3.

SVIJET KOJI SE MIJENJA

Društvena promjena
-Promjena osnovnih društvenih institucija u određenom vremenskom periodu.
-Moderna društva odlikuje ubrzanje društvene promjene, odnosno skraćenje
vremenskog perioda u kojem dolazi do društvene promjene.
-Tri glavna faktora koja su neposredno utjecala na drušvenu promjenu su :
1. fizičko okruženje- utječe na promjenu kroz potrebu prilagođavanja klimatskim
uvjetima, a bitnu ulogu igra i razvijenost infrastrukture.
2. politička organizacija- utječe zavisno od toga da li je autokratska (uključujući
vojnu vlast) ili demokratska.
3. kulturni faktori- uključuje religije (konzervativnost- progresivnost), sistem
komunikacije (npr. Pismo) i vođstva (čuvene historijske ličnosti koje su direktno
utjecale na društvenu promjenu: vojskovođe, Božiji poslanici,političari ili naučnici).

Globalizacija

-Sociolozi koriste termin globalizacija kada govore o ovim procesima koji

intenziviraju društvene odnose i međuzavisnost širom svijeta.
-Globalizacija se podjednako odnosi na stvaranje svjetskih mreža, kao i što je
fenomen lokalnog jer utječe na naš svakodnevni život.
-Globalizacija mijenja izgled svijeta, ali i način na koji gledamo na svijet.
Uvajanjem globalne perspektive postajemo svijesniji svoje povezanosti sa
ljudima iz drugih društava,kao i problema koji nas se sve zajedno tiču: ta
perspektiva nam otkriva činjenicu da naši postupci imaju posljedice po druge, a da
svjetski problemi imaju posljedice po nas same.
Dimenzije globalizacije

-Sve veća povezanost i međuzavisnost pojedinca, grupa i država.

-Ekonomska dimenzija je najuočljivija, ali ne treba zanemariti utjecaj političkih,
društvenih i kulturnih faktora kao uzroke globalizacije, pri čemu je posebno važan
uzrok razvoja telekomunikacionih i informacionih tehnologija koje su povećale
brzinu i obim interakcija ljudi diljem svijeta.
- Razvoj globalnih komunikacija, Internet i povećano korištenje
telekomunikacionih uređaja.
-Globalizacija pojačava i integracija svjetske ekonomije.
-Globalna ekonomija nije zasnovana na poljoprivredi pa čak niti na industriji, već
sve više na informacijama (ekonomija znanja).
-Smanjuje se utjecaj nacionalnih granica, sve je slobodniji protok kapitala, roba i
usluga.

Uzroci sve veće globalizacije

-Političke promjene (okončanje Hladnog rata, stvaranje međinarodnih i

regionalnih sistema vladavine, razvoj međuvladinih kao i međunarodnih
nevladinih organizacija).
-Protok informacija (usvajanje globalne perspektive znači da ljudi sve više:
1. uviđaju da se društvena odgovornost pruža preko granica njihovih država, te
2. formulišu svoj osjećaj identiteta ne samo na osnovu pripadnosti državama već
na osnovu lokaliteta).
-Ekonomske promjene u vidu stvaranja transnacionalnih korporacija koje čine 2/3
svejtske ekonomije, kao i povećanje elektronske ekonomije.
Debate o globalizaciji

-Skeptici- smatraju da globalizacija nije nov fenomen, te da nacionalne vlade

predstavljaju glavne aktere u regulisanju i koordinaciji ključnih ekonomskih i
politički procesa.
-Hiperglobalisti- smatraju da je globalizacija suštinski nov fenomen i da proizvodi
novi globalni poredak podstaknut snažnim tokovima međunarodne trgovine i
prizvodnje; svijet bez granica gdje je uloga nacionalnih vlada znatno smanjena.
-Transformacionalisti- smatraju da se globalni poredak transformiše, ali se
zadržavaju mnogi stari obrasci, kao što je bitna uloga nacionalnih vlada:
globalizaciju smatraju dvosmjernim i dinamičnim procesom podložnim mnogim
utjecajima i promjenama.

Utjecaj globalizacije na naše živote

-Globalizacija se utječe samo na stvaranje svjetskih mreža nego i na naš

svakodnevni život i to na način da ga mijenja iz korijena.
-Globalizacija predstavlja društvenu promjenu koja redefiniše lične aspekte naših
života kao što su: porodica, rodne uloge, seksualnost, lični identitet, interakcije sa
drugima i odnos prema radu.
-Ona, također, iz korijena mijenja način na koji razmišljamo o sebi samima i o
svom odnosu sa drugim ljudima.
- Tri su ključne oblasti u kojima se ova promjena manifestira: usponu
individualizma, promjenama u obrascima rada i u značaju popularne kulture.
-Uspon individualizma označava promjenu u našim ličnim identitetima , rodnim
odnosima i u porodici. Smanjeni utjecaj tradicije znači da pojedinci moraju ulagati
više napora u profiliranje vlastitog identiteta, te živjeti na otvoreniji i refleksivniji
način kako bi se prilagodili primjenjivom ambijentu.

-Promjena u obrascima rada znači da individua rijetko obavlja cjeloživotni posao

na jednom radnom mjestu ili kod jednog poslodavca . Rad od kuće , fleksibilno
radno vrijeme i kratkoročni radni angažmani samo su neki od obrazaca rada,
uključujući i povećanje zastupljenosti žena na tržištu rada što utječe na promjene
u porodičnoj podjeli rada i rodnim odnosima.

-Razvoj popularne kulture predstavlja dobar primjer utjecaja globalizacije na

kulturu, jer se informacije, stilovi, ideje i robe šire svijetom brže nego ikada.
Hollywood je postao jedna od ključnih simbola globalne kulture koja je primarno
anglofona i kao takva ugrožava lokalne kulture.
Gledište o globalnoj kulturi kao prikrivenom imperijalizmu.
Gledište o globalizaciji kao faktoru koji doprinosi kulturnoj diferencijaciji.

Globalizacija i rizik

-Posljedice globalizacije su dalekosežne i dopiru do praktično svih aspekata

društvenog svijeta. Ipak s obzirom da je globalizacija nezavršen i po svojoj prirodi
kontradiktoran proces, prozvodi posljedice koje je teško predvidjeti i kontrolirati.
Zbog toga, o globalizaciji možemo razmišljati i u kategorijama rizika.
-Spoljašnji rizici (glad, zemljotresi, bolesti)
-Proizvedeni rizici- one koje je stvorio ljudski faktor :ekološki i rizici povezani s
proizvodnjom hrane.
-Globalno rizično društvo.
Globalizacija i nejednakost

-Globalizacija ima neujednačenu razvojnu putanju. Globalizacija napreduje brzo,

ali neujednačeno.
-Skupa sa širenjem rizika širi se i sve veća nejednakost između društava.
-Najbogatijih 1% posjeduje duplo više bogatstva nego 6,9 milijardi ljudi. Skoro
pola stanovnika planete živi na manje od 5,5 dolara dnevno.
-Globalizacija pojačava trendove nejednakosti koji su prisutni u zadnja dva
stoljeća. Dok se globalna trgovina širi, samo nekoliko zemalja u razvoju od toga
profitira.
-Bogatsvo, dohodak, resursi i proširenja koncentrisani su u razvojim drušvima, dok
se najveći dio zemalja bori sa siromaštvom, slabom ishranom, bolesti i inostranim
dugom.

REZIME : - Društvena promjena se odnosi na promjenu osnovnih društvenih institucija u

određenom vremenskom periodu.
-Fizičko okruženje, politička organizacija i kulturni faktori su tri glavna faktora koja neposredno
utječu na društvenu promjenu.
-Globalizacija se sve više odnosi na činjenicu da živimo u „jednom svijetu“ u kome naši postupci
imaju posljedicu po druge, a svjetski problemi imaju posljedice po nas same.
- Globalizaciju proizvode zajedno politički, ekonomski, kulturni i socijalni faktori , a pospješuje je
napredak informacione i relekomunikacione tehnologije koja intenzivira obim i brzinu
interakcija međi ljudima diljem svijeta.
- U debati o globalizaciji izdvajaju se tri gledišta: skeptici, hiperglobalisti i transformacionalisti.
-Globalizacija nije ograničena samo na velike, globalne sisteme, već utječe i na naš lični život:
mijenja način na koji mislimo o sebi i kako postupamo prema drugima.
Globalizacija nas suočava sa novim oblicima rizika i doprinosi globalnoj nejednakosti.