Zavisnosložene rečenice

Definicija zavisnosloženih rečenica

• Složene rečenice u kojima klauze stoje u odnosu gramatičke
zavisnosti zovu se zavisnosloženim rečenicama.
• Klauze u zavisnosloženoj rečenici postavljaju se u takav odnos
da jedna postaje dijelom gramatičkog ustrojstva druge,
udružujući se s njom u jednu strukturnu, smisaonu i
intonacijsku cjelinu.
 Zavisno slaganje prostih rečenica

• Nastaju kao rezultat zavisnog slaganja prostih rečenica koje

zovemo uvrštavanjem.
• Preoblika uvrštavanja podrazumijeva uvođenje predikativne
jedinice (klauze) namjesto nekog nepredikativnog člana proste
rečenice, npr.:
Ustao je rano. Ustao je prije nego što je svanulo.
 Kako mogu biti poredane klauze unutar
zavisnosložene rečenice?
a) Uobičajenim redoslijedom ( glavna pa zavisna): Emir je
doputovao u grad kad je svanulo.
b) Obrnutim redoslijedom (zavisna pa glavna, odvaja se
zarezom): Kad je svanulo, Emir je doputovao u grad.
c)Umetnute u glavnu ( zavisna umetnuta u glavnu, odvaja se
zarezom): Emir je, kad je svanulo, doputovao u grad.
 Razlikujemo:

Eksplicitne ( sindetske, Implicitne ( asindetske,

vezničke) zavisnosložene bezvezničke) zavisnosložene
rečenice rečenice
 Eksplicitne zavisnosložene rečenice po
funkciji djelimo na:
adverbijalne zavisne
objekatske zavisne klauze klauze atributske zavisne klauze

•zavisnosložene rečenice
s mjesnom, vremenskom,
načinskom, poredbenom,
uzročnom, posljedičnom,
namjernom, pogodbenom
i dopusnom klauzom
 Zavisnosložena rečenica s objekatskom klauzom

- Objekatska zavisna klauza u složenoj rečenici ima ulogu sličnu ulozi

objekta u prostoj rečenici:
Reci mi istinu.
Reci mi što se dogodilo.
- Prema predikatu glavne klauze odnosi se kao njezin objekt.
- Odgovara na pitanja kao i objekt. (Koga? Što?)
- Veznici objekatskih zavisnih klauza su: da, kako, gdje, što.
Zavisnosložene rečenice sa adverbijalnim
klauzama
Adverbijalna zavisna klauza u složenoj rečenici ima ulogu sličnu
ulozi adverbijalne odredbe u prostoj rečenici:
Probijali smo se naprijed unatoč mećavi.
Probijali smo se naprijed iako je bila mećava.
 Zavisnosložena rečenica s mjesnom
(lokalnom) klauzom
• Rečenice u kojima se zavisna klauza odnosi prema glavnoj kao
adverbijalna odredba mjesta. Njome se glagolska radnja prostorno
određuje.
Vratio sam se odakle sam krenuo.
• Odgovara na pitanja: gdje, kamo, kuda ?
• Za osnovnu klauzu vežu se mjesnim prilozima:
gdje,kud(a),kamo,odakle,otkud(a),dokle,dokud(a)
Zavisnosložena rečenica s vremenskom (temporalnom) klauzom

• Rečenice u kojima se zavisna klauza odnosi prema glavnoj kao

adverbijalna odredba vremena.
Tako ja pričam, i još više, a Grlica sluša bez daha, dok pada sumrak...
- Po tipu vremenskog odnosa: odnos istovremenosti (simultanosti) i
odnos vremenskog slijeda (sukcesije).
• Vremenska klauza odgovara na pitanja kada, dokada, otkada ?
Veznici: dok, kad, prije nego što, prije no što, prije nego, istom što...
 Zavisnosložena rečenica s načinskom
(modalnom) klauzom
• Načinska zavisna klauza u složenoj rečenici odnosi se prema
upravnom glagolu u osnovnoj klauzi kao adverbijalna odredba
načina prema upravnom glagolu u prostoj rečenici.
Hasan će nastaviti da živi kako mu se sviđa.
-Veznici: kako, što, te zamjenički prilozi: ovako, tako, onako.
Zavisnosložena rečenica s poredbenom (komparativnom) klauzom

• Upoređuje se radnja zavisne i osnovne klauze.

Trčao je brže nego što su trčali ostali.
Veznici: nego što, no što, nego da, no da, nego kad, (a)kamoli, (a)
nek(a)moli, kao što, kao da i kao kad.
Zavisnosložena rečenica s uzročnom (kauzalnom) klauzom

• Uzročnom zavisnom klauzom u složenoj rečenici obilježava se uzrok vršenja

radnje ili trajanja stanja označenoga glagolom u osnovnoj klauzi.
Ja sam ovu vjeru primio zato što mi treba samo jedan Bog.
• Opći su uzročni veznici: jer, budući da, zato što.
• Značenjski obilježeni uzročni veznici: zbog toga što, usljed toga što,
zahvaljujući tome što, po tome što, na osnovi, na osnovu toga što, na
temelju toga što, iz jednostavnog razloga što, iz prostog razloga što, tim
prije što, s obzirom na to što, s obzirom (na to) da...
Zavisnosložena rečenica s posljedičnom (konsekutivnom) klauzom

• Njome se označava posljedica kakve radnje ili stanja obilježenog u

osnovnoj klauzi.
Otac se smijao tako da su mu suze tekle.
• Veznici: da, te i tako da.
 Zavisnosložena rečenica s namjernom (finalnom) klauzom

• Namjernom ili ciljnom zavisnom klauzom obilježava se namjera s kojom se

poduzima kakva akcija ili cilj radi kojeg se održava kakvo stanje, ili se pak izriče
svrha, postojanja onoga što je obilježeno osnovnom klauzom.
Ustajao je s ostalim dervišima da na nogama obavlja zikr.
Veznici: da, kako, li i e da
Sadržaj uzročnih klauza uvijek ostvaren (Zadržao sam se u knjižnici jer sam
kupovao knjige), a sadržaj namjernih samo planiran, tj.neostvaren (Otišao sam u
knjižnicu da kupim knjige)!
Zavisnosložena rečenica s pogodbenom (kondicionalnom) klauzom

• Pogodbenom zavisnom klauzom u složenoj rečenici obilježava se uvjet za

ostvarenje sadržaja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u odnosu
pogodbe: ostvarenje sadržaja osnovne klauze moguće je samo ukoliko se ostvari
sadržaj zavisne klauze.
Ukoliko bi nestalo struje, promet bi stao.
• Realne pogodbene klauze: ako, ukoliko,li
• Potencijalne pogodbene klauze: ako, ukoliko i kad
• Irealne pogodbene klauze: da, kad
 Zavisnosložena rečenica s dopusnom (koncesivnom) klauzom

• Dopusnom zavisnom klauzom se dopušta ostvarenje sadržaja

osnovne klauze unatoč postojanju zapreke za njegovo
ostvarenje.
Iako nisam imao razloga, strepio sam da će me mučiti
industrijskim napretkom.
Veznici: iako,mada i premda
Zavisnosložena rečenica s atributskom klauzom

-Njena uloga na razini složene rečenice jednaka je ulozi atributa na razini proste rečenice.
Određuje po kakvom svojstvu supstantivnu riječ u osnovnoj klauzi po kojoj se uvršćuje.
Ja nisam treći koji je ovamo stigao iz Evrope.
Glasom, koga nemam, u jeziku koga nemam,/ o kući, koju nemam, ja pjevam pjesmu
majko.
Odnosne atributske klauze uvršćuju se po svim supstantivnim riječima (imenicama,
imeničkim zamjenicama, supstantiviziranim pridjevima i sl.) i za osnovnu se klauzu vežu
odnosnim zamjenicama: koji, ko, što, čiji, kakav, kolik.
Objekatske atributske klauze: da, kako
 Apozicijske rečenice
• Zavisnosložene rečenice koje se prema imenici ili drugoj
imeničkoj riječi odnose kao apozicija prema imenici uz koju stoji.
Una, koja je prelijepa rijeka, puna je brzaka i slapova.

• Apozicijska rečenica za razliku od atributske odvaja se zarezom!

 Implicitne zavisnosložene rečenice

- Složene rečenice sklopljene bez veznika među čijim se

klauzama uspostavlja odnos sintaksičke obaveznosti- prisustvo
jedne klauze nužno zahtijeva prisustvo druge.
Avdaga, ponovo ti kažem: ne znam šta hoćeš.
Hvala na pažnji!
 Vježba- analiza složenih rečenica
• Vladimiru je bilo mučno saznanje da se tako ponaša čovjek koji mu je
blizak, jer je poznavao njegove mrtve i družio se s njima nekad, u nekom
dalekom dobu historije kad je bio ilegalni sekretar gradskog komiteta.
• On korača neobično brzo, posljednjim naporom ukrućuje noge u
koljenima da ne ide još brže i ne potrči kao čovjek koji bježi i bježeći
spašava život.
 Vježba- analiza složenih rečenica
• I pili su sve što opija, zamračuje svijest i što može da ušutka sjećanja i što
može da izmijeni sliku stvarnog svijeta koja je na javi za njih bila
nepodnošljiva.
• Krali su piće da bi ga noću kriomice salili u sebe, ali su isto tako dijelili i
posljednji gutljaj s dobrim drugom jer je slast slađa kad je zajednička.
• Oči su mu bile zelene kao i njihove i njoj se činilo da joj se činilo da joj je
kuća puna nečega zelenog što su joj onda ostavili i što ne može da izbaci
iz kuće ni danas kad je slavna.
 Vježba- analiza složenih rečenica
• Otac je čudan, rekao je, a možda to uopće nije trebao reći, jer je svako
čudan osim bezbojnih i bezobličnih ljudi koji su opet čudni, jer ničeg
svoga nemaju, to jest njihovo je baš to što ništa posebno nije njihovo.