• rodio se u staroj i veoma uglednoj vlastelinskoj
obitelji koja je od najstarijih vremena svome gradu davala značajne i zaslužne ljude. Bili su pobožni i u svojoj su sredini imali gotovo uvijek svećenika, što je Gunduliću pružilo mogućnost da se upozna s uzburkanošću vjerskoga razdora što ga je htjela srediti katolička protureformacija IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.)
• u dubrovačkoj humanističkoj školi učitelji
su mu bili Toskanac Camillo Camilli, poznati nastavljač Tassove epopeje i učeni Petar Palikuća, prevoditelj Života Karla Borromea (s talijanskog) • na više školovanje nije odlazio i, kako se čini, nikad nije prekoračio granice svoje Republike • živio je mirno i nenametljivo IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.)
• književnu djelatnost započeo ljubavnom lirikom, ali je
istodobno pisao i kazališne komade na osnovi mitološko- pastirske građe; • ljubavne su mu pjesme izgubljene; • od deset drama što ih navodi u posveti Pjesnima pokornim kralja Davida (1621.) sačuvale su se četiri: – Galatea (nije sačuvana) – Dijana (ima 90 stihova, potpuna, sačuvana u rukopisu) – Armida (114 stihova, potpuna, sačuvana u rukopisu) – Posvetilište ljuveno (nije sačuvano) – Prozerpina ugrabljena (3 čina s prologom, sačuvana u rukopisu) – Čerera (nije sačuvana) – Kleopatra (nije sačuvana) – Arijadna (tragedija u 5 činova, tiskana u Jakinu 1633.) – Adon (nije sačuvana) – Koraljka od Šira (nije sačuvana) IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.)
• nakon svoje prve, mladenačke faze, Gundulić
je idući za već uhodanom tradicijom u hrvatskoj književnosti preveo sedam psalama i tiskao ih u Rimu 1621. godine pod naslovom Pjesni pokorne kralja Davida, s posvetom koja je u znanosti o književnosti izazvala proturječne interpretacije. Gundulić, naime, u posveti izrijekom veli kako svoje “tašte i isprazne” pjesme i dramska složenja ostavlja “u tminah” (porod od tmina) a na svjetlost izdaje Pjesni pokorne IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.)
• Gundulićev presudniji uspjeh: Suze sina
razmetnoga (Mleci 1622.) – religiozna poema uobličena u tri plača: Sagrješenje, Spoznanje, Skrušenje • građa i tema slijedi ideje katoličke obnove: odricanje od zemaljskih dobara i opredjeljivanje za duhovne vrijednosti angažirana religiozna tema; parabola iz Svetog pisma, odakle je uzeta građa. (vidi posebnu ppp) IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.)
• Dubravka (prikazana prvi put 1628.) s
pozornice govori u prvom redu iskusni dubrovački plemić, slavitelj dragocjene republikanske slobode i građanskih vrlina • u Dubravci se javlja politički čovjek (vidi posebnu ppp)