ZAVISNOSLOŽENA REČENICA

(Fon-Fon 2, str. 112 - 114)

Zamijeni podcrtani dio tako da napraviš zavisnu rečenicu.

Bila sam u voljenom gradu. ________________________

Dobila sam lošu ocjenu zbog neučenja._______________
Pametan će znati sve riješiti.________________________

Zapiši sljedeće sastavnice!

ZAVISNOSLOŽENA REČENICA – nastaje sklapanjem

uvrštavanjem jedne rečenice u gramatičko ustrojstvo druge
rečenice.
Razlikujemo:
 GLAVNU SUREČENICU (surečenica u koju se uvrštava
zavisna rečenica)
 ZAVISNU SUREČENICU (surečenica koju smo uvrstili)
- zavisna se rečenica prema glavnoj odnosi kao jedan od
rečeničnih dijelova (subjekt, predikat, objekt, atribut i
priložne oznake), stoga može biti predikatna, subjektna,
objektna, priložna (adverbna) i atributna.

subjektne
predikatne
Zavisne rečenice mogu biti: objektne
atributne
priložne (adverbne)
(mjesne, vremenske,
načinske, uzročne, namjerne, posljedične, pogodbene…)
PREPOZNAVANJE ZAVISNOSLOŽENIH REČENICA

1. podcrtati predikate
2. zaokružiti veznik
3. odvojiti okomitom crtom surečenice i označiti
kraticom G i Z
4. uz glavnu rečenicu postaviti pitanje na koje će odgovoriti
zavisna surečenica
5. napisati vrstu zavisnosložene rečenice.

G Z
Nije dobila dobru ocjenu jer nije pročitala djelo. (uzročna)

Zašto?
VEZNA SREDSTVA:
 veznici (npr. da, iako, jer, premda, makar, dok…)
 odnosne zamjenice (tko, što, koji, čiji, kakav, kolik)
 veznički izrazi (skup riječi): kao što, kao da, budući da…
 čestica li

PISANJE ZAREZA U ZAVISNOSLOŽENOJ REČENICI

 ukoliko je redoslijed G + Z – nema zareza

 INVERZIJA – kada se prvo piše zavisna pa zatim glavna
rečenica, tada se obvezno piše zarez
(Kada dođem kući, napisat ću zadaću.)
 kada je zavisna rečenica umetnuta, pišemo zarez
(Dobila sam poklon, koji mi se svidio, od prijateljice.)
 VRSTE ZAVISNOSLOŽENIH REČENICA

PREDIKATNE REČENICE

Oni su da ih boljih nema.

Očevi su kakvi su oduvijek bili.
Mladi nisu što su nekad bili.

- zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao predikatno

ime prema sponi u imenskom predikatu.

- veznici: da i odnosne zamjenice (tko, što, koji, čiji, kakav,

kolik)
SUBJEKTNE REČENICE

Tko rano rani, dvije sreće grabi.

O slobodi sanja koji slobode nema.
Znalo se da neće biti kiše.

- zavisna se surečenica prema glavnoj odnosi kao subjekt

prema predikatu
- veznici: da, odnosne zamjenice ili prilog
- subjektnu rečenicu često uvode:
 glagoli izricanja u bezličnoj upotrebi: reći, kazati, izraziti,
misliti, znati…
 imenski i priložni izrazi: poznato je, istina je, činjenica
je…

- glagoli izricanja
Kaže se da je sve dobro prošlo.

- imenski i priložni izrazi

Činjenica je da neće dobro proći.
OBJEKTNE REČENICE

Rekao je da sutra pišu test.

Učenik je odgovorio da nije učio.
Profesorica ga je upitala zašto nije učio.

- zavisna se surečenica prema glavnoj odnosi kao objekt

prema predikatu
- odgovara na pitanje Koga? Što?
- veznici: odnosne zamjenice, veznik da ili prilog

Zapamti!
Znalo se da neće biti lako. – subjektna
Učenici su znali da neće biti lako. – objektna
ATRIBUTNE REČENICE

Kupila sam knjigu koju sam željela pročitati.

Dobila sam učenike kakvi se mogu poželjeti.

- zavisna se surečenica prema glavnoj odnosi kao atribut

prema imenici ili nekoj drugoj imenskoj riječi
- odgovara na pitanje: Koji?, Čiji?, Kakav? i Kolik?
- veznici: odnosne zamjenice, veznik da ili prilog

PRILOŽNE REČENICE
- zavisna se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna
oznaka prema predikatu

Odredi vrste rečenica!

1. Vjerovali su da je ljubav vječna.
2. Bili su da im nema ravnih.
3. Pripovijedalo se da nema loših ljudi.
4. Dobila sam ocjenu koju sam očekivala.