PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Razred: VIII

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Tvorba riječi: struktura riječi: korijen, tvorbena osnova i tvorbeni
afiksi

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................
b) OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................

Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom

Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada

3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
dijaloške
rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7min.)

Kao motivacijski dio časa na tabli napisati riječ PUT i kao primjer izvesti iz ove riječi novu, a
zatim motivirati učenike da i oni daju pokoju novu riječ: .

putić putevi putnik

putarina PUT putovati

putni putovnica
1. Šta možemo primjetiti i zaključiti iz ovog primjera? (Vidimo da smo od riječi PUT dobili
nekoliko novih riječi sa novim značenjem.)
2. Kako smo to uradili? (Dodavanjem određenih nastavaka na osnovnu riječ.)

(Kao dodatni primjer napisati na tabli riječ GRAD i tražiti od učenika da tvorbom riječi izvedu
što više novih riječi: graditelj, gradilište, graditi, građevina, građanin, gradski,
gradonačelnik.)

Danas ćemo upravo govoriti o tome kako se prave, odnosno grade/tvore riječi. Govorit ćemo o
TVORBI RIJEČI. Napisati naslov na tabli.

GLAVNI DIO: (30 min.)

3. Kada govorimo o tvorbi riječi, najvažnija stvar na početku je da shvatimo da se sve riječi
mogu svrstati u dvije osnovne grupe:

a) NETVORBENE ILI OSNOVNE RIJEČI I

b) TVORBENE RIJEČI.

4. Da li neko zna koje su to netvorbene, a koje tvorbene riječi, u čemu je razlika između njih?

DEFINICIJA: NETVORBENA RIJEČ je ona riječ koju ne možemo rastavljati na manje

tvorbene dijelove (npr. put, grad, rad, mlad...)

DEFINICIJA: TVORBENA RIJEČ/TVORENICA jest ona riječ koju je moguće rastavljati

na manje tvorbene dijelove.)

5. Šta je, dakle, tvorba riječi? (To je način pomoću kojeg od postojećih odnosvnih riječi
dobivamo nove riječi.)
6. Koja je su to osnovne riječi, a koje nove/tvorenice u naša dva primjera? (Put i grad su
osnovne, a ostale su nove riječi ili tvorenice.)

Pored osnovne riječi, imamo i KORIJEN RIJEČI. Sad ćemo da vidimo koja je razlika između
osnove i korijena riječi i kako da ih prepoznamo. Uzmimo sljedeći primjer:

sufiks (tvorbeni morfem)

R I B A R

osnovna riječ
korijen riječi (korijenski morfem)
To grafički možemo prikazati i na ovaj način:

RIBA  osnovna riječ

RIBAR
RIBOLOV  porodica riječi
RIBARENJE

RIB  korijen riječi

7. Zapitajmo se najprije šta je to osnovna riječ? (Osnovna riječ je riječ koja ima svoje
značenje.)
8. A šta je korijenska riječ? (To je morfem koji nema svoje značenje i koji predstavlja srž i
temelj svake riječi.)

Međutim, nekada korijen i osnovna riječ mogu biti isti: PUTNIK.

korijen riječi i osnovna riječ

(u ovom slučaju korijen riječi ima
svoje značenje.)

DEFINICIJA: Osnovna razlika između osnovne riječi i korijena riječi (korijenskog

morfema) je u tome što osnovna riječ ima svoje značenje, a korijenski morfem nema.
zajedničko im je, pak, to što i jedno i drugo su tvorbene osnove, tj. osnove na koje se
dodaju nastavci i tako tvore nove riječi – tvorenice.

9. A da li neko zna reći šta je to PORODICA RIJEČI i šta joj je zajednička osobina? (Porodica
riječi je skup svih riječi koje imaju isti korijen riječi.)

Dakle, riječi se sastoje iz odeđenih dijelova: put nik ; grad itelj

M1 M2 M1 M2

Ti dijelovi koji grade/tvore jednu riječ nazivaju se zajedničkim imenom MORFEMI.

DEFINICIJA: MORFEM je najmanji dio riječi koji ima kakvo značenje. Oni ne mogu
funkcionisati samostalno već se udružuju međusobno u riječi.

VRSTE MORFEMA:

7. Da li neko možda zna (a to ste učili i u 7. razredu!) koje sve vrste morfema imamo?
 1. KORIJENSKI/LEKSIČKI
2. GRAMATIČKI
3. TVORBENI

KORIJENSKI MORFEMI

DEFINICIJA: Korijenski/leksički morfemi nose leksično/osnovno značenje riječi, oni

predstavljaju srž i temelj svake riječi (rad: raditi, radim, neradnik…)

ZA VJEŽBU: odredite kod sljedećih primjera korijenski morfem: domaćin, domaći,

domaćinstvo, domaćica, domovina, domoljub, domar; kućni, kućanica, kućica, kućerina,
kuće; prstić, naprstak, prsten, prstenast, prstenje.

GRAMATIČKI MORFEM:

DEFINICIJA: Gramatički morfem ima gramatičko značenje, što znači da nosi značenje
roda, broja i padeža.

ZA VJEŽBU: odredite kod sljedećih primjera gramatičke morfeme: radim, rade, kući…

TVORBENI MORFEM:

DEFINICIJA: Tvrbeni morfemi nose tvorbeno značenje. Svi tvorbeni nastavci nazivaju se
zajedničkim imenom AFIKSI, a afiksi mogu biti: PREFIKSI, SUFIKSI, INFIKSI I
INTERFIKSI.

Sada ćemo malo da se detaljnije pozabavimo ovim afiksima i da o svakom ponaosob kažemo
nešto više.

a) PREFIKSI:

DEFINICIJA: Prefiksi su nastavci koji u tvorbi riječi dolaze ispred tvorbene osnove.

Primjer: sjesti: zasjesti, odsjesti, presjesti, prisjesti, nasjesti…

čitati: pročitati…
djed: pradjed…
ćelav: proćelav…
sporo: presporo…

Dakle, prefiksi su tvorbeni nastavci koji dolaze ispred osnove i na taj način grade jednu novu
riječ sa nekim novim značenjem.

8. I da li znate kako se tvorba riječi u kojoj učestvuju prefiksi naziva? (prefiksalna tvorba)

b) SUFIKSI:
DEFINICIJA: Sufiksi su tvorbeni nastavci koji dolaze na kraju tvorenice. Oni se dodaju na
korijen ili na osnovu riječi.

Primjer: imenice: -ar (poštar); -ač (nosač); -aš (odlikaš); -ak (početak); -ić (repić);
pridjevi: -an (gladan); -en (studen); -ak (težak); -iv (šaljiv); -kast (crvenkast);
glagoli: -ati (redati); -iti (stvoriti); -irati (telefonirati); -ovati/-evati (mirovati).

9. Ko će nam reći kako se zove tvorba riječi u kojoj učestvuju sufiksi? (sufiksalna tvorba)

c) INFIKSI:

DEFINICIJA: Infiksi dolaze između korijena riječi i nekog drugog nastavka.

Primjer: sestrinski, sinovi, ježevi, Amirovi…

d) INTERFIKSI:

DEFINICIJA: Interfiksi dolaze u složenoj tvorbi kao spojnici između dvije tvrobene osnove.

Primjer: brod + vlasnik = brodovlasnik,

brod + gradilište = brodogradilište
riba + lovac > rib + lovac = ribolovac
duge + noge > dug + nog = dugonog
konj + kradljivac > konj + kradica = konjokradica

ZAVRŠNI DIO (8 min.)

U završnom dijelu izvesti sa učenicima nekoliko vježbi:

DOMAĆI I SAMOSTALNI RADOVI UČENIKA: