id. akceleracija
aerodinamičnošćn/ aerodinamičnosti akceleracijski
aerodinamika akcenatski
aerodrom aklimatizacija
aerofobija akobogda pril.
aeroklub akribičan
aerolinija akribičnost - instr. id. akribičnošću/
aeromitiug akribičnosti
aeronautički akribija
aerouautika akromatski
aerostatika aksiologija
aeroterapija aksiom
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

alibi-igrač (v.
t (i anđelski)
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

aktualan § 208) ametistni (v. § 49) anđeoski

akumulacija alibi-potez (v. § 208) amfetamin anegdotičan
akumulacijski alijansa amfibija anegdotski
akupresura alijenacija amfiteatar aneks
akupunktura alijenacijski amfora aneksija
akustican alimentacija amidža aneksijski
akustički alimentacijski amidžić anemičan
akustičnost - instr. id. akustičnošću/ alineja amnezija anemičar
akustičnosti alkaličan amo- tamO (v. § 282) pril. anemičarka
akvaispirač alkaloid amonijak anemičnost - instr. jd. anemičnošću/
akvamarin neski. prid. (v. § 246); akvamarin alkemičar amortizacija anemičnosti
boja, akvamarin more, akvamarin nebo alkemija amortizacijski anemija
akvanautika alkemijski amputacija anestetičar
akvaplaning alkohol ampntacijski anestetičarka
akvarij alkoholičar anabolički anestezija
akvatorij alkoholičarka anabolik anestezijski
alaj -čauš (v. § 208) alkotest anacionalan anglikanac - vok. id. anglikanče
alapača alofon anaeroban anglistički
alatničar alogičan anafilaktički anglistika
albin alogičnost - instr. id. alogičnošću/ alogičnosti anaktoničan angloamerički
albino alograf anaktoničnost - instr. id. anakroničnošću/ anglosaksonski (i anglosaski)
albino-tigar (v. § 208) aloja anakroničnosti anglosaski (i anglosaksonski)
alegoričan alomorf anaktonističan angora
alegorički alostruktura anakronistički angora-kunić (v. § 208)
alegoričnost - instr. id. alegoričnošću/ alpinistički analeptički angora-mačka (v. § 208)
alegoričnosti alt analitičan animalistički
alegorija alt-klarinet (v.
§ 208) analitičar animirdama
alegorijski alt-saksofon (v. § 208) analitičarka animirglazba
aleja altruističan analitički animistički
aleluja altruistički analitičnost - instr. id. analitičnošću/ anion
alergičan alufolija analitičnosti anomalija
alergičar aluminijski (prema aluminij ) (v. Dodaci) anamnestički anomalijski
alergičarka alunaplatak - nom. mn. alunaplaci (v. § 50) anamneza anoreksija
alergija alustolarija anarhičan anoreksijski
alergologija ambalaža anarhistički anorektičan
alergoterapija ambar anarholiberal anorektičar
alergoterapijski ambasada anarholiberalistički anorektičarka
alergotest ambicija anarholiberalizam ansambl
alfa ambiciozan anatomija antagonistički
alfa-mužjak (v. § 212) ambigvitet androgeneza antarktički
alfa-numerički (v. § 240) ambijent androfobija antialergijski
alfa-stanje (v. § 21 2) amblem anđel (i anđeo) antialkoholičar
alfabet ambrozija anđelak antialkoholičarka
alfabetni ambulanta anđelčić antiamerički
alfabetski američki anđelski (i anđeoski) antibebi neskl. prid. (v. § 246); antibebi pilula
alibi - gen. id. alibija ametist anđeo (i anđel) - gen. id. anđela antibiotički
f
14. PRAVOPISNI RJEČNI K

antibiotik apatičnost - instr. id. apatičnošću/

t arhanđeo (i arhanđel) - gen. id. arhanđela aseptičan
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

anticiklona apatičuosti arheolo gija aseptički

antičestica apelacija arhetip aseptičuost - instr. id. aseptičnošću/
antički apelacijski arhiđakon aseptičnosti
antidroga aperitiv arhiepiskop asfalt
antidržavni aperitiv-bar (v. § 208) arhllonem asimetričan
antifašist aperkat arhijerej asimetričnost - instr. jd. asimetričnošću/
antifašistički aplikacija arhileksem asimetričnosti
antifašizam aplikacijski arhivistički asimetrija
antiglobalistički apodiktičan aristokracija asimilacija
antiglobalizam apodiktičnost - instr. id. apodiktičnošću/ aristokratski asimilacijski
antiimperijalistički apodiktičnosti aritmetičar asindetski
antiimperijalizam apokaliptičan aritmetičarka asinkron
antiinflacijski apokaliptički aritmetički asistentski
antikvarijat apolitičan aritmičan asketski
antilop apolitički aritmičnost - instr. id. aritmičnošću/ asocijacija
antilop-cipele (v. § 208) apolitičnost - instr. id. apolitičnošću/ aritmičnosti asocijalan
antilop-koža (v. § 208) apolitičnosti arktički asonanca (; asonancija)
antilopa apologetski arkus asonancija (i asonanca)
antimaterija aprecijacija arkus-funkcij a (v. § 208) asterisk
antimilitaristički apriorističan arkus-kosinus (v. § 208) astma
antimilitarizam aprioristički arkus-sinus (v. § 208) astmatičan
antipatičan apriorizam armirač astmatičar
antipatičnost - instr. id. antipatičnošću/ aproprijacija aromaterapija astmatičarka
antipatičnosti apscisa aromaterapijski astmatički
antipatija apsolutistički aromatičan astrofizičar
antisemitizam apsolutizam aromatičnost - instr. id. aromatičnošću/ astrofizičarka
antiteroristički apsolvent aromatičnosti asrrofizički
antiterorizam apsolventski aromatski astrofizika
antitijelo apsolvirati art astrornagazin
antitoksički apsorbirati art-film (v. § 208) astronaut
antiunitaristički apsorpcija art-kino (v. § 208) astronaurika
antiunitarizam apsorpcijski arteriosklerotičan astronavigacija
antivirus apstinencija arteriosklerotičnost instr. jd.
� astrorubrika
antivirusni apstinencijski arteriosklerotičnošću/ atavistički
antologičar apstinent arteriosklerotičnosti atavizam
antologičarka apstinirati arterioskleroza ateist
antologija apsrrakcija artičok (i artičoka) ateistički
antropologija apsurd artičoka (i artičok) ateizam
anrropologijski aranžman artificijelan atelijer (i atelje)
anrropološki arhaičan artikulacija atelje (i atelijer) - gen. id. ateljea
aorist arhaičnost - instr. id. arhaičnošću/ artikulacijski atipičan
aoristni (v. § 49) arhaičnosti artiljerac - vok. id. artiljerče atipičnost - instr. id. atipičnošću/ atipičnosti
aparatčik arhaizam artiljerija atletičar
aparthejd arhajski artiljerijski atletičarka
apatičan arhanđel (i arhanđeo) artistički atletski

�"i
ii
l
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
f
!
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

atmosfera auto-motodrušrvo (v. § 240) azbučni

automatski
atmosferilije mn. auto-motosport (i auto-motošport) automehaničar azbuka
atoksičan (v. § 240) azijski
automehaničarski
atoksički auto-motošport (i auto-motosport) automehanički aždaja
atoksičnost - instr. jd. atoksičnošću/ (v. § 240) automehanika
atoksičnosti autoalarm
automobil
atoničan autobiografija
automobilistički
atonički autocenzura
automobilistika B
atoničnost - instr. jd. atoničnošću/ autocesta
automobilizam
atoničnosti autodidakt
autoportret
atonija autodidaktički
autoportretist babac - gen. jd. bapca. vok. jd. bapče,
atrofičan autodijelovi mn.
autopraonica
atrofičnost - instr. jd. atrofičnošću/ auto drom
nom. mn. bapci
autoput babaroga
atrofičnosti autoelektričar autoradionica babić (sorta loze; vino od te sorte)
atrofija autoelektričarski autoradionički babinjača
audijencija auto erotizam autoritaran babljača
audio-vizualni (v. § 240) autofilija autoritativan baburača
audiodatoteka autogol autosalon bacač
audiokaseta (i audiokazeta) autogram autoservis bacačica
audiokazeta (i audiokaseta) autogram-karta (v. § 208) autoskopija bacački
audiosnimka autohton autostop bacil
audiotehnika autoindukcija antostopist bačen (prema baciti)
audiouređaj autoindukcijski autotapetar bačija
audiozapis autoindustrija autsajder bačva
auditorij autoindustrijski avangarda bačvar
australski autoinfekcija avangardni bačvarija
austro-ugarski (v. § 240) autoinfekcijski avangardistički bačvarnica
aut autointoksikacija avanturistički bačvast
aut-linija (v. § 208) autointoksikacijski avenija baćo (brat)
autarhiČall autokarta avijacija baćuška
autarhički autokino avijatičar badač
autarhičnost - instr. jd. autarhičnošću/ autoklub avijatičarka bademovača
autarhičnosti autokondenzacija avijatičarski badnjača
autarhija (samovlada, samodrštvo ) autokondenzacijski avijatički badnjak (glavnja koja se na Badnjak polaže na ognjište)
autarkičan autoktacija avijatika badnjić
autarkički autoktacijski aviokompanija bajpas
autarkičnost - instr. jd. autarkičnošću/ autokratski aviokonstruktor bajt (v. Dodaci)
autarkičnosti autokritičan aviomehaničar baka-servis (v. § 208)
autarkija (samodovoljnost) autokritički aviomehaničarka bakandže mn.
autentičan autokritičnost - instr. jd. autokritičnošću/ aviomehaničarski bakantski
autentičnost - instr. jd. autentičnošću/ autokritičnosti aviomodelarstvo bakrač
autentičnosti autolakirer avion bakrenjača
autist autolimar avioprijevoznički bakrorezac - gen. jd. bakroresca,
autističan automafija avioprijevoznik - vok. jd. avioprijevozniče vok. jd. bakrorešče, nom. mn. bakroresci
autistički automatičnost - instr. jd. automatičnošću/ azbest baksuščina
auto-motodrom (v. § 240) automatičnosti azbestni (v. § 49) baksuz

I
l
 l
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
baktati se - prez. bakćem se, imp. bakći se barun
b egović besjemenost - inste. jd. besjemenošću/
bakterija barunica
b ejzbOl besjemenosti
bakterijski baruničin (prema barunica) bekhend beskamatni
bakteriolog barutnjača
bekhend-dijagonala (v. § 208) beskarakteran
bakteriologija bas
bekhend-paralela (v. § 208) beskičmenjak - vok. jd. beskičmenjače
baladičan bas-bariton (v. § 208) beletristički beskičmenjaštvo
baladičnost - instr. jd. baladičnošću/ bas-gitara (v. § 208) belkantistički besklasan
baladičnosti bas-klarinet (v. § 208) belkanto beskompromisan
balast bastion benč ( klupa za dizanje utega) beskompromisnost - instr. jd.
balastni (v. § 49) baš-čaršija ( v. § 208) bendžo beskompromisnošću/
balavac - vok. jd. balavče baš-čauš (v. § 208) benediktinac - vok. jd. benediktinče beskompromisnosti
balavčad bašča benzin beskonačan
balavče baščanski (I bašćanski) berač beskonačnost - instr. jd. beskonačnošću/
balavčić bašćanski (I baščanski) beračica beskonačnosti
balavica batačić berački beskorisnost - instr. jd. beskorisnošću/
balavičin (prema balavica) batačina berićet beskorisnosti
balčak batak berićetan beskoristan - odr. obI. beskorisni
balinčad bataljun bernardinac - vok. jd. bernardinče beskrajan
balinče bazdjeti - glag. prid. rad. bazdio - žen. besadržajan beskrajnost - instr. jd. beskrajnošću/
balističar bazdjela besadržajnost - instr. jd. besadržajnošćn/ beskrajnosti
balistički bazičan besadržajnosti beskralješnjak (I beskraljcžnjak) - vok. jd.
balistika bazičnost - instr. jd. bazičnošću/bazičuosti besan ( onaj koji je bez sna) beskralješnjače
balto-slavenski (v. § 240) bazlamača besavjesnik - vok. jd. besavjesniče beskralježnjak (I beskralješnjak) vok. jd.
baždenje (prema bazdjeti)
-

bambadava prif. besavjesuost - instr. jd. besavjesnošću/ beskraljcžnjače

bambus bdijenje (prema bdjeti - bdijem) (t bdjenje) besavjesnosti beskrupulozan
banana-država (v. § 208) bdjenje (prema bdjeti - bdim) (l bdijenje) besavjestan - odr. obI. besavjesni beskrupuloznost instr. jd.
(v. § 208)
-

banana-republika bdjeti - prez. bdim/bdijem, imp. bdi/bdij, bescarinski beskrupuloznošću/beskrupuloznosti

banana-sjedalo (v. § 208) impl. bdab/bdijab, glag. prid. rad. bdio besciljan beskrvan
bančenje (prema bančiti) - žen. bdjela
besciljnost - instr. jd. besciljnošću/ beskućnica
bančiti beba besciljnosti beskućničin (prema beskućnica)
banket bebač bescjen beskućnički
baptisterij bebisiter bescjenje beskućnik - vok. jd. beskućniče
baptistički bebisiterica bescvjetan beskućništvo
bar-kod (v. § 208) bečanje (prema bečati) bescvjetnica beskvasan
bareljef bečati beshljebica besmisao gen. jd. besmisla
(prema bečiti)
-

barijera bečenje beshljebović besmislen

bariton bečiti besjeda besmislenost - instr. jd. besmislenošću/
bariton-klarinet (v. § 208) bećar besjediti - impl. besjedab besmislenosti
bariton -oboa (v. § 208) bećarac besjednica besmrtan
bariton-saksofon (v. § 208) bećariti se besjedničin (prema besjednica) besmrtnica
barjačić bećarski besjednički besmrtničin (prema besmrtnica)
barjak bećarstvo besjednik - vok. jd. besjedniče besmrtnički

1/
barkača bećaruša besjedništvo besmrtnik - vok. jd. besmrtniče
barkariol bedrenjača besjedenje (prema besjediti) besmrtnost - inste. jd. besmrtnošću/
I barometar beduin besjemen besmrtnosti
barokomora bedž b esjemenica besnježan
r �'

I
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

besolica bestidnički bezizlazan bezvjernica

besparica bestidnik vok. id. bestidniče
-
bezizražajan bezvjerničin (prema bezvjernica)
besperspektivan bestidnost instr. id. bestidnošću!
-
bezj ački bezvjernik vok. id. bezvjerniče
-

besperspektivnost instr. id.

- bestidnosti bezj ak vok. id. bezjače
- bezvjerstvo gen. mn. bezvjerstava
-

besperspektivnošću!besperspektivnosti bestijalan bezličan bezvlađe

bespilotni bestjelesan bezličnost instr. id. bezličnošću!bezličnosti
- bezvlašće
besplatan bestjelesnost instr. id. bestjelesnošću!
-
bezlistan odr. obI. bezlisni
-
bezvoljan
bespogovoran bestjelesnosti bezmalo pri/o bezvremen (v. § 26)
bespolan bestraga pri/o beznačajan bezvremenost instr. id. bezvremenošću!
-

bespomoćan bestraga uzv. beznačajnost instr. id. beznačajnošću!

-
bezvremenosti (v. § 26)
bespomoćnost instr. id. bespomoćnošću!
-
bestrzajan beznačajnosti bezvrijedan kamp. bezvredniji (v. § 26)
-

bespomoćnosti bestseler beznadan bezvrijednost instr. id. bezvrijednošću!

-

besposlen besubjektni beznađe bezvrijednosti

besposlenost instr. id. besposlenošću!
-
besvijest instr. id. besviješću!besvijesti
-
bezobličan bezvučan
besposlenosti bešavan bezobličnost instr. id. bezobličnošću!
-
bezvučnost instr. id. bezvučnošću!
-

bešćutan bezobličnosti bezvučnosti

besposlica
bešćutnost Instr. id. bešćutnošću!
-
bezobraština bež nesk/. prid. (v. § 246); bež boja, bež odijelo
besposličar
bešćutnosti beždrebna (v. § 26)
besposličarenje (prema besposličariti) bezobrazan
bešuman bezobraznik vok. id. bezobrazniče beždrebnost instr. id. beždrebnošću!
-
besposličariti -

beta beždrebnosti (v. § 26)

besposličenje (prema besposličiti) bezobziran
beta-karoten (v. § 21 2) beženstvo
besposličiti bezočan
beta-stanje (v. § 21 2) bežičan
bespoštedan bezočnik vok. id. bezočniče
-
beta-zračenje (v. § 21 2) bežUan
bespravan bezočnost instr. id. bezočnošću!bezočnosti
-
bezakonje beživotan
bespravnost instr. id. bespravnošću! bezopasan
-
bezalkoholni beživotnost instr. id. beživotnošću!
-

bespravnosti bezosjećajan beživotnosti

bezbojan
bespredmetan bezosjećajnost instr. id. bezosjećajnošću!
-
bi-ne bi (v. § 272)
bezbolan
bespredmetnost instr. id. bezosjećajnosti biandrija
-
bezboštvo
bespredmetnošću!bespredmetnosti bezrazložan bianualan
bezbožac gen. id. bezbošca,
-

besprijedložni vok. id. bezbošče, nom. mn. bezbošci bezrepac vok. id. bezrepče
-
biadon
besprijekoran kamp. besprekorniji
-
bezbožnica bezrezervan biatlonac vok. id. biatlonče
-

(v. § 26) bezbožničin (prema bezbožnica) bezub bibličar

besprijekornost instr. id.
-
bezbožnički bezumnica biblijski
besprijekornošću!besprijekornosti bezbožnik vok. id. bezbožniče
-
bezumničin (prema bezumnica) bibliobus
besprimjeran bezbožništvo bezumnički bibliofil
besprizoran bezbrižan bezumnik vok. id. bezumniče
-
bibliofilija
bespuće bezbroj im. bezupka gen. mn. bezubaka!bezupki!
-
bibliofob
besraman bezbroj pri/o bezupka bibliofobija
besramnica bezbrojan bezuvjetan bibliofopski
besramničin (prema besramnica) bezemljaš bezuvjetnost instr. id. bezuvjetnošću!
- bibliografija
besramnički bezglasan bezuvjetnosti bibliokleptomanija
besramnik vok. id. besramniče
- bezgotovinski bezveznički bibliotečni
besramnost instr. id. besramnošću!
- bezgraničan bezveznjački biblioteka
besramnosti bezgrešan (v. § 26) bezveznjak vok. id. bezveznjače
- biciklijada
bestidan bezgrešnost instr. id. bezgrešnošću!
- bezvjerac vok. id. bezvjerče
- biciklistički
bestidnica bezgrešnosti (v. § 26) b ezvjeran bič

I
bestidničin (prema bestidnica) bezizgledan bezvjerj e bičaš

l
 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
f
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

bičevalac - vok. jd. bičevaoče bilijarda lm biro gen. jd. biroa

- bjelaš
bičevanje (prema bičevati) bilijarditi br. birokracija bjelcat u bijel bjelcat
bičevati bilijardn br. birokratski bjelica
bičić (prema bič) bilijun br. biseksnalac vok. jd. biseksnalče
- bjeličast
bičić (prema bik) bilijun im biseksnalan bjelidba
bičji bilijunti br. biseksualka bjelilac - vok. jd. bjelioče
biće biljar (I bilijar) ( igra) biser-grana ( v. § 208) bjelilo
bićerin biljar (travar) bis erčica bjelina
bidermajer bilj čica bis erčić bjelkast
bife - gen. jd. bifea bilješčica biserj e bjelkasto-siv (v. § 240)
bifi:ek bilješka gen. mn. bilježaka/bilješki!
-
biskati prez. bištem/bišćem,
- bjelkastosiv (v. § 234)
bigamija bilješka imp. bišti/bišći bjelkinja
biheviorizam bilježnica biskupija bjelobrad
bijeda bilježnički biskupijski bjelobrk
bijedan kamp. bjedniji
-
bilježnik vok. jd. bilježniče
-
bistroća bjelocrven (I bijelocrven) (v. § 234)
bijednica biljojed bistrook bjelocvat
bijedničin (prema bijednica) biljožder bitak nom. mn. bici (v. § 50)
- bjeloća
bijednik - vok. jd. bijedniče bimetal biti prez. bijem
- bjelodan
bijednost instr. jd. bijednošćn/bijednosti bio (I bijel) kamp. bjelji
-
biti prez. jesam/sam/budem, bjelogardijac vok. jd bjelogardijče
bio-bibliografija (v. § 214)
- - -

bijeg nom. mn. bjegovi/bijezi neg. prez. nisam/ne budem bjelogardist

bio-bibliografski (v. § 240 )
-

bijel ( dio stabla između kore i srži ) im. bitka dat./lok. jd. bici/bitki (v. § 50)
- bjeloglav
biobibliografija
bijel (I bio) - kamp. bjelji bimički bjelogorica
biobibliografski
bijelac vok. jd. bijelče
- bitnik vok. jd. bitniče
- bjelogorični
biodizel
bijeliti bivolče bjelograb
bioenergetičar
bijelo-crven (v. § 240) bioenergija bivolčić bjelogriv
bijelocrven (I bjelocrven) (v. § 234) bioetičar bivolčina bjelogrli
bijelonja (I bjelonja) bioetika bivoljača bjelokos
bijelj ( gunj ) biogorivo biznis bjelokost - instr. jd. bjelokošću/bjelokosti
bijeljenje (prema bijeliti I prema bijeljeti (se)) biografija biznismen bjelokostan odr. obI. bjelokosni
-

bijeljeti (se) glag. prid. rad. bijelio (se)

-
bioinformatika bižuterija bjelolik
- ženo bijeljela (se) bioinženjering bjanko neskl. prid. (v. § 246) ; bjanko ček, bjelolist
bijenale biokemičar bjanko mjenica bjelonog
bijes nom. mn. bjesovi
-
biokemija bječva bjelonja (I bijelonja)
bijesan - kamp. bješnji/bjesniji biolog bjegunac vok. jd. bjegunče
- bjeloočnica
bijesnik vok. jd. bijesniče
-
biologija bjegunački bjelook
bikić (prema bik) biomasa bjegunčad bjeloperka
bikini gen. jd. bikinija
-
bioplin bjegunče bjeloput
bikini-zona (v. § 208) bioprognoza bjegunica bjelorep
bilabijal bioritam bjeguničin (prema bjegunica) bjelorepka
bilanca biosendvič bjel (vrsta hrasta) bjeloruk
bilančni biosfera bjelance bjelorun
bildanje (prema bildati) bipolaran bjelančevina bjelosvjetski
bildati birač bjelanjak bjelotrn
bilder biračica bjelasanje (prema bjelasati se) bjelouška
bilderica birački bj elasati se bjelov Im.
bilijar (I biljar) ( igra) birališni bjelast bjelovrat

",,--' ,
l
1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

bjesnilo blebetati - prez. blebećem, imp. blebeći blj edokrvnost - instr. jd. bljedokrvnošću/ boća (kugla za boćanje, balota)
bjesnoća blic blj edokrvnosti boćalište
bjesnjeti - glag. prid. rad. bjesnio - ženo blic-anketa (v. § 208) blj edolik boćanje (prema boćati se)
bjesnjela blic-test (v. § 208) blj edolikost - instr. jd. bljedoliko šću/ hoćar (osoba koja se baća)
bjesomučan blijed kamp. bljeđi
- bljedolikosti boćarski
bjesomučnik - vok. jd. bjesomučniče blijedjeti - impl. blijeđah, glag. prid. rad. bljedoplav (i blijedoplav) (v. § 234) boćati se
bjesomučnost - instr. jd. bjesomučnošću/ blijediO ženo blijedjela
-
blj edovit boćica (prema boćaJ
bjesomučnosti blijedocrven (i bljedocrven) (v. § 234) blj edovitost instr. jd. bljedovitošću/
- bodac - gen. jd. boca (v. § 50) , nom. mn. boci
bješnjenje (prema bjesnjeti) blijedoplav (i bljedoplav) (v. § 234) bljedovitosti (v. § 50)
bježanija blijedost - instr. jd. blijedošću/blijedosti blj edozelen (i blijedozelen) (v. § 234) bodi (dio ženskoga rublja) - gen. jd. bodija
bježanje (prema bježati) blijedozelen (i bljedozelen) (v. § 234) blj edožut (i blijedožut) (v. § 234) bodibilder
bježati blijedožut (i bljedožut ) (v. § 234) bljedunjav bodibilderica
blaćen (prema blatiti) blijeđenje (prema blijedjeti) blj edunjavost - instr. jd. bljedunjavošću/ bodibilderičin (prema bodibilderica)
blaćenje (prema blatiti) blijesak (i bljesak) - nom. mn. bljeskovi/ bljedunjavosti bodibilding
blagajnica blijesci, gen. mn. bljeskova/blijesaka bljeđahan bodljača
blagajničin (prema blagajnica) blijeskanje (prema blijeskati) bljesak (i blijesak) nom. mn. bljesci/
- boem
blagajnički blijeskati (i bljeskati) bljeskovi, gen. mn. bljesaka/bljeskova boem-kocka (v. § 208)
blagajnik - vok. jd. blagajniče bliještanje (prema bliještati) bljeskalica boema
blagdan bliještati bljeskanje (prema bljeskati) bofl
blagdanski bliještenje (prema bliještiti) bljeskati (i blijeskati) bofl-roba (v. § 208)
blagoća bliještiti bljesnuti bog (i bok) uzv.
blagoćudan bliskoistočni blještav bog (v. § 1 97.7) im.
blagoćudnost - instr. jd. blagoćudnošću/ bliskost instr. jd. bliskošću/bliskosti
- blještavilo bog-bogova (v. § 282) pri!.
blagoćudnosti blizak - odr. obI. bliski blještavost instr. jd. blještavošću/
- bogac - gen. jd. bokca, vok. jd. bokče,
blagorječiv blizanac blještavosti nom. mn. bokci
blagorječivost - instr. jd. blagorječivošću/ blizanački bljezgarija bogački
blagorječivosti blizančad bob (sport) bogaćenje (prema bogatiti se)
blagosiljanje (prema blagosiljati) blizančić bob-reprezentacija (v. § 208) bogami uzv.
blagosiljati blok bob-staza (v. § 208) bogamuuzv.
blagoslivljanje (prema blagoslivljati) blok-dijagram (v. § 208) bobičast bogati uzv.
blagoslivljati blok-flauta (v. § 208) bobičav bogatiti se - impl. bogaćah se
blagosloviti blok-sat (v. § 208) bobičavost - instr. jd. bobičavošću/ bogatstvo
blagoslovljen (prema blagosloviti) blok-struja (v. § 208) bobičavosti bogdaj uzv.
blagovaonica biond neski. prid. (v. § 246); blond kosa, bobić bogibogme pril.
blagovaonički blond mladić bobotati - prez. boboćem, imp. boboći bogme pril.
blagovijest instr. jd. blagoviješću/
- bludjeti - impl. bluđah, glag. prid. rad. bludio boca bogobojazan
blagovijesti - ženo bludjela bočat (slankast) bogočašće
blagovjeran bludničenje (prema bludničiti) bočatan (slankast) bogočovjek vok. jd. bogočovječe
-

blagovjesnik vok. jd. blagovjesniče

- bludničiti bočatiti se (postajati slan) bogoljuban
blajh bludnički bočenje (prema bočiti se) bogomdan
blajhan (prema blajhati) bludnik - vok. jd. bludniče bočica bogomrzac gen. jd. bogomrsca,
-

blajhati bluđenje (prema bluditi i prema bludjeti) bočić (prema bok) vok. jd. bogomršče, nom. mn. bogomrsci
blanjača bljedilo bočina (prema bok) bogovetan u cijeli bogovetni, cio bogovetni,
blasfemičan bljedobolja bočiti se (prema bok) čitav bogovetni, svaki bogovetni
blasfemija bljedocrven (i blijedocrven) (v. § 234) bočka (pribadača) bogtepitaj pril.
blatiti impl. blaćah
- bljedoća bočkepril. bogteveseli pril.
blatnjača bljedokrvan bočni boguugodan

,L
Jr
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

bogzna pril. ; bogzna gdje, bogzna kakav, bonton branič brejk-lopta (v. § 208)
bogzna kako, bogzna koliko, bonus branilac - yoko jd. branioče brejk-poen (v. § 208)
bogzna kuda, bogzna što bonus-impuls (v. § 208) branilački brektati - prez. brekćem, imp. brekći
bohemistički bonvivan brašnjača breme
bohemistika borac - yoko jd. borče bratac - gen. jd. braca (v. § 50), vok. jd. brače bremenit
bojišnica borački (v. § 50), nom. mn. braci (v. § 50) brenčanje (prema brenčati)
bojkot boravišni bratična brenčati
bojler bordo (vrsta crnog Vina) - gen. jd. bordoa brentača
bratić
bojnički bordo neskl. prid. (v. § 246); bordo baršun, bratiti se - impl. braćah se brestača (v. § 26)
bojnik - yoko jd. bojniče bordo zavj ese bratoubilački brestić (v. § 26)
bojovnik - yoko jd. bojovniče borić bratoubojica brestik (v. § 26)
bok (i bog) uzv. brestovača (v. § 26)
bratoubojičin (prema bratoubojica)
borilački
bokalić borovični brestovik (v. § 26)
bratoubojstvo
bokčija borovnjača brestovina (v. § 26)
bratski
bokeljski boršč breščić (v. § 26)
bratstvo
boks bos (šef; gazda; vođa kriminalne skupine) brezovača
bratučed
boks-meč (v. § 208) bosančica ( pismo ) brežić (v. § 26)
bravarija
boksač bosansko-hercegovački (v. § 240) brežina (v. § 26)
bravče
boksački bošča brežuljak (v. § 26)
brazdan - odr. obi. brazdni (v. § 49)
bokserice mn. boščaluk brežuljčić (v. § 26)
brazditi - impl. bražđah
bokunić bošnjački brežuljkast (v. § 26)
bražđenje (prema brazditi)
bolećiv boštvo brglijez (i brgljez)
brbljavac - yoko jd. brbljavče
bolećivost - instr. jd. bolećivošćn/bolećivosti botaničar brgljez (i brglijez)
brbljavica
bolesnica botaničarka bridak (i britak) - odr. obI. britki
brbljavičin (prema brbljavica)
bolesničin (prema bolesnica) botanički bridjeti - impl. briđah, glag. prid. rad. bridio
brbotati - prez. brboćem, imp. brboći
bolesnički božićevanj e (prema božićevati) - ženo bridjela
božićevati brč ( mnoštvo, obilje)
bolesnik - yoko jd. bolesniče bridž
brč (šum tekućine )
bolest - instr. jd. bolešćn/bolesti božićni briđenje (prema bridjeti)
božićnica brčak (malen val, šum tekućine)
bolestan - odr. obI. bolesni brifing
božjački brčak ( biljka)
boleščurina brifirati
bolničar božjak - vok. jd. božjače brčić brijač
bolničarka božji brčina brijačica (ona koja brije)
bolničarski bračev (prema bratac) (v. § 50) brčkati brijački
bolnički bračni brčnuti brijačnica
bolonjez ( umak) braća brdski brijaći prid.
boljitak - nom. mn. boljici (v. § 50) bradavičar brđanin brijaćica ( britva za brijanje)
boljševički bradavičast brđauka brijanje (prema brijati)
boljševik - yoko jd. boljševiče bradavičav brđanski brijati
boljševizam bradavičica bređa prid. brijeg - nom. mn. bregovi/brijezi (v. § 26)
bomba bradavičnjak bređati brijest - nom. mn. brijestovi
bombastičan brahijalan bregovit (v. § 26) brijestak - gen. jd. brijeska, nom. mn. brijesci
bombastičnost - instr. jd. bombastičnošću/ brahikardija bregovitost - instr. jd. bregovitošću/ briješće
bombastičnosti brahman bregovitosti (v. § 26) briježak - gen. jd. briješka, nom. mn. briješci
bombon brajica bregulja (v. § 26) brilijant (i briljant)
bombončić brajični breguuica (v. § 26) brilijantan (i briljantan)
bombonijera brakolomac - vok. jd. brakolomče breguša (v. § 26) briljant (i brilijant)
bonsaj brakolomka brejk briljantan (i brilijantan)
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

brioš brzinomjer budnički buntovnički

brisač brzogoreći prid. budoar buntovnik vok. jd. buntovnlče
-

brisačica brzonog budŠto pri/. buradžija (prema burad) (v. § 50)

brisački brzopotezni budući (prema biti) burbon
britak (i bridak) odr. obI. britki
- brzoteča budući prid. buregdžija
broć brže-bolje (v. § 282) pri/. budućnost instr. jd. budućnošćul
- buregdžinlca
broćika bubac gen. jd. bnpca, vok. jd. bupče, budućnosti burek
burgundac - gen. jd. burgunca (v. § 50) ,
-

brodić nom. mn. bupci budzašto pri/.

broditi impl. brodah
- bnbamara budža ( batina; osoba na važnom položaju ) nom. mn. burgunci (v. § 50)
brodogradilišni bubnjić budžak burleska
brodogradilište bubreg budžet burleskan
brodogradnja bubreščić budžetski burmudžija (prema burmut) (v. § 50)
brodolomac vok. jd. brodolomče bubrežni bud (i buda) ( plijesan ) burza
buda (i bud) (Plijesan )
-

brodotoč burzijanac vok. jd. burzijanče

-
bubuljičast
brodotočac bugačica burzovni
bubuljičav
bngi-vugi (v. § 215) - gen. jd. bugi-vugija buržoaski
brodovlasnički buce ( čizme za snijeg ) mn
buhač buržoazija
brodovlasnik vok. jd. brodovlasniče
-
buča (tikva, bundeva)
brodski buhača buržujski
bučan (prema buka)
brodenje (prema broditi) buhačica busenjača
bučanje (prema bučati)
brojač bujični bušač
bučati (prema buka)
brojčani bujon (i buljon) bušačar (životinja)
bučenje (prema bučiti) bukač
brojčanik bušački
bučica (prema buča) bukača
brojilo im. bušji
bučica (prema buka) bukćenje (prema buktjeti)
broker butić
bučice (sportski utezi ) mn. buker
bronca butik
bučiti (prema buka) buking buzdovan
brončani
bučje ( bukvik) bukirati buzdovandžija
brončanje (prema brončati)
bučnica (savijača od buče) bukolički buzuki gen. jd. buzukija
brončati
bučnica (slapište)
-

bronh bukolika
bronhijalan bučnost (prema buka) instr. jd. bučnošćul
-
bukovača
bronhitičan bnčnosti buktjeti - impl. bukćah/buktijah,
buć ( čuperak, klupko) glag. prid. rad. buktio žen. buktjela
bronhitis e
-

brstiti impl. bršćah huć (ZVUk kad nešto padne u vodu ) Uzv. bukvić
buća ( boca)
-

bršćenje (prema brstiti) buldog

brncošijada bućav ( čupav) buldožer
bnćica (prema buća) bulevar cajtnot
brnjati
brnsač bućiti se ( klobUčiti se, mjehuriti se) bulimičar caklenjača
brusački bućkalica (stap, posuda u kojoj se tuče maslac ) bulimičarka caktati prez. cakćem, imp. cakći
-

bućkalo ( bucaia, motka kojom se �era riba) bulimija caktun-paktun (v. § 282) prii.
brusaći prid.
bućkanje (prema bućkati) bulterijer carević
brusić
brnsionica bućkati ( udarati po vodi, pljeskati; tući vrhnje pri bulj on (i bujon) carić
brnšnjača pravljenju maslaca) buljook carinički
brnto neskl. prid. (v. § 246) ; brnto dohodak, bućkuriš bumerang carinik vok. jd. cariniče
-

brnto domaći proizvod, brnto iznos, bućnuti ( pasti ili skOČITi u vodu ) bundžija caristički
brnto nacionalni dohodak, brnto bućog1av ( čupav) bungalov ceh
promet, bruto registarska tona budnlčarstvo bunilački ceh-majstor (v. § 208)
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
ceh-meštar (v. § 208) cijepac cirkusant cjepika
centarfor cijepanje (prema cijepati) cirkusantski cjepiujak
centarhalf cijepati cirknski cjepiv
centi1itar (i centilitra) (v. Dodaci) cijepiti cistercit cjepivo
centilitra (i centilitar) (v. Dodaci) cijepljenje (prema cijepiti) cistercitski cjepka
centimetar (v. Dodaci) cijepnica cistoskopija cjepkanje (prema cjepkati)
centralist cijetka - dat/lak. id. cijeci/ cijetki (v. § 50) , citologija cjepkati
centralističan gen. mn. cijedaka/ cijetki/cijetka citoplazma cjepljiv
centralistički cijev citostatik cjepljivost - instr. id. cjepljivošću/ cjepljivosti
centralizacija cijevka civilizacija cjepnuti
centralizam cijevni civilizacijski cjevanica
centričan cijevnica cjedilo cjevanični
centričnost - instr. jd. centričnošću/ cijevnjak cjediljka cjevast
centričnosti cijuk cjedište cjevaš
centristički cijukati - prez. cijnčem, imp. cijuči cjeđenik cjevčica
centurija cik-cak neskl. prid. (v. §§ 240, 246); cjelcat u cijel cjelcat, cio cjelcat cjevčiua
centurion cik-cak potez, cil(-cak uzorak cjelica cjevnjača
ceremonija cik-cak (v. § 282) pri! cjelina cjevovod
ceremonijalan cikati - prez. cičem, imp. ciči cjelivanje (prema cjelivati) cjevuljak
cerovača cikličan cjelivati cjevurda
cerovnjača ciklički cjelobrojan cmakati - prez. cmačem, imp. cmači
certifikat ciklon cjelodnevan coktati - prez. cokćem, imp. cokći
cestogradnja ciklona cjeloglavka crći- aor. 2/3. jd. crče
ciborij ciklotron cjelokupan crepana (v. § 26)
ciča im. ciklus cjelokupnost - instr. id. cjelokupnošćn/ crepar (v. § 26)
cičanje (prema cičati) cikorija cjelokupnosti crepara (v. § 26)
cičati cilikati - prez. ciličem, imp. ciliči cjelov creparnica (v. § 26)
cigančenje (prema cigančiti) cilindar cjelovečernji crepast (v. § 26)
cigančiti ciliudričan cjelovit crepić (v. § 26)
ciglovetan u cigli ciglovetni ciničan cjelovitost - instr. id. cjelovitošću/cjelovitosti crepiua (v. § 26)
cijankalij ciničnost -instr. jd. ciničnošću/ ciničnosti cjenik crepiuja (v. § 26)
cijediti - impl. cijeđah cinik - vok. id. ciuiče cjeukauje (prema cjenkati se) crepovlje (v. § 26)
cijeđ cinober neski. prid. (v. § 246) ; cjenkati se crepulja (v. § 26)
cijeđenje (prema cijediti) ciuober kišobran, cinober premaz cjepač crijep - nom. mn. crepovi (v. § 26)
cijel (i cio) cio (i cijel) - odr. obI. cijeli cjepača crijepije
cijelac donist cjepačica crijevac
cijeliti cionistički cjepački crijevce - gen. mn. crevaca/ crijevaca (v. § 26)
cijelost - instr. id. cijelošćn/ cijelosti cionizam cjepak crijevni
cijeljenje (prema cijeliti i prema cijeljeti) cipal cjepanica crijevo
cijeljeti glag. prid. rad. cijelio ženo cijeljela
- - ciplić cjepčica crijevonja
cijena cirknlacija cjepčić crkvenoslaveuski
cijeniti cirkumfleks cjepidlačenje (prema cjepidiačiti) crkvenjački
cijenjen (prema cijeniti) cirkummediteranski cjepidlačiti crnac - vok. jd. crnče
cijenjenje (prema cijeniti) cirkumpolarni cjepidlački crnački
cijep - nom. mn. cjepovi cirkus cjepidlaka crncat u crn crncat

ft
 o -
*
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
t
I 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

crnčad evičari č čajnik

crnče cviček (sorta loze, vino od te sorte ) čak čest.
crnčić cvijeće čakavac - vok. jd. čakavče
ča (što) zam.
crnčiti čakavčev
cvijet - nom. mn. cvjetovi
ča- ča- ča (v. § 21 5) im.
crnčuga čakavica
cvijetak - nom. mn. cvijeci (v. § 50)
ča-val (v. § 208)
crndać čakavizam
cvijetnjak (i cvjetnjak) čakavka
crnobrad čabar
crnoburzijanac - vok. jd. crnoburzijanče cvjećar čakavština
cvjećarica čabrenica
crnoća čabrenik čakija
crnogorica cvjećaričin (prema cvjećarica) čaklja
čabrenjak
crnogorični cvjećarnica čabrica čakra
crnograbić cvjećarnički čabričica čalabrcnuti
crnokošu1jaš cvjećarstvo čabrić čalabrčak
crnomorski cvjetača čabronoša čalabrknuti
crnook cvjetan - odr. obi. cvjetni čač ( riba) čalma
crnorizac - gen. jd. crnorisea, cvjetanje (prema cvjetati) čača ( riba) čam
vok. jd. crnorišče, nom. mn. crnorisci
cvjetarica čačak (smrznuta gruda zemlje; oštro kamenje na putu ) čama
crnjeti - glag. prid. rad. crnio - ženo crnjela čačkalica čamac
crpilišni cvjetaričin (prema cvjetarica) čamčić
čačkanj e (prema čačkati)
crtač cvjetarna čamiti
čačkati
crtačica cvjetarnica čador čamljenje (prema čamiti)
crtački cvjetarnički čadorčić čamotinja
crtaći prid. cvjetarstvo čadorčina čamovina
crvenbrk cvjetast čadorje čanak
crvendać cvjetati čađa čančar
crvenkapa ( dio narodne nošnje) cvjetić čađara čančara
crvenkrpica čađav čangrizalo im.
cvjetina
crveno-bijel (v. § 240) čađavac čangrizanj e (prema čangrizati)
cvjetište
crveno-bijelo-plav (v. § 240) čađavica čangrizati
cvjetnjača čangrizav
crvenoarmijac - vok. Jd. crvenoarmijče čađaviti
crvenokos cvjetnjak (/ cvijetnjak) čađavjeti - glag. prid. rad. čađavio čangrizavost - instr. jd. čangrizavošću!
crvenokožac - gen. jd. crvenokošca, cvjetolik - ženo čađavjela čangrizavosti
vok. jd. crvenokošče, nom. mn. crvenokošci cvjetonosan čađavljenje (prema čađaviti i prema čađavjeti) čangrižljiv
crvenperka cvjetonoša čađavost - instr. jd. čađavošću!čađavosti čangrižljivost - instr. jd. čangrižljivošću!
crvenjača cvjetu1ja čađenje (prema čađiti) čangrižljivosti
crvić cvjetuša čađiti čankir
crvotočan cvokotati - prez. cvokoćem, imp. cvokoći čaga čankoliz
crvotočina čagalj čaplja
cvrčak
crvotočnost - instr. jd. crvotočnošću! čagati čapor
cvrčalo im. čaporak
crvotočnosti čahura
cunami - gen. jd. cunamija
cvrčanje (prema cvrčati)
čahurica čar ( draž, privlačnost)
curče cvrčati čahurični čaralac - vok. jd. čaraoče
curetak - vok. jd. cureče!curetku (v. § 50) , cvrčić čaj čaralica
nom. mn. cureci (v. § 50) cvrće ( prženo jelo ) čajana čaran
curičica cvrkutati - prez. cvrkućem, imp. cvrkući čajanka čaranje (prema čarati)
cvičanje (prema cvičati) cvrkutić čajevac čarapa

•
....... ,
,
fi
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

čarapica častiti čeljuska

čegrtuŠa
čeljusnica
čarati častohlepan čehanje (prema čehati)
čarda častohlepnost - instr. id. častohlepnošću/ čeljust - instr. id. čeljušću/ čeljusti
čehati
čardačić častohlepnosti čeljustan - odr. obI. čeljusni
čehulja
čardačina častoljubac - gen. id. častoljupca, čembalo
čehuljica
čardački vok. id. častoljupče, nom. mn. častoljupci čemer (otrov; tuga, jad, nevolja)
ček
čardak častoljubiv čemeran
čekač
čardaš častoljubivost - instr. id. častoljubivošću/ čemerika
čekačica
čarka častoljubivosti čemeriti
čekački
čarkanje (prema čarkati) častoljublje čempres
čekalište
čengel
čarkati čaša čekanje (prema čekati)
čaroban čašast čekaonica čengija
čarobija čašćenje (prema častiti) čekati čeoce
čarobnica čašica čekić čep
čarobničin (prema čarobnica) čašični čekićanje (prema čekićati) čepić
čarobnički čaška čekićati čepiti
čarobnik - vok. id. čarobniče čatrnja čekinja čepnjak
čarobnost - instr. id. čarobnošću/ čarobnosti čau-čau (v. § 21 5) čekinjara čepovina
čarobnjački čauš čekinjast čeprkalo im.
čarobnjak - vok. id. čarobnjače čavao čekinj aš čeprkanje (prema čeprkati)
čarobnjaštvo čavčić čekinjav čeprkati
čarojice (maškare) mn. čavčji čekirati čepušanje (prema čepušati)
čarolija čavka čekovni čepušati
čaršija čavlar čekrk čerečenje (prema čerečiti)
čaršijski čavlast čelebija čerečiti
čarter čavlenjak čelenka (glava, čelo) čerga
čarter-let (v. § 208) čavlić čelenka (vrsta nakita) čergar
čarter-linija (v. § 208) čavorenje (prema čavoriti) čeličan čergarenje (prema čergariti)
čas čavoriti čeličana čergariti
časak čavrljalo im. čeličenje (prema čeličiti) čergaruša
časiti čavrljanje (prema čavrljati) čeličiti čergaš
časkom pril. čavrljati čeličnoplav (v. § 234) čerupanje (prema čerupati)
časna im. čedan čeličnosiv (v. § 234) čerupati
časnički čednost - instr. id. čednošću/ čednosti čelik česan
časnik - vok. id. časniče čednjak čelist česma (slavina; zdenac)
časništvo čedo čelistica česmika
časnost - instr. jd. časnošću/ časnosti čedomor čelistički česmina
časom prif. čedomorac - vok. id. čedomorče čelnik - vok. id. čelniče česnica
časomice pri!. čedomorka čelništvo česno
časomičan čedomorstvo čelo (dio glave) čest - instr. id. češću/česti
časopis čedoubojica čelo (glazbeni instrument) čest - kamp. češći
časoslov čedoubojstvo čelo prijo čestica
časovit čegrtaljka čelovođa čestičan
časovitost - instr. jd. časovitošću/ časovitosti čegrtanje (prema čegrtati) čeljace (prema čeljade) (v. § 50) čestit
čast - instr. id. čašću/ časti čegrtati - prez. čegrćem/čegrtam, čeljad čestitanje (prema čestitati)
častan - odr. obI. časni imp. čegrći/ čegrtaj čeljade čestitar

tt
r '
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
t 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

čestitarica četni čeznuće (prema čeznuti)

četverocjepan
čestitarka četnički čeznuti
četveročetvrtinski
čestitati četnik - vok. id. četniče čeznutljiv
četvero član
čestitka - dat.llok. id. čestici/čestitki (v. § 50) četnikovanje (prema četnikovati) čeznutljivost - instr. id. čeznutljivošću/
četverogodišnjak - vok. id.
čestitost - instr. id. čestitošću/ čestitosti četnikovati čeznutljivosti
četverogodišnjače
često pril. četnikuša čežnja
četverogodišnji
čestoća četništvo čibučenje (prema čibučiti)
četverogo dišnjica
češalj četovanje (prema četovati) čibučić
četverokatan
češanj četovati ( sudjelovati u pograničnim okršajima čibučiti
četverokatnica
češanje (prema češati) u Turskome Carstvu ) čibuk
četverokratan
češati četovođa čibukanje (prema čibukati)
četverokut
češer četrdeset br ; četrdeset (i) jedan, čibukati
četverokutan
češkati četrdeset (i) prvi
četverolist čibnljica
češljač četrdesetčetverogodišnjak - vok. id.
četverolistan - odr. obi. četverolisni čiča
češljačica četrdesetčetverogodišnjače
četveromj esečan čičak
češljanje (prema češljati) četrdesetčetverogodišnji
četveromotorac čičimak
češljaonica četrdesetčetverogodišnjica
četveronoške pri!. čičindra
češljaonički četrdesetdvogodišnjak - vok. id.
četveronožac - gen. jd. četveronošca, čičkati
četrdesetdvogodišnjače
češljar vok. jd. četveronošče, nom. mn. četveronošci čičkav
četrdesetdvogodišnji
češljarica četveropreg čičkovac
četrdesetdvogodišnjica
češljaričin (prema češljarica) četverored čičoka
četrdesetogodišnjak - vok. id.
češljast četveroručan čifut ( škrtac)
četrdesetogodišnjače
češljati četverosatan čifutski
četrdesetogodišnjica
češljić čigra
četrdesetosma (v. § 259) četverosjed
češljugar četverosložan čihanje (prema čihati)
četrdesetosmaški
češljugarka četverostruk čihati
četrdesettrogodišnjak - vok. id.
češnjak četverotaktan čiji - gen. id. čijega
četrdesettrogodišnjače
češnjovka četverovrstan - odr. obI. četverovrsni čik
četrdesettrogodišnji
četa
četrdesettrogodišnjica četveroznamenkast čik-pauza (v. § 208)
četina čikanje (prema čikati)
četrnaest br. četvorci
četinar četvorica čikati
četrnaestero
četinarski četrnaesti br. četvorina čikica
četinjača četrnaestica četvorka čiko
četiri br. - gen. četiriju, dat.llok.!instr. četirima četrnaestina četvrt - instr. id. četvrću/ četvrti čikoš
četiristo; četiristo dvadeset (i) jedan, četrnaestogodišnji četvrtak - nom. mn. četvrci (v. § 50) čil (i čio)
čeriristo dvadeset (i) prvi četrnaestorica četvrtfinale čilaš
četiristogodišnjica četrun četvrtfinalni čili - gen. id. čilija
četiristometraš četverac četvrtgodišnji čilost - instr. id. čilošću/čilosti
čeriristometrašica četveri četvrtgodište čim prif.
četiristoti br: četvero četvrti br čim vez.
četka četveroboj četvrtica čimavica
četkanje (prema četkati) četverobojan četvrtina čimbenik
četkar četverobrazdan - odr. obI. četverobrazdni četvrtiuka čimpanza
četkarica (v. § 49) četvrtoškolac - vok. id. četvrtoškolče čimulica
četkati četverobridan četvrttonski čin
četkica četverocilindričan četvrtzavršnica činčila

•
F
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

činele mn. čistiličin (prema čistilica ) čkalj (biljka) čovječac

čini (uroci) mn. čistilište čkalja (brlog, udubina u zemlji) čovječan
činidba čistilo im. član čovječanski
činija čistina članak čovječanstvo
činilac čistionica članarina čovječić
činitelj čistiti - impl. čišćah člančić čovječina
činiteljica čistka - dat./lok. jd. čistki člančina čovječji
činiteljičin (prema činiteljica) čistoća članica čovječnost - instr. jd. čovječnošću/čovječnosti
činiti čistokrvan člankonožac - gen. jd. člankonošca, čovječuljak - vok. jd. čovječuljče
činkvečento čistokrvnost - instr. jd. čistokrvnošću/ vok. jd. člankonošče, nom. mn. člankonošci čovjek - vok. jd. čovječe
činovnica čistokrvnosti člankopisac - vok. jd. člankopišče čovjekolik
činovničić čistopis člankovit čovjekoljubac - gen. jd. čovjekoljupca,
činovničin (prema činovnica) čistunac - vok. jd. čistunče člankovitost - instr. jd. člankovitošću/ vok. jd. čovjekoljupče, nom. mn. čovjekoljupci
činovnički čistunica člankovitosti čovjekoljubiv
činovnik - vok. jd. činovniče čistunstvo članstvo čovjekoljubivost - instr. jd.
činovništvo čišćenje (prema čistiti) čmar čovjekoljubivošću/ čovjekoljubivosti
činjenica čitač čmariti čovjekoljublje
činjeničan čitačica čmavati čovjekoljubnost - instr. jd.
činjenje (prema činiti) čitački čoban čovjekoljubnošću/ čovjekoljubnosti
čio (i čil) - odr. obi. čili čitak čobanac čovjekorurštvo
čioda čitalac - vok. jd. čitaoče čobančad čovjekorurzac - gen. jd. čovjekorursca, vok. jd.
čiopa čitalački čobanče čovjekomršče, nom. mn. čovjekomrsci
čip čitančica čobančica čovjekoubojica
čipčica čitanka čobančić čovjekoubojičin (prema čovjekoubojica)
čipka čitanje (prema čitati) čobančina čovj ekoubojstvo
čipkanje (prema čipkati) čitaonica čobanica čovještvo
čipkarica čitaonički čobanija čovuljak - vok. jd. čovuljče
čipkast čitatelj čobanin črčkanje (prema črčkati)
čipkati čitateljica čobaniti črčkarija
čipkica čitateljičin (prema čitateljica) čoha črčkati
čipoteka čitati čohanje (prema čohati) črknja
čips čitav čohati čuba (usna)
čir čitkost - instr. jd. čitkošću/ čitkosti čok čubar
čirak čitlučar čokanj čubast
čiraš čitlučenje (prema čitlučiti) čokanjče čuča (kokoš)
čiravost - instr. jd. čiravošćul čiravosti čitlučiti čokanjčić čučanj
čirić čiduk (spahijski seoski posjed) čokolada čučanj e (prema čučati)
čislo čitljiv čokot čučati
čist - kamp. čišći/ čistiji čitljivost - instr. jd. čitljivošću/ čitljivosti čopor čučavac
čistac čivava čoporativan čučećke pril.
čistač čivija čopotac - gen. jd. čopoca (v. § 50), čučećki pril.
čistačica čizburger nom. mn. čopoci (v. § 50) čučke pril.
čistački čizma čorba čučnuti
čistikuća čizmar čorda (krdo) čudački
čistilac - vok. jd. čistioče čizmarica čordaš čudak - vok. jd. čudače
čistilica čižak - gen. jd. čiška, nom. mn. čišci čot (kameniti vrh brijega) čudaković

ft
 f'
1*
\'
14. PRAVOPISNI RJEČNIK I 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
čudan čupavica čvorika ćelav
čudesan čupavko ćelavac - vok. jd. ćelavče
čvornat
čudesnost - instr. jd. čudesnošću/ čudesnosti čupavost - instr. jd. čupavošću/ čupavosti čvornatost - instr. jd. čvornatošću/čvornatosti ćelavčev
čudika čuperak ćelavjeti - glag. prid. rad. ćelavio - ženo ćelavjela
čvornga
čuditi se - impl. čuđah se čupica čvorugavost - instr. jd. čvorugavošću/ ćelavljenje (prema ćelavjeti)
čudnost - instr. jd. čudnošću/čudnosti čupkanje (prema čupkati) čvorugavosti ćelavost - instr. jd. ćelavošću/ ćelavosti
čudnovat čupkati čvrga ćelija
čudnovatost - instr. jd. čudnovatošću/ čupnuti čvrgati ćelijica
čudnovatosti čupoglavac - vok. jd. čupoglavče čvrgnuti ćelijski
čudo čupoglavica čvrljak ćelo ( ćelav čovjek)
čudotvorac - vok. jd. čudotvorče čuti čvrljuga ćelonja
čudotvorka čutura čvrsnuti ćemer (svod; pojas)
čudotvornost - instr. jd. čudotvornošću/ čuvalište čvrst - kamp. čvršći ćepenak
čudotvornosti čuvanje (prema čuvati) čvrstac - gen. jd. čvrsca, nom. mn. čvrsci ćepica
čudovištan - odr. obI. čudovišni čuvar čvrstina ćeramida
čudovište čuvarica čvrstoća ćerdanje (prema ćerdati)
čuđenje (prema čuditi se) čuvaričin (prema čuvarica) ćerdati
čuga čuvarkuća ćeretanje (prema ćeretati)
čujan čuvati ćeretati
čujnost - instr. jd. čujnošću/ čujnosti čuven (prema čuti) ćeretav
čuka ( brdo; vrh brda) čuvenje (prema čuti)
ć ćeretavost - instr. jd. ćeretavošću/ ćeretavosti
čuka (sat, ura) čuvida ćeretuša
čukalj čuvstven ćerpič
čukuubaba čuvstvenost - instr. jd. čuvstvenošću/ ća (odavde, odatle) pril. ćesma ( šuplji ka, vrsta veza)
čukuubaka čuvstvenosti ćaba ćevabdžija
čukuudjed čuvstvo ćaća (otac) ćevabdžinica
čukuuunuk - vok. jd. čukuuunuče čvakanje (prema čvakati) ćaćin ćevap
čukuuunuka čvakati ćaćko ćevapčić
čula (vrsta igre) čvakuuti ćakuut ćilibar
čula (životinja malih ušiju ) čvalik ćakuuti ćilim
čun ( mali plitki čamac ) čvalikanj e (prema čvalikati) ćakula ćilimar
čunak čvalikati - prez. čvaličem, imp. čvaliči ćakulanje (prema ćakulati) ćilimara
čunast čvarak ćakulati ćilimarka
čunčić čvariti ćao uzv. ćilimarski
čunić čvarkača ćapati ćilimarstvo
čunka čvenk ćar (trgovina, posao, dobitak, zarada) ćilimčić
čunj čvoka ćarlijanje (prema ćarlijati) ćilimčina
čunjast čvokati ćarlijati ćirilica
čup (čuperak) čvokuuti ćasa ćirilički
čupa čvor ćaskalo im. ćirilični
čupač čvorak - vok. jd. čvorče ćaskanje (prema ćaskati) ćirilski
čupačica čvorast ćaskati ćiriti
čupanje (prema čupati) čvorav ćato ćitab
čupati čvoravost - instr. jd. čvoravošću/ čvoravosti ćebe ćitaba
čupav čvorčina ćef ćiverica
čupavac - vok. jd. čupavče čvorić ćela (glava bez kose ) ćivrikanje (prema ćivrikati)

I
ft
 ...
ft'
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

daščica
ćivrikati - prez. ćivričem, imp. ćivriči ćudorednost - instr. jd. ćudorednošću/ D
ćopati ćudorednosti daščurina
ćopav ćudoređe dašta pril.
ćopavac - vok. jd. ćopavče ćufta dašto pril.
dabogda pril.
ćopiti ćuh dažd
dača (ruska vila, ljetnikovac)
ćorak ćuhnuti daždevnjak - vok. jd. daždevnjače
daća (danak, porez)
ćorav daždjeti - impl. dažđah, glag. prid. rad. daždio
ćuk (ptica)- vok. jd. ćuče dadaistički
ćoravac - vok. jd. ćoravče - ženo daždjela
ćuka (oruđe kojim se odlama kamen) dadaizam
ćoravica ćukanje (prema ćukati) dabija
dažđenj e (prema daždjeti)
ćoravičin (prema ćoraviea) ćukati - prez. ćučem, imp. ćuči dabijski
debelokožac - gen. jd. debelokošca,
prez. dašćem, imp. dašći vok. jd. debelokošče, nom. jd. debelokošci
ćoraviti ćuknuti dabtati -
debi - gen. jd. debija
ćoravjeti - glag. prid. rad. ćoravio ćuko daidža
debi-album (v. § 208)
- ženo ćoravjela ćula (batina sa zadebljanjem) daidžić
debi-ploča (v. § 208)
ćoravko daidžinica
ćuliti decenij
ćoravljenje (prema ćoraviti i prema ćoravjeti) ćuljenje (prema ćuliti) daire mn.
decentralizacija
ćoravost - instr. jd. ćoravošću/ ćoravosti dakako pril.
ćumez
dakati - prez. dačem, imp. dači decibel (v. Dodaci)
ćorda (sablja)
ćumur decilijarda im.
ćoriti (spavati) daktilopartitura
ćun (kljun u ptice) daktiIoskopija decilijarditi br.
ćorka (zatvor; spavanje)
ćup (zemljana posuda) daktiIoslužba decilijardu br.
ćoro
ćupić dalaj lama - gen. jd. dalaj lame decilijun br.
ćorsokak
ćuprija dalekoistočni decilijun im.
ćosav
ćuprijica dalekometni decilijunti br.
ćosavac - vok. jd. ćosavče
ćuprijski dalekosežan decilitar (i decilitra) (v. Dodaci)
decilitra (i decilitar) (v. Dodaci)
ćosavost - instr. jd. ćosavošću/ ćosavosti
ćurad dalekovidan
ćoso
ćurak dalmatinac (pas) - vok. jd. daImatinče decimetar (v. Dodaci)
ćošak
ćurčija daljinomjer dečkić
ćozot
damast dečko
ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će (v. htjeti) ćurka (krvavica)
damastni (v. § 49) defetistički
ćuha (istaknuto perje na ptičjoj glavi) ćurlik
defetizam
ćubast ćurlikanje (prema ćurlikati) damping
dampinški deficijent
ćubiti ćurlikati - prez. ćurličem, imp. ćurliči
dan-danas (v. § 282) pril. defile - gen. jd. defilea
ćubljenje (prema ćubiti) ćuskija
dan-noć (v. § 21 5) deiksa
ćuća (duda) ćušiti
danas-sutra (v. § 282) pril. deiktički
ćućati ćuška
dandanašnji deist
ćućenje(prema ćutjeti) ćuškanje (prema ćuškati) danguba deistički
ćućorenje (prema ćućoriti) ćuškati dangubnik - vok. jd. dangubniče deizam
ćućoriti ćušnuti daninoć (vrsta cvijeta) dekadencija
ćućurin ćutilni (osjetilni) danomice pril. dekagram (v. Dodaci)
ćud - instr. jd. ćuđu/ ćudi ćutilo (osjetilo) danonoćni dekolte - gen. jd. dekoltea
ćudljiv ćutjeti (osjećati) - impl. ćućab, glag. prid. rad. danju pril. delija
ćudljivac - vok. jd. ćudljivče ćutio - ženo ćutjela dapaČe pril. delirij
ćudljivica ćutljivost (osjećajnost) - instr. jd. ćutljivošću/ darmar delta
ćudIjivičin (prema ćudIjivica) ćutljivosti daščan delta-čestica(v. § 21 2)
ćudljivost - instr. jd. ćudIjivošću/ ćudljivosti ćuvik daščara delta-e1ektron (v. § 21 2)
ćudoredan ćuza daščetina delta-funkcija (v. § 21 2)

I
dt
 ......,....-
"'\'

�
r ' I --

" �,�''"' �8""

--��������------------------------------------------___________ . r ______________________________
_____________________ JE��N�I�K
1�4�.P�R���V�O�P�IS�N�I�R�

delta-krilo (v. § 212) desetljeće (i desetoljeće ) devetka -- dat/lok. id. deveci! devetki
(v. § 50) dijabetičar
delta-zraka (v. § 21 2) desetljetni (i desetoljetni) devetnaest br
dijabetičarka
deltoid desetnik -- vok id. desetniče dijaboličau
devetnaestero
demanti -- gen. id. demantija desetoboj dijaboličnost -- instr. id. dijaboličnošću!
devetnaesti
demijurg desetoboj ac -- vok. id. desetobojče dijaboličnosti
devetnaestina
demobilizacija desetobojka devetnaestogodišnjak -- vok. id. dijački
demode neskl. prid. (v. § 246); demode cipele, desetogodišnjak -- vok. id. desetogodišnjače devetnaestogodišnjače dijadem
demode odijelo desetogodišnji devetnaestogodišnji dijafilm
demodiran desetogodišnjica devetnaestorica dijafragma
demodirati desetoljeće (i desetljeće) devetogodišnjak -- vok. id. devetogodišnjače dijagnosticirati
demokracija desetoljetni (i desedjetni) devetogodišnji dijagnostičar
demokracijski desetomjesečni devetogodišnjica dijagnostičarka
demokratičan desetosatni devetomjesečni dijagnostički
demokratičnost -- instr. id. desničar devetsto br ; devetsto dvadeset (i) jedan, dijagnostika
demokratičnošću! demokratičnosti desničarenje (prema desničariti) devetsto dvadeset (i) prvi dijagnoza
demokratski desničariti devetstogodišnjica dijagonala
demopsihologija desničarka devetstoti br dijagram
demoskupina desničarski devijacija dijak -- vok. id. dijače
demosnimka despotski devon dijakritički
demovrpca despotstvo dezavnirati dijakritik
dendi -- gen. id. dendija destabilizacija dezen dijakronija
denuncijacija destinacija dezerter dijakronijski
denuncijant destrukcija dezertirati dijalekatski
denuncijantski dešnjak -- vok. id. dešnjače dezodorans (i dezodorant) dijalekt
depandansa dešnjakinja dezodorant (i dezodorans) dijalektalan
depo -- gen. id. depoa deterdžent dezodorator dijalektičar
deponij deterministički dezoksiribonukleinski dijalektičarka
deprecijacija devedeset br ; devedeset (i) jedan, dezorijentacija dijalekrički
derač devedeset (i) prvi diandrija dijalekrika
deračica devedesetčetverogodišnjak -- vok. id. diarhija dijalekrni
deračina devedesetčetverogodišnjače dičan dijalekrologija
derbi -- gen. id. derbija devedesetčetverogodišnji dičiti se dijaliza
deregionalizacija devedesetčetverogodišnjica dičnost -- instr. id. dičnošću! dičnosti dijalog
derikoža devedesetdvogodišnjak -- vok. id. dići dijaloški
dermatologija devedesetdvogodišnjače didaktičan dijamant
dermatovenerologija devedesetdvogodišnji didaktički dijametar
desert devedesetdvogodišnjica didaktičnost -- instr. id. didaktii'nošću! dijametralan
desetača devedesetogodišnjak -- vok. id. didaktičnosti dijapazon
desetak -- nom. mn. deseci (v. § 50) devedesetogodišnjače diferencijal dijapozitiv
deseterac devedesetogodišnjica difi:eričan dijaprojekror
deseterokatnica devedesettrogodišnjak -- vok. id. difi:ong dijareja
deseterokratan devedesettrogodišnjače diftonški dijaspora
deseterokut devedesettrogodišnji digamija dijastolički
deseterostruk devedesettrogodišnjica diglosija dijaterrnija
desetični deveterokratan dijabetes dijatonički
desetka -- dat/lok. id. deseci! desetki (v. § 50) deveterokut dijabetičan dijeceza

: 11 l
rt --".--- l
' " 'MW" � ' �BO'"
��������____________________________ I · __
--
---------------------- 4 �P�R�A�
�1� . E�N�
VO�P�IS�N�I�R�J� IK

dijel (i dio) - nom. mn. dijelovi dioništvo distoničan djelati

dijelak dionizijski distrofičar djelatnički
dijeliti dioptrija distrofija djelatnik - vok. id. djelatniče
dijelni (i dioni) dioptrijski dititamb djelatnost - instr. id. djelatnošću! djelatnosti
dijelom pril. diplomacija ditirampski djelce (prema djelo)
dijeljen (prema dijeliti) diplomand diutetik djelčić (prema dio i prema dijel)
dijeljenje (prema dijeliti) diplomat diverzija djelić (prema dio i prema dijel)
dijereza diplomatičan divizija djelićak
dijeta diplomatski divljač dj elidba
dijetalan ditekcija divljački djelilac - vok. id. djelioče
dijete - gen. id. djeteta ditekcijski divlj ak - vok. id. divljač e djelište
dijetetika direktorij divljaštvo djelite�
dijetetski dirinčenj e (prema ditinčiti) divojarac - vok. id. divojarče djeliteljica
dijetni ditinčiti divolijeska - gen. mn. divolijesaka! djelite�ičin (prema djeliteljica)
dijetoterapija disertacija divolijeski! divolijeska! divoljesaka djelo - gen. mn. djela
dijetoterapijski disertacijski divot-izdanje (v. § 208) djelokrug
dijeza disharmoničan dizač djelomice pri/o
dikcionar disharmoničnost - instr. id. dizačica djelomičan
dilati disharmoničnošću! disharmoničnosti dizajn djelomičnost - instr. id. djelomičnošću!
diler disharmonija dizaličar djelomičnosti
diletantski disident dizel djelotvoran
diližansa disidentski dizelaš dj elotvornost - instr. id. djelotvornošću!
diluvij disjunkcija dizelski djelotvornosti
diluvijalan disjunktivan dizenterija djelovanje (prema djelovati)
diluvijski disk djeca djelovati
dimnjača disk-džokej (v. § 208) djecoubojstvo djeljanje (prema djeljati)
dimnjačar disk-kočnice (v. § 208) djecoumorstvo dje�aonica
dimnjak disketa dječačić djeljati
dinamičan disko dječački djeljenik
dinamičnost - instr. id. dinamičnošću! diskoglazba dječak - vok. id. dječače djeljiv
dinamičnosti diskogroznica dječarac - vok. id. dječarče djeljivost - instr. id. djeljivošću! djeljivosti
dinastički diskoklub dječaštvo djenuti
dinastija diskrecija dječica djetao
dingač diskrecijski dječji djetelina
dio (i dijel) - gen. id. dijela, nom. mn. dijelovi diskrepancija dječutlija djetelinište
dioba diskritninacija djed djetelinjak
diobeni diskriminacijski djeda dj etence
diobni diskurs (i diskurz) djedica djetešce
dioda diskurz (i diskurs) djedičin (prema djedica) djeti - prez. dijem, glag. prid. rad. dio!djeo
dioksid diskurzivan djedinstvo - ženo djela
dioni (i dijelni) diskusija djedo djetić
dionica diskusijski djedovina djetinjarija
dioničar dispečer djedovski djetinjast
dioničarka dispozicija djedušina djetinjenje (prema dj etinjiti)
dionički disproporcija djelanje (prema djelati) djetinji
dionik - vok. id. dioniče distih dj elatan djetin;iti

,
�:
!
- �-----
-'
l
�
I

�-
14
. JE PRAVOPISNI R ČNIK - �_ �
r
I
--
--------------------�----�����
1 4 . PRAVOPISNI RJEČNIK

djetinjstvo dobar - kamp. bolji doček dogorijevati

djetlić dobavljač dočekati dogorjeti- glag. prid. rad. dogorio
djeva dobavljačica do čekivanje (prema dočekivati) - ženo dogorjela, glag. pril. proŠo dogorjevši
djevac - vok. id. djevče dobavljački dočekivati dogradak - gen. id. dogratka,
djeven prid. doberman dočepati se nom. mn. dograci (v. § 50)
djevenica dobijesa prif. do četak - nom. mn. dočeci v. ( § 50) dograđen (prema dograditi)
djever dobijesa uzv. dočić (i dolčić) (prema dolac) dograđivanje (prema dograđivati)
djeverčić dobitak - nom. mn. dobici (v. § 50) dočim vez. dograđivati
djeverenje (prema djeveriti) dobitnički dočitati dogrla prif.
djeverična dobjeglica dočuti dohađanje (prema dohađati)
djeveriti dobjegličin (prema dobjeglica) doći - prez. dođem, imp. dođi, aor. dođoh dohađati
djeveruša dobjeljivanje (prema dobjeljivati) (
do dačić (prema dodatak) v. § 50) dohodak - gen. id. dohotka,
djevica doboga prif. (
do datak - nom. mn. dodaci v. § 50) nom. mn. dohoci v. § 50) (
djevičanski doboš do davač dohoditi- impl. dohođah
djevičanstvo doboš-torta (v. § 208) dodavačica dohođenje (prema dohoditi)
djevičica dobričina dodekafonija dohvaćen (prema dohvatiti)
djevičin (prema djevica) dobrić dodijati dohvatiti
djevičnjak dobriković dodijavanje (prema dodijavati) doimanje (prema doimati se)
djevojački dobročinitelj dodijavati doimati se
djevojaštvo dobročiniteljica dodijeliti doista prif.
djevojčad dobročinstvo dodijeljen (prema dodijeliti) dojam
djevojče dobroćudan dodjela - gen. mn. dodjela dojavljivač
djevojčica dobroćudnost - instr. id. dobroćudnošću/ dodjeljivač dojavljivačica
djevojčin (prema djevojka) dobroćudnosti dodjeljivačica dojavljivački
djevoj čuljak - vok. id. djevojčulj če dobrodošao - odr. obI. dobrodošli dodjeljivanje (prema dodjeljivati) dojčica
djevojčura dobrodošlica dodjeljivati dojedan - gen. id. dojednoga
djevojčurak dobrodržeći prid. dodna prif. dojenački
djevojka dobrodušan doduše prif. dojenčad
djevovanje (prema djevovati) dobrohotan dodvorica dojenče
djevovati dobronamjeran dodvorički dojenje (prema dojiti)
dlačica dobrostOjeći prid. dođavola prif. doježđivanje (prema doježđivati)
dlanić dobrosusjedski dođavola uzv. doježđivati
dlanovnik dobrosusjedstvo dođoš dojilja
(
dlijece (prema dlijeto) v. § 50) - gen. id. dobrotvoran događaj dojiti
dlijeca/dlijeceta, nom. mn. dlijeca/ dobrovoljac - vok. id. dobrovoljče događanje (prema događati se) dojka
dlijeceta, gen. mn. dlijeca/ dlijetaca/ dobrovoljački događati se dojučerašnji
dljetaca dobrovoljan dog1avni dokad(a) prif.
dlijeto docijepiti dogmatičan dokasna pri!.
dljetast docijepljen (prema docijepiti) dogmatičar dokasno prif.
dnevničar docjepljenje (prema docijepiti) dogmatičarka dokazivač
dnevničarka docjepljivanje (prema docjepljivati) dogmatičnost - instr. id. dogmatičnošću/ dokažljiv
dnevnički docjepljivati dogmatičnosti dokinuće (prema dokinuti)
dnevnik dočaran (prema dočarati) dogmatski doklaćenica
doajen dočarati dogodine prif. doklaćeničin (prema doklaćenica)
dobacivač dočaravanje (prema dočaravati) dogola prii. doklaćenik - vok. id. doklaćeniče
dobacivačica dočaravati dogorijevanje (prema dogorijevati) doklaćivanje (prema doklaćivati se)

l
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
doklaćivati se domaći (slavenski kućni duhovi ) mn. donkihoterija dosađivanje (prema dosađivati)
dokle pril. domaći prid. donkihotovski dosađivati
dokoličar domaćica donkihotovstvo doseći
dokoličarka domaćin donkihotski doseljenički
dokoličenje (prema dokoličiti) domaćinski donkihotstvo doseljenik - vok. id. doseljeniče
dokoličiti domaćinstvo donosilac - vok. id. dono sioče dosinoćnji
dokončanje (prema dokončati) domalo pril. dOllŽuanski (i donbuanski) dosita pril.
dokončati domaloprije pril. donžuanstvo (i donbuanstvo) dosje - gen. id. dosjea
dokončavanje (prema dokončavati) domazet donjočeljusni dosjećanje (prema dosjećati se)
dokončavati dometak - nom. mn. domeci (v. § 50) donjogradski dosjećati se
dokraja pril. domijesiti dop ečen (prema dopeći) dosjelost - instr. id. dosjelošću/ dosjelosti
dokrajčen (prema dokrajčiti) domiješan (prema domiješati) dopeći - prez. dopečem, aor. 2/3. id. dopeče dosjetiti se
dokrajčenje (prema dokrajčiti) domiješati doping dosjetka - dat./lok. id. dosjeci/dosjetki
dokrajčiti domiješen (prema domijesiti) doping-kontrola (v. § 208) (v. § 50)
dokrajčivanje (prema dokrajčivati) dominikanac - vok. id. dominikanče doping-test (v. § 208) dosjetljiv
dokrajčivati domino dopinški dosjetljivost - instr. id. dosjetljivošću/
doktorand domino-efekt (v. § 208) dopisnički dosjetljivosti
doknčen (prema doknčiti) domjenak dopješačiti doskitati - prez. doskićem/doskitam,
doknčiti domobran dopjevati imp. doskići/ doskitaj
doknčiv domobranstvo doplatak - nom. mn. doplaci (v. § 50) doskočica
doknčivanje (prema doknčivati) domoći se dopler doskočiti
doknčivati domoljublje dopodne pril. doskora pril.
doknčivost - instr. id. doknčivošćn/ domoročad dopola pril. doskoro pril.
doknčivosti domoroče (prema domorodac) (v. § 50) dopredsjednički doslađen (prema dosladiti)
doknd(a) pril. domoročev (prema domorodac) (v. § 50) dopredsjednik - vok. id. dopredsjedniče doslađivanje (prema doslađivati)
doknmentaristički domorodac gen. id. domoroca (v. § 50) ,
- doprijeti - prez. doprem, imp. dopri, doslađivati
dokvačen (prema dokvačiti) vok. Id. domoroče (v. § 50), aor. doprijeh, glag. prid. rad. dopro ženo - doslije pri/o
dokvačiti nom. id. domoroci (v. § 50 ) doprla, glag. pril. proŠo doprijevši/doprvši dosljedan
dolac - gen. id. dolca/doca domorotka dat./lok. id. domoroci/
- dopusni dosljednost instr. id. dos�ednošću/
domorotki (v. § 50) , gen. mn.
-

dolani pril. dopusnica dosljednosti

dolar domorodaka/ domorotki/ domorotka doračić (prema doradak) (v. § 50) dospijeće (prema dospjeti)
dolazak - gen. id. dolaska, nom. mn. dolasci donacija doračić (prema dorat) (v. § 50) dospijevanje (prema dospijevati)
dolčić (i dočić) (prema dolac) donačelnik - vok. id. donačelniče dorađen (prema doraditi) dospijevati
doletjeti - glag. prid. rad. doletio - ženo donde pril. dorađenost - instr. id. dorađenošću/ dospjelost - instr. id. dospjelošću/
doletjela, glag. pril. prošo doletjevši donedavna pril. dorađenosti dospjelosti
doli vez. donedavni doradivanje (prema dorađivati) dospjeti - prez. dospijem, imp. dospij,
doličan donedavno pril. doradivati aor. dospjeh, glag. prid. rad. dospio
doličnost - instr. id. doličnošću/ doličnosti donekad(a) pril. dorečen (prema doreći) - ženo dospjela, glag. pril. prošo dospjevši
dolijepiti donekle pril. dorečenost - instr. id. dorečenošću/ dostavljač
dolijepljen (prema dolijepiti) donesen (prema donijeti i prema donesti) dorečenosti dostavljačica
dolijetanje (prema dolijetati) donbuanski (i dOllŽuanski) doreći - prez. dorečem/ doreknem, dostavljački
dolijetati - prez. dolijećem, imp. dolijeći donbuanstvo (i dOllŽuanstvo) aor. 2/3. id. doreče dostići
dolijevanje (prema dolijevati) donijet (prema donijeti i prema donesti) doručak dostignuće (prema dostignuti)
dolijevati donijeti - prez. donesem, imp. donesi, doručkovati dosuđivanje (prema dosudivati)
doljepljivanje (prema doljepljivati) aor. donijeh/donesoh, glag. prid. rad. donio dosad(a) pril. dosuđivati
doljepljivati - ženo donijela, glag. pril. proŠo donijevši dosadnjaković dosutra pri/o
�
"', . .
!
I i
- I ,

14. PRAVOPISNI RJEČNIK

1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK
došašće dovodac - gen. jd. dovoca (v. § 50) , drastičnost - instr. jd. drastičnošću/ drijemavica
došljački nom. mn. dovoci (v. § 50) drastičnosti drijemčina
dotacija dovođenje (prema dovoditi) dražeja drij emež
dotad(a) pri!. dovraga pri!. dražest - instr. jd. dražešću/dražesti drijemovac
dotamo pril. dovraga uzv. dražestan - odr. obI. dražesni drijeu (/ dreu) (biljka) - nom. mn. drijenovi
doteći - prez. dotečem/ doteknem, dovratak - nom. mn. dovraci (v. § 50) drečanj e (prema drečati) drijenak
aor. 2/3. jd. doteče dovrhprij. drečati drijenje
dotepenac - yoko jd. dotepenče dovršetak - nom. mn. dovršeci (v. § 50) drečav driješen (prema driješiti)
dotepsti -pmz. dotepem dovučen (prema dovući) dremežljiv (v. § 26) driješenje (prema driješiti)
dotični dovući - prez. dovučem, aor. 2/3. jd. dovuče dremežljivost - instr. jd. dremežljivošću/ driješiti
dotjecaj dozlaboga pri!. dremežljivosti (v. § 26) dripac - yoko jd. dripče
dotjecanje (prema dotjecati) dozlogrđivanje (prema dozlogrđivati) dremljiv (v. § 26) dripački
dotjecati - prez. dotječem, imp. dotječi dozlogrđivati dremljivac - yoko jd. dremljivče (v. § 26) dripčina
dotjeran doznačen (prema doznačiti) dremljivica (v. § 26) drljač
doznačiti dremljivka (v. § 26) drljača
dotjeranost - instr. jd. dotjeranošću/
dremljivost - instr. jd. dremljivošću/ drljačica (ona kaja drlja)
dotjeranosti doznačivanje (prema doznačivati)
dremljivosti (v. § 26) drljaćica (stroj za drljanje)
dotjerati doznačivati
dremucauje (prema dremucati) (v. § 26) drljati
dotjerivač doznačnica
dremucati (v. § 26) drobac gen. jd. dropca, nom. mn. dropci
dotjerivačica dozreti -

dremuckanje (prema dremuckati) (v. § 26) drobak - gen. jd. dropka, nom. mn. dropci
dotjerivanje (prema dotjerivati) dozrijevanje (prema dozrijevati)
dremuckati (v. § 26) dronjčić
dotjerivati dozrijevati
dremucnuti (v. § 26) droščić
dotle pri!. doživjeti glag. prid. rad. doživio
-
dreu (cjevčica) drozak - gen. jd. droska/drozga,
dotočiti - ženo doživj ela, glag. pril. proŠo doživjevši
dren (i drijen) (biljka) nom. mn. drozgovi
dotrčati doživotan
dreuaža drozd
dotrčavanje (prema dotrčavati) dožupan
drenčić (v. § 26) drozdić
dotrčavati drač
drenić (v. § 26) drožđanica
dotrpjeti - glag. prid. rad. dotrpio drača
drenik droMe
- ženo dotrpjela, glag. pril. proŠo dotrpjevši dračosijek drenovac (v. § 26) drožđeuka
dotučen (prema dotući) dragocjen drenovača (v. § 26) drskost - instr. jd. drskošću/ drskosti
dotučenost - instr. jd. dotučenošću/ dragocjenost - instr. jd. dragocjenošću/ dreuovica (v. § 26) drška - gen. mn. držaka/drški/drška
dotučenosti dragocjenosti drenoviua (v. § 26) drugačiji - gen. jd. drugačijega
dotući - prez. dotučem, aor. 213. jd. dotuče dragoća drenjina (v. § 26) drugdje pril.
dotud(a) pril. dragoljub drevan drugobratučed
doučen (prema doučiti) dragović drhtati - prez. dršćem, imp. dršći drugoligaš
doučiti dragovoljac - yoko jd. dragovoljče drhtjeti - impl. dršćah, glag. prid. rad. drhtio drugoligašica
doušnički dramatičan - ženo drhtjela drugorazredan
doušnik - vok. jd. doušniče dramatičar dribling drugoredaš

I
doušništvo dramatičarka drijem - nom. mn. drijemovi drugoredašica
dovde pril. dramatički drijemak drugorođen
dovečer pril. dramatičnost - instr. jd. dramatičnošću/ dtijemalac - vok. jd. drijemaoče drugostupanjski
doviđenja uzv. dramatičnosti drijemalica

I
drugoškolac - vok. jd. drugoškolče
dovijek pril. drap neskl. prid. (v. § 246); drap suknja, drijemalo im. drugovrstan - odr. obI. drugovrsni
dovijeka pril. drap tkanina drijemanje (prema drijemati) druid
dovlačenje (prema dovlačiti) draperija drijemati druidski
dovlačiti drastičan i drijemavac - yoko jd. drijemavče drukčiji - gen. jd. drukčijega
I
I
l
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

društven
društvenjački
društvo
dubokomorski
dubokotisak
dubokouman
duhačica
duhački
dvadesetogodišnjak - vok. id.
dvadesetogodišnjače
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
l
I
duhaći prid. dvadesetogodišnjica
družbenica duborezae - gen. id. duboresea,
duhandžija dvadesetorica
družbenik - vok. id. družbeniče vok. id. duborešče, nom. mn. duboresci
duhankesa dvadesettrogodišnjak - vok. id.
družinčad duborezački
duhovnički dvadesettrogodišnjače
družinče dućan
duhovnik - vok. id. duhovniče dvadesettrogodišnji
drveće dućančić
duljinomjer dvadesettrogodišnjica
dućančina
dumdum-metak (v. § 208) -
drvenjača dvanaesnik
nom. mn.
dumdum-meci (v. § 50)
drvnoindustrijski dućandžija
dvanaest br
drvocjep dućandžijski
dunjovača dvanaesterački
drvodjelja dudić
dup čae dvanaestero
drvodjeljac - vok. drvodjeljče dudovača
id.
dup čić dvanaesti br
drvodjeljski dugačak
dup elizae - gen. id. dupelisca, vok. id. dvanaestica
drvodjeljstvo dugobrad
dupelišče, nom. mn. dupelisci dvanaestina
drvojedae - gen. id. drvojeca (v. § 50) , dugocvj et prid.
dupke prif. dvanaestodnevan
vok. id. drvoječe (v. § 50) , dugočasan
dvanaestogodišnjak - vok. id.
dupkom pril.
nom. mn. drvojeci (v. § 50) dugočasnost - instr id. dugočasnošću!
dupsti - prez. dubem dvanaestogodišnjače
drvojetka - dat/lak. id. drvojeci! drvojetki dugočasnosti
dvanaestogodišnji
(v. § 50) , gen. mn. drvojedaka!drvojetki! dugodometni
dur

drvojetka dugoglav
dur-akord (v. § 208) dvanaestomj esečni

drvored dugoglavac vok. id. dugoglavče dur-ljestvica (v. § 208) dvanaestorica

dvapnt prif.
-

drvorezae - gen. id. drvoresea, vok. id. dugogodišnji duraluminij

dviska - gen. mn. dvizaka! dviski/ dviska
drvorešče, nom. id. drvoresci dugokos dušobrižnički
dvizae - gen. id. dvisca, vok. id. dvišče,
drvorezački dugokrilac dušobrižnik - vok. id. dušobrižniče
nom. mn. dvisci
drvorezaštvo dugonog dušogupka - gen. mn. dušogubaka!
dvjesta (i dvjesto) br
drvotisak dugoprstić dušogupki! dušogupka
dvjesto (i dvjesta) br ; dvjesto dvadeset (i)
drvotočan dugoprugaš dužd
jedan, dvjesto dvadeset (i) prvi
drvotočina dugoprugašica duždević
dvjestogodišnjica
drvotržae - gen. id. drvotršea, vok. id. dugoročan dužinomjer
dvjestoti br
drvotršče, nom. mn. drvotršci dugoročnost - instr. id. dugoročnošću! dužnički
dvobočan
drvozaštita dugoročnosti dva, dvije, dva br - gen. dvaju, dviju, dvaju, dvoboj
drzak - odr. obI. drski dugoruk dat/lok.!instr. dvama, dvjema, dvama dvobojan
dvadeset br ; dvadeset (i) jedan,
drznički dugosilazni
dvobrazdan odr. obi. dvobrazdni (v. § 49)
(v. § 272)
-
drž-ne daj dugosjen dvadeset (i) prvi
dvocijevan
držač dugotrajan dvadesetčetverogodišnjak - vok. id.
dvocijevka - gen. mn. dvocijevaka!
držak - gen. id. drška, nom. mn. dršci dugouzlazni dvadesetčetverogodišnjače
dvocijevki! dvocijevka! dvoejevaka
državnički dugovetan u dugi dugovetni dvadesetčetverogodišnji
dvoejevac
državotvoran dugovječan dvadesetčetverogodišnjica dvočetvrtinski
dualistički dugovječnost - instr. id. dugovječnošću! dvadesetdvogodišnjak - vok. id. dvočinka
dualizam dugovječnosti dvadesetdvogodišnjače dvočlan
dubae - gen. id. dupea, nom. mn. dupci dugovjek prid. dvadesetdvogodišnji
dvočlanost - instr. id. dvočlanošću!
dubačae dugovremen (v. § 26) dvadesetdvogodišnjica dvočlanosti
dubak - gen. id. dupka, nom. mn. dupci dugovremenost - instr. id. dugovremenošću/ dvadesetero dvodihalica
dubinomjer dugovremenosti (v. § 26) dvadeseti br
dvodijelan
dubiozan duhač dvadesetina dvodimenzionalan

•
r-.
,

�
" CMW'C",

dvodoman
�BO'"
�-- -- I
dvoličnjak vok. id. dvoličnjače
r- 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
-
dvostup ačni džamijski

II
dvofazni dvolistan odr. obI. dvolisni
-
dvostup čani džanarika
dvoglasan dvolučan dvotaktan džanki gen. id. džankija
-

dvoglasnički dvolučnost instr id. dvolučnošću/

-
dvotarifni džapanje (prema džapati)
dvogočad dvolučnosti dvotj edni džapati
dvogoče (prema dvogodac) (v. § 50)
dvogodac gen. id. dvogoca (v. § 50) ,
-
dvoljetnica
dvomjesečan I dvoto čje
dvotočka
džeferdar
džehenem
vok. id. dvogoče (v. § 50) , dvomjesečje dvotračni džekpot
nom. mn. dvogoci (v. § 50) dvomjesečnik dvotrećinski dželat
dvogodišnjak vok. id. dvogodišnjače
- dvomolekularan dvousneni dželatski
dvogodišnji dvomolekulski dvovlasnica dželatstvo
dvogodišnjica dvomotorac dvovlasnički džem ( komadi voća ukuhani sa šećerom )
dvogotka dat.llok. id. dvogoci/dvogotki
- dvomuštvo dvovlasnik vok. id. dvovlasniče
-
džemat
(v. § 50), gen. mn. dvogodaka/dvogotki/ dvonoške pril. dvovlasništvo džemper
dvogotka dvonožac gen. id. dvonošca,
- dvovlašće dženaza
dvojajčan vok. id. dvonošče, nom. mn. dvonošci dvovrstan odr. obI. dvovrsni
-
dženet
dvojajni dvoobličan dvoznačan dženetski
dvojčad dvopek dvoznačnost instr. id. dvoznačnošću/
-
džentlmen
dvojče dvopjev dvoznačnosti džentlmenski
dvojčica dvopreg dvoznamenkast džep
dvojčić dvoprežni dvozllbac gen. id. dvozupca,
-
džepar
dvoje gen. dvojega/ dvoga/dvoje, dat.llok.
- dvoredac gen. id. dvoreca (v. § 50) ,
- nom. mn. dvozupci džeparac
dvojemu/dvomu/dvoma, instr. dvojima/ nom. mn. dvoreci (v. § 50) dvozupka gen. mn. dvozubaka/ dvozupki/
-
džeparka
dvoma dvorišni dvozupka džepić
dvojezični dvorožac gen. id. dvorošca,
-
dvoženac vok. id. dvoženče
-
džepni
dvojezičnost instr. jd. dvojezičnošću/
- nom. mn. dvorošci dvoženstvo džepokradica
dvojezičnosti dvoručan dvožičan džepokradičin (prema džepokradica)
dvojica dvosat dvožilan džepovina
dvojina dvosatan džersej
dvojka dvosjed džetset
dvojnica dvosjekli prid. džetsetovac
dvojnički dvosjemen DŽ džetsetovka
dvojnik vok. id. dvojniče
- dvosložan džez
dvokatan dvosmjeran džez-bend (v. § 208)
dvokatnica dvosmjernost Instr. id. dvosmjernošću/
-
džaba (i džabe) pri/, džez-gitarist (v. § 208)
dvoklek dvosmjernosti džabalnk džez-glazba (v. § 208)
dvokolosiječan dvosoban džabe (; džaba) pril. džez-orkestar (v. § 208)
dvokorak dvospolac vok. id. dvospolče
-
džada džez-sastav (v. § 208)
dvokratan dvospolan džak (vreća) džez-trnbač (v. § 208)
dvokrevetan dvostih džakuzi gen. id. džakuzija
- džezist
dvokrilac dvostjen džamahirija džezistički
dvoličan dvostranačje džambas džezva
dvoličnica dvostranački džambodžet džida ( kratko koplie )
dvoličnost instr. id. dvoličnošću/
- dvostručenje (prema dvostrnčiti) džambopica džidža (i dida) (zvečka; imitacija pravog nakita)
dvoličnosti dvostručiti džamboplakat džigerica
dvoličnjački dvostruk džamija džihad
 �
-

�14�.�P�R�VO�P�I�
A� S� �N�IK�
I R�J�E�
N� __________________________________________________ __ __ VO
--------------------------------------------�14�.�P�R�A�� ' R_J_E_Č_N ' K
PI�S�N�

i
---- __

džiju-džicu (i džu-džucu) - gen. jd. Đ dilkoš E

džiju-džicua dinda (stakleni biser; naušnica)
džilit dindati
džilitauje (prema džilitati) đače (prema đak) dinder ( biljka) eda vez.
džilitati đačić dinder (privjesak, dio nakita) edicija
džilitnuti đačiti dinduha (stakleni biser; naušnica) edukacija
džin ( div; duh, demon) đački dipanje (prema đipati) efendija
džin (vrsta pića) đak ( učenik) - vok. jd. đače dipati efendijski
đakon rupiti
džin-tonik (v. § 214) egocentričan
đakonija dipnuti ego centričnost - instr. jd. egocentričnošću/
džingl dir
đakoniti egocentričnosti
džinovski đakonski dirati egocentrik vok. jd. egocentriče
disanje (prema đisati)
-
džins đakonjenje (prema dakoniti) egoističan
džins-hlače (v. § 208) đakovanje (prema đakovati) disati
egoističnost - instr. jd. egoističnošću/
džins-košnlja (v § 208) đakovati disnuti
egoističnosti
džins-odjeća (v. § 208) đardin dogat
egoizam
džip đaštvo don
đaur don-obraz (v. § 208) egotrip
džoger doniti egzaktan
džogerica đaurčad egzaltacija
donjen (prema đoniti)
đaurče egzarh
džogeričin (prema džogerica) donjenje (prema đoniti)
đaurin egzekucija
džoging doranje (prema đorati (se))
đavao (i đavo) - gen. jd. đavla egzekucijski
džogirati dorati (se)
đavo (i đavao) - gen. jd. đavola
džoint dnbar egzekutivan
đavolak - vok. jd. đavolče
džojstik dubrad egzekutor
đavolast
dubre egzekutorica
džokej đavolčad dubrenje (prema dubriti) egzem (i ekcem)
džoker đavolče dubretar
đavolčić egzemplar
džoker-kupon (v. § 208) dubretarac egzercir
džomba đavolčina dubrište
đavolica egzil
džombast dubriti egzistencija
džu-džncu (i džiju-džicu) gen. jd.
-
đavoličin (prema đavolica) dnl (ruža) egzistencijalan
džu-džucua
đavolić đnl-bašta (v. § 208) egzistencijalist
đavolski dnlabija
džuboks đavolji egzistencijalistički
dnle
džudaš dem (žvale, dio konjske opreme) dnlistan
egzistencijalizam
džudašica đeram egzistiranj e (prema egzistirati)
dumbir
džudašičin (prema džudašica) đerdan egzistirati
đurđevača
džudo đerdančić đurđevak egzobiologija
džukac đerdap ( brzica) đurđic ( biljka) egzodus
džukela đerma đurđica ( biljka) egzogamija
džnl (v. Dodaci) đevrek đus (izjednačenje u tenisu ) egzogen
đidija (junak; nasilnik) đuskanje (prema đuskati) egzoplanet
džumbus
điđa (i džidža) (zvečka; imITacija pravog nakita) đuskati egzoproteza
džungla điha uzv. egzorcist
đuturepril.
džunka đikanje (prema đikati) đuveč egzorcistički
džus (sok od naranče) đikati đuvegija egzorcizam
džus-votka (v. § 21 4) điknuti đuzel egzoterman

•
....
r-
,

elegičar
egzotičan ekskatedarski ekspresionistički
egzotičnost - instr. id. egzotičnošću/ ekskluzivan ekspresionizam elegičnost - instr. Id. elegičnošću/ elegičnosti
egzotičnosti ekskluzivistički ekspresivan električni
egzotika ekskluzivnost - instr. id. ekskluzivnošću/ eksproprijacija elektrificirati
ehinokok ekskluzivnosti eksproprijacijski elektrifikacija
ekcem (i egzem) ekskomuniciranje (prema ekskomunicirati) ekspropriranje (prema eksproprirati) elektrifikacijski
eklekticistički ekskomunicirati eksproprirati elektroakustički
eklekticizam ekskomunikacija ekstatičnost - instr. id. ekstatičnošću / elektroakustika
eklektički ekskralj ekstatičnosti elektroanaliza
eklektik ekskraljica ekstenzivan elektrodistribucija
ekliptički ekskuts eksterijer elektroenergetski
ekliptika ekskutzija eksteritorijalan elektrohidraulički
ekloga ekspandiranje (prema ekspandirati) eksternistički elektroindukcija
ekobrod ekspandirati ekstradicija elektroindukcijski
ekoktzno ekspanzija ekstradirati elektroindustrija
ekologija ekspanzionistički ekstradj evičanski elektroinstalater
ekonomičan ekspanzivan ekstradobit elektrokardiograf
ekonomičnost - instr. id. ekonomičnošću/ ekspatrijacija ekstrahiranje (prema ekstrahirati) elektrokardiogram
ekonomičnosti ekspatriranje (prema ekspatrirati) ekstrahirati elektrokemija
ekonomija ekspatrirati ekstrakcija elektrokemijski
ekopatrola ekspedicija ekstraklasa elektromagnetski
ekoselo ekspedicijski ekstrakt elektromehanički
ekosistem ekspektoracija ekstralaki prid. elektromehanika
ekosustav eksperiment ekstramentalan elektromotor
ekoterorizam ekspert ekstraprofit elektroničar
ekotest ekspertiza ekstravagancija elektroničarka
ekorutizam ekspliciranje (prema eksplicirati) ekstravagantan elektronički
ekscelencija eksplicirati ekstrazarada elektronika
ekscentričan eksplikacija ekstremistički elektrooptika
ekscentričnost instr. id. ekscentričnošću/ eksploatacija ekstrovertan elektroosmoza
elektroprivreda (v.
-

ekscentričnosti eksploatator ekstrovertiran § 26)

ekscerpiranj e (prema ekscerpirati) eksplozija ekumenistički elektrostatički
ekscerpirati eksponat ekvator elektrošok
ekscetpt eksponencijalan ekvatorijalan elektrotehničar
eksces eksponiranje (prema eksponirati) ekvilibrij elektrotehničarka
ekseesan eksponirati ekvilibrirati elektrotehnički
ekshalacija eksport ekvUibristički elektrotehnika
ekshibicija ekspoze (i ekspozej) - gen. id. ekspozea ekvilibrizam eHpsa
ekshibicionist ekspozej (i ekspoze) ekvinocij elipsoid
ekshibicionistički ekspozicija ekvivalentan elipsoidan
ekshibicionizam ekspres elastičan eliptičan
ekshumacija ekspres-linija (v.§ 208) elastičnost - instr. id. elastičnošću/ eliptičnost - instr. id, eliptičnošću/
ekshumiran (prema ekshumirati) ekspres-lonac (v. § 208) elastičnosti eliptičnosti
ekshumiranje (prema ekshumirati) ekspres-lutrija (v. § 208) eldorado elisa
ekshumirati ekspres-popravak (v. § 208) elefantijaza elitistički
eksjugoslavenski ekspres-restoran (v. § 208) elegičan elokvencija

ft
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

elokventan engleština ergobicikl etatizam

emajl ( caklina. glazura) enigmatičan ergometrija eteričan
emajliranj e (prema emajlirati) enigmatičnost instr. id. enigmatičnošću!
- ergometrijski eteričnost instr. jd. eteričnošću/ eteričnosti
�

emajlirati (prema emajl) enigmatičnosti eritrociti mn. etičan

embargo enigmatski eritrokromija etičar
embolija enklava eritroleukemija etičarka
embrij (i embrio) instr. id. embrijem
- enklitički erotičan etičnost instr. id. etičnošću! etičnosti
-

embrijski enologija erotičar etika

embrio li embrij) gen. id. embrija,
- entomologija erotičarka etimologija
instr. id. embriom entuzijast erotički etiologija
embriologija entuzijastički erotičnost instr. id. erotičnošću! erotičnosti
-
etnički
emfatičan entuzijazam erotski etnik
emfatičnost instr. id. emfatičnošćn!
- enzim erumpirati etnoelement
etnoglazba
emfatičnosti eocen erup cija
etnolingvistika
emfizem eolit eruptivan
etuologija
emocionalan eolitski esej
etnologijski
empiričar eozoički esejistički
etnološki
empiričarka eozoik esejistika
etnomuzika
empirički eozojski eshatologija
etnomuzikologija
empirija epentetski eskadron
etnopark
empirijski epenteza eskalacija
etnozbirka
emu gen. jd. emua epicentar eskalirati
-
etologija
emulzija epičar eskapada etni gen. id. etnija
-

enciklika epičarka eskapistički enbiotika

enciklopedičar epidemičan eskapizam enfemistički
enciklopedičarka epidemičnost instr. id. epidemičnošću!
- eskiviranje (prema eskivirati) enfemizam
enciklopedija epidemičnosti eskivirati enfoničnost instr. id. enfoničnošću!
-

enciklopedistički epidemija eskont enfoničnosti

endem epidemiologija eskort enforičar
endemičan epiduralan eskort-agencija (v. § 208) euforičarka
endemičnost instr. id. endemičnošćn!
- epigrafika eskort-usluga (v. § 208) enforičnost instr. id. enforičnošću!
-

endemičnosti epikontinentalan esnaf enforičnosti

endernija epilepsija esperantistički enforija
endivija epileptičan esperanto euharistija
endobiologija epileptičar espreso gen. id. espresa
-
euharistijski
endokrinologija epileptičarka espreso-aparat (v. § 208) eunuh
endoparazit epileptički espreso-kava (v. § 208) euro gen. jd. eura
-

endoproteza episkopija establišment euro-zona (v. § 208)

energetičar episkopijski estetičar eurodizel
energetičarka epistemologija estetičarka eurokracija
energetski epistolografija estetički euroliga
energičan epizodičan estetičnost instr. id. estetičnošću!
- europeizacija
energičnost instr. id. energičnošćn!
- epizodičnost instr. id. epizodičnošću!
- estetičnosti europeizam
energičnosti epizodičnosti estetski europeiziranje (prema europeizirati)
enfilada epizodistički ešerihija europeizirati
engleski epopeja etatistički europski

•
r-
I

_ R�
1 4�.�P�

euroskepticizam
· NIK
AV�O�P�IS=N�I�R�J�E=
C� ��
__________________________________________________

familija
__ �--- ________________________________________________

feroinističin (prema feministica) fildžan

�1�4� J E��N�
. P�R�A�V�O�P�[S�N�I�R� IK

euroskeptik familijaran feroinistički fildžančić

eurosuper im. fanatičan fen filharmoničar
eurotržište fanatičnost instr. id. fanatičnošću/
�
fen-frizura (v. § 208) filharmoničarka
eurovizijski fanatičnosti fenogenetički filharmonija
evanđelje fanatik vok. id. fanatiče
�
fenogenetika filharmonijski
evanđeoski fanfara fenologija fi.lmičan
evangelički fantastičan fenomenologija filmičnost instr. id. fi.lmičnošću/fi.lmičnosti
-

evangelik vok. id. evangeliče

�
fantastičnost instr. id. fantastičnošću/
�
fenotip filmofil
eventualan fantastičnosti fenjerčić filmoteka
evolucija fantazmagoričan fenjerćina filozofija
evolucijski fantazmagoričnost instr. id.
- fer neskl. prid. (v. § 246); fer igra, fer igrač, filozofijski
evolucionizam fantazmagoričnošću/ fer potez filozofski
ezoteričan fantazmagoričnosti fer pri!. filtar
ezoteričar fantazmagorija feredža filtar-kava (v. § 208)
ezoteričarka fanzin feribot filtar-vrećica (v. § 208)
ezoteričnost instr. jd. ezoteričnošću!
-
faringal ferijalac vok. id. ferijalče
- financije mn.
ezoteričnosti farinks ferijalni financijer
farizej feromagnetizam financijski
farmaceut ferplej finoća
farmaceutski feš neskl. prid. (v. § 246); feš djevojka, fiorin
F farmakologija feš momak fisija
farmakoterapija fetiš fiš-paprikaš (v. § 208)
farmakoterapijski fetišistički fišburger
facijalan farsa fetus fišek
fačuk (i faćuk) vok. id. fačuče
�
farsičan fetus-položaj (v. § 208) fitogeografija
faćkalica farsičnost instr. id. farsičnošću/farsičnosti
- feudalac vok. id. feudalče
- fitoklimatski
faćkaličin (prema faćkalica) fašist feudalistički fitoplankton
faćkanje (prema faćkati) fašistički feudalizam fitoterapija
faćkati fašistoidan fićfirić fitotoksin
faćuk (i fačuk) vok. id. faćuče
�
fašizam fićnuti fizičar
fahidiot fatalistički fićuk fizičarka
fajl fatva fićukanj e (prema fićukati) fizički
fakinčić fazančić fićukati fizijatrija
fakinčina fazančina fićukuuti fizijatrijski
faks (fakultet) federacija fijaker fiziologija
faks (telefaks) federacijski fijasko gen. id. fijaska
- fiziologijski
faksirati federalistički fijuk fiziološki
faktičan feferon fijukanje (prema fijukati) fizioterapeut
faktičnost instr. id. faktičnošću/faktičnosti
� feferončić fijukati prez. fijučem, imp. fijuči
- fizioterapeutski
faktografski feldmaršal fi.ks fizioterapija
fakultetski feljton fi.ks-ideja (v. § 208) fizioterapijski
falanga feljtonist fi.ksati se fjord
faličan feljtonistica fi.ksator flegma neski. prid. (v. § 246); flegma osoba,
faličnost instr. id. faličnošću/faličnosti
� feljtonistički fi.lantropija flegma tip
falset feministica fi.latelistički flegmatičan

- •
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

flegmatičnost - instr. id. flegmatičnošću! forhend-paralela (v. § 208) francuština G

flegmatičnosti formalistički franko neskl. prid. (v. § 246); franko pošiljka
flegmatik vok. id. flegmatiče
- fortifikacija franšiza
flert fortifikacijski franjevac vok. id. franjevče
- gačac
flis fosforescentan franjevački gače (prema gad) (v. § 50)
flis-papir (v. § 208) fotoalbum gaćan
frap e gen. id. frapea
-

flopi gen. id. flopija fotoamater gaćast

frazeologija
-

flopi-disk (v. § 208) fotoaparat gaćaš

frčkanje (prema frčkati)
flopi-disketa (v. § 208) fotoatelje gen. Id. fotoateljea gaće ( dio donjeg rublja; hlače) mn.
frčkati
-

fluid fotoćelija gaćeša

frekvencija
fluktuacija fotodokmnentacija gaćice mn.
frekvencijski
fluktuacijski fotofiniš gaćnik
frenetičan
fluorescericija fotogeničan gađač
frenetičnost - instr. id. frenetičnošću!
fluorescentan fotogeničnost - instr. id. fotogeničnošču! frenetičnosti gađanje (prema gađati)
fluoresciranje (prema fluorescirati) fotogeničnosti gađati
freska
fluorescirati fotografija gađenje (prema gaditi)
fresko neskl. prid. (v. § 246); fresko slika,
fluorografija fotokemija gagričav
fresko slikarstvo
fluvijalau fotokemijski gagričiti
fr/ljati
foaje - gen. id. foajea fotoklub gajba
frilanser
fobičan fotokopija gajde mn.
frizbi gen. id. frizbija
-
fobičnost - instr. id. fobičnošću!fobičnosti fotokopiraonica gajić
frontmen
fobija fotokopirni gajiti
ftiziologija
fojba fotokopirnica gala neskl. prid. (v. § 246); gala koncert,
ftiziologijski
foksterijer fotolaboratorij gala ručak, gala predstava, gala večera
folija ftiziološki
fotolaboratorijski galaksija
folio - gen. id. folija, instr. id. foliom fotomodel fučija galaktički
folk fućkanj e (prema fućkati)
fotomonografija galaktika
folk-glazba (v. § 208) fotomonografski fućkati galamdžija
folk-pjevač (v. § 208) fotomontaža fućnuti galanterija
folk-scena (v. § 208) fotoreportaža fuksija galebić
folkloristički fotoreporter fundač galeristički
fonetički fotorevija fundamentalistički galičast
fonetski fotorobot fuukcija galični
fouijatrija fotosafari funkcijski galija
fonodokmnentacija fotosinteza funkcionalan galimatijas
fonologija fotozapis fuukcionalistički galiot
fonologijski frajer funta galvanoplastički
fonološki frajkor furija galvanoplastika
fonomaterijal frajla furiozan galvanoskop
fonostilistički frakcija fusnota gama
fonostilistika frakcijski futač gama-aktivnost (v. § 21 2)
fora im. frakcionaš futuristički gama-astronomija (v. § 212)
fora neskl. prid. (v. § 246) ; fora frizura, frakcionašica futurizam gama-čestica (v. § 21 2)
fora šešir fraklić fuzija gama-polje (v. § 21 2)
forhend franak fuzioniranje (prema fuzionirati) gama-zraka (v. § 21 2)
forhend-dijagonala (v. § 208) francuski fuzionirati gandža

•
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
gandžati general-bojnik (v. § 208) - vok. jd. glavičati (se)
gimnazijaika
ganglij general-bojniče glavičica
gi.nUlazijski
gangster general-pukovnik (v. § 208) - vok. jd. glavičina
ginUloskopija
ganuće (prema ganuti) general-pukovniče glavić
ginekologija
garderobijer generalštab gipkoća glavničar
gardijski generički . ., . . glavničarka
gipkost - instr. jd. glpkoscu/ gIpkostI
gardistički genetičar glavnični
gip soteka
garsonijera genetički gitaristički glavoč
gas ( ubrzanje) genetski
glačalo /m. glavočika
gas-sajla (v. § 208) genijalan glačan (prema glačati) glavonožac g e n . j d . glavonošca.
-

gasilački genotip glačanje (prema glačati) vako jd. glavonošče, nom. mn. glavonošci
gasiteljičin (prema gasiteljica ) geobotaničar glačaonica glavosijek - vok. jd. glavosiječe
gastarbajter geobotanički glačar glavosječa
gastarbajterica geobotanika glačarica glavuča
gastronomija geocentar glačaričin (prema glačarica) glazba
gastropromotor geocentričan glačati glazbenica
gastroskopija geocentričnost - instr. jd. geocentričnošću/ gladac - gen. jd. glaca (v. § 50) . vok. jd. glače glazbeničin (prema glazbenica)
gastrovodič geocentričnosti (v. § 50) . nom. mn. glaci (v. § 50) glazbenički
gatalac - vok. jd. gatao če geocentrizam gladak - odr. obI. glatki. kamp. gladi glazbenik - vok. jd. glazbeniče
gatalački geofizičar gladijator glečer
gatalica geofizički gladiola glečerski
gataličin (prema gatalica) geofizika gladen (prema gladiti) gledalac - vok. jd. gledaoče
gavčica geologija gladenje (prema gladiti) gledalački
gavrančić geometar glagoljica gledališni
gavrančina geopolitički glagoljički gledalište
gavranić geopolitika glasač gled
gdje pril. geostrategija glasačica gležnjača
gdjegdje pri/o gerijatrija glasački glibnjača
gdjegod pril gerijatrijski glasiĆ gliptoteka
gdjekad(a) pril. germanistički glasnički globalizacija
gdjekakav - gen. jd. gdjekakva germanistika glasnični glodač
gdjekamo pril. germanizacija glasnik - vok. jd. glasniče glodačica
gdjekoji - gen. jd. gdjekojega gerontofilija glasnoća glodati - prez. glodem. imp. glodi
gdjekud(a) pril. gestikulacija glasnogovornik - vok. jd. glasnogovorniče glodva
gdjeno pril. gibak - odr. obI. gipki glasonoša glogotati - prez. glogoćem. imp. glogoći
gdješto - gen. gdječega gigabajt (v. Dodaci) glasovirač glogovača
gdješto pril. gigant glasovrračica glorifikacija
gdjetko - gen. gdjekoga gigantski glaščina glorijeta
gej im. gigavat (v. Dodaci) glatkoća gloriola
gej neskl. prid. (v. § 246) giljotina glatkonoška - gen. mn. glatkonožaka/ glosolalija
gejša giljotiniranje (prema giljotinirati) glatkonoški/ glatkonoška gluh
gejzir giljotinirati glavatac - gen. jd. glavaca (v. § 50) . gluhač ( biljka)
gem ( igra u tenisu ) gimnastičar nom. mn. glavaci (v. § 50) gluhać (gluh čovjek)
gencijana gimnastičarka glavatka dat.�ok. jd. glavaci/glavatki (v. § 50)
- gluho-slijep (v. § 240)
genealogija gimnazija glavčina gluhoća
general gimnazijalac - vok. jd. gimnazijalče glavičast gluhonijem

rt
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

gluhonijemost - instr. jd. gluhonijemošću/ gnječilo im. golobradić gorostasan

gluhonijemosti gnječiti goloća gorštački
glumac - vok. jd. glumče gnjetao - gen. jd. gnjetla, nom. mn. gnjetlovil golosj emenjača gorštak - vok. jd. gorštače
glumački gnjetli golubača gorući prid.
gluničić gnjev golubičiu (prema golubica) gorušica
glumčiua gnjevan <Yolubić gorušični
t> ,
glumičiu (prema glumica) gnjezdarica golubnjaca gospodičić
glumišni gnjezdast golup čad gospodična
glupača gnjezdašce golupče gospodski
glupačin (prema glupača) gnjezdište golupčić gospodstven
glupačiua gnjijenje (prema gnjiti) goluždrav gospodstvo
glupak - vok. jd. glupače/glupaku gnjiloća goljenica gospođa
glupaštvo gnjiljenje (prema gnjiljeti) golj enični gospođica
glupavjeti - glag. prid. rad. glupavio gnjiljeti - glag. prid. rad. gnjilio
gombač gospođičiu (prema gospođica)
- ženo gnjiljela gospođiu
- ženo glupavjela gomb ačica
glupčiua gnjiti - prez. gnjijem gombački gospoštiua
glupjeti - glag. prid. rad. glupio gnjus (i gnus) gombaonica gostionica
- ženo glupjela
gnjusan (i gnusan) gombaonički gostioničar
glupljenje (prema glupjeti) godišni (prema godište) gomoljača gostioničarka
gljivičav godišnica ( djevojka za dvorbu ) gomoljčić gostioničica
godišnji (prema godište i prema godiua) gomoljić gostionički
gljivičavost instr. jd. gljivičavošću/
godišnjica (obljetnica)
-

gljivičavosti gondolijer gostoljubiv

godište gostoljublje
gljivični gonič
goditi - impl. gođah gostoprimac - vok. jd. gostoprimče
gljivnjača gonoreja
godovnjača
gnijezditi se - impl. gniježđah se gorak - kamp. gorči gošća
gojazan
gniježđen (prema gnijezditi se) gorčast gošćen (prema gostiti)
gojenčad
gniježđenje (prema gnijezditi se) gorčati gošćenje (prema gostiti)
gojenče
gnoj gorčica gotički
gojenje (prema gojiti)
gnojenje (prema gnojiti) gorčika gotski
gojidba
gnojidba gorčiua goveče (prema govedo) (v. § 50)
gojidbeni
gnojišni gorčiti govedski
gojiti
gnojište golim. gore-dolje (v. § 282) pril. goveđi
gnojiti gol prid. goreći (prema gorjeti) govornički
gnojnjača gol-aut (v. § 208) gorgonzola govornik vok. jd. govorniče
-

gnom gol-crta (v. § 208) gorjeti - glag. prid. rad. gorio - ženo gorjela gozba
gnoseologija gol-razlika (v. § 208) gornjočeljusni grabancijaš
gnostički golać gornjogradski grabić
gnu - gen. jd. gnua golaćki gornjograđaniu grabljač
gnus (i gnjus) golcat u gol golcat gorobilje grabljačica
gnusan (i gnjusan) golgeter gorocvijeće grabrić
gnjat golijat gorocvijet gracija
gnjatić golijen goropadnica grad-država (v. § 214)
gnječen (prema gnječiti) golobrače (prema golobradac) (v. § 50) goropadničiu (prema goropadnica) gradac - gen. jd. graca (v. § 50) ,
gnječenje (prema gnječiti) golobrad goropadnički nom. mn. graci (v. § 50)
gnječilac vok. jd. gnječioče
- golobradac - gen. jd. golobraca (v. § 50) , goropadnik - vok. jd. goropadniče gradić
gnječilica vok. jd. golobrače (v. § 50) , gorosječa gradićak
gnječiličiu (prema gnječilica) nom. mn. golobraci (v. § 50) gorostas gradilišni
 14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

grumenčić
gradilište grbačiti grizodušje
grumičak
gradonačelnica grbavjeti - glag, prid. rad. grbavio grižnja (prema g�isti)
. gruntovničar
gradonačelničin (prema gradonačelnica) - ženo grbavjela grk - komp. grcI
gruntovničarka
�rkokatolički
gradonačelnički grbavljenje (prema grbavjeti) ",koća
gradonačelnik - vok. i d. gradonačelniče grboslovije gruntovnički
gradski grč grkokatolik grnšćenje (prema grustiti)
građa grčenje (prema grčiti) grkokatolikinja (i grkokatolkinja) guava
građanin grčevit grkokatolkinja (i grkokatolikinja) guba im.
građanka grčevitost - instr. id, grčevitošću/ grčevitosti grličica guba neskl. prid. (v. § 246) ; guba momak,
građanski grčiti grličji guba odjeća
građanstvo grčki grlić gubac (niuška) - gen. id, gupca, nom. mn. gupci
građen (prema graditi) grdjeti - glag. prid, rad. grdio - ženo grdjela grlobolja gubičast
građenje (prema graditi) grđen (prema grditi) grlovođa gubičetina
građevina grđenje (prema grditi i prema grdjeti) grmečak gubičica
građevinar grecistički grmičak gubitak - nom. mn. gubici (v. § 50)
guća (vrsta ženske majice)
građevinarstvo grecistika grmić
građevni grejp grmjeti - glag, prid, rad, grmio - žen, grmjela gudac - gen. id. guca (v. § 50) , vok. id. guče
grafičar grejpfrut grmljenje (prema grmjeti) (v. § 50) , nom. mn. guci (v § 50)
grafičarka grepkanje (prema grepkati) grujača gudač
grafičarski grepkati grobak - gen. id, gropka, nom, mn. gropci gudačica
grafički grepsti - prez. grebem grobić gudački
grafija grešan (v, § 26) grobišni gudaći prid.
grafijski greščica (v § 26) grobište gudalački
gromača gudjeti - glag. prid. rad. gudio - ženo gudjela
grafoanalitički greščić (v § 26)
gromobran guđenje (prema gudjeti)
grafologija grešić (v § 26)
grafostatički grešina (v, § 26) gromoglasan gugnkati - prez. gugučem, imp. guguči
grah-salata (v. § 208) gromovnički gugutati - prez. gugućem, imp. gugući
greška (v, § 26)
gromovnik - vok, id, gromovniče gnkati - prez. gučem, imp. guči
graktati - prez. grakćem, imp. grakći greškom pri/, (v, § 26)
grošić gnlaščić
gramatičar grešnica (v, § 26)
gramatičarka grešničin (prema grešnica) (v, § 26) grozdak - gen, i d, groska, nom. mn. grosci gnlaščina
gramatičarski grešnički (v. § 26) grozdan - odr. obI. grozdni (v, § 49) gnlašić
gnlidba
I gramatički grešnik - vok. id, grešniče (v, § 26) grozdić
j' grančica grešnost - instr, id, grešnošću/grešnosti grozničav gulikoža
grandiozan (v, § 26) grozničavost - instr. id. grozničavošću! gnljač
graničan grgeč grozničavosti gumi-gumi (v. § 21 5) - gen. id. gumi-gumija
graničar grgotati - prez. grgoćem, imp. grgoći groznični gumiđonka
graničiti grič grozomoran gumilastika
granični grijač grožđani gunđalo im.
graničnik grijaći prid, grožđe gunđanje (prema gunđati)
grannlacija grijalica grožđica gunđati
grannlom , grijati - prez, grijem grtati - prez. grćem, imp. grći gunđav
gratis neskl, prid, (v. § 246); gratis dodatak grub - komp. grublji gunđavost - instr. i d . gunđavošću/
grijeh - nom. mn. grehovi/ grijesi (v. § 26)
gratis pri/. grubijan gunđavosti
griješiti
gravitacija grimiznocrven (v, § 234) grubjeti - glag, prid. rad. grubio gungnla
gravitacijski gristi - prez, grizem - ženo grubjela guru - gen. id. gurua
grbača griz grubo ća gusak - vok. id, gušče
grbačenje (prema grbačiti) grudnjaČa gusjenica
griz-knedli (v, § 208) mn
 ""'f'

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

gusjeničar hadžiničin (prema hadžinica) hermafroditski

haramija
gusjeničav hagiografija hermeneutički
harč
gusjeničin (prema gusjenica) hagiografski harčiti
hermeneutika
gusjeničji hermetičan
haiku gen. id. haikua
- hard
guslač hermetičnost instr. i d . hermetičnošću/
hard-disk (v. § 208)
-
haiku-pjesnik (v. § 208)
guslačica hermetičnosti
haiku-poezija (v. § 208) hardver
guslački hernija
hajd( e), hajdemo/hajdmo, hajdete/hajte imp. hardveraš
gust komp. gušći hajdučenje (prema hajdučiti) heroin
-
harfa
gustoća heroina
hajdučica haringa
guščad heroizam
hajdučić harmoničau
guščak (prema guska) hajdučija harmoničnost instr. id. harmoničnošću/
-
heroj
guščar hajdučina harmoničnosti heterokromosom
guščarica heteroseksualac vok. id. heteroseksualče
harmonija
-
hajdučiti
guščaričin (prema guščarica) hajdučki harmonijski
heteroseksualan
guščarnik hajduk vok. jd. hajduče harmonika heteroseksualka
gušče (prema guska)
-

hajduštvo harmonika-vrata (v. § 208) heureka

guščetina hajka hatiš erif hibernacija
guščevina hajkač hećim hidratski
guščica hedonistički hidraulički
hajkačica
guščić hegemonistički hidraulični
hajkački
guščji heksaedar hidraulika
hajvan
gušćak (gustiš, šikara) heksametar hidroavion
haker
gušćenje (prema gustiti) hidrocentrala
halabučenje (prema halabučiti) hektolitar (i hektolitra) (v. Dodaci)
gušobolja hektolitra (i hektolitar) (v. Dodaci) hidrodinarnički
halabučiti
gušter hektopaskal (v. Dodaci) hidrodinamika
halabuka
gušterača helenistički hidroelektrana
halaliti
guzičar hidroenergetika
halbcilindar helidrom
gvardijan hidrolizika
halo gen. id. haloa heliocentričan
gvozdac gen. jd. gvosca/gvozdaca, -
hidrogliser
halo UZlI.
-
helioskop
nom. mn. gvosci/ gvozdaci hidroizolacija
halo-efekt (v. § 208) heliotehnika
gvožđe hidrokernija
halucinacija helioterapija
halucinogen helioterapijski hidrokinetika
halva heljda hidromasaža
halvadžija hemoroid hidroturbina
H haljetak nom. mn. haljeci (v. § 50)
- hendikep hidžab
hamajlija hendikepiran hidžra
hamburger hepening higijena
habilitacija handžar hepeninški higijeničar
habilitacijski handžar-divizija (v. § 208) hepiend higijeničarka
hacijenda hangar heraldički hijat
hadski harač herbarij hijena
hadž haračenje (prema haračiti) hercegovački hijerarhičan
hadžija haračiti heretičan hijerarhičnost instr. id. hijerarhičnošću/
-

hadžijski harakiri gen. id. harakirija

-
heretičnost instr. id. heretičnošću/
-
hijerarhičnosti
hadžiluk harambaša heretičnosti hijerarhija
hadžinica harambašići mn. hermafrodit hijeroglif

"
 -'-14.c..-'-P.":R.":

hiljada
AV.:.:O::P--' Č::.
S Nc:.IC'.R:=J:=E"'
: I"' N::...IK'-
_________________----
----

hipohondričnost instr. id.

-
-- TI
l
---

hladan
----------------
----------------
--������

homeopat
, , -,,�'" ut,,,

homeopatija
hiljadarka hipohondričnošću/hipohondričnosti hladj eti impl. hlađah, glag. prid. rad. hladio
-

himba hipohondrija _ ženo hladjela homeopatski

himben hipokoristički homić
hladnoća
himbenik vok. id. himbeniče hipokoristik homoseksualac vok. id. homoseksualče
hladnokrvan
-
-

himbenost instr. id. himbenošćn/ hipokritičan homoseksualka

-
hladnj ača
himbenosti hipokrizija homotransplantacija
hladnjak
himeričan hipotalamus hlađen (prema hladiti) honorar
himeričnost instr. id. himeričnošćn/
- hipotetičan hlađenje (prema hladiti 1 prema hladjeti) honorarčiti
himeričnosti hipotetičnost instr. id. hipotetičnošću/
- hlapac vok. id. hlapče
-
horor
himna hipotetičnosti hlapčić horor-film (v. § 208)
himničan hipotoničar hlapjeti glag. prid. rad. hlapio
-
horoskop
hindnist hipotoničarka - ženo hlapjela horoskopski
hindnistički hipotoničnost instr. id. hipotoničnošću/
- hlapljenje (prema hlapjeti) hortikultura
hiperaktivan hipotoničnosti hljeb hospitalizacija
hiperboličan hipotonija hljebac gen. Jd. hljepca, nom. mn. hljepci
-
hostija
hipergIikemija hipovitaminoza hljep čić hot-dog
hiperinflacija hirologija hmelj hoteći (I htijući) (prema htjeti)
hiperkorektan hiromant hobi gen. id. hobija
-
hoteći-ne hoteći (I htijući-ne htijući)
hiperosjetljiv hiromantija (gatanje IZ dlana) hobist (v. § 272)
hiperosjetljivost instr. id. - histeričan hobistički hotelijer
hiperosjetljivošću/hiperosjetljivosti histeričnost instr. id. histeričnošću/
- hobotnica hotelijerka
hiperprodukcija histeričnosti hobotničin (prema hobotnica) hotimice prilo
hiperrealističan histerija hoćeš-nećeš (v. § 272) hotimičan
hiperrealističnost instr. id. - histologija hoćka hotimičnost instr. id. hotimičnošću/
-

hiperrealističnošću/hiperrealističnosti histopatologija hoću, hoćeš, hoće, hoćemo, hoćete, hoće hotimičnosti

hiperrealizam historicizam (v. htjeti) hozentregeri mn.
hiperrefIeksija historičar hodač hračak
hipertekst historičarka hodačica hrakati prez. hračem, imp. hrači
-

hipertoničar historija hodočasnica hranidba

hipertoničarka historijat hodočasničin (prema hodočasnica) hranilački
hipertonija historijski hodočasnički hranitelj
hipertrofija historiografija hodočasnik vok. id. hodočasniče
-
hraniteljica
hiperveza historiografski hodočastiti impl. hodočašćah
-
hraniteljičin (prema hraniteljica)
hipervitaminoza historizam hodočašće hranljiv
hipi gen. id. hipija
- hit hodočašćenje (prema hodočastiti) hranljivost instr id. hranljivošću/
-

hipi-odjeća (v. § 208) hit-film (v. § 208) hodža hranljivosti

hipi-pokret (v. § 208) hit-knjiga (v. § 208) hohotati prez. hohoćem, imp. hohoći
-
hranjiv
hipijevski hitac gen. id. hica (v. § 50),
- hohštapler hranjivost - instr. jd. hranjivošću/hranjivosti
hipik vok. id. hipiče
- nom. mn. hici (v. § 50) hohštapleraj hrast
hipnoterapija hitjeti impl. hićah, glag. prid. rad. hitio
- hokej hrastić
hipnoterapijski - ženo hitjela hokejaš hrastićak
hipnotički hitroća holistički hrastovača
hipnoza hitromislen holizam hrašće
hipohondar hitroprstić holocen hrbat gen. id. hrpta, gen. mn. hrbata/hrptova
-

hipohondričan hlače mn. holokaust hrčak

,
!
i i
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

hrđa (korozija; biljna bolest; bijeda, muka, nevolja, zlo) hulahup ihtiofauna
idejan
hrđanje (prema hrđati) hulahup-čarape (v. § 208) mn. identičan
ihtiologija
hrđati (prema hrđa) hulahupke mn. identičnost - in
str. jd. identičnošću/ ijedan - gen. jd. ijednoga
hrđav (prema hrđa) humak identičnosti
ijednom prilo
hren humanistički ikad( a) prilo
identificirati
hrenovka humčić ikakav - gen. jd. ikakva
identifikacija
hrestomatija humor ikako pri/.
ideokracija
hrkač (onaj koji hrče) humoreska ikamo pri/.
ideolo g
hrkati - prez hrčem, imp. hrči humorističan ikoji - gen. jd. ikojega
ideologija
idi mi-dođi mi
hrom humoristički (v. § 272) ikonoborac - vok. jd. ikonoborče
hromoća huncut ikonoborački
idiličan
i ikonografija
hropac hunjavica idiličnost - instr. jd. idiličnošću/idiličnost
hroptati - prez. hropćem, imp. hropći hunjavičav ikonopisac - vok. jd. ikonopišče
idiom
hunjavičavost - Instr. jd. hunjavičavošću/ ikričav
hrptenica idiomatičan
hunjavičavosti u/ ikričavost - instr. jd. ikričavošću/ikričavosti
hrptenični idiomatičnost - instr. jd. idiomatičnošć
hrptenjača hura UZIl. idiomatičnosti
iks
hrsak hurija iks-noge (v. § 212) mn.
idiot
huškač § 208) iks-zraka (v § 212)
hrskati idiot-kamera (v.
huškačica ikud( a) prilo
hrskavica idiotizam
huškački ilegalan
hrskavičav idiotkinj a
hrskavičnjača hvalevrijedan ilidža (toplice, ljekovito kupalište)
idiotski
hršum (i ršum) hvalilački idolatrija
ilinjača
hvalisavac - vok. jd. hvalisavče ilovača
hrt idolopoklonički
hrvač hvalospjev idolopoklonik - vok. jd. id()lopokloniče ilustracija
idući (prema ići)
hrvačica hvastati se iluzija
hvastavac - vok. jd. hvastavče iluzionistički
hrvački idući prid.
hrvanje (prema hrvati se)
hvatač igda pril. imbecil
hvatačica imbus
hrvaština igdje pri/.
hvatački imbus-ključ (v. § 208)
hrvati se iglenjača
hvoja imendan
hrvatka (dio narodne nošnje) - dat/lok. jd. igličar
hrvaci/hrvatki (v. § 50) igličast imenički
hrvatski ig!ičica imenični
hrvatstvo igloterapija imetak - nom. mn. imeci (v. § 50)
hrzati (i rzati) igloterapijski imidž
htijenje (prema htjeti) iglu - gen. jd. iglua imitacija
htijući (i hoteći) (prema htjeti) ignorancija imperativ
htijući-ne htijući (i hoteći-ne hoteći) (v. § 272) ignorant imperfekt
iako vez.
htio-ne htio (v. § 272) iguorantski imperij
ičiji - gen. jd. ičijega
htjeti - prez. hoću/ ću/htjednem, igrač imperijalan
iće (hrana)
neg. prez. neću, impl. htijah/hotijah/hoćah, igračica imperijalistički
ići - impl. iđah
aor. htjeh/htjedoh - 2/3. jd. htje/htjede, igračka imperijalizam
ideal
glag. prid. rad. htio - ženo htjela igrački impertinencija
idealan
hučanje (prema hučati) idealističan igračnica impertinentan
hučati igraći prid. impičment
idealističnost - instr. jd. idealističnošću/
hud - komp. hudi idealističnosti igraonički implantacija

I
hudoća ideja ihtijar implantat

l
" ffi'W"", �8""
����������==��------------------------------------------------------ "
nuplem entacij a
nuplementirati
nuplikacija
indiSkre cIJ a
individnalistički
indoeuropeistika
:r I
I
�
k
----------------------------------------
e Cija
inj ektirati
inkarnacija
i nk l
nstr c j a
insubordinacija
insuficijencija
" . " .W"'" e""""
. ---------������� �
�

nuponirati indoeuropski i n kog nito pril. integracija

nupostacija indolencija inkoherencija integracijski
nupotencija indukcija inkompatibilan intelektualistički
nupotentan indukcijski inkubacija intencija
nupozantan indnstrija i nknbacijski intencionalan
intenzifikacija
nupregnacija industrijalac
- vok. id. industrijalče inkunabula
nupresario - gen. id. nupresarija, indnstrijalizacija inkvizicija interakcija
instr. id. nupresariom industrijalizirati inkvizitor interdijalekt
nupresija industrijski inoča interdisciplinaran
nupresionistički infaman inodug intereždžija
nupresionizarn infant inojezičnost - instr. id. inojezičnošću/ interijer
nupresivan infanrilizam inojezičnosti interjekcija
nupresurn infantkinja inokorespondencija interkonfesionalan
intermeco gen. id. intermeca
nuprovizacija infarkt inokorespondent -

nupuls infekcija inokorespondentica internacionalan

nupulzivan infektologija inoks internacionalistički
nuućan inferioran inoks-bačva (v. § 208) internacionalizacija
nunćnica infiniteznualan inoks-posuđe (v. § 208) internet
nuućničin (prema imućnica) inflacija inopartner internet-kafić (v. § 208)
nuućnik vok. id. imnćniče
- inflacijski inorodac gen. id. inoroca (v. § 50), vok. id.
_
interpretacija
nuućnost - instr. id. nuućnošću/imućnosti inflatoran inoroče (v. § 50), nom. mn. inoroci (v. § 50) interpretacijski
nuunobiologija influenca inorotka dat.llok. id. iuoroci/inorotki
-
interpunkcija
imuno dijagnostika infocentar (v. § 50) , gen. mn. inmodaka/inorotki/ interpunkcijski
nuunologija infopult inorotka interregnurn
nuunosni informacija inovjerac- vok. id. inovjerče, intervencionist
nuunoterapija informacijski gen. mn. inovjeraca intervencionistički
nuunoterapijski informatički inovjernik- vok. id. inovjerniče intervencionizam
nuutak nom. mn. nuuci (v. § 50)
- informatika inovrstan- odr. obI. inovrsni intervju
- gen. id. intervjua
inače pril. informiranje (prema informirati) inozemac vok. id. inozemče
- intervjuirati
inačenje (prema inačiti) informirati inozemstvo intracerebralan
inačica infotelefon insajder intrakardijalan
inačiti ( činiti drukčijim ) infracrven inscenacija intravenozni
inaćenje (prema inatiti se) infrastruktura inspekcija introspekcija
inauguracija infrazvuk inspekcijski introvertan
inspicijent introvertiran
incest infuzija
inč (v. Dodaci) ingerencija instalacija intnicija
inćun ingredijencija instalacijski intnitivan
indeks ingredijent instant-hrana (v. § 208) invalidski
indigo im. inhalacija instant-kava (v. § 208) invarijabilan
indigo neskl. prid. (v. § 246); indigo boja, inhibicija instant-lutrija (v. § 208) invazija
indigo aura inicijacija instant-zvijezda (v. § 208) invazijski
indigo-djeca (v. § 208) inicijativa institUcija invektiva
indigo-papir (v. § 208) inicijator institucionalan investicija

l
 .

1 4�. PRAVO P ISNI RJEČ NI K

� �������
inve stiCij Sk
inzulin
inzulinoterapija
i' ����----------------------------------------------------
iscrp ak
iscrpan
iscrpen (prema iscrpsti)
�
..
. '

I
..
� --------------------------------------------------Č
a� � !!.? !�
j a an (i at an)
ishij t1car (i lSl}at1Car)
iskamčen (prema iskam iti )
iskamčiti
iskamčivanje (prema iskamčivati)
�����
�' "�.�'M�"'" �""" �
�

I
ishitriti ,
inzulinoterapijski iscrpiti ishlapjelost - instr. jd. ishlapjelošću/ iskamčivati
inzult iscrpiv ishlapjelosti iskapanje (prema iskapati)
inzultirati iscrpljen (prema iscrpiti) ishlapjeti - glag. prid. rad. ishlapio iskapati
inženjer iscrpljenost - instr. jd. iscrpljenošću/ - žen ishlapjela, glag. pril. proš o ishlapjevši iskapčanje (prema iskapčati)
inženjering iscrpljenosti ishlapljivanje (prema ishlapljivati) iskapčati
inženjerinški iscrpljenje (prema iscrpiti) ishlapljivati iskašljati
iole pril. iscrpljiv ishod iskašljavanje (prema iskašljavati)
ion iscrpljivanje (prema iscrpljivati) isho dišni iskašljavati
ionako pril. iscrpljivati ishodište iskati - prez. ištem/išćem. imp. išti/išći
ionizacija iscrpljivost - instr. jd. iscrpljivošću/ ishoditi iskaz
ionosfera iscrpljivosti ishođen (prema ishoditi) iskazati
iotkud(a) pri!. iscrpnost - instr. jd. iscrpnošću/iscrpnosti ishođenje (prema ishoditi) iskazivati
iracionalan iscrpsti - prez. iscrpem ishrakati - prez. ishračem/ishrakam, iskaznica
irealan iscrtati imp. ishrači/ ishrakaj iskićen (prema iskititi)
iredenta iscrtkati ishrana iskidati
iredentistički iscrtkavanje (prema iscrtkavati) ishraniti iskilaviti
ironičan iscrtkavati ishranjen (prema ishraniti) iskipjeti - glag. prid. rad. iskipio
ironičnost - instr. jd. ironičnošću/ iscrvotočen (prema iscrvotočiti) ishranjenost - instr. jd. ishranjenošću/ - ženo iskipjela, glag. pril. proŠo iskipjevši
ironičnosti iscrvotočenje (prema iscrvotočiti) ishranjenosti iskititi
ironija iscrvotočiti ishrđalost - instr. jd. ishrđalošću/ishrđalosti isklični
isakaćivati iscrvotočivanje (prema iscrvotočivati) ishrđati isklijati
isakatiti iscrvotočivati isijati - prez. isijem iskliknuti
iscijediti iscuriti isijavanje (prema isijavati) iskliznuće (prema iskliznuti)
iscijeđen (prema iscijediti) iseliti (se) isijavati isključen (prema isključiti)
iscijeđenost - instr. jd. iscijeđenošću/ iseljavanje (prema iseljavati) isijecanje (prema isijecati) isključenje (prema isključiti)
iscijeđenosti iseljavati isijecati (nesvrš. prema svrš. isjeći) isključiti
iscijeliti iseljen (prema iseliti (se) ) isipati iskljnčiv prid.
iscijeljen (prema iscijeliti) iseljenički isisati iskljnčivanje (prema isključivati)
iscijepan iseljenik - vok. jd. iseljeniče isisavanje (prema isisavati) isključivati
iscijepati iseljeništvo isisavati isključivost - instr. jd. isključivošću/
iscjedak - gen. jd. iscjetka, iseljenje (prema iseliti (se) ) isjecati svrš. isključivosti
nom. mn. iscjeci (v. § 50) iseljivanje (prema iseljivati) isjeckati isključivši prij.
iscjeđenje (prema iscijediti) iseljivati isječak iskobečen (prema iskobečiti)
iscjeđivanje (prema iscjeđivati) isforsiran (prema isforsirati) isječen (prema isjeći) iskobečiti
iscjeđivati isforsirati isjeći - prez. isiječem (v. § 28.3) iskobeljati se
iscjelitelj isfućkati iskačkati iskočiti
iscjeljenje (prema iscijeliti) isfućkavanje (prema isfućkavati) iskakanje (prema iskakati) iskolačiti
iscjeljiv isfućkavati iskakati - prez. iskačem, imp. iskači iskolačivati

I
iscjeljivanje (prema iscjeljivati) ishađanje (prema ishađati) iskakivanje (prema iskakivati) iskolčen (prema iskolčiti)
iscjeljivati ishađati iskakivati iskolčiti
iscjeljivost - instr. jd. iscjeljivošću/ isharčiti iskaliti iskolčivati
iscjeljivosti isharčivati iskaljivanje (prema iskaljivati) iskomadati

I
iscmakati - prez. iscmačem, imp. iscmači ishijas (i išijas) iskaljivati iskon

,,02 4{)S

--
l
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

iskonski iskrenuti isparivač isplakati - prez. isplačem, i m p . isplači

iskopčati iskretanje (prema iskretati) isp arivanje (prema isparivati) isplanirati
iskopčavanje (prema iskopčavati) iskretati - prez. iskrećem, imp. iskreći isparivati isplata
iskopčavati iskričav ispasti isplatiti
iskopina iskričavost - instr. id. iskričavošću/ ispaša isplaziti
iskopnjeti - glag. prid . rad. iskopnio iskričavosti ispaštanje (prema ispaštati) isplesti - prez. ispletem
- ženo iskopnjela. glag. pril. proŠo iskopnjevši iskriviti ispaštati ispletanje (prema ispletati)
iskoračenj e (prema iskoračiti) iskrivIjen (prema iskriviti) ispatiti se ispletati - prez. isplećem, imp. ispleći
iskoračiti iskrivljenje (prema iskriviti) isp ečen (prema ispeći) ispleten (prema isplesti)
iskoračivanje (prema iskoračivati) iskrižati ispeći - prez. ispečem, aor. 213. id. ispeče isplijevIjen (prema isplijeviti)
iskoračivati iskrsnuti isp eglati isplivati
iskorak iskrzati se isp etljati isploviti
iskorijeniti iskuhati ispičaša ispljunuti
iskorijenjen (prema iskorijeniti) iskuhavati ispičutura ispljuskati
iskorijenjenost - instr. id. iskorijenjenošću/ isknljati ispijen (prema ispiti) ispljuvak
iskorijenjenosti iskupiti se ispijenost - instr. id. ispijenošću/ispijenosti ispljuvati
iskoristiti iskusiti ispiliti ispočetka pril.
iskorišćivanje (prema iskorišćivati) iskustvo ispiljen (prema ispiliti) ispod prij.
iskorišćivati iskušati ispipati ispodalje pril.
iskorištavanje (prema iskorištavati) iskušavati ispipavanje (prema ispipavati) ispodmukla pril.
iskorištavati iskušenički ispipavati ispodprosječan
iskorišten (prema iskoristiti) iskušenik - vok. id. iskušeniče ispirač ispodprosječnost - instr. id.
iskorištenje (prema iskoristiti) iskušenje (prema iskusiti) ispiranje (prema ispirati) ispodprosječnošću/ispodprosječnosti
iskorjenljiv iskvasiti ispirati ispodsljemenski
iskorjenljivost - instr. id. iskorjenljivošću/ islam ispis ispoklanjati
iskorjenljivosti islamizacija ispisati ispolijevanje (prema ispolijevati)
iskorjenjenje (prema iskorijeniti) islužen ispisivanje (prema ispisivati) ispolijevati
iskorjenjiv ismijati - prez. ismijem ispisivati ispolitizirati
iskorjenjivanje (prema iskorjenjivati) ismijavanje (prema ismijavati) ispisnica ispomagati
iskorjenjivati ismijavati ispit ispomoć
iskorjenjivost - instr. id. iskorjenjivošću/ ismjehivanje (prema ismjehivati) ispitanica isponova pril.
iskorjenjivosti ismjehivati ispitaničin (prema ispitanica) ispopriječen (prema ispopriječiti)
iskosa pril. ispaćen (prema ispatiti) ispitanik - vok. id. ispitaniče ispopriječiti
iskositi ispaćenost - instr. id. ispaćenošću/ ispitati ispoprijeka pril.
iskošten (prema iskoštiti) ispaćenosti ispiti isporučen (prema isporučiti)
iskoštiti ispad ispitivač isporučiti
iskovati ispadanje (prema ispadati) ispitivačica isporučivanje (prema isporučivati)
iskradati se ispadati ispitivački isporučivati
iskraj prijo ispaliti ispitivanje (prema ispitivati) isporuka
iskrasti se ispaljen (prema ispaliti) ispitivati isposlovati
iskrcati ispaljivanje (prema ispaljivati) ispitni isposnica
iskrcavanje (prema iskrcavati) ispaljivati ispjevan (prema ispjevati) isposničin (prema isposnica)
iskrcavati isparati ispjevati isposnički
iskrčen (prema iskrčiti) isparavanje (prema isparavati) isplaćen (prema isplatiti) isposnik - vok. id. isposniče
iskrčenje (prema iskrčiti) isparavati isplaćivanje (prema isplaćivati) ispostaviti
iskrčiti ispariti isplaćivati ispoštovati
 �
'i'

14
� R�
�.�P� A�
VO
��P I�N�
S� E�
I R�J� �
N�I K�__________________________________--------------
-- --- --------
------------------------------------------� RA
P�
1 4�.� �V �P�IS
�O �N�I�R�
J�
-
EC
�� IK
N�

I ispući -- aor. 2/3. id. ispuče

ispotiha pril. ispremještanje (prema ispremještati) istjerivač
ispovijed -- instr. id. ispovijeđu/ispovijedi ispremještati ispuhati istjerivačica
ispovijedalac -- vok. id. ispovijedaoče ispremlaćivati ispumpati istjerivački
ispovijedan (prema ispovijedati) ispreplesti -- prez. isprepletem ispuniti istjerivanje (prema istjerivati)
ispovijedanje (prema ispovijedati) isprepletan (prema isprepletati) ispunjati istjerivati
ispovijedati isprepletati -- prez. isprepiećem, ispunjavanje (prema ispunjavati) istkati
ispovijest -- instr. id. ispoviješću/ispovijesti imp. isprepleći ispunjavati istočiti
ispovjedaonica isprepleten (prema ispreplesti) ispunjen (prema ispuniti) istočkan (prema istočkati)
ispovjedaonički ispreplitan (prema ispreplitati) ispunjenje (prema ispuniti) istočkati
ispovjediti ispreplitati -- prez. ispreplićem, ispupčen (prema ispupčiti) istočni
ispovjedni imp. ispreplići istočnoa&ički
ispupčenje (prema ispupčiti)
ispovjeduički ispresađivati ispupčiti istočnoeuropski
ispovjednik -- vok. id. ispovjedniče ispresijecati ispusni (prema ispust) istočnoslavenski
ispovjeđen (prema ispovjediti) ispreskakati -- prez. ispreskačem, ispust istočnoštokavski
ispovtaćati se imp. ispreskači istočnjački
ispustiti
ispraćaj ispresti ispušiti istočnjak -- vok. id. istočnjače
ispraćanje (prema ispraćati) isprešati ispušni (prema ispuh) istočnjaštvo
ispraćati isprevttati -- prez. isprevtćem, imp. isprevrći ispuštanje (prema ispuštati) istodoban
ispraćen (prema ispratiti) isprezati ispuštati istoimen
isprati ispričati ispušten (prema ispustiti) istojezični
ispratiti ispričavanje (prema ispričavati) istacat u isti istacati istok -- vok. id. istoče
isprava ispričavati istaći -- aor. 2/3. id. istače istok-jugoistok (v. § 214)
ispravak ispričnica istakati - prez. istačem, imp. istači istok-sj everoistok (v. § 21 4)
ispravljač ispriječen (prema ispriječiti) istaknuti istokračan
ispravljačica ispriječiti istančan istomišljenica
ispravljački isprijeka (i ispreka) pril. istančanost - instr. jd. istančanošću/ istomišljenik -- vok. id. istomišljeniče
isprazan isprijeko (i ispreko ) pril. istančanosti istopiti
isprćen (prema isprćiti) isprika istančati istopijen (prema istopiti)
isprćen (prema isprtiti) ispripovijedan (prema ispripovijedati) istanjiti istosmjeran
isprćiti ispripovijedati isteći -- prez. istečem/isteknem, istostraničan
ispreći ispripovjediti aor. 2/3. id. isteče istovar
ispred prij. ispripovjeđen (prema ispripovjediti) isteći - prez. istegnem istovarivač
ispredati isprljati istegnuće (prema istegnuti) istovarivačica
ispreden (prema ispresti) isprobati istegnuti istovetan u isti istovetni
ispregnuti isprositi istek istovjerac -- vok. id. istovjerče
ispregraditi isprosjačen (prema isprosjačiti) istesan (prema istesati) istovjernik -- vok. id. istovjerniče
ispregrađivati isprosjačiti istesati istovjetan
ispreka (i isprijeka) pril. isprošen (prema isprositi) istezati istovjetnost -- instr. id. istovjetnošćul
ispreko (i isprijeko ) pril. isprovlačiti isticati - prez. ističem, imp. ističi istovjemosti
isprekrižati isprsiti istiha pril. istovremen (v. § 26)
isprekrštati isprtiti istiještiti istovremenost - instr. jd. istovremenošću/
ispremetati -- prez. ispremećem, isprva pril. istinabog pril. istovremenosti (v. § 26)
imp. ispremeći isprve pril. istinoljubiv istovrijedan
ispremiješan (prema ispremiješati) isprvice pril. istiuoljublje istovrijeduica
ispremiješati ispržiti istjecati -- prez. istječem, imp. istječi istovrijeduost -- instr. id. istovrijeduošćul
ispremjeriti ispucati istjerati istovtijeduosti
 14. PRAVOPISNI RJEČ N IK
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

istovrsnost - instr. jd. istovrsnošću/ istrugati išmrkati - prez. išmrčem, i m p . išmrči

iščerečiti
istovrsnosti istruliti iščerupan (prema iščerupati) išta - gen. ičega
istoznačan istrusiti iščerupati ištampan (prema ištampati)
istoznačnica istučen (prema istući) ištampati
iščešljan (prema iščešljati)
istoznačnost - instr. jd. istoznačnošću/ istući - prez. istučem, aor. 213. jd. istuče iščešljati ištekati
istoznačnosti istumačen (prema istumačiti) iš četkan (prema iščetkati) itekakav - gen. jd. itekakva
istozvučan istumačiti iščetkati itekako pril.
istozvučnica istup iščezavanje (prema iščezavati) itekolik - gen. jd. itekolika
istozvučnost - instr. jd. istozvučnošću/ istupiti (prema istup) iščezavati itekoliko pri/o
istozvučnosti istupiti (prema tup) iščeznuće (prema iščeznuti) itinerar
istrabunjati istupjeti - glag. prid. rad. istupio iš čeznuti itko - gen. ikoga
istraženost - instr. jd. istraženošću/ - ženo istupjela, glag. prilo proŠo istupjevši iščiljeti - glag. prid. rad. iščilio - ženo iščiljela, ivan-cvijet (v. § 208)
istraženosti istupijen (prema istupiti) glag. pril. proŠo iščiljevši ivančica
istražitelj istupnica iščistiti iverčić
istražiteljica istuširati iščišćavanje (prema iščišćavati) ivragnpril.
istražiteljičin (prema istražiteljica ) istutnjiti iščišćavati izaći - prez. izađem, imp. izađi, aor. izađoh
istraživač isukati - prez. isučem, imp. isuči iščišćen (prema iščistiti) izazivač
istraživačica isusovac - vok. jd. isusovče iščišćivanje (prema iščišćivati) izazivačica
istraživački isusovački iščišćivati izazivački
istraživalački isušen (prema isušiti) iščitan (prema iščitati) izbacivač
istrčati isušiti iščitati izbacivačica
istrčavanje (prema istrčavati) isušivač iščitavanje (prema iščitavati) izbačaj
istrčavati isušivanje (prema isušivati) iščitavati izbečen (prema izbečiti)
istrebitelj (v. § 26) isušivati iščlaniti izbečiti
istrebljenje (prema istrijebiti) (v. § 26) isuti iščlanjen (prema iščlaniti) izbičevan (prema izbičevati)
istrebljiv (v. § 26) isuviše pr/I. iščlanjenje (prema iščlaniti) izbičevati
istrebljivač (v. § 26) išamaran (prema išamarati) iščuditi izbijač
istrebljivački (v. § 26) išamarati iščuđavanje (prema iščuđavati se) izbijačica
istrebljivanje (prema istrebljivati) (v. § 26) išaran (prema išarati) iščuđavati se izbijeliti
istrebljivati (v. § 26) išarati iščuđivanje (prema iščuđivati se) izbijeljen (prema izbijeliti)
istrenirati iščačkan (prema iščačkati) iščuđivati se izbijeljeti - glag. prid. rad. izbijelio
istresen (prema istresti) iščačkati iščupan (prema iščupati) - ženo izbijeljela, glag. pril. prošo izbijeljevši
istresti - prez. istresem iščahuriti se iščupati izbjeći
istrgati iščašen (prema iščašiti) išćuškan (prema išćuškati) izbjegavati
istrgnuti iščašenje (prema iščašiti) išćuškati izbjeglica
istrijebiti iščašiti išetati ( izići šetajući ) - prez. išećem/išetam, izbjegličin (prema izbjeglica)
istrijebljen (prema istrijebiti) iščašivanje (prema iščašivati) imp. išeći/išetaj izbjeglički
istrijeti - prez. istrem/istarem, imp. istri/ iščašivati išetati se ( dovoljno šetati ) - prez. išećem sei izbjeglištvo
istari, aor. istrijeh, glag. prid. rad. istro - iščehan (prema iščehati) išetam se, imp. išeći se/išetaj se izbjegnuti
ženo istrla, glag. pril. proŠo istrijevši/istrvši iščehati išiban (prema išibati) izbjeljivanje (prema izbjeljivati)
istriotski iščekati išibati izbjeljivati
istrorumunjski iščekivanje (prema iščekivati) išijas (i ishijas) izblijedjeti - glag. prid. rad. izblijedio - ženo
istrošen (prema istrošiti) iščekivati išijatičan (i ishijatičan) izblijedjela, glag. pril. prošo izblijedjevši
istrošenost - instr. jd. istrošenošću/ iščeprkan (prema iščeprkati) išijatičar (i ishijatičar) izbliza pril.
istrošenosti iščeprkati iškolovan (prema iškolovati) izbliže pri!
istrošiti iščerečen (prema iščerečiti) iškolovati izbijeđivanje (prema izbijeđivati)

! :
! ! •
1 4�.�P�
� R�A�
VO
�P

izbijeđivati
�I=N�
S�I R�J�
E=�
N�I K�__________________________________-- ---- --___________

izglačanost - instr. id. izglačanošću!

�::::: ----------

izjutra pri!.
------------------------------------�1�

izmijesiti
A�
4 .�P�R� O�
V= N�
IS�
P= IR Č IK
�J�E��N�
II
I
I,

I
izbočen (prema izbočiti) izglačanosti izmiješan (prema izmiješati)
izlagač
izbočenost - instr. id. izbočenošću! izglačati izlagačica
izmiješati
izbočenosti izgladiti izlagački
izmiješen (prema izmijesiti) !
izbočenje (prema izbočiti) izgladniti eći (se) izmjena
izl
izbočina izgladnjelost - instr. id. izgladnjelošću! izletnica izmjence pri!.
izbočiti izgladnjelosti izletničin (prema izletnica) izmjenice pri!.
izbornički izgladnjeti - glag. prid. rad. izgladnio - ženo izletnički izmjeničan
izbornik - vok. id. izborniče izgladnjela, glag. pril. prošo izgladnjevši izletnik - vok. id. izletniče izmjeničnost - instr. id. izmjeničnošću!
izglađen (prema izgladiti) izmjeničnosti
izbrazdan (prema izbrazdati) izliječen (prema izliječiti)
izbrazdati izglasa pri/o izliječenost - instr. id. izliječenošću! izmjenljiv
izbrazditi izgnanički izlij ečenosti izmjenljivost - instr. id. izmjenljivošću!
izbražđen (prema izbrazditi) izgnanik - vok. id. izgnaniče izlij ečiti izmjenljivosti
izbrijati izgnječen (prema izgnječiti) izlij egati se izmjenjiv
izgnječiti izlijepiti izmjenjivač
izbrojen (prema izbrojiti)
izbrojiti izgorjeti - glag. prid. rad. izgorio - ženo izlij epljen (prema izlijepiti) izmjenjivačica
izgorjela, glag. pril. prošo izgorjevši izlij etanje (prema izlijetati) izmjenjivački
izbrojiv
izdahnuće (prema izdahnuti) izgrađen (prema izgraditi) izlij etati - prez. izlijećem, imp. izlijeći izmjenjivanje (prema izmjenjivati)
izgrađenost - instr. id. izgrađenošću! izlijevanje (prema izlijevati) izmjenjivati
izdajica
izgrađenosti izlijevati izmjenjivost - instr. id. izmjenjivošću!
izdajičin (prema izdajica)
izdajnica
izgrađivanje (prema izgrađivati) izložak - gen. id. izloška, nom. mn. izlošci izmjenjivosti
izgrađivati izložba izmjera
izdajničin (prema izdajnica)
izgrditi izlučen (prema izlučiti) izmjeriti
izdajnički
izgrđen (prema izgrditi) izlučenje (prema izlučiti) izmjerljiv
izdajnik - vok. id. izdajniče
izgreben (prema izgrepsti) izlučina izmjestiti
izdaleka pri!. izmješten (prema izmjestiti)
izgrednica izlučiti
izdalje prilo izmještenje (prema izmjestiti)
izgredničin (prema izgrednica) izlučivati
izdaljega prilo izmlaćen (prema izmlatiti)
izgrednički izluditi
izdatak - nom. mn. izdaci (v. § 50) izgrednik - vok. id. izgredniče izludjeti - glag. prid. rad. izludio - ženo izmlatiti
izdavač izgrepsti - prez. izgrebem izmočiti
izludjela, glag. pril. proŠo izludjevši
izdavačica izgristi - prez. izgrizem izluđen (prema izluditi) izmoći
izdavački izići - prez. iziđem, imp. iziđi, aor. iziđoh izluđivanje (prema izluđivati) izmršavjelost - instr. id. izmršavjelošću!
izdavna pri!. izjedipogača izluđivati izmršavjelosti
izdići izjednačavan (prema izjednačavati) izlječeuje (prema izliječiti) izmršavjeti - glag. prid. rad. izmršavio - ženo
izdignuće (prema izdignuti) izjednačavanje (prema izjednačavati) izlječiv izmršavjela, glag. pril. prošo izmršavjevši
izdijeliti izjednačavati izlječivost - instr. id. izlječivošću!izlječivosti izmučen (prema izmučiti)
izdisaj izjednačen (prema izjednačiti) izljev izmučenost - instr. jd. iZIDučenošću/
izdjeljan (prema izdjeljati) izjednačenje izljubiti izmučenosti
izdjeljati izjednačiti izljubljen (prema izljubiti) izmučiti
izdojen (prema izdojiti) izjednačivan (prema izjednačivati) izmalapri!. izmućkati
izdojiti izjednačivanje (prema izjednačivati) izmalena pri!. izmusti - prez. izmuzem
izduben (prema izdupsti) izjednačivati izmeđUprij. iznaći - prez. iznađem, imp. iznađi,
izdubiti izjelica izmetak - nom. mn. izmeci (v. § 50) aor. iznađoh
izdubljen (prema izdubiti) izjeličin (prema izjelica) izmetati - prez. izmećem, imp. izmeći iznad prij.
izdupsti - prez. izdubem izjelički izmijeniti iznadosjetni
izglačan (prema izglačati) izjesti izmijenjen (prema izmijeniti) iznadprosječan

•
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

iznadprosječnost - instr. jd. izokola prilo izrađivačica izvadak - gen. jd. izvatka,
nom. mn. izvaci (v. § 50)
iznadprosječnošću/iznadprosječnosti izokromatika izrađivački
izrađivan (prema izrađivati)
iznajmiti izolacija izvaditi
izvađen (prema izvaditi)
iznajmljivač izolacijski izrađivanje (prema izrađivati)
izvan prij.
iznajmljivačica izolacionistički izrađivati
izvana pri/.
iznajmljivački izomasa izrana pril,
iznajprije prilo izopačavati se izvanbračni
izranije pri/o
iznebuha pri/o izopačen (prema izopačiti se) izraslina
izvanbrodski
iznemoći izvanjezični
izopačenost - instr. jd. izopačenoš ću/ izrastak - gen. jd. izraska, nom. mn. izrasci
izvanmaternični
iznenada prilo izopačenosti izrašćivanje (prema izrašćivati)
iznenaditi izopačenje (prema izopačiti se) izrašćivati
izvannastavni
iznenađen (prema iznenaditi) izopačiti se izrečen (prema izreći)
izvanorbitalan
iznenađenost - instr. jd. iznenađenošću/ izopačivati se izvanpansionski
izreći - prez. izrečem/izreknem,
iznenađenosti izopćavanje (prema izopćavati) izvanparlamentaran
aor. 2/3. jd. izreče
iznenađenje (prema iznenaditi) izopćavati izrezak - gen. jd. izreska, nom. mn. izresci
izvanparnični
iznevjeravati izopćen (prema izopćiti) izricati - prez. izričem, imp. izriči
izvanserijski
iznevjeren (prema iznevjeriti) izopćenica izričaj
izvanstranački
iznevjeriti izopćeničin (prema izopćeniea) izvanvremenski (v. § 26)
izričit izvanzemaljac - vok. jd. izvanzemaljče
iznići - aor. 2/3. jd. izniče izopćenik - vok. jd. izopćeniče izričitost - instr. jd. izričitošću/izričitosti
iznijansiran izopćenost - instr. jd. izopćenošću/ izvanzemaljski
izrijekom prilo izvesti - prez. izvedem
iznijansiranost - instr. jd. iznijansiranošću/ izopćenosti
iznijansiranosti izopćenje (prema izopćiti)
izroditi izvesti (prema nesvTŠ. izvoziti) - prez. izvezem
izrođen (prema izroditi) izvesti (prema nesvrš. vesti) - prez. izvezem
izniknuti izopćiti izrogačiti
iznojen (prema iznojiti) izopćivanje (prema izopćivati) izvidjeti - glag. prid. rad. izvidio - ženo
izručen (prema izručiti) izvidjela, glag. prH . prošo izvidjevši
iznojiti izopćivati izručenje (prema izručiti) izviđač
iznova pril. izoproces
izručiti
iznuđen (prema iznuditi) izosilabički izvidačica
izručivanje (prema izručivati)
iznuđenje (prema iznuditi) izostaklo izviđački
iznuđivač izostolarija
izručivati izviđanje (prema izviđati)
izručke pri/o izviđati
iznuđivačica izotermički
izučavan (prema izučavati) izvijač
iznuđivački izotonički
iznuđivanje (prema iznuđivati) izučavati izvijestiti
izotonik
iznuđivati izučen (prema izučiti) izviješće (i izvješće)
izrabljivač
iznutra pri!. izrabljivačica izučiti izviješten (prema izvijestiti)
izobila pri/o izrabljivački izumrijeti - prez. izumrem, imp. izumri. izvikivač
aor. izumrijeh, glag. prid. rad. izumro izvikivačica
izobilje izračiti
- ženo izumrla, glag . pril. prošo izumrijevši/
izobličavanje (prema izobličavati) izračWl izvikivački
izumrvši izvisoka prilo
izobličavati izračunati
izobličen (prema izobličiti) izračunavati izupčati izviždan (prema izviždati)
izobličenost - instr. jd. izobličenošću/ izradak - gen. jd. izratka, izustiti izviždati
izobličenosti nom. mn. izraci (v. § 50)
izušćen (prema izustiti) izvjesiti
izobličenje izradba izušćivanje (prema izušćivati) izvjesnost - instr. jd. izvjesnošću/izvjesnosti
izobličiti izrađen (prema izraditi) izušćivati izvjestan - odr. obI. izvjesni
izobličivanje (prema izobličivati) izrađenost - instr. jd. izrađenošću/ izuzeće (prema izuzeti) izvjestUac - vok. jd. izvjestioče
izobličivati izrađenosti izuzetak - nom. mn. izuzeci (v. § 50) izvjestUački
izodavna prilo izrađivač izuzev(ši) prij. izvjestitelj

•
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

izvjestiteljica izvrćen (prema izvrtj eti) J

jamb
izvjestiteljičin (prema iZvjestiteljica) izvrći jamčenje (prema jamčiti)
izvješće (i izviješće) izvrgnuće (prema izvrgnuti) jamčevina
izvješćivan (prema izvješćivati) izvrgnuti jamčiti
jabučar
izvješćivanje (prema izvješćivati) izvrsnost instr. jd. izvrsnošću/izvrsnosti jampski
jabučarica
-

izvješćivati izvrstan odr. obI. izvrsni jantar

jabučarka
-

izvješen (prema izvjesiti) izvrtjeti glag. prid. rad. izvrtio janjčić

jabučast
- - ženo
izvještačen (prema izvještačiti se) izvrtjela, glag. pril. prošo izvrtjevši janje
jabučica
izvještačenost instr. jd. izvještačenošću/ izvučen (prema izvući) janjeći prid.
jabuĆlli
-

izvještačenosti izvući prez. izvučem, aor. 2/3. jd. izvuče janjičar

jabučnica
-

izvještačiti se ižariti japodski

jabučnjak
izvještaj ižarivanje (prema ižarivati) jarac vok. jd. jarče
jabukovača
-

izvještavan (prema izvještavati) ižarivati jarčenje (prema jarčiti se)

jačanj e (prema jačati)
izvještavati iždrijebiti jarčetina
jačati
izvješten (prema izvještiti se) iždrijebljen (prema iždrijebiti) jarčevac
jačina
izvještiti se ižđikati jarčevina
jačka
izvjetriti ižeći jarčić
jačmičak
izvježban (prema izvježbati) ižedniti jarčina (prema jarac)
jaćenje (prema jatiti)
izvježbanost - instr. jd. izvježbanošću/ ižednjeti glag. prid. rad. ižednio
- - ženo
jadac gen. jd. jaca (v. § 50), vok. jd. jače
-
jarčina (prema jarak)
izvježbanosti ižednjela, glag. pril. prošo ižednjevši
(v. § 50), nom. mn. jaci (v. § 50) jarčiti se
izvježbati ižednjivanje (prema ižednjivati) jarčji
jadan kamp. jadniji, sup. najjadniji
izvlačenje (prema izvlačiti)
-
ižednjivati
jadič (biljka) jarebičar
izvlačiti ižeti
jadić (prema jad) jarebičica
izvlastiti ižežen (prema ižed) jarebičji
izvlašćivan (prema izvlašćivati) jadničak
ižimač jareći prid.
izvlašćivanje (prema izvlašćivati) jadnoća
ižimačica jarič ( biljka)
jaganjac vok. jd. jaganjče
izvlašćivati ižimanje (prema ižimati)
-

jaganjčić jarić (jare)

izvlašten (prema izvlastiti) ižimati
jagodičast jarmenjača
izvodilac vok. jd. izvodioče iživcirati
jarostan odr. obI. jarosni
-

izvodilački jagodični -
iživjeti se - glag. prid. rad. iživio se- ženo
jasan kamp. jasniji, sup. najjasniji
izvođač iživjela se, glag. pril. prošo iživjevši se jagorčac -

jagorčevina jasenovača
izvođačica iživljavati
jagorčika jasikovača
izvođački iživljen (prema iživjeti se)
jasnoća
izvođen (prema izvoditi) iživljenost instr. jd. iživljenošću/
jahač
jahačica ( ona koja jaše)
-
jastreb
izvođenje (prema izvoditi) iživljenosti
izvojevati jahački jastrebić
ižlijebiti
izvolijevanje (prema izvolijevati) jahaći prid. jastučac
ižlijebljen (prema ižlijebiti)
izvolijevati ižlijebljenost - instr. jd. ižlijebljenošću/ jahaćica (jahaća životinja) jastučak
izvor-voda (v. § 208) ižlijebljenosti jahta jastučić
izvorčić ižljebina jajčar jastučiti
izvoznički ižljebljenje (prema ižlijebiti) jajolik jastučnica
izvoznik vok. jd. izvozniče ižljebljivanje (prema ižljebljivati) jajovod jastuk
jatačenje (prema jatačiti)
-

izvožen (prema izvoziti) ižljebljivati jak kamp. jači, sup. najjači

-

izvoženje (prema izvoziti) ižmikati - prez. izmičem/ižmikam, jakostan - odr. obI. jakosni jatačiti
izvraćanje (prema izvraćati) imp. ižmiči/ižmikaj jamac - vok. jd. jamče jatački
izvraćati ižvakati - prez. ižvačem, imp. ižvači jamačno pri!. jatak vok. jd. jatače
-
 '.
1 4.

jatiti
jauk
PRAVOPISN I RJEČNIK

jaukati -
- J'ednadžba
'--'-'-'-'-"-====='---------------______________

prez. jaučem, imp. J' auči

jednakodijelan
J' ednakomJ' eran
T�- . j
:
- ' --
ednomJesec
j ednomuštvo
j ednoobrazan
-
, ------------J'em
'ru-
-
-a-
--

jemati (brati grožđe)

J' ematva
jen
:: ��"-"
c'l'ca------..C=:'2':"'..':�:'.:"..'
14. PRAVOP I SNI RJEČNIK

javašluk jednakovrijedan j ednoobraznost - instr. jd.

javorić jednakovtijednica j jednoobraznošću/jednoobraznosti jestan - odr. obi. jesni
jednakovrijednost - jetkost - instr. jd. jetkošću/jetkosti
jazavčar Instr. jd. ednook
jazavčji jednakovrijednošću/jednakovrijednosti j ednoosovinski jetrenjača
jednobojan j ednorog jetrva
ječam
jednoboštvo j ednosjed jezerčica
ječanje (prema ečati)
j jednobožac - gen. jd. jednobošca, j ednosložan jezgra
ječati
vok. jd. jednobošče, nom. mn. jednobošci j ednosmjeran jezičac
ječerma
jednobožački j ednosoban jezičak
ječmen
jednobrazdan - odr. obi jednobrazdni (v. j ednostaničan jezičar
ječmenac § 49)
jednocijevan j ednostran jezičarka
ječmenica
jednocijevka - gen. mn. jednocijevakal j dnostranačje
je jezičast
ječmenište
jednocijevki/jednocijevkal jednostranački jezičav
ječmenjača
jednocjevaka ednostruk jezičavost instr. jd. jezičavošću/jezičavosti
ječmičak
jezičić
-

jednoč (i jednoć) pri! j ednosupnica

ječmište
jednočiuka jjednosveščan jezičina
jedaći prid.
jednočlan ednotarifill jezični
jedak - odr. obi jetki, kamp. jetkiji, jezik
jednoć (i jednoč) pril. jjednotjedni
sup. najjetkiji jezikoslovac vok. jd. jezikoslovče
jednodijelan jednotračan
jedan, jedna, jedno br. ; jedan jedini,
-

jednovalentan jezikoslovka
jedan te isti jednodimenzionalan
ednovrstan - odr. obi jednovrsni jezikoslovlje
jednodnevan
jedanaest br.
jjednoznačan jezikoznanstvo
jednodušan
jedanaesterac jeznit
jednoglasan ednoznačnost - instr. jd. jednoznačnošćul
jedanaestero j jednoznačnosti jeznitski
jednogočad
jedanaesti br. jež
jednogoče (prema jednogodac) ednoženstvo
jedanaestica
(v. § 50)
j
jednožičan jež-frizura (v. § 208 )
jednogočić (prema jednogodac) (v. § 50)
jedanaestina jdđenje (prema jezditi)
jednogodac gen. jd. jednogoca (v. § 50) , jednožilan
jedanaestogodišnjak _ vok. jd. ježić
vok. jd. jednogoče (v. § 50) , edriličar
-

jedanaestogodišnjače jjedriličarka jo-jo (v. § 215 ) im.

nom. mn. jednogoci (v. § 50)
j edanaestogodišnji jedriličarski joga
jednogodišnjak vok. jd. jednogodišnjače
jedanaestorica jedriličarstvo jojoba
jednogodišnji
-

jedanput pril. J'edrl'tl' J'učer pril.

J'ednoJ'aJ'čanl'
je danput-dvaput (v. § 282) pril. jedro jučerašnji
jednojezičnik
jedanputjedan (tablica množenja) edvapril. judaist
jednojeZičnost - instr. jd. jednojezičnošćul
jedić (biljka) j edva-jedvice (v. § 282) pril. judaistički
jednojezičnosti
jedincat u jedan J'edincat j eftimba jug
je dnokatnica
jedinčad je dnoldek
j
jeftin - kamp. jeftiniji, sup. najjeftiniji jug-jugoistok (v. § 214)
jedinče ' dnokratan
Je jeftinoća jug-jugozapad (V. § 214)
jedinični jednoličan jektičav jugo
jedinorođen jednoličnost - instr. jd. jednoličnošćul ektika jugoistočni
jednačak jjelengljiva jugoistočnjak - vok. jd. jugoistočnjače
jednoličnosti
jednačenje (prema jednačiti) jednom pril. elotoč jugoistok
jednačiti jjemač jugonostalgičar
jednom-dvaput (v. § 282) pril.

d
..

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK

jugonostalgičarka kačket kanalizacija

kalendarić
jngounitarizam kaćiperka kalk kancelarija
jugozapad kaćiperstvo kalkulacija kancelarijski
jugozapadni kaćun kalkulacijski kancerogen
jngozapadnjak - vok. jd. jugozapadnjače kaćunak kaloričan kanconijer
jukstapozicija kad-tad (v § 282) pril. kaloričnost - instr. jd. kaloričnošću/ kandža
jumfer (i jungfer) kadetski kaloričnosti kandžija
junac - vok. jd. junče kadgod pril. kalorija (v. Dodaci) kandžijanje (prema kandžijati)
junačan - kamp. junačniji, sup. uajjunačniji kadikad( a) pril. kalorijski kandžijati
junačenje (prema junačiti se) kadionica kalpačić kanon
junačić kadionik kalpačina kanonički
junačina kadli vez. kalp ak kanonik - vok. jd. kanoniče
junačiti se kadli-tadli (v. § 282) pril. kaluđer kanonizacija
junački kaluđerica kantautor
kadšto pril.
junak - vok. jd. junače kaluđeriti kanton
kađen (prema kaditi)
junaštvo kalup čić kantonizacija
kađenje (prema kaditi)
junčić kalupčina kanjon
kafić
juneći prid. kaljača kaos
kaić
jungfer (i jumfer) kamarila kaotičan
kaiš
junior kambrij kaotičnost - instr. jd. kaotičnošću/
kaišanje (prema kaišati)
juniorski kamčenje (prema kamčiti) kaotičnosti
kaišar
jurčica ( biljka) kamčiti kapelnički
kaišarenj e (prema kaišariti)
juridički kamečak kapelnik - vok. jd. kapelniče
kaišariti
jurisdikcija kameleon kapetanija
kaišati
juristički kamenčić kapija
kaj ( što) zam.
južni - kamp. južniji, sup. najjužniji kamenčina kapitalistički
kajak
južnoamerički kamenolom kapitulacija
kajkavac - vok. jd. kajkavče
južnoslavenski kamenolomac - vok. jd. kamenolomče kapljični
kajkavica kapriciozan
južnjački kamenorez
kajkavka kapucin
južnjak - vok. jd. južnjače kamenorezac - gen. jd. kamenoresca, vok. jd.
kajkavština kapučino
kamenorešče, nom. mn. kamenoresci
kajmak kamenorezački kapuljača
kakadu - gen. jd. kakadua kaputić
kamerman
kakao - gen. jd. kakaa kamičak karabinjer
K kakav-takav (v. § 242) kamion karađoz
kakavgod - gen. jd. kakvagod kamogod pril. karakterističan
kaki neskI. prid. (v. § 246): kaki boja, kamoli vez. karakterističnost - instr. jd.
kabaničar kaki maskirno odijelo kamp karakterističnošću/karakterističnosti
kabao - gen. jd. kabla kako-tako (v. § 282) pril. kamp-knćica (v. § 208) karanfil
kabel - gen. jd. kabela kakofoničan kampanja karanfilak
kabelopolagač kakofonija kamper karanfilčić
kablić kakogod pril. kampirati karanfilić
kabriolet kakono pril. kamuflaža karaoke mn.
kačica kakvoća kanader karaoke-bar (v. § 208)
kačka kalambur kanalčić karaoke-zabava (v. § 208)
kačkanje (prema kačkati) kaleidoskop kanalčina karate - gen. jd. karatea
kačkati kalendarčić kanalić karatistički

rt
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

kardiogram katalektički kičmeni

kaznionički
kardiokirurg katalektični kičmenjak
kazuistički
kardiokirurgija kataleptički kazuistika kićen (prema kititi)
kardiokirurški kataleptični kićenost - instr. jd. kićenošću/kićenosti
kažiprst
kardiolog katalitički kićenje (prema kititi)
kažnjenica
kardiologija katalitični
kažnjeuičin (prema kažnjenica) kijača
kardiologijski kataloški kijamet
kažnjeuički
karfiol katamaran kikiriki - gen. jd. kikirikija
kažnjenik - vok. jd. kažnjeniče
kari - gen. jd. karija katastrofičar kiklop
kćerčica
karijatida katastrofičarka
kćerinski kilobajt (v. Dodaci)
karijera kategOričan
kćerka kilogram ( v. Dodaci)
karijeristički kategoričnost - instr. jd. kategoričnošću/
kćerkica kiloherc (v. Dodaci)
karijes kategoričnosti
kći kilokalorija (v. Dodaci)
kariola kation
kečap kilovat (v. Dodaci)
karioplazma katkad(a) pril.
kečiga kilovatsat (v. Dodaci)
kariotip katkadašnji kečka kinč
karmelićanin katoličanstvo kemičar kinčenje (prema kinčiti)
karmelićanka katolički kemičarka kinčiti
kartografija katolik - vok. jd. katoliče kemija kinđurenje (prema kinđuriti)
kartončić katolikinja (i katolkinja) kemijski kinđuriti
kartončina katolištvo kemikalija kinetički
kartotečni katolkinja (i katolikinja) kemoterapija kineziologija
kartoteka kauboj kemoterapijski kinodvorana
kasač kaubojski kenozoički kinoglumac
kasačica kaucija kenozoik kinohit
kasački kauč kenozojski kinoindustrija
kaseta (i kazeta) kaučnk kentum-jezik (v. § 208) kinokamera
kasetni (i kazetni) kaučnkovac keramičar kinologija
kasica kaurčad keramičarka kinonajava
kasica-prasica (v. § 215) kaurče keramički kinooperator
kasino kaurin kesten-pire (v. § 208) kinopredstava
kaskada kava kestenčić kinoprojektor
kaskader kavana kestenić kinorepertoar
kasko - gen. jd. kaska kavga kestenjast kinotečni
kasko-osiguranje (v. § 208) kavgadžija kestenjastosmeđ (v. § 234) kinoteka
kasnobarokni kavijar keš (gotOVina) kinoulaznica
kasnojesenski kavopija kiberdjevojka kiosk
kasnonoćni kazališni kibermomak kipćenje (prema kiptjeti)
kasnorenesansni kazančić kibernetičar kipić
kasnosrednjovjekovni kazančina kibernetičarka kipjeti - glag. prid. rad. kipio - ženo kipjela
kastanjete mn. kazein kiberpanker kipljenje (prema kipjeti)
kasting kazeta (i kaseta) kiberprostor kiptjeti - glag. prid. rad. kiptio - ženo kiptjela
kastracija kazetni (i kasetni) kič kipući prid.
kastracijski kazivač kičeraj kirija
kašičica kazivačica kičica ( biljka) kirijaš
katakombe mn. kaznionica kičma kirijašenje (prema kirijašiti)

•
14. PRAVOPISNI RJEČNIK T-'
I 1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK

kirijašiti klijent klopka književnički

kiropraktika klijentela klop otac gen. jd. klopoca (v. § 50),
- književnik vok. jd. književniče
-

kiropraktičar klij ešta mn. nom. mn. klopoci (v. § 50) književnokritički
kirurgija kliješten (prema kliještiti) klorofil književnopovijesni
kišomjer gen. mn. kišomjera
- kliještenje (prema kliještiti) klub književnostilistički
kišonosan kliještiti klub- garnitura (v. § 208) književnoteorijski
kitolovac vok. jd. kitolovče
- klijet klup čast književnoznanstveni
kitolovački klijetka dat./lok. jd. klijeci/klijetki (v. § 50) ,
- klup čati knjižničar
kivi gen. jd. kivija
- gen. mn. klijetaka/klijetki/klijetka klup čiti se koagulacija
kladionica kliktati prez. klikćem, imp. klikći
- klupko gen. mn. klubaka
- koaksijalan
kladioničar klima klupski koalicija
kladioničarka klima-uređaj (v. § 208) kljenut instr. jd. kljenuću/kljenuti
- koalicijski
kladionički klimakteričan ključ koalicionaš
klađenje (prema kladiti) klimakterij ključanica koautor
klafrača klimatizacija ključanje (prema ključati) kobac gen. jd. kopca, vok. jd. kopče,
-

klaonički klimatizacijski ključar nom. mn. kopci

klasicistički klimatofiziologija ključarica kobasičar

klasicizam klimatologija ključaričin (prema ključarica) kobilični
klasičan klimatski ključati ( kipjeti, vreti ) kočenje (prema kočiti)
klasičar klinčac ključić kočija
klasički klinčanica ključni kočijaš
klasičnost instr. jd. klasičnošću/klasičnosti
- klinčić kljuučić kočijaški
klasifikacija klinički kljuučina kočni
klasifikacijski kliring kljunić kočnica
klaun klirinški kljunorožac gen. jd. kljunorošca,
- kočničar
klaustrofi1ija klišej - gen. jd. klišeja nom. mn. 1djunorošci kočnički
klaustrofobičar klišejiziran (prema klišejizirati) kmečati kočoperan
klaustrofobičarka klišejiziranost instr. jd. klišejiziranošću/
- kmetski kočoperiti se
klaustrofobija klišejiziranosti kmetstvo kočopernost instr. jd. kočopernošću/
-

klavičembalo klizač kneščić (prema knez) kočopernosti

klavijatura klizačica kneštvo koća
klaviristički klizački knežević koćar
klečati klizak odr. obI. kliski
- knjigodtžač koćarenje (prema koćariti)
klečećke pri!. kloaka knjigoljubac gen. jd. knjigoljupca,
- koćarica
klečećki pri!. klobučac vok. jd. knjigoljupče, nom. mn. knjigoljupci koćariti
klečica klobučar knjigotisak koćen (prema kotiti)
klekovača klobučarica knjigoveški koćenje (prema kotiti)
klenovača klobučarija knjigoveža kodeks
kleptokracija klobučarnica knjigovežnica koeficijent
kleptomanija klobučast knjigovodstvo koegzistencija
klerofašistički klobučati knjigovođa kofein
klerofašizam klobučić knjigovotkinja koferčić
klevetnički klobučnica knjiški koferčina
klevetnik vok. jd. klevetniče
- klokoč knjištvo koferić
klijanje (prema klijati) klokočika književnica koincidencija
klijati klonuće (prema klonuti) književničin (prema književnica) koincidirati

•
 �
-

� �
AV�O�P�IS�N�I�R�J�E�
1 4�.�P�R� I K�
N� ___________________________________________________ 1 4�.�
---------------------------------------------------� R�
P� �
AV�O�P�IS�N�I�R�J=E�N�
IK

koitus kolijevčica komedijant konačnica

koječiji gen. jd. koječijega
- kolijevka dat./lok. jd. kolijevci,
- komedijaš konačnost - instr. jd. konačnošću/
kojegdje pril. gen. mn. kolijevaka/kolijevki/kolijevka/ komediografija konačnosti
kojekad(a) pril. koljevaka komercijalan koncentracija
kojekakav gen. jd. kojekakva
- koliko-toliko (v. § 282) pril. komercijalistički koncenrričan
kojekako pril. kolikogod pri/. komercijalizacija koncentričnost - instr. jd. koncentričnošću/
kojekaković kolizija komfor koncentričnosti
kojekamo pril. kolnički komičan koncepcija
kojekud(a) pril. koloid komičar koncepcijski
koješta gen. koječega
- kolokacija komičarka koncern
kojetko - gen. kojekoga kolokvijalan komički koncert
kojiput pril. kolonija komičnost - instr. jd. komičnošću/ koncesionar
kojot kolonijalan komičnosti koncilijantan
kokain kolonijalistički komisija konclogor
kokošji kolonijalizam komisijski končac
kokotac -gen. jd. kokoca (v. § 50) , kolonistički komitent končan
nom. mn. kokoci (v. § 50) kolor-film (v. § 208) komitentski končar
kokpit kolor-televizor (v. § 208) komorač končati
koktel kolosiječni komornički končić
koktel-bar (v. § 208) kolosijek komornik vok. jd. komorniče
- končina
kolaboracija kolotečina komovača kondicija
kolaboracionist kolovođa kompaktan kondicijski
kolaboracionistički kolovoški kompanjon kondicional
kolač kolovoz kompanjouka kondom
kolačić kolumnistički kompendij kondotijer
kolaž kolutić kompenzacija kondukter
kolčenje (prema kolčiti) kolutićavac kompenzacijski konfederacija
kolčić koljač kompetencija konfederacijski
kolčina kolj ački kompetencijski konfekcija
kolčiti koljence - gen. mn. koljenaca/koljenca kompjutor konfekcijski
koleda koljenica kompjutoraš konfekcionar
koledski kolj enični kompjutorizacija konfesija
koledž koljeno - gen. mn. koljena kompleks konfesijski
koledžice mn. koljenović komplet konfesionalan
kolegijalan komadić komplikacija konfiguracija
kolektivistički komadićak komplot konfiguracijski
koleričan komarča kompost konllikt
kolerički kombajn kompozicija konformist
koleričnost -instr. jd. koleričnošću/ kombinacija kompromis konformizam
koleričnosti kombinacijski komunikej kongenijalan
kolerik vok. jd. koleriče
- kombinatorički komunist kongresnik vok. jd. kongresniče
-

kolesterol kombine - gen. jd. kombinea komunistički koničan

kolibrić kombinezon konačan koničnost - instr. jd. koničnošću/koničnosti
količ (onaj koji koli) kombomodem konačenje (prema konačiti) konjugacija
količina kombouteđaj konačište konjunkcija
količnik komedija konačiti konjunktiv

I i" i
"
!,i
 �-
�--
" eAA�e,�, �B"" - r ---� 'HAA�'�' �"" "

konjunktivitis kontrastnost (v. § 49) - instr. jd. ! koop erantica

korespondirati
(prema kooperantica) korice (prema korito) (v. § 50)
konjunktura kontrastnošću/kontrastnosti ko op erantičin
koričar
konopčar kontrašpijunaža ko op erirati
konopčić kontroverzan koordinacija
koričenje (prema koričiti)
koričiti
konopčina kontroverzija koordinacijski
koričnjak
konotacija konveksan koordinata
ko ordiniranje (prema koordinirati)
korijandar
konotacijski konvencija
korijen - nom. mn. korjenovi/korijeni
konsekntivan konvencionalan koordinirati
korijenak - gen. mn. korjenaka/korijenaka
konsekvencija konvertit kopač
koja kopa) korijenski
konsekventan konverzacija kopačica (ona
korijenje
konsenzus konverzija kopačka
kopaći prid. korisnički
konsignacija konvikt
korisnik - vok. jd. korisniče
konsignacijski konvoj kopaćica (oruđe za kopanje)
kop ča korisnost - instr. jd. korisnošću/korisnosti
konsonant konzalting
kop čanje (prema kopčati) korist - instr. jd. korišću/koristi
konsonantski konzaltinški
kop čati koristan - odr. obI. korisni
konspiracija konzekvencija
kopija koristoljubac - gen. jd. koristoljupca,
konstatacija konzekventan
konstelacija kopilot vok. jd. koristoljupče,
konzervans
konsternacija kopitac - gen. jd. kopica (v. § 50) , nom. mn. koristoljupci
konzervatorij
nom. mn. kopici (v. § 50) korjenar
konstitucija konzilij
kopljača korjenaš
konstitucijski konzistentan
kopljanički korjenašice mn.
konstitucionalan konzistorij
konstitucionalizam konzola kopljanik - vok. jd. kopljaniče korjenčić
koprivić korjenčina
konsultacija (i konzultacija) konzorcij
koprivnjača korjenika
konsultacijski (i konzultacijski) konzul
koprodukcija korjenit
kontakt konzulat
koprodukcijski korjenodubac - gen. jd. korjenodupca,
kontakt-osoba (v. § 208) konzultacija (i konsultacija)
koračaj vok. jd. korjenodupče,
kontakt-program (v. § 208) konzultacijski (i konsultacijski)
kontakt-telefon (v. § 208) konzumerizam koračanj e (prema koračati) nom. mn. korjenodupci
koračati korjenonožac - gen. jd. korjenonošca,
kontejner konzumistički
koračić vok. jd. korjenonošče,
kontekst konjak
koračina nom. mn. korjenonošci
kontinuum konjanički
korjenovanje (prema korjenovati)
kontraadmiral konjanik _ vok. jd. konjaniče koračiti
koračnica korjenovati
kontrabas konjče
korner
kontracepcija konjic - vok. jd. konjiče korbač
korbačić kornjača
kontracepcijski konjičak
korekcija kornjačevina
kontraefekt konjički
korelacija kornjačica
kontraindiciran konjić
kontraindikacija konjogojac _ vok. jd. konjogojče koren (prema koriti) kornjačji

kontranapad konjogojstvo korenje (prema koriti) koromač

korepeticija korozija
kontrapuukt konjokradica
korepeticijski korporacija
kontrarevolucija konjovodac - gen. jd. konjovoca (v. § 50),
korespondencija korporacijski
kontrarevolucionar vok. jd. konjovoče (v. § 50) ,
korespondent korpulencija
kontrasmjer nom. mn. konjovoci (v. § 50)
korespondentica korupcija
kontrast kooperacija
kontrastan - odr.. obI. kontrastni (v. § 49) kooperant korespondentičin (prema korespondentica) korupcionaš
 " . e"",,,,,,
������������
�",," -- --
' ��-- -- ------------------
-- -- -- --
' - -- ---- ---- ----------
�-
,[ � -- -
" . _w"", �","
---------------------------------- -- ----------��������
ru · Č
korup cionaški kovač ca VJ ak kr marica
korzo kovčeg
I kraliješ (i kralijež)
krčmaričin (prema krčmarica)
kosac -- vok. jd. košče kovčežić l kralijež (i kraliješ) krčmariti
kosač kovinotokar i kralješak (i kralj ežak) krčrniti
kosačica ( ona koja kosi ) kovrča .! kralješnica (i kralježnica) kreacija
kosaćica (oruđe za košnju ) kovrčanje (prema kovrčati) kralj ešnjak (i kralježnjak) kreč
kosidba kovrčast kralj ević krečana
kosijer ( oruđe) kovrčati kralježak (i kralj ešak) -- gen. jd. kralješka, krečiti ( bojiti zidove)
kosir ( riba) kovrčiti nom . mn. kralješci krečiti ( širiti noge)
kosirić kozerija kralježnica (i kralješnica) kreketati -- prez. krekećem, imp. krekeći
kosni (prema kost) kozičav kra1ježnjak (i kralješnjak) krem neskl. prid. (v. § 246); krem boja.
kosović kozlić kralj ić krem cipele
kost -- instr. jd. košću/kosti kozmetičar krasnopisac -- vok. jd. krasnopišče krem-juha (v. § 208)
kostreš kozmetičarka krasnorječiv krematorij
kostriješiti se kozmetičarski krasnorječivost -- instr. jd. krasnorječivošću/ kremen-kamen (v. § 208)
kostrijet -- instr. jd. kostrij eću/kostrijeti kozmetički krasnorječivosti krep
koščani kozmički krasnorječje krep-papir (v. § 208)
koščat kozmodrom krasopis krepak -- kamp. krepči/krepkiji (v. § 26)
koščatost - instr. jd. koščatošću/koščatosti kozmofizičar krasopisac -- vok. jd. krasopišče krepkost -- instr. jd. krepkošću/krepkosti
koščica (i košćica) kozmologija krastača (v. § 26)
koščina kozmonaut kratak -- kamp. kraći kreposnica (v. § 26)
koščuriua kozmopolit kratkoća kreposničin (prema kreposnica) (v. § 26)
košćica (i koščica) kozmopolitski kratko dometni kreposnik -- vok. jd. kreposniče (v. § 26)
košer neskl. prid. (v. § 246); košer brana kozmos kratkometražni krepost -- instr. jd. krepošću/kreposti
košić kožuh kratkonog (v. § 26)
koštica kožuščić kratkoprugaš krepostan -- ( § 26)
odr. obI. kreposni v.
koštičav kračanje (prema kračati) kratkorep kresta
koštuničav kračati ( postajati kratak) kratkoročan kreštalica
koštunjača kračica kratkosilazni kreštaličin (prema kreštalica)
koštunjavost -- instr. jd. koštunjavošću/ kračina kratkotrajan kreštanje (prema kreštati)
koštunjavosti kračun kratkouh kreštati (i kriještati)
koštunjičavac -- vok. jd. koštunjičavče kraćanje (prema kraćati) kratkovidan kreštav
kotac -- ( § 50),
gen. jd. koca v. kraćati ( skraćivati se, postajati kraći ) kratkovjek prid. kreštavac -- vok. jd. kreštavče
nom. mn. koci v. ( § 50) kraćen (prema kratiti) kravačac kreštavica
kotač kraćenje (prema kratiti) krčag kreštelica
kotačić krađa krčanje (prema krčati) krevetac -- ( § 50) ,
gen. jd. kreveca v.
kotiti se - impl. koćah se krajičak krčati nom. mn. kreveci v. ( § 50)
kotizacija krajina krčažić krevetak -- nom. mn. kreveci (v. § 50)
kotizacijski krajišnički krčenje (prema krčiti) krevetić
kotlić krajišnik -- vok. jd. krajišniče krčevina krezubac -- gen. jd. krezupca,
kotlokrpa krajnik krčidba vok. jd. krezupče, nom. mn. krezupci
kovač ( onaj koji kuje ) krajnji krčiti krezubičin (prema krezubica)
kovač (vrsta ribe) krajobraz krčkanje (prema krčkati) krič
kovačica krajolik krčkati kričanje (prema kričati)
kovačija krajputaš krčma kričati
kovački krakač krčmar kričav

ft
 �
". 'MW"'"

· ������'�
���
l , ��
�"""
l· ��
e�
------------------------------------------------------
kr čavost - nst d . kričaVo š ću/kričavo sti krivob o šrvo
I
, '
��
-------------------------------------------------
j aČm' ca
l' -��������
e-
" �,�,�,
' ����
krVoIo čno st - i nst d . krVOIo čno šcu /
�85N"

krijepiti krivobožac - gen. jd. krivobošca, krojaštvo krvoločnosti

krijepijen (prema krijepiti) vok. jd. krivobošče, nom. mn. krivobošci kroki - gen. jd. krokija krvoproliće
krijepijenje (prema krijepiti) krivokletnički krvosljednik - vok, jd. krvosljedniče
krokodilčić
krijes - nom. mn. kresovi/krijesovi (v. krivokletnik - vok. jd, krivokletniče krvožedan
§ 26) kromatski
krijesnica krivokletstvo krvožilni
kromofotografija
krijesničin (prema krijesnica) krivolovac - vok, jd, krivolovče ksenofobičan
kromolitografija
kriještanje (prema kriještati) krivolovački ksenofobija
kromosfera
kriještati (i kreštati) krivonožac - gen. jd. krivonošca, vok. jd. ksenofopski
kromosom
krijumčar krivonošče, nom. mn, krivonošci ksenoganIija
kromoterapija
krijumčarenje (prema krijumčariti) krivook kubični (v. Dodaci)
kromoterapijski
krijumčariti krivotvorina kubni (v. Dodaci)
kroničan
krijumčarka krivotvoritelj kučad
kroničar
krilonožac - gen. jd. krilonošca, krivotvoriteljica kučak
kroničarka
vok. jd. krilonošče, nom. mn. krilonošci e kučast
krivotvoriteljičin (prema krivotvoriteljica) kroničnost _ inst jd. kroničnošću/
krimić krivovjerac - vok. jd. krivovjerče, kuče (prema kučak)
kroničnosti
kriminalistički gen. mn. krivovJ'eraca kučenJ'e (prema kučiti)
kronologija
kriminologija krivovjeran kučetina (prema kučka)
kronometar
kriminologijski krivovjerje - gen. mn. krivovjerja kučica (prema kučka)
kroše _ gen, jd. krošea
kr rica krivovjerka - gen. mn. krivovjeraka/ kučica (prema kuka)
�l�P �
un krović
kr triler krivovjerki/krivovjerka kučić (prema kučak)
l krovnjača
krun
' milJ'e - gen. kr;��ilJ 'ea kr 'vovJ' erm'ca crna ( neobrađeno vI akno konoplje ili lana )
ku"
krpenjača
.LLLL.LLI.

krimobrada krivovjernički kučina (prema kučak)

krsni
krimpolicija krivovjernik - vok. jd. krivovjerniče kučiti (savijati; dokučiti; udarati komadom drveta
kršćanin
krimpolicijski krivovjernost - instr. Id. krivovjernošću/ po brodu i tako dozivati dupina)
kršćanka
krimvještačenje krivovjernosti kučji
kršćanstvo
krinka križić kučka
krtičji
kri01nice pri/, križić-kružić (v. § 21 5) kučketina (prema kučka)
krtičnjak kučkica (prema kučka)
kristaličan križopuće
krucijalan kuća
kristaličnost - instr. jd. kristaličnošću/ krkačenje (prema krkačiti)
kristaličnosti kruhoborac - vok, jd. kruhoborče kućanica
krkačiti
kristalofizika krumpir-salata (v. § 208) kućanički
krletka - dat./Iok, jd. krleci/krletki (v. § 50)
kristalografija krmača krumpirača kućanski
kristalokeInija krmčad krumpirić kućanstvo
kristalooptika krmče krunidba kućar
kristijanizacija krmčić krupje - gen. jd, krupjea kućarica
kriščica kroasan krupnoća kućarina
kriška kroatist krupno ok kućedomaćin
kritičan kroatistički kruščić kućegazda
kritičar kroatistika kruškovača kućenje (prema kućiti)
kritičarka kročiti krut - kamp, krući kućepazitelj
kritički kroćen (prema krotiti) kružić kućepaziteljica
kritičnost - instr. jd. kritičnošću/kritičnosti kroćenje (prema krotiti) kružnični kućepaziteljičin (prema kućepaziteljica)
krivac - vok. jd, krivče krojač krvnički kućerak
krivični krojačica krvnik - vok. jd. krvniče kućerina
krivičnost - instr. jd. krivičnošću/krivičnosti krojački krvoločan kućetina (prema kuća)

l
�"
� ��������-------------------
ffi'W"'"

kuće i
VĆ
kućevlasnica
�"," ------------------------------

kućevlasničin (prema kućevlasnica)

k
rum
kumić
če
--

kung-fu - gen. id. kung-fua

T
' i

l
::-
-------------------------------

a ja
alifik o·
kvalifikacijski
kvartar
---
lačan
laćanje (prema laćati)
laćati
" . 'MW " " , �"" "
------------������==�

kućevlasnički
kućevlasnik - vok. id. kućevlasniče
kućica (prema kuća)
kung-fu-film (v.
kunić
kunićarstvo
§ 208)
II kvatročento
kvazar
kvaziepohalan
ladičar
lada
ladar
kućić (osoba iz ugledne kuće, kolienović ) kunićevina kvazieuropski ladarenje (prema ladariti)
kućište
kućiti se (stvarati domaćinstvo )
kunsthistoričar
kunsthistorija
I
I
kvazinormalan
kvazipjesnik - vok. id. kvazipjesniče
ladariti
lagvić
kudgod pril. kunsthistorijski ' kvaziumjetnički lahorić
kudikamo pril. kup kvaziznanost - instr. id. kvaziznanošću/ laički
kudjelja kup-sistem (v. § 208) kvaziznanosti laik - vok. id. laiče
kuden (prema kuditi) kupač kvaziznanstven lajtmotiv
kudenje (prema kuditi) kupačica kvičanje (prema kvičati) lak - kamp. lakši
kuglač kupaći prid. kvičati lak im.
kuglačica kupaonica kvintilij arda im. lak-boja (v. § 208)
kuglični kupaonički kvintilij arditi br. lakaj
kuhača kupčić kvintilij ardu br. lakmus
kuhar kupe - gen. id. kupea kvintilijun br. lakmus-papir (v. § 208)
kuharica kupoprodaja kvintilijun im. lakoadetičar
kuharičin (prema kuharica) kupoprodajni kvintilij unti br lakoadetičarka
kuhinja kvisling lakoadetski
kurčevit
kvislinški lakoća
kuhinjski kurčiti se
kvocijent lakomislen
kujundžija kuriozitet
kvočka lakonog
kukavičji kurjačić
kvočketina lakorječiv
kukavički kurjačina
kvočkica lakorječivost - instr. id. lakorječivošću/
kukavičluk kurjačji
kvragu pril. lakorječivosti
kukavištvo kurjački
kvragu uzv. lakouman
kukcojed kurjak - vok. id. kurjače
kvrčiti lakovjeran
kukcožder kušač
kukičanje (prema kukičati) kušačica lakovjernost - instr. id. lakovjernošću/
kukičati kutak - nom. mn. kuci (v. § 50) lakovjernosti
kukurij ek kutić lakozapaljiv
kukurijekanje (prema kukurijekati) kudača L lakrdijanje (prema lakrdijati)
kukurijekati - prez. kukuriječem, kutomjer - gen. mn. kutomjera lakrdijaš
imp. kukuriječi kvačenje (prema kvačiti) lakrdijašica
kukurikanje (prema kukurikati) kvačica labijalan lakrdijašiti
kukurikati - prez. kukuričem, imp. kukuriči kvačilo im. labiodentalan lakrdijati
kul neskl. prid. (v. § 246) kvačiti labitint laktometar
kulminacija kvadratić labitintski lampion
kulminacijski kvadrilijardaim. laborantski lanca-probijanca (v. § 215)
kuloar kvadrilijarditi br. laboratorij lanč-paket (v. § 208)
kuloarski kvadrilijardu br laboratorijski lančan
kulučar kvadrilijun br. labudičin (prema labudica) lančanik
kulučiti kvadrilijun im. labudić lančast
k čad kvadrilijunti br. labudi lančić
rum

I
Je
14 P R AVO P IS N I RJ E Č N I K
��. ���������������__________________________________

lančina leća
-------------------� __ ---------------------------------------------------1�4�.P�R�A�V�O�P�IS�N�I�R�

leukemija lijenčina
- N�I�K
JE�C
�

laringal leći ( donositi mladunčad na svijet, ležati na jajima) lijenost - instr. jd. lijenošću/lijenosti
leuko citi im.
laringalan - prez. ležem lijep (vezno sredstvo pri gradnji ) im.
lent
laringologija leći ( zauzeti vodoravan položaj ) - prez. legnem/ lijep - kamp. ljepši
lezbijka
laringoskopija ležem lijepak ( muholovka; ljepilo) - gen. mn. lijepaka
lezbij ski
larinks ledac - gen. jd. leca (v. § 50) , § 272)
lezi-diži se (v. lijepiti
larpnrlartistički nom. mn. leci (v. § 50) lijepljen (prema lijepiti)
ležeći prid.
laser ledenjača lijepljenje (prema lijepiti)
ležećke pri!.
lasičica ledenjački lijepost instr. jd. lijepošću/lijeposti
ležećki pri!. -

lasičić ledi neskl. im. ; ledi Diana - gen. jd. ledi Diane lijer - nom. mn. ljerovi/lijerovi
ležišni
lasičji ledičan lijerica
ležište
lastavičica leđa li-la (v. § 282) pril. lijes - nom. mn. ljesovi/lijesovi
lastavičić leđenje (prema lediti) liberalistički lijeska - gen. mn. lijesaka!lijeski!lijeska/
lastavičin (prema lastavica) leđni licemjer ljesaka
lastavičji legionar licemjerje liješčica
lastavičnjak legitimistički licemjerka liješće
latičast lekcija licemjernički lijetanje (prema lijetati)
latični lekcionar licemjernik - vok. jd. licemjerniče lijetati - prez. lijećem!lijetam,
latifundija leksički licemjernost - instr. jd. licemjernošću/ imp. lijeći!lijetaj
latinički leksik licemjernosti lijev - nom. mn. ljevovi/lijevovi
latinični leksikografija ličan lijevak ( naprava za pretakanje tekućine) - nom. mn.
latinistički leksikografijski ličenje (prema ličiti) ljevkovi!lijevci, gen. mn. ljevkova/lijevaka
latinoglazba leksikografski ličilac - gen. jd. ličio če lijevanje (prema lijevati)
latinoljubavnik - vok. jd. latinoljubavniče lelekati - prez. lelečem, imp. leleči ličilački lijevati
latinoples lepetati - prez. lepećem, imp. lepeći ličilo im. lijevi prid.
laureat leptir-kravata (v. § 208) ličina lijevo pri!.
lavić leptirić ličinar lij evo-desno (v. § 282) pril.
lazanje mn. leptirnjača ličinka likovnjački
lažac - gen. jd. lašca, vok. jd. lašče, letač ličiti ( bojiti ) likovnjak - vok. j d . likovnjače
nom. mn. lašci letačica ličnost - instr. jd. ličnošću!ličnosti likvidacija
laži-maži (v. § 272) letački ličnjak likvidacijski
lažidoktor letak - nom. mn. leci ( v. § 50) liftboj likvidatnra
lažiprorok letargičan ligoč (životinja) lila neskl. prid. (v. § 246); lila haljina,
lažiumjetnik - vok. jd. lažiumjetniče letargija lihva lila rukavice
lažiznanost - instr. jd. lažiznanošću/ leteći prid. liječenje (prema liječiti) liliputanac - vok. jd. liliputanče
lažiznanosti letenje(prema letjeti) liječiti limfa
lažljivac - vok. jd. lažljivče letimice pri!. liječnica limfatičan
lažljivica letimičan liječničin (prema liječnica) limfni
lažljivičin(prema lažljivica) letimičnost - instr. jd. letimičnošću/ liječnički limfoterapija
lebdenje (i lebđenje) (prema lebdjeti) letimičnosti liječnik - vok. jd. liječniče limfoterapijski
lebdjelica letjelac - gen. jd. letioca, vok. jd. letioče liječništvo limunčić
lebdjeti - impf. lebđah, glag. prid. rad. lebdio letjelica lijeganje (prema lijegati) limunčina
- ženo lebdjela letjeličin (prema letjelica) lijegati limunić
lebđenje (i lebdenje) (prema lebdjeti) letjeti - i mpf. lećah, glag. prid. rad. letio lijeha linč
lebić - žen . letjela lijek - nom. mn. lijekovi linčovanje (prema linčovati)

I
lebićada letlampa lijen - kamp. ljenji/ljeniji linčovati

l
 '1".
-

�14�.�P�R�AV�O�P�I�SN�I�R�J�E��N�IK�___ __--
-------------------------------------------------- 14��P�R�
� . S N�I�R�J�E��N�
AV�O�P�I� IK
lindo lobotomičar lovac - vok. jd. lovče lukobran
lingvistički lobotomičarka lovački lukovača
lingvistika lobotomičarski lovnički lumpenproletarijat
lingvostilistički lobotomija lovo čuvar lunapark
lingvostilistika ločina (biljka) lovor lupeščić
liposukcija loćika (biljka, salata) lovor-grana (v. § 208) lupeški
lipovača loda lovor-vijenac (v. § 208) lupeština
lipovitamin logičan lovostaj lupeštvo
liptati - p rez. lipćem imp. lipći
, logičar lozovača lupež
litičar logičarka lož-ulje (v. § 208) luping
litičarka logički ložač lupinški
lisac - vok. jd. lišče logičnost - instr. jd. logičnošću/logičnosti ložački lutak - nom. mn. luci (v. § 50)
lisičarka logistički ložionica lutalački
lisičenje (prema lisičiti) logopedija ložionički luzer
lisičetina logoreja lubeničar
lisičica (prema lisica) logoterapeut lubeničarka
lisičica (vrsta gljive, lisičarka) lojalan lubeničica
lisičić lokacija luč (borovi na za potpalu, lučevina; svjetlo)
lisičina lokacijski
LJ
luča (baklja, zublja)
lisičiti lokalpatriot lučac
lisičji lokalpatriotizam lučar
lisić lječilišni
lokalpatriotski lučarica
lječilište
lisnica lokotić (
luče prema lutka) (v. § 50)
ljekar
listak - gen. jd. liska, nom. mn. lisci lokvanj lučenje (prema lučiti)
listan - odr. obI. lisni lomača ljekarica
lučevina
ljekarija
listićast lončani lučica (prema luka)
ljekarna
listićav lončanica lučić(prema luk)
ljekarnica
listonoša lončar lučina (prema luk)
listopad lončarija lučiti (dijeliti; odvajati; razlikovati: ispuštati) ljekarnički
listopadski lončarnica lučiti (prema luk) ljekarnik - vok. jd. ljekarniče
lišaj lončarski lučki ljekarništvo
lišajčić lončarstvo lučni ljekaruša
lišajić lončić lučonoša ljekovit
lišće lončina lud - kamp. ludi ljekovitost - instr. jd. ljekovitošću/
litanija longplejka ludača ljekovitosti
litar (i litra) (v. Dodaci) lopatičast ludički ljenčarenje (prema ljenčariti)
litografija lopatičica ludjeti - impl. ludah, glag. prid. rad. ludio ljenčariti
litosfera lopatični - žen. Iudjela ljenčuga
litra (i litar) (v. Dodaci) lopoč ludnički ljenguza
litrenjača lopočika ludorija lj enica
liturgički lopovčina ludački ljenivac - vok jd. lj enivče
liturgija loptač ludak - vok. jd. ludače ljenivica
liturgijski loptačica lues ljepahan
lobi - gen. jd. lobija loptački luetičan ljepak (listopadni grm iz porodice imela)
lobist loptica-hopsica (v. § 21 5) luetičar ljepak (prema lijepiti) prid.
lobistički loš - kamp. lošiji luetičarka ljepenka

.
'
n
14.
l
PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

ljepilo ljevač magareći prid.

M
ljepiv ljevački ------- magaričica
ljepivost - instr. jd. ljepivošću/ljepivosti ljevak (ljevoruk čovjek) - vok. jd. ljevače magičan
ljepljiv magičar
ljevakinja
ll1ač magičnost - instr. jd. magičnošću/
ljepljivost - instr. jd. ljepljivošću/ljepljivosti ljevaonica mačad magičnosti
ljepojka
ljevaonički mačak
ljepolik magija
ljevčić mače magijski
ljepolikost - instr. jd. ljepolikošću/
ljevčina mačetina magistar
lj epolikosti jd. mačevaoče
ljeven (prema liti) mačevalac - vok. magisterij
ljepook
ljevica mačevalački magistrand
ljeporječiv ntačevanje (prema mačevati)
ljevičar magistrat
ljeporječivost - instr. jd. ljeporječivošću/ mačevati
ljevičarenje (prema ljevičariti) magličast
ljeporječivosti mačica
ljevičariti magnetičan
ljepota .mačić
magnetičnost - instr. jd. magnetičnošću/
ljepotan ljevičarka mačji
magnetičnosti
ljepotančić ljevičin (prema ljevica) mačka
magnetofon
ljepotica ljevkast mačkast
magnetoskop
ljepotičin (prema ljepotica) ljevoruk mačketina
magnetoterapija
ljepšati ljevorukost - instr. jd. ljevorukošću/ mačkica
magnetoterapijski
ljepušan mačkula
ljevorukosti magnetski
ljepuškast mačo nesk/. prid. (v. § 246)
ljubak - odr. obi ljupki, kamp. ljupči/ljupkiji mahagoni (i mahagonij) - gen. jd.
ljesa (vrata u dvorište) mačonoša
ljubavnica mahagonija
ljeskanje (prema ljeskati) mačor
ljubavničin (prema ljubavnica) mahagonij (i mahagoni)
ljeskati mačurina
ljubavnički mata (mrlja; pjega; pljusak) maharadža
ljeskov
ljubavnik - vok. jd. ljubavniče maćeha mahnit
ljeskovača mahnitac - gen. jd. mahnica (v. § 50),
ljubičast maćehinski
ljesonoša vok. jd. mahniče (v. § 50),
ljubomora maći
ljestve mn. nom. mn. mahnici (v. § 50)
maćuhica
ljestvica ljubomoran mahuna
mađarizacija
lj estvičast ljudožder majčica (prema majka)
mađarizirati
ljestvični ljudski maj čin (prema majka)
mađaron
lješnjačić ljudskost - instr. jd. ljudskošću/ljudskosti majčinski
mađarski
lješnjak ljudstvo majčinstvo
mađarština
lještarka ljuljačka mađioničar majdan
ljetina mađioničarski majdandžija
ljupčac
ljetni maestral maj estetičan
ljupkost - instr. jd. ljupkošću/ljupkosti
ljetnikovac maestralan majestetičnost - instr. jd. majestetičnošću/
ljuščetina
ljeto maestro majestetičnosti
ljuščica
ljetopis mafija majeutički
ljuštač
ljetopisac - vok. jd. ljetopišče mafijaš majica
ljetošnji ljuštačica mafijaški majičica (prema majica)
lj etovališni ljuštionica magarčenje (prema magarčiti) majmunče
ljetovalište ljut - kamp. ljući magarčić majmunčić
ljetovanje (prema ljetovati) ljutič (djutić) (biljka) magarčina majmunčina
ljetovati ljutić (i ljutič) (biljka) magarčiti majmunolik
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

majoneza malograđanka manijački mastodontski

major malograđanski
manijak vok. Id. manijače
- masturbacij a
majorat malograđanština manijakalan maštalački
majoratski malogranični manioka maštarija
majordom malokad(a) pri!. manipulantski mat im.
majuskula malokalibarski maniristički mat neskl. prid. (v. § 246) ; ma"
makija malokaloričan mansarda mat namještaj, mat žarm,
makijato malokoji gen. jd. malokojega
-
mantija mat-pozicija (v § 208) ,
makovača malolistan odr. obi. malolisni
-
manufaktura matematičar
makovnjača maloljetan manuskript matematičarka
makro gen. jd. makroa
- maloljetnica manje-više (v. § 282) pri!. matematički
makroanaliza maloljetničin (prema maloljetnica) marabu gen. jd. marabua
- matematski
makrobiotičar maloljetnički marelični materijal
makrobiotički maloljetnik vok. jd maloljetniče
-
mareografija materijalan
makrobiotika maloljetnost instr. Id. maloljetnošćul
-
marginalije mn. materijalistički
makročestica maloljetnosti marginalizacija materijalizam
makroekonomija malonaponski marihuana maternični
makrofauna ma!one pri!. marijanski materoubojica
makroflora malonogometni marikultura materoubojičin (prema materoubojica)
makroklima maloposjednik vok. jd. maloposjedniče
-
mariolog materoubojstvo
makromolekula maloprijašnji mariologija matičar
makronaredba maloprije pril. marioneta matičarka
makroregija maloprodaja marionetski matičarski
makrostruktura malorek (i malorjek) marketing matični
maksimoda malorjek (i malorek) marketinški matičnjak
maksisingi malošta gen. maločega
-
markgrof matineja
maksisuknja malošto gen. maločega
-
markgrofovija matrijarhat
malaričan malotko gen. malokoga
-
marksistički matrimonij
malaričar maloumau marksizam matrimonijalan
malaričnost Instl. jd. malaričnošćul
- maloumnica marseljeza matronimičan
malaričnosti maloumnički maršruta maturalan
malarija maloumnik vok. jd. maloumniče
- martirij maturantski
malčice pril. malovrijednica marvinčad mauzolej
malformacija maljić marvinče mazohist
maliciozan mamipara maskenbal mazohističan
malne pril. mamografija maskerata mazohizam
malo-malo (v. § 282) pri!. mandrač (i mandrać) masknltura meandar
malo-pomalo (v. § 282) pril. mandrać (l mandrač) maslačac mecenatski
malobrojan mangupčad maslačak mecenatstvo
maločas pri!. mangupče maslenjača meč
malodoban mangupčić masmediji mn. meč-lopta (v. § 208)
malodobnica mangup čina masnoća meča ( krtina; sredina kruha)
malodobnik vok. jd. malodobniče
- maničan masonerija mečati
malodušan manifestacija masprodukcija mečiti
malogdje pnl. manifestacijski m.astan odr. obI. masni
- meća (napoj)
malograđanin manija mastodont mećava

'�
_ _______
 14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVO PISNI RJEČNIK

megavat (v. Dodaci)

medenjača međiti meni gen. jd. menija
-

medič (i medić) ( biljka) megavatsat (v. Dodaci)

među prij. meningitis
medičar međubroj meningokok
megazvijezda
medičarski međučin menopauza
megdan
medičarstvo međudjelovanje menotaksija
megdandžija
medić (i medič) ( biljka) međudržavni mehanicistički menuet
medić (prema med) međufakultetski mehaničan menjševički
medić (prema medvjed) međ�alaktički mehaničar menjševik
medievalan međ�as mehanički meračiti
medievalist međugradski mehaničuost instr. jd. mehaničnošću/
- merdžan
medievalistica međnigra mehaničnosti meridijan
medievalistički međukat mejI merino
medievalistika međukontinentalni mejI- adresa (v § 208) merino-ovca (v. § 208)
medievij međunacioualni mejlati merino-vuoa (v. § 208)
medij međunarodni mek kamp. mekši
-
meritokracija
medijalan međunaslov mekač merkantilistički
medijator međuobiteljski mekoća merkantilizam
medijski međuodnos mekokostan odr. obi. mekokostni (v. § 49)
- mesijanizam
mediokracija međuopćinski mekoputan meskalin
mediokritet međuosovina mekousni mesojed
mediokritetski međuosovinski melankoličan mesopusni
meditacija međuovisnost instr. jd. međuovisuošću/
- melankoličar mesopust
meditacijski međuovisnosti melankoličarka mesožder
medvječad međupaluba melankoličuost instr. jd. melaukoličnošću/
- metaanaliza
medvječe (prema medvjed) (v. § 50) međupostaja melankoličuosti metabolički
medvjed međuprostor melankolija metabolizam
medvjedak gen. jd. medvjetka.
� međuraće melankolik yoko jd. melankoliče
- metadon
yoko jd. medvječe (v. § 50). međuratni melioracija metafizički
i
nom. mn. medvjeci (v. § 50)
!
međuriječje (i međurječje) melioracijski metafizika
medvjedica međuriječni (i međurječni) melodeklamacija metafora
medvjedić međurječje (i međuriječje) melodičan metaforičan
I I medvjedina međurječni (i međuriječni) melodičnost instr. jd. melodičuošću/
- metaforičnost instr. jd. metaforičnošću/
-

I medvjediti se međustanični melodičuosti metaforičnosti

metagalaktika
medvjedovina međustranački melodija
medvjeđi međustupanj melodijski metageometrija
medvjetka dat�ok. jd. medvjeci/medvjetk:i
� međutim pril. melodiozan metahistorija
(v. § 50). gen. mn. medvjedaka/medvjetk:i/ međuvlađe melodrama metahistorijski
medvjetka međuvlašće melodramatičnost instr. jd.
- metajezični
međa međuvrijeme gen. jd. međuvremeua (v. § 26)
- melodramatičnošću/ melodramatičnosti metajezik
međaš međuzvjezdani melodramatski metak nom. mn. meci (v. § 50)
�

međašiti megabajt (v. Dodaci) memoari mn. metalik nesk1. prid. (v. § 246); metalik boja.
međaški megaherc (v. Dodaci) memorija metalik sjenilo za oči
međašni megajahta menadžer metalingvistički
međašnji megalocit menadžerstvo metaloblanjač
međenje (prema mediti) megalomanija menadžment metaloglodač
medica megalopolis menažerija metalokemija
 14. PRAVOPIS NI RJ EČNIK
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
---- -----
JUikrosekunda (v. Dodaci)
metaloprerađivački mezozojski milosrđe
milost instr. jd. milošću! milosti
-
metapoložaj midikućište J1Iikrosnim ka milozvučan
metataksa midilinija JUikrosvijet milozvučnost instr. jd. milozvučnošću/
-
metateorija miditoranj JUikroval milozvučnosti
metateorijski miboljača JUikrovalna im. milje gen. jd. miljea
meteor mijau (i mjau) UN JUikrovalni prid.
-

mijaukati (i mjaukati) prez. mijaučem' mimogrece (prema mimogred) (v. § 50) pril.
meteorit - J1Iiks
mimogred pril.
meteoritski imp. mijauči J1Iiks -pu!t (v § 208)
meteorobiologija mijeh nom. mn. mjehovi mimohod
-
�ati mimoići prez. mimoiđem, imp. mimoiđi,
-
meteorografija mijelitis �er aor. mimoiđoh
meteorologija mijena J1Iile-lale pril. mimoiđen (prema mimoići)
meteoropatija mijenjati J1Iilenij
mijesilica mimoilaziti
meteorski J1Iilenijski
meteoslužba mijesiti J1Iiliamper (v. Dodaci) minđuša
met!ičar miješalica J1Iilibar (v. Dodaci) minibar
miješan (prema miješati) J1Iilicija (dobrovoljačka vojska)
metličast minibus
metodičan miješanje (prema miješati) J1Iilicijski (prema milicija)
minigolf
minijatura
metodičar miješati J1Iilijarda im. ; dvije milijarde, dvije milijarde
metodičarka miješen (prema mijesiti) sto dvadeset (i) jedan
minilinija
metodički miješenje (prema mijesiti) milijarder
minimalistički
minimarket
metodičnost instr. jd. metodičnošću/
- miješnja J1Iilijarditi br. ; dvije milijarditi, pet
metodičnosti mikobakterija milijarditi, sto milijarditi minimoda
metodologija mikoplazma J1Iilijardski miniserija
metodski mikroamper (v. Dodaci) milijardu br ; milijardu sto dvades et (i)
ministrant
metonimičan mikroanaliza jedan, milijardu sto dvadeset (i) prvi ministrantski
metonimičnost instr. jd. metonimičnošću/
- mikrob milijun br. ; milijun sto dvadeset (i) jedan, minisuknja
metonimičnosti mikrobakterija milijun sto dvades et (i) prvi minival
metonimija miktobiolog milijun im . ; dva milijuna, dva milijuna sto minobacač
metričar miktobiologija dvadeset (i) jedan minopolagač
metričarka mikro čestica milijunaš minus
metrički mikročip milijunašica minus-pol (v. § 208)
metropola mikrodioda milijunašičin (prema milijunašica) minus-vodič (v. § 208)
metropolija mikroekonomija milijunti br. ; dva milijunti, pet milijunti, minuta (v. Dodaci)
metropolit mikroelektronika sto milijunti mio odr. obi. mili
-

metropolitski mikrofauna mililitar (i mililitra) (v. Dodaci) miocen

metropolski (prema metropola) mikrofilm mililitra (i mililitar) (v. Dodaci) miom
metroseksualac vok. jd. metroseksualče
- mikroflora milimetar (v. Dodaci) miomiris
mezimčad mikrokamera militarist miraždžija
mezimče miktokirurgija militaristički mirnoća
mezosfera mikroklima milivatsat (v. Dodaci) mirnodopski
mezosopran mikrokozmos milosnica mirodija
mezosopranistica mikrolokacija milosničin (prema milosnica) miroljubivost Instr. jd. miroljubivošću/
-

mezosopranističin (prema mezosopranistica) mikroorganizam milosnik vok. jd. milosniče

-
miroljubivosti
milosrdnica mironosac vok. jd. mironošče
-
mezosopranistički mikroprocesor
mezozoički mikropski milosrdničin (prema milosrdnica) mirotvorac vok. jd. mirotvorče
-

mezozoik milosrdnik vok. jd. milosrdniče mirotvorački

mikroregija -
 l
I

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPIS NI RJ EČNIK

I
mis neskl. im.; mis Hrvatske - gen. id. mis mjehur mlatić
JIlj ešanka
Hrvatske mjehurić mletački
JIlj ešaonica
misica mjenica mliječ
JIlj ešavina
misionar mjenični mliječan
JIlješčić
misionarski mjenjač mliječnica
JIlj eščina
misionarstvo mjenjačnica mliječnobijel (i mlječnobijel)
JIlj ešetina
mislibolesnik - vok. id. mislibolesniče mjera - gen. mn. mjera mliječnost - instr. id. mliječnošću/
JIlj ešić
misterij mjerač mliječnosti
JIlješina
misterioznost - instr. jd. misterioznošću/ mjeračica mliječnjak
JIlješinast
misterioznosti mjeraći prid. mlijeko
mj ešovit . " . ",
mističan mjerenje (prema mjeriti) mj ešovitost - instr. id. mJesovltoscu/
mlinčić
mističnost - instr. jd. mističnošću/ mjerica mješovitosti mlinić
mističnosti mjerilac - vok. id. mjerioče mlječika
mj eštanin
mistifikacija mjerilo im. mještanka mlječina
mišić ( dio tijela) mjeritelj JIljuzikl mlječnobijel (i mliječnobijel)
mišić (prema miš) mjeriteljica mljekar
rolačau
mišićav mjeriteljičin (prema mjeriteljica) rolačenje (prema mlačiti) mljekara
mišićavost - instr. jd. mišićavošću/ mjeriti rolačiti mljekarica
mišićavosti mjerkanje (prema mjerkati) mljekaričin (prema mljekarica)
rolačnost - instr. id. mlačnošću/ mlačnosti
rolaćeu (prema mlatiti)
mišićje mjerkati mljekonoša
mišićni mjerljiv rolaćenica mljekovod
mišolovka mjerljivost - instr. id. mjerljivošću/ rolaćenj e (prema mlatiti) mljekulja
miting mjerljivosti rolad - kamp. mlađi mljeti
mitinški mjernički roladac - gen. id. mlaca (v. § 50), vok. id. mlače mljeven (prema mljeti)
mitničar mjernik - vok. id. mjerniče (c. § 50), nom. mn. mlaci (v. § 50) mljevenje (prema mljeti)
mitnički mjerodavan roladenački mnemotehnički
mitohondrij mjerodavnost - instr. ld. mjerodavnošću/ roladičica mnemotehnika
mitologija mjerodavnosti roladić mnijenje (prema mniti - mnijem) (i mnjenje)
mitomanija mjesec - vok. id. mjeseče mladićki mniti - prez. mnim/mnijem
mitraljeski mjesečar mladićstvo mnogoboštvo
mitraljez mjesečarka mladomisnik - vok. id. mladomisniče mnogobožac - gen. id. mnogobošca,
mitraljezac - gen. id. mitraljesca, mjesečast mladost - instr. id. mladošću/mladosti vok. id. mnogobošče, nom. mn. mnogobošci
vok. id. mitralješče, nom. mn. mitraljesci mjesečina mladost-ludost (v. § 215) mnogobrojan
mitski mjesečni mladuočad mnogocijenjeni
mizanscena mjesečnica mladuoče mnogočlan
mizantrop mjesečnik mladuočić mnogogdje pril.
mizantropija mjesni mlađ mnogokad(a) pri/,
mizerija mjestance mlađahan mnogoličnost - instr. id. mnogoličnošću/
mizogamija mjestašce mlađahuost - instr. id. mlađahnošću/ mnogoličnosti
mizoginija mjestimice pril. mlađahnosti mnogolistan - odr. obI. mnogolisni
mjan (i mijan) uzv. mjestimičan mlađak mnogoljudan
mjankati (i mijankati) - prez. mjaučem, mjesto - gen. mn. mjesta mlađan mnogomuštvo
Imp. mjauči mješač mlađarija mnogopoštovani
mjed - instr. id. mj eđu/ mjedi mješačica mlakoća mnogorječiv
mjeden mješanac - vok. id. mješanče mlatac - gen. id. mlaca (v. § 50), mnogorječivost - instr. id. mnogorječivošću/
mjedenica mješanica nom. mn. miaci (v. § 50) mnogorječivosti

......--------------------------------------------------------�. j
1 �4.� �
� VO
R� �� PI� S� �

mnogostoljetan
�
I R�J�E� I K�__________________________________________________
N�

mol ( lučki nasip)

_ ___ 0"1' �-----
--
P A N
--------------

monumentalistički
-------------------------------1�

mračnjaštvo
�V�O�P�IS
� N
�I�R= =
'
EC N�I�
K

mnogostran mol ( mjerna jedinica) (v. Dodaci) moralistički mravič ( biljka)

mnogostruk mol-akord (v. § 208) morfij mravić (prema mrav)
mnogošta - gen. mnogočega mol-ljestvica (v. § 208) morfofonologija mravojed
mnogošto - gen. mnogočega molećiv morfogeneza mrča
mnogotko - gen. mnogokoga molećivost - Instr. jd. molećivošću/ morfologija mrčalj
mnogovrstan - odr. obI. mnogovrsni molećivosti morfonologija mrčati
mnogoznačan momački mornarički mrčava
mnogoženstvo momak - vok. jd. momče mosni mrčenje (prema mrčiti)
mnoštvo momaštvo mostac - gen. jd. mosca/ mostaca, mrčina
množidba momčad nom. mn. mosdjmostaci mrčiti
mnjenje (prema mniti - mnim) (; mnijenje) momče mostić mrčkati
mobilizacija momčić mostićak mrena
mobilizacijski momčina mostogradnja mrestilište (i mrijestilište) (v. § 26)
mobitel momčiti se mošnja mrestilo (v.§ 26)
mocarela monah mošnjični mrestište (v. § 26)
moča monarhija motač mreška
močalina monarhijski motačica mreža
močenje (prema močiti) monarhistički motičica
mrežnica
močionica monaštvo motivacija mrijest - instr. jd. mriješću/mrijesti
močiti mongoloid motivacijski
mrijestilište (i mrestilište)
močuga mongoloidan motocikl
mrijestiti se - impl. mriješćah se
močvara mongoloidski motociklistički
mriješćen (prema mrijestiti se)
močvaran monistički motodrom
mriješćenje (prema mrijestiti se)
močvarica monoandrija motoklnb
mrijeti - prez. mrem, imp. mri,
moć monodrama motokros
glago prid. rad. mro - ženo mda
moćan monofazni motokultivator
mrkač
moći - prez. mogu monofi:ong motorički
mrskost - instr. jd. mrskošću/mrskosti
moći (relikvije svetaca) mn. monogamija motoristički
mrtav: mrtav hladan, mrtav pijan,
moćnik - vok. jd. moćniče monogenetski motorkotač
mrtav umoran
modernistički monografija motosport (i motošport)
mrtvac
modričast monoideizam motošport (i motosport)
mrtvački
modro-zelen (v. § 240) monokini - gen. jd. monokinija mototrka
mrtvačnica
modrozeien (v. § 234) monokultura mozaičan
mrtvorođen
moguć - odr. obI . mogući monolingvalan mozaičnost - instr. jd. mozaičnošću!
mrtvorođenčad
mogući (prema moći) mononukleoza mozaičnosti
mogućnik - vok. jd. mogućniče mozaik mrtvorođenče
monosaharid
mozak - gen. jd. mozga mrtvozornik - vok. jd. mrtvozorniče
mogućnost - instr. jd. mogućnošću/ monosilabičan
mogućnosti monoteist mračak mrvičak
mogul monoteistički mračan mrvičast
mokraća monoteizam mračiti mrzak - odr. obI. mrski, kamp. mrži/mrskiji
mokraćevina monotip mračnost - instr. jd. mračnošću/mračnosti mrzovoljan
mokraćni monovolumen mračnjača mučalica
mokraćovod monovolumenski mračnjački mučalo im.
mol (glazbeni tonski rod ) monsinjor mračnjak - vok. jd. mračnjače mučaljiv
...

14. PRAVOPISNI RJEČ N IK

14. PRAVOPISN I RJ EČ N I K

mučaljivost - instr. id. mučaljivošću/ multimedijalan N nacjepljivati

mučaljivosti multimedijski načađiti ( se)
mučan multimilijunaš načaspif
r .
mučanje (pe
r ma multinacionalan nabačen (pe
r ma mučati) načekati se
mučati multiplipir d. nabadač načelan
mučenica multiplikacija nabavljač načelnica
mučeničin (pe
r ma multivarijantan nabavljačica mučenica) načelničin (pe
r ma
mučenički multivitamin nabavljački načelnički
mučeuik - vok. id . mučeniče muljač nabijač načelnik - vok. id. načelniče
mučeništvo muljača nabijački načeloim
mučenje (pe
r ma mumifikacija nabijeliti mučiti) načet (prema
mučilište nabijeljen (per ma načeti
mumija
mučionica nabježati se načetost instr. jd. načetošću/načetosti
mumps -

mučitelj nablizupir !. načetveropri!.

mundijal
mučiteljica nabojnjača načičkan (prema
municija
mučiteljičin (pe
r ma naboljepri!. načičkanost - instr. id. načičkanošću/
mučiteljica)
munjovod
mučiti nabreći - aor. 213. id. nabreče načičkanosti
murija (i murja)
mučkepir i. nabreknuće (prema način
murja (i murija)
mučkiprii. nabrojen (prema načiniti
murjački nabrojiti načinski
mučnina
murjak - vok. id. murjače nabrzakaprii. načinjanje (pe
r ma
mučnost - instr. jd. mučnošću/mučnosti
murjakinja nabrzinupir !. uačinjati
mućak
musti - prez. muzem nabrzopri!. načinjen (pe
r ma
mućeu (pe
r ma mutiti)
mušičav nabujak načistac pri!.
mućenje (pe
r ma mutiti)
mušičavost - instr. jd. mušičavošću/ nacija načistiti se
mućka
mušičavosti nacijediti načisto pi!
r .
mućkauje (pe
r ma mućkati)
muškarac - vok. Id. muškarče nacijeđen (pe
r ma načistu pi/
ro
mućkati
muškarača nacijepan (pe
r ma načitanost - instr. id. načitanošću/
mućnuti
muškarački nacijepati načitanosti
mudrolija
muškarčić nacijepiti načitati se
mudroslovije
muškarčina nacijepljen (prema načrčkati
mudžahedin
muški nacionalan načučati se
muftija
nacionaldemokratski načuditi se
muha muškić
nacionalistički načnpati
muha-kategorija (v. § 208) mutikaša
nacionalizacija načnti
muhadžir muzej
nacionalizam načuvati se
muhamedanac vok. id. muhamedanče muzeografija
-
nacionalizirati naći - prez. nađem, imp. nađi, aor. nađoh
mujezin muzeologija
nacionalnost - instL id. nacionalnošću/ naćuliti
mukač (vrsta žabe) muzičar
nacionalnosti naćuljen (pe
r ma
mukotrpan muzičarka nacionalsocijalistički naćvar
mularija muzički nacionalsocijalizam naćve mn.
multifuukcionalan muzikalije mn. nacistički naćvenice mn.
multiinstrumentalist muzikologija nacjedivati nadahnuće (pe
r ma
multikulturalan mužić nacjelivati se nadalekopir !.
multilateralan mužjački nacjepkati nadaljepir !.
multimedija mužjak - vok. id. mužjače nacjepljivanje (pe
r ma nadasvepir !.

ft
...
"i" l

14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

nadbačen (prema nadbaciti) nadletjeti glag. pnd. rad. nadletio ženo

- -
nadoliti nadstojnički
nadbiskup nadletjela, glag. pril. proŠo nadletjevši nadoijepilr . nadstojnik vok. id. nadstojniče
-

nadbiskupija nadlijetanje (prema nadlijetati) nadomakpijr . nadstojništvo

nadbiskupijski nadlijetati prez. nadlijećem, imp. nadlijeći
-
nadomjestak gen. id. nadomjeska,
- nadstražar
nadbiskupski nadlugar nom. mn. nadomjesci nadstrešnica
nadbubrežni nadljudski nadomjestiti nadstrojar
nadcestar nadmetački nadomješćivati nadstropije
nadčasnica nadmetati prez. nadmećem, imp. nadmeći
- nadomještanje (prema nadomještati) nadsvoditi
nadčasnik vok. id. nadčasniče
-
nadmoć nadomještati nadsvođe
nadčovječan nadmoćan nadomješten (prema nadomjestiti) nadsvođen (prema nadsvoditi)
nadčovjek vok. id. nadčovječe
-
nadmoćnost instr. id. nadmoćnošću/
-
nadoplaćen (prema nadoplatiti) nadšumar
nadčulan nadmoćnosti nadoplaćivanje (prema nadoplaćivati) nadtrčati ( nadmašiti u trčanju )
nadćutilan nadnacionalan nadoplaćivati nadtutor
naddirnnjačar nadnaravan nadoplata nadugačkopilr .
naddruštven nadnaslov nadoplatiti nadugopilr .
naddržavni nadnesen (prema nadnijeti se i prema nadosađivati nadušak pril.
nadnesti se) nadosjetan nadvikati prez. nadvičem, imp. nadviči
nadebelo pril. -

nadnevak nadosjetilni nadvoje pril.

nadesno pril.
nadničar nadozidati nadvojvoda
nadglednica
nadničarka nadrealist nadvojvotkinja
nadglednik vok. id. nadgledniče
-
nadničenje (prema nadničiti) nadrealistički nadvorpri.l
nadgraditi
nadničiti nadrediti nadvožnjak
nadgrađe
nadnički nadređen (prema nadrediti) nadvučen (prema nadvući)
nadići prez. nadiđem, imp. nadiđi,
-
nadnični nadređenost instr. id. nadređenošću/
- nadvući prez. nadvučem,
-
aor. nadiđoh
nadnijet (prema nadnijeti se i prema nadnesti se) nadređenosti aor. 2/3. id. nadvuče
nadići prez. nadignem
-
nadnijeti se prez. nadnesem se,
- nadređivanje (prema nadređivati) nadzemni
nadijeliti imp. nadnesi se, aor. nadnijeh sei nadređivati nadzidati
nadijevanje (prema nadijevati) nadnesoh se, glag. prid. rad. nadnio se nadriizvođač nadzirač
nadijevati ženo nadnijela se,
- nadrijemati se nadziračica
nadimak glag. pril. prošo nadnijevši se nadrijeti prez. nadrem, imp. nadri, aor.
- nadziratelj
nadimati nadnoprij. nadrijeh, glag. prid. rad. nadro žen o
- nadzirateljica
nadjačati nadnositi se nadrla, glag. pril. prošo nadrijevši/nadrvši nadzornica
nadjačavati nadoći - prez. nadođem, imp. nadođi, nadriliječnica nadzorničin (prema nadzornica)
nadjenuti aor. nadođoh nadriliječnički nadzornički
nadjeti prez. nadijem, glag. prid. rad. nadio/
- nadograditi nadriliječnik vok. Id. nadriliječniče
- nadzornik vok. id. nadzorniče
-
nadjeo ženo nadjela, glag. pril. prošo
- nadograđen (prema nadograditi) nadriliječništvo nadzorništvo
nadjevši nadograđivanje (prema nadograđivati) nadriumjetnički nadzvučan
nadjev nadograđivati nadriumjetnik vok. id. nadriumjetniče
- nadždrijelni
nadjevač nadohvat prijo nadriumjetnost Instr. id. nadriumjetnošću/
- nadživjeti glag. prid. rad. nadživio
-

nadjevača nadokuađen (prema nadokuaditi) nadriumjetnosti - ženo nadživjela, glag. pril. proŠo nadživjevši
nadjevačica nadokuađivanje (prema nadokuađivati) nadsjetilan nadživljen (prema nadživjeti)
nadjevak nadoknađivati nadskakati prez. nadskačem, imp. nadskači
- nadžak
nadjeven prid. nadoknpiti nadskakivati nadžak-baba (v. § 208)
nadjezični nadokupljen (prema nadokupiti) nadskočiti nađen (prema naći)
nadlaktica nadolijevanje (prema nadolijevati) nadstojnica nađinđati
nadlaktični nadolijevati nadstojničin (prema nadstojnica) nađipati se
...

14. PRAVOPISNI R J EČ N I K
14. PRAVOPISNI RJ EČ N I K

nafrni nagrđenost - instr. id. nagrđenošćul najednompri.l naleći ( se) - prez. naležem ( se)
nagađanje (pe r ma nagrđeuosti najesenpir .l nalećkepril. nagađati)
nagađati nagrđivanje (prema nagrđivati) najlon naleđaškepril.
naglaspir .l nagrđivati najlon-čarape (v. § 208) mn. naletjeti glag. prid. rad. naletio
-

naglavačkepir .l nagristi prez. nagrizem

- najlon-vrećica (v. § 208) - ženo naletjela, glag. pril. proŠo naletjevši
nagluh nagrubopril. najlonka naličiti
nagluhopilr . nagnstopril. najlonski naličje
nagnuće (prema nahercepilr . najmodavac vok. id. najmodavče
- nalijeganje (prema nagnuti)
nagnječen (prema nagnječiti) naheropilr . najmoprimac vok. id. najmoprimče
- nalijegati
nagnječenost - instr. id . nagnječenošćul nahlađen (prema najmoprimka nalijepprid.
nagnječenosti nahočad najosoba nalijepiti
nagnječiti nahoče (prema najposlijepir .l nalijepljen (pe r ma nalijepiti)
nagnjilost instr. id. nagnjilošćul nagnjilosti
-
nahod najprijepril. nalijetati prez. nalijećem, imp. nalijeći
-

nagnjio odr. obI . nagnjili

-
nahođenje (prema najvećmapir .l nalijevanje (prema
nagnjiti nahvalicepri.l nakađivati nalijevati
nagoća nahvaopilr . nakićen (prema nalijevopril.
nagodbenjački naići - prez. naiđem, imp. naiđi, aor. naiđoh nakićenost - instr. id. nakićenošćul nalik nesk.l
nagodbenjak vok. id. nagodbenjače
-
nailaziti nakićenosti nalivpero
naimati nakinđuren (prema nalogodavac vok. id. nalogodavče
nagodinupilr . -

naimeprff. nakinđuriti nalogoprimac - vok. id. nalogoprimče

nagolopilr .
nagore ( pogoršavajući se ) pr
naiskappilr . nakjučerpitr . naljenčariti se i/o
nagore ( prema gore, naviše ) pri!.
naivac vok. jd. naivče
- nakladnički naljep ( otrovna biljka)
naivan nakladnik vok. id. nakladniče
- naljepljivanje (pe r ma
nagorijevanje (prema nagorijevati)
naivčina nakoćen (prema naljepljivati
nagorijevati
naivka nakonpijr . naljepnica
nagorjeti glag. prid. rad. nagorio ženo
- -
naivnost instr. jd. naivnošću/naivnosti nakosopri.l
- naljetopril.
nagorjela, glag. pnl. prošo nagorjevši
naizgledpilr . nakostriješen (prema nakostriješiti se) naljevak
nagovarač naizmjencepril. nakostriješiti se naljevnjak
nagovarački naizmjenicepril. nakovrčati naljućen (prema
nagovijest in str. id. nagoviješću/nagovijesti
-
naizmjeničan nakrajprijo namaći - aor. 213. jd. namače
nagovijestiti naizmjeničnost in str. jd. naizmjeničnošćul nakrajupir .l
- namagarčen (prema namagarčiti)
nagoviještanje (prema nagoviještati) naizmjeničnosti nakratkopilr . namagarčiti
nagoviještati naizustpri!. nakrivopilr . namahpril.
nagoviješten (prema najakopril. nakrižpir l namaloprfl. nagovijestiti)
nagovjestitelj najam nakrkačiti namašćen (I namašten) (prema
nagovjestiteljica najamnički nakrkačkepilr . namašten (i namašćen) (prema
nagovješćivanje (prema nagovješćivati) najamnik vok. id. najamniče
- nakrupnopril. namćor
nagovješćivati najavljivač naksutrapril. namečiti
nagovještaj najavljivačica nakupac vok. id. nakupče
- namekopril.
nagovještavanje (prema najavljivački nakupački nameračiti nagovještavati)
nagovještavati najdjevojka nalakćen (prema nametnički
nagovještenje (prema nagovijestiti) najdogađaj nalakćivanje (prema nametnik vok. id. nametniče
-

nagrađen (pe r ma nagraditi) najedanputpilr . nalakćivati se namijeniti

nagrađivanje (prema najedaredpilr . nalazač namijenjen (pe r ma namijeniti) nagrađivati)
nagrađivati najednakopril. nalazačica namjena gen. mn. namjena
-

nagrđen (pe r ma nagrditi) najednopir .l naleći prez. nalegnem

- namjenski
 uf
14. PRAVOPISN I RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

namjenjivanje (prema namjenjivati) uamučiti napaćen (prema napatiti se) naprednjački

namjenjivati nanbudaš napaćenost - instr. id. napaćenošću/ napregnuće (prema napregnuti)
namjera - gen. mn. namjera nanbudašica napaćenosti napremaprijo
namjeran nanbudo napadač napreskokpi!
r .
namjeranje (prema namjerati) nanesen (prema nanijeti i prema nanesti) napadačica napreskokcepri!.
namjerati nanijet (prema nanijeti i prema nanesti) napadački napretekpri/.
namjeravanje (prema namjeravati) nanijeti - prez. nanesem, imp. nanesi, napaIm napretrgpri!.
namjeravati aor. nanijeh/nanesoh, glag. prid. rad. nanio napa1 m-bomba (v. § 208) napričati se
namjericepi/
r o - ženo nanijela, glag. pril. prošo nanijevši napametpri!. naprijedpi!
r .
namjeriti se naniskoprilo napasnički naprijeklopprilo
namjerkati naniže pril. napasnik - vok. id. napasniče naprijekopri!.
namjernik - vok. id. namjerniče nanočestica nap ečen (prema napeći) napriliknprilo
namjesnica nanofarad(v. Dodaci) napeći - prez. napečem, aor. 2/3. id. napeče naprimjer prilo
namjesničin (prema namjesnica) nanometar (v. Dodaci) napeteropi!r . napripovijedati se
namjesnički nanoseksualac vok. id. nanoseksualče
- napismeno prilo naproljeće prilo
namjesnik- vok. id. namjesniče nanoseksua1ka napitak- nom. mn. napici (v. § 50) naprosjačen (prema naprosjačiti)
namjesništvo nano tehnologija napješačiti se naprosjačiti
namjestiti nanovopril. napjev- gen. mn. napjeva naprosto prilo
namjestoprij. naoblačen (prema naoblačiti se) napjevati se naprotiv prilo
namještaj naoblačenost - instr. id. naoblačenošćn/ naplaćen (prema naplatiti) naprsnuće (prema naprsnuti)
namještaljka naoblačenosti naplaćivanje (prema naplaćivati) naprstak - gen. id. naprska, nom. mn. naprsci
namještanje (prema namještati) naoblačenje (prema naoblačiti se) naplaćivati napršče
namještati naoblačiti se naplatak - nom. mn. naplaci (v. § 50) naprtnjača
namješten (prema namjestiti) naoblačivanje (prema naoblačivati se) naplećak naprvo prilo
namještenica naoblačivati se naplijeniti napučen (prema napučiti)
namješteničin (prema namještenica) naočale mn. naplijenjen (prema naplijeniti) napučenost -instr. id. napučenošću/
namještenik - vok. id. namješteniče naočarka naplijeviti napučenosti
namještenost - instr. id. namještenošću/ naočicepi!
r . naplijevijen (prema naplijeviti) napučiti (nastaniti pukom, naseliti)
namještenosti naočiglece (prema naočigled) (v. § 50) pri/o napljačkati napućen (prema napućiti)
namještenje (prema namjestiti) naočigledprilo napokonpi!
r . napućen (prema naputiti)
namlaćen (prema namiatiti) naočit napol( a) prilo napući -aor. 2/3. id. napuče
namljeti naočitost instr. id. naočitošću/naočitosti
-
napoličar napućiti(izbočiti)
namIjeven (prema namijeti) naočnik - vok. id. naočniče napoličarka napućivanje (prema napućivati)
namočiti naočnjak vok. id. naočnjače
-
napoličiti napućivati
namračiti se naodmet prilo napoljeprilo napuknuće (prema napuknuti)
namrčiti naokIis prilo napolju prilo naputak - nom. mn. napuci (v. § 50)
namrgođen (prema namrgoditi) naokopi/
r . napomolprilo narađati
namrgođenost - instr. id. namrgođenošću/ naokoloprijo napoprijekoprilo naranča
namrgođenosti naokolo prilo naposljetkupi!
r . narančada
namrijeti - prez. namrem, imp. namri, naokrug prilo napovijed - instr. id. napovijeđu/napovijedi narančast
aor. namrijeh, glag. prid. rad. namro - ženo naoknppril. napramapijr . narcisoidnost - instr. id. narcisoidnošću/
namrla, glag. pril. prošo namrijevši/namrvši naopačkepri/o naprčiti se (naljutiti se) narcisoidnosti
namrtvoprilo naopakopi!
r . naprćiti (istaknuti prema naprijed; izbaciti) naredba
namučen (prema namučiti) naovamopnY. naprečac prilo naredbodavac - vok. id. naredbodavče
namučenost - instr. id. namučenošću/ napabirčen (prema napabirčiti) napredak - gen. id. napretka, narednički
namučenosti napabirčiti nom. mn. napreci (v. § 50) narednik - vok. id. naredniče
 l
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

naređen (prema narediti) nasamo pri!. nasmijavati natašte pril.

naređenje (prema narediti) naseljenica nasm iješen (prema nasmiješiti) nateći aor. 2/3. jd. nateče
-

naređivanje (prema naređivati) naseljeničin (prema naseljenica) nasmiješenost instr. id. nasmiješenošću/
- nategač
naređivati naseljenički n asmiješenosti uategača
narezak gen. jd. nareska, nom. mn. naresci
- naseljenik vok. id. naseljeniče
- nasmiješiti uatenane pril.
narijetko pril. nasićenost instr. jd. nasićenošću/
- nasmjebivanje (prema nasmjebivati se) natiho pril.
narikača nasićenosti nasmjebivati se natikač
narječje nasićenje (prema nasititi) nasmješljiv natikača
narječni nasijecati (nesvrš. prema svrš. nasjeći) nasmješljivac vok. id. nasmješljivče
- natjecanje (prema uatjecati se)
narkobos nasilnički nasmrt pril. natjecatelj
narkodiler nasilnik vok. id. nasilniče
- naspram prijo uatjecateljica
narkokartel nasilupri.l nasreću pri!. natjecateljičin (prema natjecateljica)
narkolanac nasitno pri!. nasredpijr . natjecati se prez. uatječem se, imp. natječi se
-

narkolepsija nasjecati ( nasjeckati ) svrš. nastamba natječaj

narkomafija nasječen (prema nasjeći) nastavljač natječajni
narkoman nasjeći prez. nasiječem (v. § 28.3)
- nastavljačica natjerati
narkomanija nasjedanje (prema nasjedati) nastavnica natjeravanje (prema natjeravati)
narkoterapija nasjedati nastavničin (prema nastavnica) uatjeravati
narkoterapijski nasjediti se nastavnički natjerivanje (prema natjerivati)
narkotičan nasjesti glag. prid. rad. nasjeo ženo nasjela
- - nastavnik vok. id. nastavniče
- natjerivati
narkotičnost instr. jd. narkotičnošću/
- naskočiti nastojećke pril. uatkoljenica
narkotičnosti naskoro pril. nastojećki pril. natkoljenični
narkotržište naskroz pril. nastrel (v. § 26) natkonobar
naročit naslađivanje (prema naslađivati se) nastrići uatkonobarica
naročitost instr. jd. naročitošću!
- naslađivati se nastrijeliti natkonobaričin (prema natkonobarica)
naročitosti naslijediti nastrijeljen (prema nastrijeliti) natkontrolor
narodnooslobodilački naslijeđe (i nasljeđe) (prema naslijediti) nastrijeti prez. nastrem, imp. nastri,
- natkriliti
narodnjački naslijeđen (prema naslijediti) aor. nastrijeh, glag. prid. rad. nastro ženo
- natkrilje
narodoljubac gen. id. narodoljupca,
- naslijepo pril. nastrla, glag. pril. prošo nastrijevši/nastrvši natkriljen (prema natkriliti)
vok. id. narodoljupče, nom. mn. narodoljupci naslonjač nasuhopilr . natkriti
narodski naslućen (prema naslutiti) nasumce pri/o natkrivanje (prema uatkrivati)
naručaj naslućivanje (prema naslućivati) nasumice pri!. natkrivati
naručen (prema naručiti) naslućivati nasunčati se natkriven (prema natkriti)
naručitelj nasljedan nasuprot prijo natkrovlje
naručiteljica nasljednički našašće natopril.
naručiteljičin (prema naručiteljica) nasljednik vok. id. nasljedniče
- našetati se prez. našećem sei našetam se,
- uatočen (prema natočiti)
naručiti nasljednost Instr. id. nasljednošću/
- imp. našeći sef našetaj se natočiti
naručivanje (prema naručivati) nasljednosti našijenac (i našinac) - vok. id. uašijenče natpijevati (nesvrš. prema svrš. natpjevati)
naručivati nasljedovanje (prema nasljedovati) našinac (i našijenac) vok. jd. našinče
- natpis
naručje nasljedovati naširoko pril. natpjevati (svrš. prema nesvrš. natpijevati)
narudžba nasljedstvo naštedjeti glag. prid. rad. naštedio ženo
- - natpolovični
narudžbenica nasljeđe (I naslijeđe) (prema naslijediti) uaštedjela, glag. pril. prošo naštedjevši natporučnica
naruku pril. nasljeđivanje (prema nasljeđivati) našutjeti se glag. prid. rad. našutio se ženo
- - natporučnik vok. id. natporučniče
-

nasađen (prema nasaditi) nasljeđivati uašutjela se, glag. pril. prošo našutjevši se natprirodan
nasađivanje (prema nasađivati) nasmijati prez. nasmijem
- uataći aor. 2/3. id. natače
- natprirodnost instr. id. uatprirodnošću/
-

nasađivati nasmijavanje (prema nasmijavati) natanko pril. natprirodnosti

�
, I -

- -l
I
I

14. PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJ EČ N I K

natragprit. navijestiti nazloprit. necjelovit

natraškepri!. naviještanje (prema naviještati) nazlobrzprid. necjelovitost - instr. id. necjelovitošću/ I
natrčati ( naletjeti, trčeći udariti u što ) naviještati naznačavanje (prema naznačavati) necjelovitosti
natrčati se ( dovoljno trčati ) naviješten (prema navijestiti) naznačavati nečasnost - instr. jd. �ečasnošću/nečasnosti
natrijebiti navijutak naznačivanje (prema naznačivati) nečastan - odr. obI. nečasni
natrijebijen (prema natrijebiti) naviŠepril. naznačivati nečastivi
natrijeznopri!. navjestitelj nazočan nečedan
natrojepri!. navjestiteljica nazočnost - instr. jd. nazočnošću/ nečednost - instr. id. nečednošću/
natrpjeti se - glag. prid. rad. natrpio se - žen. navješćivanje (prema navješćivati) nazočnosti nečednosti
natrpjela se, navještaj nazovibrat nečestit glag. pril. proš. natrpjevši se
natruo - odr. obi. natruli navještenje (prema navijestiti) nazovipjesnik - vok. id. nazovipjesniče nečestitost - instr. id. nečestitošćul
natučen (prema natući) navlačak nazoviprijatelj nečestitosti
natučenost - instr. jd. natučenošću/ navlačiti nazovirod nečiji - gen. id. nečijega
natučenosti navlasprit. nazoviznanstveni nečinjenje
natući - prez. natučem, navlastito pri!. nazreti nečist - instr. jd. nečišću/nečistiaor. 2/3. jd. natuče
naturalistički navlašp rit. nazupčanje (prema nazupčati) nečistprid.
naturistički navođen (prema navoditi) nazupčati nečistoća
natvtdopri!. navođenje (prema navoditi) nazupčavanje (prema nazupčavati) nečitak
naučavati navračati ( načinrri vradžbinu ) nazupčavati nečitkost - instr. id. nečitkošću/nečitkosti
naučen (prema naučiti) navraćati ( svraćajući dolaziti ) nazupčen (prema nazupčiti) nečitljiv
naučenjački navragap rit. nazupčenje (prema nazupčiti) nečitljivost - instr. id. nečitljivošću/
naučenjak - vok. id. naučenjače navrat-nanos (v. § 282) prit. nazupčiti nečitljivosti
naučenjaštvo navrhprij. nazupčivanje (prema nazupčivati) nečovječan
naučiti navrijeti - prez. navrem, nazupčivati nečovječnost - instr. id. nečovječnošću/
»auč"ički aor. navtijeh, nažalostprit. nečovječnosti
aaučll ik navrla, nažaoprij. nečovjek - vok.-id.vok.nečovječe
jd. naučniče
nauštrb prij. navrtak - nom. mn. navrci (v. § 50) naždrijeti se - prez. naždrem se, nečovještvo
nautičar navttjeti - glag. prid. rad. navrtio - žen. imp. naždri se, nečujan
nautički navrtjela, glag. prid. rad. naždro se - žen. naždrla se, nećački
nautika navučen (prema navući) glag. pril. proš. naždrijevši se/naždrvši se nećak - vok. id. nećače
nauznačicepri!. navući - prez. navučem, nažigač nećakinja
nauznačkeprit. nazadp ri!. naživjeti se - glag. prid. rad. naživio se - ženo nećkanje (prema nećkati se)
nauznakprit. nazadak - gen. id. nazatka, naživjela se, nećkati se
nauzvratprilo nom. mn. nazad (v. § 50) naživopri/. neću,
nauživati se nazadnjački nažmirećkepri!. (v. htjeti)
navečerpril. nazbiljpri!. nažmirećkipri!. nećudoredan
navečerati se nazdravičar neandertalac - vok. id. neandertalče nećudorednost - instr. id. nećudorednošću/
naveliko pri!. nazdravičarski nebeskoplav (v. § 234) nećudorednosti
navići - aor. 2/3. jd. naviče nazdravičarstvo nebiće nedaća
navigacija nazdravljač nebitak - nom. mn. nebici (v. § 50) nedalekoprit.
navigacijski nazdravlje uzv. nebitan nedavnopri!.
navijač nazepsti - prez. nazebem nebraćamn. nedemokratski
navijačica nazimčad nebrat nedjelo
navijački nazimče nebriga nedjelotvoran
navijekprit. nazimu pri/o necijenjen nedjelotvornost - instr. Id.
navijekepri!. nazivotvorac - vok. jd. nazivotvorče necijepljen nedjelotvornošćul nedjelotvornosti

- •
 l

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISI,I RJEČNIK

nedjelovanje neferneskl. prid. (v. § 246); nefer igra, neistomišljenik vok. id. neistomišljeniče
- nekad( a) pril.
nedjelja gen. mn. nedjelja
- nefer igrač, nefer postupak neistovjetan nekakav gen. id. nekakva
-

nedjeljiv neferpril. neistovjetnost instr. id. neistovjetnošću/

- nekakopril.
nedjeljivost instr. id. nedjeljivošću/
- neformalan neistovjetnosti nekamopril.
nedjeljivosti nefotogeničan neistrijebljen neki gen. id. nekoga
-

nedjeljni nefnnkcionalan neistrijebljenost instr. id.

- nekidašnji
nedokučiv negacija neistrijebljenošću/neistrijebijenosti nekiputpril.
nedokučivost- instr. id. nedokučivošću/ negacijski neistrošen nekmoli vez.
nedokučivosti negdašnji neizbježan nekoćpril.
nedolazak gen. id. nedolaska.
- negdjepril. neizbježnost instr. id. neizbježnošću/
- nekoji gen. id. nekojega
-

nom. mn. nedolasci negibak odr. obI. negipki

-
neizbježnosti nekolikopril.
nedoličan negliže- gen. id. negližea neizliječen nekolikodnevni
nedoličnost instr. id. nedoličnošću/
- negodovati - prez. negodujem neizlječivost instr. id. neizlječivošću/
- nekorisnost instr. id. nekorisnošću/
-

nedoličnosti negoli vez. neizlječivosti nekorisnosti

nedonoščad negvemn. neizmijenjen nekoristan- odr. obI. nekorisni
nedonošče neharmoničan neizmijenjenost instr. id.
- nekrotičan
nedopečen nehigijena neizmijenjenošću/neizmijenjenosti nekrst gen. id. nekrsta
-

nedorađen nehigijenski neizmjenjiv nekrst instr. id. nekršću/nekrsti

-

nedorađenost instr. id. nedorađenošću/

- nehotičan neizmjenjivost instr. id. neizmjenjivošću/
- nekrstprid.
nedorađenosti nehrđajući prid. neizmjenjivosti nekud( a) pril
nedorečen neimaština neizmjeran nelijep
nedorečenost instr. id. nedorečenošću/
- neinteligencija neizmjerljivost instr. id. neizmjerljivošću/
- nelogičan
nedorečenosti neinteligentan neizmjerljivosti nelogičnost instr. id. nelogičnošću/
-

nedosjetljiv neinventivan neizmjernost - instr. id. neizmjernošću/ nelogičnosti

nedosljedan neiscijeljen neizmjernosti nelječiv
nedosljednost instr. id. nedosljednošću/
- neiscjeljiv neizračunjivost instr. id. neizračunjivošću/
- nelječivost instr. id. nelječivošću/
-

nedosljednosti neiscrpan neizračunjivosti nelječivosti

nedostačić (prema nedostatak) (v. § 50) neishranjen neizrađen neljudi
nedostajati prez. nedostajem
- neiskazan neizrađenost Instr. id. neizrađenošću/
- neljudski
nedostatak- nom. mn. nedostaci (v. § 50) neiskaziv neizrađenosti nemajčinski
nedostatan neiskažljiv neizrečen nemajka
nedostižan neiskorijenjen neizrečenost - instr. jd. neizrečenošću/ nemaliprid.
nedostiživ neiskorišten neizrečenosti nemalopril.
nedostojan neiskren neizvjesnost - instr. id. neizvjesnošću/ nematerijalni
nedostupan neiskusan neizvjesnosti nemati prez. nemam
-

nedotjeran neiskustvo neizvjestan odr. obI. neizvjesni

- nemiješanje
nedoučen neispavan nejač nemilost instr. id. nemilošću/nemilosti
-

uedozreo odr. obI. nedozreli

- neispisan nejačad nemio- odr. obI. nemili
nedrag neisplaćen nejačak nemjerljiv
nedruštven neisplativ nejak nemjerljivost instr. id. nemjerljivošću/
-

nedugopril neispravan nejasnoća nemjerljivosti

nedužan neispravljiv nejednakosložan nemoć
nedvojben neispričan nejednoličan nemoćan
nedvosmislen neispunjiv nejednoličnost Instr. id. nejednoličnošću/
- nemoćnost - instr. jd. nemoćnošću/
neefikasan neistina nejednoličnosti nemoćnosti
neetičan neistinit nejednompril. nemoguć
�
I ,
i i
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

nemogućnost instr. id. nemogućnošću/ neočekivanost instr. id. neočekivanošću/ neosvijedjenost instr. id.
neokapitalizam
- - -

nemogućnosti neočekivanosti neosvijedjenošću/neosvijedjenosti

neokićen
nemoj, neočešijan neoštećen nemojmo,
neoklasicist
nemoralan neočinski neoštećenost instr. jd. neoštećenošću/
neoklasicistički -

nenačelan neočišćen neoštećenosti

neoklasicizam
nenačet neočišćenost instr. jd. neočišćenošću/ neotuđen
-
neokolonijalistički
nenačitan neočišćenosti neotuđiv
neokolonijalizam
nenačitanost instr. jd. nenačitanošću/
- neočuvan neoliberal neotuđivost instr. id. neotuđivošću/
-

nenačitanosti neočuvanost instr. jd. neočuvanošću/

-
neoliberalan neotuđivosti
nenadomjestiv neočuvanosti neoliberalizam neovisan
nenadomjestivost instr. id.
- neodgođen neolitički neovisnost instr. jd. neovisnošću/
-

nenadomjestivošću/nenadomjestivosti neodijeljen neolitik neovisnosti

nenagoviješten neodijeljenost instr. id. neodijeljenošću/
-
neolitski neovjeren
nenamjeran neodijeljenosti neomeđen neovjerenost instr. id. neovjerenošću/
-

nenamješten neodjeljiv neonacistički neovjerenosti

nenamještenost instr. id.
- neodjeven neonacizam neozlijeđen
nenamještenošću/nenamještenosti neodlučan neonaturalistički neoženjen
nenaplaćen neodlučen neonaturalizam nepar
nenapnčen neodinčenoprit. neonski (prema neon) (v. Dodaci) nepažljiv
nenapučenost instr. id. nenapučenošću/
- neodlnčnost instr. id. neodlučnošću/
-
neopazicepril. nepažnja
nenapučenosti neodlnčnosti neopjevan nepce gen. mn. nebaca
-

nenasićen neodmjeren neoplođen nepčan

nenasićenost instr. jd. nenasićenošću/
- neodmjerenost instr. id. neodmjerenošćn/
-
neoporeziv nepitak
nenasićenosti neodmjerenosti neoportunistički nepla� en
nenaslijeđen neodređen , , ,
neopredijeljen neplacenost instr. id. neplacenoscu/
-

nenavidjeti prez. nenavidim,

- neodređenost instr. id. neodređenošću/
-
neopredijeljenost instr. id.
- neplaćenosti
glag. prid. rad. nenavidio ženo nenavidjela,
- neodređenosti neopredijeljenošću/neopredijeljenosti nepobijeđen
glag. pril. prošo nenavidjevši neodrješit neopterećen nepobijeđenost instr. id. nepobijeđenošću/
-

nenavikao odr. obI. nenavikli

- neodrješitost Instr. id. neodrješitošću/
-
neopterećenost instr. id. neopterećenošću/
- nepobijeđenosti
neobarok neodrješitosti neopterećenosti nepobjediv
neobaviješten neodrješiv neorealistički nepobjedivost instr. id. nepobjedivošću/
-

neobaviještenost Instr. id.

- neodrješljiv neorealizam nepobjedivosti
neobaviještenošću/neobaviještenosti neodrživ neoromantika nepočašćen
neobičan neofašist neosjetan nepočešijan
neobičnost instr. id. neobičnošću/
- neofašistički neosjedjivost instr. id. neosjedjivošću/
- nepočešljanost instr. id. nepočešljanošću/
-

neobičnosti neofašizam neosjedjivosti nepočešljanosti

neobjašnjiv neogađen neosjetnost instr. id. neosjetnošću/
- nepoćudan
neobjašnjivost instr. id. neobjašnjivošću/
- neograničen neosjetnosti nepoćudnost instr. id. nepoćudnošću/
-

neobjašnjivosti neograničenost instr. id. neograničenošću/

-
neoskvrnut nepoćudnosti
neobraćen neograničenosti neosvećen nepodijeljen
neobrađen neohumanist neosvećenost instr. jd. neosvećenošću/ nepodijeljenost instr. id. nepodijeljenošću/
neobučen (prema obučiti)
- -

neohumanistički neosvećenosti nepodijeljenosti

neobučen (prema obući) neoimpresionist neosviješten nepodjeljiv
neocijenjen neoimpresionistički neosviještenost instr. id. neosviještenošću/
- nepodnošljiv
neocjenjiv neokapitalist neosviještenosti nepodoban
neočekivan neokapitalistički neosvijedjen nepodopština

- l
 14. PRAVOPiSNi RJEČNiK
ii
i 14. PRAVOPiSNi RJEČNiK

nepogrešan (v. § 26) nepovredljiv (v. § 26) nepromočivost - instr. id. nepromočivošću/
neprimjetan
nepogrešiv (v. § 26) nepovredljivost - instr. id. nepovredljivošću/ neprimjedjivost - instr. id. nepromočivosti
nepogrešivost - instr. jd. nepogrešivošću/ nepovredljivosti (v. § 26) neprimjedjivošću/ neprimjedjivosti nepropusnost - instr. id. nepropusnošću/
nepogrešivosti (v. § 26) nepovrijeden nepropusnosti
neprimjetnost - instr. id. neprimjetnošću/
nepojmljiv nepovrijedenost - instr. id. neprimjetnosti nepropustan - odr. obI. nepropusni
nepo1itičan nepovrijedenošću/ nepovrijedenosti neprosvijećen
neprireden
nepo1itički nepoznavanje neprosvijećenost - instr. id.
nepriredenost - instr. id. nepriredenošću/
nepo1itičnost - instr. id. nepo1itičnošću/ nepozvan nepriredenosti neprosvijećenošću/ neprosvijećenosti
nepo1itičnosti nepraktičan neprovjetren
nepriroden
nepomičan nepraktičnost - instr. id. nepraktičnošću/ neprirodenost - instr. id. neprirodenošću/ neprovjetrenost - instr. id.
nepomičnost - instr. id. nepomičnošću/ nepraktičnosti neprirodenosti neprovjetrenošću/ neprovjetrenosti
nepomičnosti nepravednički nepun
nepristupačan
nepomiješan nepredviden nepušač
nepristupačnost - instr. id.
nepomućen nepredvidenost - instr. id. nepredvidenošću/ nepristupačnošću/ nepristupačnosti nepušačica
nepomućenost - instr. id. nepomućenošću/ nepredvideuosti nepušački
nepomućenosti neprivlačan
neprekoračen nerad
neprivlačnost - instr. id. neprivlačnošću/
nepopusdjiv neprekoračiv neradničin (prema neradnica)
neprivlačnosti
neporemećen neprelazan (/ neprijelazan) neradnički
neporemećenost - instr. jd. neprelaznost (/ neprijelaznost) - instr. id. neprobitačan
neradnik - yoko id. neradniče
neporemećenošću/ neporemećenosti neprelaznošću/ neprelaznosti neprobitačnost - instr. id. neprobitačnošću/
nerado pri!.
neporočan neprobitačnosti
nepremjestiv nerasvijedjen
neproblematičan
neporočnost - instr. id. neporočnošću/ nepremješten nerasvijedjenost - instr. id.
neporočnosti neprestan neproblematičnost - instr. nerasvijedjenošću/ nerasvijedjenosti
neposlušnički neprestance pri!. id. neproblematičnošću/
neraščlanjiv
nepostojeći prid. neproblematičnosti
neprihvaćen neraščlanjivost - instr. id. neraščlanjivošću/
neposvećen neprihvaćenost - instr. id. neprihvaćenošću/ neprocijenjen neraščlanjivosti
neposvećenost - instr. id. neposvećenošću/ neprihvaćenosti neprocijenjenost - instr. id. neravnomjeran
neposvećenosti neprijelazan (/ neprelazan) neprocijenjenošću/ neprocijenj enosti neravnomjernost - instr. jd.
nepošteden neprijelaznost (/ neprelaznost) - instr. id. neprocjenljiv neravnomjernošću/ neravnomjernosti
nepoštedenost - instr. id. nepoštedenošću/ neprijelaznošću/ neprijelaznosti neprocjenljivost - instr. id. nerazdijeljen
nepoštedenosti neprijeporan neprocjenljivošću/ neprocjenljivosti nerazdijeljenost - instr. id.
nepotkupljiv neprijepornost - instr. id. neprijepornošću/ neprocjenjiv nerazdijeljenošću/ nerazdijeljenosti
nepotkupljivost - instr id. neprijepornosti neprocjenjivost - instr. id. neprocjenjivošću/ nerazdjeljiv
nepotkupljivošću/ nepotkupljivosti nepriličan neprocjenjivosti nerazdjeljivost - instr. id. nerazdjeljivošću/
nepotpun nepriličnost - instr. id. nepriličnošću/ nepročišćen nerazdjeljivosti
nepotpunost - instr. id. nepotpunošću/ nepriličnosti nepročišćenost - instr. jd. nepročišćenošću/ nerazgovijetan
nepotpunosti neprimijećen nepročišćenosti nerazgovijetnost - instr. id.
nepotvrden neprimjenljiv nepromijenjen nerazgovijetnošću/ nerazgovijetnosti
nepotvrdenost - instr. id. nepotvrdenošću/ neprimjenljivost - instr. id. nepromjenljiv nerazlučiv
nepotvrdenosti neprimjenljivošću/ neprimjenljivosti nepromjenljivost - instr. id. nerazlučivost - instr. id. nerazlučivošću/
nepovjerenje neprimjenjiv nepromjenljivošću/ nepromjenljivosti nerazlučivosti
nepovjerljivost - instr id. nepovjerljivošću/ neprimjenjivost - instr. id. nepromjenjiv nerazlučljiv
nepovjerljivosti neprimjenjivošću/ neprimjenjivosti nepromjenjivost - instr. id. nerazlučljivost - instr. id. nerazlučljivošću/
nepovrediv (v. § 26) neprimjeren nepromjenjivošću/ nepromjenjivosti nerazlučljivosti
nepovredivost - instr. id. nepovredivošću/ neprimjerenost - instr. id. neprimjerenošću/ nepromočan nerazmijenjen
nepovredivosti (v. § 26) neprimjerenosti I
nepromočiv nerazmjenljiv
I

I
___ �,_�_____���_________________ .11. ..._________________________
IT
drt:;;
! nerazmjenljivost instr. id.
- nesebičan nesvjesnost instr. id. nesvjesnošću/
-
neuobičajenost instr. id. neuobičajenošću/
-

nerazmjenljivošćn/ nerazmjenljivosti nesebičnost instr. id. nesebičnošću/

- nesvjesnosti neuobičajenosti
nerazmjenjiv nesebičnosti nesv jestan odr. obI. nesvjesni
-
neupotrebljiv (v. § 26)
nerazmjenjivost instr. id.
- neseser nesvjestica neupotrebljivost instr. id.
-

nerazmjenjivošću/ nerazmjenjivosti neshvaćanje neštedicepilr . neupotrebljivošću/ neupotrebljivosti

nerazmjer gen. mn. nerazmjera
- neshvaćen neštedimicepril (v. § 26)
nerazmjeran neshvaćenost instr. id. neshvaćenošću/
-
neštićen neupotrijebijen
nerazmjernost instr. id. nerazmjernošću/
- neshvaćenosti nešto gen. nečega
-
neupotrijebljenost instr. id.
-

nerazmjernosti nesimetričan netaknut neupotrijebljenošću/ neupotrijebljenosti

nerazrađen nesimetričnost instr. jd. nesimetričnošću/
-
netaktičan neupućen
nerazrađenost instr. id. nerazrađenošću/
- nesimetričnosti netaktičnost instr. id. netaktičnošću/
- neupućenost instr. id. neupućenošću/
-

nerazrađenosti nesistematičan netaktičnosti neupućenosti

nerazrijeđen nesistematičnost instr. jd.
- netko gen. nekoga
- neuračunljiv
nerazrijeđenost instr. id. nerazrijeđenošću/
- nesistematičnošću/nesistematičnosti neto nesk/. prid. neuračunljivost instr. id. neuračunljivošću/
-

nerazrijeđenosti nesječen neto iznos, neto osobni dohodak, neuračunljivosti

nerazriješen nesjenovit neto plaća, neto težina neuralgičan
nerazriješenost instr. id. nerazriješenošću/
- neslan netočan neuralgija
nerazriješenosti neslućen netočnost instr. jd. netočnošću/netočnosti
- neurasteničan
nerazrješiv neslućenost instr. id. neslućenošću/
- netompril. neurasteničnost instr. jd.
-

nerazrješivost instr. id. nerazrješivošću/

- neslućenosti netraženo-nađeno (v. § 242) neurasteničnošću/ neurasteničnosti
nerazrješivosti neslužben netremičan neurastenija
nerazumijevanje nesposobnjaković netremičnost instr. jd. netremičnošću!
-
neurastenik vok. id. neurasteniče
-

nerazumnica nespretnjaković netremičnosti neuređen

nerazumnik vok. id. nerazumniče
- nesreća neudana neuređenost instr. id. neuređenošću/
-

neriješen nesređen neukoričen neuređenosti

neriješeno pri/o nesređenost instr. id. nesređenošću/
- neukroćen neurokirurgija
neriješenost instr. id. neriješenošću/
- nesređenosti neukroćenost instr. jd. neukroćenošću!
-
neuropsihički
neriješenosti nesretnica neukroćenosti neuropsihijatat
nerijetkopri/o nesretničin (prema nesretnica) nenljepšan neuropsihijatrija
neritmičan nesretnički nenljepšanost instr. id. nenljepšanošću/
-
neurotehoologija
neritmičnost instr. jd, neritmičnošću/
- nesretnik vok. id. nesretniče
- nenljepšauosti neurotičan
neritmičnosti nestajati prez. nestajem
- nenljepšavan
nerječit neurotičar
nestati prez. nestanem
- nenljuđen
neurotičnost instr. jd. neurotičnošću!
-
nerječitost instr. id. nerječitošću/
- nestručnjački nenljuđenost instr. id. nenljuđenošću/
-
neurotičnosti
nerječitosti nestručnjak vok. id. nestručnjače
- nenljuđenosti
nerješiv neuroznanost instr. jd. neuroznanošću!
-
nesuđen neumiješan (prema mniješati)
nerješivost instr. id. nerješivošću/ nemniješanost (pr neuroznanosti
- nesuđenost instr. id. nesuđenošću/
-

nerješivosti nesuđenosti neumiješanošću/ neumiješanosti neuručen

nerođen nesuvremen (v. § 26) neumjeren neusklađen
nerođenost instr. id. nerođenošću/
- nesuvremenik vako jd. nesuvremeniče
- neumjesnost instr. id. neumjesnošću/
-
neusklađenost instr. id. neusklađenošću/
-

nerođenosti (v. § 26) neumjesnosti neusklađenosti

nerotkinja nesuvremenost instr. jd. nesuvremenošćul
- neumjestan odr. obi. neumjesni
-
neusmjeren
nervčik vok. id. nervčiče/ nervčiku
- nesuvremenosti (v. § 26) neumješan (pr neusmjerenost instr. id. neusmjerenošću/
-

nesavjesnost instr. id. nesavjesnošću/

- nesvijest instr. id. nesviješću/nesvijesti
- neumješnost (pr neusmjerenosti
nesavjesnosti nesvjesno im. neumješnošću/ neumješnosti neuspio odr. obI. neuspjeli
-

nesavjestan odr. obI. nesavjesni

- nesvjesnopilr . neuobičajen neuspjeh gen. mn. neuspjeha
-

e
14. PRAVOPISNI 14. PRAVOPISNI

neuspjelost - instr. jd. neuspjelošću/ nevjerojamost - instr. id. nevjerojamošćul niskost - instr. id. niskošću/ niskosti
neznabožački niskotlakaš
neuspjelosti nevjerojatnosti
neznačajan niskotlakašica
neuspješan nevjerovanje
neznalački
neuspješnost - instr. id. neuspješnošću/ nevjesta - gen. mn. nevjesta nišandžija
neznal ica
neuspješnosti nevješt eznalica) niškoristi (nekoristan čovjek, nITkov) neskl.
neznaličin (prema n
neutjeriv nevojnički niškoristineskl.
neznanprid.
neutješan nevoljnički ništa - gen. ničega
ničicepilr .
ničiji - gen. id. ničijega
neutješiv nevoljnik - vok. id. nevoljniče ništanesk/.
nići - aor. 213. jd. niče
neutješivost - instr. id. neutješivošću/ nevrijedan ništarija
neutješivosti nevrijednica nigdapir .l ništica
neutješljiv nevrijednički nigdjepr ništični
neutješljivost - instr. Id. neutješljivošću/ nevrijednik - vok. id. nevrijedniče nihilist nitko - gen. nikoga
neutješljivosti nevrijeme - gen. id. nevremena (v. § 26) nihilistički nitkov
neutješnost - instr. id. neutješnošću/ nezacijeljen nijansa nitković
neutješnosti nezacjeljiv niječan nitroglicerin
neutvrđen nezacjeljivost - instr id. nezacjeljivošću/ nijedan - gen. id. nijednoga nitrolak
neutvrđenost - instr. id. neutvrđenošću/ nezacjeljivosti nijedanputpilr o nitrorazrjeđivač
neutvrđenosti nezalječiv nijeduompril. nitrospojevi mn.
neuvjerljiv nezalječivost - instr. id. nezalječivošću/ nijekati - prez. niječem, imp. niječi niukoliko pilr o
neuvjerljivost - instr. id. neuvjerljivošću/ nezalječivosti nijem - kamp. njemlji/njemiji nivelacija
neuvjerljivosti nezamijećen nijemjeti - glag. prid. rad. nijemio nivelistički
neuvježban nezamijećenost - instr. id. nezamijećenošćul - ženo nijemjela nivo - gen. jd. nivoa
neuvježbanost - instr. id. neuvježbanošću/ nezamijećenosti nijemost - instr. id. nijemošću/nijemosti nizak - odr. ob.I
neuvježbanosti nezamijenjen nikad( a) pilr o nizastranupril,
neuvredljiv (v. § 26) nezamjenljiv nikakav - gen. id. nikakva nizaštaprilo
neuzbuđen nezamjenljivost - instr. id. nezamjenljivošćul nikakopi/r . nizaštopri!.
nevaljalac - vok. id. nevaljalče nezamjenljivosti nikamopril. nizbrdica
nevaljalčina nezamjenjiv nikogović nizbrdoprilo
nevaljalica nezamjenjivost - instr. id. nezamjenjivošću/ nikoji - gen. id. nikojega nizdlaku prilo
nevaljaličin (prema nevaljalica) nezamjenjivosti nikolik - gen. id. nikolika nizdolpri/.
nevažeći prid. nezamjetan nikud( a) pilr o nizvodni
nevelik nezamjetljiv nimalopi/r . nobelovac - vok. id. nobelovče
nevičan nezamjetljivost - instr. id. nezamjetljivošćul nimfa noblneskl. prid. (v. § 246); nobl društvo,
nevidećiprid. nezamjetljivosti nimfeta nobl zabava
neviđen nezapamćen nimfomauka noć
nevjenčan nezapamćenost - instr. id. nezapamćenošćul niudža noćasprif.
nevjera - gen. mn. nevjera nezapamćenosti niudža-ramik (v. § 208 ) noćašnji
nevjeran nezasićen niodaklepilr o noćca
nevjerica nezasićenost - instr. jd. nezasićenošćul niotkud( a) pilr o noćenje (pe r ma
nevjernica nezasićenosti nipoštopilr o noćište
nevjerničin (per ma nezavisan (pe r ma nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu noćiti nevjernica)
nevjernički nezavisnosloženi (v. biti - jesam/budem) noćivanje (prema
nevjernik - vok. id. nevjerniče nezavistan (prema niskogradnja noćivati
nevjernost - instr. id. nevjernošću/ nezavistni (v. § 49) niskokaloričan noćni
nevjernosti neznabožac - gen. id. neznabošca, niskonaponski noćobdija
nevjerojatan vok. jd. neznabošče, nom. mn. neznabošci niskoprofilni noĆupril.
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNI

noćurak obamrijeti prez. obamrem,

novoosnovani NJ
-

aor. obamrijeh,
nokaut novootktiven
ženo obamrla, glag.
nokaut-sistem (v. § 208) novopečen
obamrvši
nokdaun novopronađen njakati pr.ez. njačem.
-

uoktić novorođen obarač

njedarcamn. obarački
nokturno novorođenčad njedramn.
nomadski novorođenče obavijesnost (i obavjesnost) - instr. jd.
njegaim. obavijesnošću/obavijesnosti
non-stopneski prid. (v. § 246); non-stop novostečeni njegovanost instr. jd. njegovanošću/
-
obavijest - instr. jd. obaviješću/obavijesti
praonica novovjekovni njegovanosti
non-stoppri!. obavijestan odr. obi. obavijesni
novovjenčani njegovanje (prema njegovati)
-

nonilijarda im. novozavjetni obavijestiti

njegovatelj
nonilijarditi br nozdrva obaviješten (prema obavijestiti)
njegovateljica
nonilijardu br nožić obaviještenost instr.. jd. obaviještenošću/
njegovateljičin (prema njegovateljica)
-

nonilijun br nudist obaviještenosti

njegovati
nonilijun im. nudistički obavjesnica
njemački
nonilijunti br nuditi impJ. nuđah obavjesni k vok. jd. obavjesniče
njemak ( nijem čovjek) - vok. jd. njemače
-
-

noukonformist nuđanje (prema nuđati) obavjesnost (i obavijesnost) instr. jd.

njemica ( nijema žena)
-

noukonformistički nuđati obavjesnošću/obavjesnosti

njemoća
nosač nuđenje (prema nuditi) njemština obavješćivanje (prema obavješćivati)
nosačica nul-matrica (v. § 212) nježan obavješćivati
nosećaprid. nul-točka (v. § 212) nježnost instr. jd. nježnošću/nježnosti
-
obavještajac vok. jd. obavještajče
-

nosić nul-vektor (v. § 212) njihaj obavještajni

nostalgičan nulabr njihalica obavještajnost - instr.. jd. obavještajnošću/
nostalgičar nulaim. njihaloim. obavještajnosti
nostalgičarka nultibr njihaljka obavještavanje (prema obavještavati)
nostalgičarski numizmatičar nji hati obavještavati
nostalgičnost instr. jd. nostalgičnošću/
- numizmatički njisak obavještenje (prema obavijestiti)
nostalgičnosti nuncij njiska obavljač
nostalgija nuncijat njokimn. obavljački
novačenje (prema novačiti) nuncijatura njnščica obdanpril.
novačiti nuspojava njnška obdjelati
novcat u nov novcat nusprodukt obdjelavati
novčani nusproizvod obdjeljati
novčanica nusprostorija obdukcija
novčanik nutricionist obdukcijski
novčar nutricionistica o
obećanica
novčarka nutricionistički obećaničin (prema obećanica)
novčarstvo nutricionizam obećanik vok. jd. obećaniče
-
novčić nuzefekt oaza
obećanje (prema obećati)
novečento nuzštitnjača oba. obje. oba - obaju. obiju. obama,
gen.
obama, obećati
novelistički nuzzanimauje dat.llok.linstr.
obadva, obećavanje (prema obećavati)
novinarčić nuzzarada
obadviju, obećavati
novogodišnji nužan (i nuždan) odr.. obI. nužni
-

novogovor nuždan (i nužan) - odr. obi. nužni obadvama, obadvjema, obelisk

novogradnja nužnik obadvoje gen. jd. obadvoga,
-
obescijeniti
novogrčki nužnost in str. jd. nužnošću/nužnosti
-
obadvoma, nom. mn. obadvoji obescijenjen (prema obescijeniti)

c
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI

obescijenjenost - instr. id. obescijenjenošću/
obescijenjenosti
obescjenjenje (prema obescijeniti)
obescjenjivanje (prema obescjenjivati)
obescjenjivati
obezličen (prema obezličiti) objeljenje (prema obijeliti i prema obijeljeti) obnevidjelost - in str. id. obnevidjelošću/
obezličiti objernčke pril. obnevidjelosti
obezvređenje (prema obezvrijediti) (v. § 26) objesiti obnevidjeti - glag. prid. rad. obnevidio - ženo
obezvređivanje (prema obezvređivati) obješen (prema objesiti) obnevidjela, glag. pril . proŠo obnevidjevši
(v. § 26) obješenjak vok. id. obješenjače
-
obnijemjelost in str. id. obnijemjelošću/
-

obeshrabren (prema obeshrabriti) obezvređivati (v. § 26) obješenjaković obnijemjelosti

obeshrabrenost - instr. id. obeshrabrenošću/ obezvrijediti obješenjaštvo obnijemjeti - glag. prid. rad. obnijemio - ženo
obeshrabrenosti obezvrijeđen (prema obezvrijediti) oblačak obnijemjela, glag. pril. prošo obnijemjevši
obeshrabrenje (prema obeshrabriti) obezvrijeđenost - in str. id. oblačan obnoćpril
obeshrabriti obezvrijeđenošću/obezvrijeđenosti oblačenje (prema oblačiti) obnoćiti
obeshrabrivanje (prema obeshrabrivati) običaj oblačić oboa
obeshrabrivati običajan oblačina obočić (prema obod) (v. § 50)
obeskućiti običajnost - instr. id. običajnošću/ oblačiti (prema oblak) obodac - gen. id. oboca (v. § 50),
običajnosti oblačiti (prema obući) nom. mn. oboci (v. § 50)
obesnažen (prema obesnažiti)
obesnaženost - instr. id. obesnaženošću/ običan oblačnost - instr. id. oblačnošću/oblačnosti obogaćen (prema obogatiti)
obesnaženosti običavanje (prema običavati) oblaćen (prema oblatiti) obogaćenost - instr. id. obogaćenošću/
obesnaženje (prema obesnažiti) običavati oblasni obogaćenosti
obesnažiti običnost - in str. id. običnošću/običnosti oblast - instr. id. oblašću/oblasti obogaćenje (prema obogatiti)
obesnaživanje (prema obesnaživati) obići - prez. obiđem, imp. obiđi, aor. obiđoh obličan obogaćivanje (prema obogaćivati)
obesnaživati obiđen (prema obići) obličje obogaćivati
obespamećen (prema obespametiti) obijač oblić oboje - gen. id. obojega/oboga, daUok.linstr. id.
obespamećenost - instr. id. obijački oblijepiti obojemioboma, nom. mn. oboji
obespamećenošću/obespamećenosti obijeliti oblijepljen (prema oblijepiti) obojen (prema obojiti)
obespametiti obijeljen (prema obijeliti) oblijetanje (prema oblijetati) obojica
obespokojen (prema obespokojiti) obijeljeti - glag. prid. rad. obijelio oblijetati - prez. oblijećem, imp. oblijeći obojiti
obespokojiti - ženo obijeljela, glag. pril . prošo obijeljevši oblijevanje (prema oblijevati) obolijevanje (prema obolijevati)
obespraviti obijesnica oblijevati obolijevati
obespravljen (prema obespraviti) obijesnik - vok. id. obijesniče oblikotvoran oboljelost - instr. id. oboljelošću/oboljelosti
obespravljenost - instr. id. obijest - instr. id. obiješću/ obijesti oblouska - gen. mn. obloustaka/oblouski/ oboljenje (prema oboljeti)
obespravljenošću/obespravljenosti obijestan - odr. obI. obijesni oblouska oboljeti - glag. prid. rad. obolio ženo
-

obespravljivanje (prema obespravljivati) obilazak - gen. id. obilaska, nom. mn. obilasci oblučac oboljela, glag. pril. proŠo oboljevši
obesvetiti objačan (prema objačati) oblučast obosmjeran
obeščastiti objačati oblučje obračun
obeščašćen (prema obeščastiti) objasnidbeni oblutak - nom. mn. obluci (v. § 50) obračunati
obeščašćenost - in str. id. obeščašćenošćn/ objavljivač obljepIjenje (prema oblijepiti) obračunavanje (prema obračunavati)
obeščašćenosti objavljivačica obljepljivanje (prema obljepljivati) obračunavati
obeščašćenje (prema obeščastiti) objed - gen. mn. objeda obljepljivati obračunski
obeščašćivanje (prema obeščašćivati) objeda obljetnica obraćanje (prema obraćati)
obeščašćivati objedovati obljetničar obraćati
obeštećen (prema obeštetiti) objekt obljetničarski obraćen (prema obratiti)
obeštećenost instr. id. obeštećenošćn/
- objektivistički obmanjivač obraćenica
obeštećenosti objektni obmanjivačica obraćeničin (prema obraćenica)
obeštećenje (prema obeštetiti) objelodaniti obmanjivački obraćenički
obeštećivanje (prema obeštećivati) objelodanjen (prema objelodaniti) obnavljač obraćenik vok. id. obraćeniče
-

obeštećivati objelodanjivanje (prema objelodanjivati) obnavljačica obraćenost - instr. jd. obraćenošću/

obeštetiti objelodanjivati obnemoći obraćenosti

rt
r
i !
14. PRAVOPISNI RJEČN
14. IK SNI
PRAVOPI

obraćenje (prema obratiti) obudovjeti - glag. prid . rad. obudovio - žen. očajnica očitati ( čitajući utvrditi; prijekorno izgovoriti )
obrađen (prema obrađiti) obudovjela, glag. pri!. proš. obudovjevši očajnički očitavanje (prema očitavati)
obrađenost - in str. id. obrađenošću/ obubvaćanje (prema obubvaćati) očajnik očitavati
obrađenosti obubvaćati očajnost - instr. id. očajnošću/očajnosti očitost - instr. id. očitošću/očitosti
obrađivač obubvaćen (prema obuhvatiti) očaran očitovanje (prema očitovati se)
obrađivačica obujam očaranost - instr. jd. očaranošću/očaranosti očitovati se
obrađivanje (prema obrađivati) obujmiti očarati očni
obrađivati obvezuički očaravanje (prema očaravati) očnjak
obrambeni obziđe očaravati očovječen (prema očovječiti)
obrana ocean očekivanje (prema očekivati) očovječenje (prema očovječiti)
obranjiv oceanograf očekivati očovječiti
obranjivost - in str. id. obranjivošću/ oceanografija očeličen (prema očeličiti) očuđenje
obranjivosti oceanolog očeličenje (prema očeličiti) očub
obraščić oceanologija očeličiti očupati
obrašćivanje (prema obrašćivati) ocijediti očepiti ( stati komu na nogu; povrijedITi koga) očuvan (prema očuvati)
obrašćivati ocijeđen (prema ocijediti) očepušati očuvanost - instr. jd. očuvanošću/ očuvanosti
obrazac - gen. id. obrasca, nom. mn. obrasci ocijeuiti očerupati očuvati
obreći - prez. obrečem/obreknem, ocijenjen (prema ocijeuiti) očešati očvrsnuće (prema očvrsnuti)
aor. 2/3. id. obreče ocjedan prid. očešljan (prema očešljati)
očvrsnuti
obrezač ocjedina očešljati
očvrstiti
obrezivač ocjedit prid. očetkati
oćelaviti
obrlaćen (prema obrlatiti) ocjeđivač očev (prema otac) (v. § 50)
oćelavjelost instr. id. oćelavjelošću/
očevičev (prema očevidac) (v. § 50)
-
obrlaćenost - instr. id. obrlaćenošću/ ocjeđivanje (prema ocjeđivati)
obrlaćenosti oćelavjelosti
ocjeđivati očevid
oćelavjeti glag. prid. rad. oćelavio žen.
gen. id. očevica (v. § 50),
- -
obrlaćivanje (prema obrlaćivati) ocjel očeviđac -
oćelavjela, glag. pril. proš. oćelavjevši
obrlaćivati ocjelui vok. id. očeviče (v. § 50) ,
oćoraviti
obročan ocjena nom. mn. očevici (v. § 50)
obrojčen (prema obrojčiti) oćoravjelost - instr. id. oćoravjelošću/
ocjenjivač očevidan
obrojčiti oćoravjelosti
ocjenjivačka očevidnost - in str. id. očevidnošću/
obrtač oćoravjeti - glag. prid. rad. oćoravio- ženo
ocjenjivački očevidnosti
obrtnički oćoravjela, glag. pril. proš. oćoravjevši
ocjenjivanje (prema ocjenjivati) očevina
obruč oćutjeti - glag. prid. rad. oćutio- ženo
ocjenjivati očica
oćutjela, glag. pril. proš. oćutjevši
obručić ocoubojica očiglece (prema (na)očigled) ( v. § 50)
obručui odahnuće (prema odahnuti)
ocoubojsrvo očigledan
obučavati ocrnjivač očiglednost - instr. id. očiglednošću/
odahnuti
obučen (prema obučiti) ocrnjivačica očiglednosti odakle pri!.
obučen (prema obući) očađaviti očijukanje (prema očijukati) odalečiti (se)
obučenost - instr. id. obučenošću/ očađavjeti glag. prid. rad. očađavio
- - žen. očijukati odande pri!.
obučenosti očađavjela, glag. pril. proš. očađavjevši očinski odasvud(a) prit.
obučiti očađavljen (prema očađaviti) očinstvo odašiljač
obuća očađen (prema očađiti) očinji odašiljački
obućar očađiti očistiti odatle pri!.
obućarica očaj očišćen (prema očistiti) odavde pri!.
obućarnica očajan očišćenje (prema očistiti) odavna pri!.
obućarstvo očajavanje (prema očajavati) očit odavuo prit.
obući - prez. obučem, aor. 2/3. id. obuče očajavati očitanje (prema očitati) odbačenik vok. Jd. odbačeuiče
-

477

- rt
rTI
l
I

14. PRAVOPISNI 14. PRAVOPISNI

odbačenost instr. id. odbačenošću/

- odijeljenost - instr. id. odijeljenošću/ odlijetanje (prema odlijetati) odnekle pri/o
odbačenosti odijeljenosti o dlijetati- prez. odlijećem, imp. odlijeći odneknd(a) pri/o
odbijač odijevan (prema odijevati) o dlijevanje (prema odlijevati) odnemoći
odbitak nom. mn. odbici (v. § 50) odijevanje (prema odijevati) odnesen (prema odnijeti i prema odnesti)
-
odlijevati
odbjeći odijevati odlučan odnijet (prema odnijeti i prema odnesti)
odbljesak odio (i odjel) - gen. mn. odjela odlučen (prema odlučiti) odnijeti - prez. odnesem, imp. odnesi, aor.
odbojkaš odiozan odlučiti odnijeh/odnesoh, glag. prid. rad. odnio
odbojkašica odioznost - in str. id. odioznošću/odioznosti odlučivanje (prema odlučivati) - ženo odnijela, glag. pril. prošo odnijevši
odbornički odiskona pri/. odlučivati odoka pri/.
odbornik vok. id. odborniče
- odista pri/. odlučnost - instr. id. odlučnošću/odlučnosti odolijevanje (prema odolijevati)
odcijepiti odjeća odlučujući prid. odolijevati
odcijepljen (prema odcijepiti) odjedanput pri/o odljepljivanje (prema odljepljivati) odoljeti - glag. prid. rad. odolio
- ženo
odcjeđivati odjedared pri/o odljepljivati odoljela, glag. prii. prošo odoljevši
odcjepljenje (prema odcijepiti) odjednom pri/o odljev odonda pri/.
odcjepljivač odjek odljevak odonud(a) pri!.
odcjepljivanje (prema odcjepljivati) odjekivati odmaći - aor. 2/3. id. odmače odostrag(a) pri/o
odcjepljivati odjeknuti odmah pri/. odostražni
odčepiti (izvaditi čep ) odjel (i odio) - gen. mn. odjela odmalena pri/o odovud(a) pri/o
odčepljen (prema odčepiti) odjelit prid odmaloprije pri!. odozad(a) pri/o
odčitati (završITi črtanje, obaviti čITanje) odjelni odmašćen (prema odmastiti) odozdo pri/.
odćoriti odjeljak odmašćivač odozdol(a) pri/o
odćušnuti odjeljenje (prema odijeliti) odmašćivati odozgo pri/.
oddeklamirati odjeljivati odmazda odozgor(a) pri/o
odgađanje (prema odgađati) odjenuti odmazdni (prema odmazda) (v. § 49) odrađen (prema odraditi)
odgađati odjeti - prez. odijem, glag. prid. rad. odio/ odmetnički odrađivanje (prema odrađivati)
odgajatelj odjeo - žen o odjela, glag. prii. prošo odjevši odmijeniti odrađivati
odgajateljica odjeven prid odmijenjen (prema odmijeniti) odrana pri/.
odgajateljičin (prema odgajateljica) odjevenost - in str. id. odjevenošću/ odmila pri/. odranije pri/o
odgođen (prema odgoditi) odjevenosti odmjena - gen. mn. odmjena odreći se - prez. odrečem se/odreknem se,
odgonetač odjevni odmjenjivati aor. 2/3. id. odreče se
odgonetačica odlazak - gen. id. odlaska, nom. mn. odlasci odmjeren (prema odmjeriti) odreda pri/.
odgonetački odlebdjeti glag. prid. rad. odlebdio
- - ženo odmjerenost - instr. id. odmjerenošću/ određen (prema odrediti)
odgonetka - daUok. id. odgoneci/ odlebdjela, glag. pril. proŠo odlebdjevši odmjerenosti određenost - instr. id. određenošću/
odgonetki (v. § 50) odleđen (prema odlediti) odmjeriti određenosti
odgristi - prez. odgrizem odleđivati odmoć im. određenje (prema odrediti)
odgrizak gen. id. odgriska,
- odletjeti glag. prid. rad. odletio
- - ženo odmoći određivanje (prema određivati)
nom. mn. odgrisci odletjela, glag. prii. proŠo odletjevši odnaprijed pri/o određivati
odgrtač odličan odnarođen (prema odnaroditi) odrezak gen. id. odreska, nom. mn. odresci
-

odgudjeti glag. prid. rad. odgudio

- - ženo odličje odnarođenost - in str. id. odnarođenošću/ odričan
odgudjela, glag. prilo proŠo odgudjevši odličnica odnarođenosti odrijemati
odići odličničin (prema odličnica) odnarođenje (prema odnaroditi) odriješen (prema odriješiti)
odij odličnik vok. id. odličniče
- odnarođivanje (prema odnarođivati) odriješenost - in str. id. odriješenošću/
odijelce odlično pri/o odnarođivati odriješenosti
odijeliti odličnost - in str. id. odličnošću/ odličnosti odnedavna pri/o odriješiti
odijelo odlijepiti odnedavno pri/o odrješenje (prema odriješiti)
odijeljen (prema odijeliti) odlijepijen (prema odlijepiti) odnekad(a) pri/o odrješit prid.

rt
 -------'1
�
14. PRAVOPISNI
----������------------------------------------------_____________ ! --
--------------------------------------------------�14�RJEČNI
__ VK
.�P�R�A�O
� PIS
=� I R�J�E=�N�
N� IK

odrješitost -- instr. jd. odrješitošću/ odstrag(a) pril. odtugovati ofsajd

odrješitosti odstraniti odučen (prema odučiti) ofsajd-zamka (v. § 208)
odrođivauje (prema odrođivati) odstranjenje (prema odstraniti) odučiti oftalmologija
odrođivati odstranjivanje (prema odstranjivati) o dugovlačiti ogađen (prema ogaditi)
odrvenjeti -- glag. prid. rad. odrvenio -- žen o odsttanjivati odumrijeti -- prez. odumrem, imp. odumri, ogađenost -- instr. jd. ogađenošću/
odrvenjela, glag. pril. prošo odrvenjevši odstrel (v. § 26) aor. odumrijeh, glag. prid. rad. odumro -­ ogađenosti
održivost -- instr. jd. održivošću/ održivosti odsttići ženo odumrla, glag. pril. prošo odumrijevši/ ogađivanje (prema ogađivati)
odsad(a) pri!. odstrijeliti odumrvši ogađivati
odsanjau (prema odsanjati) odstrijeljen (prema odstrijeliti) oduprijeti se -- prez. oduprem se, ogladnj eti -- glag. prid. rad. ogladnio -- ženo
odsanjati odstup imp. odupri se, aor. oduprijeh se, ogladnjela, glag. pril. prošo ogladnjevši
odseliti (se) odstupati glag. prid. rad. odupro se -- ženo oduprla se, oglašavač
odseljavanje (prema odseljavati (se)) odstupiti glag. pril. prošo oduprijevši se/oduprvši se oglašavačica
odseljavati (se) odstupnica oduvijek pril. oglašivač
odseljeu (prema odseliti (se)) odstupnina odvajkad(a) pril. oglašivačica
odsijecanje (prema odsijecati) odsuće odveć pri!. oglavuprfl.
odsijecati odsudau odvići -- aor. 2/3. jd. odviče oglupavjeti -- glag. prid. rad. oglupavio -- ženo
odsijevanje (prema odsijevati) odsudnost -- instr. jd. odsudnošću/ odvijač oglupavjela, glag. pril. prošo oglupavjevši
odsijevati odsudnosti odvijeka pril. oglupjelost -- instr. jd. oglupj elošću/
odsjaj odsutau odviše pril. oglupjelosti
odsječak odsutnost in str. jd. odsutnošću/odsutnosti odvjetak -- nom. mn. odvjeci (v. § 50)
--
oglupjeti -- glag. prid. rad. oglupio -- ženo
odsječau odsvagda pri!. odvjetnica oglupjela, glag. pril. prošo oglupjevši
odsječen (prema odsjeći) odsvakale pri/, odvjetuičin (prema odvj etnica)
ogolićenost -- instr. jd. ogolićenošću/
odsječnost -- instr. jd. odsječnošću/ odsvakle pril. odvjetnički
ogolićenosti
odsječnosti odsvakud(a) pri!. odvjetnik -- vok. jd. odvjetniče
ogolićenje (prema ogolititi)
odsjeći -- prez. odsiječem ( v. § 28.3) odsvirati odvjetništvo
ogoljeti -- glag. prid. rad. ogolio -- ženo
odsjedanje (prema odsjedati) odsvud(a) pr/I. odvlačenje (prema odvlačiti)
ogoljela, glag. pril. prošo ogoljevši
odsjedati odšarafiti odvlačiti
ogorčati
odsjediti odšepati odvojiti
ogorčavanje (prema ogorčavati)
odsjek odšetati -- prez. odšećem/odšetam, odvraćanje (prema odvraćati)
ogorčavati
odsjesti -- glag. prid. rad. odsjeo -- žen o odsjela imp. odšeći/odšetaj odvraćati
ogorčen (prema ogorčiti)
odsjev odšiti odvraćen (prema odvratiti)
ogorčenost -- in str. jd. ogorčenošću/
odskakati -- prez. odskačem, imp. odskači odškolovan (prema odškolovati) odvrći se
ogorčenosti
odskakivati odškolovati odvrtač
ogorčenje (prema ogorčiti)
odskakutati -- prez. odskakućem/ odškrinuti odvrtjeti -- glag. prid. rad. odvrtio -- žen o
ogorčiti
odskakutam, imp. odskakući/odskakutaj odštampati odvrtjela, glag. pril. prošo odvrtjevši
ogorčivanje (prema ogorčivati)
odskočiti odštećen (prema odštetiti) odvučen (prema odvući)
ogorčivati
odskočni odštećivati odvući -- prez. odvučem, aor. 2/3. jd. odvuče
odskočnica ogovarač
odšteta odzad(a) pril.
odskok ogovaračica
odštetiti odzdraviti
odskora pril. odziv ogovarački
odštetni
odskoro pril. odzračen (prema odzračiti) ograđen (prema ograditi)
odšućeu (prema odšutjeti)
odslije pri/. odšuljati se odzračiti ograđivanje (prema ograđivati)
ods1ikati odšutjeti -- glag. prid. rad. odšutio -- ženo odzračnik ograđivati
odslikavati odšutjela, glag. pril. proŠo odšutjevši ofenziva ograničavanje (prema ograničavati)
odsprij ed(a) pril. odteretni ofenzivan ograničavati
odsrca pri!. odtok ( Odvod ) oficijelan ograničen (prema ograničiti)

d
 '4
iri
I :
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

ograničenost - instr. id. ograničenošću/ okidač okn!istički omogućen (prema omogućiti)

ograničenosti oklijevalo im okn!tistički omogućiti
ograničenje (prema ograničiti) oklijevanje (prema oklijevati) okupacija omogućivanje (prema omogućivati)
ograničiti oklijevati okupacijski omogućivati
ogrepsti - prez. ogrebem oklopnički okvirić omotač
ogrešenje (prema ogriješiti se) (v. § 26) oklopnjača olabavjelost - in str. id. olabavjelošću/ omrčiti
ogrešivanje (prema ogrešivati se) (v. § 26) okluzija olabavjelosti omrći - aor. 2/3. jd. omrče
ogrešivati se (v. § 26) okolčiti olabavjeti - glag. prid. rad. olabavio - ženo omrijestiti se
ogriješiti se okolo prij. olabavjela, glag. pril. proŠo olabavj evši omršavjeti - glag. prid. rad. omršavio - ženo
ogrizak - gen. id. ogriska, nom. mn. ogrisci okolo pril. oldtajmer omršavjela, glag. pril. prošo omršavjevši
ogrjev okončan (prema okončati) oličen (prema oličiti) onamo pril.
ogrjevni okončanje (prema okončati) oličenje (prema oličiti) ondje pril.
ogrličar okončati oHčiti onečistiti
ogrličast okončavanje (prema okončavati) oligarh onečišćen (prema onečistiti)
ogrtač okončavati oligarhija onečišćenost - in str. jd. onečišćenošću/
ogrtati - prez. ogrćem, imp. ogrći okopnjeti - glag. prid. rad. okopnio - ženo oligocen onečišćenosti
ogrubjelost - instr. id. ogrubjelošću/ okopnjela, glag. pril. prošo okopnjevši olimpijac - vok. id. olimpijče onečišćenje (prema onečistiti)
ogrubjelosti okorio - odr. obI. okorjeli olimpijada onečišćivač
ogrubjeti - glag. prid. rad. ogrubio - ženo okorjelost - instr id. okorjelošću/okorjelosti olimpijka onemoćalost - in str. id. onemoćalošću/
ogrubjela, glag. pril. prošo ogrubjevši okorjeti - glag. prid. rad. okorio - žen o olimpijski onemoćalosti
ohladnjeti - glag. prid. rad. ohladnio - žen o okorjela, glag. pril. proŠo okorjevši olimpski onemoćati
ohladnjela, glag. pri l . prošo ohladnjevši okošćivati olovčica onemoći
ohlađen (prema ohladiti) okoštavati olovnjača onemogućavanje (prema onemogućavati)
ohlađenje (prema ohladiti) okrepa (v.§ 26) oltarić onemogućavati
ohlađivanje (prema ohlađivati) okrepijenje (prema okrijepiti) (v. § 26) omaći se - aor. 2/3. jd. omače se onemogućen (prema onemogućiti)
ohlađivati okrijepiti omalen onemogućenost � instr. jd.
ohrapavjelost - instr. id. ohrapavjelošću/ okrijepljen (prema okrijepiti) omalo pril. onemogućenošću/ onemogućenosti
ohrapavjelosti okrivljenica omašćen (prema omastiti) onemogućiti
ohrapavjeti - glag. prid. rad. ohrapavio - ženo okrivljeničin (prema okrivljenica) omašćivanje (prema omašćivati) onemogućivanje (prema onemogućivati)
ohrapavjela, glag. pril. proŠo ohrapavjevši okrivljenički omašćivati onemogućivati
ohromjeti - glag. prid. rad. ohromio - ženo okrivljenik - vok. id. okrivljeniče omča onesvijestiti se
ohromjela, glag. pril. prošo ohromjevši okrurnički omeđak - gen. id. omećka, nom. mn. omećci onesviješten (prema onesvijestiti se)
ojačan (prema ojačati) oksidacija omeđen (prema omeđiti) onesviještenost - instr. id. onesviještenošću/
ojačanje (prema ojačati) oksidacijski omeđenost - instr. id. omeđenošću/ onesviještenosti
ojačati okrilijarda im omeđenosti onesvješćivanje (prema onesvješćivati se)
ojačavanje (prema ojačavati se) okrilijarditi br. omeđenje (prema omeđiti) onesvješćivati se
ojađen (prema ojaditi) oktilijardu br. omeđiti onesvještavanje (prema onesvještavati se)
ojađenost - in str. id. ojađenošću/ojađenosti okrilijun br. omeđivanje (prema omeđivati) onesvještavati se
okađen (prema okaditi) oktilijun im omeđivati onesvještenje (prema onesvijestiti se)
okasno pril. okrilijunti br. omekšivač onijemjelost - instr. id. onijemjelošću/
okazionalan oktoedar omjer - gen. mn. omjera onijemjelosti
okej pril. oktroiran (prema oktroirati) omjerati onijemjeti - glag. prid. rad. onijemio - ženo
oker neskl. prid. (v. § 246); oker boja, oktroirati omjeravati onijemjela, glag. pril. prošo onijemjevši
oker fasada okučiti se ( ošteniti se) omjeriti onkologija
okićen (prema okititi) okućiti se ( steći kuću, dom ) omogućavanj e (prema omogućavati) onkra; prij.
okićenost - instr. id. okićenošću/okićenosti okućnica omogućavati onomad pril.

rt
..
,

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

onomadne pri/o općinar oplođivačica opsjednutost - in str. id. opsjednutošću/

onomatopeja općinarka oplođivanje (prema oplođivati) opsjednutosti
onostran općinstvo oplođivati opsjena - gen. mn. opsjena
onosvjetski općiti opljačkan (prema opljačkati) opsjenar
onud(a) pri/o općutjeti - glag. prid. rad. općutio - ženo opljačkati opsjeniti
oogeneza općutjela, glag. pril. prošo općutjevši op orbenjački opsjenjen (prema opsjeniti)
opačina opečen (prema opeći) oporučitelj opsjesti - glag. prid. rad. opsjeo - ženo opsjela
opačiti se opeći - prez. opečem, aor. 2/3. id. opeče oporučiteljica opskrba
opančar operacija oporučiti opskrbiti
opančarija operacijski oporučni opskrbljen (prema opskrbiti)
opančarski opetovničar opovrći opskrbljivač
opančarstvo opetovničarka opozicija opskrbljivanje (prema opskrbljivati)
opančić ophod opozicijski opskrbljivati
opasač ophoditi oprečan (v. § 26) opskrbni
opertati ophodni oprečnost - instr. id. oprečnošću/ oprečnosti opskuran
opertavati ophodnja (v. § 26) opskurnost - instr. id. opskurnošću/
opčaran (prema opčarati) ophođenje (prema ophoditi) opredijeliti se opskurnosti
opčaranost - instr. id. opčaranošću/ ophrvati opredijeljen (prema opredijeliti se) opslužiti
opčaranosti opij (i opijum) opredijeljenost - instr. id. opredijeljenošću/ opstanak
opčarati opijat opredijeljenosti opstati
opčiniti opijelo opredjeljenje (prema opredijeliti se) opstipacija
opčinjen (prema opčiniti) opijen opredjeljivanje (prema opredjeljivati se) opstojati
opčinjenost - instr. id. opčinjenošću/ opijenost - instr. id. opijenošću/opijenosti opredjeljivati se opstojnost - instr. id. opstojnošću/
opčinjenosti opijevati (nesvrš. prema svrš. opjevati) oprijeti se - prez. oprem se, imp. opri se, opstojnosti
op čuvan (prema op čuvati) opijski aor. oprijeh se, glag. prid. rad. opro se - žen o opstrnirati
opčuvati opijum (i opij) oprla se, glag . pril. prošo oprijevši se/oprvši se opstrnkcija
općečovječanski opijumski oprosnica opstrnkcijski
općedržavni opioman opsada opširan
općeeuropski opisivač opsaditi opširnost - instr. id. opširnošću/ opširnosti
općejezični opisivačica opsadnički opšitak - nom. mn. opšici (v. § 50)
općelingvistički opjevati (svrš. prema nesvrš. opijevati) opsađen (prema opsaditi) opšiti
općeljudski opkoliti opsađivanje (prema opsađivati) opšivati
općenarodni opkoljen (prema opkoliti) opsađivati optakati - prez. optačem, imp. optači
općenit opkop opscen opteći - prez. optečem, aor. 213. jd. opteče
općenitost - in str. id. općenitošću/ opkopati opscenost - instr. id. opscenošću/opscenosti optere �en (prema opteretiti) , < ,

općenitosti opkopavati opseći opterecenost - instr. id. opterecenoscu/

općenje (prema općiti) opkoračenje (prema opkoračiti) opseg opterećenosti
općeobrazovni opkoračiti opservacija opterećenje (prema opteretiti)
općepoznat oplećak opservacijski opterećivanje (prema opterećivati)
općeprihvaćen oplemenjivač opservatorij opterećivati
općeprihvatljiv oplemenjivačka opservirati opteretiti
općepriznat oplijeviti opsezati optesati
općeslavenski oplijevljen (prema oplijeviti) opsežan optičar
općesvjetski oplođen (prema oploditi) opsežnost - in str. id. opsežnošću/ opsežnosti optičarka
opći oplođenje (prema oploditi) opsjedati optičarski
općina oplođivač opsjednut optički

- •
�
!! i l
!
14. PRAVOPISNI RJEČNI K
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
I
I
optika orao - gen. id. orla ortodoksan oscilator
optimalizacija orarij ortodoncija oscilirati
optimist oraščić ortodont osigurač
optimističan oratorij ortoepija osijedjelost - instr. id. osijedjelošću/
optimističnost - instr. id. optimističnošću/ ordinacija ortofonija osijedjelosti
optimističnosti ordinarij ortopedija osijedjeti - glag. prid. rad. osijedio - žen.
optjecaj ordinarijat ortopedski OSijedjela, glag. pril. proŠ. osijedjevši
optjecati - prez. optječem, imp. optječi ordinarijus oruđe osion
optočen (prema optočiti) ordinata osakaćen (prema osakatiti) osjećaj
optočiti ordovicij osakaćenost - in str. id. osakaćenošću/ osjećajan
optočni organizacija osakaćenosti osjećajnost - in str. id. osjećajnošću/
optoelektronika organizacijski osakaćivanje (prema osakaćivati) osjećajnosti
optok orgija osakaćivati osjećanje (prema osjećati)
optrčati orhideja osamdeset br. ; osamdeset (i) jedan, osjećati
optrčavanje (prema optrčavati) osamdeset (i) prvi osjemeniti
origami - gen. id. origamija
optrčavati
orijaš osamdesetčetverogodišnjak vok. id.
- osjemenjen (prema osjemeniti)
optužba osamdesetčetverogodišnjače osjenčati
orijediti
opruženica
orijeđen (prema orijediti) osamdesetčetverogodišnji osjenčavanje (prema osjenčavati)
opruženičin (prema optuženica) osamdesetčetverogodišnjica osjenčavati
orijentacija
optuženički osamdesetdvogodišnjak vok. id.
- osjenčiti
orijentacijski
optuženik vok. id. optuženiče
-
osamdesetdvogodišnjače osjeniti
orijentalan
optužiti
orijentalistički osamdesetdvogodišnji osjenjen (prema osjeniti)
optuživati osamdesetdvogodišnjica osjet
orijentalistika
optužnica osamdesetogodišnjak - vok. id. osjetan
orijentir
opunomoćenica osamdesetogodišnjače osjetilan
opunomoćeničin (prema opunomoćenica) orijentiranje (prema orijentirati se)
osamdesetogodišnjica osjetilo im.
opunomoćenički orijentirati se
osamdesettrogodišnjak vok. id.
- osjetiti
opunomoćenik vok. id. opunomoćeniče orkestar
- osamdesettrogodišnjače osjetljiv
opunomoćenje (prema opunomoćiti) orkestracija
osamdesettrogodišnji osjetljivost - instr. id. osjetljivošću/
opunomoćitelj orkestracijski
osamdesettrogodišnjica osjetljivosti
opunomoćiteljica orlić
osam!jenički osjetnost -instr. id. osjetnošću/osjetnosti
opunomoćiteljičin (prema opunomoćiteljica) ormarčić
osamnaest br. oskudij evati
ormarčina
opunomoćiti osamnaestero oskvrnuće (prema oskvrnuti)
opunomoćivati ormarić
osamnaesti br. oslabjeti -glag. prid. rad. oslabio - žen .
opustjelost - in str. id. opustjelošću/ oročavanje (prema oročavati) osamnaestica oslabjela, glag. pril. proš. oslabjevši
opustjelosti oročavati osamnaestina oslađivati
opustjeti - glag. prid. rad. opustio- žen. oročen (prema oročiti) osamnaestogodišnjak - vok. id. oslić
opustjela, glag. pri!. proš. opustjevši oročenje (prema oročiti) osamnaestogodišnjače oslijepiti
orač oročiti osamnaestorica oslijepjelost - in str. id. oslijepjelošću/
oračica ( ona koja ore) oročivanje (prema oročivati) osamsto br. ; osamsto dvadeset (i) jedan, oslijepjelosti
oraĆi prid. oročivati osamsto dvadeset (i) prvi oslijepjeti glag. prid. rad. oslijepio
- - žen.
oraćica (oruđe za oranje) ortačenje (prema ortačiti se) osamstogodišnjica oslijepjela, glag. pril. proš. oslijepjevši
orah ortači�i se osamstometraš oslijepljen (prema oslijepiti)
orahnjača ortački osamstometrašica oslobađanje (prema oslobađati)
orahovača ortak - vok. id. ortače osamstoti br. oslobađati
orahovina ortocentar oscilacija oslobođen (prema osloboditi)

tnz rt
T I :

14. PRAVOPISNI RJEČN IK

14. PRAVOPISNI RJEČNIK

oslobođenik vok. id. oslobođeniče

- ostavljač osvjetlati oteščati
oslobođenje (prema osloboditi) osteoporoza osvjetljavač oteščavanje (prema oteščavati)
osluškivač ostrižak gen. id. ostriška, nom. mn. ostrišci
-
osvjetljavati oteščavati
osljepljivanje (prema osljepljivati) ostružak gen. id. ostruška, nom. mn. ostrušci
- osvjetljenje (prema osvijetliti) oteto-prokleto (v. § 242)
osljepljivati ostudjeti glag. prid. rad. ostudio ženo
- - osvjetljivač otfikariti
osmerački ostudjela, glag. pril. prošo ostudjevši osvjetljivati othraniti
osmero osuđen (prema osuditi) osvježavajući prid. othranjen (prema othraniti)
osmerokratan osuđenica osvježavati ( se) othrvati se
osmijeh nom. mn. osmijesi
- osuđeničin (prema osuđenica) osvježen (prema osvježiti ( se)) oticati prez. otičem, imp. otiči
-

osmjehivanje (prema osmjehivati se) osuđenički osvježenje (prema osvježiti ( se)) otići prez. otiđem, imp. otiđi, aor. otiđoh
-

osmjehivati se osuđenik vok. id. osuđeniče

- osvježiti ( se) otijesan kamp. otješnji
-

osmjehnuti se osuđivanje (prema osuđivati) osvježivati ( se) otimač

osmjeliti se osuđivati ošamućen (prema ošamutiti) otimačica
osmješak osumnjičen (prema osumnjičiti) ošamućenost instr. jd. ošamućenošću/
- otimačina
osmogodišnjak vok. id. osmogodišnjače
- osumnjičenik vok. id. osumnjičeniče
- ošamućenosti otimački
osmogodišnji osumnjičiti ošančiti otipkati
osmogodišnjica osunčati ošećeren (prema ošećeriti) otirač
osmoljetka dat.!lok. id. osmoljeci/
� osvajač ošećeriti otisak
osmoljetki (v. § 50), gen. mn. osmoljetki/ osvajački oštećen (prema oštetiti) otjecanje (prema otjecati)
osmoljetka osvećen (prema osvetiti ( se)) oštećenica otjecati prez. otječem, imp. otječi
-

osmomjesečni osvećivanje (prema osvećivati ( se)) oštećeničin (prema oštećeniea) otjerati

osmosatni osvećivati ( se) oštećenik vok. id. oštećeniče
- otkad( a) pril.
osmoškolac vok. id. osmoškolče
- osvetiti ( se) oštećenost instr. jd. oštećenošću/
- otkakopril
osmotjedni osvetnički oštećenosti otkan (prema otkati)
osmnđen (prema osmnditi) osvetnik vok. id. osvetniče
- oštećenje (prema oštetiti) otkapati
osniježiti osvetoljubiv oštećivanje (prema oštećivati) otkapčanje (prema otkapčati)
osnivač osvetoljubivost instr. id. osvetoljubivošću/
- oštećivati otkapčati
osnivačica osvetoljubivosti oštrač otkati
osnivački osvijestiti ( se) oštroća otkazati
osnovnoškolac vok. id. osnovnoškolče
- osviješten (prema osvijestiti ( se)) oštrokondža otkazivanje (prema otkazivati)
osnutak nom. mn. osnuci (v. § 50)
- osviještenost instr. id. osviještenošću/
- oštrokutnik otkazivati
osobenjački osviještenosti oštrolistan odr. obi. oštrolisni
- otkidak gen. id. otkitka, nom. mn. otkici
-

ospičav osvijetliti oštrook (v. § 50)

osramoćen (prema osramotiti) osvijetljen (prema osvijetliti) oštrouman otkidanje (prema otkidati)
osramoćenost instr. jd. osramoćenošću/
- osvijetljenost in str. id. osvijetljenošću/
- oštroumlje otkidati
osramoćenosti osvijetljenosti oštroumnost instr. id. oštroumnošću/
- otklanjanje (prema otklanjati)
osramoćenje (prema osramotiti) osvitak nom. mn. osvici (v. § 50)
- oštroumnosti otklanjati
osramoćivanje (prema osramoćivati) osvjedočen (prema osvjedočiti se) otac gen. id. oca (v. § 50), vok. id. oče
- otklečati
osramoćivati osvjedočenost instr. id. osvjedočenošću/
- (v. § 50), nom. mn. očevi/ oci (v. § 50) otklipsati
osrčje osvjedočenosti otad( a) pril. otklizati
osrdak gen. id. osrtka, nom. mn. osrci
- osvjedočenje (prema osvjedočiti se) otakati prez. otačem, imp. otači
- otklon
( v. § 50) osvjedočiti se otavić otkloniti
osrednji osvjesnuti se otečen (prema oteći) otklonjiv
ostarjeti glag. prid. rad. ostario ženo
- - osvješćivati se otečenost instr. jd. otečenošću/otečenosti
- otklopiti
ostarjela, glag. pril. prošo ostarjevši osvještavati se oteći prez. otečem/otekuem,
- otklopijen (prema otklopiti)
ostatak nom. mn. ostaci (v. § 50)
- osvještenje (prema osvijestiti ( se)) aor. 2/3. id. oteče otključan (prema otključati)

....·. , 1 :; •
r
l
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

otključati otkupljivati otpisni otpravljati

otključavanje (prema otključavati) otkupnina otpiti otpravnički
otključavati otkvačen (prema otkvačiti) otpješačiti otpravnik vok. id. otpravniče
-

otkočeu (prema otkočiti) otkvačenjak vok. id. otkvačenjače

- otpjevati (svrš. prema nesvrš. otpijevati) otpregnuti
otkočenje (prema otkočiti) otkvačiti otpjevušiti otpremač
otkočiti otmičar otplaćen (prema otplatiti) otpremačica
otkop otmičarka otplaćivanje (prema otplaćivati) otpremati
otkopati otmičarski otplaćivati otpremiti
otkopavanje (prema otkopavati) otmjen otplakati prez. otplačem, imp. otplači
- otpremnica
otkopavati otmjenost instr. id. otmjenošću/otmjenosti
- otplata otpremnički
otkopčati otočanin otplatiti otpremnik
otkopčavanje (prema otkopčavati) otočauka otplatni otpremnina
otkopčavati otočen (prema otočiti) otploviti otprhnuti
otkopina otočić otplovijavanje (prema otplovijavati) otprije pril.
otkos otočiti otplovljavati otprijed( a) pril.
otkositi otočje otplovijivanje (prema otplovijivati) otprilike pri!.
otkošten (prema otkoštiti) otočki otplovljivati otprvepril.
otkoštiti otočni otpljucnuti otprvopril.
otkračunati otok otpočet (prema otpočeti) otpučiti (prema pučiti)
otkračunavanje (prema otkračunavati) otopina otpočeti otpućivati se (prema otputiti se)
otkračunavati otopiti se otpočetka pril. otpuhati
otkraviti otpad otpočinak otpuhavanje (prema otpuhavati)
otkravljen (prema otkraviti) otpadak gen. id. otpatka, nom. mn.
- otpočinuti otpuhavati
otkresati otpaci (v. § 50) otpočinjanje (prema otpočinjati) otpuhivanje (prema otpuhivati)
otkriće otpadanje (prema otpadati) otpočinjati otpuhivati
otkriti otpadati otpočivanje (prema otpočivati) otpuhnuti
otkrivenost instr. id. otkrivenošću/
- otpadnica otpočivati otpusni
otkrivenosti otpadničin (prema otpadniea) otporan otpusnica
otkucaj otpadnički otpornik otpust
otkucati otpadnik vok. id. otpadniče
- otpornost in str. id. otpornošću/ otpornosti
- otpustiti
otkucavanje (prema otkucavati) otpadništvo otporučiti otpuštanje (prema otpuštati)
otkucavati otpakirati otporučivanje (prema otporučivati) otpuštati
otkud( a) pril. otparati otporučivati otpušten (prema otpustiti)
otkudgod pril. otpasati otposlan (prema otposlati) otpuštenica
otkup otpasti otposlati otpuštenik vok. id. otpušteniče
-

i l otkupitelj
otkupiteljica
otpečaćen (prema otpečatiti)
otpečaćivati
otpovijed in str. id. otpovijeđu/otpovijedi
-

otpovijedati
otpuštenje (prema otpustiti)
otputiti se
otkupiti otpečatiti otpovjediti otputovati
otkupljen (prema otkupiti) otpedjati otpozdraviti otpuzati
otkupljenički otpijevati (nesvrš. prema svrš. otpjevati) otpozdravljanje (prema otpozdravljati) otrag( a) pril.
otkupljenik vok. id. otkupljeniče
- otpiliti otpozdravljati otrčati
otkupljenje (prema otkupiti) otpirač otpraćen (prema otpratiti) otrebljivanje (prema otrebljivati) (v. § 26)
otkupljivač otpis otpratiti otrebljivati (v. § 26)
otkupljivačica otpisati otpraviti otrežujavanje (prema otrežnjavati ( se)) (v. § 26)
otkupljivački otpisivanje (prema otpisivati) otpravljač otrežnjavati ( se) (v. § 26)
otkupljivanje (prema otkupljivati) otpisivati otpravljanje (prema otpravljati) otrežnjenje (prema otrijezniti ( se)) (v. § 26)

-
r ,-
14. PRAVOPISNI RJ EČNI K

- -
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

otrežnjivanje (prema otrežnjivati (se)) (v. § 26) otvrdjeti glag. prid. rad. otvrdio žen. ozimčad p
otrežnjivati (se) (v. § 26)
otrgnuće (prema otrgnuti)
otrijebiti
-
otvrdjela, glag. pril. proš. otvrdjevši
otvtdlost instr. id. otvrdlošću/otvrdlosti
ovamo pni.
ozimče
ozlijediti
ozlijeđen (prema ozlijediti) pabirčar

-
otrijebijen (prema otrijebiti)
otrijeti prez. otrem/otarem, imp. otri/
-
otari, aor. otrijeh, glag. prid. rad. otro žen.
ovarij
ovčar
ovčarica
ozlojediti

-
ozlojeđen (prema ozlojediti)
ozlojeđenost instr. id. ozlojeđenošću/
pabirčenje (prema pabirčiti)
pabirčiti
pacifički
otrla, glag. prH. proš. otrijevši/otrvši ovčarnica ozlojeđenosti pacifikacija
ozlojeđivanje (prema ozlojeđivati)

--
otrijezniti (se) ovčarnik pacifist

-
otriježnjen (prema otrijezniti (se))
otriježujenost in str. id. otriježnjenošću/
ovčarstvo
ovčetina
ozlojeđivati
ozljeda gen. mn. ozljeda
pacifističan
pacifistički

- -
otriježnjenosti ovčji ozljeđenik vok. id. ozljeđeniče pacijent
ovdje pri!. ozljeđenje (prema ozlijediti)

-
otrpjeti glag. prid. rad. otrpio žen. pacijentica
otrpjela, glag. pril. proš. otrpjevši ovdje-ondje (v. § 282) pri!. ozljeđivanje (prema ozljeđivati) pacijentičin (prema pacijentica)

-
ozljeđivati

-
otučen (prema otući) ovelik kamp. oveći pačad
otući prez. otučem, aor. 2/3. jd. otuče ovijač označen (prema označiti) pačati se
ovijati označenost in str. jd. označenošću/ pače (prema patka) (v. § 50)

--
otud(a) pri!.

-
ovisnički označenosti paČe pril.
otuđen (prema otuđiti)
ovisnik vok. id. ovisniče označiti pačenje (prema pačiti)
otuđenost instr. id. otuđenošću/
otuđenosti ovitak nom. mn. ovici (v. § 50 ) označivanje (prema označivati) pačetina
ovjekovječen (prema ovjekovječiti) označivati pačetvorina
otuđenje (prema otuđiti)
ozračje pačica (prema patka) (v. § 50 )

-
ovjekovječiti
otuđitelj
ovjenčan (prema ovjenčati) ozvučen (prema ozvučiti) pačić (prema patka) (v. § 50 )

-
otuđiteljica
ovjenčati ozvučenost instr. jd. ozvučenošću/ pačinjak
otuđiti ozvučenosti
ovjera gen. mn. ovjera pačist prid.
otuđiv ozvučenje (prema ozvučiti)
ovjeravati pačiti
oturuvač ovjeren (prema ovjeriti) ozvučiti pačji
otuđivačica ovjeriti ozvučivanje (prema ozvučivati) paćenica

-
otuđivanje (prema otuđivati)

-
ozvučivati

-
ovjerovitelj paćenički
otuđivati ovjeroviteljica ožalošćen (prema ožalostiti) paćenik vok. id. paćeniče
otuđivost instr. id. otuđivošću/otuđivosti

--
ovjeroviti ožalošćenost instr. id. ožalošćenošću/ paćeništvo
otupiti

-
ovjerovljen (prema ovjeroviti) ožalošćenosti paćenj e (prema patiti)
otupjelost instr. id. otupjelošću/otupjelosti ovjes ožalošćivanje (prema ožalošćivati) padavičar
otupjeti glag. prid. rad. otupio žen. ovjesište ožalošćivati padavičarka
otupjela, glag. pril. proš. otupjevši

-
otupljen (prema otupiti)
ovjesiti
ovjesni
oždrebljenje (prema oždrijebiti) (v. § 26)
oždrebljivanje (prema oždrebljivati) (v. § 26)
padavičav
-
padavičavost instr. id. padavičavošću/
otupljenost instr. id. otupljenošću/
otupljenosti
otupljivanje (prema otupljivati)
ovješen (prema ovjesiti)
ovlaŠ pril.
oždrebljivati (v. § 26)
oždrijebiti
oždrijebljen (prema oždrijebiti)
-
padavičavosti
padobranac vok. id. padobranče

- -
ovlašćivanje (prema ovlašćivati) paginacija
otupljivati ovlašćivati ožeći paket
otvarač ožednjeti glag. prid. rad. ožednio žen . paket-aranžman (v. § 208)

- -
ovlašten (prema ovlastiti)
otvorčić ovneći prid. ožednjela, glag. prH. proš. ožednjevši paket-račun (v. § 208)
otvorenocrven (v. § 234) ovnić oživjeti glag. prid . rad. oživio žen o paketić

-
otvorenoplav (v. § 234)
otvtdjelost instr. id. otvrdjelošću/
otvtdjelosti
ovogodišnji
ovonoćni
ovosvjetski
oživjela, glag. pri!. proš. oživjevši
ožučiti
ožućak
paklenjača

-
pakosnički
pakosnik vok. id. pakosniče

......
11_ Lu
 14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

pakostan - odr. obI. pakosni pamtivijek - nom. mn. pamtivjekovi/ papirić parobrod
pakošćenje (prema pakostiti) pamtivijekovi papratnjača parodija
pakpapir pamučni paprenjača paroščić
pakntnjak pamučnjak papričica parožak - g e n . jd. paroška, n o m . mn. parošci
palača panafrički papuča parti - gen. jd. partija
palačinka panamerički papučar participacija
paladij pancir p apučica partija
palčan pancir-košnlja (v. § 208) p ar-nepar (v § 215) partijski
palčanik pancirka paraboličan pasha (žrtva)
palčenje (prema palčiti) pandža p araboličnost - in str. jd. paraboličnošću/ pashalni
palčić panegiričan paraboličnosti pasić (prema pas, pojas)
palčiti panegiričnost - instr. jd. panegiričnošću/ paradržava pasija
paleoantropologija panegiričnosti paraj ezik pasionski
paleobiogeografija panegirik parajlija paskvil
paleobiogeokemija panel paralingvistički paslika
paleobiologija panel-diskusija (v. § 208) paralitičan pastelnoplav (v. § 234)
paleobotaničar panel-ploča (v. § 208) paralitičar pastelnosiv (v. § 234)
paleobotanički paneuropeizam paralitičnost - instr. jd. paralitičnošćn/ pastelnozelen (v. § 234)
paničan paralitičnosti pastirčad
paleobotanika
paničar paranoičan pastirče
paleocen
paničariti paranoičnost - instr. jd. paranoičnošću/ pastirčić
paleogen
paničarka paranoičnosti pastirić
paleografija
panker paranoik - yoko jd. paranoiče pastorčad
paleolitički
pankerica paranoja pastorče
paleolitik paraolimpijada
pankerski pastorčica
paleolitski paraplegičar
pansion pastrnak
paleontolog paraplegičarka pastrva
pansionski
paleontologija paraplegičarski pastva
panslavistički
paleozoički panslavizam p araplegija paščad
paleozoik panteistički parapsibički pašče
paleozojski panteizam parapsibologija paštafažol
paleozoologija pantomimičar parapsibologijski paštašuta
paličast panjčić paravojska pat
paličica panjevčica parazit pat-pozicija (v. § 208)
paličnjak panjić parazitski patak - yoko jd. pače/patku (v. § 50),
palij papaja parić nom. mn. paci (v. § 50)
palikuća papamobil park patent
palionica papaobrisak park-šuma (v. § 208) patent-zatvarač (v. § 208)
palist papar-sol neskl. prid. (v. §§ 240, 246); parkić patetičan
palistić papar-sol boja, papar-sol šnaucer parkirališni patetičnost - in str. jd. patetičnošću/
paljetak - nom. mn. paljeci (v. § 50) paparaco - gen. jd. paparaca parničar patetičnosti
pamćen (prema pamtiti) papatest parničarka patlidžan
pamćenje (prema pamtiti) papazjanija parničenje (prema parničiti se) patnički
pamet - instr. jd. pamećn/pameti papčar parničiti se patnik - yoko jd. patniče
pametnjaković papčić parnički patništvo
pamflet papir-kategOrija (v. § 208) parnični patogenetski
pamtiti - impl. pamćab papirčić parnjača patogeneza

-
l
 -

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

patologija pečalbarenje (prema pečalbariti) peharčić pesimističnost - instr. jd. pesimističnošću/

patrijarh pečalbariti peharčina pesimističnosti
patrijarhat pečat peharić petača
patrijaršija pečatiti peharnički petak - nom. mn. peci (v. § 50)
patriot pečatni peharnik - vok. jd. peharniče peteročlan
patriotizam pečatnik pejsmejker peterodijelan
patriotski pečatnjak pejzaž peteroj ezični
patronimičan pečen (prema peći) pelivan peterokatan
patuljčica pečenica pendrečiti peterokatnica
patuljčić pečenka pendrek peterokratan
patvorina pečenjar p enzija peterokut
pančić pečenjara penzion peterokutnik
paučina pečenjarnica penzioner peterolistan - odr. obi. peterolisni
paučinast pečenje (ispečena meso, pečenka) penjač peterostruk
paučji pečenje (prema peći) penjačica (ona koja se penje; biljka koja se penje) peterovrstan - odr. obI. peterovrsni
paučnjak pečurka penjaćice (cipele za penjanje) mn. peticija
pauperizacija peć pepeljastoplav (v. § 234) petnaest br.
paus pećar pepeljastosiv (v. § 234) petnaestero
paus-papir (v. § 208) peći - prez. pečem, impl. pecijah/pečah pepita petnaesterokatan
paviljon pećina pepita-uzorak (v. § 208) petnaesti
paviljončić pećnica perač petnaestica
paviljončina pedagogija peračica petnaestina
pazikuća pedagogijski perački petnaestodnevan
pažljiv pedeset br. ; pedeset (i) jedan, perčin petnaestogodišnji
pažljivost - instr. jd. pažljivošću/pažljivosti pedeset (i) prvi perfekt petnaestogodišnjica
pčela pedesetčetverogodišnjak vok. jd.
-
performans (izvedba, izvedbeno umjetničko djelo) petnaestorica
pčelar pedesetčetverogodišnjače performansa (odlika, značajka) petoboj
pčelarenje (prema pčelariti) pedesetčetverogodišnji performer petobojac vok. jd. petobojče
-

pčelariti pedesetčetverogodišnjica peri-deri (v. § 272) petobojka

pčelarnik pedesetdvogodišnjak vok. jd.
-
periferija petočlan
pčelarstvo pedesetdvogodišnjače period petogodišnjak vok. jd. petogodišnjače
-

pčelica pedesetdvogodišnji periodičan petogodišnji

pčeličin (prema pčelica) pedesetdvogodišnjica periodički petogodišnjica
pčelinjak pedesetogodišnjak vok. jd.
-
periodičnost - instr. jd. periodičnošću/ petokatan
pčelinji pedesetogodišnjače periodičnosti petokatnica
pecač pedesetogodišnjica periodika petokujižje
pecačica pedesettrogodišnjak vok. jd.
-
peripatetički petokolonaš
pecački pedesettrogodišnjače perjanica petoljetka - dat./lok. jd. petoljeci/petoljetki
peča (komad, dio) pedesettrogodišnji perje (v. § 50) , gen. mn. petoljetki/petoljetka
peča (koprena u muslimanki; marama; konjska obrazina pedesettrogodišnjica perolaki prid. petomjesečni
s otvorima za oči) pedigre - gen. jd. pedigrea personificirati petoprstac gen. jd. petoprsca,
-

pečaćenje (prema pečatiti) pedijatar personifikacija nom. mn. petoprsci

pečal pedijatrija pemćac petoškolae vok. jd. petoškolče
-

pečalan pedijatrijski perutac - gen. jd. peruca (v. § 50) , petotjedni

pečalba pedofil nom. mn. peruci (v. § 50) petparački
pečalbar pedofilija p esimističan petput pril.

I
I

- - �
14. PRAVOPISNI RJ EČNIK
14. PRAVOPISNI RJEČN I K

petrokemija pikantan pjegavac vok. jd. pjegavče

- pješčanica
petrokemijski pikanterija pjegavica pješčanik
petrolej piknički . ", . . pješčar
pj egavost - instr. jd. pJegavoscu/pJegavost1
petrolejka piknik pješčara
pj egica
petrovača piksel pješčarka
pj ena gen. mn. pjena
-
petrovčica pileći prid. pješčenj ak
pj enast
petrovnjača pilić pješčina
pjenica
petsto br ; petsto dvadeset (i) jedan, pilot pj ešice pril.
pjeniti se
petsto dvadeset (i) prvi pilot-anketa (v. § 208) pješke pril.
pjenušac
petstogodišnjica pilot-epizoda (v. § 208) pjetlić
pjenušanje (prema pjenušati se)
petstoti br pilot-projekt (v. § 208) pjetlina
pjenušati se
pica (jelo) piljenje (prema piliti) pjetlušina
pica-majstor (v. § 208) pjenušav
piljevina pjev
pjenušavost - instr. jd. pjcnušavošću/
picerija pinč pjevač
pjenušavosti
pička ping-pong (v. § 21 5) pjevačica
pjenjač
pičkarati ping-pong-diplomacija (v. § 208) pjevački
pjenjenje (prema pjeniti)
pičkica pionir pjevalište
pjeskar
piće pipničar pjevanje (prema pjevati)
pjeskarenje (prema pjeskariti)
pidžama pirat pjevati
pidžin piratstvo pjeskariti
pjevčić
pijaca pire gen. jd. pirea pjeskarnica
- pjevčina
pijan pire-krumpir (v. § 208) pjeskaš pjevica
pijanac vok. jd. pijanče
- piromanija pjeskavica (i piskavica) pjevuckanje (prema pjevuckati)
pijančevanje (prema pijančevati) pirotehnika pjeskovača pjevuckati
pijančevati pirueta pjeskovit pjevušenje (prema pjevušiti)
pijančina pisac- vok. jd. pišče pjeskovitost - instr. jd. pjeskovitošću/ pjevušiti
pijančiti pisač pjeskovitosti plač
pijanica pisaći prid. pjeskulja plačan
pijanino pisarnički pjesma plačidrug
pijanist piskavica (i pjeskavica) pjesmarica plačko
pijanistica pismo-glava (v. § 21 5) pjesmica plačljiv
pijanističin (prema pijanistica) pismohrana pjesmorvor plačljivac vok. jd. plačIjivče
-

pijanistički pismonoša pjesmorvorac - vok. jd. pjesmorvorče plačljivica

pijanka pismoslikar pjesmorvorka plačljivičin (prema plačljivica)
pijano ( klavir) pisoar pjesmorvorstvo plačIjivko
pijedestal pistacija pjesmuljak plačljivost instr. jd. plačljivošću/plačljivosti
-

pijesak pistač pjesnički plaća

pijetao - gen. jd. pijetla, nom. mn. pijetlovi/ pištoljčić pjesnik vok. jd. pjesniče
- plaćanje (prema plaćati)
pijetli pištolj čina pjesnikinja plaćati
pijetet pitbul pjesnišrvo plaćen (prema platiti)
pijevac vok. jd. pijevče
- pitbul-terijer (v § 208) pješačiti plaćenica
pijevčiti se piti- prez. pijem pješački plaćenički
pijnk pivničar pješadija plaćenik vok. jd. plaćeniče
-

pijnkati prez. pijučem, imp. pijuči

- pivopija pješak vok. jd. pješače
- plaćica
pijnn pjega- gen. mn. pjega pješakinja pladnjić
pijnnčić pjegast pješašrvo plagijat

I
pijunić pjegav pješčani plagijator

1
" ,�,�"'" '"'""
--�������--------------------------------------------_____

plamćenje (prema plamtjeti) plejmejker

T- __________________________________
________________

pljuvačni
4�
1� . P�R�A�V�
O�P� N�
I S� I R�J�
E� N�
�IK

plodonosan
plamečak pleksiglas plođenje (prema ploditi) pljuvačnica
plamenčić plemić plomba pljuvati
plamenjača plemićki ploština pneumatički
plamičak plesač plotić pneumatični
plamtjeti -- impl. plamćah, glag. pnd. rad. plesačica plovčica pneumatika
plamtio ženo plamtjela
-- plesački plovidba pneumonija
planetarij pletač plovućac pobačaj
planetoid pletačica pluća mn. pobačen (prema pobaciti)
planimetar pletački pluĆicamn. pobijediti
planimetrija pletaći prid. plućni pobijeđen (prema pobijediti)
plankača pletenjača plućnica pobijeliti
plastak gen. id. plaska, nom. mn. plasci
-- pličina pluralistički pobijeljen (prema pobijeliti)
plastičan plićak plus pobijeljeti -- glag. prid. rad. pobijelio ženo
--

plastičnost --instr. id. plastičnošću/ plijen -- nom. mn. pljenovi plus-minus (v. § 282) pril. pobijeljela, glag. pril. proŠo pobijeljevši
plastičnosti plijenak plus-ploča (v. § 208) pobirač
plastić plijeniti plus-pol (v. § 208) pobjeći
plašćen (prema plastiti) plijenjen (prema plijeniti) plus-vodič (v. § 208) pobjeda -- gen. mn. pobjeda
plašćenje (prema plastiti) plijesan pluskvamperfekt pobjediv
plavičast plijeviti plutača pobjednica
plavjeti (se) -- glag. prid. rad. plavio (se)
-- ženo plijevljen (prema plijeviti) plutokracija pobjednički
plavjela (se) plijevljenje (prema plijeviti) plutokratski pobjednik vok. id. pobjedniče
--

plavljenje (prema plaviti i prema plavjeti (se)) plijevnja pluvijal pobjedonosan

plavo-zelen (v. § 240) plinoficirati pljačka pobjeđivanje (prema pobjeđivati)
plavobrad plinofikacija pljačkanje (prema pljačkati) pobjeđivati
plavoj čica plinomjer gen. mn. plinomjera
-- pljačkaš pobjesnj eli prid.
plavojka plinoopskrba pljačkati pobjesnjelost --instr. id. pobjesnjelošću/
plavokos pliocen pljeuidba pobjesnjelosti
plavokrvan plitak kamp. plići/plitkiji
-- pljenitelj pobjesnjeti -- glag. prid. rad. pobjesnio ženo
--

plavook plitkoća pljeniteljica pobjesnjela, glag. pril. proŠo pobjesnjevši

plavozelen (v. § 234) plitkouman pljesak nom. mn. pljesci/pljeskovi
-- poblijedjeti glag. prid. rad. poblijedio
--

plazma plitko umnost -- instr. id. plitkoumnošću/ pljeskanje (prema pljeskati) -- ženo poblijedjela, glag. pril. prošo
plazma-ekran (v. § 208) plitkoumnosti pljeskati -- prez. plješćem/pljeskam. poblijedjevši
plazmodij plivač imp. plješći/pljeskaj pobliže pril.
plebejac -- vok. id. plebejče plivačica pljeskavica pobočan
plebejka plivački pljesniv pobočke pril.
plebiscit plivaći prid. pljesnivjeti -- glag. prid. rad. pljesnivio pobočnik vok. id. pobočniče
--

pleća mn. ploča -- ženo pljesnivjela pobogu uzv.

plećaš pločar pljesnivljenje (prema pljesnivjeti) pobolijevanje (prema pobolijevati)
plećat pločast pljesnivost --instr. id. pljesnivošćul pobolijevati
plećka pločica pljesnivosti pobožićni
pledoaje -- gen. id. pledoajea pločni pljesnuti pobožnjački
pleistocen pločnički plješiv pobrđe
plejada pločnik pljevidba pobrežje (/ pobriježje) (v. § 26)
plejbek plodić pljuvač pobriježje (/ pobrežje) (v. § 26)
plejboj ploditi -- impl. plođah pljuvački pobrončati

i
dt
 .....

r­
l 14. PRAVOPISNI RJ EČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

( ) podlaktični
�ododdciki
pobuđen (prema pobuditi) počiniti učiniti, izvršiti cij eniti
pobuđivanje (prema pobuđivati) počinuti cikivanj e (prema podcikivati) podlaštvo
pobuđivati počinjanje (prema počinjati) vati podleći
Po podletjeti - glag. prid. rad. podletio - ženo
pobunjenica počinjati . . nje
podcj enjiva
(prema podcjenjivati)
pobunjeničin (prema pobunjenica) ' podletjela, glag. pril. prošo podletjevši
počinjen (prema počiniti) podcj enJ �van
pobunjenički počistiti podlijeganje (prema podlijegati)
podcrtan
ti) podlijegati
pobunjenik - vok. jd. pobunjeniče počišćen (prema počistiti) po dcrtavanje. (prema podcrtava
pocijepiti podlijetanje (prema podlijetati)
počivalište podcrtavan
pocijepljen (prema pocijepiti) podlijetati - prez. podlijećem, imp. podlijeći
počivalo podčelj usni
pocinčan počivaljka (
po dčiniti pokoriti, pOdvlastiti
.
�. .
•
podlijevanje (prema podlijevati)
pocinčati počivanje (prema počivati) podčinjavanje (prema podclllJavan) podlijevati
pocrnjeti - glag. prid. rad. pocrnio - ženo ti podlistak - gen. jd. podliska,
počivati po dčinjava �. .
.
nom. mn. podlisci
pocrnjela, glag. pril. prošo pocrnjevši počupan (prema počupati) podčinj en (prema podclllln)
podlopatični
pocrvenjeti - glag. prid. rad. pocrvenio - ženo počupati po dčinjenost - instr. Id. podčinjenošću/
pocrvenjela, glag. pril. prošo pocrvenjevši počuti podčinjenosti podložnički
počađaviti poćenje (prema potiti se) po ddijalekt podložnik - vok. jd. podložniče
počađavjeti - glag. prid. rad. počađavio - ženo poći - prez. pođem, imp. pođi, aor. pođoh po ddinarski podljev
počađavjela, glag. pril. prošo počađavjevši poćudan poddioba podmaći - aor. 2/3. jd. podmače
počađiti poćudnost - instr. jd. poćudnošću/ poddlaka podmazivač

I
počast - instr. jd. počašću/počasti podmetač
počastan - odr. obI. počasni
poćudnosti
podalek
podičiti se
podići (
podmetak - nom. mn. podmeci v. § 50)
počastiti podalje pri!. podignuće (prema podignuti) podmićen (prema podmititi)
počašćen (prema počastiti) podanički podij podmićivač
počašćivanje (prema počašćivati) podanik - vok. jd. podaniče podijeliti podmićivačica
počašćivati podaništvo I podijeljen (prema podijeliti) podmićivački
poček
počekati
podastirač
podastrijeti - prez. podastrem, �. p odijeljenost - instr. jd. podijeljenošću/
podijeljenosti
podmićivanje (prema podmićivati)
podmićivati
počelo im. imp. podastri, glag. prid. rad. podastro - podizač podmornički
počeprkati ženo podastrla, glag. pril. prošo podastrijevši/ podjarivač podmukao - odr. obI. podmukli
počerupati podastrvši podjarivačica podnačelnica
počest prid. podatak - nom. mn. podaci v. § 50)( podjarivački podnačelnički
počesto pril. podbačaj podjarmljivač podnačelnik - vok: jd. podnačelniče
počešati podbadač podjarmljivačica podnarednički
počešljati podbadačica podjarmljivački podnarednik - vok. jd. podnaredniče
počet (prema početi) podbadački podjedati podnatječje
(
početak - nom. mn. počeci v. § 50) ( )
podbjel biljka podjednak podnesak
početi podbočen (prema podbočiti) podjedno pril. podnesen (prema podnijeti i prema podnesti)
početkom prijo podbočiti podjela - gen. mn. podjela podnijet (prema podnijeti i prema podnesti)
početni podbočivanje (prema podbočivati) podjeljak podnijeti - prez. podnesem, imp. podnesi,
početnica podbočivati podjeljivanje (prema podjeljivati) aor. podnijeh/podnesoh,
početnički podbradak - gen. jd. podbratka, podjeljivati glag. prid. rad. podnio - ženo podnijela,
početnik - vok. jd. početniče (
nom. mn. podbraci v. § 50) podjesen pril. glag. pril. proŠo podnijevši
podnipošto pril.
početništvo podbrđe podjetinjiti
počinak (
podbrežje (i podbriježje) v. § 26) podlagač podno prij.
počinitelj (
podbriježje (i podbrežje) v. § 26) po dlakćen
podlaktica
podnoĆ pril.
podnošljiv
počiniteljica podbuhao - odr. obI. podbuhli
14. PRAVOPISNI RJEČN IK
1 4 . PRAVOPISNI RJEČN I K

podočni podstavljanje (prema podstavljati) pogodak gen. id. pogotka,

p odvlačenje (prema podvlačiti) -

podočnjak podstavljati p odvlačiti nom. mn. pogoci (v. § 50)

pododbor podstavljen (prema podstaviti) pogođen (prema pogoditi)
p odvlašćivanje (prema podvlašćivati)
pododsjek - gen. mn. pododsjeka podstrešje pogonič
p odvlašćivati
podosta pril. podstrići pogorijevati
p odvođen (prema podvoditi)
podrazdio (t podrazdjel) - gen. mn. podstrižak - gen. id. podstriška, pogorjelac - vok. id. pogorjelče
p odvođenje (prema podvoditi)
podrazdjela nom. mn. podstrišci pogorjelina
p odvoljak
podrazdjel (i podrazdio ) - gen. mn. podsvijest - Instr. id. podsviješću/podsvijesti pogorjeti - glag. prid. rad. pogorio - ženo
p odvoljčić
podrazdjela podsvjesno im. pogorjela, glag. pril. prošo pogorjevši
p odvornica
podrazumijevati podsvjesno pri/o pogospoditi
p odvoruičiu (prema podvornica)
podređen (prema podrediti) podsvjesnost - instr. id. podsvjesnošću/ pogospođen (prema pogospoditi)
p odvornički
podređenost - instr. id. podređenošću/ podsvjesnosti pogošćen (prema pogostiti)
p odvornik vok. id. podvorniče
-

podređenosti podsvjestan odr. obI. podsvjesni pogotovo pri/o

-
p odvostručiti
podređivanje (prema podređivati) podšav pogranični
podvrći
podređivati podšišan (prema podšišati) pograničnost - instr. id. pograničnošću/
p odvrgnuće (prema podvrgnuti) pograničnosti
podrijetlo podšišati p odvučen (prema podvući) pogrdjeti - glag. prid. rad. pogrdio - ženo
podrožak gen. id. podroška, podšiti p odvući - prez. podvučem,
-

nom. mn. podrošci podšivati pogrdjela, glag. pril. prošo pogrdjevši

aor. 213. id. podvuče
podrška - gen. mn. podržaka/podrški/ podšiven (prema podšiti) pogrđen (prema pogrditi)
podzadnj e pri/o pogrebnički
podrška podtajnica (prema podtajnik) podzadnju prit.
područje podtajnički pogrebnik - vok. id. pogrebniče
podziđe pogrepsti - prez. pogrebem
područni podtajnik (prema tajnik) vok. id. podtajniče podzimu prit. pogrešan (v. § 26)
-

podsaditi podtekst p odžariti pogreščica (v. § 26)

podsađen (prema podsaditi) podtemelj p odžarivanje (prema podžarivati) pogrešiv (v. § 26)
podsađivanje (prema podsađivati) podtip podžarivati
podsađivati pogrešivost instr. id. pogrešivošću/
-
podtlak
podsijecanje (prema podsijecati)
podžupan pogrešivosti (v. § 26)
podučavanje (prema podučavati)
podsijecati
pođoniti pogreška (v. § 26 )
podučavati
podsječen (prema podsjeći)
p ođonjen (prema pođoniti) pogreškica (v. § 26 )
podučen (prema podučiti) p oen
podsjećanje (prema podsjećati) pogrešnost - instr. id. pogrešnošću/
podučiti poenta pogrešnosti (v. § 26)
podsjećati podugačak poentirati pogriješiti
podsjeći - prez. podsiječem (v. § 28.3) podupirač poetičan pogrubjeti - glag. prid. rad. pogrubio - ženo
podsjetnik poduprijeti - prez. poduprem, imp. podupri, poetičnost - instr. id. poetičnošću/ pogrubjela, glag. pril. prošo pogrubjevši
podsmijeh - nom. mn. podsmijesi aor. poduprijeh, glag. prid. rad. podupro - poetičnosti pohađanje (prema pohađati)
podsmjehivanje (prema podsmjehivati se) ženo poduprla, glag. pril. prošo poduprijevši/ p oezija pohađati
podsmjehivati se poduprvši p ogača pohajdučiti se
podsmjehnuti se poduzeće pogačica poharčiti
podsmješljiv poduzetnica pogađanje (prema pogađati) pohitjeti glag. prid. rad. pohitio - ženo
-

podstanar poduzetničiu (prema poduzetnica) pogađati pohitjela, glag. pril. prošo pohitjevši
podstanarka poduzetnički pohrvaćen (prema pohrvatiti)
p ogdjegdje pri/o
podstanica poduzetnik - vok. id. poduzetniče pogdjegod pri/o pohrvaćivanje (prema pohrvaćivati)
podstanični podvaljivač pogdjekad(a) pri/o pohrvaćivati
podstava podvaljivačica pogdjekoji - gen. id. pogdjekojega pohrvati se
podstavak podvaljivački pogdjekud(a) prit. pohrvatiti
podstaviti podvečer pril. pogdješto - gen. pogdječega poimanje (prema poimati)
podstavka podvlačen (prema podvlačiti) pogdjetko - gen. pogdjekoga poimati

rt
r-
I
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

poimence pril. pojmovni pokućarac poliklinika

poimeničenje (prema poimeničiti) pojmovnik pokućarka politehnički
poimeničiti pokadšto prilo pokućarski politehnika
poiskakati prez. poiskačem, imp. poiskači
- pokađen (prema pokaditi) p okućarstvo politeist
poiskati prez. poištem/poišćem,
- pokajnički p okućstvo politeistički
imp. poišti/p oišći pokasno prilo p okuđen (prema pokuditi) politeizam
poiskidati pokatkad(a) prilo p okvarenjački političar
poisktiviti pokatoličen (prema pokatoličiti) p okvarenjak vok. id. pokvarenjače
- politički
poispadati pokatoličenje (prema pokatoličiti) p okvarenjaković političnost instr. id. političnošću/
-

poisplatiti pokatoličiti p ola-pola (v. § 282) pri!. političnosti

poispoklanjati pokazivač p olagač politizacija
poispravljati pokazivački polagačke prilo polnoćka (i ponoćka)
poisprelamati pokćeriti p olagački pri!. polo
poispremetati prez. poispremećem,
- pokćerka p olako pri/. polo-majica (v. § 208)
imp. poispremeći poker p olaroid polovičan
poispremještanje (prema poispremještati) poker-aparat (v. § 208) polaroid-kamera (v. § 208) polovičnost instr. id. polovičnošću/
-

poispremještati pokleknuće (prema pokleknuti) p oleći polovičnosti

poispresijecati poklič poluakt
p olemičan
poispreturati poklon-bon (v. § 208) polemičar polubog
poisprevrtati prez. poisprevrćem,
- poklon-galerija (v. § 208) p olemičarka polubraća mn.
imp. poisprevrći poklon-paket (v. § 208) p olemičarski polubrat
poistiha prilo poklonički polemički polucija
poistovjećen (prema poistovjetiti) poklonik vok. id. pokloniče polucipela
-
p olemičnost instr. id. polemičnošću/
poistovjećenje (prema poistovjetiti)
-

poklopčić polemičnosti polučen (prema polučiti)

poistovjećivanje (prema poistovjećivati)
poistovjećivati
pokoj im. poletjeti glag. prid. rad. poletio ženo
- - polučiti
pokoji gen. id. pokojega
-
poletjela, glag. pril. prošo poletjevši polučovjek vok. id. polučovječe
-

poistovj etiti pokojni poludesno prilo

poliandrija
poistresati pokojnički poludjeti glag. prid. rad. poludio ženo
policajac vok. id. policajče
-
- -

poizbacivati pokojnik poludjela, glag. pril. proŠo poludjevši

policija
poizbijati pokolčen (prema pokolčiti) polufinale
policijski
poizbliza pri!. pokolčiti poluglas
poizbliže pril. poličica
pokoljenje polukat
poizdaleka pri!. poliedar
pokornički polukrug
poizdalje pri!. poliester
pokosnični polulijevo pril.
poizostavljati pokožični p olifoničan
polifonija polumastan odr. obI. polumasni
-
poizvršavati poktaćenica
p olifunkcionalan polumjer gen. mn. polumjera
poktaćenje (prema poktatiti)
-
poizvrtati prez. poizvrćem, imp. poizvrći
-

p oligamija polumjesec
pojačalo poktaćivanje (prema poktaćivati)
pojačan (prema pojačati) poktaćivati polijeganje (prema polijegati) polumjesečni
pojačanje (prema pojačati) p olijegati polumjesečnik
poktaj prijo
pojačati polijepiti polumrak
poktajina
pojačavanje (prema pojačavati) poktetač p olijepljen (prema polijepiti) poluoblačan
pojačavati poktetačica polijetanje (prema polijetati) poluotočić
pojam poktetački polijetati prez. polijećem, imp. polijeći
- poluotok
pojeftiniti poktiće polijevanje (prema polijevati) polupismen
pojmiti poktivač p olijevati poluprazan
pojmljiv poknćar p oliklinički poluprerađevina

d
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

poluprofil pomičnost - instr. id. pomičnošću/ ponajviše pri!. pop ( popularna kultura)
poluproizvod pomičnosti ponavljač pop-art ( v. § 208 )
polupropusnost - instr. id. pomiješan ( prema pomiješati) ponavljačica pop-glazba ( v. § 208)
polupropusnošću/polupropusnosti pomiješati ponečiji - gen. id. ponečijega pop-ikona ( v. § 208)
polupropustan - odr. obI. polupropusni pomjediti ponedjeljak - gen. id. ponedjeljka, pop-stil (v. § 208)
polusan pomjeđen (prema pomjediti) gen. mn. ponedjeljaka pop-zvijezda (v. § 208)
polusatni pomlaćen (prema pomlatiti) ponegdje pril. popabirčen (prema popabirčiti)
polusestra pomladak gen. id. pomlatka,
- ponekad(a) pril. popabirčiti
polusjena - gen. mn. polusjena nom. mn. pomlaci ( v. § 50) ponekoji - gen. id. ponekojega popečak (prema peći)
poluslijep pomlađen (prema pomladiti) ponekud(a) pril. popeći - prez. popečem, aor. 2/3. id. popeče
polusvij est - instr. Id polusviješću/ pomlađivanje (prema pomlađivati) ponesen (prema ponijeti i prema ponesti) popijevanje (prema popijevati)
polusvijesti pomlađivati ponešto - gen. ponečega popijevati (nesvrš. prema sveš. popjevati)
polusvijet - nom. mn. polusvjetovi pomnogosttučiti ponetko - gen. ponekoga popijevka gen. mn. popijevaka/popijevki/
-

polusvjestan - odr. obI. polusvjesni pomoć poni - gen. id. ponija popijevka/popjevaka
poluvodič pomoći ponići - aor. 2/3. id. poniče popisivač
poluvokal pomoćni ponijemčen (prema ponijemčiti) popisivačica
poluvrijeme - gen. jd. poluvremena ( v. § 26) pomoćnica ponijemčiti popisivački
pomoćničin (prema pomoćnica) ponijet ( prema ponijeti i prema ponesti) popjevati (sveš. prema nesvrš. popijevati)
poluzavršnica
pomoćnički ponijeti - prez. ponesem, imp. ponesi, poplaćati
poljepšati
pomoćnik - yoko id. pomoćniče aor. ponijeh/ponesoh, glag. prid. rad. ponio poplavjeti glag. prid. rad. poplaviO ženo
poljepšavanje (prema poljepšavati)
- -

pomoću prij. - ženo ponijela, glag. pril. prošo ponijevši poplavjela, glag. pril. proŠo poplavjevši
poljepšavati
pomodrjeti - glag. prid. rad. pomodrio ženo
- ponoć poplijeniti
poljevač
pomodrjela, glag. pril. prošo pomodrjevši ponoćka (i polnoćka) poplijenjen (prema poplijeniti)
poljevačica
pomorski ponoćni poplijevIjen (prema poplijeviti)
polj evački
pomračen (prema pomračiti) ponovno pril. popločati
poljodjelac yoko id. poljodjelče
-
pomračenje (prema pomračiti) ponovo pril. popločavanje (prema popločavati)
poljoopskrba popločavati
pomračiti pontifikat
poljoprivreda ( v. § 26) popločen (prema popločiti)
pomračivanje (prema pomračivati) ponuđač
poljoprivrednica ( v. § 26) ponuđen (prema ponuditi) popločiti
pomračivati
poljoprivredničin (prema poljoprivrednica) ponuđivač popločivanje (prema popločivati)
pomrčina
(v. § 26) pomrčiti ponjemčivanje (prema ponjemčivati) popločivati
poljoprivrednik -yoko jd. poljoprivredniče popodne gen. id. popodneva
pomrijeti prez. pomrem, imp. pomri,
- ponjemčivati -

( v. § 26) aor. pomrijeh, glag. prid. rad. pomro poočim popodne pril.
poljubac - gen. id. poljupca,
- ženo pomrla, glag. pril. prošo pomrijevši/ poodavna pril. popođen (prema popo diti)
nom. mn. poljupci pomrvši poodavno pril. popođivanje (prema popođivati)
poljupčić
pomućen (prema pomutiti) poodmaći - aor. 2/3. id. poodmače popođivati
pomagač pomućenost - instr. id. pomućenošću/ poodmakao - odr. obi. poodmakli popola pril.
pomagačica pomućenosti poodsijecati popolako pril.
pomajka pomućenje (prema pomutiti) poopćavanje (prema poopćavati) popraćen (prema popratiti)
pomalo pril. ponad prij. poopćavati popravljač
pomanje pril. ponajbolji prid. poopćen (prema poopćiti) poprečan ( v. § 26)
pomast - instr. Id. pomašću/pomasti ponajčešći prid. poopćenje (prema poopćiti) poprečice pril. ( v. § 26)
pometač ponajljepši prid. poopćiti poprečivati ( v. § 26)
pometačica ponajprije pri!. poopćivanje (prema poopćivati) poprečke pri!. ( v. § 26)
pomfrit ponajveći prid. poopćivati poprečnica (v. § 26)
pomičan ponajvećma pri!. poorati popričati
rr-
.'
'

"
,
,

"
1 4 . PRAVOPISNI RJEČNIK
1 4 . PRAVOPISNI RJEČNIK

popriječen (prema popriječiti) porobljivačica

posijelo poskupjeti - glag. prid. rad. poskupio - žen.
popriječiti porobljivački poskupjela, glag. pril. proš. poskupjevši
posinački
poprijeko pril, poročan posinak - vok. jd. posinče poslanički
poprilici pri!, poročnost - instr. jd. poročnošću/ posiniti poslanik - vok. jd. poslaniče
popriličan poročnosti posipač poslić
popudbina porodični posip ačica poslije prij.
populacija porodničar posivjeti - glag. prid. rad. posivio - žen. poslije pri!.
populacijski porodničarka posivjela, glag. pril. proš. posivjevši poslijediplomski
poput prij. porodničarski posječen (prema posjeći) poslijeoperacijski
poradi prij. porođaj posjećen (prema posjetiti) poslijepodne - gen. jd. poslijepodneva
poradšta pri!. porođajni posjećenost - instr. jd. posjećenošću/ poslijepodne pri!.
porađanje (prema porađati) porođen (prema poroditi) posjećenosti
poslijepodnevni
porađati porođenje (prema poroditi) posjeći - prez. posiječem (v. § 28.3) poslijeratni
porazbolijevati se porotnički posjećivanje (prema posjećivati)
poslodavac - vok. jd. poslodavče
porazdijeliti porotnik - vok. jd. porotniče posjećivati
posloprimac - vok. jd. posloprimče
porazdijeljen (prema porazdijeliti) portabl posjed - gen. mn. posjeda
poslovičan
porazmjestiti portabl-televizor ( v. § 208) posjedati
posjediti(/ posjedjeti) (sjediti neko vrijeme) poslovičnost - instr. jd. poslovičnošću/
porazmještanje (prema porazmještati) portfelj
porazmještati portfolio - gen. jd. portfolia, posjedjeti (i posjediti) ( sjediti neko vrijeme) - poslovičnosti
poslovodstvo
porazmješten (prema porazmjestiti) inst. jd. portfoliom glag. prid. rad. posjedio - žen. posjedjela,
glag. pril. proš. posjedjevši poslovođa
porculan portret
poslovotkinja
porečen (prema poreći) portretić posjednica
poreći - prez. porečem/porekuem. posjedničin (prema posjednica) poslušnica
portugizac - gen. jd. porrugisca,
aor. 2/3. jd. poreče posjednički poslušnički
nom. mn. porrugisci
pored pril. posjednik - vok. jd. posjedniče poslušnik - vok. jd. poslušniče
poručen
posjedovanje (prema posjedovati) posljedak - gen. jd. posljetka,
poredak - gen. jd. poretka, poručiti(prema poručiti)
nom. mn. poreci (v. § 50) poručivanje (prema poručivati)
posjedovati nom. mn. posljeci (v. § 50)
poremećaj posjedovni posljedica
poručivati
posjedovnica
poremećen (prema poremetiti) poručnica
posljedični
posjeklina posljednji
poremećenost - instr. jd. poremećenošću/ poručnički
posjekotina posmijeh - nom. mn. posmijesi
poremećenosti poručnik - vok. jd. poručniče
poreznički
posjesti - glag. prid. rad. posjeo - žen. posjela posmrčad
porumenjeti - glag. prid. rad. porumenio
posjet - gen. mn. posjeta posmrče (prema po smrti) (v. § 50)
poreznik - vok. jd. porezniče - žen. porumenjela, posjetilac - vok. jd. posjetioče
poriječje (/ porječje) glag. pril. proš. porumenjevši pospješiti
posjetitelj
porijeklo poružnjeti - glag. prid. rad. poružnio - žen. pospješivati
posjetiteljica
porinuće (prema porinuti) poružnjela, glag. pril. proš. poružnjevši posrećiti se
posjetiteljičin (prema posjetiteljica)
porječje (/ poriječje) posađen (prema posaditi) posred prij.
posjetiti
porječkati se posavjetovati posrednica
posjetnica
pornočasopis posebice pri!. poskočan
posredničin (prema posrednica)
pornofilm posezona posrednički
poskočica
pornografija posigurno pri!. posrednik - vok. jd. posredniče
poskočice pri!.
pornoindustrija posijecanje (prema posijecati) poskočiti posrijedi pri!.
pornokino posijecati posrkati - prez. posrčem, imp. posrči
poskočke pri!.
pornomaterijal posijedjeti (postati sijed) - glag. prid. rad. poskoro pri!. posrnuće (prema posrnuti)
pornozvij ezda posijedio - žen. posijedjela, poskrivećke pril. posrtati - prez. posrćem, imp. posrći
porobljivač glag. pril. proš. posijedjevši poskrivećki pri!. postan - odr. obI. posni

.b. d
r-­
I 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

postavangarda postuman (posmrtan)

r
l
pošto (po kojoj cijeni) pri1. , potkapati
1 4 . PRAVOPISNI RJEČN IK

postavljač postumus (posmrče) pošto (nakon što) vez. potkapetan

postdatirati posuđe pošto-poto (v. § 282) p r potkazivač
postdiplomac posuđen (prema posuditi) potaći - aor. 2/3. jd. potače potkazivačica
postdiplomski posuđivač potajan potkazivački
posterioran posuđivački potajnica (biljka) potkivač
posthIadnoratovski posuđivanje (prema posuđivati) potajnica (prema potajnik) potkivački
postići posuđivati potajnički potk:ivačnica
postidjeti se - glag. prid. rad. postidio se posvađan (prema posvađati) potajnik (prema potajan) - vok. jd. potajniče potkoljenica
- ženo postidjela se, posvađati potajno prilo potkoljenični
glag. pril. prošo postidjevši se posvađen (prema posvaditi) potalijančen (prema potalijančiti) potkoljenke mn.
postignuće (prema postignuti) pOsve p ril. potalijančiti potkontinent
postindustrijski posvećen (prema posvetiti) potaman p ril potkop
postinfarktni posvećenost instr. jd. posvećenošću/
- potamnjelost - instr. jd. potamnjelošćul potkopanost - instr. jd. potkopanošćul
posvećenosti potamnjelosti potkopanosti
postizborni
posvećenje (prema posvetiti) potamnjeti - glag. prid. rad. potamnio - ženo potkopati
postkolonijalizam
posvećivanje (prema posvećivati) potamnjela, glag. pril. prošo potamnjevši potkopavati
postkomunizam
posvećivati poteći - prez. potečem/potekuem, potkornjak
postmoderna
posvema p r aor. 2/3. jd. poteče potkošulja i!.
postmodernizam
posvijetliti potegač potkova
pOsto pril.
posvijetljen
(prema posvijetliti) potencijal potkovati
postojeći prid.
posvjedočen (prema posvjedočiti) poteškoća potkovičast
postoperativan
posvjedočenje (prema posvjedočiti) pothodnik potkožiti se
postostručavanje (prema postostručavati)
posvjedočiti pothraniti potkožni
postostručavati
posvjetoviti pothranjen (prema pothraniti) potkožnjak
postostručen (prema postostručiti)
posvjetovijen (prema posvjetoviti) pothranjenost - instr. jd. pothranjenošću/ potktaćen (prema potktatiti)
postostručenje (prema postostručiti) potkraćenje (prema potktatiti)
posvojčad pothranjenosti
postostručiti potktaćivanje (prema potkraćivati)
posvojče pothvaćen (prema pothvatiti)
postostručivanje (prema postostručivati) potkraćivati
posvojiti pothvat
postostručivati potktadati
posvud( a) pril. pothvatiti
postotak - nom. mn. postoci (v. § 50) pošećeren (prema pošećeriti) pothvatnički potkraj p r
postotni; petpostotni, pedesetpostotni, poticati - prez. potičem, imp. potiči potkrasti se
pošećeriti
pedeset sedam postotni, stopostotni, potiho p r potktatiti
pošiljač
sto dvadeset postotni potktepa (v. § 26)
poši!jačica potiskivač
postpozicija potktepljenje (prema potktijepiti) (v. § 26)
pošiljalac vok. jd. pošiljaoče
- potisućak
postpozicijski potkrepljivanje (prema potktepljivati) (v. § 26)
pošljunčen (prema pošljunčiti) potiše p ri!.
postpozitivan pot jecanje (prema potjecati) potktepljivati (v. § 26)
pošljunčiti
postrevolucionaran pošljunčivanje (prema poš�unčivati) potjecati - prez. potječem, imp. pot ječi potktesati
postrići pošljunčivati potjera - gen. mn. potjera potktijepiti
postrnak poštedjeti - glag. prid. rad. poštedio - ženo potjerati potktijepljen (prema potktijepiti)
postrojba poštedjela, glag. pril. proŠo poštedjevši potjerni potktovlje
postsezona pošteđen (prema poštedjeti) potjernica potkupiti
posttraumatski pošteđivanje (prema pošteđivati) potjernički potkupljen (prema potkupiti)
postturski pošteđivati potjernik - vok. jd. potjerniče potkupljiv
postndjeti - glag. prid. rad. postudio ženo
- poštenjačina potkaditi potkupljivač
postudjela, glag. pril. prošo postudjevši poštenjaković potkađen (prema potkaditi) potkupljivačica

rl
�, I

14. PRAVOPISNI RJ EČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

potkupljivački potplaćen (prema potplatiti) potući � prez. potnčem, aor. 2/3. id. potuče povjerenje (prema povjeriti)
potkupljivanje (prema potkupljivati) potplaćivanje (prema potplaćivati) poturčen (prema poturčiti) povjeriti
potkupljivati potplaćivati poturčiti povjerljiv
potkupljivost � instr. id. potkupljivošću/ potplat poturčivanje (prema poturčivati) pOvjerljivost � instr. id. povjerljivošću/
potkupljivosti potplatiti poturčivati povjerljivosti
potlačeu (prema potlačiti) potpomagač potvrđen (prema potvrditi) povjerovati
potlačenost � instr. id. potlačenošću/ potpomagati potvrđenost � instr. id. potvrđenošću/ povjesmo
potlačenosti potpomoći potvrđenosti povjesnica
potlačiti potpora potvrđivanje (prema potvrđivati) povjesničar
potlačivanje (prema potlačivati) potporanj potvrđivati povjesničarka
pot!ačivati potporodica poučak povjesnički
potočara potporodični poučan povjesnik � vok. id. povjesniče
potočarka potporučnica poučavanje (prema poučavati) povjestica
potočić potporučnički poučavatelj povješan (prema povješati)
potočina potporučnik � vok. id. potporučniče poučavateljica povješati
potočni potpredsjednički poučavateljičin (prema poučavateljica) povješen (prema povjesiti)
potočnica potpredsjednik � vok. id. potpredsjedniče poučavati povjetarac
potočnjak potpredsjedništvo poučen (prema poučiti) povlačen (prema povlačiti)
potom prif. potpukovnica poučiti povlačenje (prema povlačiti)
potonuće (prema potonuti) potpukovnički poučnost � instr. id. poučnošću/poučnosti povlačiti
potpadati potpukovnik � vok. id. potpukovniče pouzeće povlađivanje (prema povlađivati)
potpala potpun povazdan pril. povlađivati
potpaliti potpuno prif. povečerati povodac � gen. id. povoca v. § 50), (
potpalublje potpuri � gen. id. potpurija povečerje nom. mn. povoci v. § 50) (
potpaljen (prema potpaliti) potraćen (prema potratiti) povećalo im. povodljivac � vok. id. povodljivče
potpaljivač potraživač povećati povojničen (prema povojničiti)
potpaljivački potraživački povećavanje (prema povećavati) povojničenje (prema povojničiti)
potpaljivanje (prema potpaljivati) potrbuške pril. povećavati povojničiti
potpaljivati potrbušnični povelik kamp. poveći
� povraćanje (prema povraćati)
potpasti potrčati povijač povraćati
potpetica potrčko povijača povraćen (prema povratiti)
potpirač potrepština povijesni povratak � nom. mn. povraci v. § 50) (
potpirača potrijebiti povijest � instr. id. poviješću/povijesti povrćar
potpiriti potrijebijen (prema potrijebiti) povijuša povrćarstvo
potpirivač potrostrnčavanje (prema potrostručavati) povik povrće
potpirivačica potrostručavati poviše pril. (
povreda v. § 26)
potpirivački potrostručen (prema potrostručiti) (
povitak � nom. mn. povici v. § 50) (
povrediv v. § 26)
potpirivati potrostručiti povjeravanje (prema povjeravati) povredivost � instr. id. povredivošću/
potpis potrostručivanje (prema potrostručivati) povjeravati povredivosti v. § 26) (
potpisati potrostručivati povjeren (prema povjeriti) (
povredljiv v. § 26)
potpisivanje (prema potpisivati) potrošač povjerenica povredijivost � instr. id. povredljivošću/
potpisivati potrošačica povjereničin (prema povjerenica) povredljivosti v. § 26) (
potpisnica potrošački povjerenički povređivanje (prema povređivati) v. § 26) (
potpisnički potrpjeti � glag. prid. rad. potrpio � ženo povjerenik vok. id. povjereniče povređivati v. § 26) (
(
�

potpisnik � vok. id. potpisniče potrpjela, glag. pnl. prošo potrpjevši povjereništvo povremen v. § 26)
potpitanje potučen (prema potući) povjerenstvo povrh prij.

.l. d
 " "·,,t

rr
!
1 4. PRAVOPISNI RJEČN IK
i- 14. PRAVOPISNI RJEČN I K

povrijediti prabiće praprabaka pravobraniteljstvo

povrijeđen (prema povrijediti) prabUjka prapradjed pravomoćan
povrijeđenost - instr. id. povrijeđenošću/ pračovjek vok. id. pračovječe
- prapraunučad pravomoćnost - instr. jd. pravomoćnošću/
povrijeđenosti praćakanje (prema praćakati se) prapraunuče pravomoćnosti
povuci-potegni (v. § 272) praćakati se prapraunučica pravopisac vok. id. pravopišče
-

povučen (prema povući) praćen (prema pratiti) prapraunučić pravorijek

povučenost - instr. id. povučenošću/ praćenje (prema pratiti) prapraunuk vok. id. prapraunuče
-
pravoslavac vok. id. pravoslavče
-

povučenosti praćka prapraunuka pravoslavlje

povući - prez. povučem, aor. 2/3. id. povuče praćkanje (prema praćkati se) praseći prid. pravosuđe
pozadugo pri!. praćkati se praskozorj e pravovaljan
pozaimati - prez. pozaimam/pozaimljem pradavni praslavenski pravovjerac vok. id. pravovjerče
-

pozajmiti prez. pozajmim pradjed pravovjeran

- praslika
pozajmljen (prema pozajmiti) pradjedovina prastanovnica pravovjerje
pozaključavati prastanovničin (prema prastanovnica) pravovj ernica
pragmatičan
pravovjerničin (prema pravovjernica)
pozaključivati pragmatičar prastanovnik vok. id. prastanovniče
-
pravovjernički
pozavađen (prema pozavaditi) pragmatičarka prastar
pravovjernik - vok. id. pravovjerniče
pozavađenost - instr. id. pozavađenošću/ pragmatički prastric- vok. id. prastriče
pravovjernost - instr. id. pravovjernošću/
pozavađenosti pragmatičnost - instr. id. pragmatičnošću/ prasvijet
pravovjernosti
pozavidjeti glag. prid. rad. pozavidio ženo pragmatičnosti prasvjetski
pravovremen (v. § 26)
- -

pozavidjela, glag. pril. proŠo pozavidjevši prahistorija praščevina pravovremenost instr. id. pravovremenošću/
-
pozicija prahistorijski praščić pravovremenosti (v. § 26)
pozicijski prahrvatski prašnički praznički
pozitivistički praizvedba prašnik praznik
pozivač prajezični prašuma praznoća
pozivački prajezik pratiti- impl. praćah praznoglav
pozlaćen (prema pozlatiti) praktičan praunučad praznoglavac - vok. id. praznoglavče
pozlaćenje (prema pozlatiti) praktičar praunuče praznorječje
pozlaćivanje (prema pozlaćivati) praktičarka praunučica praznovjeran
pozlaćivati praktički praunučić praznovjerje
pozlijediti praktičnost - instr. id. praktičnošću/ praunuk vok. id. praunuče
-
prč
pozlijeđen (prema pozlijediti) praktičnosti praunuka prčenje (prema prčiti se)
pozlijeđenost instr. id. pozlijeđenošću/
- pramajka pravcat u pravi pravcati prčetina
pozlijeđenosti pramaljeće pravdoljubivost instr. id. pravdoljubivošću/
-
prčevina
pozljeda pramaljetni pravdoljubivosti prčiti se (ponositi se, oholiti se; ljutiti se; pariti se)
pozornički pramčani pravednica prčkanje (prema prčkati)
pozornik vok. id. pozorniče
- pramečak pravedničin (prema pravednica) prčkati
poželjeti - glag. prid. rad. poželio ženo
- pramičak pravednički prčvarnica
poželjela, glag. pril. prošo poželjevši praonički pravednik vok. id. pravedniče
- prćak (želudac u peradi )
poživjeti - glag. prid. rad. poživio ženo
- praotac - gen. id. praoca (v. § 50), pravičan prćast
poživjela, glag. pril. proŠo poživjevši vok. id. praoče (v. § 50), nom. mn. praočevi/ pravičnost - instr. id. pravičnošću/ prćenje (prema prćiti)
požućen (prema požutiti) praoci (v. § 50) pravičnosti prćenje (prema prtiti)
požućivati prapočetak nom. mn. prapočeci (v. § 50)
- pravnički prćija
požutjeti - glag. prid. rad. požutio ženo
- prapovijesni pravnik vok. id. pravniče
- prćiti ( napućiti, izbaciti usne )
požutjela, glag. pril. prošo požutjevši prapovijest - instr. id. prapoviješću/ pravobranitelj prebačaj
prababa prapovijesti pravobraniteljica prebačen (prema prebaciti)
prabaka praprababa pravobraniteljičin (prema pravobraniteljica) prebijati

d
 T
r
I
1 4 . PRAVOPISNI RJEČN[ K

prebijel
prebirač
prebjeći
prebjeg
preblijed
predbaciti
predbačen (prema predbaciti)
predbilježba
predbudući
preddiplomski
predodžbeni
predosjećaj
predosjećati
predosjetiti
predračun
predškolski
predtakt
predturski
predugačak
preduvjet
14. PRAVOPISNI RJEČN[K

prebolijevanje (prema prebolijevati) preddržavni predradnica predvečer pril.

prebolijevati predestinacija predradničin (prema predradnica) predvečerje
preboljeti - g[ag. prid. rad. prebolio - žen. predgrađe predradnički predvečernji
preboljela, g[ag. pril. proš. preboljevši predigra predradnik vok. id. predradniče
- predvidjeti g[ag. prid. rad. predvidio žen.
- -

prebrođen (prema prebroditi) predimenzionirati predsezona predvidjela, g[ag. pril. proš. predvidjevši
prebrođivanje (prema prebrođivati) predinfarktni predsjedanje (prema predsjedati) predviđanje (prema predviđati)
prebrodivati predio (i predjel)
- gen. mn. predjela predsjedatelj predviđati
prebukiran (prema prebukirati) predispitni predviđen (prema predvidjeti)
predsjedate�ica
prebukirati predisponiran predsjedateljičin (prema predsjedateljica) predvodnica
precijediti predispozicija predvodničin (prema predvodnica)
predsjedati
precijeđen (prema precijediti) predizborni predvodnički
predsjedavanje (prema predsjedavati)
precijeniti predjel (i predio)
- gen. mn. predjela predvodnik - vok. id. predvodniče
predsjedavati
precijenjen (prema precijeniti) predjelni predvođenje (prema predvoditi)
predjelo predsjednica
precijepiti predsjedničin (prema predsjednica) predvorje
precijepljen (prema precijepiti) predlagač
predsjednički predzadnji
preciozan predlagačica
predsjednik vok. id. predsjedniče
- predziđe
predlagački
precioznost - instr. id. precioznošću/ predsjedništvo predznak
predložak gen. id. predloška,
-
precioznosti predsmrtni predznanje
nom. mn. predlošci
precjeđivanje (prema precjedivati)
predmetak - nom. mn. predmeci (v. § 50) predsoblje pređa ( predivo )
precjedivati predstava preekouomičan
predmnijevanje (prema predmnijevati)
precjenjivanje (prema precjenjivati) predstaviti prefiks
predmnijevati
precjenjivati prednatjecanje predstavka prefiksoid
precjep�ivanje (prema precjepljivati) prednoć pri/. predstavljač pregača
precjepljivati prednjačiti predstavljačica pregalački
preča prednjojezični predstavljački pregibak odr. obI. pregipki
-

prečac prednjonepčani predstavljanje (prema predstavljati) pregladnjeti g[ag. prid. rad. pregladnio
-

prečasnost instr. Id. prečasnošću/

-
predobar predstavljati - žen. pregladnjela, g[ag. pril. proš.
prečasnosti predočavanje (prema predočavati) predstavljen (prema predstaviti) pregladnjevši
prečastan odr. obI. prečasni
-
predočavati predstavnica preglašavanje (prema preglašavati)
prečepilr . predočen (prema predočiti) predstavničin (prema predstavnica) preglašavati
prečest predočenje (prema predočiti) predstavnički preglašivanje (prema preglašivati)
prečica predočiti predstavnik vok. id. predstavniče
- preglašivati
prečist predočivanje (prema predočivati) predstavništvo pregled (i prijegled)
prečka predočivati predstojeći prid. pregledač
prečuti predodređen (prema predodrediti) predstojnica pregledačica
predak gen. id. pretka, vok. id. preče/pretku
- predodređenost instr. id.
- predstojničin (prema predstojnica) pregledati
(v. § 50), nom. mn. preci (v. § 50) predodređenošću/predodređenosti predstojnički pregledavač
predalek predodređenje (prema predodrediti) predstojnik vok. id. predstojniče
- pregledavačica
predavač predodređivanje (prema predodređivati) predstojništvo pregnuće (prema pregnuti)
predavačica predodređivati predstraža pregon
predavački predodžba predstupanj pregorijevanje (prema pregorijevati)
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 1 4 . PRAVOPISNI RJEČN IK

pregorijevati prekomjernost - instr. id. prekomjernošću! preljubnički prenapučen (prema prenapučiti)

pregorjeti - glag. prid. rad. pregorio ženo
- prekomjernosti preljubnik - vok. id. preljubniče preuapučenost - instr. id. prenapučenošću!
pregorjela, glag. pril. prošo pregorjevši prekonačenje (prema prekonačiti) premastan - odr. obi. premasni prenapučenosti
pregovarač prekonačiti premašćeu (prema premastiti) prenapučiti
pregovaračica prekonoć pri!. premašćivauje (prema premašćivati) prenatalan
pregovarački prekooceanski premašćivati prenesen (prema prenijeti i prema prenesti)
pregradak - gen. id. pregratka, prekopčan (prema prekopčati) premetač prenijet (prema prenijeti i prema prenesti)
nom. mn. pregraci (v. § 50) prekopčati premetačica prenijeti - prez. prenesem, imp. prenesi,
pregrađen (prema pregraditi) prekopčavanje (prema prekopčavati) premetačina aor. prenijeh/prenesoh, glag. prid. rad. prenio
pregrađivanje (prema pregrađivati) prekopčavati premija - ženo prenijela, glag. pril. prošo prenijevši
pregradivati prekoputa prij. premijer prenoćište
pregrešan (v. § 26) prekoputa pri!. premijera prenoćiti
pregrijan (prema pregrijati) prekoračavanje (prema prekoračavati) premijerka prenositelj
pregrijati - prez. pregrijem prekoračavati premijesiti prenositeljica
pregrijavanje (prema pregrijavati) prekoračen (prema prekoračiti) premiješan (prema premiješati) prenositi
pregrijavati prekoračenje (prema prekoračiti) premij ešati prenosiv
pregristi - prez. pregrizem prekoračiti premiješen (prema premijesiti) prenosivost - instr. id. prenosivošću!
pregrmjeti - glag. prid. rad. pregrmio - ženo prekoračivanje (prema prekoračivati) preminuće (prema preminuti) prenosivosti
pregrmjela, glag. pril. prošo pregrmjevši prekoračivati premio odr. obI. premili
- prenošen (prema prenositi)
pregršt - instr. id. pregršću/pregršti prekosinoć pri!. premjerauje (prema premjerati) prenošenje (prema prenositi)
prehlađen (prema prehladiti) prekosutra pri!. premjerati preoblačenje (prema preoblačiti)
prehlađenost instr. id. prehlađenošću!
- prekovremen (v. § 26) premjeravanje (prema premjeravati) preoblačiti
prehlađenosti prekrivač premjeravati preobličavanje (prema preobličavati)
prehlađivanje (prema prehlađivati se) prekrojiti premjeren (prema premjeriti) preobličavati
prehlađivati se preksinoć pri!. premjeriti preobličen (prema preobličiti)
prehrambeni preksinoćnji premjestiti preobličiti
preinačen (prema preinačiti) preksutra pri!. premjestiv preoblični
preinačenje (prema preinačiti) preksutrašnji premještaj preoblika
preinačiti prekup (/ prijekup ) premještanje (prema premještati) preobraćanje (prema preobraćati)
preinačivanje (prema preinačivati) prekupac - vok. id. prekupče preobraćati
premještati
preinačivati prelaz (i prijelaz) preobraćen (prema preobratiti)
premješten (prema premjestiti)
prejudicirati prelazan (/ prijelazan) preobraćenica
premještenje (prema premjestiti)
prekapčanje (prema prekapčati) prelaznost (i prijelazuost) - instr. id.
premlaćen (prema premlatiti) preobraćeničin (prema preobraćenica)
prekapčati prelaznošću/prelazuosti
premlaćivanje (prema premlaćivati) preobraćenik - vok. id. preobraćeniče
prekasno pri!. prelet
premlaćivati preobraćenje (prema preobratiti)
prekid (i prijekid) preletjeti - glag. prid. rad. preletio - ženo
premoć preobraćivanje (prema preobraćivati)
prekidač preletjela, glag. pril. prošo preletjevši
premoćan preobrtati - prez. preobrćem, imp. preobrći
prekipjeti - glag. prid. rad. prekipio - ženo prelijen
prekipjela, glag. pril. prošo prekipjevši prelijep premor preobučen (prema preobući)
prekjučer pri!. prelijetanje (prema prelijetati) premoriti preobući - prez. preobučem,
prekjučerašnji prelijetati - prez. prelijećem, imp. prelijeći premošćivanje (prema premošćivati) aor. 2/3. id. preobuče
prekjučerašnjica prelijevanje (prema prelijevati) premošćivati preodijevanje (prema preodijevati)
preklani pri!. prelijevati premošten (prema premostiti) preodijevati
preklopčić preludij premrijeti - prez. premrem, imp. premri, preodjenuti
prekobrojan preljev aor. premrijeh, glag. prid. rad. premro preodjeti - prez. preodijem,
preko dan pri!. preljubak - odr. obI. preljupki - ženo premria, glag. pril. prošo premrijevši/ glag. prid. rad. preodio!preodjeo
prekomjeran preljubnica premrvši - ženo preodjela, glag. pril. prošo preodjevši

I
l
I
 ...

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

preodjeven prid. preporučiteljica pres presrnpničin (prema presrnpnica)

preopsežan preporučiteljski pres-biro (v. § 208) ci prijestupničin)
preopširan preporučiti pres-centar (v. § 208) presrnpnički (i prijestupnički)
preopterećen (prema preopteretiti) preporučivanje (prema preporučivati) pres-konferencija (v. § 208) presrnpnik (i prijestupnik) - yoko jd.
preopterećenost - instr. jd. preporučivati presadak - gen. jd. presatka, prestupniče
preopterećenošću/preopterećenosti preporučivost - instr. jd. preporučivošćn/ nom. mn. presaci (v. § 50) presuđen (prema presuditi)
preopterećenje (prema preopteretiti) preporučivosti presađen (prema presaditi) presuđivanje (prema presuđivati)
preopterećivanje (prema preopterećivati) preporučljiv presađivanje (prema presađivati) presuđivati
preopterećivati preporučljivost - instr. jd. preporučljivošću/ presađivati presumpcija
preorijentacija preporučljivosti preseljenički presumptivan
preorijentirati se prepozicija presijecanje (prema presijecati) presumptivnost - instr. jd.
preosjećajan prepozicijski presijecati presumptivnošću/presumptivnosti
preosjećajnost - instr. jd. preosjećajnošću/ preprečavanje (prema preprečavati) (v. § 26) presvet
presing
preosjećajnosti preprečavati (v. § 26) presječen (prema presjeći) presvijetao - odr. obI. presvijetli
preosjetljiv preprečivanje (prema preprečivati) (v. § 26) presvijetli im.
presječni
preosjetljivost - instr. jd. preosjetljivošću/ preprečivati (v. § 26) presvjetlost - instr. jd. presvjetlošću/
presječnica
preosjetljivosti prepredenjaković presvjetlosti
presjeći - prez. presiječem (v. § 28.3)
preoteti prepreka (v. § 26) . presvlačen (prema presvlačiti)
presjedanje (prema presjedati)
preotimati prepričati presvlačenje (prema presvlačiti)
presjedati
preparandija prepričavanje (prema prepričavati) presvlačiti
prepečen (prema prepeći) presjedjeti - glag. prid. rad. presjedio - ženo
prepričavati presvoditi
presjedjela, glag. pril. prošo presjedjevši
prepečenac prepriječen (prema prepriječiti) presvođen (prema presvoditi)
prepečenica presjek (i prijesjek) - gen. mn. presjeka
prepriječiti presvođenje (prema presvoditi)
prepeći - prez. prepečem, aor. 213. jd. prepeče preprodavač presjesti - glag. prid. rad. presjeo - ženo presvučen (prema presvući)
prepeličar preprodavačica presjela presvući - prez. presvučem,
prepeličić preprodavački preskakač aor. 213. jd. presvuče
prepeličin (prema prepelica) prepnći - aor. 2/3. jd. prepuče preskakačica prešućen (prema prešutjeti)
prepeličji preračnnati preskočen (prema preskočiti) prešućivanje (prema prešućivati)
prepisivač preračnnavanje (prema preračnnavati) preskočiti prešućivati
prepisivačica preračnnavati preskok (i prijeskok) prešutjeti - glag. prid. rad. prešntio - ženo
prepisivački prerađen (prema preraditi) presladak - odr. obI. preslarki prešutjela, glag. pril. prošo prešutjevši
prepjev - gen. mn. prepjeva prerađevina preslađen (prema presladiti) preteča
prepjevati prerađivač presnoća (v. § 26) preteći - prez. pretečem/preteknem,
prepjevavanje (prema prepjevavati) prerađivačica prespajač aor. 2/3. jd. preteče
prepjevavati prerađivački presretan pretenciozan
preplaćen (prema preplatiti) prerađivanje (prema prerađivati) prestići pretencioznost - instr. jd. pretencioznošću/
preplaćivati prerađivati prestiž pretencioznosti
preplet (i prijepiet ) prerano pri!. prestolonasljednica (i prijestolonasljednica) pretendent
preporađanje (prema preporađati se) prerašćivanje (prema prerašćivati) prestolonasljedničin (iprijestolonasljedničin) pretendentica
preporađati se prerašćivati (prema prestolonasljednica) pretendentičin (prema pretendentica)
preporođaj prereći se - prez. prerečem se/prereknem se, prestolonasljednički ci prijestolonasljednički) pretenzija
preporođen (prema preporoditi se) aor. 2/3. jd. prereče se prestolonasljednik ci prijestolonasljednik) pretežak - odr. obI. preteški
preporođivanje (prema preporođivati) prerez - yoko jd. prestolonasljedniče prethistorija
preporođivati prerija prestup (i prijesrnp) prethistorijski
preporučen (prema preporučiti) prerijedak - odr. obi. prerijetki prestupni (i prijestupni) prethoditi - impl. prethođah
preporučitelj prerijski prestupnica (i prijesrnpnica) prethodnica
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

prethodničin
prethodnički
(prema prethodnica) pretpotopni
pretpovijesni
preuveličan
preuveličati
(prema preuveličati)
prezasićivati
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

prezasićivanje (prema prezasićivati)

- vok. id. prezbiterijanče

l
prethodnik - vok. id. prethodniče pretpovijest - instr. id. pretpoviješću! preuveličavanje (prema preuveličavati) prezbiterijanac
prethođenje (prema prethoditi) pretpovijesti preuveličavati prezentacija
pretijesan pretpranje preuzak - odr. obi. preuski prezentan
pretio '- odr. obI. pretili pretpraznički prevaga prezidij
pretisak pretpražnjenje prevara (i prijevara) prezidijalan
pretjecanje (prema pretjecati) pretpremijera prevarant prezimenjački
pretjecati - prez. pretječem, imp. pretječi pretpremijerni prevelik prezimenjak - vok. id. prezimenjače
pretjeran pretpristupni prevesti - prez. prevedem prezir (i prijezir)
pretjeranost - instr. id. pretjeranošću! pretprogram prevesti - prez. prevezem prezirač
pretj eranosti pretproizvod previdjeti - glag. prid. rad. previdio - žen. preziračica
pretjerati pretprojekt previdjela, glag. prll. proš. previdjevši prezirački
pretjeravanje (prema pretjeravati) pretproljetni previđanje (prema previđati) prezirnost (i prijezirnost) - instr. id.
pretjeravati pretprostor previđati prezirnošću/prezirnosti
pretjerivanje (prema pretjerivati) pretprošli previše pril. prezreo - odr. obI. prezreli
pretjerivati pretprošlogodišnji prevjes (i prijevjes) prezreti
pretkazati pretpnbertetski prevjesiti prezriv
pretkazivač pretražnik prevješen (prema prevjesiti) prezrivost - instr. id. prezrivošćn/prezrivosti
pretkazivačica pretrčati prevlačen (prema prevlačiti) prežalostan - odr. obI. prežalosni
pretkazivati pretrčavanje (prema pretrčavati) prevlačenje (prema prevlačiti) preživač
pretklijetka - dat.�ok. id. pretklijeci! pretrčavati prevlačiti preživački
pretklijetki (v. § 50), gen. mn. pretklijetaka! pretrći se prevlast - instr. id. prevlašću/prevlasti preživjeti - glag. prid. rad. preživio - žen.
pretklijetki/pretklijetka/pretkljetaka pretres prevoditelj preživjela, glag. pril. proš. preživjevši
pretkomora pretresti - prez. pretresem prevoditeljica prgavac - vok. id. prgavče
pretkršćanski pretrpjeti - glag. prid. rad. pretrpio - žen. prevoditeljičin(prema prevoditeljica) prgavica
pretočen (prema pretočiti) pretrpjela, glag. pril. proš. pretrpjevši prevoditi - impl. prevođah prgavičin (prema prgavica)
pretočiti pretučen (prema pretući) prevođen (prema prevoditi) prianjanje (prema prianjati)
pretorijanac - vok. id. pretorijanče pretući - prez. pretučem, aor. 2/3. id. pretuče prevođenje (prema prevoditi) prianjati
pretovarivač pretvarač prevoziti pribadača
pretpjev pretvarački prevraćanje (prema prevraćati) pribavljač
pretplaćen (prema pretplatiti) pretvorba prevraćati pribavljačica
pretplata pretvoriti prevraćen (prema prevratiti) pribjeći
pretplatiti pretvoriv prevrat pribježište
pretplatnica pretvornik (i prijetvornik) prevratiti pribrežak (v. § 26) - gen. id. pribreška,
pretplatničin (prema pretplatnica) preučen (prema preučiti) prevratnički nom. mn. pribrešci
pretplatnički preučenost - instr. id. preučenošću! prevratnik - vok. id. prevratniče pribrojnički
pretplatnik - vok. id. pretplatniče preučenosti prevratništvo pribrojnik
pretpodne pri!. preuređaj prevrijedan pricijepiti
pretpojačalo preuređen(prema preurediti) prevrtač pricjepljenje (prema pricijepiti)
pretposljednji preuređenost - instr. id. preuređenošću/ prevruć priča
pretpostaviti preuređenosti prevučen (prema prevući) pričalac - vok. id. pričaoče
pretpostavka preuređivač prevući - prez. prevučem, aor. 2/3. id. prevuče pričalački
pretpostavljanje (prema pretpostavljati) preuređivačica prezasićen (prema prezasititi ) pričalica
pretpostavljati preuređivanje (prema preuređivati) prezasićenost - instr. id. prezasićenošću/ pričaličin (prema pričalica)
pretpostavljeu (prema pretpostaviti) preuređivati prezasićenosti pričalo
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

pričanje (prema pričati) pridjeti - prez. pridijem, glag. prid. rad. prijam - gen. jd. prijma prijepodne pri/o
pričaonica pridio/pridjeo - ženo pridjela, prij amni prijepodnevni
pričati glag. pril. proŠo pridjevši prijamnik prijepor
pridjev prijavljivač prijepornost - instr. jd. prijepornošću/
pričekati
pridjevak - gen. mn. pridjevaka prije prij. prijepornosti
pričepiti
pridjeven prid. prije pril. prijeratni
pričepljen (prema pričepiti)
pridjevski prijeboj prijesan - kamp. presniji (v. § 26)
pričesni
pridoći - prez. pridođem, imp. pridodi, priječen (prema priječiti) prijesjek (i presjek) - gen. mn. prijesjeka
pričesnica
aor. pridođoh priječenje (prema priječiti) prijeskok (i preskok)
pričesnički
pridodatak - nom. mn. pridodaci (v. § 50) priječiti prijesnac
pričesnik - vok. jd. pričesniče
pridonesen (prema pridonijeti i prema priječnica prijesnost - instr. jd. prijesnošćn/prijesnosti
pričest - instr. jd. pričešću/pričesti prijećenje (prema prijetiti) prijestol
pridonesti)
pričestiti prijeći - prez. prijeđem, imp. prijeđi, prijestolnica
pridonijet (prema pridonijeti i prema
pričešćen (prema pričestiti) pridonesti) aor. prijeđoh prijestolnički
pričešćivanje (prema pričešćivati) prijedlog prijestolonasljednica (i prestolonasljednica)
pridonijeti - prez. pridonesem, imp.
pričešćivati pridonesi, aor. pridonijeh/pridonesoh, prijedložni prijestolonasljedničin (i prestolonasljedničin)
pričica glag. prid. rad. pridonio - žen o pridonijela, prijeđen (prema prijeći) (prema prijestolonasljednica)
pričin glag. pril. prošo pridonijevši prijeglas prijestolonasljednički (i prestolonasljednički)
pričiniti pridrijemati prijeg1asni prijestolonasljednik (i prestolonasljednik)
pričinjanje (prema pričinjati) pridrživač prijeg1ed (i pregled) - vok. jd. prijestolonasljedniče
pričinjati prignječen (prema prignječiti) prijegor ( požrtvovnost) prijestolje
pričinjavanje (prema pričinjavati) prignječenje (prema prignječiti) prijegoran prijestup (i prestup )
pričinjavati prignječiti prijek - kamp. preči (v § 26) prijestupni (i prestnpni)
pričinjen (prema pričiniti) prigodničar prijekid (i prekid) prijestupnica (i prestupnica)
prigodničarski prijeklad prijestupničin (prema prijestnpnica)
pričljiv
pričijivost - instr. jd. pričljivošću/pričljivosti prigodničarstvo prijeko pri/o (i prestupničin)
prigorje prijekop prijestupnički (i prestnpnički)
pričuva
prigovarač prijekor ( prigovor) prijestupnik (i prestupnik) - vok. jd.
pričuvan (prema pričuvati)
prigovaračica prijekoran prijestupniče
pričuvati
prigovarački prijekost - instr. jd. prijekošću/prijekosti prijeteći prid.
pričvrljiti
prigradski prijeknp (i preknp) prijetiti
pričvrstiti
prigrađen (prema prigraditi) prijelaz (i prelaz) prijetnja
pričvršćen (prema pričvrstiti) prijelazan (i prelazan) prijetvor
prigrađivanje (prema prigradivati)
pričvršćenost - instr. jd. pričvršćenošću/ prijelaznički prijetvornica
prigradivati
pričvršćenosti prijelaznik - vok. jd. prijelazniče prijetvorničin (prema prijetvornica)
prigrijati - prez. prigrij em
pričvršćenje (prema pričvrstiti) prijelaznost (i prelaznost ) - instr. jd. prijetvornički
prigrijavanje (prema prigrijavati)
pričvršćivač prijelaznošću/prijelaznosti prijetvornik (i pretvornik) vok. jd,
prigrijavati -

pričvršćivanje (prema pričvršćivati) prijelom prijetvorniče

prigristi - prez. prigrizem
pričvršćivati prijeloman prijetvornost - instr. jd. prijetvornošću/
prigrizak - gen. jd. prigriska,
prići - prez. priđem, imp. priđi, aor. priđoh nom. mn. prigrisci prijenos prijetvornosti
pridići prignšivač prijenosan prij evara (i prevara)
pridij eliti prihvaćanje (prema prihvaćati) prijenosnica prijevjes (i prevjes)
pridijeljen (prema pridijeliti) prihvaćati prijenosnik - vok. jd. prijenosniče prijevod
pridijevanje (prema pridijevati) prihvaćen (prema prihvatiti) prijepis prijevoj
pridijevati prihvaćenost - instr. jd. prihvaćenošćn/ prijepiet (i preplet) prijevoz
pridjenuti prihvaćenosti prijepodne - gen . jd. prijepodneva prijevoznički
 T
�
, !

14. PRAVOPISNI RJEČNIK ' " . 'M�"'" �"""

--- ---------------- -����������
---- ---------------------------- --
prijevoznik - vok. id. prijevozniče prilagođivanje (prema prilagođivati) prilnj ena prinuđen 0nema prinuditi)
prijevremen v. ( § 26) prilagođivati ! prilnjenljiv prinuđivanje (prema prinuđivati)
prijevremenost - instr. id. prijevremenošćul prileći I prilnjenljivost - instr. id. prilnjenljivošćul prinuđivati
prijevremenosti v. § 26)( priležnica prilnjenljivosti priobalan
prijezir (i prezir) priležničin (prema priležnica) prilnjenjiv priobalje
prijezirnost (i prezirnost) - instr. id. priležnički prilnjenjivan (prema prilnjenjivati) prionuti
prijezirnošćulprijezirnosti priležnik - vok. id. priležniče prilnjenjivanje (prema prilnjenjivati) priopćaj
prikapčanje (prema prikapčati) priležništvo prilnjenjivati priopćavan (prema priopćavati)
prikapčati priličan prilnjenjivost - instr. id. prilnjenjivošćul priopćavanje (prema priopćavati)
prikazivač priličiti prilnjenjivosti priopćavati
prikazivačica prilijeganje (prema prilijegati) prilnjer - gen. mn. prilnjera priopćen (prema priopćiti)
prikliješten (prema prikliještiti) prilijegati prilnjerak priopćenje (prema priopćiti)
prikliještiti prilijepiti prilnjeran priopćiti
priklješćivati prilijepljen (prema prilijepiti) prilnjeren (prema primjeriti) priopćivan (prema priopćivati)
priključak prilijevanje (prema prilijevati) prilnj erenost - instr. id. prilnjerenošćul priopćivanje 0rema priopćivati)
priključen (pmma prikljnčiti) prilijevati prilnjerenosti priopćivati
priključenje (prema priključiti) priljepak primjerice pril. prior
priključiti priljepčiv primjernost - instr. id. primjernošćul priorat
priključivanje (prema priključivati) priljepčivost - instr. id. priljepčivošćul primjernosti prioritet
priključivati priljepčivosti primjesa - gen. mn. prilnjesa pripečen (prema pripeći)
priključni priljepljiv primjesak pripećak (prema peć)
priključnik priljepljivanje (prema priljepljivati) prilnjetan pripeći - prez. pripečem. aor. 2/3. id. pripeče
prikočen (prema prikočiti) priljepljivati prilnjetljiv pripijati
prikočiti priljepljivost - instr. id. priljepljivošćul prilnjetljivost - instr. id. prilnjetljivošćul pripjev - gen. mn. pripjeva
prikopčan (prema prikopčati) priljepljivosti prilnjetljivosti pripomoć
prikopčati priljev - gen. mn. priljeva prilnjetnost - instr. id. prilnjetnošćul pripomoći
prikopčavan (prema prikopčavati) prilnabalerina prilnjetnosti pripoviječica v. ( § 50)
prikopčavanje (prema prikopčavati) prilnaći - aor. 2/3. id. prilnače prilnopredaja pripovijed - instr. id. pripovijeđul
prikopčavati prilnadona prilnopredajni pripovijedi
prikraćen (prema prikratiti) prilnarnljivač prilnopredajnički pripovijedalac - vok. id. pripovijedaoče
prikraćenost - instr. id. prikraćenošćul prilnarnljivačica prilnopredajnik pripovijedalački
prikraćenosti prilnarijus prilnozak - gen. id. primozga pripovijedalaštvo
prikraćivanje (prema prikraćivati) prilnetak - nom. mn. prilneci v. ( § 50) princ - vok. id. prinče pripovijedalo im.
prikraćivati primijećen (prema primijetiti) princes pripovijedan (prema pripovijedati)
prikučiti prilnijeniti princes-krafna v. ( § 208) pripovijedanje (prema pripovijedati)
prikupljač prilnijenjen (prema prilnijeniti) princes-uštipak v. ( § 208) pripovijedati
prikupljačica primijesiti princeza pripovijesni
prikupljački prilniješan (prema primiješati) principijelan pripovijest - instr. id. pripoviješćul
prikvačen (prema prikvačiti) primiješati principijelnost - instr. id. principijelnošćul pripovijesti
prikvačiti primiješen (prema prilnijesiti) principijelnosti pripovijetka - daUok. id. pripovijecil
prilagođavanje (prema prilagođavati) primijetiti prinesen (prema prinijeti i prema prinesti) (
pripovijetki v. § 50) . gen. mn.
prilagođavati primitak - nom. mn. primici v. ( § 50) prinij et (prema prinijeti i prema prinesti) pripovijedaka/pripovijetkil
prilagođen (pmma prilagoditi) prilnjećivan (prema prilnjećivati) prinijeti - prez. prinesem. imp. prinesi. pripovijetka/pripovjedaka
prilagođenost - instr. id. prilagođenošćul prilnjećivanje (prema prilnjećivati) aor. prinijeh/prinesoh. glag. prid. rad. prinio pripovijetkica
prilagođenosti prilnjećivati - žen o prinijela. glag. pril. prošo prinijevši pripovjedač
prilagođivan (prema prilagođivati) primjedba printer pripovjedačica

I
,,1
 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

pripovjedački prisjesti - glag. prid. rad. prisjeo ženo

- pritjecaj privješčić
pripovjediti prisjela pritjecanje (prema pritjecati) privjetrina
pripovjedni prisjetiti se pritjecati - prez. pritječem, imp. pritječi privlačan
pripovjeđen (prema pripovjediti) priskočiti pritjeran (prema pritjerati) privlačen (prema privlačiti)
pripravljač prisluškivač pritjerati privlačenje (prema privlačiti)
pripravljačica prismočiti pritjeravati privlačiti
pripravljački prismrdjeti glag . prid. rad. prismrdio ženo
- - pritjerivati privlačnost - instr. jd. privlačnošću/
pripravnica prismrdjela, glag. pril. prošo prismrdjevši pritješnjavanje (prema pritješnjavati) privlačnosti
pripravničin (prema pripravnica) prispijeće (prema prispjeti) pritješnjavati privođen (prema privoditi)
pripravnički prispijevanje (prema prispijevati) pritješnjivanje (prema pritješnjivati) privođenje (prema privoditi)
pripravnik - vok. jd. pripravniče prispijevati pritješnjivati privolijevanje (prema privolijevati)
priraslica prispjeti - prez. prispijem, imp. prispij, pritočen (prema pritočiti) privolijevati
prirastak - gen. jd. priraska, nom. mn. prirasd aor. prispjeh, glag. prid. rad. prispio pritočica privoljeti - glag. prid. rad. privolio - ženo
prirašćivanje (prema prirašćivati) - ženo prispjela, glag. pril. prošo prispjevši pritočić privoljela, glag. pril. proŠo privoljevši
prirašćivati pristanišni pritočiti privrći
priredba pristanište pritok privreda (v. § 26)
priređen (prema prirediti) pristići pritom prii. privredljivost - instr. jd. privredljivošćll/
priređivač pristojan pritrčati privredljivosti (v. § 26)
priređivačica pristojba pritrčavanje (prema pritrčavati) privrednica (v. § 26)
priređivački pristupačan pritrčavati privredničin (prema privrednica) (v. § 26)
priređivan (prema priređivati) pristupačnost instr. jd. pristupačnošćn/
- pritvorenica privrednički (v. § 26)
priređivanje (prema priređivati) pristupačnosti pritvoreničin (prema pritvorenica) privrednik - vok. jd. privredniče (v. § 26)
priređivati pristupnica pritvorenički privređivanje (prema privređivati) (v. § 26)
pririječje (i prirječje) (prema rijeka) pristupnički pritvorenik vok. jd. pritvoreniče
- privređivati (v. § 26)
pririječni (i prirječni) (prema rijeka) pristupnik vok. jd. pristnpniče
- priučen (prema priučiti) privremen (v. § 26)
prirječica ( Poslovica, dosjetka) prisuće priučenost - instr. jd. priučenošću/ privremenost - instr. jd. privremenošću/
prirječje (i pririječje) (prema rijeka) prisutnost - Instr. jd. prisutnošću/ priučenosti privremenosti (v. § 26)
prirječni (i pririječni) (prema rijeka) prisutnosti priučiti privrijediti
priročni prisvajač priupitati privrijeđen (prema privrijediti)
prirodnjački prisvajačica priuštiti privučen (prema privući)
prirodnjak vok. jd. prirodnjače
- prisvajački privatnica privući - prez. privučem, aor. 2/3. jd. privuče
prirodopis prištedjeti - glag. prid. rad. prištedio - ženo privatničin (prema privatnica) prizmatičan
prirodopisac - vok. jd. prirodopišče prištedjela, glag. pril. proŠo prištedjevši privatnički prizmatoid
prirodoslovac - vok. jd. prirodoslovče prišteđen (prema prištedjeti) privatnik - vok. jd. privatniče prizrijevati
prirodoslovlje prišteđevina privesti prez. privedem
- prizvuk
prirođen (prema priroditi) prišteđivanje (prema prišteđivati) privesti (prema nesvrš. privoziti) - prez. prkosnički
prirok prišteđivati privezem prkosnik - vok. jd. prkosniče
priručni prištić privesti (prema nesvrš. vesti)
- prez. privezem proarnerički
priručnički prištljiv privezak - gen. jd. priveska, nom. mn. privesd probdjeti - prez. probdijem, imp. probdij,

I:
I '
priručnik
prisađen (prema prisaditi)
priteći - prez. pritečem/pritekuem,
aor. 2/3. jd. priteče
privići se - aor. 213. jd. priviče se
priviđanje (prema priviđati se)
aor. probdjeh, glag. prid. rad. probdio - ženo
probdjela, glag . pril. proŠo probdjevši
prisađivanje (prema prisađivati) priteći - prez. pritegnem priviđati se probdjeven (prema probdjeti)
prisađivati pritijesniti priviđenje (prema prividjeti se) probećariti se
priseći pritiješnjen (prema pritijesniti) privilegij probesjediti
prisjećanje (prema prisjećati se) pritiskač privitak - nom. mn. privid (v. § 50) probiotik
prisjećati se pritiskivač privjesak probirač

l
,.,..-:
I '
14, PRAVOPISNI RJEČNIK 14, PRAVOPISNI RJEČNIK

probiračica procjenjivati proćerdati progresija

probisvijet - nom, mn. probisvijeti -
procjenjivost instr. id. procjenjivošću/ proći - prez. prođem, imp, prođi, aor. prođoh progristi - prez, progrizem
probisvjetski procjenjivosti prodavač prohibicija
probitačan procjep (i procijep) prodavačica prohibicijski
-
probitačnost instr. id. probitačnošćn/ procjepak prodavaonica prohlađen (prema prohladiti)
probitačnosti procjepljenje (prema procijepiti) prodavaonički prohlađivanje (prema prohlađivati)
-
probitak nom. mn. probici (v. § 50) procjepljivanje (prema procjepljivati) prodekan prohlađivati
problematičan procjepljivati pro dekanica prohrđati
-
problematičnost instr. id, procvjetati prodekaničin (prema prodekanica ) prohrvatski
problematičnošću/problematičnosti procvjetavanje (prema procvjetavati) -
prodrijeti prez, prodrem, imp, prodri, - -
prohtjeti se glag. prid, rad. prohtio se žen.
-
problijedjeti glag. prid, rad. problijedio procvjetavati aor, prodrijeh, glag. prid, rad. prodro prohtjela se, glag. pri!. proš. prohtjevši se
- žen . problijedjela, glag, pri!. proš. procvrčati - žen. prodrla, glag. pri!. proš, prodrijevši/ -
prohtjev gen, mn. prohtjeva
problijedjevši pročačkati prodrvši prohtjevan
probljeđivanje (prema probijeđivati) pročavrljati producent prohtjevnost - instr. id. prohtjevnošćn/
probijeđivati pročeIni producentski prohtjevnosti
probrčkati pročelnica produkcija prohučati
probuđen (prema probuditi) pročelničin (prema pročelnica) produkcijski proigrati
probuđivanje (prema probuđivati) pročelnički produkt proistjecanje (prema proistjecati)
probuđivati pročelnik - vok. id. pročelniče produkt-dizajn (v, § 208) -
proistjecati prez. proistječem, imp,
proces pročelništvo -
prodnžetak nom. mn. produžeci (v. § 50) proistječi
procesija pročelje prođa -
proizaći prez, proizađem, imp. proizađi,
procesijski pročeprkati proeuropski aor. proizađoh
procesirati (obaviti pomoću računala) pročešljan (prema pročešljati) profanacija -
proizići prez. proiziđem, imp. proiziđi,
procesuirati ( podvrgnuti pravnom postupku ) pročešljati profašist aor. proiziđoh
procijediti pročetkan (prema pročetkati) profašistički -
proiznaći prez, proiznađem,
procijeđen (prema procijediti) pročetkati profesija imp. proiznađi, aor. proiznađoh
procijeniti pročetkavanje (prema pročetkavati) -
profesionalac vok, id. profesionalče proizvoditi - impl. proizvođah
procijenjen (prema procijeniti) pročetkavati profesionalan proizvođač
procijep (i procjep) pročistač profesionalizam proizvođačica
procijepiti pročistiti profialat proizvo đački
procijepljen (prema procijepiti) pročišćavan (prema pročišćavati) profilacija proizvođen (prema proizvoditi)
procjeđivanje (prema procjeđivati) pročišćavanje (prema pročišćavati) profilaktičan proizvođenje (prema proizvoditi)
procjeđivati pročišćavati profilaktički projekcija
procjemba pročišćen (prema pročistiti) profioprema projekcijski
procjena pročišćenost - instr. jd. pročišćenošću/ profućkati projekt
procjenitelj pročišćenosti prognanica projektant
procjeniteljica pročišćenje (prema pročistiti) prognaničin (prema prognanica) projektantski
procjeniteljski pročišćivan (prema pročišćivati) prognanički projektil
procjenljiv pročišćivanje (prema pročišćivati) -
prognanik vok, id. prognaniče projektirati
-
procjenljivost instr, id, procjenljivošću/ pročišćivati prognostičar projektor
procjenljivosti pročitan (prema prOČitati) prognostičarka projicirati
procjenjiv pročitati prognostički prokazivač
procjenjivač pročnti se prognječiti prokazivačica
procjenjivačica proćelav progorijevati prokazivački
procjenjivački proćelavost - instr. id, proćelavošću/ -
progorjeti - glag. prid. rad, progorio žen, - -
prokipjeti glag. prid. rad. prokipio žen.
procjenjivanje (prema procjenjivati) proćelavosti progorjela, glag, pri!. proš, progorjevši prokipjela, glag. pri!. proš. prokipjevši

l
�
I i i l
I
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

proklamacija proljetošnji promućurnost - instr. jd. promućurnošću/ proporcionalnost - instr. jd.

proklamacijski proljev promućurnosti proporcionainošću/proporcionalnosti
prokletstvo promaći - aor. 2/3. Id. promače pronaći - prez. pronađem, imp. pronađi, propovijed - instr. jd. propovijeđu/
proklitički promaknuće (prema promaknuti) aor. pronađoh propovijedi
proklitika promatrač pronađen (prema pronaći) propovijedalac - vok. jd. propovijedaoče
prok!jučati promatračica pronalazač propovijedalački
prokolonijalist promatrački pronalazačica propovijedan (prema propovijedati)
prokonzul promatračnica pronalazački propovijedanje (prema propovijedati)
prokrčen (prema prokrčiti) promemorija pronalazak - gen. jd. pronalaska, propovijedati
prokrčenost - instr. jd. prokrčenošću/ prometnički nom. mn. pronalasci propovjedaonica
prokrčenosti prometnik - vok. jd. prometniče pronašašće propovjedni
prokrčiti promicati - prez. promičem, imp. promiči pronatalitetni propovjednica
prokrčivanje (prema prokrčivati) pronesen (prema pronijeti i prema pronesti) propovjednički
promidžba
prokrčivati pronevjera - gen. mn. pronevjera propovjednik - vok jd. propovjedniče
promidžbeni
prokrijumčaren (prema prokrijumčariti) pronevjeren propovjedništvo
promijeniti
prokrijumčariti promijenjen (prema promijeniti)
pronevjerenje (prema pronevjeriti) propozicija
prolaščić
promijesiti
pronevjerilac - vok. jd. pronevjerioče propozicijski
prolazak - gen. jd. prolaska, pronevjeritelj propući - aor. 2/3. jd. propuče
promiješan (prema promiješati)
nom. mn. prolasci pronevjeriteljica propulzija
promiješati
prolaznica pronevjeriteljičin (prema pronevjeriteljica) propulZivnost - instr. jd. propulzivnošću/
promiješen (prema promijesiti)
prolazničin (prema prolaznica) pronevjeriti propulzivnosti
promisknitet
prolaznik - vok. jd. prolazniče pronicati - prez. proničem, imp. proniči propusnost - instr. jd. propusnošću/
promisknitetan
prolebdjeti - glag . prid. rad. prolebdio - ženo pronići - aor. 2/3. jd. proniče propusnosti
promiskuitetnost - instr. jd.
prolebdjela, glag. pril. prošo prolebdjevši pronijet (prema pronijeti i prema pronesti) propustan - odr. obi. propusni
promiskuitetnošću/promiskuitetnosti
prolet pronijeti - prez. pronesem, imp. pronesi, proračun
promjena - gen. mn. promjena
proletarijat aor. pronijeh/pronesoh, proračunan (prema proračunati)
promjeuljiv
proletarizacija glag. prid. rad. pronio - ženo pronijela, proračunanost - instr. jd. proračunanošću/
promjeuljivost - instr. jd. promjeuljivošću/ glag. pril. proŠo pronijevši
proleter proračunanosti
promjeuljivosti
proletjeti - glag. prid. rad. proletio - ženo pronjemački proračunat
promjenjiv proorati proračunati
proletjela, glag. pril. proŠo proletjevši
prolijet (prema prolijetati)
promjenjivost - instr. jd. promjenjivošću/ propagandistički proračunatost - instr. jd. proračunatošću/
promjenjivosti propeće proračunatosti
prolijetanje (prema prolijetati)
promjer - gen. mn. promjera
prolijetati - prez. prolijećem, imp. prolijeći propeći - prez. propečem, aor. 2/3. jd. propeče proračunski
promljeti propedeutički prorađen (prema proraditi)
prolijevanje (prema prolijevati)
prolijevati promoakcija propelerčić prorečen (prema proreći)
proljećar promoakcijski propelerić proreći - prez. prorečem/prorekuem,
proljećarka promocija propisivač aor. 2/3. jd. proreče
proljećarski promocijski propisivačica prorektor
proljeće promočen (prema promočiti) propisivački prorektorica
proljenčariti se promočiti propješačiti prorektoričin (prema prorektorica)
proljepšati se promočiv propjevati proreščić
proljepšavanje (prema proljepšavati se) promomaterijal proplamtjeti - glag. prid. rad. proplamtio prorez
proljepšavati se promptan - odr. obi. promptni - ženo proplamtjela, glag. pril. proŠo prorijediti
proljet ( proljeće ) - instr. jd. proljeću/proljeti promptno pri!. proplamtjevši prorijeđen (prema prorijediti)
proljetni promućkati proporcija prorijeđenost - instr. jd. prorijeđenošću/
proljetnica promućuran proporcionalan prorijeđenosti

i
l
....
1· :· ...-
I '
I
,
I
'
!

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

prorjeđivanje (prema prorjeđivati) prosjeklina prosvjedni protjeravati
prorj eđivati proskribirati prosvjednica protjerivanje (prema protjerivati)
proročanski proskripcija prosvjedničin (prema prosvjednica) protjerivati
proročanstvo proskripcijski prosvjednik - gen. jd. prosvjedniče protkati
proročica proslijediti prosvjedovanje (prema prosvjedovati) protođakon
proročišni proslijeđen (prema proslijediti) prosvjedovati protohistorija
proročište prosljeđivanje (prema prosljeđivati) prosvjeta protojerej
proročki prosij eđivati prosvjetar protoplazma
prorok - vok. jd. proro če prostačina prosvjetarski protorealizam
proroštvo prostački prosvjetitelj prototip
prosede gen. jd. prosedea
- prostak - vok. jd. prostače prosvjetiteljica protrčati
proseminar prostaštvo prosvjetiteljičin (prema prosvjetiteljica) protrčavanje (prema protrčavati)
prosidba prostirač prosvjetiteljski protrčavati
prosijati - prez. prosijem prostitucija prosvjetiteljstvo protrijebiti
prosijavan (prema prosijavati) prostituirati prosvjetljenje (prema prosvijetliti) protrijebijen (prema protrijebiti)
prosijavanje (prema prosijavati) prostor-vrijeme (v. § 21 4) prosvjetni protuakcija
prosijavati prostornčan proširivač protuakcijski
prosijecan (prema prosijecati) prostrel (v. § 26) prošivač protuavionski
prosijecanje (prema prosijecati) prostreljiv (v. § 26) prošivačica protučinidba
prosijecati prostreljivanje (prema prostreljivati) (v. § 26) prošlogodišnji protufašistički
prosijed prostreljivati (v. § 26) prošlostoljetni protugradni
prosijedjeti (postati sijed) prostrijeliti prošlotjedni protukandidat
prosijedost - instr. jd. prosijedošću/ prostrijeljen (prema prostrijeliti) protagonistički protukršćanski
prosijedosti prostrijeti - prez. prostrem, imp. prostri, proteći - prez. protečem/proteknem, protulijek nom. mn. protulijekovi
-

prosijevanje (prema prosijevati) aor. prostrijeh, glag. prid. rad. prostro aor. 2/3. jd. proteče protumačen (prema protumačiti)
prosijevati - ženo prostrla, glag. prilo proŠo prostrijevši/ protein protumačiti
prosinac prostrvši protekcionaš protumačivost instr. jd. protumačivošću/
-

prosinački prosudba protekcionaštvo protumačivosti

prosjačad prosuđen (prema prosuditi) protekcionizam protumjera - gen. mn. protumjera
prosjače prosuđivač protest protunapad
prosjačenje (prema prosjačiti) prosuđivačica protestant protunarodan
prosjačić prosuđivački protestantica protuobavještajac vok. jd.
-

prosjačina prosuđivanje (prema prosuđivati) protestantičin (prema protestantica) protuobavještajče

prosjačiti prosuđivati protestantski protuobavještajni
prosjački prosvijećen (prema prosvijetiti) protestni (v. § 49) protuobrambeni
prosjak vok. jd. prosjače
- prosvijećenost instr. jd. prosvijećenošću/
- protetičar protuobrana
prosječan prosvijećenosti protetičarka protuoptužba
prosječen (prema prosjeći) prosvijetiti protetički protuotrov
prosječnost - instr. jd. prosječnošću/ prosvijetliti protivnica protupožarni
prosječnosti prosvijetljen (prema prosvijetliti) protivničin (prema protivnica) protupravni
prosjeći - prez. prosiječem (v. § 28.3) prosvijetljenost instr jd. prosvijetljenošću/
- protivnički protuprijedlog
prosjediti (provesti vrijeme sjedeći) prosvijetljenosti protivnik - vok. jd. protivniče protuprirodan
prosjedjeti (provesti vrijeme sjedeći) - glag. prid. prosvjećenje (prema prosvijetiti) protjecanje (prema protjecati) protupropisan
rad. prosjedio - ženo prosjedjela, glag. pril. prosvjećivanje (prema prosvjećivati) protjecati - prez. protječem, imp. protječi proturazlog
proŠo prosjedjevši prosvjećivati protjerati protureformacija
prosjek - gen. mn. prosjeka prosvjed - gen. mn. prosvjeda protjeravanje (prema protjeravati) protureformacijski

l
I
f
,
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

proturječan provesti prez. provedem

- prozaičan prutić
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

proturječiti provesti (prema nesvrš. provoziti) - prez. prozaičnost - instr. id. prozaičnošću/ prvašić
proturječje provezem prozaičnosti prvenac (I prvijenac)
proturječnost - instr. id. proturječnošću/ provesti (prema nesvrš. vesti) - prez. provezem prozaik - vok. id. prozaiče prvijenac (I prvenac)
proturječnosti providjeti se - glag. prid. rad. providio se prozaist prvoborac - vok. id. prvoborče
protusloviti - ženo providjela se, glag. pril. proŠo prozepsti prez. prozebem
- prvoborački
protuslovlje providjevši se prozivač prvoklasan
protusmjer proviđanje (prema proviđati) prozivačica prvoligaš
protusmjeran proviđati prozivački prvomučenica
protustrujni provincija prozodija prvomučeničin (prema prvomučenica)
protutenkovski provincijalac - vok. id. provincijalče prozorčić prvomučenički
protutijelo provincijalan prozorčina prvomučenik - vok. id. prvomnčeniče
protntlačni provincijalizam prozorić prvo optužen
protntužba provincijski prozračan prvorazredan
protuudar provitamin prozračen (prema prozračiti) prvorođenac - vok. id. prvorođenče
protuudarac provitaminski prozračenost - instr. id. prozračenošću/ prvorođenčad
protuusluga provizija prozračenosti prvorođenče
protuustavan provizijski prozračiti prvorođeni
protuvjerski provizorij prozračivan (prema prozračivati) prvorotkinja
protuvrijednost - instr. id. provjera - gen. mn. provjera prozračivanje (prema prozračivati) prvostolni
protuvrijednošću/protuvrijednosti provjeravanje (prema provjeravati) prozračivati prvostolnica
protuzahtjev - gen. mn. protuzahtjeva provjeravati prozračnost - instr. id. prozračnošćn/ prvostnpanjski
protuzrakoplovni provjeren (prema provjeriti) prozračnosti prvostupnik - vok. id. prvostupniče
proučavan (prema proučavati) provjerenost instr. id. provjerenošću/
- prozreti prvosvećenički
proučavanost - instr. id. proučavanošću/ provjerenosti proždrijeti - prez. proždrem, imp. proždri, prvosvećenik - vok. Id. prvosvećeniče
proučavanosti provjeriti aor. proždrijeh, glag. prid. rad. proždro - prvosvibanjski
proučavauje (prema proučavati) provjetravanje (prema provjetravati) ženo proždrla, glag. pril. prošo proždrijevši/ prvoškolac - vok. id. prvoškolče
proučavatelj provjetravati proždrvši prvotisak
proučavateljica provjetren (prema provjetriti) proždrljiv prvotravanjski
proučavateljičin (prema proučavateljičin) provjetriti proždrljivost - instr. id. proždrljivošću/ prvovjenčani
proučavati provjetrivanje (prema provjetrivati) proždrljivosti pseći prid.
proučen (prema proučiti) provjetrivati proživjeti - glag. prid. rad. proživio - ženo pseudodemokracija
proučenost - instr. id. proučenošću/ provlačen (prema provlačiti) proživjela, glag. pnl. prošo proživjevši psendoklasicizam
proučenosti provlačenje (prema provlačiti) prslučac pseudoklasičan
proučiti provlačiti prslučak pseudonim
prouzročen (prema prouzročiti) provodadžija prslučić pseudopučki
prouzročiti provođen (prema provoditi) prslučina pseudoznanstveni
provalija provođenje (prema provoditi) prsni (prema prsa) psić
provalnica provokacija prstenčić psihički
provalničin (prema provalnica) provreti prstić psihijatar
provalnički provrtjeti - glag. prid. rad. provrtio - ženo prstni (prema prst) (v. § 49) psihijatrija
provalnik - vok. id. provalniče provrtjela, glag. pril. prošo provrtjevši prstohvat psihoanalitičar
provedba provrvjeti - glag. prid. rad. provrvio ženo
- pršić psihoanalitički
provenijencija provrvjela, glag. pril. prošo provrvjevši prtenjača psihoanaliza
proverbij provučen (prema provući) prtiti - impr. prćah psihodrama
proverbijalan provući - prez. provučem, aor. 2/3. Id. provuče pruće psihofizički
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

psihofizika pučanstvo punoća putiti impl. pućab

-

pSihofiziologija puči (stome, otvori na listu ) mn. punoglasan putnica

psihofiziološki pučina punoglavac vok. jd. punoglavče
- putničin (prema putnica)
psiholingvistika pučist punoljetan putnički
psihometrija pučistički punoljetnost instr. jd. punoljetnošćul
- putnik vok. jd. putniče
-

psihomotoran pučiti (prema puce) punoljetnosti putokaz

psihopat pučki punomastan odr. obi. punomasni
- putopisac - vok. j d. putopišče
psihopatski pučkoškolac vok. jd. pučkoškolče
- punomoć putovnički
psihoterapentski pučkoškolka punopravan putovođa
psihoterapija pučkoškolski punovrijedan putujući prid.
psihoterapijski puć ( glasanje pure; zvuk pri pušenju lule ) uzv. punjač puzač
psihotest pućak pupak puzačica
psihotranmatičan pućenje (prema pućiti) pupčani puzački
psorijaza pućenje (prema putiti) pupčar pužić
psovač pući aor. 2/3. jd. puče
- pupčast pužnica
psovačica pućiti ( izbočivati, izbacivati ) pupčenje (prema pupčiti) pužnični
psovački pućkanje (prema pućkati) pupčić
pšenica pućkati pupčina
pšeničica pućnuti pupčiti
pšeničište puding pupoljak R
pšenični pudl pupoljčić
pšeničnik pudlica purančić
pšeničnjak pudličin (prema pudlica) pureći prid rabi - gen. jd. rabija
pticolovac vok. jd. pticolovče
- pudrijera purica rabijatan
ptičad pubač ( onaj koji puše) puričica racionalan
ptičar pubački puričin (prema purica) racionalist
ptičarica pubać ( ptica) purifikacija racionalistica
ptičaričin (prema ptičarica) pubaći prid. purifikacijski racionalistički
ptičariti pukovnica puristički račica
ptiče pukovničin (prema pukovnica) pustinjački račić
ptičica pukovnički pustinjak vok. jd. pustinjače
-
račji
ptičji pukovnija pustjeti - impl. pušćab, glag . prid. rad. pustio račlati
ptičnrina pukovnijski - ženo pustjela rač!avost instr. jd. račlavošćul račlavosti
-

ptić pukovnik vok. jd. pukovniče

- pustolov račun
pubertetski pnmpa pustopašan računalni
publicist punac vok. jd. punče
- pustopašnik vok. jd. pustopašniče
- računalo im.
publicistica punačak pustopoljina računalstvo
publicističin (prema publicistica) punačan pušač računaljka
publicistički puncat u pun puncat pušačica računati
publikacija punč pušački računčić
pucač punđa puščani računica
pucački punđica puščetina računovodstveni
puce punica puščica računovodstvo
puč ( prevrat, pobuna, udar) puničin (prema punica) puškomet računovođa
pučanin punionica puškostrojnica računovotkinja
pučanka punkcija putić računski

rt
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

račva radionavigacija rahitičnost instr. id. rahitičnošću!

- rascijepan (prema rascijepati)
račvanje (prema račvati) radionavigacijski rahitičuosti rascijepanost instr. id. rascijepanošću!
-

račvast radionica rahitis rascijepanosti

račvati se radionički rahliti rascijepati
radič ( bilika) radioodašiljač rahlost instr. id. rahlošću!rahlosti
- rascijepiti
radić (prema rad) radiopostaja rahmetli nesk/. prid. (v. § 246); rahmetli djed rascijepljen (prema rascijepiti)
radiestezija radiopretplatnik vok. id.
- rajčica rascjep gen. mn. rascjepa
-

radiestezijski radiopretplatniče rajon rascjepkanost instr. id. rascjepkanošću!

-

radiestezist radioprijamnik rak rascjepkanosti

radiestezistica radioprijenos rak-rana (v. § 208) rascjepkati
radijacija radioterapija raketodrom rascjepkavanje (prema rascjepkavati)
radijacijski radioterapijski raketonosač rascjepkavati
radijalan radničin (prema radnica) rakija rascjepljenje (prema rascijepiti)
radijator radnički ramenonožac gen. jd. ramenonošca,
- rascjepljivanje (prema rascjepijivati)
radije pri/o radnik vok. id. radniče
-
nom. mn. ramenonošci rascjepljivati
radijski (prema radij) (v. Dodaci) radnosposoban rampa rascvasti se
radijski (prema radio) radoholičar ramstek rascviliti
radijus radoholičarka ranč rascviljen (prema rascviliti)
radijus-vektor (v. § 208) radost instr. id. radošću!radosti
-
rančer rascvjetan (prema rascvjetati se)
radikalsocijalizam radostan odr. obI. radosni
-
rančerica rascvjetanost instr. id. rascvjetanošću!
-

radio gen. id. radija. instr. id. radiom

- radoznalac vok. id. radoznalče
-
rančić rascvjetanosti
radio-televizija (v. § 214) radoznalost instr. id. radoznalošću!
- randevu gen . id. randevua
- rascvjetati se
radio-televizijski (v. § 240) radoznalosti rang rascvjetavanje (prema rascvjetavati se)
radioaktivan radšta pri/o rang-lista (v. § 208) rascvjetavati se
radioalctivnost instr. id. radioaktivnošću!
- radža ( manji indijski vladar) ranije pri/o rasedlati
radioalctivnosti rađa ( rad ) ranocvatući prid. raseliti
radioakustički rađanje (prema rađati) ranoj esenski raseljavanje (prema raseljavati)
radioakustika rađaonica ranojutarnji raseljavati
radioamater rađaonički ranoljetni raseljen (prema raseliti)
radioamaterka rađati ranoproljetni raseljenički
radioaparat rađen (prema raditi) ranoranilac vok. id. ranoranioče
- rasformiran
radiocentar rafinerija ranoranilački rasformiranost instr. id. rasformiranošću!
-

radiodifuzija rafrer ranoranilica rasformiranosti

radiodrama rafting ranozimski rasformirati
radioemisija raftinški ranjeničin (prema ranjenica) rashladiti
radiofoničan ragbi gen. id. ragbija
-
ranjenički rashladnik
radiofoničnost Instr. id. radiofoničnošću!
- ragbi-savez (v. § 208) ranjenik vok. id. ranjeniče
- rashlađen (prema rashladiti)
radiofoničnosti ragbi-utakmica (v. § 208) rapsodičan rashlađenost instr. id. rashlađenošću!
-

radiofonija ragbijaški rapsodija rashlađenosti

radiofrekvencija ragu gen. id. ragua
- rasadnički rashlađenje (prema rashladiti)
radiogram ragu-juha (v. § 208) rasadnik rashlađivanje (prema rashlađivati)
radioigra rahao odr. obI. rahli
-
rasađen (prema rasaditi) rashlađivati
radiointervju gen. id. radiointervjua
- rahat- Iokum (v. § 208) rasađivan (prema rasađivati) rashod
radiokasetofon (i radiokazetofon) rahitičan rasađivanje (prema rasađivati) rashrvaćen (prema rashrvatiti (se))
radiokazetofon (i radiokasetofon) rahitičar rasađivati rashrvaćenost instr. id. rashrvaćenošću!
-

radiokirurgija rahitičarka rascar rashrvaćenosti

rt
 T
r­
I

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

rashrvaćivanje (prema rashrvaćivati (se) ) rasklimanost - instr. id. rasklimanošćul raskrečivati raspadljivost - instr. id. raspadljivošćul
rashrvaćivati (se) rasklimanosti raskriliti raspadljivosti
rasijati - prez. rasijem rasklimati raskriljen (prema raskriliti) raspakiran (prema raspakirati)
rasijavanje (prema rasijavati) rasklimavanje (prema rasklimavati) raskrinkati raspakirati
rasijavati rasklimavati raskrinkavati raspaliti
rasijecan (prema rasijecati) rasknez raskrižje raspaljivati
rasijecanje (prema rasijecati) rasknjižiti raskrsnica raspaljivost - instr. id. raspaljivošćul
rasijecati raskokodakati se - prez. raskokodačem se, raskrstiti raspaljivosti
rasipač imp. raskokodači se raskršće rasparač
rasipati raskol raskrvaviti rasparati
rasipavati raskolačen (prema raskolačiti) raskrvavlj en (prema raskrvaviti) rasparceliran (prema rasparcelirati)
rasipnica raskolačiti raskrvavljenost - instr. id. raskrvavljenošćul rasparceliranost - instr. id.
rasipničin (prema rasipnica) raskoliti raskrvavljenosti rasparceliranošćul rasparceliranosti
rasipnički raskoljen (prema raskoliti) rasknćen (prema raskućiti) rasparcelirati
rasipnik - vok. id. rasipniče raskomadanost - instr. id. raskomadanošćul raskućiti raspariti
rasipništvo raskomadanosti
raskuhan (prema raskuhati se) raspečaćen (prema raspečatiti)
rasipnost instr. id. rasipnošćul rasipnosti raskomadati
(prema raspečaćivati)
-
raskuhati se raspečaćivanje
rasist raskomoćen (prema raskomotiti se) raskukurikati se - prez. raskukuričem se, raspečaćivati
rasistički raskomoćenost - instr. id. raskomoćenošćul
imp. raskukuriči se
rasječen (prema rasjeći) raskomoćenosti
raskuražiti se
raspečatiti
rasječenost - instr. id. rasječenošćul raskomoćivanje (prema raskomoćivati se) raskusurati se
raspeće
rasječenosti raskomoćivati se raspet
raskužba
rasjeći - prez. rasiječem (v. § 28.3) raskomotiti se raspeti
rasknžiti
rasjed - gen. mn. rasjeda raskopati raspetljan
raskuživač
rasjek - gen. mn. rasjeka raskopavati raspetljati
raskuživati
raskalašenica raskopčan (prema raskopčati) raspikuća
raskužni
raskalašenički raskopčanost - instr. id. raskopčanošćul raspiliti
raskvasiti se
raskalašenik - vok. id. raskalašeniče raskopčanosti raspinjač
raskalašenost - instr. id. raskalašenošćul raskopčati
raskvašen (prema raskvasiti se)
raspinj ati
raslojavati se
raskalašenosti raskopčavati raspiriti
raslojenost - instr. id. raslojenošćul
raskaliti raskoračen (prema raskoračiti) raspirivač
raskapčanje (prema raskapčati) raskorak
raslojenosti
raspirivačica
raskapčati raskoš raslojiti se
raspirivati
raskašiti se raskošan rasol
raspisan (prema raspisati)
raskićen (prema raskititi) raskošnost - instr. id. raskošnošćul raspačati
raspisati
raskid raskošnosti raspačavač
raspačavačica raspisivati
raskidati raskralj
raskidivost - instr. id. raskidivošćul raskraljiti raspačavanje (prema raspačavati) raspitati se
raspitivati se
raskidivosti raskrčen (prema raskrčiti ) raspačavatelj
raskinuće (prema raskinuti) raskrčiti raspačavateljica raspjevan (prema raspjevati se)
raskinuti raskrčivanje (prema raskrčivati) raspačavati raspjevanost - instr. id. raspjevanošćul
raskititi raskrčivati raspačivač raspjevanosti
raskivati raskrčmiti raspačivačica raspjevati se
raskliktati se - prez. rasklikćem se, raskrečen (prema raskrečiti) raspad rasplakati - prez. rasplačem, imp. rasplači
imp. rasklikći se raskrečiti raspadati se rasplamsati se
raskliman (prema rasklimati) raskrečivanje (prema raskrečivati) raspadljiv rasplamsavati se

bh ' rt
r
"'3.

14. PRAVOPISNI RJEČNIK

I .
I i rasplamtjeti glag. prid. rad. rasplamtio
- raspomamljen (prema raspomamiti se) rasprostrijeti prez. rasprostrem, imp.
- rastavljač
! žen. rasplamtjela, glag. pri!. proš.
-
raspomamljenost instr. id.
- rasprostri, aor. rasprostrijeh, glag. prid. rad. rastavljačica
rasplamtjevši raspomamljenošću/raspomamljenosti rasprostro ženo rasprostrla, glag. pril.
- rastavljati
rasplašćen (prema rasplastiti) raspon prošo rasprostrijevši/ rasprostrvši rastavljen (prema rastaviti)
rasplesti prez. raspletem
- raspop rasprskati se rastavni
rasplet raspopiti se rasprskavati se rastegnuti
raspletati prez. rasplećem, imp. raspleći
- rasporak rasprskivati se rastepsti se prez. rastepem se
-

rasplinuće (prema rasplinuti se) rasporediti rasprsnuće (prema rasprsnuti) rasterećen (prema rasteretiti)
rasplinuti se raspoređen (prema rasporediti) rasprsnuti se rasterećenost instr. jd. rasterećenošćul
-

rasplinutost instr. id. rasplinutošću/

- raspoređenost instr. id. raspoređenošću/
-
raspršivač rasterećenosti
rasplinutosti raspoređenosti rasprtiti se rasterećenje (prema rasteretiti)
rasplinjač raspoređivač raspucati se rasterećivanje (prema rasterećivati)
rasplinjati se raspoređivanje (prema raspoređivati) raspuće rasterećivati
rasplinjavati se raspoređivati raspući se aor. 2/3. id. raspuče se
- rasteretiti
rasplitati prez. rasplićem, imp. rasplići
- rasporiti raspuhati rastezač
rasplod raspoznati raspuhivati rastezaljka
rasploditi se raspoznatljiv raspuknuće (prema raspuknuti se) rastezati
rasplodavati raspoznatljivost instr. id.
-
raspuknuti se rastjerati
rasplođen (prema rasploditi) raspoznatljivošću/ raspoznatljivosti raspusnica rastjeravanje (prema rastjeravati)
rasplođivač raspoznavati raspusničin (prema raspusnica) rastjeravati
rasplođivati rasprašiti raspusnički rastjerivanje (prema rastjerivati)
raspljeskati prez. rasplješćem/
- rasprašivač raspusnik vok. id. raspusniče
- rastjerivati
raspljeskam, imp. rasplješći/raspljeskaj rasprašivati raspust rastočina
raspodijeliti rasprava raspustiti rastočiti
raspodijeljen (prema raspodijeliti) raspravljač raspuštanje (prema raspuštati) rastopiti
raspodjela raspravljačica raspuštati rastopljen (prema rastopiti)
raspodjeljivanje (prema raspodjeljivati) raspravljati raspušten (prema raspustiti) rastopljiv
raspojasan (prema raspojasati se) rasprčkati raspuštenica rastopljivost instr. id. rastopljivošću/
-

raspojasanost instr. id. raspojasanošću/

- raspreći raspušteničin (prema raspuštenica) rastopljivosti
raspojasanosti raspredati raspuštenički rastrčati se
raspojasati se raspregnuti raspuštenik vok. id. raspušteniče
- rastrčavanje (prema rastrčavati se)
raspolagati raspremati raspuštenost instr. id. raspuštenošću/
- rastrčavati se
raspoloviti raspremiti raspuštenosti rastresati
raspolovijen (prema raspoloviti) raspremljen (prema raspremiti) rasrditi rastresen (prema rastresti)
raspolovljenost instr. id. raspolovljenošću/
- raspremljenost instr. id. raspremljenošću/
- rasrđen (prema rasrditi) rastresenost instr. id. rastresenošću/
-

raspolovljenosti raspremljenosti rasredištenje (prema rasredištiti) rastresenosti

raspoložen (prema raspoložiti) raspresti rasredištiti rastresti prez. rastresem
-

raspoložiti rasprezati rastaći aor. 2/3. id. rastače

- rastreŽlljavanje (prema rastrežnjavati)
raspoloživ raspričati se rastafarijanac vok. id. rastafarijanče
- (v. § 26)
raspoloživost instr. id. raspoloživošću/
- raspripovijedati se rastakati prez. rastačem, imp. rastači
- rastrežnjavati (v. § 26)
raspoloživosti rasprodaja rastaliti rastrežnjenje (prema rastrijezniti) (v. § 26)
raspolućen (prema raspolutiti) rasprodanost instr. id. rasprodanošću/
-
rastaljen (prema rastaliti) rastrežnjivanje (prema rastrežnjivati) (v. § 26)
raspolućenost instr. id. raspolućenošću/
- rasprodanosti rastanak rastrežnjivati (v. § 26)
raspolućenosti rasprodati rastapati rastrijeti prez. rastrem, imp. rastri, aor.
-

raspolutiti rasprodavati rastava rastrijeh, glag. prid. rad. rastro ženo

-

raspomamiti se rasprostirati rastaviti rastria, glag . pri!. prošo rastrijevši/rastrvši

.......
'
•
r T
,
I
H. " MW"'" �BO'"
��--- H.. 'MW"'" ,"Ć",
� ----�'-'=

rastrijezniti se raščerupan (prema raščerupati) raščupati razbijač

rastriježnjen (prema rastrijezniti se) raščerupanost - instr. id. raščerupanošću/ rašćerdati razbijačica
rastriježnjenost - instr. id. rastriježnjenošću/ raščerupanosti raširen (prema raširiti) razbij ački
rastriježnjenosti raščerupati raširenost Instr. id. raširenošću/ raširenosti
_ razbijati
rastrojen (prema rastrojiti) raščešljan (prema raščešljati) raširiti razbijen (prema razbiti)
rastrojenost - instr. i d . rastrojenošću/ raščešljanost - instr. id. raščešljanošću/ raširivanje (prema raširivati) razbjesniti
rastrojenosti raščešljanosti raširivati razbjesnjelost instr. id. razbjesnjelošću/
_

rastrojiti raščešljati rašiti razbjesnjelosti

rastrošiti se raščetvoren (prema raščetvoriti) rašivanje (prema rašivati) razbjesnjeti se - glag. prid. rad. razbjesnio
rastrošnica raščetvoriti rašivati se - ženo razbjesnjela se, glag. pril. proŠo
rastrošnički raščiniti se rašivenost instr. id. rašivenošću/rašivenosti
_ razbjesnjevši se
rastrošnik - vok. id. rastrošniče raščinjanje (prema raščinjati se) rašljar razbješnjen (prema razbjesniti)
rastrošnost - instr. id. rastrošnošću/ raščinjati se rašljarka razbježati se
rastrošnosti raščinjavanje (prema raščinjavati se) rašlje mn. razbludnica
rastumačen (prema rastumačiti) raščinjavati se raštrkan (prema raštrkati) razbludničin (prema razbludniea)
rastumačiti raščinjen (prema raščiniti se) raštrkanost instr. id. raštrkanošću/
_
razbludnički
rasturivač raščistiti raštrkanosti razbluduik vok. id. razbludniče
_

rasturivačica raščišćavanje (prema raščišćavati) raštrkati se razbluduost - instr. id. razbluduošću/

rasuditi raščišćavati ratifikacija razbluduosti
rasuđen (prema rasuditi) raščišćen (prema raščistiti) ratifikacijski razbojnički
rasuđivač raščišćenost - instr. id. raščišćenošću/ ratničin (prema ratnica) razbojnik - vok. id. razbojniče
rasuđivačica raščišćenosti ratnički razbojništvo
rasuđivanje (prema rasuđivati) raščišćivanje (prema raščišćivati) rarnik vok. id. ratniče
_ razbojstvo
rasuđivati raščišćivati ravioli mn. razbolijevanje (prema razbolijevati se)
rasušen (prema rasušiti se) raščlamba ravnatelj razbolijevati se
rasušiti se raščlambeni ravničar razboljeti se - glag. prid. rad. razbolio se
rasušivanje (prema rasušivati se) raščlaniti ravničarka _ ženo razboljela se,
rasušivati se raščlanjen (prema raščlaniti) ravničarski glag. pril. prošo razboljevši se
rasuti raščlanjenost - instr. id. raščlanjenošću/ ravnički razbuditi
rasutost - instr. id. rasutošću/rasutosti raščlanjenosti ravnoduevica razbuđen (prema razbuditi)
rasvijetliti raščlanjiv ravnoduevički razbuđenost - instr. id. razbuđenošću/
rasvijetljen (prema rasvijetliti) raščlanjivač ravnomjeran razbuđenosti
rasvjeta - gen. mn. rasvjeta raščlanjivačica ravnomjernost instr. id. ravnomjernošću/
_ razbuđivanje (prema razbuđivati)
rasvjetljavanje (prema rasvjetljavati) raščlanjivan (prema raščlanjivati) ravnomjernosti razbuđivati
rasvjetljavati raščlanjivanje (prema raščlanjivati) ravnovjesje razbuktjeti se - glag. prid. rad. razbuktio se
rasvjetljenje (prema rasvijetliti) raščlanjivati razarač _ ženo razbuktjela se, glag. pril. prošo
rasvjetljivač raščlanjivost - instr. id. raščlanjivošću/ razarački razbuktjevši se
rasvjetljivanje (prema rasvjetljivati) raščlanjivosti razastrijeti prez. razastrem, imp. razastri,
_
razdijeliti
rasvjetljivati raščovječen (prema raščovječiti) aor. razastrijeh, glag. prid. rad. razastro - razdijeljen (prema razdijeliti)
rasvjetni raščovječenje (prema raščovječiti) ženo razastrla, glag. pril. prošo razastrijevši/ razdijeljenost - instr. id. razdijeljenošću/
raščarati raščovječiti razastrvši razdijeljenosti
raščehati raščupan (prema raščupati) razašiljač razdio (i razdjel) - gen. mn. razdjela
raščepiti se raščupanac - vok. id. raščupanče razban razdioba
raščeprkati raščupauko razbaštiniti razdjel (i razdio) - gen. mn. razdjela
raščerečen (prema raščerečiti) raščupanost - instr. id. raščupanošću/ razbaštinjen (prema razbaštiniti) razdjelni
raščerečiti raščupanosti razbibriga razdjelnica

J
�"' T'"-
....'

l ' I!
!•. ! .' • .'-14..'-C-'-PR -'-"''-=�RJEČNIK
-'-'-AVOPISNI -""'=':":"-'----------------------------------- 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
I
!
raZdj elnik - vO k . id . raZdJ· eIni· če razgOIi· titi , razjedinjavanje (prema razjedinjavati) razljućen (prema razljutiti)

I razdjeljak
razdjeljiv
razdjeljivanje (prema razdjeljivati)
razgorijevanje (prema razgorijevati se)
razgorijevati se
razgorjeti se - glag. prid. rad. razgorio se
I razjedinjavati
razj edinjen (prema razjediniti)
razj edinjenost - instr. i d. razjedinjenošću/
razljnćenost - instr. id. razljućenošćn/
razljućenosti
razljutiti
razdjeljivati - žen. razgorjela se, razjedinjenosti razmaći - aor. 2/3. jd. razmače
razdjevičenje (prema razdjevičiti) glag. pril. proš. razgorjevši se razjednačavanje (prema razjednačavati) razmahati se
razdjevičiti razgoropaditi se razjednačavati razmahivati se
razdoblje razgoropađen (prema razgoropaditi se) razj ednačen (prema razjednačiti) razmatrač
razdraživanje (prema razdraživati) razgoropađivanje (prema razgoropađivati se) razj ednačiti razmatrački
razdraživati razgoropađivati se razj ednačivanje (prema razjednačivati) razmeđenost - instr. id. razmeđenošću/
razdražljiv razgovijetan - kamp. razgovjetniji razj ednačivati razmeđenosti
razdražljivost - instr. id. razdražljivošću/ razgovijetnost - instr. id . razgovijetnošću/ razjesti se - prez. razjedem se razmeđiti
razdražljivosti razgovijetnosti razlagač razmetač
razdremljivanje (prema razdremljivati) (v. § 26) razgovorčić razlagačica razmetačica
razdremljivati (v. § 26) razgrabljen (prema razgrabiti) razlagački razmetati se - prez. razmećem se,
razdrešivanje (prema razdrešivati) (v. § 26) razgrabljenost - instr id. razgrabljenošću/ razletjeti se - glag. prid. rad. razletio se - žen . imp. razmeći se
razdrešivati (v. § 26) razgrabljenosti razletjela se, glag. pril. proš. razletjevši se razmetljivac - vok. id. razmetljivče
razdriješen (prema razdriješiti) razgrađen (prema razgraditi) različak razmetljivost - instr. id. razmetljivošćn/
razdriješiti razgrađenost - instr. id . razgrađenošću/ različan razmetljivosti
razdvajač razgrađenosti različica razmetnik - vok. id. razmetniče
razdvajačica razgrađivač različit razmicati - prez. razmičem, imp. razmiči
razdvajati razgrađivačica različitost - instr. id . različitošću/različitosti razmijeniti
razdvojen (prema razdvojiti) razgrađivanje (prema razgrađivati) različnica razmijenjen (prema razmijeniti)
razdvojenost - instr. id. razdvojenošću/ razgrađivati različnost - instr. id. različnošću/različnosti razmijesiti
razdvojenosti razgraničavanje (prema razgraničavati) razlijeganje (prema razlijegati se) razmiješan (prema razmiješati)
razdvojiti razgraničavati razlijegati se razmiješati
razglabač razgraničen (prema razgraničiti) razlijeniti se razmiješen (prema razmijesiti)
razglabati razgraničenost - instr. id. razgraničenošću/ razlijetanje (prema razlijetati se) razmiljeti se - glag. prid. rad. razmilio se
razglašavati razgraničenosti razlijetati se - prez. razlijećem se, - žen. razmiljela se,
razglašen (prema razglasiti) razgraničenje (prema razgraničiti) imp. razlijeći se glag. pril. proŠo razmiljevši se
razglašivati razgraničiti razlijevanje (prema razlijevati se) razmimoići se - prez. razmimoidem se,
razgledač razgraničivanje (prema razgraničivati) razlijevati se imp. razmimoiđi se, aor. razmimoiđoh se
razgledačica razgraničivati razlokati - prez. razločem, imp. razloči razmimoilaziti se
razgledavač razgrepsti - prez. razgrebem razlomački razmjena - gen. mn. razmjena
razgledavačica razgrijati - prez. razgrij em razlomak razmjenljiv
razgnjeviti razgrtati - prez. razgrćem, imp. razgrći razlučan razmjenljivost - instr. id. razmjenljivošću/
razgnjevIjen (prema razgnjeviti) razgukati se - prez. razgučem se, razlučen (prema razlučiti) razmjenljivosti
razgodak - gen. id. razgotka, imp. razguči se razlučiti razmjenjiv
nom. mn. razgoci (v. § 50) razići se - prez. raziđem se, imp. raziđi se, razlučiv razmjenjivanje (prema razmjenjivati)
razgolićavati aor. raziđoh se razlučivanj e (prema razlučivati ) razmjenjivati
razgolićen (prema razgolititi) razilazak - gen. id. razilaska, nom. mn. razilasci razlučivati razmjenjivost - instr. id. razmjenjivošću/
razgolićenost - instr. id. razgolićenošću/ razilaziti se razlučivost - instr. id. razlučivošću/ razmjenjivosti
razgolićenosti razjačati razlučivosti razmjer - gen. mn. razmjera
razgolićenje (prema razgolititi) razjapljen (prema razjapiti) I razlučljiv razmjerak
razgolićivanje (prema razgolićivati) razjedati se razlučljivost - instr. id. razlučljivošćn/ razmjeran
razgolićivati razjediniti razlučljivosti razmjeranje (prema razmjerati)
�14�.�P�R�AV�O�P�I�

razmjerati
S�
N� �N�IK�
I R�J�E= _____________________________________________________

raznježenost - instr. id. raznježenošću/

-�
__

razrijeđen (prema razrijediti)

4 .�P�R�A�
----------------------------------------------------�1�

razvažač
V� IS�N�IR�J�E��N�
O�P� IK

razmjeravanje (prema razmjeravati) raznježenosti razrijeđenost - instr. id. razrijeđenošću/ razveden (prema razvesti - prez. razvedem)
razmjeravati raznježiti razrijeđenosti razvesti - prez. razvedem
razmjeriti raznjihati razriješen (prema razrijeŠiti) razvesti (prema nesvTŠ. razvoziti) - prez.
razmjernost - instr. id. razmjernošću/ razobličavanje (prema razobličavati) razriješiti razvezem
razmjernosti razobličavati razrivač razvesti (prema nesvrš. vesti) - prez. razvezem
razmjestiti razobličen (prema razobličiti) razrjediv razvezati
razmještaj razobličiti razrj edljiv razvezen (prema razvesti - prez. razvezem)
razmještanje (prema razmještati) razobličivanje (prema razobličivati) razrjeđenje (prema razrijediti) razvidan
razmještati razobličivati razrjeđivač ( sredstvo za razrjeđivanje; onaj koji razvidjeti - glag. prid. rad. razvidio - ženo
razmještavanje (prema razmještavati) razočaran (prema razočarati) razrjeđuje ) razvidjela, glag. pril. prošo razvidjevši
razmještavati razočaranost - instr. jd. razočaranošću/ razrjeđivanje (prema razrjeđivati) razvidnost - instr. id. razvidnošću/
razočaranosti razrjeđivati (nesvrš. prema svrš. razrijediti) razvidnosti
razmješten (prema razmjestiti)
razočaranje (prema razočarati) razrješavanje (prema razrješavati) razvijač
razmlačen (prema razmlačiti)
razočarati razrješavati razvitak - nom. mn. razvid (v. § 50)
razmlačiti
razočaravajući prid. razrješenje (prema razriješiti) razvlačen (prema razvlačiti)
razmočen (prema razmočiti)
razočaravanje (prema razočaravati) razrješilac - vok. id. razrješioče razvlačenje (prema razvlačiti)
razmočiti
razočaravati razrješitelj razvlačiti
razmućen (prema razmutiti)
razodijevanje (prema razodijevati se) razrješiteljica razvlastiti
razmućivanje (prema razmućivati) razvlašćivanj e (prema razvlašćivati)
razodijevati se razrješiv
razmućivati razvlašćivati
razodjenuti se razrješivanje (prema razrješivati)
raznesen (prema raznijeti i prema raznesti) razvlašten (prema razvlastiti)
razodjeti se - prez. razodijem se, razrješivati
raznijet (prema raznijeti i prema raznesti) glag. prid. rad. razodio se/razodjeo se - ženo razrješivost - instr. id. razrješivošću/ razvlaštenost - instr. id. razvlaštenošću/
raznijeti - prez. raznesem, imp. raznesi, razodjela se, glag. pril. prošo razodjevši se razrješivosti razvlaštenosti
aor. raznijeh/ raznesoh, razvodnik - vok. id. razvodniče
razodjeven prid. razrješljiv
glag. prid. rad. raznio - ženo raznijela, razvodnjeti se - glag. prid. rad. razvodnio se
razračiti razrješljivost - instr. id. razrješljivošću/
glag. pril. prošo raznijevši - ženo razvodnjela se, glag. pril. prošo
razračunati razrješljivosti
razno član razračunavanje (prema razračunavati se) razrogačen (prema razrogačiti) razvodnjevši se
raznočlanost - instr. id. raznočlanošću/ razračunavati se razrogačenost - Instr. id. razrogačenošću/ razvojačen (prema razvojačiti)
raznočlanosti razrađen (prema razraditi) razrogačenosti razvojačenje (prema razvojačiti)
raznoimenost - instr. jd. raznoimenošću/ razrađenost - instr. id. razrađenošću/ razrogačiti razvojačiti
raznoimenosti razrađenosti razrušenost - instr. jd. razrušenošću/ razvratničin (prema razvratnica)
raznoličnost - instr. id. raznoličnošću/ razrađivan (prema razrađivati) razrušenosti razvrarnički
raznoličnosti razrađivanje (prema razrađivati) razrušiti razvratnik - vok. id. razvratniče
raznolistan - odr. obI. raznolisni razrađivati razumijevanje (prema razumijevati) razvrći
raznorazni razrasti se - prez. razrastem se razumij evati razvrgnuće (prema razvrgnuti)
raznosač razrašćivanje (prema razrašćivati se) razumjeti - prez. razumijem, imp. razumij, razvrstač
raznosačica razrašćivati se aor. razumjeh, glag. prid. rad. razumio razvrstačica
raznostraničan razrediti se ( napustiti crkveni red, svećeničko zvanje) - ženo razumjela, glag. pril. proŠo razumjevši razvrtač
raznovrsnost - instr. jd. raznovrsnošću/ razredničin (prema razredniea) razumljiv razvrtJett - glag prid. rad. razvrtio - ženo
raznovrsnosti razrednički razumljivost - instr. id. razumljivošću/ razvrtjela, glag. pril. prošo razvrtjevši
raznovrstan - odr. obI. raznovrsni razrednik - vok. id. razredniče razumljivosti razvučen (prema razvući)
raznoznačan razredništvo razumnost - instr. jd. razumnošću/ razvučenost - instr. id. razvučenošću/
raznoznačnost - instr. jd. raznoznačnošću/ razređivač (onaj koji razređuje, razvrstava) razumnosti razvučenosti
raznoznačnosti razređivati (stavljati po razredima) razuvjeravanje (prema razuvjeravati) razvući - prez. razvučem, aor. 2/3. jd. razvuče
raznježen (prema raznježiti) razrijediti (činiti rijetkim, rjeđim ) razuvj eravati ražalostiti
 l

rl
I
i
I
I
•. · ·
'

•.
ražalošćen (prema ražalostiti)
ražalošćivanje (prema ražalošćivati)
ražalošćivati
ražariti
raždžakati se
recidivistički
reciklaža
recipijent
recipročan
recipročnost instr. jd. recipročuošću/
-
reimplautacija
reinkaruacija
reiukorporacija
reintegracija
reinterpretacija
reminiscencija
rendgen
rendgenografija
rendgenolog
rendgenologija
raždžilitati se recipročnosti reintrodukcija rendgenoskopija
ražđačiti se recitacija reis-ul-ulema (v. § 208) rendgenski
ražđakoniti se recitacijski reizbor rendžer
ražđipati se rečen (prema reći) reizbornost instr. jd. reizbornošću/
- reutijer
ražestiti rečenica reizbornosti renumeracija
ražešćen (prema ražestiti ) rečenični rekapitulacija reorganizacija
ražešćenost instr. jd. ražešćenošću/
- rečeno-učinjeuo (v. § 242) rekapitulacijski repertoar
ražešćenosti reći prez. rečem/reknem, aor. 2/3. jd. reče
- rekla-kazala (v. § 272) repić
ražešćivanje (prema ražešćivati) redak gen. jd. retka, nom. mn. reci (v. § 50)
- reklamacija repromaterijal
ražešćivati redakcija reklamacijski republički
ražnjić redakcijski rekognicija republikanac vok. jd. republikanče
-

rđa ( nevaljalac, nitkov) redizajnirati rekombinacija resični

rđav ( nevaljao, lOš ) redodržava rekompresija reskoća
reakcija redoks rekonstrukcija reskost instr. Id. reskošću/ reskosti
-

reakcijski redoks-reakcija (v. § 208) rekonstrukcijski restauracija

reakcionar redoslijed rekonvalescencija restauracijski
reakcionaran redovničin (prema redovnica) rekonvalescent restoran
reakcionarka redovnički rekreacija restorančić
reakcionarnost instr. jd. reakcionarnošću/
- redovnik vok. jd. redovniče
- rekreacijski resurekcija
reakcionarnosti redukcija rektoskopija resurekcijski
reaktivan redukcijski rektum reš nesk!. prid. (v. § 246) ; reš biftek. reš kruh,
reaktivnost instr. jd. reaktivnošću/
- redundancija rekvijem reš pečenje
reaktivnosti redundantnost instr. jd. redundantnošću/
- relaksacija reš prilo
reaktor redundantnosti relaksacijski rešetka dat�ok. jd. rešeci/ rešetki (v. § 50)
-

realidealizam reduplikacija relativistički rešo gen. jd. rešoa

-

realističan refleksologija reli gen. jd. relija

- retardacija
realistički reformistički religija retoričan
realističnost instr. jd. realističnošću/
- regbi ( kao da, tako reći ) pri!. religijski retoričar
realističnosti regionalan religiozan retorički
realizacija regionalistički religioznost- instr. jd. religioznošću/ retoričnost instr. jd. retoričnošću/
-

realizam regionalizam religioznosti retoričnosti

realizator registracija relikt retoromanski
realnost instr. jd. realnošću/realnosti
- registracijski relikvija retro neskl. prid (v. § 246)
realsocijalizam regresija relikvijar retroaktivan
reanimacija regresijski reljef retroaktivnost instr. jd. retroaktivnošću/
-

reaniruacijski regulacija reljefnost instr. jd. reljefnošću/reljefnosti

-
retroaktivnosti
recepcija regulacijski remećen (prema remetiti) retrogradan
recepcijski rehabilitacija remećenje (prema remetiti) retrogradnost instr. jd. retrogradnošću/
-

recepcionar rehabilitacijski remek-djelo (v. § 208) retrogradnosti

recepcionarka reiki gen. jd. reikija
- remenčić retroreforma
recidiv reiki-majstor (v. § 208) remi gen. jd. remija
- retrospekrivan
rl
i
I

!•. . .
'

'
�14�.�P�R�A�
VO�P�I�
S�I R�J�E��N�IK�
N�

retrospektivnost instr. id.

retrostil
retrovizor
--
_____________________________________________________

retrospektivnošćn/ retrospektivnosti
rićkast (prema riđ)
riđ
riđan
riđast
�
I
------------------------------
rj ečetina
rječica (prema rijeka)
rječina (prema rijeka)
rječit
S�
AV�O�P�I�
------------------------�14�.�P�R� �N"'
I R�J�E�
N� IK

rodonačelnik -- vok. id. rodonačelniče

rodoskvrnilac vok. id. rodoskvrnioče

rodoskvrnitelj
--

rodoskvrnilački

reuma riđobrad rječitost instr. id. rječitošću/rječitosti

-- rodoskvrniteljica
reumatičan riđoglav rječkanje (prema rječkati se) rodoskvrniteljičin (prema rodoskvrniteljica)
reumatičar riđokos rječkati se rodoskvrnuće (prema rodoskvrnuti)
reumatičarka riđovka rječni (prema riječ) rodoslovlje
reumatologija riđuša rječnički rođački
revalorizacija riječ rječnik rođak -- vok. id. rođače
revanšistički riječca (prema riječ) rječotvorje rođakinja
revija riječni (prema rijeka) rječotvorni rođen (prema roditi (se))
revijalan rijedak -- odr. obi. rijetki, kamp. rjeđi rješavač rođendan
revitalizacija rijediti Impl. rijeđah
-- rješavačica rođenje (prema roditi (se))
revizionistički rijeđen (prema rijediti) rješavački rođo
revizionizam rijek nom. mn. rjekovi/rijekovi
-- rješavanje (prema rješavati) rogač
revnost instr. jd. revnošću/revnosti
- rijeka rješavati rogačić
revnostan odr. obJ. revnosni
- riješen (prema riješiti) rješenje (prema riješiti) rogačiti
revolucionar riješiti rješidba rogobatiti se impl. rogobaćah se
--

revolucionarnost instr. jd.

- rijetkost instr. id. rijetkošću/rijetkosti
-- rješiv rojalist
revolucionarnošću/ revolucionarnosti rimokatoličanstvo rješivost instr id. rješivošću/rješivosti
-- rojalističin (prema rojalistica)
revolverčić rimokatolički rješljiv rojalistički
rezač rimokatolik -- vok. id. rimokatoliče rješljivost instr id. rješljivošću/rješljivosti
-- rojidba
rezačica rimokatolikinja (i rimokatolkinja) rjetkozub roker
rezak -- odr. obi. reski rimokatolkinja (i rimokatolikinja) robovlasnica rokerski
rezervistički rinčica robovlasničin (prema robovlasnica) rokoko gen. id. rokokoa
--

rezidencija rinoplastika robovlasnički romančina

rezidencijalan risač robovlasnik -- vok. id. robovlasniče romanički
rezignacija risačica robovlasništvo romanika
rezime gen. jd. rezimea
- risaći prid. robusnost (v. § 49) -- instr. id. robusnošću/ romanistički
rezistencija riskantan robusnosti romanistika
rezus riskantnost -- instr. id. riskantnošću/ robustan odr. obi. robusni (v. § 49)
-- romanopisac vok. id. romanopišče
--

rezus-faktor (v. § 208) riskantuosti ročenje (prema ročiti) romantičan

režija riskirati ročišni romantičar
ribič ( osoba koja se bavi ribolovom ) ritam-mašina (v. § 208) ročišnik romantičarka
ribičija ritam-sekcija (v. § 208) ročište romantičnost instr. jd. romantičnošću/
-

ribić (tjelesni mišić) ritmičan ročiti romantičnosti

ribočuvar ritmičnost instr. id. ritmičnošću/
-- ročnica (prema ročnik) romb
ribogojilišni ritmičnosti ročnica (vrsta kupoprodajnog ugovora) romboid
ribogojilište rivijera ročnik -- vok. id. ročniče rompski
ribogojitelj rizi-bizi (v. § 21 5) -- gen. id. rizi-bizija roćenj e (prema rotiti) ronilac vok. id. ronioče
--

ribogojstvo rizičan roćko (prema rođo) ronilački

riboktadica rizičnost instr. jd. rizičnošću/ rizičnosti
- rodilišni ronilaštvo
ribokradičin (prema riboktadica) rizničar rodoljubac -- gen. id. rodoljupca, ropkinja
ribolovac vok. id. ribolovče
-- rizničarka vok. id. rodoljupče, nom. mn. rodoljupci ropski
ribouzgajalište rizničarkin rodonačelnica ropstvo
ričet riznički rodonačelničin (prema rodonačelnica) roščić

J
 T
-

I
14. PRAVOPISNI RJEČNIK " . ffi'�"�' �BO'"
----'-"-
-------�

rotacija rukovoditi - impl. rukovođah sabljokljunka sakupljačica

rotacijski rukovodstvo sabornički sakupljački
rotiti se - Impl. roćah se rukovođen (prema rukovoditi) sabornik - vok. jd. saborniče saletjeti - glag. prid. rad. saletio - ženo
rotkinja rukovođenje (prema rukovoditi) sač ( biljka) saletjela, glag. pril. proŠo saletjevši
rotkva ruksak sač ( peka, poklopac pod kojim se na ognjištu peče) salezijanac - vok. jd. salezijanče
rotopapir rum-kola (v. § 21 4) sačekati salezijanski
rotoroman rumenjeti se - glag. prid. rad. rumenio se sačekivanje (prema sačekivati) salijetanje (prema salijetati)
rotvajler - ženo rumenjela se sačekivati salijetati - prez. salijećem, imp. salijeći
rovčica rupčaga sačiniti salijevanje (prema salijevati)
rovokopač rupčić sačinjavanje (prema sačinjavati) salijevati
rovokopački rupičanje (prema rupičati) sačinjavati samac - vok. jd. samče
roza neskl. prid. (v. § 246); roza haljina, rupičar sačinjen (prema sačiniti) samački
roza rukavice, roza ruž rupičarka samardžija
sačma
rožac - gen. jd. rošea, nom. mn. rošci rupičast samarićanin
sačmarica
rožić rupičati sačuvan (prema sačuvati) samarićanka
rožićak rupičav sačuvanost - instr. jd. sačuvanošću/ samcat u sam samcat
ršum (i hršum) rupičavost - instr. jd. rupičavošću/ sačuvanosti samilost - instr. jd. samilošću/samilosti
rt mpičavosti sačuvati samilostan - odr. obI. samilosui
rtić rupičica saće ( pčelinje i osinje ćelije od voska) samit
rnbac - gen. jd. rnpca, nom. mn. rupci rusifikacija saći - prez. sađem, imp. sađi, aor. sađoh samizdat im.
rubača rusistika sadistički samljeti
ručak rustičan sadomazohistički samljeven (prema samljeti)
ručanje (prema ručati) rustičnost - instr. jd. rustičnošću/mstičnosti sadomazohizam samobitan
ručati rušilac - vok. jd. rušioče
ruče mn. sadžak samoća
rušilački
ručerda sadžija (v. § 50) samodisciplina
ružičast
ručetina sađeu (prema saditi) samodopadan
mžičica
ručica safari - gen. jd. safarija samodoprinos
ružičnjak
ručka sagorijevanje (prema sagorijevati) samodostatan
ružnoća
ručni sagorijevati samodovoljan
rzati (i hrzati)
mčničić sagorjeti - glag. prid. rad. sagorio - ženo samoglasnički
ručnik sagorjela, glag. pril. prošo sagorjevši samoglasnik
rudača sagrađen (prema sagraditi) samohotka - dat/lok. jd. samohoci/
rudjeti - Impl. ruđah, glag. prid . rad. rudio sagrešenje (prema sagriješiti) (v. § 26) samohotki (v. § 50) , gen. mn.
- ženo rudjela s sagrij ešiti samohodaka/ samohotki/ samohotka
rugač sahat-kula (v. § 208) samohrau
rugačica sahnuće (prema sahnuti) samohvala
rugalački sabah sajmišni samoizlječeuje
rnina sabah-namaz (v. § 208) sakaćen (prema sakatiti) samokritičan
minirati sabijač sakaćenje (prema sakatiti) samokritičnost - instr. jd. samokritičuošću/
rukavičar sabirač sakatiti - impf. sakaćah samokritičnosti
rukavić sabiračica sako - gen. Id. sakoa samokritika
rukohvat sablasnost - instr. jd. sablasnošću/ sakristija samoljepljiv
rukotvorina sablasnosti sakrosanktan samoljepljivost - instr. jd. samoljepljivošću/
rukovet - Instr. jd. rukoveću/rukoveti sablast - instr. jd. sablašću/sablasti sakrosanktnost - instr. jd. sakrosauktnošću/ samoljepljivosti

I
rukovodilac - vok. jd. rukovodioče sablastan - odr. obI. sablasni sakrosanktnosti samonikao - odr. obi. samonikli
rukovodilački sabljičast sakupljač samoobmana

l
r
I
i 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
T 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

samoobrana saonički savijati sečento

samoobrazovanje sapinjač savijutak - nom. mn. savijuci (v. § 50) sećija
samoodgoj sarač savitak - nom. mn. savici (v. § 50) sedamdeset br ; sedamdeset (i) jedan,
samoodređenje sari - gen. id. sarija savjesnost - Instr. id. savjesnošću/savjesnosti sedamdeset (i) prvi
samooplodnja sarkastičan savjest - instr. id. savješću/savjesti sedamdesetčetverogodišnjak - vok. id.
samoopredjeljenje sarkastičnost - instr. id. sarkastičnošću/ savjestan - odr. obI. savjesni sedamdesetčetverogodišnjače
samoopredjeljivanje sarkastičnosti savjet - gen. mn. savjeta sedamdesetčetverogodišnji
samooptužba sasijecanje (prema sasijecati) savjetnica sedamdesetčetverogodišnjica
samoozljeđivanje sasijecati (nesvrš. prema svrš. sasjeći) savjetničin (prema savjetnica) sedamdesetdvogodišnjak - vok. id.
samopomoć sasjecati (sasjeckati) SVTŠ. savjetnički sedamdesetdvogodišnjače
samoprijegor (prema prijegor) sasjeckati savjetnik - vok. id. savjetniče sedamdesetdvogodišnji
samoprijekor (prema prijekor) sasječen (prema sasjeći) savjetništvo sedamdesetdvogodišnjica
samostojeći prid. sasjeći - prez. sasiječem (v. § 28.3) savjetodavac - vok. id. savjetodavče sedamdesetogodišnjak - vok. id.
samostrel (i samostrijel) (v. § 26) sasrećom pri!. savjetodavan sedamdesetogodišnjače
samostrijel (i samostrel) (v. § 26) sastančenje (prema sastančiti) savjetodavka sedamdesetogodišnjica
samostrijelac - vok. id. samostrijelče sastančiti savjetodavstvo sedamdesetprva (v. § 259)
samosvijest - instr. id. samosviješću/ sastavak savjetovališni sedamdesettrogodišnjak - vok. id.
samosvijesti sastavčić savjetovalište sedamdesettrogodišnjače
samosvjesnost - instr. id. samosvjesnošću/ sastavljač savjetovanje (prema savjetovati) sedamdesettrogodišnji
samosvjesnosti sastavljačica savj etovati sedamdesettrogodišnjica
samoubilački sastavljački savkolik - gen. id. savkolika sedamnaest br
samoubojica sasvim pri!. sazrijevanje (prema sazrijevati) sedamnaestak
samoubojičin (prema samoubojica) satelitski sazrijevati sedamnaestero
samoubojstvo satem-jezik (v. § 208) sažalijevanje (prema sažalijevati) sedamnaesti br
samouvjeren satiričan sažalijevati sedamnaestica
samouvjerenost - instr. id. satiričar sažaljenje (prema sažaliti se) sedamnaestina
samouvjerenošću/samouvjerenosti satiričarka sažeći sedamnaestogodišnjak - vok. id.
samovlađe satiričnost - instr. jd. satiričnošću/ sažetak - nom. mn. sažeci (v. § 50) sedamnaestogodišnjače
samovlašće satiričnosti saživjeti se - glag. prid. rad. saživio se - ženo sedamnaestogodišnji
samuraj satisfakcija saživjela se, glag. pril. proŠo saživjevši se sedamnaestorica
sanacija satisfakcijski scena sedamsto br ; sedamsto dvadeset (i) jedan,
sanacijski satjerati scenarij sedamsto dvadeset (i) prvi
sanatorij satjeravanje (prema satjeravati) scenaristički sedamstogodišnjica
sandučić satjeravati sceničan sedamstori br
sandžak satj erivanj e (prema satjerivati) scenografija sedimentacija
sandžak-beg (v. § 208) satjerivati scijentizam sedmerokaran
sangviničan satnički sebeljubac - gen. id. sebeljupca, sedmerokatnica
sangviničnost - instr. id. sangviničnošću/ satnija vok. id. sebeljupče, nom. mn. sebeljupci sedmerokratan
sangviničnosti satnijski sebičan sedmerokut
sangvinik - vok. id. sangviniče satnik - vok. id. satniče sebičnost - instr. id. sebičnošću/sebičnosti sedmerokutan
sanitetski savcat u sav savcat sebičnjak - vok. id. sebičnjače sedmoboj
sanskrt saveznički sebičnjaštvo sedmobojac - vok. id. sedmobojče
sanskrtski saveznik - vok. Id. savezniče seboreja sedmobojka
santrač savijač secesija sedmogodišnjak - vok. id. sedmogodišnjače
sanjke mn. savijača secesijski sedmogodišnji
saonice mn. savij ački secesionistički sedmogodišnjica
rr
I 14. PRAVOPISNI RJEČNIK T
I
I
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
sedmoljetka - daUlok. jd. sedmoljeci/ seljače servouređaj sićušnost - instr. jd. sićušnošću/ sićušnosti
sedmoljetki (v. § 50) . gen. mn. seljačić sestercij sifilis
sedmoljetki/ sedmoljetka seljačina
I sestričić sifi1itičan
sedmoškolac - vok. jd. sedmoškolče seljački sestrična sifi1itičar
sefatdski seljanče sestrić sifilitičatka
segregacija seljančica sestro ubojica sifilitičnost - instr. jd. sifilitičnošću/
segregacijski seljaštvo sestroubojičin (prema sestroubojica) sifi1itičnosti
segregacionist semantički sestroubojstvo signalizacija
segregacionistica semasiologija set-lopta (v. § 208) sigurnosni
segregacionistički semiologija seter sigurnost - instr. jd. sigurnošću/sigurnosti
seizmički semitski sevdah sijač
seizmograf sendvič sevdalinka sijača
seizmografija sendvič-bat (v. § 208) sfera sijačica (biljka)
seizmografijski sendvič-pozicija (v. § 208) sferičan sijačica (ona koja sije)
seizmografski senior sferičnost - instr. jd. sferičnošću/ sferičnosti sijaći prid.
seizmogram seniorski sferoid sijaćica (stroj za sijanje)
seizmolog sentencija sferometar sijalica
seizmologija sentencionalan sfinga sijamski
seizmološki senzacija sharčiti sijanje (prema sijati)
seks senzacionalan shema sijaset
seks-bomba (v. § 208) senzacionalistički shematičan sijati - prez. sijem
seks-šop (v. § 208) senzacionalizam shematičnost - instr. jd. shematičnošću/ sijati (se) - prez. sijam (se)
seksepU separacija shematičnosti siječanj
seksi neskl. prid. (v. § 246); seksi haljina, sepatatistički shematizam sijed - kamp. sjeđi
seksi donje rublje septički shematizirati sijedac (biljka) - gen. jd. sij eca (v. § 50) ,
seksizam septični shematski nom. mn. sijeci (v. § 50)
seksologija septičnost - instr. jd. septičnošću/ shizma (i šizma) sijedjeti (postajati sijed) - impl. sijeđah,
sekstUijarda im. septičnosti shizmatičan (i šizmatičan) glag. prid. rad. sijedio ženo sijedjela
-

sekstilijarditi br septUijarda im. shizmatički (i šizmatički) sijedost - instr. jd. sijedošću/ sijedosti
sekstilijatdu bc septUijarditi bc shizofreničar (i šizofreničat) sijeđenje (prema sijedjeti)
sekstilijun br septUijardu bc shizofrenički (i šizofrenički) sijek - nom. mn. sjekovi
sekstUijun im. septUijun bc shizofrenija (i šizofrenija) sijelo
sekstilijunti bc septilijun im. shizofrenik (i šizofrenik) vok. jd.
- sijeno
seksualan septUijunti bc shizofreniče sijerak
seksualuost - instr. jd. seksualuošću/ serigrafija shrvati sijesta
seksualuosti serija shvaćanje (prema shvaćati) sijev - nom. mn. sjevovi
sekularizacija serijal shvaćati sijevak
sekularizacijski serijski shvaćen (prema shvatiti) sijevanje (prema sijevati)
sekunda (v. Dodaci) seriozan shvatiti sijevati
sekvencija serioznost - instr. jd. serioznošću/ shvatljiv sijevnuti
sekvencijski serioznosti shvatljivost - instr. jd. shvatljivošću/ sikter uzv.
sekvoja servokočnice shvatljivosti sikter-kava (v. § 208)
selekcija servomehanizam sice (prema sito) (v. § 50) sUabički
selekcijski servopojačalo sić (kanta, vjedro) sUabičnost - instr. jd. sUabičnošću/
selekcionirati servosustav sići - prez. siđem, imp. siđi, aor. siđoh sUabičnosti
selidba servoupravljač sićušan sUedžija

j
 Liii

14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

silicijski (prema silicij) (v. Dodaci) sinkroprijamnik situacija sjedilački

silnički sinkroprijenos situacijski sjedine mn.
silnik - vok. id. silniče sinoć prH. situiran sjediniti
silništvo sinoćnji situiranost - instr. jd. situiranošću/ sjedinjavanje (prema sjedinjavati)
silogistički sinoptičar situiranosti sjedinjavati
simbioza sinoptičarka sivjeti - glag. prid. rad. sivio - ženo sivjela sjedinjen (prema sjediniti)
simboličan sinoptički sivo-maslinast (v. § 240) sjedinjenje (prema sjediniti)
simboličnost instr. jd. simboličnošćnl
- sinoubojičin (prema sinoubojica) sivo-plav (v. § 240) sjedišni
simboličnosti sinoubojstvo sivoća sjedište
simbolistički sintaksa sivomaslinast (v. § 234) sjediti (biti u sjedećem položaju ) - imp!. sjedah
simetričan sintaktički sivook sjedjeljka - gen. mn. sjedjeljakalsjedjeljkil
simetričnost instr. jd. simetričnošću/
- sintesajzer sivoplav (v. § 234) sjedjeljka
simetričnosti sintetičan siže gen. jd. sižea
-
sjedjeti ( biti u sjedećem položaju ) - impl. sjedah,
simetrija sintetički sjaj glag . prid. rad. sjedio - ženo sjedjela
simetrijski sintetičnost - instr. jd. sintetičnošćul sjajan sjednica
simfoničar sintetičnosti sjajnook sjednički
simfoničarka sintetski sjati (se) - prez. sjam (se) sjedobrad
simfonija sinusoida sjecalica sjedoglav
simfonijeta sir neskl. im. ; sir Oliver - gen. jd. sir Olivera sjecalo sjedoglavac - vok. jd. sjedoglavče
simfonijski sirće sjecanje (prema sjecati) sjedoglavost - instr. jd. sjedoglavošćul
simo-tamo (v. § 282) pri!. siročad sjecati (sjeckati ) nesvrš. sjedoglavosti
simpa neskl prid. (v. § 246) ; simpa dečko, siroče (prema sirot) (v. § 50) sjedokos
sjecikesa
simpa klinac, simpa cura siročić (prema sirot) (v. § 50 ) sjekač
sjecišni
simpatičan siromaški sjekira
sjecište
sjekirica
simpatičnost - instr. jd. simpatičnošćul siromaština sjeckalica
sjekirište
simpatičnosti siromaštvo sjeckanje (prema sjeckati)
sjekutić
simplicistički sirotičin (prema sirotica) sjeckati sjeme
simplificirati sirotišni sjecnuti sjemenar
simpozij sirotište sječa sjemenarnica
simpozijski sirutka sječen (prema sjeći) sjemenarstvo
simptom sistematičan sječenje (prema sjeći) sjemeni
simptomatičan sistematičnost - instr. jd. sistematičnošću/ sječevina sjemenica
simptomatičnost - instr. jd. sistematičnosti sječica sjemenik
simptomatičnošćul simptomatičnosti sistematizacija sječivo sjemenišni
sinčić sistematizacijski sjećanje (prema sjećati se) sjemeništarac - vok. id. sjemeništarče
sindikalistički sitničar sjećati se sjemenište
sindžir sitničarenje (prema sitničariti) sjeći - prez. siječem (v. § 28.3) sjemenit
sindel sitničarija sjedaći prid. sjemeniti se
singl sitničariti sjedalica sjemenka
singl-ploča (v. § 208) sitničarka sjedalo sjemenovod
sinkretičan sitničav sjedati sjemenski
sinkretičnost - instr. jd. sinkretičnošćnl sitničavost - instr. jd. sitničavošću/ sjedeći prid. sjemenjača
sinkretičnosti sitničavosti sjedećke pri!. sjemenjak
sinkronija sitnoća sjedećki pri!. sjemenje
sinkronizacija sitnotržac gen. jd. sitnotršca,
- sjedenje (prema sjediti) sjemešce
sinkronizirati vok. jd. sitnotršče, nom. mn. sitnotršci sjedilac - vok. jd. sjedioče sjen - gen. id. sjeni

l
r 14.

sjenat
PRAVOPISNI RJEČNIK

sjena - gen. mn. sjena

sjenatost - instr. id. sjenatošću/sjenatosti

sjenčanje (prema sjenčati)
sjeverozapad
sjeverozapadni
sjeverozapadnjak - vok. id.
sjeverozapadnjače
T
I
skladišni
skladnoća
sklerotičan
sklerotičar
skrhati
skriptorij
skrivač
skrivačica
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

sjenčati skakač sklerotičarka skrivećke pri!.

sjenčenje (prema sjenčiti) skakačica skliskost - instr. id. skliskošću/ skliskosti skrivećki pri!.
sjenčica skakački sklizak - odr. obi. skliski skroz pri!.
sjenčiti skakaonica skliznuće (prema skliznuti) skroz-naskroz (v. § 282) pri!.
sjenica ( mali vrtni paviljon ) skakaonički sklonidba skrućivanje (prema skrućivati)
sjenica ( ptica) skapčanje (prema skapčati) sklonidbeni skrućivati
sjeničar skapčati sklupčan (prema sklupčati) skrušenički
sjeničji skarabej sklupčanost - instr. id. sklupčanošću/ skrutnuće (prema skrumuti)
sjenički skaut sklupčanosti skučen (prema skučiti)
sjenik skautski sklupčati skučenost - instr. id. skučenošću/skučenosti
sjenilo im. skeč skočibuba skučenje (prema skučiti se)
sjeniti skeledžija skočirniš skučiti se (stisnuti se, zbiti se, ograničiti se)
sjenka skener skočiti skućiti se (zasnovati dom, obitelj )
sjenokos skenirati skočni skupljač
sjenokoša skepsa skočnica skupljačica
sjenovit skeptičan skolastičar skupljački
sjeseni pri!. skeptičnost - instr. id. skeptičnošćn/ skolastičarka skupocjen prid.
sjesti - glag. prid. rad. sjeo - žen. sjela skeptičnosti skolastički skupocjenost - instr. id. skupocjenošću/
sjeta - gen. mn. sjeta skeptik - vok. id. skeptiče skončanje (prema skončati) skupocjenosti
sjetan skičanje (prema skičati) skončati skupoća
sjetilan skičati skončavanje (prema skončavati) skupština
sjetilnost - instr. id. sjetilnošću/ sjetilnosti skif skončavati skuter
sjetilo skifist skopčati skuteraš
sjetiti se skifistica skorjeti se - glag. prid. rad. skorio se - žen. skutić
sjemost - instr. id. sjemošću/ sjetnosti skija skorjela se, glag. pril. proš. skorjevši se skutonoša
sjerva skijaš skoroj ević skvičanje (prema skvičati)
sjetveni skijati skorojevićka skvičati
sjevača skikarta skotna prid. skvoš
sjever skiklub skraćati se (prema kraćati se) skvot
sjever-sjeveroistok (v. § 21 4) skilift skraćenica skvoter
sjever-sjeverozapad (v. § 214) skitač skraćivanje (prema skraćivati) skvoterica
sjeverac skitačica skraćivati skvotirati
sjeverni skitački skraja prij. skvrčen (prema skvrčiti)
sjevernica skitalac - vok. id. skitaoče skraja pri!. skvrčiti se
sjevernoamerički skitalački skraja-nakraj prij. slabačak
sjevernoeuropski skitalašrvo skrajnji slabljenje (prema slabiti i prema slabjeti)
sjevernjača skitati - prez. skićem/skitam, skrbničin (prema skrbnica) slaboća
sjevernjački imp. skići/skitaj skrbnički slabokrvan
sjevernjak - vok. id. sjevernjače skitničin (prema skitnica) skrbnik - vok. id. skrbniče slabokrvnost - instr. id. slabokrvnošću/
sjeveroistočni skirnički skrbnišrvo slabokrvnosti
sjeveroistočnjak - vok. id. sjeveroistočnjače skirništvo skrerničar slabouman
sjeveroistok skladba skrhanost - instr. id. skrhanošću/skrhanosti slaboutnlje

- +
IT 14. PRAVOPISNI RJ EČNIK

slaboumnica
slaboumničin (prema slaboumnica)
slaboumnički
slaboumnik - vok. jd. slaboumniče
slavljenik - vok. jd. slavljeniče
slavodobitnica
slavodobitničin (prema slavodobitniea)
slavodobitnički
T-
,
:
::::::::i�-�,"
slobodnjaštvo
"obo,,";""

slobodoljubac - gen. jd. slobodoljupca,

vok. jd. slobodoljupče,
sljepački

sljeparija
sljepariti
sljepaštvo
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

sljeparenje (prema sljepariti)

slaboumnost - instr. jd. slaboumnošću/ slavodobitnik - vok. jd. slavodobitniče

slaboumnosti slavujčić nom. m n . slobodoljupci sljepica
slabovidan sleći se sloboština sljepičin (prema sljepica)
slabovidnost - instr. jd. slabovidnošću/ sleđ slonče sljepić
slabovidnosti sleđa pril. slončić sljepilo
sladak - odr. obl. slatki, kamp. slađi sleđen (prema slediti) slonić sljepljivanje (prema sljepljivati)
sladić ( biljka) sleđenost - Instr. jd. sleđenošću/sleđenosti slonovača sljepljivati
sladokusac - vok. jd. sladokušče sleđivanje (prema sleđivati) slovčani sljepoća
sladoled sleđivati slovničar sljepoočni
sladostrasnica slegnuće (prema slegnuti se) slovnički sljepoočnica
sladostrasnik - vok. jd. sladostrasniče sleng slovolj evač sljez
sladostrasnost - instr. jd. sladostrasnošću/ sletjeti - glag. prid. rad. sletio - žen o sletjela, slovoljevaonica sljezovača
sladostrasnosti glag. pril. proŠo sletjevši slovoslagar sljezovina
sladostrašće sličan slučaj sljubiti se
slađahan sličica slučajan sljuštiti
slađan sličiti slučajnost - instr. jd. slučajnošću/slučajnosti smaći - aor. 2/3. jd. smače
slagač sličnost - instr. jd. sličnošću/sličnosti slučiti se smaknuće (prema smaknuti)
slagačica slijed - nom. mn. sljedovi slućen (prema slutiti) smaragd
sIagaći prid. slijedeći pril. sluđen (prema sluditi) smaragdnozelen (v. § 234)
slajd slijediti - impl. slijeđah slušač smeč
slamčica slijedom prijo slušačica smečer
slamnjača slijeđen (prema slijediti) službenica smečirati
slanoća slijeđenje (prema slijediti) službeničin (prema službenica) smeće
slanutak - nom. mn. slanuci (v. § 50) slijegati službenički smećkast (prema smeđ)
slapić slijep - kamp. sljeplji/sljepiji službenik - vok. jd. službeniče smeđ
slastan - odr. obl. slasni slijepac - vok. jd. slijepče služinčad smeđokos
slastičar slijepiti (prema lijepiti) služinče smetenjački
slastičarka slijepiti (prema slijep) sljedba smetenjaković
slastičarnica slijepjeti (prema slijep) - glag. prid. rad. sljedbenica smičak
slastičarski slijepio - ženo slijepjela sljedbeničin (prema sljedbenica) smijati se - prez. smijem se
slatkast slijepljen (prema slijepiti) sljedbenički smijeh - nom. mn. smjehovi/smijehovi
slatkoća slijepljenost - instr. jd. slijepljenošću/ sljedbenik - vok. jd. sljedbeniče smijeniti
slatkorek (i slatkorjek) slijepljenosti sljedbeništvo smijenjen (prema smijeniti)
slatkorječiv slijepljenje (prema slijepiti i prema slijepjeti) sljedeći prid. smijesiti
slatkorječivost - instr. jd. slatkorječivošću/ slijepost - instr. jd. slijepošću/slijeposti sljednica smiješak - nom. mn. smiješci
slatkorječivosti slijetanje (prema slijetati) sljedničin (prema sljednica) smiješan - kamp. smješniji
slatkorjek (i slatkorek) slijetati - prez. slijećem, imp. slijeći sljednik - vok. jd. sljedniče smiješan (prema smiješati)
slatkovodni slijev - nom. mn. sljevovi sljedovanje (prema sljedovati) smiješati
slavist slijeva pril. sljedovati smiješen (prema smijesiti)
slavistički slijevak - gen. mn. sljevaka/ slijevaka sljeme smiješenje (prema smiješiti se)
slavljeničin (prema slavljenica) slijevanje (prema slijevati se) sljemeni smiješiti se
slavlj enički slijevati se sljemenjača smiješko (i smješko)

d
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

smiješnica
smiješnost -- instr. id. smiješnošćn/
smočnica
smoći
T'-'. ______________________________________________________

snijet instr. id. snijeću/snijeti

--

snijet (prema snijeti i prema snesti) socijalnosti

�1�

socijalnost -- instr. id. socijalnošću/

RJ�E��N�
4 .�P�R�A�V�O�P�IS�N�I� IK

smiješnosti smokovača snijeti prez. snesem, imp. snesi, aor, snijeh/

-- sociodrama
smio -- odr. obi. smjeli smokvičica snesoh, glag. prid. rad. snio žen o snijela,
-- sociokultnrni
smion smotak -- nom. mn. smoci (v. § 50) glag. pril. prošo snijevši sociolingvistički
smionost instr. jd. smionošću/smionosti
- smračiti sniježak -- gen. id. sniješka, nom. mn. sniješci sociolingvistika
smjehnrija smračivanje (prema smračivati) sniježan (i snježan) sOciolog
smjehnrina smračivati sniježenje (prema sniježiti) sociologija
smjelo pril. smrč sniježiti sociologijski
smjelost instr. id. smjelošću/smjelosti
-- smrča sniježnica sociološki
smjena gen. mn. smjena
-- smrčak sniježnobijel (i snježnobijel) socrealizam
smjenljiv smrčevina snimač socrevolucija
smjenljivost -- instr. id. smjenljivošću/ smrći se aor. 2/3. jd. smrče se
- snimačica sočan
smjenljivosti smrdac -- gen. id. smrca (v. § 50) , snivač sočnost instr. jd. sočnošću/sočnosti
-

smjenjiv nom. mn. smrci (v. § 50) snivačica soda-bikarbona (v. § 208)
smjenjivanje (prema smjenjivati) smrdibuba snoćati se soda-voda (v. § 208)
smjenjivati smrdjeti impl. smrđah, glag. prid. rad. smrdio
--
snohvatica solist
smjenjivost instr. id. smjenjivošću/
-- -- ženo smrdjela snopić solističan
smjenjivosti smrekovača snova pri!. solistički
smjer smrknuće (prema smrknuti) snoviđenje softver
smjeran smršavjeti glag. prid. rad. smršavio ženo
- - sofrveraš
snjegobran
smjeranje (prema smjerati) smršavjela, glag. pril. proŠo smršavjevši sojeničar
snjegolom
smjerati smrtničin (prema smrtnica) sokol
snjegović
smjernica smrtnički sokolica
snjegovit
smjerno pril. smrtnik -- vok. id. smrtniče sokoličin (prema sokolica)
snjetljiv
smjernost instr. id. smjernošću/ smjernosti
-- smučiti se sokolić
snjetljivost -- instr. id. snjetljivošću/
smjerokaz smućen (prema smutiti) solarij
snjetljivosti
smjesa -- gen. mn. smjesa smućenost instr. jd. smućenošću/
- soldačija
snježan (isniježan) soldačina
smjesta pril. smnćenosti
smjestiti smućivanje (prema smućivati) sn;ežina soldački
smješkanje (prema smješkati se) smućivati snježnik soldatić
smješkati se smućkati snježnobijel (i sni;ežnobijel) soldatski
smješko (i smiješko ) smuđ snježnost -- instr. id. snježnošću/ snježnosti solilokvij
smještaj smuđen (prema smuditi) soareja so1ipsist
smještajni smuđenje (prema smuditi) sobičak solipsistica
smještanje (prema smještati) smuđevina sobičica solipsistički
smještati smušenjački soboslikar solist
smješten (prema smjestiti) smušenjak vok. id. smušenjače
--
socijala solistica
smjeti -- prez. smijem, imp. smij, snaći (se) -- prez. snađem (se) , imp. snađi (se) , socijalan solistički
glag. prid. rad. smio -- ženo smjela aor. snađoh (se) socijaldemokracija solo -- gen. id. sola
smlačen (prema smlačiti) snaha socijaldemokrat soloakcija
smlačiti snajper socijalist solodionica
smlaćen (prema smlatiti) sneruke pril. socijalistica soloigrač
smlatiti snesen (prema snijeti i prema snesti) socijalistički solokarijera
smočen (prema smočiti) sneveseliti se socijalizacija solonastup
smočiti snijeg -- nom. mn. snjegovi/ snijezi socijalizirati solopjevač

rl
14. PRAVOPISNI RJEČNIK T
i
14. PRAVOPISNI RJEČNIK

solopjevanje spikerica sprječavati (i sprečavati) (v. § 26) srednjoškolac - vok. jd. srednjoškolče
soloprodor spiritistički sprint srednjoškolka
solsticij spiritualistički sprintati srednjoškolski
solucija spirometar sprinter srednjovjekovni
somčina spjev sproljeća pril. sredovječan
somelje - gen. jd. someljea spjevati sprovođen (prema sprovoditi) sredovječnost - instr. jd. sredovječnošću/
somić splačine mn. sprovođenje (prema sprovoditi) sredovječnosti
sopran-saksofon (v. § 208) spletkaričin (prema spletkarica) sprva pril. sredstvo
sopranistica spočetka pril. sprvice pri!. sređen (prema srediti)
sopranističin (prema sopranistica) spočitavanje (prema spočitavati) spučiti sređenost - instr. jd. sređenošću/ sređenosti
sopranistički spočitavati sračunanost - instr. jd. sračunanošću/ sređivanje (prema sređivati)
spacionirati spočitnuti sračunanosti sređivati
spačka spomen-dan (v. § 208) sračunatost - instr. jd. sračunatošću/ srijeda
spahija spomen-dom (v. § 208) sračunatosti sručad
spahijski spomen-ploča (v. § 208) sračunavanje (prema sračunavati) srnče
spajač spomen-područje (v. § 208) sračunavati srndać
spajačica sporadičan sraćka
srneći prid.
spanđati se sporadičnost - instr. jd. sporadičnošću/ sramoćen (prema sramotiti)
srnjačić
sparing sporadičnosti sramoćenje (prema sramotiti)
sročan
sparing-partner (v. § 208) sporangij srašćivanje (prema srašćivati)
sročen (prema sročiti)
spasilac - vok. jd. spasio če sporazumijevati se srašćivati
sročiti
spasilački sporazumjeti se - prez. sporazumijem se, srce
sročnost - instr. jd. sročnošću/ sročnosti
spavač imp. sporazumij se, aor. sporazumjeh se, srcedrapateljni
srodnica
spavačica (ona koja spava) glag. prid. rad. sporazumio se srčan
srodničin (prema srodnica)
spavaći prid. - žen . sporazumjela se, srčanica
spavaćica (odjeća za spavanje) srodnički
glag. pril. proš. sporazumjevši se srčanik
specifičan srodništvo
sporogoreći prid. srčanost - instr. jd. srčanošću/srčanosti
specifičnost - instr. jd. specifičnošću/ sport (i šport) srčika srođen (prema sroditi se)
specifičnosti sportski (i športski) srčiti srođenost - instr. jd. srođenošću/ srođenosti
specijalac - vok. jd. specijalče sprčkati srdačan srođivanje (prema srođivati se)
specijalan sprdačina srdačnost - instr. jd. srdačnošću/srdačnosti srođivati se
specijalist sprečavanje (prema sprečavati) (v. § 26) srdašce srpić
specijalistica (i sprječavanje) srdžba srpski
specijalističin (prema specijalistica) sprečavati (v. § 26) (i sprječavati) sreća srpstvo
specijalistički sprej srećica srpština
specijalitet spremač srećka sručiti se
specijalizacija spremačica srećković sruke pril.
specijalizirati sprernišni srećonoša stabilizacija
specijalka spriječen (prema spriječiti) sred prij. stabilizacijski
spekulacija spriječenost - instr. jd. spriječenošću/ srednjoamerički stabljičica
spekulativan spriječenosti srednjoazijski stacionar
speleolog spriječiti srednjoeuropski stacionirati
speleologija sprijeda pril. srednjoistočni stadij
speleoskopija sprijeka pril. srednjoprugaš stadion
spidvej sprječavanje (prema sprječavati) srednjoprugašica staja
spiker (i sprečavanj e) (v. § 26) srednjoročan stajačica (ona koja stoji )

st
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

stajaćica (nepomična ribarska mreža; voda koja ne teče; starokatolički stezač stjerivanje (prema stjerivati)
stajaća zvijezda, vojska) starokatolik vok. jd. starokatoliče
- stići stjerivati
stajališni starokatolikinja (i starokatolkinja) stidak gen. jd. stitka, nom. mn. stici (v. § 50)
- stješnjavanje (prema stješnjavati)
stajski starokatolkinja (i starokatolikinja) stidjeti se impf. stiđab se, glag. prid. rad.
- stješnjavati
staklenički staroklasični stidio se žen o stidjela se
- stješnjivanje (prema stješnjivati)
stakloplastika starokršćanski stihija stješnjivati
staklopuhač staromodan stihijski stjuard
staklopuhački staromodnost instr. jd. staromodnošćn/
- stihoklepac vok. jd. stihoklepče
- stjuardesa
staklorezac gen. Id. stakloresca,
- staromodnosti stihotvorac vok. jd. stihotvorče
- stlačen (prema stlačiti)
vok. jd. staklorešče, nom. mn. stak:loresci starosjedilac vok. jd. starosjedioče
- stihotvorački stlačenost instr. jd. stlačenošću/ stlačenosti
-

staklorezački staroslavenski stijeg nom. mn. stjegovi

- stlačiti
staleški starosni stijena stlačivanje (prema stlačivati)
staleštvo starost instr. jd. starošću/starosti
- stijenka stlačivati
stalež starost-žalost (v. § 215) stijenj (fitilj ) stlačivost instr. jd. stlačivošću/ stlačivosti
-

stambeni starovjerac vok. jd. starovjerče

- stijenjak (prema stijenj) sto (i stotinu) br. ; sto (i) jedan, sto (i) prvi,
stančić starovjeran stijenje (prema stijena) sto dvadeset (i) jedan,
standardizacija starovjerje stijesniti sto dvadeset (i) prvi
stani-kreni (v. § 272) starozavj etni stiješnjen (prema stijesniti) stočar
stani-pani (v. § 272) statičan stiješnjenost instr. jd. stiješnjenošću/
- stočarenje (prema stočariti)
staničje statičar stiješnjenosti stočarina
stanični statičnost instr. jd. statičnošću/statičnosti
- stilističar stočariti
staniol statističar stilistički stočarstvo
stanovnički statističarka stimulacija stočni
stanovnik vok. jd. stanovniče
- statistički stimulacijski stodvadesettrogodišnjak vok. jd.-

stanovništvo stečaj stipendija stodvadesettrogodišnjače

stapčica stečajni stipendijski stoga pril.
stapka stečen (prema steći) stisak stogodišnjački
starački stečevina stjecaj stogodišnjak vok. jd. stogodišnjače
-

starčić stećak stjecanje (prema stjecati) stogodišnji

starčina steći prez. stečem/steknem,
- stjecati prez. stječem, imp. stječi
- stogodišnjica
staričica aor. 2/3. jd. steče stjecišni stoicizam
staričin (prema starica) stegača stjecište stoički
starješina steina (i steona) prid. stjegonosni stoik vok. jd. stoiče
-

starješinstvo stenodaktilografija stjegonoša stojeći prid.

starjeti glag. prid . rad. stario ženo starjela
- - steona (i steina) prid. stjenčuga stojećke pril.
starleta stereofilm stjenica stojećki pril.
starmali stereofonija stjeničast stolčić
staroarapski stereometrija stjeničav stoličetina
staroarktički stereoprogram stjeničavost instr. jd. stjeničavošću/
- stoličica
starocrkvenoslavenski stereoslušalice mn. stjeničavosti stolić
starodrevan stereotehnika stjenovit stolisnik
starodrevnost instr. jd. starodrevnošćn/
- stereotipija stjenovitost instr. jd. stjenovitošću/
- stolistan odr. obI. stolisni
-

starodrevnosti stereouređaj stjenovitosti stolnotenisač

staroegipatski sterilizacija stjenjački (prema stjenjak) stolnotenisačica
starogrčki sterilizacijski stjenjak ( područje stijena, litica) stolnotenisački
starohrvatski steroid stjerati stolnjak

rl
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

stoljeće streličica (v. § 26) strojopisačica subaštinica

stoljetan strelimice pri!. (v. § 26) strojopisački subaštiničin (prema subaštinica)
stometraš strelimičan (v. § 26) strojoslagar subaštinički
stonoga strelišni (v. § 26) strojovođa subaštinik - vok. id. subašriniče
stonožac - gen. jd. stonošca, strelište (v. § 26) strpjeti se - glag prid. rad. strpio se - ženo subatomski
nom. mn. stonošci strelovit (v. § 26) strpjela se, glag. pril. prošo strpjevši se subbiocenski
stook streljač (v. § 26) strpljen (prema strpiti) subesjednica
stop-animacija (v. § 208) streljačica (v. § 26) strpljen-spašen (v. § 242) subesjedničin (prema subesjednica)
stop-svjetlo (v. § 208) streljački (v. § 26) strpljenje (prema strpjeti se) subesjednički
stoput pril. streljana (v. § 26) stršljen subesjednik - vok. id. subesjedniče
stostruk streljivo (v. § 26) stručak subjekt
stotinu (i sto) br. strepjeti - glag. prid. rad. strepio - ženo stručan subjektivan
stotinjača strepjela stručić subjektivist
stovrstan - odr. obI. stovrsni stric - vok. jd. striče stručnost - instr. jd. stručnošću/ stručnosti subjektivistički
straćara striček stručnjak - vok. id. stručnjače subjektivizam
straćiti stričević strugač subjektni
stradalački stričić strugačica submisija
straga pri!. stričićna strujomjer - gen. mn. strujomjera subočice pr/I.
strahopoštovanje strići strukovnjački suborac - vok. id. suborče
strahovlada strigač strunjača subordinacija
stranački strigačica stndent-servis (v. § 208) subordiniran
strančar strijela studentarija subpapilaran
strančarenje (prema strančariti) strijelac - vok. id. strijelče stndentski subpolaran
strančariti strijelka (riba) stndij - gen. id. studija, instr. id. studijem subraća mn.
strančica strijelni studija sučelice pri!.
stranputica strij e1nica studijski (prema stndij) sučeliti se
strasno st - instr. Id. strasnošću/ strasnosti strijeljanje (prema strijeljati) stndijski (prema stndio) sučeljavanje (prema sučeljavati se)
strast - instr. id. strašću/strasti strijeljati stndio - gen. id. stndija, instr. id. studiom sučeljavati se
strastan - odr. obI. strasni striješ (zubni kamenac; vinski talog; mraz, inje) stndiozan sučeljivanje (prema sučeljivati se)
strategičar strijež (ptica) studioznost - instr. id. stndioznošću/ sučeljivati se
strategija strip stndioznosti sučev (prema sudac) (v. § 50)
strategijski strip-junak (v. § 208) stndjeti - impl. stuđah, glag. prid. rad. stndio sućut - instr. jd. sućuću/ sućuti
stratifikacija striper - ženo studjela sućutan
stratišni striptiz stnpac sudac - gen. id. suca (v. § 50) , vok. id. suče
stravičan striptiz-bar (v. § 208) stnpačni (v. § 50) , nom. mn. suci (v. § 50)
stravičnost - instr. jd. stravičnošću/ striptizeta stupčani sudački
stravičnosti strižen (prema strići) stupčić sudionica
stražnjični striženo-košeno (v. § 242) stupčina sudioničin (prema sudionica)
stražnjonepčani strn stvaralački sudionički
strečing strnište stvaralaštvo sudionik - vok. id. sudioniče
strelast (v. § 26) strogoća stvarčica sudioništvo
strelica (v. § 26) strojarnički suautor sudjelovanje (prema sudjelovati)
streličar (v. § 26) strojničar suautorica sudjelovati
streličarka (v. § 26) strojnički suautoričin (prema suautorica) sudnički
streličarstvo (v. § 26) strojobravar subantarktički sudski
streličast (v. § 26) strojopisač subarktički sudstvo

•
14. PRAVOPISNI RJEČNIK
T 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

sudžu.k sumračić suosjećajnost instr. id. suosjećajnošćul

- supotpisnica
suđe sumračina suosjećajnosti supotpisničin (prema supotpisnica)
suđen (prema suditi) sumračiti se suosjećanje (prema suosjećati) supotpisnik vok. id. supotpisniče
-

suđenica sumračje suosjećati suprasintaksa

suđeničin (prema suđenica) sumrak suosnivač suprasintaktički
suđenički sumučenica suosnivačica supravodič
suđenik vok. id. suđeniče
- sumučenik vok. id. sumučeniče
- suparnički supravodljiv
suđenje (prema suditi) sunarodnica suparnik vok. id. suparniče
- supravodljivost instr. id. supravodljivošću/
-

suđerica sunarodničin (prema sunarodnica) suparništvo supravodljivosti

sufiks sunarodnički supatničin (prema supatnica) suprotstaviti
sufiksoid sunarodnjački supatnički suprotstavljanje (prema suprotstavljati)
sufinancijer sunarodnjak vok. i d . sunarodnjače
- supatnik vok. id. supatniče
- snprotstavljen (prema suprotstaviti)
sufinancirati sunarodnjaštvo supatnišrvo suprnžnica
suglasnički sunasljednica super im. supružničin (prema supružnica)
suglasnik sunasljedničin (prema sunasljednica) super neskl. prid. (v. § 246); super cura, suprnžnički
sugovornica sunasljednički super momak, super film suprnžnik vok. id. snpružniče
-

sugovorničin (prema sugovornica) sunasljednik vok. id. sunasljedniče

- super pril. supružnišrvo
sugovornik vok. id. sugovorniče
- sunasljednišrvo superbogataš supsidij
sugrađanin suncostaj superbrz supsidijaran
sugrađau.ka sunčac superioran supsidijarnost instr. id. supsidijarnošću/
-

sugrađanski sunča!ište superiornost instr. id. superiornošću/

- supsidijarnosti
suhoća sunčan superiornosti supspecijalnost instr. id. snpspecijalnošću/
-

suhozid sunčanica superjunak vok. id. superjunače

- supspecijalnosti
snigrač sunčanik superlu.ksuzan supstancija
snigračica sunčanje (prema sunčati se) superljepilo supstancija!an
snigrački sunčati se supermarket supstandard
suknja-hlače (v. § 21 4) sunećen (prema sunetiti) superračuna!o supstantiv
sukrvica sunećenje ( prema sunetiti) superrevizija supstimcija
sukrvičast sunet superrevizor supstimcijski
sukrvičav sunetiti superrobot supstitnt
sulud sunit supersila supstrat
suludost instr. id. suludošću/ suludosti
- sunitski supersoničan suptermalni
sumaglica sunovrat supertau.ker suptropski
sumještanin suočavanje (prema suočavati) superveleslalom suputnica
sumnjiča!o im. suočavati supervizija suputničin (prema suputnica)
sumnjičav suočen (prema suočiti) supijan suputnički
sumnjičavica suočenost instr. jd. suočenošću/ suočenosti
- supkategorija suputnik vok. id. suputniče
-

sumnjičavičin (prema sumnjičavica) suočenje (prema suočiti) supknltura suputništvo

sumnjičavost instr. id. sumnjičavošću/
- suočiti supknlmran suradničin (prema suradnica)
sumnjičavosti suočivanje (prema suočivati) supočinitelj suradnički
sumnjičen (prema sumnjičiti) suočivati supočiniteljica suradnik vok. id. suradniče
-

sumnjičenje (prema sumnjičiti) suodgovoran suposjednica suradnišrvo

sumnjičiti suopmženički suposjednički surađivanj e (prema surađivati)
sumo gen. jd. suma
- suoptuženik vok. id. suoptuženiče
- suposjednik vok. id. suposjedniče
- surađivati
sumo-borac (v. § 208) suosjećaj supotpis surfati
sumračan suosjećajan supotpisati surfer

•
 1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK
T 1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK
surogat suznačnost - instr. jd. suznačnošću/ svečar svetogrdnički
surogat-majčinstvo (v. § 208) suznačnosti svečarica svetogrdnik vok. id. svetogrdniče
-

surogat-majka (v. § 208) suzvučje svečarski svetogrđe

surutka suživjeti se glag. prid, rad. suživio se ženo
- -
svečera pri!. sveučilišni
susjed - gen. mn. susjeda suživjela se, glag. pril. prošo suživjevši se svečeri pri!. sveučilištarac vok. id. sveučilištarče
-

susjeda - gen. mn. susjeda suživot svečev (prema svetac) (v. § 50) sveučilište
susjedica svačiji - gen. id. svačijega svećenica sveudilj pril.
susjedičin (prema susjedica) svadba svećenički sveukupan
susjedski svađa svećenik vok. id. svećeniče
- sveukupnost - instr. id. sveukupnošću/
susjedstvo svađalica svećeništvo sveukupnosti
susljedan svađaličin (prema svađa1ica) svećenstvo svevideći prid.
susljednost instr. jd. susljednošću/
- svađa10 svećenje (prema svetiti) svevlasnost instr. id. svevlasnošću/
-

susljednosti svađanje (prema svađati se) svejed svevlasnosti

susnježica svađati se svejedan gen . id. svejednoga
- svevlast instr. id. svevlašću/ svevlasti
-

suspendirati svagdan svejednako pri!. svevlastan odr. obI. svevlasni

-

suspenzija svagdanji svejedno pril. svevlašće

suspenzorij svagdašnji svekolik gen. id. svekolika
- svezak gen. id. sveska, nom. mn. svesci
-

sustići svagdašnjost instr. id. svagdašnjošću/

- svemoć sveznajući prid.
suši - gen. id. sušija svagdašujosti svemoćan svezna1aštvo
sušica svagdje pril. svemoćnica sveznalica
sušičav svakako pri!. svemoćničin (prema svemoćniea) sveznaličin (prema svezna1ica)
sušičavac vako jd. sušičavče
-
svakidašnji svemoćnik - vok. jd. svemoćniče svežder
sušičavost instr. jd. sušičavošću/ sušičavosti
-
svakidašnjica svemoćnost instr. jd. svemoćnošću/
- svežnjić
sutjeska svakidašnjost - instr. id. svakidašnjošću/ svemoćnosti svići se aor. 213. jd. sviče se
-

sutkinja svakidašnjosti svemoguć svidjeti se glag. prid. rad. svidio se - ženo

-

sutradan pril. svakodnevan svenazočan svidjela se, glag. pril. proŠo svidjevši se
suučenica svakodnevica svenazočnost instr. jd. svenazočnošću/
- sviđanje (prema sviđati se)
suučeničin (prema suučenica) svakodnevnost - instr. id. svakodnevnošću/ svenazočnosti sviđati se
svakodnevnosti sveopći svijeća
suučenik - vok. id. suučeniče
svakogodišnji sveopraštajući svijećnjak
suurednica
svakolik - gen. id. svakolika sveprisutan svijest instr. id. sviješću/svijesti
-
suuredničin (prema suurednica)
svakominutni sveprisutnost instr. id. sveprisutnošću/
- svijestiti impl. sviješćah
-
suurednik - vok. id. suuredniče
svakonoćni sveprisutnosti sviješćenje (prema svijestiti)
suviše pril.
svakovrsnost instr. id. svakovrsnošću/
- sveprožimajući prid. sviješten (prema svijestiti)
suvlasničin (prema suvlasniea)
svakovrsnosti sveslavenski svijet - nom. mn. svjetovi
suvlasnički
svakovrstan - odr. obI. svakovrsni sveslavenstvo svijetao odr. obI. svijetli, kamp. svjetliji
-
suvlasnik vok. id. suvlasniče
-
svakud(a) pri!. svesti - prez. svedem svijetleći pril.
suvlasništvo svanuće (prema svanuti) svesti (prema nesvrš. svoziti) - prez. svezem svijetliti
suvozač svanutak - nom. mn. svanuci (v. § 50) svesti (prema nesvrš. vesti)- prez. svezem svijetlocrven (i svjetlocrven) (v. § 234)
suvozačica svastičić svijetlomodar (i svjetlomodar) (v. § 234)
sveščić
suvozački svastična svijetloplav (i svjetloplav) (v. § 234)
svetac - gen. id. sveca (v. § 50), vok. id. sveče
suvremen (v. § 26) svastić svijetlosiv (i svjetlosiv) (v. § 234)
(v. § 50) , nom. mn. sveci (v. § 50)
suvremenica (v. § 26) svašta - gen. svačega svijetlosmeđ (i svjetlosmeđ) (v. § 234)
svetački
suvremeničin (prema suvremenica) (v. § 26) svatko gen. svakoga
- svetak - nom. mn. sveci (v. § 50) svijetlozelen (i svjetlozelen) (v. § 234)
suvremenički (v. § 26) sveboštvo svetogrdan svijetložut (i svjetložut ) (v. § 234)
suvremenik (v. § 26) - vok. id. suvremeniče svečan svetogrdnica svijetljeti glag. prid. rad. svijetlio - ženo
-

suznačan svečanost - instr. jd. svečanošću/svečanosti svetogrdničin (prema svetogrdnica) svijetljela

 T
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K 1 4. PRAVOPISNI RJEČ N I K

svilača svjedocrven (i svijedocrven) (v. § 234) svojstvenost instr. id. svojstvenošću/

- šampionski
svilengaća svjedokos svojstvenosti šanpjer
svilnjača svjedomjer gen. mn. svjedomjera
- svrabac gen. id. svrapca, nom. mn. svrapci
- šansonijer
svinjče svjedomodar (I svijedomodar) (v. § 234) svračak šansonij erka
svinjeći prid. svjedonosac vok. id. svjedonošče
- svračica šaptač
svinjogojstvo svjedonosan svračić šaptačica
svirac vok. ld. sruče
- svjedook svračji šaptački
svirač svjedoplav (i svijedoplav) (v. § 234) svraćanje (prema svraćati) šaptati prez. šapćem, imp. šapći
-

sviračica svjedosiv (i svijedosiv) (v. § 234) svraćati šaputati prez. šapućem, imp. šapući
-

svirački svjedosmeđ (i svijeclosmeđ) (v. § 234) svratišni šarančić

svisoka pril. svjedost instr. id. svjedošću/svjedosti
- svrbjeti glag. prid. rad. svrbio ženo svrbjela
- - šarančina
svitac gen. id. svica (v. § 50) ,
- svjedostan odr. obI. svjedosni
- svrći šarengaća
nom. mn. svici (v. § 50) svjedozelen (i svijedozelen) (v. § 234) svrgnuće (prema svrgnuti) šarf neskl. prid. (v. § 246); šarfjelo, šarfvožnja
svitak nom. mn. svici (v. § 50)
- svjedožut (i svijedožut ) (v. § 234) svrhprij. šarplaninac vok. id. šarplaninče
-

svizac gen. jd. svisca, vok. jd. svišče,

- svjeducanje (prema svjeducati) svršetak nom. mn. svršeci (v. § 50)
- šarplaninski
nom. mn. svisci svjeducati svrzimantija šasija
svjećar svjedjivost instr. id. svjedjivošću/
-
svučen (prema svući) šad
svjećarica svjedjivosti svući prez. svučem, aor. 2/3. jd. svuče
- šatorčić
svjećaričin (prema svjećarica) svjetonazor svugdje pril. šatorčina
svjećarnica svjetovalac vok. id. svjetovaoče
-
svnkud(a) pnl. šatrovački
svjećica svjetovanje (prema svjetovati) ščepati
svjećonoša svjetovati ščetkati
svjedočanstvo svjetovni šči ( ruska iuha) - gen. id. ščija
svjedočenje (prema svjedočiti) svjetovnost instr. id. svjetovnošću/
-
š ščvrsnuti se
svjedočiti svjetovnosti šćapiti
svjedodžba svjetovnjački šćavet
svjedok vok. id. svjedoče
- svjetovnjak vok. id. svjetovnjače
-
šačetina šćir (; štir) (biljka)
svjedokinja svjetovnjaštvo šačica šćućuriti se
svjesnost instr. id. svjesnošću/svjesnosti
- svjetski šačni šćulac
svjestan odr. obI. svjesni
- svjež šah-mat (v. § 214) šećer
svjetiljčica svježina šahist šećerana
svjetiljka svlačenje (prema svlačiti) šahistica šećeraš
svjetina svlačionica šahističin (prema šahistica) šećerašica
svjetioničar svlačiti šahistički šećerašičin (prema šećerašica)
svjetionik svodilja šajkača šećeraški
svjedac svodnički šakač šećeriti
svjedarica svodnik vok. id. svodniče
-
šakačica šećerlema
svjedaričin (prema svjedarica) svođenje (prema svoditi) šakački šećerni
svjedarnik svojedoban šaličica šećernica
svjedati svojedobno pril. šaljivčina šećerujača
svjedeći prid. svojeručni šaljivdžija šegačenje (prema šegačiti se)
svjedilac vok. id. svjedioče
- svojevremen (v. § 26) šamarčina šegačiti se
svjetlilo svojevremeno pril. (v. § 26) šampinjon šegrče (prema šegrt) (v. § 50)
svjedo gen. id. svjeda
- svojevrsnost instr. id. svojevrsnošću/
- šampion šegrčić (prema šegrt) (v. § 50)
svjedo-sjena (v. § 21 4) svojevrsnosti šampionat šegrčina (prema šegrt) (v. § 50)
svjedobrad svojevrstan odr. obI. svojevrsni
- šampionka šegrt

•
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K
T
14. PRAVOPISNI RJ EČ N I K

šegrtić šetačica šizma (i shizma) šouprogram

šegrtski šezdeset br. ; šezdeset (i) jedan, šizmatičan (i shizmatičan) šovinistički
šeik - vok. jd. šeiče šezdeset (i) prvi šizmatički (i shizmatički) špageti mn.
šejker šezdesetčetverogodišnjak - vok. jd. šizofreničan (i shizofreničan) špageti-vestern (v. § 208)
šerbedžija (prema šerbet) (v. § 50) šezdesetčetverogodišnjače šizofreničar (i shizofreničar) španijel
šerbet šezdesetčetverogodišnji šizofrenija (i shizofrenija) špekolacija
šeret šezdesetčetverogodišnjica šizofrenik (i shizofrenik) - vok. jd. šperploča
šeretski šezdesetdvogodišnjak vok. jd.
-
šizofreniče špijun
šeribrendi gen. jd. šeribrendija
- šezdesetdvogodišnjače školj špijunčić
šesnaest br. šezdesetdvogodišnji školjčica špijunski
šesnaesterac šezdesetdvogodišnjica školjić špilja
šesnaesterački šezdesetogodišnjak - vok. jd. škorpion šport (i sport)
šesnaestero šezdesetogodišnjače škrčev (prema škrtac) (v. § 50) športski (i sportski)
šesnaesti br. šezdesetogodišnjica škrčina (prema škrtac) (v. § 50) štafelaj
šesnaestica šezdesetosma (v. § 259) škrebetati prez. škrebećem, imp. škrebeći
- štapić
šesnaestina šezdesetosmaš škrgonožac - gen. jd. škrgonošca, štapićast
šesnaestogodišnjak - vok. Id. šezdesettrogodišnjak - vok. jd. vok. jd. škrgonošče, nom. mn. škrgonošci štavljač
šesnaestogodišnjače šezdesettrogodišnjače škrgntati prez. škrgnćem, imp. škrgnći
- štavijačica
šesnaestogodišnjakinja šezdesettrogodišnji škrobotac - gen. jd. škroboca (v. § 50) , štedionica
šesnaestogodišnji šezdesettrogodišnjica nom. mn. škroboci (v. § 50) štedioničar
šesnaestorica šićar škropionica štedioničarstvo
šesterokatan šićariti škrtac - gen. jd. škrca (v. § 50) , vok. jd. škrče štedioničica
šesterokatnica šijit (v. § 50) , nom. mn. škrci (v. § 50) štedionički
šesterokratan šijitski škrtičin (prema škrtica) štedjeti impl. šteđah, glag. prid. rad. štedio
-

šesterokot šik im. šlank neskl. prid. (v. § 246) ; šlank gospodin - ženo štedjela
šesterokotan šik neskl. prid. (v. § 246 ) ; šik odjeća šljivovača šteđenje (prema štedjeti)
šesteropreg šik pril. šljučar šteđevina
šesterosoban šiljčić šljučica štenećak
šesti, šesta, šesto (6. ) br. šilj čina šljučji štetočina
šestogodišnjak (prema šest) - vok. jd. šimicipele šljunčani štetočinac vok. jd, štetočinče
-

šestogodišnjače šiparčić šljunčanje (prema šljunčati) štetočinitelj

šestogodišnji (prema šest) šiparičin (prema šiparica) šljunčara štetočiniteljica
šestogodišnjica (prema šest) šipčani šljunčati štetočinja
šestoškolac (prema šest) - vok. jd. šestoškolče šipčanica šmrkati - prez. šmrčem, imp. šmrči štićen (prema štititi)
šestotjedni šipčica šnaucer štićenica
šeststo ( 600) br. ; šeststo dvadeset (i) jedan, šipka šok štićenički
šeststo dvadeset (i) prvi širokolistan - odr. obI. širokolisni šok-soba (v. § 208) štićenik - vok. jd. štićeniče
šeststogodišnjak (prema šeststo ) - vok. jd. širokopojasni šok-terapija (v. § 208) štićenje (prema štititi)
šeststogodišnjače širokotračni šokački štih-proba (v. § 208)
šeststogodišnji (prema šeststo ) šiš-ćevap (v § 208) šoping štihača
šeststogodišnjica (prema šeststo ) šišmiš šoping-centar (v. § 208) štir (i šćir) (biljka)
šeststoti, šeststota, šeststoto (600. ) br. šivač šopingirati štitak - nom. mn. štici (v. § 50)
šeširčina šivačica (ona koja šije) šopingoholičar štitić
šeširdžija šivački šou - gen. jd. šona štititi - impl. štićah
šeširić šivaći prid. šoubiznis štitnički
šetač šivaćica (sprava za šivanje) šoumen štitnjača

d
 T
1 4. PRAVOPISNI RJEČ N I K
1 4 . PRAVOPISNI RJ EČ N I K

što g e n . čega, dat.!lok. čemu, instr. čime

- šupljorožac - gen. Jd. šupljorošca, taksist tamnjenje (prema tamnjeti)
štočiji - gen. jd. štočijega nom. mn. šupljorošci taksistica tamnjeti - glag. prid. rad. tamnio- žen o
štogod - gen. čegagod šuričić taktičan tamnjela
štokad(a) pri/o šurična taktičar tamo-amo (v. § 282) pril.
štokakav gen. jd. štokakva
- šurjačić taktičarka tampon
štokavac - vok. jd. štokavče šutećke pri/o taktički tampon-država (v. § 208)
štokoji - gen. jd. štokojega šutećki pril. taktičnost - instr. jd. taktičnošću/taktičnosti tampon-zona (v. § 208)
štokud(a) pri/o šutjeti - impl. šućah, glag. prid. rad. šutio talac - vok. jd. taoče tanatologija
štono vez. - ženo šutjela talački tančanje (prema tančati)
štošta gen. što čega
- šutke pril. talasoterapija tančati
štotko - gen. štokoga šutljivac vok. jd. šutljivče
-
talasoterapijski tančina
štoviše pri!. talasozoonim taukoćutan
štrajkač talijančenje (prema talijančiti) taukoćutnost - instr. jd. taukoćutnošću/
štrajkački talijančiti tankoćutnosti
štrajkaš T talijanist taukorepka
štrajkbreher talijanistički tantijema
štrajkolomac - vok. jd. štrajkolomče talijanistika tanjurača
štrajkolomka talijanizacija tanjurčić
tabletić
štrčić talionica tanjurić
tablični
štreberčiua talioničar taokinja
tablić
štreberičin (prema štreberica) talioničarstvo tapioka
tabloid
štučica
tabu - gen . jd. tabua talionički tapioka-puding (v. § 208)
štučji
tabu-tema (v. § 208) talmudski tapiserija
šuć-muć (v. § 282) pril. tačke mn. taljenje (prema taliti) tato neskl. prid. (v. § 246); taro težina
šućmurast taći - aor. 2/3. jd. tače tambura tartar-umak (v. § 208)
šućur tahikardija tamburaš tata-mata (v. § 215)
šukoutičnica tahimetar tamburašica tautologičan
šukoutikač tahometar tamburaški tautologija
šukunbaba tajfun tamjan tavančić
šukunbaka tajga tamničar tavanić
šukundjed tajice mn. tamničarka tavanjača
šukununučad tajkun tamničarski tazbina
šukununuče tajmer tamničiti taze neskl. prid.. (v. § 246); taze pogača
šukununuk vok. jd. šukununuče
-
tajming tamnički teatrolog
šukununuka tajničin (prema tajnica) tamnični tecikuća
šulkolega tajnički tamnocrven (v. § 234) tečaj
šumeći prid. tajnik vok. jd. tajniče
- tamnoća tečajni
šumjeti glag . prid. rad. šumio
- - ženo šumjela taknuto-maknuto (v. § 242) tamnokos tečajnica
šund-literarura (v. § 208) tako-tako (v. § 282) pri/o tamnook tečan
šund-roman (v. § 208) također pril. tamnoplav (v. § 234) tečevina
šupčina takozvani tamnoput teća (zdjela, posuda)
šupljača taksi - gen. jd. taksija tamnoputost - instr. jd. tamnoputošću/ teći - prez. tečem, aor. 2/3. jd. teče
šupljoglavac vok. jd. šupljoglavče
- taksi-prijevoz (v. § 208) tamnoputosti teferič
šupljoglavka taksi-usluga (v. § 208) tamnosiv (v. § 234) tefetičiti
šupljoglavost - instr. jd. šupljoglavošću/ taksi -vozač (v. § 208) tamnozelen (v. § 234) tegleći prid..
šupljoglavosti taksimetar tamnožut (v. § 234) tegljač

d
 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

tehničar telepatski termoakumulacijski tijelce - gen. m n . tijelaca

tehničarka teleprinter termočarape mn. tijelo - nom. mn. tjelesa/tijela
tehnički teletekst termodinamički tijelovski
tehnoglazba televizija termodinamika tijesak - nom. mn. tijeskovi
tehnokracija televizijski termoelektrana tijesan - kamp. tješnji!tjesniji
tehnokratski telić termoelektricitet tijesto
tehnomenadžer teljenje (prema teliti se) termoizolacija tiješten (prema tiještiti)
tein tendenciozan termoizolacijski tiještenje (prema tiještiti)
teist tendenciozuost - instr. id. tendencioznošću/ termoodijelo tiještilica
teistica tendencioznosti termopretvarač tiještiti
teistički tenisač termos-boca (v. § 208) tikvičast
teklič (i teklić) tenisačica termosica tikvičetina
teklić (i teklič) tenisački termostatički tikvičica
tekst tenkist termostatika tikvičin (prema tikvica)
tekstni (v. § 49) tenkistički teroristički tim
tekstopisac - vak. jd. tekstopišče test timbar
tenor-bariton (v. § 208)
tekstualan testni (v. § 49) timijan
tenor-klarinet (v. § 208)
tekući (prema teći) testosteron timski
tenzija
tekući prid teščanje (prema teščati) tinejdžer
teocentričnost - instr. jd. teocentričnošću/
teščati tinejdžerica
tekućica teocentričnosti
teškoatletičar tinejdžeričin (prema tinejdžerica)
tekućina teocentrizam
teškoatletičarka tinejdžerski
telčić teokracija
teškoatletski tip-top (v. § 282) pril.
telećak teokratski
teškoća tipfeler
teleći prid teologija
tetična tipičan
teledirigiranje (prema teledirigirati) teologijski
tetić tipičnost - instr. id. tipičnošćn/tipičnosti
teledirigirati teoretičar terkić tipkač
teledrama teoretičarka tetraedar tipkačica
teleelektrokardiografija teoretičarski tetrebica (v. § 26) tipkački
telefaks teoretski tetrebičin (prema tetrebica) (v. § 26) tipografija
telefonija teorija tetrebić (v § 26) tiraža
telefotografija teorijski tetrepčina (v. § 26) tisuća; dvije tisuće, dvije tisuće sto dvadeset
telegraf teozofija tetrijeb - nom. mn. tetrebovi/tetrijebi (v. § 26) (i) jedan
telegrafist tepsija tezaurus tisući (i tisućiti) br.
telegrafistica ter im. težačenje (prema težačiti) tisućica
telegram ter-masa (v. § 208) težačiti tisućina
telekamera ter-papir (v. § 208) težački tisućinka
telekardiofon terapeutski težak - vok. id. težače tisućiti (i tisući) br: ; dvije tisućiti, pet tisućiti,
telekardiogram terapija težaštvo sto tisućiti
telekinetički terapijski težišni tisućljeće
telekiueza tercijar težišnica tisućljetni
telekomunikacija teritorij ticati - prez. tičem, imp. tiči tisućnik
telekomunikacijski teritorijalan tigričin (prema tigrica) tisuću br ; tisuću sto dvadeset (i) jedan,
telemetrija teritorijalnost - instr. id. teritorijalnošću/ tigrić tisuću sto dvadeset (i) prvi
teleobjektiv teritorijalnosti tiho ća tisućugodišnji
telepat termički tijek - nom. mn. tijekovi tisućugodišnjica
telepatija termoakumulacija tijekom ptii titi

tt rl
 .....

14. PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

titlanje (prema ritIati) tješiteljica toksičan tračanje (prema tračati)

titlati tješiti toksikologija tračara
tjedan tkač ton-film (v. § 208) tračarija
tjedni tkalac vok. id. tkalče
� ton-kino (v. § 208) tračati
tjednik tkalački ton -majstor (v. § 208) tračer
tjelašce gen. mn. tjelašaca/tjelašca
� tkaonica tonički tračeraj
tjelesina tkati tonuće (prema tonuti) tračerica
tjelesni tko gen. koga, dat. komu, ak. koga,
� tonzile mn. tračeričin (prema tračerica)
tjelesnost instr. id. tjelesnošću/tjelesnosti
� lok. kome, instr. kime top (vrhunac ) tračica
tjelešce gen. mn. tjelešaca!tjelešca
� tkogod gen. kogagod
� top-forma (v. § 208) tračni
tjelohranitelj tlačen (prema tlačiti) top-ljestvica (v. § 208) tračnica
tjelohraniteljica tlačenica top-model (v. § 208) tračnički
tjelohraniteljičin (prema tjelohraniteljica) tlačenje (prema tlačiti) topčić traćenje (prema traćiri i prema tratiti)
tjelovježba tlačitelj topioničar traćiti
tjelovježbač tlačiteljica topionički tradicija
tjelovježbačica tlačiti toplinomjer gen. mn. toplinomjera
�
tradicionalan
tjeme toplokrvan tradicionalist
tlačni
tjemenac toplokrvnost instr. id. toplokrvnošću/ tradicionalistica
tlakomjer gen. mn. tlakomjera
� �

toplokrvnosti tradicionalistički
tjemence tobolčar
tradicionalnost instr. id. tradicionalnošću/
�
tjemeni tobolčast toplomjer gen. mn. toplomjera
�
tradicionalnosti
tjemenica tobolčić topnički
trafostanica
tjemenjača tobolčina topnik vok. id. topniče
�
tragač
tjemešce tobože pril. topništvo
tragačica
tjena tobožnji topnjača tragedija
tjeralica točak topografija tragičan
tjeranje (prema tjerati) točan toponomastički tragičar
tjerati točenje (prema točiti) toponomastika tragičarka
tjeskoba toči-vozi (v. § 272) topovnjača tragički
tjeskoban točilo im. torbičar tragični
tjeskobnost instr. id. tjeskobnošću/
� točionica torbičariti tragičnost instr. id. tragičnošću/tragičnosti
�

tjeskobnosti točitelj toreador tragikomedija

tjesnac točiteljica todački tragikomičan
tjesnački točiti tornjić tragikomičnost instr. id. tragikomičnošću/
�

tjesnačni točka tortelini mn. tragikomičnosti

tjesnoća točka-zarez (v. § 214) totalitaristički tragikomika
tjesnogrudan točkalo im. tovarčić trajekt
tjesnogrudnost instr. id. tjesnogrudnošću/
� točkanje (prema točkati) tovarčina trajnožareći prid.
tjesnogrudnosti točkast tovarić trampa
tjestan odr. obI. tjestni (v. § 49)
� točkati tovljač trampiti
tjestast točkica tovljačica tramvaj
tjestav točno pril. tovljački tramvaj ac vok. id. tramvaj če
�

tjesten točnost instr. id. točnošću!točnosti

� trač tramvajski
tjestenina toć trač-baba (v. § 208) transafrički
tješenje (prema tješiti) toćati trač-partija (v. § 208) transakcija
tješilac vok. id. tješioče
� tokajac trač-rubrika (v. § 208) transalpski
tješitelj tokom prij. tračak transarktički

•
 r
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

transadantski trbosjek vok. jd. trbosječe

- trepčanica trijarhija
transcendencija trbubozborac - vok. jd. trbuhozborče trepedjača trijas
transcendentalan trbuhozborački treptjeti impl. trepćah, glag. prid. rad. treptio
- trijebilac - vok. ld. trijebioče
transcendentalnost - instr. trbuščić - žen . treptj ela trijebiti
jd. transcendentalnošćul trčak (vrsta kukca) tresigaća trijebljenje (prema trijebiti)
transcendentalnosti trčalica treska ( buka, lupa) trijem - nom. mn. trijemovi
transcendentan trčanje (prema trčati) treslovina trijemni
transcendentnost instr. jd.
- trčati treš čica trijenale
transcendentnošću/transcendentnosti trči-laži (v. § 272) trešnja ( potres ) trijer
transfer trčka ( ptica iz reda kokoški ) trešnja (voće) trijes nom. mn. tresovi!trijesovi (v. § 26)
-

transfer-lista (v. § 208) trčka!o im. trešnjevača trijesak - nom. mn. treskovi/trijesci (v. § 26) ,
transformacija trčkanje (prema trčkati) trešnjičica gen. mn. treskova/trijesaka (v. § 26)
transformacijski trčkaralo im. treznoća (v. § 26) trijeska ( iver) - gen. mn. trijesaka/trijeskil
transfuzija trčkaranje (prema trčkarati) trgač trijeska/tresaka (v. § 26)
transgresija trčkarati trgačica trijeslo
transkontinentalan trčkati trgovac - vok. jd. trgovče triješće
transkribirati trčke pril. trgovački trijezan kamp. trezniji (v. § 26)
-

transkripcija trčuljak trgovčić trijezniti se

transliteracija trćak ( ptica iz reda vrapčarki, palČiĆ, strijež) tri br. gen. triju, dat./lok.linstr. trima
- trijeznost - instr. jd. trijeznošću/trijeznosti
transmisija trćiti se ( o ptici: gnjuriti tako da trtica ostaje triangl triježnjenje (prema trijezniti se)
transmisijski iznad vode ) triangulacija trijumf
transoceanski trćka ( proljev) triadon trijumfalan
transplantat trćka ( ptica koja se trći: divlja patka, guska, liska) triatlonac - vok. jd. triadonče trijumfalizam
transsaharski trečento tričarija trijumfalnost instr. jd. trijumfalnošćul
-

transseksualac vok. jd. transseksualče

- trećak vok. jd. trećače
- tričav trijumfalnosti
transseksualan trećaš tričavost - instr. jd. tričavošću/tričavosti trijumfirati
transseksualka trećašica trideset br. ; trideset (i) jedan, trijumvirat
transseksualnost - instr. jd. trećerazredni trideset (i) prvi trik-pitanje (v. § 208)
transseksualnošću/transseksualnosti treći br. tridesetčetverogodišnjak - vok. jd. triko gen. jd. trikoa
-

transsibirski trećina tridesetčetverogodišnjače trilijarda im.

transverzalnost - instr. jd. transverzalnošćul trećoligaš tridesetčetverogodišnji trilijarditi br
transverzalnosti trećorazredni tridesetčetverogodišnjica trilijardu br.
transvestit trećoredac gen. jd. trećoreca (v. § 50),
- tridesetdvogodišnjak - vok. jd. trilijun br
trapađoza vok. jd. trećoreče (v. § 50), tridesetdvogodišnjače trilijun im
trapet (tkanina; sjevernoamerički lovac na krznaše ) nom. mn. trećoreci (v. § 50) tridesetdvogodišnji trilijunti br
traper-jakna (v. § 208) trećoredaš tridesetdvogodišnjica trim
traper-košulja (v § 208) trećoretkinja tridesetogodišnjak vok. jd.
- trim-kabinet (v. § 208)
trapez trećostupanjski tridesetogodišnjače trim-staza (v. § 208)
trapez-hlače (v. § 208) trećoškolac vok. jd. trećoškolče
- tridesetogodišnjica trinaest br
trapezoid trendi neskl. prid. (v. § 246); trendi odjeća, tridesettrogodišnjak vok. jd.
- trinaestica
tratinčica trendi ponašanje tridesettrogodišnjače trinaestina
tratiti impf. traćah
- trendseter tridesettrogodišnji trinaestogodišnjak - vok. jd.
traumatičan trenutačan tridesettrogodišnjica trinaestogodišnjače
traumatičnost instr. jd. traumatičnošću/
- trenutačnost instr. jd. trenutačnošću/
- triedar trinaestogodišnji
traumatičnosti trenutačnosti trijada trinaestorica
travčica trenutak - nom. mn. trenuci (v. § 50) trijalistički trio - gen. jd. trija, instr. jd. triom
travestija trepavični trijalizam trioda

rl
 T
w

r
1 4 . PRAVOPISNI RJ EČ N I K 1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K
!
triola troje gen. trojega/troga, daUlok. trojemu/
- trovačica tučnjava
triputpril. trojem/troma/trojim, instr. trojima/ trovački tući prez. tučem
-

! trista (i tristo) br. troma trovlašće tuđ

tristo (i trista) b[ ; tristo dvadeset ( i) jedan, trojedan trovrsnost instr. jd. trovrsnošću/trovrsnosti
� tuđica
tristo dvadeset ( i) prvi trojezični trovrstan odr. obI. trovrsni
- tuđin
tristogodišnjica trojezičnost instr. id. trojezičnošću/
- troznamenkast tuđina
tristoti br. trojezičnosti trozupka gen. mn. trozubaka!trozupki/
- tuđinac vok. id. tuđinče
-

trivijalan trojica trozupka tuđinčiti

trivijalnost instr. jd. trivijalnošću/
-
trojka trpjeti glag. prid. rad. trpio ženo trpjela
- - tuđinka
trivijalnosti trokatan trpkoća tuđinski
trkač trokatnica trpljenje (prema trpjeti) tuđinština
trkačica trokujižje trputac gen. id. trpuca (v. § 50) ,
- tumač
trkački trokolica nom. mn. trpuci (v. § 50) tumačenje (prema tumačiti)
trkaći prid. trokratan trskovača tumačiti
trnovača trokrevetan trščak tumarača
troboj trokut trščani tumaralac vok. id. tumaraoče
-

trobojka trolejbus trščica tumaralački

trobojnica trolist tršće tunelogradnja
trobridan trolistan odr. obI. trolisni
- trtični tunolovac vok. id. tunolovče
-

troljetni trubač tupjeti glag. prid. rad. tupio ženo tupjela

trocijevan - -

troljetnica trubačica tupoća

trocijevka gen. mn. trocijevaka!trocijevki/
-
trombion trubački tupoglavac vok. id. tupoglavče
trocijevka/trocjevaka -

trombocitiim. trućanje (prema trućati) tupokutan

trocjevac
trombon trućati turboagregat
tročetvrtinski
tromeđa trudbenički turbofolk
tročlan
tromjesečan trudbenik vok. id. trudbeniče
-
tročlanost instr. id. tročlanošću/
- turbogenerator
tromjesečje trudnički
tročlanosti turboizmjenjivač
tromjesečnik trudnoća
trodijelan turbokompresor
tromjesečnjak truljeti glag. prid. rad. trulio ženo truljela
- -

trodijelnost instr. id. trodijelnošću/

- turbomlazni
tromotorac trnnčica
trodijelnosti turbomotor
tronoške pril. trupački
trodimenzionalan turbopunjač
tronožac gen. jd. tronošca, nom. mn. tronošci
- trupčanik
trodimenzionalnost instr. id.
-
trupčić turboraketni
tronožak gen. id. tronoška,
-

trodimenzionalnošću/ nom. mn. tronošci trusnjača turbosolarij

trodimenzionalnosti tropreg tubitak nom. mn. tubici (v. § 50)
-
turbostroj
trofazni trosatan tucač turboventilator
trofejni trosjed tucački turistički
trogočad troskok tuč ( bronca) turneja
trogoče (prema trogodac) (v. § 50) trosmjeran tuča ( krupa, grad; tučnjava) turšija
trogodac gen. id. trogoca (v. § 50),
-
trosobni tučak tuš-kabina (v. § 208)
vok. id. trogoče (v. § 50), trostruk tučen (prema tući) tuš-kada (v. § 208)
nom. mn. trogod (v. § 50) trostupanjski tučenac tuzemac vok. jd. tuzemče
-

trogodišnjak vok. id. trogodišnjače

- trošač tučenik tuzemstvo
trogodišnji trošačica tučenjak tužibaba
trogodišnjica trošački tučetina tvist
trojčica trotjedni tučevina tvistni (v. § 49)
trojčić trovač tučić tvorničar

J
nI :
! l
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

tvorničarka ucijeđen (prema ucijediti) učionica

1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

udjel (i udio) gen. m n . udjela

-
tvornički ucijelo pri!. učionički udjelak
tvrdac - gen. Id. tvrca (v. § 50) , ucijeniti učisto prilo udjelati
nom. m n . tvrd (v. § 50) ucijenjen (prema ucijeniti) učitelj udjelitelj
tvrdoća ucijepiti udjeliteljica
uČiteljevati
tvrdoglavac vok. id. tvrdoglavče
-
ucijepljen (prema ucijepiti) udjelnica
uČiteljica
tvrdolistan - odr. obI. tvrdolisni ucjeđivanje (prema ucjeđivati) udjelničin (prema udjelnica)
učiteljičin (prema učiteljica)
tvrdostjen ucjeđivati učiteljski udjelnički
tvrđa ucjena - gen. mn. ucjena učiteljstvo udjelnik
tvrđava ucjenjivač učiti udjelotvoren (prema udjelotvoriti)
tvrđavica ucjenjivačica učlaniti udjelotvoriti
tvrđenje (prema tvrditi) ucjenjivački učlanjen (prema učlaniti) udjeljivanje (prema udjeljivati)
tvrtka ucjenjivanje (prema ucjenjivati) učlanjivanje (prema učlanjivati) udjeljivati
ucjenjivati učlanjivati udjenuti
ucjepkati učmalost - instr. id. učmalošću/učmalosti udjeti prez. udijem, glag. prid. rad. udio/
-

ucjepljenje (prema ucijepiti) učmao - odr. obI. učmali udjeo - žen. udjela, glag. pri!. proš. udjevši
u ucjepljivanje (prema ucjepljivati) učo udjeven prid.
ucjepljivati učvrstiti udno prij.
učahurenost instr. id. učahurenošću/
-
učvršćen (prema učvrstiti) udomaćiti se
nbačaj učahurenosti učvršćenost - instr. jd. učvršćenošćul udomaćivati se
ubačen (prema ubaciti) učahuriti se učvršćenosti udovac - vok. id. udovče
ubadač učas prif. učvršćenje (prema učvrstiti) udovački
ubilački učen (prema učiti) učvršćivanje (prema učvršćivati) udovičica
ubirač učenica učvršćivati udovičić
ubiračica učeničin (prema učenica) ući- prez. uđem, imp. uđi, aor. uđoh udovičin (prema udovica)
ubitačan učenički udalj pril. ; skok udalj udovički
ubitačnost - instr. id. ubitačnošću/ učenik - vok. id. učeniče udarač udugačko pril.
ubitačnosti učenost - instr. jd. učenošću/učenosti udaračica udugo pril.
ubjel (alabastar) - gen. id. ubjela učenjački udarački udupsti - prez. udubem
ubježište učenjak - vok. id. učenjače udarnički udvarač
ublaživač učenjakinja udavača udvaračica
ubojica učenjaštvo udavljenički udvarački
ubojičin (prema ubojica) učenje (prema učiti) udeseterostručiti udvoje pri!.
ubojit učestalost - instr. id. učestalošću/učestalosti udesetostručiti udvostručiti
ubojnički učestao odr. obI. učestali
-
udesno pril. udžbenički
ubojstvo učetvero pri!. udeveterostručiti udžbenik
uboščad učetverostručiti udevetostručiti uđuture pri!.
uboštvo učilišni udičar ufologija
ubožnički učilište udičarski ugađač
ubražđen (prema ubrazditi) učilo im. udičast ugađačica
ubruščić učinak udičica ugađački
ubrzač učiniti udijeliti ugađalac - vok. id. ugađao če
ubrzivač učinkovit udijeljen (prema udijeliti) ugađalica
ubrzo pril. učinkovitost instr. id. učinkovitošću/
-
udijevanje (prema udijevati) ugađanje (prema ugađati)
ubuduće pril. učinkovitosti udijevati ugađati
ucijediti učinjen (prema učiniti) udio (i udjel) - gen. mn. udjela uganuće (prema uganuti)

c
 1 4 . PRAVOPISNI RJEČ NIK
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

ugarčić ugovaračica ukapčati ukoričavati

ugarčina ugovarački ukinuće (prema ukinuti) ukoričen (prema ukoričiti)
uginuće (prema uginuti) ugradak - gen. Id. ugratka, ukliješten (prema ukliještiti) ukoričenje (prema ukoričiti)
uglačanost - instr. id. uglačanošću/ nom. mn. ugrad (v. § 50) ukliještenost - instr. id. ukliještenošću/ ukoričiti
uglačanosti ugrađen (prema ugraditi) ukliještenosti ukoričivanje (prema ukoričivati)
uglačati ugrađivanje (prema ugrađivati) uklij eštiti ukoričivati
uglađen (prema ugladiti) ugrađivati uklinčiti ukorijeniti se
uglađenost - instr. id. uglađenošću/ ugrijati - prez. ugrijem uklupčati se ukorijenjen (prema ukorijeniti se)
uglađenosti ugristi - prez. ugrizem uklješćivanje (prema uklješćivati) ukorijenjenost - instr. id. ukorijenjenošću/
uglađivanje (prema uglađivati) ugrizak - gen. id. ugriska, nom. mn. ugrisd uklješćivati ukorijenjenosti
uglađivati ugrubo pril. uklještavanje (prema uklještavati) ukorjenjivati
uglas pril. uharačiti uklještavati ukoso pril.
uglavnom pri!. uhićen (prema uhititi) uklještenje (prema ukliještiti) ukoštac pril.
uglavupril. uhićenica uključen (prema uključiti) ukraj prijo
uglednica uhićeničin (prema uhićenica) uključenje (prema uključiti) ukratko pril.
ugledničin (prema uglednica) uhićenički uključiti ukrepljenje (prema ukrijepiti) (v. § 26)
uglednik - vok. id. ugledniče uhićenik - vok. id. uhićeniče uključiv prid. ukrepljivati (v. § 26)
ugljenčić uhićenje (prema uhititi) uključivanj e (prema uključivati) ukrijepiti
ugljenokop uhidba uključivati ukrijepijen (prema ukrijepiti)
ugljičak uhidbeni uključivost - instr. id. uključivošću/ ukrivo pril.
ugljični uhobolja uključivosti ukrižpril.
ugnijezditi se uhođen (prema uhoditi) uključiVŠi prijo ukroćen (prema ukrotiti)
ugniježđen (prema ugnijezditi se) uhođenje (prema uhoditi) uključnik ukroćenost - instr. id. ukroćenošću/
ugnječiti uhvaćen (prema uhvatiti) uključujući prijo ukro ćenosti
ugnjetač nime prij. uknjižba ukroćivanje (prema ukroćivati)
ugnjetačica uistinu pril. ukočen (prema ukočiti) ukroćivati
ugnjetački ujčević ukočenost - instr. id. ukočenošću/ ukršćivanje (prema ukršćivati)
ugnjetavač ujčevina ukočenosti ukršćivati
ugnjetavačica ujčićna ukočiti ukrućen (prema ukrutiti)
ugnjetavački ujedanput pril. ukolčen (prema ukolčiti) ukrućenost - instr. id. ukrućenošću/
ugnjetavanje (prema ugnjetavati) ujedared pril. ukolčiti ukrućenosti
ugnj etavati ujednačavanje (prema ujednačavati) ukoliko vez. ukrućenje (prema ukrutiti)
ugnježđenost - instr. id. ugnježđenošću/ ujednačavati ukonačiti ukrućivač
ugnježđenosti ujednačen (prema ujednačiti) ukonačivanje (prema ukonačivati) ukrućivanje (prema ukrućivati)
ugnježđenje (prema ugnijezditi se) ujednačenost - instr. id. ujednačenošću/ ukonačivati ukrućivati
ugnježđivanje (prema ugnježđivati se) ujednačenosti ukopčan (prema ukopčati) ukrug pril.
ugnježđivati se ujednačenje (prema ujednačiti) ukopčanost - instr. id. ukopčanošću/ ukrupno pril.
ugođaj ujednačiti ukopčanosti ukruto pril.
ugođen (prema ugoditi) ujednačivanje (prema ujednačivati) ukopčati uknćanin
ugođenost - instr. jd. ugođenošću/ ujednačivati ukopčavanje (prema ukopčavati) uknćauka
ugođenosti ujedno pril. ukopčavati uknćanski
ugošćen (prema ugostiti) ujutropril. ukopnički ulagač
ugošćenje (prema ugostiti) ujutru pril. ukoračiti ulagačica
ugošćivanje (prema ugošćivati) ukamaćen (prema ukamatiti ) ukoračivati ulagački
ugošćivati ukamaćivanje (prema ukamaćivati) ukorak pril. ulagivač
ugovarač ukamaćivati ukoričavanje (prema ukoričavati) ulagivačica

rt
r
I
I

I
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

ulagivački
ulančiti
ulazak - gen. id. ulaska, nom. mn. ulasci
uleći (se)
uljepljivati
uljetiti
uljev - gen. mn. uljeva
uljevača
umjetnina
umjetnost - instr. id. umjetnošću/
umjetnosti
umlaćen (prema umlatiti)
unapređivač (v. § 26)
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

unapređenje (prema unaprijediti) (v. § 26)

unapređivanje (prema unapređivati) (v. § 26)

unapređivati (v. § 26)
ulegnuće (prema ulegnuti) uljuđen (prema uljuditi) um!iječiti unaprijed pril.
uleknuće (prema uleknuti) uljuđenost instr. id. uljuđenošću/
- umnogome pril. unaprijediti
uletjeti - glag. prid. rad. uletio - ženo uletjela, uljuđenosti umnogostručavanje (prema umnogostručavati) unaprijeđen (prema unaprijediti)
glag. pril. prošo uletjevši uljuđivanje (prema uljuđivati) umnogostručavati unatoč prij.
u!iČat uljuđivati umnogostručiti unatrag pril.
uličarka umaći - aor, 2/3. jd. umače unatraške pril.
umnogostručivanje (prema umnogostručivati)
uličarski unazad pril.
umah pril. umnogostručivati
unazađen (prema unazaditi)
uličetina umalo pril. umnožak gen. id. umnoška,
-
unedogled pril.
uličica umašćen (prema umastiti) nom. mn. umnošci
unekoliko pril.
ulični umašćivanje (prema umašćivati) umobolnica unepovrat pril.
uličnjak - vok. id. uličnjače umašćivati umobolnički uneređen (prema unerediti)
ulijeniti se umeko pril. umobolnik - vok. id. umobolniče unesen (prema unijeti i prema unesti)
ulijenjen (prema ulijeniti se) umetak - nom. mn. umeci (v. § 50) umobolnost - instr. id. umobolnošću/ unesrećenica
ulijenjenost instr. id. ulijenjenošću/
- umijeće umobolnosti unesrećenik vok. id. unesrećeniče
-

ulijenjenosti umijesiti umočen (prema umočiti) unesrećiti

ulijepiti umiješan (prema umiješati) umočiti unesrećivanje (prema unesrećivati)
ulijepIjen (prema ulijepiti) umiješati umrijeti - prez. umrem, imp. umri, unesrećivati
ulijetanje (prema ulijetati) umiješen (prema umijesiti) aor. umrijeh, glag. prid. rad. umro
- ženo unezvjeren ( prestrašen, uznemiren, zbunjen )
ulijetati - prez. ulijećem, imp. ulijeći umirivač umrla, glag. pril. proŠo umrijevši/umrvši (prema unezvjeriti)
ulijevanje (prema ulijevati) umirivačica utnućen (prema umutiti) unići - prez. uniđem, imp. uniđi, aor. uniđoh
ulijevati umitivački umući - aor. 2/3. jd. umuče unifikacija
ulijevo pril. umirovljeničin (prema umirovljenica) umućkati unija
ulizički umirovljenički unaimanje (prema unaimati) unijaćenje (prema unijatiti)
uložak gen. id. uloška, nom. mn. ulošci
- umirovljenik - vok. id. umirovljeniče unaimati - prez. unaimam/unaituljem unijatiti
ultraaknstičan umiruĆipn'd. unajmitelj unijatski
ultrabogat umjeren unajmiteljica unijet (prema unijeti i prema unesti)
ultradesnica umjerenost instr. Id. umjerenošću/
- unajmiteljičin (prema unajmiteljica) unijeti - prez. unesem, imp. unesi, aor. unijeh/
ultradesničar unesoh, glag. prid. rad. unio - žen o unijela,
umjerenosti unajmiti - prez. unajmim
glag. pril. prošo unijevši
ultradesničarka umjerenjak - vok. id. umjerenjače unajruljen (prema unajmiti)
unilateralan
ultradesničarski umjesnost instr. id. umjesnošću/
- unajruljenica
unilateralnost - Instr. id. unilateralnošću/
ultrakonzervativan umjesnosti unajruljenički unilateralnosti
ultrakratak umjestan odr. obi. umjesni
- lmajruljenik - vok. Id. unajruljeniče unionist
ultraljevica umjesto prijo unajruljivanje (prema unajruljivati) unionistica
ultraljevičar umješan (prema umjeti) unajruljivati unionističin (prema unionistica)
ultraljubičast umješnost instr. id. umješnošću/
- unakarađen (prema unakataditi ) unionistički
ultranacionalist umješnosti unakarađivanje (prema unakatađivati) unionizam
ultranacionalistički umještvo unakarađivati uniseks neskl. prid. (v. § 246); uniseks odjeća,
ultrazvučni umjetan unakrst pril. uniseks toalet
ultrazvuk umjetnica unakrstan - odr. obi. unakrsni unitatistički
uludo pril. umjetničin (prema umjetnica) unaokolo pril. univerzijada
uljenjivati se umjetnički unaokrug pril. univerzitet
uljepljivanje (prema uljepljivati) umjetnik - vok. id. umjetniče unapredak pril. univerzitetski

•
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJ EČ N I K

unoćati se uopćivanje (prema uopćivati) upropanj pril. urođenost instr. id. urođenošću/
-

unovačen (prema unovačiti) uopćivati upropašćivanje (prema upropašćivati) urođenosti

unovačenje (prema unovačiti) uortačiti upropašćivati urotničin (prema urotnica)
unovačiti uosmerostručiti uprtač urotnički
unovčavanje (prema unovčavati) uosmostručiti uprtača urotnik vok. id. urotniče
-

unovčavati uostalom pril. uprtnjača urotništvo

unovčiti upadač upućen (prema uputiti) uručak
unovčivanje (prema unovčivati) upaljač upućenost instr. id. upućenošću/
- uručenje (prema uručiti)
unovčivati upaljivač upućenosti uručiti
unučad upamćen (prema upamtiti) upućivač uručivanje (prema uručivati)
unuče uparađen (prema uparaditi) upućivačica uručivati
unučica upečen (prema upeći) upućivački uručljiv
unučić upeći - prez. upečem, aor. 2/3. id. upeče upućivanje (prema upućivati) urudžba
unutarjezični upetero pril. upućivati urudžbeni
unutarnjopolitički upeterostručiti uputnički usadak gen. id. usatka, nom. mn. usaci (v. § 50)
-

unutarrečenični upetostručiti uračunati usaditi ( utisnuti, umetnuti )

unutarstranački upijač uračunavanje (prema uračunavati) usađen (prema usaditi)
uobičajen (prema uobičajiti) uplaćen (prema uplatiti) uračunavati usađivanje (prema usađivati)
uobičajenost instr. id. uobičajenošću/
- uplaćivanje (prema uplaćivati) uračunljiv usađivati
uobičajenosti uplaćivati uračunljivost instr. id. uračunljivošću/
- usahnuće (prema usahnuti)
uobičajiti upočetku pril. uračunljivosti usedmerostručiti
uobličavanje (prema uobličavati) upola pril. uradak gen. id. uratka, nom. mn. uraci (v. § 50)
- usedmostručiti
uobličavati upomoć pril. urašćivan;e (prema urašćivati) useljeničin (prema useljenica)
uobličen (prema uobličiti) upomoć uzv. urašćivati useljenički
uobličenost instr. id. uobličenošću/
- upoprijeko pril. urbanistički useljenik - vok. id. useljeniče
uobličenosti uposleničin (prema uposlenica) ureći prez. urečem/urekuem,
- ushićen (prema ushititi)
uobličiti uposlenički aor. 2/3. id. ureče ushićenost instr. id. ushićenošću/
-

uobličivanje (prema uobličivati) uposlenik - vok. id. uposleniče uredničin (prema urednica) ushićenosti
uobličivati upotreba (v. § 26) urednički ushićenje (prema ushititi)
uočavanje (prema uočavati) upotrebljavan (prema upotrebljavati) (v. § 26) urednik vok. id. uredniče
- ushićivanje (prema ushićivati)
uočavati upotrebljavanje (prema upotrebljavati) uredski ushićivati
uočen (prema uočiti) (v. § 26) uređaj ushititi
uoČi prij. upotrebljavati (v. § 26) uređen (prema urediti) ushodati se
uočiti upotrebljiv (v. § 26) uređenost - instr. id. uređenošću/uređenosti ushtjeti prez. ushtijem/ushtjednem,
-

uočljiv upotrijebiti uređenje (prema urediti) imp. ushtij/ushtjedni, aor. ushtjeh/

uočljivost instr. id. uočljivošću/uočljivosti
- upotrijebljen (prema upotrijebiti) uređivač ushtjedoh, glag. prid. rad. ushtio
uokolo pril. upravljač uređivačica - žen o ushtjela
uokrug pril. upravljačica uređivački usidjelica
uopćavanje (prema uopćavati) upravljački uređivanje (prema uređivati) usidjeličin (prema usidjelica)
uopćavati upravo pril. uređivati usidjelički
uopće pril. uprćen (prema uprtiti) ureja usidj elištvo
uopćen (prema uopćiti) upreći urijeđen (prema urijediti) usisač
uopćenost instr. id. uopćenošću/
- uprijeti prez. uprem, imp. upri, aor. uprijeh,
- urijetko pril. usisavač
uopćenosti glag. prid. rad. upro
- žen o uprla, urođen (prema uroditi) usisivač
uopćenje (prema uopćiti) glag. pril. prošo uprijevši/uprvši urođenica nsitno pri/.
uopćiti upriličiti urođenik vok. id. urođeniče
- usjeći prez. usiječem (v. § 28.3 )
-

..__________________________________________________________________________________�._
 ...

1 4 . PRAVOPISNI RJEČ NIK

1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

usjed uskraćivanje (prema uskraćivati) uspeti se usrećiteljica

usjedati uskraćivati uspijevanje (prema uspijevati) usrećiti
usjediti uskratiti uspijevati (nesvrš. prema svrš. uspjeti) usrećivanje (prema usrećivati)
usjedjeti - glag. prid. rad. usjedio - žen. uskrsni (i uskršnji) uspinjača usrećivati
usjedjela, glag. pri!. proš. usjedjevši uskrsnuće (prema uskrsnuti) uspinjati se usred prij.
usjek - gen. mn. usjeka uskršnjača uspjeh - gen. mn. uspjeha usredotočen (prema usredotočiti)
usjeklina uskršnji (i uskrsni) uspješan usredotočenost - Instr. id. usredotočenošću/
usjemeniti (se) uslast pril uspješnica usredotočenosti
usjesti - glag. prid. rad. usjeo - žen. usjela uslast UN uspješnost - instr. id. uspješnošću/ usredotočenje (prema usredotočiti)
usjev - gen. mn. usjeva uslij ed prij. uspješnosti usredotočiti
uskipjelost - instr. id. uskipjelošću/ uslijediti uspjeti - prez. uspijem, imp. uspij, aor. uspjeh, usredotočivanje (prema usredotočivati)
uskipjelosti usmeni glag. prid. rad. uspio - žen. uspjela, usredotočivati
uskipjeti - glag. prid. rad. uskipio - žen. usmina glag. pril. proš. uspjevši ustanički
uskipjela, glag. pri!. proš. uskipjevši usmjerač uspjevati se (prema pjevati) ustanik - vok. id. ustaniče
uskiptjeti - glag. prid. rad. uskiptio - žen. usmjeravač usplahiren (prema usplahiriti se) ustavotvorac - vok. jd. ustavotvorče
uskiptjela, glag. pril. proš. uskiptjevši usmjeravanje (prema usmjeravati) usplahirenost - instr. id. usplahirenošću/ ustavotvoran
uskladiti usmjeravati usplahirenosti usto prif.
usklađen (prema uskladiti) usmjeren (prema usmjeriti) usplamćivanje (prema usplamćivati) ustobočen (prema ustobočiti se)
usklađenost - instr. id. usklađenošću/ usmjerenost - instr. id. usmjerenošću/ usplamćivati ustobočiti se
usklađenosti usmjerenosti usplamtjelost - instr. id. usplamtjelošću/
ustoličen (prema ustoličiti)
usklađenje (prema uskladiti) usmjerenje (prema usmjeriti) usplamtjelosti
ustoličeuje (prema ustoličiti)
usklađivač usmjeriti usplamtjeti - glag. prid. rad. usplamtio - žen.
ustoličiti
usklađivačica usmjerivač usplamtjela, glag. pril. proš. usplamtjevši
usklađivački ustoličivanje (prema ustoličivati)
usmjerivanje (prema usmjerivati) usporedan
usklađivanj e (prema usklađivati) ustoličivati
usmjerivati usporedba
usklađivati ustopce pri!.
usmrćen (prema usmrtiti) usporedivost - instr. id. usporedivošću/
usklični usmrćenje (prema usmrtiti) usporedivosti ustopice pri!.
uskličnik usmrćivanje (prema usmrćivati) uspoređen (prema usporediti) ustostručiti
usklik usmrćivati uspoređivanje (prema uspoređivati) ustrčati se
usklikivati usmrdjeti se - glag. prid. rad. usmrdio se uspoređivati ustreperiti
uskliknuti - žen . usmrdjela se, uspostava ustreptalost - instr. id. ustreptalošću/
uskočiti glag. pril. pr�š. usmrdjevši se uspostaviti ustreptalosti
uskočki usmrđen (prema usmrdj eti se) uspostavljati ustreptati - prez. ustrepćem, imp. ustrepći
uskoća usnača uspravan ustrijeliti
uskog1av usneni uspraviti ustrijeljen (prema ustrijeliti)
uskogrudan usni uspravljati ustručavan;e (prema ustručavati se)
uskogrudnost - instr. id. uskogrudnošću/ usničica uspravnost - instr. id. uspravnošću/ ustručavati se
uskogrudnosti usnijetiti se uspravnosti ustvari pri!.
uskok - vok. id. uskoče uspaljenica usprkos prij. ustvrditi
uskokodakati se - prez. uskokodačem se, uspaljeničin (prema uspaljenica) usprotiviti se ustvrđen (prema ustvrditi)
imp. uskokodači se uspaljenik - vok. id. uspaljeniče uspuhati se ustvrđivanje (prema ustvrđivati)
uskoro pril uspaljenost - instr. id. uspaljenošću/ usput pril ustvrđivati
uskostručan uspaljenosti usputni usuđivanje (prema usuđivati se)
uskotračan uspavljivač usrećenost - instr. jd. usrećenošću/ usuđivati se
uskovitlati uspavljivačica usrećenosti usuprot prij.
uskraćen (prema uskratiti) uspavljivački usrećitelj usuprot pri!.

•
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

ususret prijo utemeljivač utopljeničin (prema utopljenica) uviđavnost - instr. id. uviđavnošću/
usvojenički utemeljivačica utopljenički uviđavnosti
usvojenik - vok. id. usvojeniče utemeljivački utopljenik - vok. id. utopljeniče uvijač
ušančen (prema ušančiti) utičnica utovarivač uvijača
ušančenje (prema ušančiti) utikač utrčati uvijek pri!.
ušančiti utilitaristički utrčavanje (prema utrčavati) uvijenost - instr. id. uvijenošću/uvijenosti
uščavrijati se utiskivač utrčavati uvis pri!. ; skok uvis, ruke uvis ! , plamen se
uščuvan (prema uščuvati) utjecaj utrnuće (prema utrnuti) dizao uvis
uščuvanost - instr. jd. uščuvanošću/ utjecajan utroje prit. uvjeravanje (prema uvjeravati)
uščuvanosti utjecaj nost - instr. id. utjecajuošću/ utrostručen (prema utrostručiti) uvjeravati
uščuvati utjecaj nosti utrostručenost - instr. jd. utrostručenošću/ uvjeren (prema uvjeriti)
ušće utjecanje (prema utjecati) utrostmčenosti uvjerenost - instr. id. uvjerenošću/
ušećeriti utjecati - prez. utječem, imp. utječi utrostručiti uvjerenosti
ušesterostručiti utjeha utržak - gen. id. utrška, nom. mn. utršci uvjeriti
ušestostručiti utjelovitelj utučen (prema utući) uvjerljiv
ušetati ( ući šetajući ) - prez. ušećem/ušetam, utjeloviti utučenost - instr. jd. utučenošću/utučenosti uvjerljivost - instr. id. uvjerljivošću/
imp. ušeći/ušetaj utjelovljen (prema utjeloviti) utući - prez. utučem, aor. 2/3. jd. utuče uvjerljivosti
ušićariti utjelovljenje (prema utjeloviti) ututanj prit. uvjet - gen. mn. uvjeta
uširoko prit. utjelovljivanje (prema utjelovljivati) utvrdo pri!. uvjetan
uštedjeti - glag. prid. rad. uštedio - žen. utj elovljivati utvrđen (prema utvrditi) uvjetovanost - instr. id. uvjetovanošću/
uštedjela, glag. pril. proš. uštedjevši utjerati utvrđenost - instr. id. utvrđenošću/ uvjetovanosti
ušteđen (prema uštedj eti) utjeravanje (prema utjeravati) utvrđenosti uvjetovanje (prema uvjetovati)
ušteđevina utjeravati utvrđenje (prema utvrditi) uvjetovati
ušutjeti - glag . prid. rad. ušutio - ženo utjeriv utvrđivanje (prema utvrđivati) uvježban (prema uvježbati)
ušutjela, glag. pril. proš. ušutjevši utjerivač utvrđivati uvježbanost - instr. id. uvježbanošću/
utaći - aor. 2/3. id. utače utjerivačica uvečer pri!. uvježbanosti
utajivač utjerivanje (prema utjerivati) uvećanica uvježbati
utajivačica utjerivati uvećanje (prema uvećati) uvježbavanje (prema uvježbavati)
utajivački utjerivost - instr. Id. utjerivošću/utjerivosti uvećati uvježbavati
utaman pril. utjerljiv uvećavanje (prema uvećavati) uvlačenje (prema uvlačiti)
utamničen (prema utamničiti) utjerljivost - instr. id. utjerljivošću/ uvećavati uvlačiti
utamničenica utjerljivosti uveličati uvlakač
utamničenički utješan uveličavanje (prema uveličavati) uvlas pri/.
utamničenik - vok. id. utamničeniče utješitelj uveličavati uvodničar
utamničenje (prema utamničiti) utješiteljica uvelike pril. uvođen (prema uvoditi)
utamničiti utješiteljičin (prema utješiteljica) uveliko prit. uvođenje (prema uvoditi)
utanačen (prema utanačiti) utješiti uvenuće (prema uvenuti) uvojačen (prema uvojačiti)
utanačenje (prema utanačiti) utješiv uvesti - prez. uvedem uvojačenje (prema uvojačiti)
utanačiti utješljiv uvesti (prema nesvrš. uvoziti) - prez. uvezem uvojačiti
utanačivanj e (prema utanačivati) uto pril. uvesti (prema nesvrš. vesti) - prez. uvezem uvojak
utanačivati utočište uvidjeti - glag. prid. rad. uvidio - žen . uvojčić
utančanost - Instr. jd. utančanošću/ utočiti uvidjela, glag. pril. proš. uvidjevši uvrći se
utančanosti utočni uviđaj uvreda (v. § 26)
utančati utoliko vez. uviđanje (prema uviđati) uvreditelj (v. § 26)
uteći - prez. utečem/uteknem, utonuće (prema utonuti) uviđati uvrediteljica (v. § 26)
aor. 2/3. id. uteče utopistički uviđavan uvredljiv (v. § 26)

"______________________________________________________
 ------ --
!
14. PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

uvredljivost instr. id. uvredljivošću/

- uzbuđivati uzročničin (prema uzročnica) vagač
uvredljivosti (v. § 26) uzdah uzročnik - vok. id. uzročniče vagon
uvređenik vok. id. uvređeniče (v. § 26)
- uzdanica uzročnost instr. jd. uzročnošću/uzročnosti
- vagon-cisterna (v. § 208)
uvrh prij. uzdaničin (prema uzdanica) uzrok vagon-restoran (v. § 208)
uvrijediti uzdanik - vok. id. uzdaniče uzsaditi se ( intenzivno saditi ) vakuum
nvrijeđen (prema uvrijediti) uzdaščić uzšetati se ( intenzivno šetati ) - prez. uzšećem sei valorizacija
uvrijeđenost - instr. id. uvrijeđenošću/ uzdići uzšetam se, imp. uzšeći se/uzšetaj se valorizacijski
uvrijeđenosti uzdignuće (prema uzdignuti) uzurpacija valutak - nom. mn. valud (v. § 50)
uvrij ežen (prema uvrij ežiti se) uzdlaku pril. uzveličati valjaoničar
uvriježenost instr. id. uvriježenošću/
- uzdravlje uz\( uzvičan valjaonički
uvriježenosti uzdUŽ prij. uzvik valjčan
uvriježiti se uzgajivač uzvodni valjčić
uvršćivanje (prema uvršćivati) uzgajivačica uzvraćanje (prema uzvraćati) vamp
uvršćivati uzgajivački uzvraćati vamp-žena (v. § 208)
uvrtač uzgorpril. uzvraćen (prema uzvratiti) vanilija
uvrtjeti - glag. prid. rad. uvrtio žen o
- uzgred pril. uzvrtjeti se - glag. prid. rad. uzvrtio se ženo
-
vanjskopolitički
uvrtjela, glag. pril. prošo uvrtjevši uzvrtjela se, glag. pril. prošo uzvrtjevši se vapnenački
uzičica
uvučen (prema uvući) uzzidati se ( intenzivno zidati ) varičele (vodene kozice ) im .
uzići prez. uziđem, imp. uziđi, aor. uziđoh
-
varijanta
uvučenost instr. jd. uvučenošću/uvučenosti
- uzidati (zidajući ugraditi ) užeći
uvući - prez. uvučem, aor. 2/3. jd. uvuče uželjeti se - glag. prid . rad. uželio se - ženo varijete - gen. id. varijetea
uziđivan (prema uziđivati)
uželjela se, glag. pril. prošo uželjevši se varijetet
uzaći prez. uzađem, imp. uzađi, aor. uzađoh
- uziđivati
užigač varijetetni
uzadnje pril. uzjoguniti
užigačica varijetetski
uzadnju pril. uzletjeti - glag. prid. rad. uzletio - ženo
uzaimati prez. uzaimam/uzaimljem
- uzletjela, glag . pril. prošo uzletjevši užitak - nom. mn. užici (v. § 50) varjača
uživjeti se glag. prid. rad. uživio se ženo varmećki
uzajaman uzlijetanje (prema uzlijetati) - -

uživjela se, glag. pnl. prošo uživjevši se varmeđa (i varmeđija)

uzajamnost instr. id. uzajamnošću/
- uzlijetati - prez. uzlijećem, imp. uzlijeći varmeđija (i varmeđa)
uzajamnosti uzmaći - aor. 2/3. jd. uzmače uživo pril.
užlijebiti vaterpolistički
uzajmiti prez. uzajmim
- uzmoći vaterpolo
uzajmljen (prema uzajmiti) užlijebljen (prema užlijebiti)
uzmućen (prema uzmutiti) vaterpolski
uzajmljivač užlijebljeuost - Instr. id. užlijebljenošću/
uzmućivanje (prema uzmućivati) vatrenjača
uzajmljivačica užlijebljenosti
uzmućivati vatrogasac vok. id. vatrogašče
-

uzajmljivački užIjebina
l1zmućkati vatrootporan
uzak odr. obI. uski užijebijenje (prema užlijebiti)
- uznemoći vatrostalan
uzalud pril. užljebljivauje (prema užijebljivati)
uznesen (prema uznijeti i prema uznesti) vaučer
uzaman pnf. užij ebljivati
uzničar vazdan pril.
uzastopce pril. uzničarka vazdaživ
uzasve pril. uznički važeći prid.
uzašašće uznijet (prema uznijeti r prema uznesti) večer
uzbrce (prema uzbrdo) (v. § 50) pril. uznijeti prez. uznesem, imp. uznesi,
- v večera
uzbrdica aor. uznijeh/uznesoh, glag. pnd. rad. uznio večeranje (prema večerati)
uzbrdo pril. - žen o nznijela, glag. pril. prošo uznijevši večeras pri/o
uzbrežje (i uzbriježje) (v. § 26) uznik vok. Id. uzniče
- vabac - gen. id. vapca, nom. mn. vapci večerašnji
uzbriježje (i uzbrežje) (v. § 26) uzor-majka (v. § 208) vabak - gen. id. vapka, nom. mn. vapci večerati
uzbuđen (prema uzbuditi) uzrečica vadičep večernica
uzbuđenje (prema uzbuditi) uzročni vađen (prema vaditi) večernja im.
uzbuđivanje (prema uzbuđivati) uzročnica vađenje (prema vaditi) večernjača

L
m
O""T ------- ------�

!
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

večernji veletržac -- gen. jd. veletršca, vok. jd. veletršče, veresija (I vjeresija) vidjelica
večernjica nom. mn. veletršci verifikacija vidjeličin (prema vidjelica)
već vez. veleučen verifikacijski vidjelo (svjetlo pri kojem se vidi; oko )
većina veleučenost instr. jd. veleučeuošću/
--
vermut vidjeti glag. prid. rad. vidio žen o vidjela,
-- --
većinom prif veleučenosti versifikacija glag. pril. prošo vidjevši
većmapril. veleučilište versifikacijski vidokrug
vedar prid. veleum veseljački viđanje (prema viđati)
vedrica (prema vedro) veleuman veslač viđati
vedro (/ vjedro) ( kanta, čabar, kaca) veleumnost instr. jd. veleumnošću/
--
veslačica viđen (prema vidjeti)
vedro pril. veleumnosti veslački viđenost instr. jd. viđenošću/viđenosti
--

vegetarijanac vok. jd. vegetarijanče

-- veličajan veslonoša viđenje (prema vidjeti)
vegetarijanizam veličajnost instr jd. veličajnošću/
--
veslonožac gen . jd. veslonošca,
-- viboriti se (I vijoriti se)
vegetarijanstvo veličajnosti vok. jd. veslonošče, nom. mn. veslonošci vijač
velecijenjen veličanstven vestern vijača
velečasni (svećenik) veličanstvenost instr. jd. veličanstvenošću/
--
vestern-junak (v. § 208) vijadukt
velečastan odr. obI. velečasni
-- veličanstvenosti vestern-roman (v. § 208) vijak
veledostojnik vok. jd. veledostojniče
-- veličanstvo vesti prez. vezem
- vijati prez. vijem
--

veledrogerija veličanje (prema veličati) veš-kuhinja (v. § 208) vijavica

velegrad veličati vešmašina vijčan
velegradski veličina vezač vijčanik
veleindnstrijalac vok. jd. veleindustrijalče
-- velik komp. veći
--
vezačica vijećanje (prema vijećati)
veleizdaja velikodostojnica vezački vijećati
veleizdajnica velikodostojničin (prema velikodostojnica) veži-driješi (v. § 272) vijeće
veleizdajničin (prema veleizdajnica) velikodostojnički vibracija vijećnica
veleizdajnički velikodostojnik vok. j d . velikodostojniče
--
viceadmiral vijećničin (prema vijećnica)
veleizdajnik vok. jd. veleizdajniče
-- velikodušan viceprvak vok. jd. viceprvače
-- vijećnički
velekupac vok. jd. velekupče
-- velikodušnost instr. jd. velikodušnošću/
--
viceprvakinja vijećnik vok. jd. vijećniče
--

velemajstor velikodušnosti vicmaher vijek nom. mn. vjekovi/vijekovi

--

veleposjed velikoposjed gen. mn. velikoposjeda

--
vičan vijenac
veleposjednica velikoposjednica vičnost instr. jd. vičnošću/vičnosti
- vijest instr. jd. viješću/vijesti
--

veleposjedničin (prema veleposjednica) velikoposjedničin (prema velikoposjednica) vidac gen. jd. vica (v. § 50 ) , vok. jd. viče
-- vijoglav
veleposjednički velikoposjednički (v. § 50) , nom. mn. vici (v. § 50) vijoglavka
veleposjednik vok. jd. veleposjedniče
-- velikoposjednik vok. jd. velikoposjedniče
--
videći prid. vijoriti se (I viboriti se)
veleposjedništvo velikoposjedništvo videodatoteka vijorog
veleposlanica velter video detekcija vijuga
veleposlaničin (prema veleposlanica) velter-kategorija (v. § 208) videoigra vijugavost instr. jd. vijugavošću/vijugavosti
--

veleposlanički veljača videokaseta (/ videokazeta) vijušac

veleposlanik vok. jd. veleposlaniče
-- veljački videokazeta (/ videokaseta) vikač
veleposlanstvo venerični videoklub vikačica
velepoštovan venerologija videonadzor vikački
velesajam ventilacija videorekorder vikarijat
velesila venuće (prema venuti) vikend
videosignal
veletrgovac vok. jd. veletrgovče
-- veprić videotečni vikend-aranžman (v. § 208)
veletrgovački vera (vjenčani prsten ) videoteka vilenjački
veletrgovina verbalistički videozapis vilenjak vok. jd. vilenjače
--

veletrgovkinja verbalizacija vidjelac gen. jd. vidioca, vok. jd. vidioče

-- viličar

G
�____________________________________________________
 1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

viličast višejezični vjedro (i vedro) ( kanta. čabar, kaca) vjerolomnički

vilični višektarnik vjeđa vjerolomnik - vok. id. vjerolomniče
vUjuščica višemjesečni vjekovan vjerolomnost - instr. id. vjerolomnošću/
vinčesterka višenacionalan vjekovanje (prema vjekovati) vjerolomnosti
vinčina višenamjenski vjekovati vjerolomstvo
vinotoča višeput pril. vjekovit vjeronaučni
vinotočje višesatni vjekovitost - instr. id. vjekovitošću/ vjeronauk
viola višesložan vjekovitosti vjeroučenica
violina višestaničan vjekovječan vjeroučeničin (prema vjeroučenica)
violinist višestoljetan vjekovječnost - instr. id. vjekovječnošću/ vjeroučenik - vok. id. vjeroučeniče
violinistica višestran vjekovječnosti vjeroučitelj
violinističin (prema violinistica) višestranost - instr. id. višestranošću/ vjenconoša vjeroučiteljica
violinistički višestranosti vjenčac vjeroučiteljičin (prema vjeroučiteljica)
violinski višestruk vjenčani vjerovanje (prema vjerovati)
violončelist višestrukost - instr. Id. višestrukošću/ vjenčanica vjerovati
violončelistica višestrukosti vjenčanik vjerovjesnica
violončelističin (prema violončelistica) višeznačan vjenčanje (prema vjenčati) vjerovjesničin (prema vjerovjesnica)
violončelo višeznačnost - instr. jd. višeznačnošću/ vjenčati vjerovjesnik - vok. id. vjerovjesniče
visibaba višeznačnosti vjenčavanje (prema vjenčavati) vjerovnica
viski - gen. id. viskija višnjevača vjenčavati vjerovničin (prema vjerovnica)
visočanstvo viteški vjenčić vjerovnički
visočina viteštvo vjera ( religija, vjeroispovijest; povjerenje) - gen. mn. vjerovnik - vok. id. vjerovniče
visočje viti - prez. vijem vjera vjerovništvo
visokobudžetni vitičar vjeran vjerozakon
visokocijenjen vitičast vjeresija (i veresija) vjerski
visokoenergetski vitičav vjernica vjesnica
visokogradnja vitkoća vjerničin (prema vjernica) vjesničin (prema vjesnica)
visokokaloričan vitkost - instr. id. vitkošću/vitkosti vjernik - yoko id. vjerniče vjesnički
visokokvalificiran vitlač vjerništvo vjesnik - vok. id. vjesniče
visokonaponski vitraj vjernost - instr. id. vjernošću/vjernosti vješač
visokoobrazovan vitraž vjerodajnica vješala
visokooktanski vivarij vjerodostojan vješalica
visokoosjetljiv vivčarica vjerodostojnost - instr. id. vješan (prema vješati)
visokorazvijen vivčaričin (prema vivčarica) vjerodostojnošću/vjerodostojnosti vješanje (prema vješati)
visokoškolac - vok. id. visokoškolče vizija vjeroispovijed - instr. id. vjeroispovijeđu/ vješati
visokoškolka vizionar vjeroispovijedi vješčev (prema vještac )
visokotlačni vizionarka vjeroispovijest - instr. id. vjeroispoviješću/ vješt
više-manje (v. § 282) pri!. vizit-karta (v. § 208) vjeroispovijesti vještac - gen. id. vješca, vok. id. vješče,
višebojac - vok. id. višebojče vizualan vjerojatan nom. mn. vješci
višebojka vizualnost - instr. id. vizualnošću/ vjerojatnost - instr. id. vjerojatnošću/ vještačenje (prema vještačiti)
višecijevni vizualnosti vjerojatnosti vještačiti
višečlan vječan vjerolomac - vok. id. vjerolomče vještački (prema vještak)
višedijelni vječit vjeroloman vještak - vok. jd. vještače
višefazni vječitost - Instr. id. vječitošću/vječitosti vjerolomka vještakinja
višeglasan vječnost - instr. id. vječnošću/vječnosti vjerolomnica vještaštvo
višegodišnji vjedrica (prema vjedro) vjerolomničin (prema vjerolomnica) vještica

- •
 ..,
1 4. PRAVOPISNI RJEČ N IK
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

vještičetina vježbenica voćnjak vojnički

vještičin (prema vještica) vježbeničin (prema vježbenica) vodeći prid. vojnik - vok. id. vojniče
vještičji vježbenički vodenbuba vojništvo
vještina vježbenik - vok. id. vježbeniče vodenbuba vojnogeografski
vjetar vježbeništvo vodencvijet - nom. mn. vodencvjetovi vojnoindustrijski
vjetrenik vlačilica vodeničar vojnomedicinski
vjetrenjača vlačiti vodeničarka vojnostrategijski
vjetrenjak vladalački vodeničica vojnostrateški
vjetrenje (prema vjetriti) vladičiti vodenični vojskovođa
vjetrić vlagomjer - gen. mn. vlagomjera vodenkonj vojvodstvo
vjetrina vlakač vodenjača vojvotkinja
vjetriti vlaknjača (
vodič onaj koji vodi ) voki-toki v. ( § 21 5) - g e n . id. voki-tokija
vjetrobran vlakovođa vodić (prema vod) volčić
vjetroelektrana vlasičav vodnički volej
vjetroenergetski vlasičavost - instr. id. vlasičavošćul vodnik - vok. id. vodniče volić
vjetrogonja vlasičavosti vodojača voltmetar
vjetrogonjast vlasnica vodobrojilo voluntaristički
vjetrokaz vlasničin (prema vlasnica) voluntarizam
vodocrpilište
vjetrolom vlasnički volj en (prema voljeti)
vodocrpni
vjetrolovka vlasnik - vok. id. vlasniče voljeti - glag. prid. rad. volio - ženo voljela
vododerina
vjetromet vlasništvo voštan
vodokotlić
vjetrometina vlasteličić vošten (prema voštiti)
vodomjer - gen. mn. vodomjera
vjetromjer - gen. mn. vjetromjera vlastodržac - gen. id. vlastodršca, vodonepropustan - odr. obI. votka
vjetropir vok. id. vlastodršče, nom. mn. vlastodršci vodonepropusni votka-martini v. ( § 21 4)
vjetropirka vlastodržački vodonosan votka-tonik v. ( § 214)
vjetrovit vlastohlepan vodoopskrba vozac - gen. jd. vosca, nom. mn. vosci
vjetrovitost - instr. id. vjetrovitošćnl vlastohlepnost - instr. id. vlastohlepnošćul vodoplavan vozač
vjetrovitosti vlastohlepnosti vodoprivreda v. ( § 26) vozačica
vjetrovka vlastoljubac - gen. id. vlastoljupca, vodosijek vozački
vjetrnlja vok. id. vlastoljupče, nom. mn. vlastoljupci vodoskok vozidba
vjetruša vlastoljubivost - instr. id. vlastoljubivošćul vodotočje vožnja
vjeverica vlastoljubivosti vodotoranj vrabac - gen. id. vrapca, vok. id. vrapče,
vjeveričica vlastoljublje vodozaštita nom. mn. vrapci
vjeveričić vlastoljupka - gen. mn. vlastoljubakal vodozemac - vok. id. vodozemče vrač
vjeveričin (prema vjeverica) vlastoljupka/vlastoljupki vodstvo vračanje (prema vračati)
vjeveričji vlastoručan vođa vračar
vježba voajer vođen (prema voditi) vračara
vježbač voajerka vođenj e (prema voditi) vračarica
vježbačica voćar vođica vračaričin (prema vračarica)
vježbački voćarica vojačenje (prema vojačiti) vračarija
vježbališni voćaričin (prema voćarica) vojačiti vračati (prema vrač)
vježbalište voćarnica vojački vraćanje (prema vraćati)
vježbanje (prema vježbati) voćarstvo vojak - vok. id. vojače vraćati(prema vratiti)
vježbaonica voće vojarnički vraćen (prema vratiti)
vježbaonički voćka vojničić vradžbina
vježbati voćkica vojničina vragolija

_�______________________________________________________... ...________________________________________________________.-J
....

1 4. PRAVOPISNI RJEČ N I K 14. PRAVOPISNI RJEČ N I K

vranac - vok. jd. vranče vrhovnik - vok. jd. vrhovniče vucibatina zabilježba
vrančić vrhovništvo vuča zabjelasati se
vranić vrhunaravan prid. vučac zabliještati
vrapčad vrijed - nom. mn. vredovi (v. § 26) vučad zabliještiti
vrapčar vrij edan - kamp. vredniji (v. § 26) vučen (prema vući) zabludjeti - glag. prid. rad. zabludio - ženo
vrapčić vrij edeći prid. vučica zabludj ela, glag. pril. proŠo zabludjevši
vrapčji vrij editi vučić zabljeskati
vraščić vrijednosni vučina zaboga pril.
vraški vrij ednosnica vučjak - vok. jd. vučjače zaboga uzv.
vraštvo (prema vrač) vrijednost - instr. Jd. vrijednošćn/vrijednosti vučji zaboljeti - glag. prid. rad. zabolio ženo
-

vraštvo (prema vrag) vrijeđanje (prema vrijeđati) vučni zaboljela, glag. pril. proŠo zaboljevši
vratič (biljka) vrijeđati
vučnica zabražđivati
vratić (prema vrat) vrijeme - gen. jd. vremena ( v. § 26)
vući -prez. vučem. impl. vucijah/vučah zabrdski
vratolomija vrijes - nom. mn. vresovi/vrijesovi (v. § 26) vudu - gen. jd. vudna zabrđanio
vražić vrijesac
vudu-magija (v. § 208) zabrđanka
vrijesak - nom. mn. vreskovi (v. § 26)
vražićak vudu-svećenik ( v. § 208) zabrđe
vriježa
vrbotoč vuk vok. jd. vuče
-
zabređati
vriježiti se
vrč
vrištač zabrenčati
vrčast
vrištačica zabrežje (i zabriježje) (v. § 26)
vrčić
vrlodobar (ocjena) im. zabridjeti - glag. prid. rad. zabridio ženo
-
vrčina
vrpca z zabridjela, glag. pril. prošo zabridjevši
vrčonoša
vrpčica zabriježje (i zabrežje) (v. § 26)
vrćen (prema vrtjeti)
vrsnica zabučati
vrćenje (prema vrtjeti)
vrsničin (prema vrsniea) zabačen (prema zabaciti) zacičati
vrći
vrsnik zabačenost - instr. jd. zabačenošću/ zacijeliti
vrebač
vrsnoća zabačenosti zacijelo pril.
vrebačica
vrsnost - instr. jd. vrsnošću/vrsnosti zabačić (prema zabatak) (v. § 50) zacijeljen (prema zacijeliti)
vreća
vrstan - odr. obI. vrsni zacijeljeti - glag. prid. rad. zacijelio ženo
vrećast zabadač -

vrščić zacijeljela, glag. pril. prošo zacijeljevši

vrećetina zabadača
vršidba
vrećica zabadava pril. zacijenjen (prema zacijeniti)
vršidbeni
vrećina zabatak - nom. mn. zabaci!zabataci (v. § 50) zacjeljenje (prema zacijeliti i prema zacijeljeti)
vrtač
vrećurina zabavljač zacj eljivati
vrtača
vrednica (vrijedna osoba) (v. § 26) zabavljačica zacjepljivati
vrtić
vredničio (prema vrednica) (v. § 26) zabavljački zacvičati
vrtićki
vredno ća (v. § 26) vrtirep zabazdjeti glag. prid. rad. zabazdio - ženo
- zacviljeti - glag. prid. rad. zacvilio ženo
-

vrednota (v. § 26) vrtjelica zabazdjela, glag. pril. prošo zabazdjevši zacviljela, glag. pril. proŠo zacviljevši
vrednovanje (prema vrednovati) (v. § 26) vrtjeti - impl. vrćah. glag. prid. rad. vrtio zabijač zacvrčati
vrednovati (v. § 26) - ženo vrtjela zabijačica začađaviti
vremenit (v. § 26) vrtoglavica zabijeliti začađen (prema začađiti)
vremenski (v. § 26) vruć zabijeljen (prema zabijeliti) začađenost - instr. jd. začađenošću/
vremenjača (v. § 26) vrućac zabijeljeti (se) - glag. prid. rad. zabijelio (se) začađenosti
vremeplov (v. § 26) vrućica - ženo zabijeljela (se) , začađiti
vremešan (v. § 26) vrućina glag. pril. prošo zabijeljevši (se) začahuren (prema začahuriti se)
vresioa (v. § 26) vrutak - nom. mn. vruci (v. § 50) zabilješka - gen. mn. zabilježakalzabilješki/ začahurenost - instr. jd. začahurenošću/
vrhovnički vrvjeti - glag. prid. rad. vrvio - ženo vrvjela zabilješka začahurenosti

_
�________________ J� _______________ �
1 4. PRAVOPISNI RJEČ N I K
14. PRAVOPISNI RJ EČ N I K

začahuriti se zadaća zaglupljavanje (prema zaglupljavati) zahlađivanje (prema zahlađivati)

začaran (prema začarati) zadaćnica zaglupljavati zahlađivati
začaranost - instr. jd. začaranošću/ zadak - gen. id. zatka, nom. mn. zaci (v. § 50) zaglupljenost - instr. id. zaglupljenošću/ zahrđalost - instr. id. zahrđalošću/
začaranosti zadatak - nom. mn. zadaci (v. § 50) zagluplj enosti zahrđalosti
začarati zadići zaglupljivački zahrđati
začas prfl. zadijevanje (prema zadijevati) zaglupljivanje (prema zaglupljivati) zahrkati
začeće zadijevati zaglupljivati zahtijevan (prema zahtijevati)
začelje zadjeljati zaglupljujući prid. zahtijevanje (prema zahtijevati)
začepiti zadjenuti zagonetač zahtijevati
začepljen (prema začepiti) zadjeti - prez. zadijem, glag. prid. rad. zadio/ zagonetačica zahtjev - gen. mn. zahtjeva
začepljenost - instr. id. začepljenošćn/ zadjeo - ženo zadjela, glag. pril. proŠo zadjevši zagonetački zahtjevan prid.
začepljenosti zadjeven prid. zagonetka - dat.�ok. id. zagoneci!zagonetki zahtjevnica
začepljenje (prema začepiti) zadjevica (v. § 50) zahučati
začešljati zadosta pril. zagorčati zahvaćati
začet (prema začeti) zadovij ek pril. zagorčavanje (prema zagorčavati) zahvaćen (prema zahvatiti)
začetak - nom. mn. začeci (v. § 50) zadrečati zagorčavati zahvaćenost - instr. id. zahvaćenošću/
začetan zadrij emati zagorčivanje (prema zagorčivati) zahvaćenosti
začeti zadrijeti - prez. zadrem, imp. zadri, zagorčivati zahvalnički
začetnica aor. zadrij eh, glag. prid. rad. zadro - žen o zagorjeti - glag. prid. rad. zagorio - žen o zahvaljujući prijo
začetnički zadrla, glag. pri l . prošo zadrijevši!zadrvši zagorjela, glag. pril. prošo zagorjevši zahvatač
začetnik - vok. id. začetniče zadrška - gen. mn. zadržaka!zadrški/ zagovarač zahvatačica
začetništvo zadrška zagovaračica zaimač
začin zadugo pril. zagovarački zaimača
začiniti zadužbina zagovarateljičin (prema zagovarateljica) zaimati - prez. zaimam!zaimljem
začinjanje (prema začinjati) zađakoniti zagovorničin (prema zagovornica) zainaćenje (prema zainatiti se)
začinjati zafićukati zagovornički zainaćivanje (prema zainaćivati se)
začinjavac - vok. id. začinjavče zafućkati zagovornik - vok. Id. zagovorniče zainaćivati se
začinjen (prema začiniti) zagaćen (prema zagatiti) zagrađen (prema zagraditi) zainatiti se
začinjenost - instr. id. začinjenošćn/ zagađen (prema zagaditi) zagrađivanje (prema zagrađivati) zaintačiti se
začinj enosti zagađenost - instr. id. zagađenošću/ zagrađivati zaiskati - prez. zaištem!zaišćem,
začkoljica zagađenosti zagrepsti - prez. zagrebem imp. zaišti!zaišći
začudan zagađenje (prema zagaditi) zagrijati - prez. zagrijem zaista prff.
začuditi se zagađivanje (prema zagađivati) zagrijavanje (prema zagrijavati) zajam
začudo pril. zagađivati zagrijavati zajamčen (prema zajamčiti)
začuđavati zagasitocrven ( v. § 234) zagristi - prez. zagrizem zajamčiti
začuđen (prema začuditi se) zagasitosiv (v. § 234) zagrizen (prema zagristi) zaječati
začuđenost - instr. id. začuđenošću/ zagladnjeti - glag. prid. rad. zagladnio - ženo zagrižen ( zadrt, nepomirljiv, gorljiv) zajedničar
začuđenosti zagladnjela, glag. pril. prošo zagladnjevši zagrmjeti - glag. prid. rad. zagrmio - ženo zajedničarski
začuđivanje (prema začuđivati) zaglađen (prema zagladiti) zagrmjela, glag. pril. prošo zagrmjevši zajednički
začuđivati zaglađenost - instr. id. zaglađenošću/ zagrtač zajedno pril.
zaćarlijati zaglađenosti zagustjeti - glag. prid. rad. zagustio - ženo zajmiti - prez. zajmim
zaći - prez. zađem, imp. zađi, aor. zađoh zaglađivanje (prema zaglađivati) zagustjela, glag . pnl. prošo zagustjevši zajmodavac - vok. id. zajmodavče
zaćoriti zaglađivati zagnšćivanje (prema zagušćivati) zajmoprimac - vok. id. zajmoprimče
zaćurlikati - prez. zaćurličem, imp. zaćurliči zaglupjeti - glag. prid. rad. zaglupio - ženo zagušćivati zakađen (prema zakaditi)
zadačić (prema zadatak) (v. § 50) zaglupjela, glag . pril. proŠo zaglupj evši zahlađenje (prema zahladiti) zakađivanje (prema zakađivati)

j
1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K 1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

zakađivati zakoračiti zaletjeti se - glag. prid. rad. zaletio se - ženo zamj edba
zakaluđeriti se zakoračivanje (prema zakoračivati) zaletjela se, glag. pril. prošo zaletjevši se zamjena - gen. mn. zamjena
zakapčanje (prema zakapčati) zakoračivati zaliječen (prema zaliječiti) zamjenica
zakapčati zakorijeniti se zaliječiti zamjenički
zakasnjeli prid. zakorjenjivanje (prema zakorjenjivati) zalijeganje (prema zalijegati) zamjenični
zakasnjelost - instr. id. zakasnjelošću/ zalijegati zamjenik - vok. id. zamjeniče
zakorjenjivati
zakasnjelosti zalijeniti se zamjenjivanje (prema zamjenjivati)
zakovičar
zakašnjivač zalijepiti zamjenjivati
zakovrčan (prema zakovrčati)
zakašnjivačica zakovrčati
zalijepljen (prema zalijepiti) zamjenjivost - instr. id. zamjenjivošću/
zakićen (prema zakititi) zalijetanje (prema zalijetati se) zamjenjivosti
zakračunati
zakipjeti glag. prid. rad. zakipio - žen o zalijetati se - prez. zalijećem se, imp. zalijeći se zamjera - gen. mn. zamjera
-
zakratko prilo
zakipjela, glag. pril. prošo zakipjevši zalijevanj e (prema zalijevati) zamjeran
zakrčen (prema zakrčiti)
zakivač zalijevati zamjeranje (prema zamjerati)
zakrčenost - instr. id. zakrčenošću/
zakjučer pril. zalistak - gen. id. zaliska, nom. mn. zalisci zamjerati
zakrčenosti
zaklinjač zalizak - gen. id. zaliska, nom. mn. zalisci zamjeravanje (prema zamjeravati)
zakrčenje (prema zakrčiti)
zaklinjačica zalogajčić zamjeravati
zakrčiti
zaklinjački zalogajčina zamjeriti
zakrčivanje (prema zakrčivati)
zaključak zalud pril. zamjerka - gen. mn. zamjeraka/zamjerki/
zakrčivati
zaključan ( konačan ) zaludjeti - glag. prid. rad. zaludio - žen o zamjerka
zakričati
zaključan (prema zaključati) zaludjela, glag. pril. proŠo zaludjevši zamjerljiv
zakrijesiti
zaključati (zakipjeti, zavreti ) zaludo pri/. zamjetan
zakriještati
zaključati ( zatvoriti ključem ) zaludu pri/. zamjetljiv
zaksutra prilo zaluđivanj e (prema zaluđivati)
zaključavanje (prema zaključavati) zamjetljivost - instr. id. zamjetljivošću/
zakučast zaluđivati zamjetljivosti
zaključavati
zakukurijekati - prez. zakukuriječem, zalječenje (prema zaliječiti) zamjetnost - instr. id. zamjetnošću/
zaključen (prema zaključiti)
imp. zakukuriječi zalj ečivanje (prema zalječivati) zamj etnosti
zaključenj e (prema zaključiti)
zakukurikati - prez. zakukuričem, zalječivati zamočen (prema zamočiti)
zaključiti
imp. zakukuriči zaljev - gen. mn. zaljeva zamočiti
zaključivanje (prema zaključivati)
zakulisan zaljevač zamomčiti
zaključivati
zakutak - nom. mn. zakuci (v. § 50) zaljevačica zamorčad
zaključnica
zakvačiti zamaći - aor. 2/3. id. zamače zamorče
zaključno prilo
zakmečati zalagač zamalo pril. zamorčić
zakočiti zalagačica zamašćen (prema zamastiti) zamotak - nom. mn. zamoci (v. § 50)
zakonodavac - vok. id. zakonodavče zalagački zamašćivati zamračen (prema zamračiti)
zakonodavan zalagaoničar zametak - nom. mn. zameci (v. § 50) zamračenost - instr. jd. zamračenošću!
zakonomjeran zalagaoničarka zamijećen (prema zamijetiti) zamračenosti
zakonomjernost - Instr. id. zalagaonički zamijeniti zamračenje (prema zamračiti)
zakonomjernošću/zakonomjernosti zaleći zamij enjen (prema zamijeniti) zamračiti
zakonoznanac - vok. id. zakonoznanče zaleđe zamij esiti zamračivanj e (prema zamračivati)
zakopčan (prema zakopčati) zaleđen (prema zalediti) zamiješan (prema zamiješati) zamračivati
zakopčanost - instr. id. zakopčanošću/ zaleđenost - instr. id. zaleđenošću/ zamiješati zamrčiti (zamrljati, zapackati )
zakopčanosti zaleđenosti zamiješen (prema zamijesiti) zamrći ( smračiti se) - aor. 2/3. jd. zamrče
zakopčati zaleđenje (prema zalediti) zamijetiti zamrijeti - prez. zamrem, imp. zamri,
zakopčavanje (prema zakopčavati) zaleđivanje (prema zaleđivati) zamjećivanje (prema zamjećivati) aor. zamrijeh, glag. prid. rad. zamro - ženo

I
zakopčavati zaleđivati zamjećivati zamrla, glag. pril. prošo zamrijevši/zamrvši

J
 1 4 . PRAVOPISNI RJEČ NIK 1 4 . PRAVOPISNI RJ EČ N I K

zamrzivač zaodjenuti zapjeniti zapovjednik - vok. i d . zapovjedniče

zamrzjeti - glag. prid. rad. zamrzio - ženo zaodjeti - prez. zaodijem, glag. prid. rad. zapjenušiti se zapovjedništvo
zamrzj ela, glag. pril. prošo zamrzjevši zaodiolzaodjeo - žen o zaodjela, zapjenjen (prema zapjeniti) zapovjeđen (prema zapovjediti)
zamrznuće (prema zamrznuti) glag. pril. prošo zaodjevši zapjenjenost - instr. id. zapjenjenošću! zaprašivač
zamučati (zašutjeti ) zaodjeven prid. zapj enjenosti zapravo pri!.
zamućen (prema zamutiti) zaokretač zapjenjivanje (prema zapjenjivati) zaprečavanje (prema zaprečavati) (v. § 26)
zamućenost - instr. jd. zamućenošću/ zaorati zapjenjivati zaprečavati (v. § 26)
zamućenosti zaostatak - nom. mn. zaostaci (v. § 50) zapjev - gen. mn. zapjeva zaprečivanje (prema zaprečivati) ( v. § 26)
zamućenje (prema zamutiti) zaova zapjevati (svrš. prema nesvrš. zapijevati) zaprečivati (prema zapriječiti) (v. § 26)
zamući (zašutjeti, utihnuti ) - aor. 2/3. jd. zamuče zaovičić zaplamtj eti - glag. prid. rad. zaplamtio - ženo zaprećivanj e (prema zaprećivati) (v. § 26)
zamućivati zaovična zaplamtjela, glag. pril. prošo zaplamtjevši zaprećivati (prema zaprijetiti) (v. § 26)
zanatski zaović zaplijeniti zaprepašćivati
zanatstvo zapad-jugozapad (v. § 214) zaplijenjen (prema zaplijeniti) zapričati se
zanavijek pril. zapad-sj everozapad (v. § 214) zapljena - gen. mn. zapljena
zapriječen (prema zapriječiti)
zanećati zapadnoeuropski zapljenjivanje (prema zapljenjivati) zapriječenost - instr. id. zapriječenošću!
zanećkati zapadnoslavenski zapljenjivati
zapriječenosti
zanemoći zapadnoštokavski započet (prema započeti) zapriječiti
zanesen (prema zanijeti i prema zanesti) zapadnjački započeti
zaprijećen (prema zaprijetiti)
zanesenjački zapalčiti započinjanje (prema započinjati) zaprijetiti
zanijekati - prez. zaniječem, imp. zaniječi zapamćen (prema zapamtiti) započinjati
zapriseći
zanijemiti zapamćenje (prema zapamtiti) zapodijevanje (prema zapodijevati)
zaprška - gen. mn. zapržaka!zaprški!
zanijemjelost - instr. id. zanijemjelošćn! zapamćivanje (prema zapamćivati) zapodijevati
zaprška
zanijemjelosti zapamćivati zapodjenuti
zapržak - gen. id. zaprška, nom. mn. zapršci
zanijet (prema zanijeti i prema zanesti) zapečaćen (prema zapečatiti) zapodjeti - prez. zapodijem, glag. prid. rad.
zapučak
zanijeti - prez. zanesem, imp. zanesi, zapečaćivanje (prema zapečaćivati) zapodiolzapodjeo - ženo zapodjela,
zapučen (prema zapučiti)
aor. zanijehlzanesoh, glag. prid. rad. zanio zapečaćivati glag. pril. prošo zapodjevši
zapučiti
- ženo zanijela, glag . pril. prošo zanijevši zapečatiti zapodjeven prid.
zanijetost - instr. id. zanijetošću!zanijetosti zapečen (prema zapeći) zaposjedanje (prema zaposjedati) zapućen (prema zaputiti)
zanoćati zapečenost - instr. id. zapečenošću! zaposjedati
zaračunan (prema zaračunati)
zaračunat (prema zaračunati)
zanoćiti zapečenosti zaposjednuće (prema zaposjednuti)
zapećak (prema peć) zaračunati
zanovijet - instr. id. zanovijećulzanovijeti zaposjednuti
zanovijetalac - vok. id. zanovijetaoče zapeći - prez. zapečem, aor. 2/3. id. zapeče zaposjesti - glag. prid. rad. zaposjeo
zaračunavanje (prema zaračunavati)
zanovijetalica zapešćaj - ženo zaposjela zaračunavati

zanovijetalo im. zapešće zaposleničin (prema zaposlenica) zaraćen (prema zaratiti)

zanovijetanje (prema zanovijetati) zapetak - nom. mn. zapeci (v. § 50) zaposlenički zarad(i) prijo
zanovijetati zapijevanje (prema zapijevati) zaposlenik - vok. id. zaposleniče zaradšta pri!.
zanovjetač zapijevati (nesvrš. prema svrš. zapjevati) zapovij ed - instr. id. zapovijeđulzapovijedi zarađen (prema zaraditi)
zanovjetačica zapinjač zapovijedan (prema zapovijedati) zarađivač
zanovjetački zapinjača zapovijedanje (prema zapovijedati) zarađivačica
zao - odr. obI. zli, kamp. gori zapirač zapovijedati zarađivanj e (prema zarađivati)
zaobići - prez. zaobiđem, imp. zaobiđi, zapisivač zapovjediti zarađivati
aor. zaobiđoh zapisivačica zapovjedni zarana prif.
zaobiđen (prema zaobići) zapisničar zapovjednica zarašćivanje (prema zarašćivati)
zaodijevanje (prema zaodijevati) zapisničarka zapovjedničin (prema zapovjednica) zarašćivati
zaodijevati zapisnički zapovjednički zarečen (prema zareći se)

I
J J
 14. PRAVOPISNI RJ EČ N I K 1 4 . PRAVOPISNI RJEČ N I K

zareći se - prez. zarečem se!zareknem se, zasjeći - prez. zasiječem ( v. § 28.3) zasnivačica zašto prif.
aor. 2/3. jd. zareče se zasjeda - gen. mn. zasjeda zasnivački zašutjeti - glag. prid. rad. zašutio - žen o
zaredom prilo zasjedač zastarijevanje (prema zastarijevati) zašutjela, glag. pril. prošo zašutjevši
zaređen (prema zarediti) zasjedačica zastarijevati zataći - aor. 2/3. jd. zatače
zaređenje (prema zarediti) zasjedanje (prema zasjedati) zastarjelost - instr. jd. zastarjelošću/ zatamnjeti - glag. prid. rad. zatamnio - ženo
zaređivanje (prema zaređivati) zasjedati zastarjelosti zatamnjela, glag. pril. prošo zatamnjevši
zaređivati zasjediti se zastarjeti - glag. prid. rad. zastario - ženo zatečen (prema zateći)
zareščić zasjek - gen. mn. zasjeka zastarjela, glag. pri l . proŠo zastarjevši zateći - prez. zatečem/zateknem,
zarobljeničin (prema zarobljenica) zasjeka - gen. mn. zasjeka zastidjeti se - glag. prid. rad. zastidio se - ženo aor. 2/3. jd. zateče

zarobljenički zasjena - gen. mn. zasjena zastidjela se, glag. pril. prošo zastidjevši se zateći - prez. zategnem
zarobljenik - vok. jd. zarobljeniče zasjenak zastiđen (prema zastidjeti se) zateščati
zaručen (prema zaručiti) zasjeniti zastirač zatikač
zaručiti zasjenjen (prema zasjeniti) zastorčić zatim pril.
zaručivanje (prema zaručivati) zasjenjenost - instr. jd. zasjenjenošću/ zastranjivač zatirač
zaručivati zasjenjenosti zastranjivačica zatiračica
zaručnica zasjenjenje (prema zasjeniti) zastraujivački zatirački
zaručničin (prema zaručnica) zasjeujivač zastrašivački zatjecati - prez. zatječem, imp. zatječi
zaručnički zasjeujivačica zastrijeti- prez. zastrem, imp. zastri, aor. zatjerati
zaručnik - vok. jd. zaručniče zasjenjivanje (prema zasjenjivati) zastrijeh. glag . prid. rad. zastro - ženo zatjeravanj e (prema zatjeravati)
zaručništvo zasjenjivati zastrla. glag. pril. prošo zastrijevši/zastrvši zatjeravati
zarudjeti - glag. prid . rad. zarudio - ženo zasjesti - glag. prid. rad. zasjeo - ženo zasjela zasrudjeti - glag . prid. rad. zastudio - ženo zatjerivanje (prema zatjerivati)
zarudjela, glag. pril. proŠo zarudjevši zaskočica zastudjela, glag. pnl. prošo zastudjevši zatjerivati
zarumenjeti - glag. prid. rad. zarumenio zaskočiti zastupničin (prema zasrupnica) zato pri!.
- ženo zarumenjela, glag. pril. prošo zaslađen (prema zasladiti) zastupnički zatočen (prema zatočiti)
zarumenjevši zaslađenost - instr. jd. zaslađenošću/ zastupnik - vok. jd. zasrupniče zatočenica
zasad(a) pri/o zaslađenosti zasvagda pri!. zatočeničin (prema zatočenica)
zasađen (prema zasaditi) zaslađivanj e (prema zaslađivati) zasvijetliti zatočenički
zasađivanje (prema zasađivati) zaslađivati zasvijetljeti - glag. prid. rad. zasvijetlio - ženo zatočenik - vok. jd. zatočeniče
zasađivati zaslijepiti zasvijetljela, glag. pril. prošo zasvijetljevši zatočeništvo
zasićen (prema zasititi) zaslijepjeti - glag. prid. rad. zaslijepio - ženo zasvjedočen (prema zasvjedočiti) zatočenje (prema zatočiti)
zasićenost - instr. jd. zasićenošću/ zaslijepjela, glag. pril. prošo zaslijepjevši zasvj edočiti zatočiti
zasićenosti zaslijepljen (prema zaslijepiti) zasvjetlucati zatočnica
zasićenje (prema zasititi) zaslijepljenost - instr. jd. zaslijepljenošću/ zasvrbjeti - glag . prid. rad. zasvrbio - žen o zatočničin (prema zatočnica)
zasićivač zaslijepljenosti zasvrbjela, glag. pril. proŠo zasvrbjevši zatočnički
zasićivački zasljepijenje (prema zaslijepiti) zašećerenost - instr. jd. zašećerenošću/ zatočnik - vok. jd. zatočniče
zasićivanje (prema zasićivati) zasljepljivač zašećerenosti zatrčati se
zasićivati zasIj epljivačica zašećeriti zatrčavanje (prema zatrčavati se)
zasigurno pri/o zaslj epljivački zaštedjeti - glag. prid. rad. zaštedio - ženo zatrčavati se
zasijati - prez. zasij em zasljepljivanje (prema zasljepljivati) . zaštedjela, glag . pri l . prošo zaštedjevši zatreptjeti - glag. prid. rad. zatreptio - ženo
zasijecanje (prema zasijecati) zasljepljivati zašteđevina zatreptjela, glag. pril. prošo zatreptjevši
zasijecati (nesvrš. prema svrš. zasjeći) zasmrađen (prema zasmraditi) zaštićen (prema zaštititi) zatrijeti - prez. zatrem, imp. zatri, aor.
zasijevati zasmrdjeti - glag. prid. rad. zasmrdio - ženo zaštićivati zatrijeh, glag. prid. rad. zatro - ženo zatrla,
zasjati zasmrdjela, glag. pril. prošo zasmrdjevši zaštitničin (prema zaštitnica) glag. pril. prošo zatrijevši/zatrvši
zasjecanje (prema zasjecati) zasniježiti zaštitnički zatrudnjeti - glag. prid. rad. zatrudnjela,
zasjecati (zasjeckati ) svrš. zasnivač zaštitnik - vok. jd. zaštitniče glag. pril. prošo zatrudnjevši

bE •
 - -.

1 4 . PRAVOPISNI RJEČ NIK 1 4 . PRAVOPISNI RJ EČ N I K

zatučen (prema zatući) zavist - instr. jd. zavišću/zavisti zavratak - nom. mn. zavraci (v. § 50 ) zdenčani
zatući - prez. zatučem, aor. 2/3. jd. zatuče zavistan (prema zavist) - odr. ob!. zavistni zavređivanj e (prema zavređivati) (v. § 26 ) zdenčar
zatupjelost - instr. jd. zatupjelošćul (v. § 49) zavređivati (v. § 26 ) zdenčarski
zatupjelosti zavitak - nom. mn. zavici (v. § 50 ) zavrh prii zdenčina
zatupjeti - glag. prid. rad. zatupio - žen. zavjera - gen. mn. zavjera zavrijediti zdesna pri!.
zatupjela, glag. pril proš. zatupjevši zavjerak završetak - nom. mn. završeci (v. § 50) zdjela - gen. mn. zdjela
zatvarač zavjerenica zavrtjeti - glag. prid. rad. zavrtio - ženo zdjelar
zatvoreničin (prema zatvorenica) zavjereničin (prema zavjerenica) zavrtjela, glag. pril proš. zavrtjevši zdjeletina
zatvorenički zavjerenički zavučen (prema zavući) zdjelica
zatvorenik - vok. jd. zatvoreniče zavjerenik - vok. jd. zavjereniče zavući - prez. zavučem, aor. 2/3. jd. zavuče zdjeličast
zatvorenocrven (v. § 234) zavjereništvo zaziđivati zdjelični
zatvorenomodar (v. § 234) zavjernica zazvečati zdravcat u zdrav zdravcat
zaufano pri!. zavjes - gen. mn. zavjesa zazvučati zdravičica
zaustavljač zavjesa - gen. mn. zavjesa zažeći združiti
zaustavljačica zavjet - gen. mn. zavjeta zažednjeti - glag. prid. rad. zažednio - žen. združivati
zauvijek pri!. zavjetan zažednjela, glag. pril. proš. zažednjevši zec - vok. jd. zeče
zauzeće zavjetnica zaželjeti - glag. prid. rad. zaželio - žen. zečad
zauzvrat pri!. zavjetničin (prema zavjetnica) zaželjela, glag. prll. proš. zaželjevši zečak
zavađač zavjetnički zaživjeti - glag. prid. rad. zaživio - ženo zečar
zavađen (prema zavaditi) zavjetnik - vok. jd. zavjetniče zaživjela, glag. pril. proš. zaživjevši zečevina
zavađenost - instr. jd. zavađenošćul zavjetovalac - vok. jd. zavjetovaoče zbirčica zečica
zavađenosti zavjetovanica zbiti zečić
zavarivač zavjetovanik - vok. jd. zavjetovaniče zbogom pri!. zečina
zavazda pri!. zavjetovanje (prema zavjetovati) zbogom UB( zečinjak
zavežljajčić zavjetovati zboka pri!. zečji
zavičaj zavjetrina zbornički zelembać
zavičajan zavjetrište zborovođa zelenaštvo
zavičajnica zavlačen (prema zavlačiti) zbratimiti zelenčica
zavičajnost - inste. jd. zavičajnošćul zavlačenje (prema zavlačiti) zbratimljen (prema zbratimiti) zeleničica
zavičajnosti zavlačiti zbrčkan zeleno-plav (v. § 240 )
zavidjeti - imp!. zaviđah, glag. prid. rad. zavidio zavodničin (prema zavodnica) zbrčkanost - instr. jd. zbrčkanošćul zelenokaderaš
- žen. zavidjela zavodnički zbrčkanosti zelenolistan - odr. obI. zelenolisni
zavidnica zavodnik - vok. jd. zavodniče zbrčkati zelenook
zavidničin (prema zavidnica) zavođen (prema zavoditi) zbrda-zdola (v. § 282) pri!. zelenoplav (v. § 234)
zavidnički zavođenje (prema zavoditi) zbrinuti zelenjeti - glag. prid. rad. zelenio - žen.
zavidnik - vok. jd. zavidniče zavojačiti zbrinjavati zelenjela
zavijač zavojevač zbrisati zemljački
zavijek pri!. zavojevačica zbrka zemljak - vok. jd. zemljače
zavijeka pri!. zavojevački zbrkanost - instr. jd. zbrkanošću!zbrkanosti zemljišnoknjižni
zavijučić (prema zavijutak) (v. § 50 ) zavojštiti zbroj zemljodjelac - vok. jd. zemljodjelče
zavijutak - nom. mn. zavijuci (v. § 50 ) zavoljeti - glag. prid. rad. zavolio - žen. zbrojiti zemljodjelka - gen. mn. zemljodjelakal
zavirač zavoljela, glag. pril. proš. zavoljevši zbrojivost - instr. jd. zbrojivošću!zbrojivosti zemljodjelki/zemljodjelka
zavisan (prema zavisiti) zavračati (prema vračati) zbućkati zemljomjer - gen. mn. zemljomjera
zavisnik - vok. jd. zavisniče zavraćati (prema vraćati) zbunjen (prema zbuniti) zemljopisac - vok. jd. zemljopišče
zavisnosloženi zavraga pri!. zdenčac zemljoposjednica

;j
'I
DE •
m l
1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK 1 4. PRAVOPISNI RJEČNIK

zemljoposjedničin (prema zemljoposjednica) zijevalo im. zlokobnica zmija

zemljoposjednički zijevanje (prema zijevati) zlokobnički zmijčad
zemljoposjednik vok. jd. zemljoposjedniče
- zijevati zlokobnik - vok. jd. zlokobniče zmij ica
zemljoradnica zijevka zlomislen (prema zlomisliti) zmijić
zemljoradničin (prema zemljoradnica) zimogrozan zlornisliti zmijinjak
zemljoradnički zimzelen zlonamjeran zmijoglav
zemljoradnik vok. jd. zemljoradniče
- zipčica zlonamjernica zmijolik
zemljovid zipka - gen. mn. zibaka!zipki!zipka zlonamjernik - vok. jd. zlonamjerniče zmijolovac - vok. id. zmijolovče
zemljovlasnica zjena zlonamjernost - instr. jd. zlonamjernošću/ značaj
zemljovlasničin (prema zemljovlasnica) zjenica zlonamjernosti značajan
zemljovlasnički zjenični zlopamtilo značajka
zemljovlasnik vok. jd. zemljovlasniče
- zjevač zlopamtiti - impf. zlopamćah značenje (prema značiti)
zemljoznanac - vok. jd. zemljoznanče zjevačica zlopatiti - impl. zlopaćah značić
zen-budist (v. § 208) zjevkati zlopatnica značiti
zen -budizam (v. § 208) zlaćan zlopatnički značka
zen-joga (v. § 208) zlaćenje (prema zlatiti) zlopatnik - vok. id. zlopatniče znakoslovij e
zenbudistički zlatonosan zloporaba znalački
zgarište zlatook zloporabijen (prema zloporabiti) znanstveničin (prema znanstvenica)
zgaziti zlatorog zlorabljen (prema zlorabiti) znanstvenički
zgažen (prema zgaziti) zlatotisak zloslutnica znanstvenik - vok. id. znanstveniče
zgnječiti zlatoust zloslutnički znanstvenofantastični
zgodimice pri! zlić zloslutnik - vok. id. zloslutniče znanstvenoistraživački
zgodimičan zlijed - instr. jd. zlijeđn!zlijedi zloslutnost instr. id. zloslutnošću!zloslutnosti
- znatiželja
zgoditak - nom. mn. zgodici (v. § 50) zlijediti - impl. zlijeđah zlosreća znatiželjan
zgoreg(a) pri!. zlijeđenje (prema zlijediti) zlosretan zobnjača
zgotoviti zlikovački zlosretnica zodijački
zgotovljen (prema zgotoviti) zlobničin (prema zlobnica) zlosretnik - vok. id. zlosretniče zodijak vok. id. zodijače
-

zgrabiti zlobnički zlostavljač zoobiologija

zgrabljen (prema zgrabiti) zlobnik vok. jd. zlobniče
- zlostavljačica zoocenoza
zgrbiti zločest zlotvor zoofarma
zgrbljen (prema zgrbiti) zločestoća zlotvorka zoogeografija
zgrčen (prema zgrčiti) zločin zloupotreba (v. § 26) zoologija
zgrčenost - instr. jd. zgrčenošću!zgrčenosti zločinac - vok. jd. zločinče zloupotrebljavanje (prema zloupotrebljavati) zoologijski
zgrčiti zločinački (v. § 26) zoološki
zgrijati - prez. zgrijem zločinka zloupotrebljavati (v. § 26 ) zoopaleontologija
zgriješiti zločinstvo zloupotrebljiv (v. § 26) zračak
zgrtač zloća zloupotrebljivost - instr. id. zloupotrebljivošću/ zračen (prema zračiti)
zgrtačica zloćko zloupotrebljivosti (v. § 26) zračenje (prema zračiti)
zgrtati - prez. zgrćem, imp. zgrći zloćud zloupotrijebiti zračiti
zgubidan zloćudan zloupotrijebljen (prema zloupotrijebiti) zračni
zguliti zloćudnica zlovoljnost - instr. id. zlovoljnošću/ zračnica
zguljen (prema zguliti) zloćudnik - vok. jd. zloćudniče zlovoljnosti zračnik
zgušćivanje (prema zgušćivati) zloćudnost - instr. jd. zloćudnošću/ zlurad zračnost - instr. id. zračnošću/zračnosti
zgušćivati zloćudnosti zluradost - instr. jd. zluradošću!zluradosti zračnjak
zijev - nom. mn. zjevovi zlodjelo gen. mn. zlodjela
- zmaj zrakočistač
zijevalica zloduh zmajić zrakočistački

·
JIi i
JI •
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK
zrakoplov zvjerinac ž ždrebina (v. § 26 )
zrakoplovac - yoko Id. zrakoplovče zvjerinjak ždrebna prid. (v. § 26 )
zrakoprazan zvjerinje žabac gen. id. žapca, vok. id. žapče,
- ždrebnost - instr. id. ždrebnošću/ždrebnosti
zrenje (prema zreti) zvjerinji nom. mn. žapci (v. § 26)
zreti (gledati) - prez. zrem
zvjerka - gen. mn. zvjerakalzvjerki/zvjerka žabić ždrepčić (v. § 26 )
zreti (sazrijevati) - prez. zremlzrimlzrijem
zvjerokradica žabnjača ždrepčina (v. § 26)
zrnčan žabočun ždrijeb - nom. mn. ždrebovi (v. § 26)
zrnčanik zvjerokradičin (prema zvjerokradica)
žabokrečina ždrijebac - gen. id. ždrijepca, yoko id.
zubac gen. id. zupca, nom. mn. zupci zvjerokrađa ždrijepče, nom. mn. ždrijepci
-
žabokrečinast
zubača zvjerski ždrijebanje (prema ždrijebati)
žabokrijek
zubačić (prema zubatac) (v. § 50) zvjerstvo - gen. mn. zvjerstvalzvjerstava žabolovac - vok. id. žabolovče ždrijebati (i ždrebati) (prema ždrijeb)
zubaričin (prema zubarica) zvjezdan žabovlatka - dat.llok. id. žabovlaci/ ždrijebe - gen. id. ždrebeta (v. § 26 )
zubatac - gen. id. zubaca (v. § 50) , zvjezdar žabovlatki (v. § 50) ždrijebiti se (prema ždrijebe)
nom. mn. zubaci (v. § 50) zvjezdarnica žalčić ždrijebljenje (prema ždrijebiti se)
zubić zvj ezdarstvo žalfija ždrijebni
zubobolja žalibože pril. ždrijelni
zvjezdast
zubotehničar žalopojka ždrijelnik
zvjezdaš
zubotehničarka žalost - Instr. id. žalošću/žalosti ždrijelo
zvjezdica
zubotehnički žalostan - odr. obi. žalosni žećca (prema žeđ)
zujača zvjezdište
žalostiti žednjeti - glag. prid. rad. žednio ženo
-

zujati zvjezdolik žandar žednjela

zulumćar zvjezdolikost - instr. id. zvjezdolikošću/ žandarčina žeđ
zupčan zvjezdolikosti žanr žeđa
zupčanica zvjezdovit žanrovski žeđač
zupčanik zvjezdoznanac - yoko id. zvjezdoznanče žar-ptica (v. § 208) žeđačica
zupčanje (prema zupčati) zvjezdoznanstvo žarač žeđanje (prema žeđati)
zupčast zvj ezdurina žardinijera žeđati
zupčati žargon želučani
zvonačnik
zupčica
zvončac žaričar želučić (prema želudac) (v. § 50)
zupčić žarišni želudac gen. id. želuca (v. § 50 ) ,
-
zvončast
zvečac žarki - komp. žarči nom. mn. želuci (v. § 50)
zvečanje (prema zvečati) zvončić
žarnjača želudnjača
zvečati zvonič žderač željezar
zvečka zvonoljevač žderačica željezara
zvijer zvonoljevački žderački željezarija
zvijere - gen. id. zvjereta zvrčak ždernjača željezni (prema željezo) (v. Dodaci)
zvijerje zvrčanje (prema zvrčati) ždrebad (v. § 26) željeznica
zvijezda zvrčati ždrebanje (prema ždrebati) željezničar
zviježđe
zvrčić ždrebast (v. § 26 ) željeznički
zviždač
zvrčina ždrebati (i ždrijebati) (prema ždrijeb) žemička
zviždačica
zvučan ždrebećak (v. § 26) ženčica
zvjerad ždrebence (v. § 26) ženičica
zvjeranje (prema zvjerati) zvučati
ždrebešce (v. § 26) ženidba
zvjerast zvučnik ždrebetina (v. § 26 ) ženoljubac - gen. id. ženoljupca,
zvjerati zvučnost - instr. jd. zvučnošću/zvučnosti ždrebica (v. § 26 ) yoko id. ženoljupče, nom. mn. ženoljupci
zvjerav zvukomjer gen. mn. zvukomjera
-
ždrebičica (v. § 26 ) ženomrštvo
rll ,
;
I
14. PRAVOPISNI RJEČNIK 14. PRAVOPISNI RJEČNIK

ženomrzac gen. jd. ženomrsea,

- živčenjak vok. id. živčenjače
-
žučljivost instr. id. žučljivošću/žučljivosti
-
župnik vok. id. župniče
-

žučnost - instr. jd. žučnošću/žučnosti žurnalistički

vok. jd. ženomršče, nom. mn. ženomrsci živičenje (prema živičiti)
žučovod žutac gen. id. žuca (v. § 50) ,
-

nom. mn. žuci (v. § 50)

ženoubojica živičiti
ženoubojičin (prema ženoubojica) živičnjak žućanica
žućenica žutičav
ženoubojstvo živinčad žutičavost - instr. jd. žutičavošću/žutičavosti
žućenje (prema žutjeti)
ženski živinče žutjenica
žućkast
ženturača živio, živjela, živjeli, živjele uzv. žutjeti impl. žućah, glag. prid. rad. žutio
žućkasto-zelen (v. § 240)
-

- ženo žutjela
žestok kamp. žešći
- živjeti glag. prid. rad. živio ženo živjela
- -
žućkastozelen (v. § 234)
žešćenje (prema žestiti) živoderac vok. id. živoderče
-
žućko žuto-smeđ (v. § 240)
žetelac vok. Id. žeteoče živomučenik vok. id. živomučeniče žuto-zelen (v. § 240)
- -
žućo
žutokljunac vok. Id. žutokljunče
-
žetelački životopisac vok. id. životopišče žudjeti - imp!. žuđah, glag. prid. rad. žudio
žutosmeđ (v. § 234)
-

žetelica živući prid. - ženo žudjela

žutozelen (v. § 234)
žeteličin (prema žetelica) žličar žuđen (prema žudjeti)
žvakač
žeton žličara žumanjak
županija žvakačica
žgoljav žličarka
župnički žvakaćaim.
žičani žličast
žičica žličica
židak odr. obi. žitki, kamp. žiđi/žitkiji
- žličina
žilavo-kilavo (v. § 242) žličnjak
žiličast žlijeb nom. mn. žljebovi
-

žiličav žlijebac gen. id. žlijepca, nom. mn. žlijepci

-

žiličica žlijebiti
žirant žlijebljenje (prema žlijebiti)
žiri gen. id. žirija
- žlijebnjak
žirić žlijezda
žiro gen. jd. žiroa
- žlijezdni (prema žlijezda) (v. § 49)
žiro-nalog (v. § 208) žljebast
žiro-račun (v. § 208) žljebić
žirokompas žljebina
žiromotor žljebovit
žirosfera žljezdani
žiroskop žljezdast
žiščica žljezdav
žiška žljezdica
žitarični žljezdobolja
žitkoća žljezdokrvica
žitkost instr. id. žitkošću/žitkosti
- žljezdokrvnost instr. id. žljezdokrvnošćul
-

žitničar žljezdokrvnosti
žitnjača žljezdotočina
žitonosan žljezdovina
žljezdovit
žitorodan žmirećke pri!.
žitorodnost instr. id. žitorodnošćul
-
žmirećki pri/.
žitorodnosti žmuljić
živčan žuč
živčanost instr. jd. živčanošću/živčanosti
- žnčan
živčenjački žučljiv

! "

II
" "
j i!
 ------

DODACI

rrz:-___�_�______�_�___"C__,,/
____________________

DRŽAVE SVIJETA I NJIHOVI GLAVNI GRADOVI
Afganistan ( Islamska Država Afganistan ) , Kabul
Albanija ( Republika Albanija), Tirana
Alžir ( Demokratska Narodna Republika Alžir), Alžir
Andora ( Kneževina Andora), Andorra la Vella
Angola ( Republika Angola), Luanda
Antigva i Barbuda - gen. Antigve i Barbude,
St. John's
Argentina ( Republika Argentina), Buenos Aires
Armenija ( Republika Armenija), Erevan
Australija (Australska Zajednica), Canberra
Austrija ( Republika Austrija), Beč
Azerbajdžan ( Republika Azerbajdžan ) , Baku
Bahami - gen. Bahama ( Bahamska Zajednica ) ,
Nassau
Bahrein ( Država Bahrein ) , Manama (AI Manamah)
Bangladeš ( Narodna Republika Bangladeš ) ,
Dhaka
Barbados, Bridgetown
Belgija ( Kraljevina Belgija ) , Bruxelles
Belize - gen. Belizea, Belmopan
Benin ( Republika Benin ) , Cotonou
Bjelorusija ( Republika Bjelorusij a), Minsk
Bocvana ( Republika Bocvana), Gaborone
Bolivija ( Republika Bolivija), La Paz
Bosna i Hercegovina, Sarajevo
Brazil ( Federativna Republika Brazi l ) , Brasma
Brunej ( Brunej Darussalam ) , Bandar Seri
Begawan
Bugarska ( Republika Bugarska), Sofija
Burkina Faso - gen. Burkine Faso,
Ouagadougou
Burundi ( Republika Burund i ) - gen. Burundija,
Bujumbura
Butan ( Kraljevina Butan) - gen. Butana,
Thimphu
1 5 . DODACI
Cipar ( Republika Cipar) - gen. Cipra, N icosia
Crna Gora ( Republika Crna Gora ) , Podgorica
Čad ( Republika Čad ) , N ' Djamena
Češka (Češka Republika), Prag
Čile ( Republika Čile) - gen. Čilea, Santiago
Danska ( Kraljevina Danska), Kopenhagen
( K0benhavn )
Dominika (Zajednica Dominike, Dominička
Zajednica), Roseau
Dominikanska Republika, Santo Domingo
Džibuti ( Republika Džibuti ) - gen. Džibutija,
Djibouti
Egipat (Arapska Republika Egipat) - gen.
Egipta, Kairo
Ekvador ( Republika Ekvador), Quito
Ekvatorska Gvineja ( Republika Ekvatorska
Gvineja), Malabo
Eritreja ( Država Eritreja), Asmara
Estonija ( Republika Estonij a), Tallinn
Etiopija ( Federalna Demokratska Republika
Etiopija), Addis Abeba
Fidži ( Republika Fidži ) - gen. Fidžija, Suva
Filipini ( Republika Filipini ) - gen. Filipina, Manila
Finska ( Republika Finska), Helsinki
Francuska ( Republika Francuska), Pariz
Gabon ( Gabonska Republika), Liberville
Gambija ( Republika Gambij a), Banjul
Gana ( Republika Gana), Accra
Grčka ( G rčka Republika), Atena
Grenada, St. George's
1 5 . DODACI
Gruzija ( Republika Gruzij a), Tbilisi
Gvajana ( Republika Gvajana) , Georgetown
Gvatemala ( Republika Gvatemala), Guatemala
Gvineja ( Republika Gvineja ) , Conakry
Gvineja Bisau ( Republika Gvineja Bisau ) - gen.
Gvineje Bisau, Bisau
Haiti ( Republika Haiti ) - gen . Haitija,
Port-au-Prince
Honduras ( Republika Honduras ) , Tegucigaipa
Hrvatska ( Republika Hrvatska ), Zagreb
Indija ( Republika I ndij a), New Delhi
Indonezija ( Republika I ndonezija), Jakarta
Irak ( Republika Irak), Bagdad ( Baghdad )
Iran ( Islamska Republika Iran ), Teheran
Irska ( Republika Irska), Dublin
Island ( Republika Islan d ) , Reykjavik
Istočni Timor ( Demokratska Republika Istočni
Timor), Dili
Italija ( Republika Italija), Rim
Izrael ( Država Izrael ) , Jeruzalem
Jamaj ka , Kingston
Japan, Tokio (Tokyo)
Jemen ( Republika Jemen ), Sana ( $an'a' )
Jordan ( Hašemitska Kraljevina Jordan ) - gen.
Jordana, Amman
Južna Koreja ( Republika Koreja), Seoul
Južnoafrička Republika, Cape Town i
Pretoria
Kambodža ( Kraljevina Kambodža), Phnom Penh
Kamerun ( Republika Kameru n ) , Douala
Kanada, Ottawa
Katar ( Država Katar) - gen. Katara, Doha
Kazahstan ( Republika Kazahstan ) , Astana
Kenija ( Republika Kenija), Nairobi
Kina ( Narodna Republika Kina), Peking ( Beij ing)
Kirgistan ( Kirgistanska Republika), Biškek
Kiribati ( Republika Kiribati ) - gen . Kiribatija,
Bairiki
Kolumbija ( Republika Kolumbija), Bogota
( Bogota)
Komori ( Islamska Federativna Republika Komori )
- gen. Komora, Moroni
Kongo ( Demokratska Republika Kongo) - gen.
Konga, Kinshasa
Kongo ( Republika Kongo) - gen. Konga,
Brazzaville
Kosovo ( Republika Kosovo ) , Priština
Kostarika ( Republika Kostarika) , San Jose
Kuba ( Republika Kuba), Havana
Kuvajt ( Država Kuvajt), Kuwait
Laos ( Narodna Demokratska Republika Laos ) ,
Vientiane
Lesoto ( Kralj evina Lesoto) - gen. Lesota, Maseru
Letonija ( Republika Letonija) ili Latvija
( Republika Latvija), Riga
Libanon ( Republika Libanon ) , Beirut
Liberija ( Republika Liberij a), Monrovia
Libija (Socijalistička Narodna Libijska Arapska
Republika), Tripoli
Lihtenštajn ( Kneževina Lihtenštaj n ) , Vaduz
Litva ( Republika Litva) , Vilnius
Luksemburg ( Luksemburško Veliko VOJvodstvo ) ,
Luxembourg
Madagaskar ( Republika Madagaskar),
Antananarivo
Mađarska ( Republika Mađarska ), Budimpešta
Makedonija ( Republika Makedonija ) , Skopje
Malavi ( Republika Malavi ) - gen. Malavija,
Lilongwe
Maldivi ( Republika Maldivi ) - gen. Maldiva,
Male
Malezija ( Malezijska Federacij a), Kuala Lumpur
Mali ( Republika Mal i ) - gen. Malija, Bamako
Malta ( Republika Malta) , Valletta
Maroko ( Kraljevina Maroko) - gen. Maroka,
Rabat
Maršalovi Otoci ( Republika Maršalovi Otoci ) ,
Majuro
Mauretanija ( Islamska Republika Mauretanij a),
Nouakchott
Mauricijus ( Republika Mauricij us), Port Louis
Meksiko (Sjedinjene Meksičke Države) - gen.
Meksika, Ciudad de Mexico
Mijanmar ( M ijanmarski Savez ) , Rangoon
Mikronezija ( Savezne Države Mikronezije), Palikir
Moldavija ( Republika Moldavij a), Chi�iniiu ili
Kišinjev
Monako ( Kneževina Monako ) - gen. Monaka,
Monaco
Mongolija, Ulan Bator
Mozambik ( Republika Mozambik), Maputo
Namibija ( Republika Namibij a), Windhoek
Nauru ( Republika Nauru ) - gen. Naurua, Yaren
Nepal ( Kraljevina Nepal ) - gen . Nepala,
Katmandu ( Khatmand u )
N iger ( Republika Niger), Niamey
Nigerija (Savezna Republika Nigerij a), Abuja
N i karagva ( Republika Nikaragva), Managua
Nizozemska ( Nizozemska Kraljevina),
Amsterdam
Norveška ( Kraljevina Norveška) , Oslo
Novi Zeland, Wellington
Njemačka (Savezna Republika Njemačka), Berlin
Obala Bjelokosti ( Republika Obala Bjelokosti),
Yamoussoukro
Oman ( Sultanat Oman ) , Muscat
Pakistan ( Islamska Republika Pakistan ) ,
Islamabad
Palau ( Republika Palau ) - gen. Palaua, Koror
Panama ( Republika Panama), Panama
Papua Nova Gvineja ( Nezavisna Država Papua
Nova Gvineja), Port Moresby
Paragvaj ( Republika Paragvaj ) , Asunci6n
Peru ( Republika Peru ) - gen. Perua, Lima
Poljska ( Republika Poljska), Varšava
Portugal ( Republika Portugal ) , Lisabon
Ruanda ( Republika Ruanda) , Kigali
Rumunjska, Bukurešt
Rusija ( Ruska Federacij a), Moskva
Salomonski Otoci, Honiara
Salvador ( Republika Salvador), San Salvador
Samoa ( Nezavisna Država Samoa) , Apia
San Marino ( Republika San Marino) - gen. San
Marina, San Marino
Saudijska Arabija ( Kraljevina Saudijska Arabija),
Rijad
Sejšeli ( Republika Sejšeli ) - gen. Sejšela, Victoria
Senegal ( Republika Senegal ) , Dakar
Sijera Leone ( Republika Sijera Leone) - gen.
Sijera Leonea, Freetown
Singapur ( Republika Singapur), Singapur
Sirija (Sirijska Arapska Republika), Damask
Sjedinjene Američke Države, Washington
Sjeverna Koreja ( Demokratska Narodna
Republika Koreja), P'yongyang
Slovačka ( Slovačka Republika), Bratislava
Slovenija ( Republika Slovenija) , Ljubljana
Somalija ( Demokratska Republika Somalij a),
Mogadishu
Srbija ( Republika Srbij a), Beograd
Srednjoafrička Republika, Bangui
Sudan ( Republika Sudan ) , Khartoum
Surinam ( Republika Surinam ) , Paramaribo
Svazi ( Kraljevina Svazi) - gen. Svazija,
Mbabane
Sveta Lucija, Castries
Sveti Kitts i Nevis ( Federacija Svetog Kittsa i
Nevisa) ili Sveti Kristofor i Nevis ( Federacija
Svetog Kristofora i Nevisa) , Basseterre
1 5 . DODACI
Sveti Toma i Princip ( Demokratska Republika
Sveti Toma i Princi p ) ili San Tome i Prinsipe
( Demokratska Republika San Tome i Prinsipe),
Siio Tome
Sveti Vincent i Grenadini, Kingstown
Španjolska ( Kraljevina Španjolska), Madrid
Šri Lanka ( Demokratska Socijalistička Republika
Šri Lanka) - gen. Šri Lanke, Colombo
Švedska ( Kraljevina Švedska) , Stockholm
Švicarska ( Švicarska Konfederacij a), Bern
Tadžikistan ( Republika Tadžikistan ) , Dušanbe
Tajland ( Kraljevina Tajland ) , Bangkok
Tajvan ( Republika Tajvan ili Republika Kina),
T'aipei
Tanzanija ( Ujedinjena Republika Tanzanija) ,
Dodoma
Togo ( Republika Togo) - gen. Toga, Lome
Tonga ( Kraljevina Tonga), N uku'alofa
Trinidad i Tobago ( Republika Trinidad i Tobago)
- gen. Trinidada i Tobaga, Port-of-Spain
Tunis ( Republika Tunis), Tunis
Turkmenistan ( Republika Turkmenistan ) ,
Ašhabad
Turska ( Republika Turska), Ankara
Tuvalu - gen. Tuvalua, Fongafale
Uganda ( Republika Uganda), Kampala
Ujedinjeni Arapski Emirati , Abu Dabi
Ujedinjeno Kraljevstvo ( Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne I rske ) , London
Ukrajina ( Republika Ukrajina), Kijev
Urugvaj ( Istočna Republika Urugvaj ) ,
Montevideo
Uzbekistan ( Republika Uzbekistan ) , Taškent
Vanuatu ( Republika Vanuatu ) - gen. Vanuatua,
Port-Vila
Vatikan ili Vatikanski Grad ili Država Grada
Vatikana
Venezuela ( Republika Venezuela) , Caracas
Vijetnam (Socijalistička Republika Vijetnam ) ,
Ho-Ši-Min ( Ho-Chi-M inh )
Zambija ( Republika Zambija), Lusaka
Zapadna Sahara, EI-Aaiun
Zelenortska Republika ili Kapverdski Otoci,
Praia
Zimbabve ( Republika Zimbabve) - gen.
Zimbabvea, Harare
1 5 . DODACI
1 5 . DODACI

PR�KOMORS!i(1 ! N �SAMOSTJU",NI T�R!TO�!J!,

MJERNE JEDINICE
TE�ITO�IJI S VISOKI M STUPNJEM AUTONOMIJE

Abhazija (Gruzija) Johnston ili Atol Johnston ( SAD)

Akrotiri ( UK) Južna Osetija (Gruzija)
Aland ili Olandski Otoci ( Finska)
Kingman Reef ili Greben Kingman ( SAD )
Američka Samoa (SAD )
Koraljnomorski Otoci (Australija)
Američki Djevičanski Otoci ( SAD)
Anguilla ili Angvila ( U K ) Macau ili Macao ( N R Kina)
Hrv. naziv Franc. naziv Znak Jedinica za veličinu
Aruba ( Nizozemska) Martinique ( Francuska)
metar metre m dulj ina
Ascension ( Saint Helena, UK) Mayotte ( Francuska)
kilogram kilogramme kg masa
Ashmore i Cartier ili Otoci Ashmore i Cartier Midway ili Atol Midway ili Otok Midway ( SAD) sekunda seconds s vrijeme
(Australija) Montserrat ( U K) kelvin kelvin K termodinamička temperatura
Nagorno-Karabah ili Gorski Karabah amper ampere A električna struja
Baker ili Otok Baker ( SAD )
(Azerbajdžan ) mol mole mol množina (količina tvari)
Bermuda ili Bermudski Otoci ( U K)
kandela candela cd svjetlosna jakost
Bouvet ili Bouvetoya ili Otok Bouvet ( Norveška) Navassa ili Otok Navassa (SAD )
Božični Otoci (Australija) Niue ( N ovi Zeland)
Britanski Djevičanski Otoci ( UK) Nizozemski Antili ( Nizozemska)
Britanski Indijskooceanski Teritorij ( UK ) Norfolk (Australija) IZVEDEN� J E D I N iCE SI
Northern Mariana Islands ili Sjeverni S POSE B N I M NAZiVIMA I ZNAKOVIMA
Cayman ili Kajmanski Otoci ( U K )
Marijanski Otoci ( SAD)
Clipperton ili Otok Clipperton ( Francuska
Nova Kaledonija ( Francuska)
Polinezija, Francuska)
Cocos Islands ili Keeling Islands ili Kokosovi Palestina ( Palestinsko Područje - Zapadna Hrv. naziv Franc. naziv Znak Jedinica za veličinu
Otoci ili Keelingovi Otoci (Australija) Obala, Gaza)
bekerel becquerel Bq radioaktivnost
Cooks Islands ili Cookovi Otoci ( Novi Zelan d ) Palmyra ili Atol Palmyra ( SAD )
Celzijev stupanj degn� Celsius "C Celzijeva temperatura**
Dhekelia ( UK) Pitcairn ili Otoci Pitcairn ( U K ) džul joule J energija, rad, toplina
Pridnjestarska Republika ( Moldavija) farad farad F električni kapacitet
Fa!roerne ili Foroyar ili Farerski Otoci ili Ovčji
Puerto Rico ili Portoriko ( SAD) grej gray Gy apsorbirana doza ionizirajućega zračenja
Otoci ( Danska)
henri henry H induktivnost
Falklands ili Falklandski Otoci ( U K) Reunion ( Bassas da India, Europa ili Otok
herc hertz Hz frekvencija
Francuska Polinezija ( Francuska) Europa, Glorioso, J uan de Nova, Tromelin )
katal katal kat katalitička aktivnost
Francuske Južne i Antarktičke Zemlje (Ile ( Francuska)
kulon coulomb C električni naboj, elektricitet
Amsterdam, Ile Saint-Paul , Iles Crozet, Iles Ross Dependency (Antarktika, Novi Zelan d )
lumen lumen lm svjetlosni tok
Kerguelen, Terre Adelie) ( Francuska) Saint Helena ili Sveta Helena ( UK ) luks lux lx osvjetljenje
Gibraltar ( UK ) Saint-Pierre-et-Miquelon ili Sveti Petar i njutn newton N sila
M i kelon ( Francuska) om ohm Q električni otpor
Grenland ( Danska)
Sala-y-Gomez (Čile) paskal pascal Pa tlak, naprezanje
Guadeloupe ili Guadalupa ( Francuska)
radijan radian rad kut
Guam ili Guahan (SAD ) Sjeverni Cipar (Turska Republika Sjeverni Cipar)
simens siemens S električna vodljivost
Guernsey ( UK ) ( Cipar)
sivert sievert Sv ekvivalentna doza ionizirajućega zračenja
Guyane ili Francuska Gijana ( Francuska) Somali land ( Somalij a)
steradijan steradian sr ugao (prostorni kut)
South Georgia i South Sandwich Islands ili tesla tesla T magnetna indukcija
Heard i McDonald ili Otoci Heard i McDonald
Južna Georgija i Južni Sendvički Otoci vat watt W snaga
(Australija)
( Falklands, UK) veber weber Wb magnetni tok
Hong Kong ( N R Kina)
Svalbard ( Norveška) volt volt V električni potencijal, električni napon
Howland ili Otok Howland ( SAD)
Tokelau ( N ovi Zeland )
I s l a de Pasqua ( Čile)
Tristan d a Cunha ( Saint Helena, UK)
Isle of Man ili Otok Man ( UK )
Turks i Caicos ili Otoci Turks i Caicos ( UK )
J a n Mayen ili Otok J a n Mayen ( Norveška) Wake ili Otok Wake ili Atol Wake ( SAD)
* SI �Medunarodni sustav (mjernih)jedinica (Le S),steme international d'unitis I The International System oJUnits).
Jarvis ili Otok Jarvis ( SAD) Wallis i Futuna il i Otoci Wallis i Futuna ili
Jersey ( UK ) Zajednica Wallisa i Futune ( Francuska)
** Posebni naziv i znak jedinice SI za izražavanje Cdzijeve temperature.
1 5 . DODACI 15. DODACI

Naziv Veza s drugim jedinicama Jedinica za veličinu Naziv Znak Veza s drugim jedinicama Jedinica za veličinu Dopušteno za
četvorni metar m' ploština (površina) morska milja 1 852 m dulj ina pomorski, riječni i zračni
kubni metar m� obujam (volumen) promet
metar u sekundi m/s brzina čvor 1 852/3 600 m/s � 0,5 1 4 m/s brzina pomorski, riječni i zračni
promet
metar u sekundi na kvadrat m/s2 ubrL8nje
ar a 1 00 m2 ploština (površina) ploština zemljišta
kubni metar u sekundi m3/s obujamski protok
hektar ha 1 00 a � 1 0 000 m' ploština (površina) ploština zemljišta
kilogram po kub nome metru kg/mJ gustoća tvari
u ( Da) - 1 ,660 540 x l O-n kg masa fizika i kemija
džul po kubnome metru J/m3 gustoća energije
džul po kilogramu J/kg specifična energija masena jedinica
džul po kilogramkelvinu J/(kg ' K) maseni toplinski kapacitet ( dalton)
kandela po četvornome metru cd/m2 svjetljivost metrički karat 0,2 g � 2 x 1 0-' kg masa masa dragulja
mol po kubnome metru mol!m3 količina koncentracije teks tex 1 0-' kg/m � 1 g/km duljinska masa tekstilna vlakna i pređa
grej u sekundi Gy/s snaga (brzina) apsorbirano doze milimetar živina mmHg 1 33 , 322 Pa 11ak izražavanje tlaka tjelesnih
stupca tekućina
njutnmetar N'm moment sile
elektronvoit eV 1 , 602 1 76 462 x 10 " J energija posebna područja
katal po kubnome metru katlm3 koncentraCija katalitičke aktivnosti
dioptrija dioptrija = m-l jakost optičkih leća optika
vat po kelvinmetru W/(K · m) toplinska pravodnost
bam b b = 1 0-21l m2 efektivni presjek fizika
voltampersekunda V·A·s prividna električna energija

Engl. naziv Hrv. naziv Znak Veza s drugim jedinicama

mile milja ml 1 609,34 m

Naziv Znak Veza s drugim jedinicama Jedinica za veličinu
yard Jard yd 91 ,44 cm
minuta min 60 s vrijeme
foot stopa fl 1 /3 yd � 30,48 cm
sat 3 600 s vrijeme
inch palac (inč, col) '" 1/12 tt � 2,54 cm
dan 86 400 s vrijeme
acre 43 560 tt' - 4 840 yd' = 4046,86 m'
gram kg/1 000 masa
galion (UK) galon gal 4,5461 L
tona 1 000 kg masa
galion (US) galon gal 231 ln' � 3, 7854 L
litra L, I' m'/1 000 obujam
pound trgovačka funta lb 0,4539 kg
bar bar 1 05 Pa tlak
pound ljekarnička funta lb 0,3732 kg
stupanj 1° � (nl1 80) rad ravni nski kut
ounce trgovačka unca oz 28,35 g
kutna minuta l'� 1 °/60 � (nl1 0 800) rad ravninski kut
ounce ljekarnička unca oz 31 , 1 g
kutna sekunda l' � 1 '160 � (nl648 000) rad ravninski kut
horsepower konjska snaga HP 745, 7 W
gon gon gon � (nl200 ) rad ravninski kut
calorie kalorija cal 4 , 1 868 J
okretaj okretaj = 2n rad ravninski kut
oil/petroleum barrel barel bbl 42 US gal � 1 59 L

* Za mjernu jedinicu litra (i litar) dopuštena su dva znaka - L i l.

f"
l,

;I
I
', ' '
1 5 , DODACI
I 15. DODACI
I
I
, I ARAPSKE I RIMSKE BROJKE

Naziv Znak Broj Primjer prefigirane jedinice

i I Jota- Y 1 024 jotagram Yg
! 1 021
I zeta- Z zetagram Zg
I eksa- E 1 0 18 eksadžul EJ
peta- P 1 0 1 :) petametar Pm
tera- T 1 0 12 teravatsat TWh Arapske brojke osnovni su znakovi za bilježenje glavnih i rednih brojeva.
919 a- G 1 09 gigapaskal G Pa
mega- M 1 00 megabekerel MBq Arapske brojke jesu: O, 1 , 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
kilo-- 1 0' kilovat kW
Arapske brojke sastavljaju se i tumače tako da se zbroje vrijednosti znakova na
hekto- 1 0' hektolitra hl
pojedinim brojevnim mjestima, pri čemu svako brojevno mjesto ima 10 puta veću
I
deka- da 1 0' dekagram dag
deci- d 1 0- 1 decilitra dl vrijednost od onoga desno od njega:
centi- 1 0-::> centimetar cm
mili- m 1 0-' milibar mbar
1 984 = 1 x 1 000 + 9 x 1 00 + 8 x 1 0 + 4 x 1

mikro- 1 0-0 mikroradijan fJ(ad 3,14 = 3 x 1 + 1 x O, 1 + 4 x O , 0 1

nano- 1 0-9 nanometar nrn

piko- p 1 0-12 pikofarad pF
femto- I 1 0-15 femtometar lm
ato- 1 0-1 8 atokulon aC
zepto- 1 0-2 1 zeptomol zmol
jokto- 1 0-24 joktogram yg Rimskim brojkama bilježe se redni brojevi - u imenima ljudi te kadšto u bilježe­
nju mjeseca u datumima, u sttučnim terminima, u bilježenju godišta (novina,
časopisa i sL) , u bilježenju stranica i dijelova knjiga (poglavlja, svezaka i sL), u bilje­
ženju godina i sl.:

Naziv Znak Veza s drugim jedinicama Benedik1 XVI.

bit (binary digit) bit, b izbor između dviju mogućnosti (O ill 1 ) Katarina II. Velika
bajt (byte) B 8 bita 1 8 . XII. 1 97 2 ,

futur I .
Matica hrvatska MMVII.
Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika , knj . I , sv, 1 , A - CENINA, Zagreb 1 98 4 .

Rimske brojke - s vrijednošću zapisanom arapskom brojkom - jesu:

Naziv Znak Veza s drugim jedinicama Primjer prefigirane jedinice
kibi- Ki 2 1 0 = 1 ,024 x 1 03 kibibajt (kibibyte) KiB V 5
mebi- Mi 2 20 "", 1 ,048 x 1 06 mebibajt (mebibyte) MiB X 10
gibi- Gi 230 "", 1 ,073 x 1 09 glblbajt (gibibyte) GiB L 50
tebi- Ti 2�o <=:< 1 ,099 X 1 01 1 tebi bajt (tebibyte) TiB e 1 00
pebi- Pi 2 50 <=:< 1 , 1 26 X 1 01 � pebibajt (pebibyte) PiB D 500
eksbi- Ei 260 "", 1 , 1 53 X 1 0 18 eksbibajt (exbibyte ) EiB M 1 000

* Umjesw navedenih prefiksoida pri tvorbi se binarnih višekratnika i nižckramika uvriježeno rabe i prefiksoidi za tvorbu
decimalnih višekratnika i nižekratnik:a (kilo-, mega-, giga-, tera- i sL, odnosno njihovi znakovi k, M, G, T i sL).
1 5 . DODACI 1 5 . DODACI

Rimske brojke sastavljaju se i tumače tako da se vrijednosti znakova zbroje slijeva KEMIJSKI ELEMENTI
nadesno, od veće vrijednosti prema manjoj . Ako je znak manje vrijednosti pisan s
lijeve strane znaka veće vrijednosti, tada se njegova vrijednost oduzima od one
znaka veće vrij ednosti:
1 = 1 , I I = 2 , I I I = 3 , IV = 4 , V = 5 , VI = 6 , VII = 7 , V I I I = 8 , IX = 9 , X = 1 0
H rvatski naziv Međunarodni naziv Atomski broj
XI = 1 1 , XII = 1 2, XIII = 1 3 , XIV = 1 4, XV = 1 5 , XVI = 1 6 , XVII = 1 7 , XVIII = 1 8, XIX = 1 9 , XX = 2 0
ajnštajnij (einsteinij) einstein/um 99
I I = 49, LI = 5 1 , LVI I I = 58, L l X = 59, CI = 1 0 1 , CIC = 1 99 , CD = 400 aktinij actinium 89
OCCVI = 706, MCM LXXIV = 1 97 4 , M MVII = 2007 aluminij aluminium 13
americij Am amerje/um 95
Nižu se najviše po tri iste brojke, ali javljaju se i nizovi od četiriju (900 = CM, kadšto
antimon Sb stibium 51
i OCCCC).
argon Ar argonum 18
arsen As arsenum 33
astat At astate 85
bakar Cu cuprum 29
barij Ba baryum 56
berilij Be beryllium 4
berklij (berkelij) Bk berkelium 97
bizmut Bi bismuthum 83
bor B bor 5
borij (bohrij) Bh bohrium 1 07
brom Br bromum 35
cerij Ce cenum 58
cezij Cs caesium 55
cink Zn zmcum 30
cirkonij Zr zireanium 40

darmštatij (darmstadtij) Ds darmstadtium 110

disprozij Oy dysprosium 66
dubnij Db dubnium 1 05
dušik N nitrogen/um 7
erbij Er erbium 68
europij Eu europium 63
fermij Fm ferm/um 1 00
fluor F fluor 9
fosfor P phosphor 15
francij Fr francium 87
gadolinij Gd gadolinium 64
galij Ga galium 31
germanij Ge german/um 32
hafnij Hf hafnium 72
hasij Hs hassium 1 08
helij He helium 2

647
1 5 . DODACI 1 5 . DODACI

I Hrvatski naziv
L-______________�____�
I Simbol I Međunarodni naziv Atomski broj I Hrvatski naziv I Simbol I Međunarodni naziv Atomski broj
hol mij Ho holmium 67 prometij Pm promethium 61

Indij ln indium 49 protaktinlj Pa protactinlum 91

iridij Ir iridium 77 raderfordij (rutherfordij) Rf rutherfordium 1 04

Iterblj Yb ytterbium 70 radij Ra radium 88

Itrij Y yttrium 39 radan Rn radon 86

jod I iodum 53 rendgenij Rg r6ntgenium 111

kadmij Cd cadmium 48 renij Re rhen/um 75

kalcij Ca calcium 20 rodij Rh rhodium 45

kalifomij Cf califomium 98 rubidij Rb rubidium 37

kalij K kalium 19 rutenij Ru ruthenium 44

kirij (kurij) Cm curium 96 samarij Sm samarium 62

kisik O oxygenium 8 selen ili selenij Se selenum 34

klor CI chlorum 17 siborglj (seaborgIj) Sg seaborgium 1 06

kobalt Co cobaltum 27 silicij Si silicium 14

kositar Sn stannum 50 skandij Sc scandium 21

kripton Kr krypton 36 srebro Ag argentum 47

krom Cr chromum 24 stroncij Sr strontium 38

ksenon Xe xenonum 54 sumpor S sulfur 16

lantan La lanthanum 57 talij TI thallium 81

litij II lithium 3 tantal Ta tantal 73

lorensij (laurenclj) Lr lawrenclum 1 03 tehnecij Tc technetium 43

luteclj Lu lutetium 71 telur ili telurij Te tel/urium 52

magnezij Mg magnesium 12 terbij Tb terbium 65

majtnerlj (meitnerij) Mt meitnerium 1 09 titan ili titanij TI titanium 22

mangan Mn manganum 25 torij Th thorium 90

mendelevij Md mendelevium 1 01 tullj Tm thulium 69

molibden Mo molibdenum 42 uglj ik C carboneum 6

natrij Na na tr/um 11 ununbij Uub ununbium 112

neodimij Nd neodymium 60 ununheksij Uuh ununhexium 116

neon Ne neon 10 ununkvadij Uuq ununquadium 114

neptunij Np neptunium 93 ununok1ij Uuo ununoctium 118

nikal Ni niccolum 28 ununpentij Uup ununpentium 115

niobij Nb niobium 41 ununseptlj Uus ununseptium 117

nobelij No nobelium 1 02 ununtrij Uut ununtrium 113

olovo Pb plumbum 82 uran ili uranij U uranium 92

osmij Os Gsm/um 76 vanadij V vanadium 23

paladij Pd palladium 46 vodik H hidrogenium

platina Pt platinum 78 volfram W wolframum 74

plutonij Pu plutonium 94 zlato Au aurum 79

polonij Po polonium 84 željezo Fe ferrum 26

praseodimij Pr praseodymium 59 živa Hg hydrargyrum 80

1 5 . DODACI 1 5 . DODACI

Hrvatski naziv Međunarodni naziv

'------�---cc-----------"-c ------ ---
Atomski b�
-----'------��
VOd i k hidrogenium 1

[Simbol =rBrvatski na� Međunarodni naziv Atomski broj He helij helium 2

Ac aktinij act/n/um 89 Hf hafnij hafn/um 72

Ag srebro argentum 47 Hg živa hydrargyrum 80

AI aluminij aluminium 13 Ho holmij holmium 67

Am americij amer/e/um 95 Hs hasij hassium 1 08

Ar argon argonum 18 I jod iodum 53

As arsen arsenum 33 ln indij indium 49

At astat astate 85 Ir iridij iridium 77

Au zlato aurum 79 K kalij kalium 19

B bor bor 5 Kr kripton krypton 36

Ba barij baryum 56 La lantan lanthanum 57

Be berilij beryll/um 4 Li litij lithium 3

Bh borij (bohrijj bohr/um 1 07 Lr lorensij (laurencij) lawrene/um 1 03

Bi bizmut b/smuthum 83 Lu lutecij lutetium 71

Bk berklij (berkelijj berkel/um 97 Md mendelevij mende/evium 1 01

Br brom bromum 35 Mg magnezij magnesium 12

C ugljik carboneum 6 Mn mangan manganum 25

Ca kalcij calc/um 20 Mo molibden mol/bdenum 42

Cd kadmij eadm/um 48 Mt majtnerij (meitnerij) meitnerium 1 09

Ce cerij cer/um 58 N dušik nitrogen/um 7

Cf kalifornij eal/fom/um 98 Na natrij natr/um 11

CI klor chlorum 17 Nb niobij n/ob/um 41

Cm kirij (kurij) cunum 96 Nd neodimij neodymium 60

Co kobalt cobaltum 27 Ne neon neon 10

Cr krom ehromum 24 Ni nikal nieeolum 28

Cs cezlJ caes/um 55 No nobelij nobelium 1 02

Cu bakar cuprum 29 Np neptun ij neptun/um 93

Db dubnij dubn/um 1 05 O kisik oxygen/um 8

Ds darmštatij (darmstadtij) darmstadt/um 110 Os osmij osm/um 76

Dy disprozij dyspros/um 66 p fosfor phosphor 15

Er erbij erb/um 68 Pa protaktinij protaet/nium 91

Es ajnštajnij (einsteinij) einstein/um 99 Pb olovo plumbum 82

Eu europij europ/um 63 Pd paladij pal/ad/um 46

F fluor fluor 9 Pm prometij promethium 61

Fe željezo ferrum 26 Po polonij polon/um 84

Fm fermij ferm/um 1 00 Pr praseodimij praseodym/um 59

Fr francij franc/um 87 Pt platina platinum 78

Ga galij gal/um 31 Pu plutonij pluton/um 94

Gd gadoliniJ gadolin/um 64 Ra radij rad/um 88

Ge germanij german/um 32 Rb rubidij rub/d/um 37

1 5 . DODACI 15. DODACI

Hrvatski naziv Međunarodni naziv Atomski broj PISMENO SLUŽBENO OBRAĆANJ E

renij rhenium 75

raderfordij (rutherfordij) rutherfordium 1 04

rendgenij r6ntgenium 111 U pismenome s e službenom obraćanju pojedinci i ustanove služe ustaljenim
Rh rodij rhodium 45 obrascima pisama.
Rn radan radan 86
Donosimo uzorke nekoliko takvih obrazaca - poslovno pismo (pojedinca i
Ru rutenij ruthenium 44

S sumpor su/fur 16
ustanove), molba, žalba, prijava na natječaj, životopis.
Sb antimon stibium 51 Na uzorcima donosimo elemente koje takvi obrasci obično sadrže (trebaju sadrža­
Sc skandij scandium 21
vati) i njihov raspored na pismu.
Se selen ili selenij se/enum 34

Sg siborgij (seaborgij) seaborgium 1 06

Si silicij si/icium 14

Sm samarij samarium 62

Sn kositar stannum 50

Sr stroncij strantium 38

Ta tantal tantal 73

Tb terbij terbium 65

Tc tehnecij technetium 43

Te tel ur ili telurij tel/urium 52

Th torij thorium 90

Ti titan ili titanij titanium 22

TI talij tha/lium 81

Tm tulij thulium 69

U uran ili uranij uranium 92

Uub ununbij ununbium 112

Uuh ununheksij ununhexium 116

Uuo ununoktij ununoctium 118

Uup ununpentij ununpentium 115

Uuq ununkvadij ununquadium 1 14

Uus ununseptij ununseptium 117

Uut ununtrij ununtrium 113

V vanadij vanadium 23

W volfram wo/framum 74

Xe ksenon xenonum 54

Y itrij yttrium 39

Yb iterbij ytterbium 70

Zn cink zineum 30

Zr cirkonij zireanium 40
1 5 . DODACI 1 5 . DODACI

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Petar Ivić

Odsjek za kroatistiku Ulica kestena 21, HR- 1 0000 Zagreb
Ivana Lučića 3, HR- l OOOO Zagreb Telefon/telefaks : (0 1 ) 345 6789
Osoba za kontakt: Josip Jurić Mobitel: 098 345 6789
Telefon/telefaks: (01) 234 5678 E-adresa: petar.ivic@yahoo.com
E-adresa: josip.juric@ffzg.hr
Zagreb, 1 8 . rujna 2005.
Zagreb, 18. rujna 2005.

Ante Kovač Ante Kovač

Računala d. o. o. Računala d. o. o.
Uliea lipa 1 8, HR- 1 0000 Zagreb Ulica lipa 18, HR- 1 0000 Zagreb

KLASA: 402-0 1 /05-08/5 55

UR. BROJ: 2005-162-07 PREDMET: Reklamacija

Poštovani!
PREDMET: Odgovor na kupoprodajnu ponudu
Dana 12. rujna 2005. dostavili ste mi neispravnu računalnu opremu ...

Poštovani!
Prilozi: 1) .. .
U vezi s vašom kupoprodajnom ponudom od 12. rujna 2005. 2) .. .
sa zadovoljstvom vas obavještavamo ...

Prilozi: 1 ) .. . S poštovanjem,
2) .. .

S poštovanjem, Petar Ivić

Josip Jurić, tajnik Odsjeka

Dostaviti: 1) Arhiva
2) Pročelnik Odsjeka za kroatistiku
1 5. DODACI 1 5 . DODACI

Krešimir Horvat Marinajozić

Ulica brijestova 23, HR- I 0040 Zagreb-Dubrava Ulica breza 3, HR- l OO l O Zagreb-Sloboština
Telefon/telefaks: ( 0 1 ) 9876 432 Telefon/telefaks : ( 0 1 ) 1 836 132
Mobitel: 098 345 6789 Mobitel: 098 265 6989
E-adresa: kresimir.horvat@yahoo.com E-adresa: marina.jozic@yahoo.com

Zagreb, 18. rujna 2005. Zagreb, 1 8 . rujna 2005.

Vijeće poslijediplomskoga studija Ministarstvo finanCija - Porezna uprava

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Područni ured Zagreb
Svetošimunska cesta 25, HR- 1 OOOO Zagreb Ispostava Zagreb - za poreze građana
Avenija Dubtovnik 32, HR- 1 OOOO Zagreb

MOLBA
ŽALBA

PREDMET: Molba za upis na poslijediplomski studij vinogradarstva i vinarstva

PREDMET: Žalba na Privremeno porezno rješenje

Poštovani l
Poštovani l
Molim vas da mi odobrite upis na poslijediplomski studij . . .
Obraćam vam se II vezi s izračunom povrata poreza II Privremenom
poreznom rješenju broj . . .
Molbi prilažem: l ) . . .
2) .. .

3) .. .
Žalbi prilažem : l ) . . .
2) .. .
3) .. .

Mentor Voditelj studija Kandidat S poštovanjem,

Dr. sc, Vinko Lozica, izv. prof. Dr. sc. Vedran Oblak, sveuč. prof. Krešimir Horvat, dipl. ing. Marina Jozić
1 5 . DODACI 1 5 . DODACI

Krešimir Horvat ŽiVOTOPIS

Ulica brijestova 23, HR- 1 0040 Zagreb-Dubrava
Telefon/telefaks: (01) 9876 432 OSOBNI PODACI
Mobitel: 098 345 6789
E-adresa : kresimir.horvat@yahoo.com Ime i prezime
Adresa
Telefon
Zagreb, 18. rujna 2005. E-adresa
Državljanstvo
Datum rodenja

PČELARSKA ZADRUGA
Ulica lipa 23, HR- l OOOO Zagreb RADNO ISKUSlVO
[ Posebno navedite podatke z a svako radno mjesto na kojem ste radili
i koje smatrate važnim, počevši od zadnjega na kojem ste radili . ]

PREDMET: Krešimir Horvat, prijava na natječaj Datumi ( o d - d o )

Naziv i adresa poslodavca
Vrsta zaposlenja I sektor
VEZA: Oglas u Poljoprivrednom vjesniku od 12. rujna 2005. Naziv radnog mjesta ili dužnosti
Glavne aktivnosti i odgovornosti
Poštovani!
IZOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJ E
Javljam se na vaš natječaj za radno mjesto pčelara ... [ Posebno navedite podatke z a svaki oblik izobrazbe i stručnog
usavršavanja koji ste prošli i koji smatrate važnim, počevšI od zadnjega
Prijavi prilažem: 1) .. . tečaja, seminara i sl. koji ste pohadal i . ]
2) .. . Datumi ( od - do )
Naziv i vrsta ustanove z a izobrazbu I stručno usavršavanje
Glavni kolegiji/uključene profesionalne vještine
Naziv dobivenog zvanja
S poštovanjem, Stupanj prema državnoj klasifikaciji

OSOBNE VJEŠTIN E I ZNANJA

Krešimir Horvat
[ Stečeni tijekom života i karijere, koji nisu nužno obuhvaćeni službenirn
potvrdama i diplomama. ]

MATERINSKI J EZIK
[ N avedite jezik. ]

r.
�
1 5 . DODACI 1 5 . DODACI

KOREKTURNI ZNAKOVI

OSTALI JEZICI
Otisak teksta korigira se (ispravlja) tako da se pogreške označe posebnim korekturnim
[ Navedite jezik i naznačite razinu poznavanja: izvrsno, dobro, osnovno. ]
znakovima. Korekturni znak ponavlja se na desnome rubu (margini) teksta, a ispravak se
Č itanje
čitko i jasno napiše desno od njega.
Pisanje
Govor
Ima li u retku (ili u dvama uzastopnim recima) više istih ispravaka, korekturni se znak
ponavlja, a ispravak piše samo jednom.
SOCIJALNE VJEŠTI N E I ZNANJA Ako je potrebno, ispravak se može i dodarno objasniti. Ako na desnoj margini nema dovoljno
mjesta, ispravak se može pisati i na ostalim marginama te u proredu.
[ Opišite te vještine i znanja i navedite gdje ste ih stekli - život i rad s drugim
Pogreš*o slovo precrta se ufpravnom ili ln
ljudima, u multikulturalnim okruženjima, na mjestima na kojima je komunikacija
l'
malo nagnuto'!:. crtom. Ima li u r':Sku vife
važna i u situacijama u kojima je timski rad ključan ( npr. kultura i sport ) i sl . ]

različitih ispravaka, crte moraju biti različi­

Lm Jt ls
ORGANIZACIJSKE VJ EŠTIN E I ZNANJA
te (dod�ju i� se crtice, male kružnice i sL) . fa !m
[ Opišite te vještine i znanja i navedite gdje ste ih stekli - koordinacija i
Pogrešne slovne skupine i riječi IMcrtaju se
organiziranje osoba, projekata i proračuna; na poslu , u dobrovoljnome radu H rue
( npr. u kulturi i sportu ) , kod kuće i sl . ] /===ll crtom. 1====1 vvd.oravnom
Ispušteno slovo ili intetpunkcijski znak
TEHNiČKE VJEŠTIN E I ZNANJA ispravljaju se tako da se p!jna susjedno slovr J ec
l o:
[ Opišite te vještine i znanja I navedite gdje ste ih stekli - o računalima, Ono se u ispravku ponavlja zajedno sa slo­
posebnim vrstama opreme, uređaja i sl . ] vom ili znakom koji treba dodati.
Ispuštena riječ ili više riječi ispravljajuVposeb­ V ,e
UMJETNiČKE VJEŠTIN E I ZNANJA nim znakovima dodavanja. Ak�eći dio teks­ � je wf'il'Šl:en
[Opišite te vještine i znanja i navedite gdje ste ih stekli - glazba, pisanje, dizajn i sl.] ta, ispravak se može navesti i na dnu stranice.
Suvišna slova ili riječi pr�cnaju se� kao l� V1 �
OSTALE VJEŠTIN E I ZNANJA pogrešna, a na rub se stavi posebni znak
[ Opišite te vještine i znanja i navedite gdje ste ih stekli - znanja koja nisu � brisanja (deleatur 'neka se briše'). i----l �
gore navedena. ]
Preokrenuta slovi, znakovi ili ilustracije fa
označuju se posebnim znakom preokretanja
VOZAČKA DOZVOLA (vertatur 'neka se okrene').
[ Kategorija. ]
Slova iz pogrešnoga pis!:!,a (fonta) i slovi!c po­ m .§:. 12 fL
grešne veličine u ispravlmse podcrtaju dvaput.
DODATNI PODACI
Premetnuta slova i riječi�spravlpJmpo­
[ Navedite sve ostale podatke koji bi mogli biti korisni, primjerice podaci sebnim znakom premetanja ili pra�ilan s� 1 Z 3 4
kontakt-osoba, preporuke i sl . ]
ozAači red6slijed brojkama.
DODACI Šro treba biti nakošeno (tiskano kurzivom,
italikom), pod�lovirom crtom.
[ N avedite svaki dodatak koji dostavljate u privitku. ]
Šro treba biti podebljano (tiskano [etom, fmr.d!
boldom), podena se dvjema tavnim crtama.
1 5 . DODACI

Što treba biti l'!Z.fI1i'Jsn�,.o_ (spaeionirano), - - - - - - - - 5(,ac!

poderta se isprekidanom crtom.
Ako je što �, a ne treba biti,
ispravlja se valovitom crtom s lukovima
otvorenima prema gore .
.L, Što treba biti pisano običnim tipom slova
(kurentom), podcrta se ravnom crtom. ___ ___ ofN:n.o.!
Umjesto da se podC1·taju, veći se dijelovi�eks­
ta mogu označiti iz!om!jenim)zagtadama . ( ) ofN:n.o.!

T
Suvišan i prevelik raZJ- mak označuje T se I T
l
posebnim znakovima sastavljanja.
l
), Ispušteg[ premalen razmak označuj e po­ � X r
k
sebnim znakovim astavljanja. �
Prevelik razmak izmedu redaka označuje se
posebnim znakom primicanja. ) -�
Premalen razmak izmedu redaka označuje (
se posebnim znakom razmican)". -<
;, ?Redak koji treba pomaknuti ulijevo
(pogrešno uvučen redak) označuje se po­
sebnim znakom.
;Jlfedak koji treba pomaknuti udesno (redak
"koji treba uvući) označuje se posebnim znakom.
Dijelovi teksta koji su 1ZIffi iz reda �
se vodoravnim crtama.
Neporavnati rubovi telesta (margine)
označuju se okomitom crto�. Ako što
treba odvojiti u novi odlomak, to se
označuje posebnim znakom.
Ako je što u novome odlomku.:-:::>
(a ne treba biti, pogrešno se rastavljeni dije­
lovi teksta povezuju krivuljom.
koje odreduju njihov pravilan redoslijed.
Prememuti reci označuju se na rubu brojkama
Nejasno otisnut eagano sc zaokruže. c)
Ispravak se opoziva tako da se na rubu pre­
crta, a označeno mjesto II tekstu p9.1.�rta se
točkicama. To znači da ostaje kako je bilo.