Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

 vršitelj radnje
 pitanje tko? što?
 padež: uvijek NOMINATIV
 izrečen, neizrečen
 rečenica može biti i bez subjekta
 najčešće: imenica, zamjenica
 može čak i glagol u infinitivu ili broj

SUBJEKT ili
PODMET

 temeljni dio rečenice, srce rečenice

 kazuje što subjekt čini
 otvara mjesto SUBJEKTU, OBJEKTU i
PRILOŽNIM OZNAKAMA
 može biti glagolski i imenski
PREDIKAT ili PRILOŽNA
 GLAGOLSKI – izrečen glagolom
PRIROK OZNAKA
(jednostavnim ili složenim glagolskim
oblikom)
 IMENSKI – pomoćni glagol biti (spona) +
imenska riječ u N ili I
 izriče okolnosti
(predikatno ime) vršenja radnje:
mjesto, vrijeme,
OBJEKT način, uzrok, namjeru,
 društvo, sredstvo,
količinu, posljedicu,
pogodbu, dopuštanje
*SLAVENSKI GENITIV je  predmet radnje
 dodatak predikatu
genitiv uz zanijekane  imenica, zamjenica
 jedna ili više riječi
glagole i može se  ne može biti u nominativu i vokativu
 prilog, prilog+imenica,
zamijeniti akuzativom:  uvijek je u kosim padežima (zavisnim)
imenica s prijedlogom,
npr. Nisam jeo kruha.  može biti:
imenica bez
(kruh) - izravni:uvijek u A bez prijedloga (koga?
prijedloga, zamjenica
*DIJELNI GENITIV što?), u slavenskom* genitivu i u
označuje dio cjeline i dijelnom* genitivu
može se zamijeniti - neizravni: u svim ostalim kosim padežima: G
akuzativom: koji nije slavenski ili dijelni, D, A
npr. Ponudi mu sira. s prijedlogom, L i I
(sir)  ako je izrečen imenicom, uz njega se mogu
uvrstiti atribut ili apozicija

DOPUNE IMENICAMA u rečenici:

ATRIBUT ili
PRIDJEVAK APOZICIJA

 dodaje se imenici ili poimeničenom pridjevu u rečenici  imenica koja pobliže označuje drugu
 može biti: imenicu u rečenici
- pridjevski (izrečen pridjevom,  uvijek se slaže se s njom u padežu
zamjenicom, brojem)  uz vlastito ime izriče što je tko ili što
- imenički (imenica u G ili kojem drugom
kosom padežu, s prijedlogom ili
bez prijedloga)

1
 Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

1. Podcrtajte u rečenicama sve predikate. Kraticom označite je li riječ o

glagolskom predikatu (P gl.) ili o imenskom predikatu (P im.).

Pgl
.
Iznosim pred tebe, prijatelju hrvatske knjige, malenu sliku burne naše davnine.

Nadam se da će ti biti mila, jer je naša, nadam se da ćeš i mojemu peru oprostiti

gdje je pogriješilo, jer da je peru bilo toliko vještine koliko je bilo ljubavi za našu

stvar, knjiga bi ova bila bez prigovora.

O tom je tebi suditi.

Nu, ne mogu da ti ne dokažem kako je knjiga postala.

(A. Šenoa, Štiocu, Predgovor romanu Zlatarovo zlato)

2. U rečenicama podcrtajte i kraticom (S) iznad riječi označite sve subjekte.

S

Ivan voli školu. Mi se ne volimo rano buditi. Stari nam stalno nešto prigovaraju.

Drugi se vole šaliti na naš račun. Obojica su mi prijatelji. I je veznik. Nikomu se

taj nije ispričao. Plesati je užitak.

3. Napišite kojom je vrstom riječi izrečen subjekt u rečenicama u prethodnom

zadatku.
___________________ – ______________________________________________

___________________ – ______________________________________________

___________________ – ______________________________________________

___________________ – ______________________________________________

___________________ – ______________________________________________

___________________ – ______________________________________________

___________________ – ______________________________________________

___________________ – ______________________________________________
2
 Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

4. Ispišite objekte i kraticom označite je li u pitanju izravni (0 i.) ili neizravni (0 n.)
objekt.

Imam bogatu zbirku knjiga i filmova. ___________________________________

Čujem ga kako se slatko smije. __________________________________________

Želite li možda malo torte ili čokolade? ___________________________________

Učitelj učenicima tumači gradivo. ________________________________________

Jučer smo učili dijelove rečenice. ______________________________________

Pomogao mi je u razumijevanju sintakse. ________________________________

Volim razmišljati svojom glavom._______________________________________

5. Napišite kojom je vrstom riječi izrečen objekt u prethodnim rečenicama.

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

______________ – ______________________________________________

3
 Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

6. Ispišite priložne oznake i odredite im vrstu (PO načina, PO mjesta itd.)

Svakoga jutra ustajem vrlo rano. __________________________________

Hoće li ti biti teško isplesti tu kapu? _______________________________

Plesao je bolje nego ja. __________________________________________

Cijeli dan razmišljam o toploj čokoladi. _____________________________

Za nekoliko dana završava prvo polugodište. __________________________

Smijala se kao luda. ________________________________________________

Zabezeknuto me promatrao._________________________________________
Stresla se od hladnoće i produžila dalje.______________________________

Zbog bolesti je ostao u krevetu.________________________________________

Ovdje smo radi zabave._______________________________________________

Triput sam ti to rekao.________________________________________________

Riješio sam sve, osim prvoga zadatka.___________________________________

7. Podcrtajte atribute i razvrstajte ih u tablicu.

Kada se ušeprtljiše Zagrepčani radi onijeh grbova na zgradi državne financije, zovne usplahirena

vlast u pomoć vojsku.

Bijaše to treći dan „bune“.

Jutro toplo, sunčano. Nebom se nepomično pružio samo jedan, crni duguljast oblačak: mniš e je

kroz pukotinu modrog plašta nebeskoga prokuljao dim.

(A. G. Matoš, Kip domovine leta 188*)

IMENIČKI ATRIBUT PRIDJEVSKI ATRIBUT

4
 Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

8. Podcrtajte apozicije u sljedećim rečenicama.

Moj prijatelj Marko i ja svake godine običavamo ići na neki izlet. Ove ćemo godine proputovati

Jadranskom obalom i otocima. Planiramo posjetiti grad Rijeku, otoke Krk i Rab, a nekoliko

ćemo dana provesti na Hvaru, rodnomu otoku velikih hrvatskih pjesnika Hanibala Lucića i

Petra Hektorovića.

9. Analizirajte gramatičko ustrojstvo rečenica. Kraticama (S, P, O, AT, Ap, PO) iznad
teksta označite rečenične dijelove.

Slavonac ljubi tu svoju hrastovu šumu nadasve.

On je u njoj kao u svojoj kući.

Pozna svako drvo, svaku pticu, svaki glas.

U listopadu počinje lov na srne.

(prema J. Kozarac, Slavonska šuma)

5
 Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

RJEŠENJA ZADATAKA

1. Podcrtajte u rečenicama sve predikate. Kraticom označite je li riječ o

glagolskom predikatu (P gl.) ili o imenskom predikatu (P im.).

P gl.
Iznosim pred tebe, prijatelju hrvatske knjige, malenu sliku burne naše davnine.
P gl. P im. P im. P gl. P gl.
Nadam se da će ti biti mila, jer je naša, nadam se da ćeš i mojemu peru oprostiti
P gl. P gl. P gl.
gdje je pogriješilo, jer da je peru bilo toliko vještine koliko je bilo ljubavi za našu

stvar, knjiga bi ova bila bez prigovora.

P gl.
O tom je tebi suditi.
P gl. P gl. P gl.
Nu, ne mogu da ti ne dokažem kako je knjiga postala.

(A. Šenoa, Štiocu, Predgovor romanu Zlatarovo zlato)

2. U rečenicama podcrtajte i kraticom (S) iznad riječi označite sve subjekte.

S S
S
Ivan voli školu. Mi se ne volimo rano buditi. Stari nam stalno nešto prigovaraju.
S S S
Drugi se vole šaliti na naš račun. Obojica su mi prijatelji. I je veznik. Nikomu se
S S
taj nije ispričao. Plesati je užitak.

3. Napišite kojom je vrstom riječi izrečen subjekt u rečenicama u prethodnom

zadatku.
Ivan – imenica
mi – zamjenica
stari – pridjev
drugi – broj
obojica – (brojevna) imenica
i – veznik
taj – zamjenica
plesati – glagol
6
 Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

4. Ispišite objekte i kraticom označite je li u pitanju izravni (0 i.) ili neizravni (0 n.)
objekt. O i.

Imam bogatu zbirku knjiga i filmova.

O i.
Čujem ga kako se slatko smije. ____
O i. O i.
Želite li možda malo torte ili čokolade?
O n. O i.
Učitelj učenicima tumači gradivo.
O i.
Jučer smo učili dijelove rečenice.
O n. O n.
Pomogao mi je u učenju.
O n.
Volim razmišljati svojom glavom.

5. Napišite kojom je vrstom riječi izrečen objekt u prethodnim rečenicama.

zbirku – imenica
ga – zamjenica
torte - imenica; čokolade – imenice
učenicima – imenica; gradivo – imenica
dijelove – imenica
mi – zamjenica
učenju - imenica
glavom - imenica

6. Ispišite priložne oznake i odredite im vrstu (PO načina, PO mjesta itd.)

Svakoga jutra ustajem vrlo rano. ( svakoga jutra – PO vremena; vrlo rano – PO vremena)

Hoće li ti biti teško isplesti tu kapu? (teško – PO načina)

Plesao je bolje nego ja. (bolje nego ja – PO načina)

Cijeli dan razmišljam o toploj čokoladi. (cijeli dan – PO vremena)

Za nekoliko dana završava prvo polugodište. (za nekoliko dana – PO vremena)

Smijala se kao luda. (kao luda – PO načina)

Zabezeknuto me promatrao. (zabezeknuto – PO načina)

7
 Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

Stresla se od hladnoće i produžila dalje. (od hladnoće – PO uzroka; dalje – PO mjesta)

Zbog bolesti je ostao u krevetu. (zbog bolesti – PO uzroka; u krevetu – PO mjesta)

Ovdje smo radi zabave. (ovdje – PO mjesta; radi zabave – PO namjere)

Triput sam ti to rekao. (triput – PO količine)

Riješio sam sve, osim prvoga zadatka. (osim prvog zadatka – PO izuzimanja)

7. Podcrtajte atribute i razvrstajte ih u tablicu.

Kada se ušeprtljiše Zagrepčani radi onijeh grbova na zgradi državne financije, zovne usplahirena

vlast u pomoć vojsku.

Bijaše to treći dan „bune“.

Jutro toplo, sunčano. Nebom se nepomično pružio samo jedan, crni duguljast oblačak: mniš e je

kroz pukotinu modrog plašta nebeskoga prokuljao dim.

(B. G. Matoš, Kip domovine leta 188*)

IMENIČKI ATRIBUT PRIDJEVSKI ATRIBUT

bune onijeh
državne
usplahirena
treći
toplo
sunčano
jedan
crni
duguljast
modrog
nebeskog

8
 Zadaci za vježbu: gramatičko ustrojstvo rečenice, rečenični dijelovi.

8. Podcrtajte apozicije u sljedećim rečenicama.

Moj prijatelj Marko i ja svake godine običavamo ići na neki izlet. Ove ćemo godine proputovati

Jadranskom obalom i otocima. Planiramo posjetiti grad Rijeku, otoke Krk i Rab, a nekoliko

ćemo dana provesti na Hvaru, rodnomu otoku velikih hrvatskih pjesnika Hanibala Lucića i

Petra Hektorovića.

9. Analizirajte gramatičko ustrojstvo rečenica. Kraticama (S, P, O, AT, Ap, PO) iznad
teksta označite rečenične dijelove.

S P AT p. O PO
Slavonac ljubi tu svoju hrastovu šumu nadasve.

S P PO PO
On je u njoj kao u svojoj kući.

P At O At O At O
Pozna svako drvo, svaku pticu, svaki glas.

PO P S O
U listopadu počinje lov na srne.

(prema J. Kozarac, Slavonska šuma)