Hrvatski jezik 1 – 3 1

Leksi~ka norma

Leksi~ka norma
– odre|uje pravilnu uporabu leksika:
• hrvatskoj rije~i daje prednost u odnosu na
posu|enu rije~ Jezi~ni purizam
• izjedna~ava se uporaba dviju rije~i – nastojanje da se sve nepotrebne
• nepotrebna se rije~ uklanja iz standardnoga jezika. tu|ice zamijene hrvatskim
rije~ima.

Jezi~na norma
– sustav pravila o na~inu
kori{tenja standardnoga jezika
u op}oj uporabi: pravogovorna,
pravopisna, gramati~ka, leksi~ka
norma.

Leksik
– skup svih rije~i jednoga jezika.

Stilski neobilje`en leksik Stilski obilje`en leksik

– neutralna uporaba rje~nika. – nestandardne rije~i koje
se zbog opravdanih razloga
unose u tekstove pisane
standardnim jezikom.
Hrvatski jezik 1 – 3 2

Posu|ivanje rije~i

Konzultirali smo se sa stru~njacima.

O~arao nas je uvodni song.

[timung je bio izvrstan.

Nabavili smo novi kompjuter i printer.

Savjetovali samo se sa stru~njacima.

O~arala nas je uvodna pjesma.

Raspolo`enje je bilo izvrsno.

Nabavili smo novo ra~unalo i pisa~.

{pageti {pageti {pageti

volonter volonter dobrovoljac
aerodrom aerodrom zra~na luka
pon~o pon~o pon~o
impresija impresija dojam
`ilet `ilet `ilet
bumerang bumerang bumerang
lider lider vo|a
tastatura tastatura tipkovnica
 Hrvatski jezik 1 – 3 3

Vrste stilova

Vi{efunkcionalnost
standardnoga jezika
– sposobnost jezika da se njime mo`emo
slu`iti u svim podru~jima
`ivota i rada.

Stil – na~in usmenoga ili pisanoga izra`avanja.

Stilistika – znanost o stilu.

• razgovorni stil
• knji`evnoumjetni~ki stil (stil svakodnevne
(subjektivnost, slikovitost, komunikacije:
uporaba stilskih izra`ajnih dijalektizmi, `argonizmi,
sredstava) odstupanje od
gramati~kih pravila, govor
tijela)

Funkcionalni stilovi
standardnoga jezika:

• znanstveni stil • publicisti~ki stil

(istinitost, to~nost, (stil medija; objedinjuje
objektivnost, sa`etost; zna~ajke znanstvenoga
stru~no i znanstveno i knji`evnoumjetni~koga
nazivlje) stila)
• administrativni stil
(objektivnost, sa`etost,
kratko}a, jasno}a)
Hrvatski jezik 1 – 3 4

Privatna i slu`bena komunikacija

Komunikacijski bonton
U svakoj govornoj komunikaciji va`no je po{tivati komunikacijski bonton
– pravila o dobru i prikladnu na~inu komuniciranja. Pred vama je nekoliko
osnovnih pravila.

• Pri upoznavanju i predstavljanju pripazite na jasno i glasno izgovaranje

svoga imena.
• Uvijek govorite jasno i razgovijetno.
• Za usmeno izlaganje, poslovni razgovor i sl. dobro se pripremite.
• Va{ na~in izlaganja (rije~, izrazi, re~enica) treba biti jasan, razumljiv i
nedvosmislen.
• Izbjegavajte neprimjerene rije~i i izraze koji vrije|aju sugovornika.
• Budite dobar sugovornik – pozoran, ne upadajte u rije~, poka`ite po{tovanje.
Izbjegavajte izazivanje nelagode i pretjeranu osje}ajnost.
• U radu sa strankama budite uljudni, uslu`ni, jasni i neposredni.
• Budite dobar slu{atelj – pozoran i strpljiv.
(prema Veliki suvremeni bonton, Rijeka, 2004.)
Hrvatski jezik 1 – 3 5

Pisano izra`avanje

Prvi je korak u pisanju sastavljanje koncepta – plana pisanja. Koncept sadr`i natuknice koje
se u tekstu razra|uju.
koncept razrada
• razvrstavanje natuknica prema va`nosti
Niz natuknica o zadanoj temi,
• razvrstavanje natuknica prema dijelovima kompozicije
odnosno problematici koja se
(uvod, sredi{nji dio, zavr{etak)
obra|uje.
• izdvajanje citata kojima }e se potkrijepiti teze

kompozicija smjernice za pisanje

uvod • najava teme
• [to znam o temi?
razrada • Kakav je moj osobni stav prema temi?
• ^ime mogu potkrijepiti ono {to iznosim? (citati, vlastito iskustvo i sl.)
zaklju~ak • sa`eti re~eno i iznijeti svoj stav nakon razrade

kompozicija natuknice
• najava teme – patrijarhalna Dalmatinska zagora
uvod
• `enski likovi kao jedna od preokupacija Dinka [imunovi}a
• objasniti naslov – simbolika duge
• Srna, Sava, Srnina majka – pojedina~ne sudbine i ispreplitanje
njihovih `ivota
• mu{ko-`enski odnosi
razrada
• ^ime mogu potkrijepiti ono {to iznosim?
(citati, kriti~ki tekstovi, vlastito iskustvo i sl.)
• Simbolika – ime Brunhilda – Srna, pejsa`
• Kakav je moj osobni stav prema temi? (obrazlo`iti)
zaklju~ak • sa`eti re~eno i iznijeti svoj stav nakon razrade