Hrvatski

Surečenice ovise jedna o drugoj-

zavisnosložene rečenice

Zavisnosložena Surečenica u koju se uvrštava

druga surečenica zove se glavna
rečenica surečenica

Surečenica koja se uvrštava na

mjesto jednog rečeničnog djela
glavne surečenice zove se zavisna
surečenica
Veznici kojima se povezuju

Jer, da, ako, iako, premda

Kad, kamo, gdje

PRIMJERI

Zvali su je Muljika jer je bila

kao muljika.

Jer je veznik u rečenici i odvaja

glavnu i zavisnu surečenicu
Kad se piše zarez u zavisnosloženim rečenica

1. Kad je rečenica u inverziji( prvo ide zavisna pa glavna)

Primjer- Tko visoko leti, nisko pada.

2. Kad je zavisna surecenica umetnuta u glavu

Primjer- Sva ograda, kad je vidio, bila je obasjana

Odnosne i neodređene zamjenice

Odnosne- izriču odnos između surečenica

- veznici odnosnih- tko, što, koji, čiji, kakav, kolik

Neodređene- zamjenjuju što neodređeno ili suviše općenito

Veznici neodređenih- itko, išta, netko, nešto, svatko

 Zavisna surečenica koja je u
službi predikata glavne Predikat- jezgra rečenice
surečenice

Imenski predikat- rečenica sa

Predikatna glagolom biti(sam, si, je, smo,
ste, su) i imenicom. Osim
Glagolski predikat- rečenica
sa glagolom u nekoj osobi,

rečenica
imenicom glagol se moze
vremenu ili načinu
izreć sa zamjenicom, brojem,
prilogom

Imenski predikat- On je
najbolji. JE= glagol biti
najbolji=pridjev On trči- glagolski predikat
trči- glsgol
Predikatna rečenica: On je da
bolji ne može biti.
 Zavisnosložena rečenica koja se odnosi
prema glavnoj surečenici kao subjekt
Odgovaraju na pitanje- Tko? Što?

Subjektna Odgovor je u zavisnoj surečenici jer se u

rečenica njoj nalazi subjekt.
Tko mudro šuti, pametno govori. Tko je
mudar? Onaj ko šuti
Što mi je na srcu, na jeziku mi je. Što m
ije na jeziku? Ono što mi je na srcu.