PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA

PREDMET: Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost

RAZRED: VII ( SEDMI)
NASTAVNO PODRUČJE: gramatika
NASTAVNA JEDINICA: Glagoli po prijelaznosti i neprijelaznosti radnje

TIP ČASA: obrada

CILJEVI I ZADACI:

OBRAZOVNI: Upoznati, ukazati, uočiti prijelazne i neprijelazne glagole

FUNKCIONALNI: Usavršavanje znanja iz gramatike

ODGOJNI: Razvijanje mišljenja i kritičkog duha

OBLICI RADA: frontalni i individualni

NASTAVNE METODE: heuristička, dijaloška,monološka,rad na tekstu
NASTAVNA SREDSTVA: Naš jezik za VII r.,tabla,kreda

STRUKTURA NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO ČASA: do 10'

Psihološka priprema za čas. Ponoviti leksičke i osnovne gramatičke osobine glagola koje
smo radili na prethodnim časovima.

Napisati na tabli sljedeće rečenice:

Samra ima brata. Brat joj često kupuje poklone.
-podvući glagole i objekte u rečenicama.

Mogu li ove rečenice biti bez objekata ili je ovim glagolima potrebna dopuna objekta da
bi bile potpune rečenice? ( Ne. Moraju imati objekat.)

Ponovit ćemo šta je objekat. ( Objekat je glagolski dodatak koji označava predmet
glagolske radnje, na njemu se vrši radnja.)

Iz ovoga smo zaključili da neki glagoli u našem jeziku prelaze na objekat i vrše radnju na
njemu. E pa takvi glagoli se nazivaju prijelazni glagoli, a pored njih postoje i neprijelazni
kao i povratni glagoli. To je naša nova nastavna jedinica danas.

Najava cilja i napisati naslov na tabli: Glagoli po prijelaznosti i neprijelaznosti radnje

GLAVNI DIO ČASA: do 30'

Po prijelaznosti glagolske radnje glagole u našem jeziku dijelimo na tri osnovne vrste, a
to su:

a) Prijelazni
b) Neprijelazni
c) Povratni

a) Prijelazni glagoli

Jasna voli sestru.

Def. Glagoli uz koje mora stajati objekat u akuzativu bez prijedloga (bliži objekat),tj.
čija radnja prelazi na objekat nazivaju se prijelazni glagoli.

Npr. dati, prodati, napisati, napasti...

b) Neprijelazni glagoli

Žena sjedi i šuti. Dolazio bi njenom bratu.

Da li uz ove glagole moraju stajati objekti? ( Ne, ovi glagoli se ne dopunjuju

objektima, tj. oni ne prelaze na objekat jer uz njih objekt ne može stajati. Oni
zahtijevaju samo subjekt u rečenici.)

Def. Glagoli čija radnja ne prelazi na objekat,tj. koji nemaju uz sebe imenicu u
akuzativu, se zovu neprijelazni glagoli. Uz njih može stajati dalji objekat i priloške
odredbe i zahtijevaju samo subjekat koji je vršilac radnje u rečenici.

Npr. plivati, šetati,šutjeti,ići,proteći,sijevati, sjediti...

c) Povratni glagoli

Adisa se češlja. ( PRAVI POVRATNI GLAGOLI)

Dječak se smije.( NEPRAVI POVRATNI GLAGOLI)
Haris se obradovao dobroj ocjeni. ( UZAJAMNO POVRATNI GLAGOLI)

Šta ste ovdje primijetili? Da li se glagoli u ovim rečenicama razlikuju od prijelaznih i

neprijelaznih glagola i po čemu se razlikuju? ( Da, zato što imaju povratnu zamjenicu
se.)

Upravo tako. Zato što imaju povratnu zamjenicu se uz sebe oni se nazivaju povratni
glagoli.

U prvoj rečenici se povratna zamjenica može zamijeniti sa sebe i takvi glagoli se

nazivaju pravi povratni glagoli. Kod njih radnja prelazi na objekat koji je jednak
subjektu, tj. kod njih se radnja vraća na subjekat.

Npr. hvaliti se,čuvati se,umivati se,spremati se,napiti se,ispraviti se...

U drugoj rečenici se povratna zamjenica se ne može zamijeniti sa sebe i zato se takvi
glagoli zovu nepravi povratni glagoli. Oni označavaju različita raspoloženja i
osjećanja ili procese u prirodi. Kod njih uz glagle ne stoji povratna zamjenica već
povratna riječca se.

Npr. smijati se, ljutiti se, čuditi se, brinuti se,vedriti se...

A u trećoj rečenici subjekti uzajamno vrše radnju jedan na drugome i zato se

nazivaju uzajamno povratni glagoli.

Npr. igrati se, hrvati se, takmičiti se, potući se...

ZAVRŠNI DIO ČASA: do 5'

Ponoviti nastavnu jedinicu sa učenicima i zadati domaći zadatak iz Našeg jezika.

Izgled table:

Školski rad
Glagoli po prijelaznosti i neprijelaznosti radnje

Samra ima brata. Brat joj kupuje poklone.

Prijelazni glagoli
Neprijelazni glagoli
Povratni glagoli
-pravi povratni glagoli
- nepravi povratni glagoli
- uzajamno povratni glagoli