Professional Documents
Culture Documents
PDF Elektri268ne Instalacije Iosvjetljenje Za 4 Razred Elektrotehni268ki DL - PDF
PDF Elektri268ne Instalacije Iosvjetljenje Za 4 Razred Elektrotehni268ki DL - PDF
/'
1 :
F. ,AJ,.Je;d,t::.
'-nL- 1'6"""" 0
ELEKTRICNE INSTALACIJE
I OSVJETLJENJE
Ii ,, ,, \i
J
L"';- !
Trenutak dodira vodica pod naponom i prvo djelovanje struje koju covjek osjeti nazlva se stru
jni (elektricni) udar. RazHkuje se elektricnl udar uslijed:
• Slucajnog dodira s vodljlvlm dljelovlma instalacije ill troSiia kojl su normalno pod naponom, npr.
grlo sijalice, goli vodlc, stezaljke osiguraca, sklopke i sl. (dlrektni dodir s djelovima pod naponom) .
• Dodira vodljivlh dijelova trosila koji nlsu normalno pod naponom, npr. metalno kuciste motora,
stednjaka, bojlera I sHcno, ali u toku rada zbog kvara na Izolaciji mogu doci pod napon (Indi
rektni dodir).
"
l
Eksperimentima je utvrdeno da prvi osje6aj da struja protice kroz tijelo je je pri jacini elektricne
struje od 1mA (malo stezanje misiea). Osjetnije stezanje misiea i treperenje prstiju ruke sve do
lakta, izaziva struja kroz tijelo 2 do 4mA. Struja 5 do 7mA izaziva lagani gre u laktu. Kod jacih stru
ja jaca su i grcenja, bolovi, a pri struji od 20 do 25mA vise nije moguee ispustiti vodic pri ekspe
rimentu iz ruke zbog grcenja prstiju. U takvim uslovima za nekoliko minuta moze nastupiti smrt,
iako se smatra da su tek struje preko 50mA smrtonosne (zbog grcenja misi6a, tesk06a s disa
njem i poremeeaja srcanog ritma).
Protieanje struje od 1OOmA smatra se smrtonosno u vremenu 3 sekunde jer broj otkueaja srea
se pove6a, takav napor sree ne moze da izdrzi pa postepeno prestaje s radom. Jace struje su
smrtonosne i za kra6e vrijeme, npr struja 1A vee u toku 0,4s. Sree prestaje s radom i covjek
umire zbog zgrusavanja krvi u mozgu.
Put struje kroz covjecije tijelo je veoma vaian a najopasnije je kad su sree i mozak na tom
putu. Na sliei 10.1 pod a) prikazan je slueaj kad covjek glavom dodirne fazni vodic, a stoji na uzem
Ijenoj podlozi (zemlji). Struja u ovom slucaju prolazi direktno kroz glavu i sroe pa je to smrtna
opasnost. Slican je slucaj i pod e). U slucaju pod b) covjek je dodirnuo dva fazna vodica, a to je 81. 10.2 Opasni indirektni dodir i strujni udar covjeka nastao zbog nepravilnog prikljucka* i kvara na uredaju
jedna od najopasnijih situacija i tijelo je izlozeno linijskom naponu 400V, a struja prolazi direktno *Kad je el. uredaj pravilno prikljucen u slueaju kvara automatski bi djelovao zastitni uredaj, osigurac: iii zastitna struj
kroz sree. na sklopka, i kvarni uredaj iskljuci s napona u vremenu iSPOd Q, 1s (i tada se moze dogoditi strujni udar ali trajao bi kratko)
Mjerenjem je utvrdeno da je otpor covjecjeg tijela izmedu jedne i druge ruke kod napona 380V
oko 1000n, a kod napona 220V oko 1300n. Isto tako mjerenjem je utvrdeno da je otpor cov
230 V jecijeg tijela izmedu ruke i noge kod napona 380V iznosi 1900n, dok kod napona 220V iznosi
230 oko 2500n. Prema publikaeiji lEe 479-1/84 preporucuje se gornja granica opasnog dodirnog
130 v_
napona za covjeka 50V, 50-60 Hz. Znaci ako covjecije tijelo prikazemo kao otpor kroz koji tece
jacina struje od 0,05A, na tom otporu se po Ohmovom zakonu pojavi napon:
a) c)
U IxR= D,O.'ix 1000 =: 50 V
7"-
81. 10.1 Opasni direktni dodir dijelova pod naponom 81. 10.3 Nadomjesna elektricna sema covjecijeg tijela u strujnom kolu
Elektricna struja je opasna za covjeciji organizam i pri rukovanju s elektricnim napravama treba Na osnovu ovih rezultata propisom je utvrden maksimalni dopusteni dodirni napon 50V efek
biti veoma oprezan. Statistike pokazuju da je broj nasreea najve6i kod montera i elektricara, jer tivne vrijednosti izmjenicne struje. U posebnim slucajevima ova graniea opasnog napona moze
oni vremenom postaju toliko sigurni u sebe da se ne pridrzavaju ni najosnovnijih mjera sigurnos biti i niia, npr. pri kupanju otpor covjecijeg tijela pada na oko 500n i u tim trenueima je po covjeka
ti, sto dovodi do cestih nesre6a. I u svakodnevnom zivotu svaki Covjek se susre6e s elektricnom opasan i napon ispod 30V:
strujom (el. osvjetljenje, el. stednjak, brijaci aparat i sl.), a sve te brojne el. naprave su izvor opas
nosti ukoliko nisu pravilno prikljucene iii su osteeene. I = u/R = 30/500 =0,06 A = 60 mA
1
I-_--:;,..-:;d?;:i'leluju na diferencijalnu stru,?,ju"--",(s",tru""jn",a:.:z""a""st::;it,n""a""s",k",lo",pk-,,,a:L)- - - - - - - - - - - - - - - i
Zastita od direktnoQ I indirektnog dodira
Zastita upolrebom sigumosnog malog napona 10.5 Zastita stavljanjem van dohvata ruke
I -_ _=-c:-Zastitaupotrebom malog radnog n_~ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ Predvida se sarno za sprecavanje slucajnih dodira dijelova pod naponom sto znaci da nije
ZaStita od Indirektn()g dodlra - - - - - - ______ potpuna zastita. Sustina ove zastite je u tome da se pristupacni dijelovi na razlieitim potencijali
Zastita automatsklm iskljucivanjem napajanja (AIN):
a) u TN sistemu razvoda
ma ne smiju nalaziti unutar prostorije na dohvat ruku. Ova dijela se smatraju istovremeno pristu
b) u TT sistemu razvoda
pacnim ako su medusobno udaljeni manje od 2,5 m. Na mjestima gdje Ijudi sarno prolaze ispod
c} u IT slstemu razvoda
dijelova opreme pod naponom, smatra se da je visina od 2.5 m iznad tla dovoljna za postavlja
d} izjednaeenjem potencijala
nje predmeta (npr. golih vodica) pod naponom. Takva su mjesta razvodna postrojenja u transfor
Zastita dopunskim izjednaeenjem potencijala ~'
ZaStita upotrebom klase II iii odgovarajucom izolacijom matorskoj stanici. U horizontalnom pravcu je minimalno dozvoljeno rastojanje za postavljanje
Poslavljanjem u izolirane prostorije dijelova pod naponom do mjesta gdje moze covjek da stane iznosi 1,25 m (npr. goli vodici ispod
Zastita lokalnim izjednacenjem potencijala iii sa strane prozora).
ZaStita eleidricnim odva'an'em
Na mjestima gdje predviden saobraeaj vozilima iii u prostorijama u kojima se rukuje s metal
Tabela 10.1 Tehnicke mjere zastite od elektricnog udara nim elementima velikih duzina. razmaci moraju bitl povecani u skladu s tehnickim propisima.
10.3 Zastita ogradama iii kuclstima SI. 10.4 Prostor van dohvata
Zastita pregradama (ogradama) iii ku6istima treba da sprijeci direktni dodir s dijelovima elek ruke u prostoriji
tricne opreme i instalacija pod naponom (razvodni ormari sa opremom, sabirnice, sklopke
sijalicna grla i sl.). Oijelovi pod naponom moraju blti zatvoreni iii pregradeni tako da osiguravaju 10.6 Zastita automatskim Iskljucivanjem uredajima koji djeluju
stepen zastite najmanje IP 2X (zastita od stranih tijela preko 0 12,5mm i zasti6eno od dodira na diferencljalnu struju (zastitna strujna sklopka - FI)
prstima). Ako su potrebni veei otvori zbog odrzavanja i servisiranja moraju se preduzeti odgo Ova zaStitna mjera sluzi sarno kao dopuna drugim zastitnim mjerama od direktnog dodira sa
varajuee dopunske mjere da se sprijeci slucajni dodir dijelova pod naponom i postaviti znak upo dijelovima pod naponom u slucaju otkazivanja drugih zastitnih mjera. Upotreba zastitne strujne
zorenja (kod grla za sijalice otvori su veei od 12,5mm zbog potrebe postavljanja sijalice). Kueista sklopke cija je nazivna vrijednost diferencijalne struje iznosi najvise 30mA, sarno je znaci dop
cije su gornje povrsine vodoravne i pristupacne moraju imati najmanji stepen zastite IP 4X (za una za druge zastitne mjere od direktnog dodira. Zastita i od indirektnog dodira dijelova pod
stita od dodira alatom, zicom preko 0 1mm). naponom takode se moze ostvariti upotrebom zaStitne strujne sklopke.
Pregrade i kueista su konstruktivno cvrsta i trajna da sprijece dodir i obezbijede trajno rasto Strujne zastitne sklopke mogu se upotrebljavati u TT, TN-S, TN-C-S i IT sistemima razvoda iii
jenje od dijelova pod naponom. Ako je potrebno ukloniti prepreku iii otvoriti ku6iste to se moze drugim rijecima svuda tamo gdje su zastitni i neutralni vodic odvojeni (nisu spojeni). Tehnicke pre
uraditi samo pomoeu kljuca iii alata i to samo poslije iskljucenja napajanja stirn da se napajanje poruke EP BiH od 1999 g. predvidaju zastitu od indirektnog dodira dijelova pod naponom TT sis
moze opet uspostaviti samo poslije ponovnog postavljanja pregrade (kueista). temom razvoda i obaveznom ugradnjom vise strujno zastitnih sklopki sa strujom prorade 30mA,
u strujne krugove trosila sa metalnim kueistima i prostorijama sa kadom i tusem, iii ugradnjom
10.4 ZaStita preprekama (zaprekama) jedne zastitno strujne sklopke sa strujom prorade 30mA za cjelokupnu instalaciju. Znaci ZS sluzi
za automatsko iskljucenje u slucaju kvara i djeluje ispod 0,1s.(FI sklopka isklapa ispod 0,04s)
Prepreke su namijenjene da sprijece slucajni fizicki pristup dijelovima pod naponom, iii slucaj
ni dodir sa dijelovima pod naponom za vrijeme rada na opremi koja je pod naponom. - ~
Djelovanje sklopke ZS zasniva se na cinjenici da je pri trofaznoj struji, u normalnom pogonu,
suma struja jednaka nulL Prema tome, u normalnom pogonu, je i zbir magnetnih flukseva sto ih
u magnetnoj prstenastoj jezgri (diferencijalnom strujnom transformatoru) stvaraju ove struje,
takode je jednak nulL Slijedi da se u sekundarnom namotu obuhvatnog strujnog transformatora,
koji je spojen na namotaj ZS sklopke, nece indukovati nikakav napon. U slucaju spoja bilo koje
faze s metalnim kuCistem aparata koji stitimo, proteoi oe struja kvara (za TT sistem kroz zemlju),
a poveoa se znaci u tom slucaju struja kroz tu fazu. lime je narusena ravnoteza, tj. vektorski zbir
struja vise nije jednak nuli, u obuhvatnoj prstenastoj jezgri se pojavi magnetno potje. a u sekun
darnom namotu strujnog transformatora indukuje se napon koji aktivira zastitnu strujnu sklopku,
te ona isklopi kontakte za sva tri fazna vodica i neutralni vodic (4-polna).
-
8l. 10.5 8poj zaStitne strujne sklopke u TT sistemu razvoda:
1-kontakti sklopke,
2-sklopni mehanizam. T-ispitno dugme, R-predotpomik,
3-diferencijalni transformator.
4-namotaj. O,l-dugme za rucno uklj.-isklj. Z8
U instalacijama gdje se upotrebljava ZS moraju svi vodljivi dijelovi. koji normal no nisu pod na
ponom, biti uzemljeni (TT sistem) iii spojeni s neutralnim vodicem (TN sistem) preko zastitnog
81. 10.8 8poj dvopolne zastitne strujne sklopke u TT sistemu razvoda
vodica koji ne ide preko strujne sklopke. Znaci neutralni vodic iza ZS ne smije biti uzemljen niti
u dodiru sa uzemljenim dijelovima niti u dodiru s metalnim kucistem trosila. Zastitne sklopke I Zastitna sklopka za diferenciialnu struju EFI·2 ZastHna sklopka za diferenci'alnu struju EFI-4
moraju imati ugradenu kontrolnu tipku T (ispitno dugme) za ispitivanje funkcionisanja. Najmanje I NazivDina~on 230 V Naz/vnl naoon 2301400 V
l6A .
1. Nazivni napon ne prelazi granicu opsega I a to znaci da radni napon izmedu faza i napon iz
medu faze i zem!je mora biti manji iii jednak 50V.
2. Sigurnosni izvori napajanja malim naponom su:
• sigurnosni (zastitni) transformatori s odvojenim namotajima,
• elektrohemijski izvori (baterije iii akumulatori),
• elektronski uredaji kod kojih su preduzete mjere koje osiguravaju da i pri unutrasnjem kvaru
napon na izlaznim stezaljkama ne prekoraci preko 50 V.
Kao izvori malog napona najceSce sluze sigurnosni transformatori s galvanski odvojenim i dob
ro izoliranim namotima primara i sekundara. Napon sekundara do 42V sluzi za napajanje rucnih
svjetiljki i alata s kojim se radi u suhim prostorijama, a napon do 24V predviden je za istu namje
nu ali na mjestima gdje su pod i okolina dobro vodljivi, a dodirna povrsina covjeka s metalnim
SI. 10;9 Zastita kabla od kratkospojnih struja SI. 10.10 Kombinacija* diferencijalni TR-okidaCki dijelovima velika. Napon do 24V upotrebljava se i za osvjetljenje u stajama za stoku (zbog velike
prema zemlji FI sklopkom relej proizvodnje "Iskra" Siovenija osjetljivosti stoke prema struji) kao i za djeeije igracke s elektricnim pogonom. Ovi transformatori
*Kod FI skiopki u kucnim instalaciJama, kamp prikolicama, skolama i sl. u samoj sklopci je smjesten obuhvatni difer mogu biti prenosni i neprenosni.
encijalni strujni transformator. Diferencijalna zaSlita u industriji, poljoprivredi, gradevinarstvu i sl. ponekad se izvodi tako
sto se diferencijalni TR postavlja odvojeno na kabal (npr. na kablova u proslorijama za zastitu od pozara) i povezuje
se s okidackim relejom i kontaktorom. Precnik otvora diferencijalnog TR je 66mm a nazivne diferencijalne struje 0,3;
0,5; 1; 2; ... 30A (kombinacija diferencijalni TR-okidacki relej-kontaktor sa upotrebljava za kablove vecih presjaka i na
zivnih struja).
Da bi zastita sa FI sklopkom bila efikasna metalno ku6iste trosila mora bitiuzemljeno na uzem
Ijivac cijavrijednost otpora uzemljenja mora biti manja od:
. Rz = 501l,;N
gdje je: Rz (Re)-otpor uzemljenja sti6enog trosila odnosno zastitno uzemljenje kod objekta;
IoN - struja greSke pri kojoj FI sklopka iskljucuje;
50 - nap on dodira UL=50V, 50Hz.
Za zastitne sklopl<e diferencijalne struje I"N=0,03A otpor uzemljenja mora biti ispod Rz<50r
0,03=1666,66n; za sklopke s loN=0,1A otpor Rz<500n; IAN=0,3A Rz<166,66n; I"N=0,5A Rz<100n.
To ie vrijednost otpora koji se moze lako postiei a pri kome se na metal nom kueistu kvarnog
trosila neee pojaviti napon prema zemlji preko 50V i kod koga FI sklopka djeluje ispod 0,04s.
znaci da se mogu koristiti i goli vodici na dohvat ruke (sl. 10.12). ~%m--v~~~~~~~~--------u
l~%m~~----------~~--------u
i~. .~--------__~~--------u
Elektrohemijski izvori malog istosmjernog napona (baterije, akumulatori) danas se sve vise upo i~--------------~~----~--N
trebljavaju u elektronskim uredajima, mjernim instrumentima, djecjim igrackama, rucnom elektric
nom alatu (aku-busiliee. brusiliee ... ) i sl.
Elektronski uredaji niskog napona. izmjenicnog i istosmjernog. se upotrebljavaju u servisnim ra
dionieama. laboratorijama, skolskim ucionieama i sl. za napajanje raznih elektronskih elemenata
i aparata istosmjernom iii izmjenicnom strujom. Malonaponski elektronski izvori (uredaji) za servis
ne radioniee iii skolske ucioniee imaju efikasnu zastitu od udara struje izvedenu na sledeci nacin:
metal no kuciste uredaja preko zastitnog voda povezano je tako da u slucaju kvara djeluje zas
titna strujna sklopka (I.N=30mA), galvanskom odvojenoscu preko sigurnosnog (zastitnog) trans
formatora i malim naponom na izlazu. Elektronski uredaji su tako izvedeni da na izlaznim stezalj
kama za mali napon, izmjenicni iii jstosmjerni, i prj unutrasnjem kvaru ne moze se pojavjti opasan
napon preko 50V. Instalaeija malog napona nije uzemljena, ima ugraden elektronski Qgranicavac SI. 10.14 Transformator malog napona s jednim namotom nije sigurnosni jer u slucaju kvara
struje, tako da ni nestrucno rukovanje (npr. kratki spoj na malom naponu), neee izazvati zagrija moze doei do opasnog napona dodira
vanje sigurnosnog transformatora ni pojavu velikih struja kvara. 'Zbog toga je potrebno izlozene metalne dijelove sekundara povezati na zastitni vodic primara
Zastita, u tom slucaju, od indirektnog dodira izvodi se: Sistemi (izvori) napajanja imaju jednu neutralnu tacku koja je pogonski uzemljena u TS, a izlo
• povezivanjem izlozenih metalnih dijelova opreme, koji mogu doci pod mali radni napon, na zeni vodljivi dijelovi spojeni su sa ovom tackom pomocu zastitnih vodica.
zastitni vodic primarnog strujnog kruga uz uslov da je taj primarni strujni krug zasticen Razlikuju se tri tipa TN sistema, u zavisnosti od polozaja i povezanosti zastitnog i neutralnog
automatskim isklapanjem napajanja prema 10.9. vodica:
• iii povezivanjem izlozenih metalnih dijelova, koji mogu dod pod radni mali napon, s neuzem • TN-C sistem (neutralna i zastitna funkcija su objedinjene u jednom vodicu kroz cio sistem);
Ijenim vodicem za izjednacenje potencijala primarnog strujnog kruga. • TN C·S sistem (neutralna i zastitna funkcija je objedinjena u jed nom vodicu sarno u jednom
dijelu sistema i to od TS do objekta);
10.9 Zastita automatskim iskljucenjem napajanja • TN-S sistem (kroz cio sisterri su neutralni i zastitni vodic rastavljeni).
Princip ove zastite sastoji se u tome da se u slucaju kvara u izolaciji automatski iskljuci napaja
nje i tako sprijeci nastajanje i odriavanje dodirnog napona u takvoj vrijednosti i u takvom vremen Na slici 10.15 i pojednostavljenoj semi TN sistema dat je prikaz zastite automats kim iskljuciva
skom trajanju u kojem bi predstavljalo opasnost po covjeka. Ovo se postize tako sto se izlozeni njem u slucaju kvara izmedu faznog vodica i izlozenog dodiru metalnog kucista el. trosila. Uko
metalni dijelovi el. urooaja i opreme spajaju sa zastitnim vodicem zavisno od primjenjenog sistema liko fazni vodic, zbog greske na izolaciji, dade u dodir s metalnim kucistem trosila protice struja
razvoda (TN, TT, IT). U slucaju kvara na elektricnom uredaju, od izvora ce proteci struja greske kvara (kratkog spoja) u petlji kvara i izaziva automatsko djelovanje zastitnog uredaja (osiguraca,
(struja kratkog spoja iii struja diferencije), a ona 6e izazvati djelovarije zastitnog uredaja (osigu ZS). Vrijeme za koje djeluje zastitni uredaj ni pod kojim uslovima ne smije biti duze od 5s (tab. 10.3).
raca, ZS) koji 6e automatski iskljuciti napajanje onog dijela instalacije koji taj uredaj stiti, tako da
se na bilo kojoj izlozenoj tacki u tom dijelu instalacije ne moze odrZati dodirni napon koji bi preko
racio vrijednost navedene u tabeli 10.3 u funkciji vremena iskljucenja.
kratki spoj faznog vodica s neutralnim vodicem. Struja kvara je sigurno dovoljno jaka da izazove Zv = 0,51 Q/km....................... kabl XP 00 AI 70 mm2
brzo pregaranje osiguraca i time iskljucenje defektne faze. Vrijednost Zs se utvrduje mjerenjem Zv == 1,01 Q/km.......... ,............ kabl XP 00 AI 35 mm 2
Otpor voda se takode sastoji iz omskog i induktivnog otpora vodica. Kada se izracuna struja greske iz termicke karakteristike osiguraca moze se ocitati u kojem
gdje je: Zv - impendansa voda (Q) vremenu ee osigurac. odnosno zastitni urooaj, prekinuti strujni krug i na taj nacin iskljuciti citav
Rv - omski otpor voda (Q) strujni krug u kojem je nastao kvar. Zastita je efikasna ako je to vrijeme kratko i ne prelazi naj
Xv - induktivni otpor voda (Q) duze dopusteno vrijeme trajanja dodirnog napona iz tab. 10.3. Dodirni napon se moze izmjeriti
insrumentom iii izracinati (vidi primjer).
Ako se ne moze ispuniti prethodni uslov i efikasnost zastite upotrebom zaStitnih uredaja za Struja greske:
nadstrije (osiguraca), mora se primjeniti dopunsko izjednacenje potencijala iii zastita pomo6u
zastitnog uredaja diferencijalne struje (zastitna strujna sklopka).
Primjer: Izracunati struju kroz covjeka i razmotrit koji ce se naponi pojavit u slucaju kao na slici
10.17 i zastite automatskim iskljucenjem napajanja u TN CoS sistemu razvoda. U strujnom krugu Iz termicke karakteristike osiguraca DII/10A (vidi sl. 3.12 knjiga 1) moze se ocitati u kojem ce
trosila doslo je do defektne situacije tako sto uslijed ostecenja izolacije fazni vodic dodirnuo vremenu osigurac prekinuti strujni krug ukoliko kroz njega protece struja kvara oko 916A. U
direktno metal no ku6iste. ovom slucaju osigurac ce djelovati ispod 4ms (0,004s) sto je gotovo trenutno i sigurno je ispunjen
uslov da je struja kvara Ik veca od potrebne struje za iskljucenje la tako da je ispunjen uslov po
tabeli 10.3.
Objeht
}'S t%,av p,,, 250l:VA, Razmotrimo sada koji se naponi javljaju u tom kratkom vremenu prije pregaranja osiguraea iii
KPO ukoliko ne dOde do pregaranja osiguraca (krpani osiguraci).
, r,-230V---- • u·
~. I 230V ; A5,,70h;-~
:::=:r=::=:Ji 230V:
___________ PEN·
100m U. Napon izmedu meta/nog kucista i neutra/ne tacke (zvjezdista) TR:
R2.~=P! =0,01752~5 =0,049 Q R3~=P! =0,028 ~~= 0,08 Q u objektu obavezno uradi i izjednacenje potencijala.
Rjesenje:
a) Rz x I. 50V
= =
Rz 50/2,5 x 10 20 (Rz treba biti ispod 20 sto je tesko izvodljivo)*
=
b) Rz x I. 50V
=
Rz = 5011 ,25 x IaN 50/1,25 x 0,03 1333,330 =
(Rz treba biti ispod 1333,330 sto se moze lako postici)
'Osiguraci kao zaStilni uredaji u IT sistemu razvoda se mogu upotrijebiti samo za strujne krugove s trosilima mal,ih
snaga (ij. do 1OA) jer za vece snage troSiia treba postici tako male vrijednosti otpora uzemljenja Rz sto je skupo i tesko
izvodljivo u praksi. U praksi je otpor uzemljenja Rz za elektricne instalacije od 2 do 100, a to znaci da bi struja kvara
trebala imati vrijednost od 25 do 5A a da se na metal nom kucistu kvarnog trosila ne pojavi napon preko 50V. Ova slru
ja kvara ns bi izazvala pregaranje osiguraca. Zbog toga se u elektricnim instalacijama rijetko zahtijeva da dodirni
napon ne prede 50V, vee da se pri kvaru izazove sigurno pregaranje osiguraca a da se dodirni napon na metal nom
kucistu zadlii najduze prema tabeli 10.3 (vidi primjer 2).
Primjer 2: Izracunati struju kroz covjeka i razmotrit koji ce se naponi pojaviti u slucaju kao na
SI. 10.18 POjednostavljena serna TT sistema koja prikazuje sistem zastite slici 10.19 i zastite automatskim iskljucenjem napajanja u IT sistemu razvoda. U strujnom krugu
'U slucaju kvara izmedu faznog vodica i metalnog kucista proteee struja greske (kvara) kroz zemlju u zatvorenoj petlji trosila doslo je do defektne situacije tako sto je uslijed ostecenja izolacije fazni vodic dodirnuo
i automatski djeluje zastitni uredaj (osigurac iii zastitna strujna sldopka) metalno kuciste trosila.
Osnovni uslov koji treba da ispuni zajednicki uzemljivac je da pri proticanju struje kvara kroz
zemlju je da napon izmeau metalnih kuciSta i zemlje ne preae 50 V: Obj_xu
Rz x I. <= 50 V
gdje je: Rz - suma otpornosti uzemljivaca izlozenih vodljivih dijelova i zastitnih vodica; : : . I Ni
I.
- struja kvara koja sigumo (brzo) obezbjeauje djelovanje zastitnog ureaaja i iznosi oko: ,.,' '1
1 ,25xl.., - za zastitne sklopke;
I 1
(2,5-3)xl. - za strujne krugove zasti{:ene prekidacima ciji okidac djeluje na I I i ------------il I
I
struju kratkog spoja; I' Sabimicaza izjed.
3,5xl. - za strujne krugove zasticene tromim topljivim osiguracima do 50A;
I
I I p oti>>lCijala
Osnovni uslov za primjenu ove zastite je da se termicka karakteristika zastitnog ureaaja i ,...1301' Zt R,o RIO lOA Rl.~
impendansa strujnog kola (petlje) moraju tako odabrati da se u slucaju kvara izmeau faznog i mouttahts} N O,02OQ O,Offi 0,0035>Q 0,04-90
"":koTR
zastitnog vodica napajanje automatski iskljuci u odreaenom vremenu (tab. 10.3): To znaci da se efi
R2.5
kasnost zastite provjerava izracunavanjem otpora petlje a vrijednost otpora petlje treba biti ma
0,04-9Q
M{~~
:troiila
nja (iii najvise jednaka):
Rz 20 liOQ Ru
Z< UJI. Ro 2Q
R..i Rc
gdje je: Z - otpor (impendansa) petlje; z loon 1300Q
~
kOja djeluje sigurno ispod 0,1 s a osjetljiva je i na male struje diferencije koje se zatvore kroz (protice mala
zemlju (vidi sl. 10.5 i 10.8). Zastitne sklopke se mogu primjeniti i za najveee snage trosila a mogu kapacitivna
~ struja
se spojiti tako da djeluju na isklapanje glavnog sklopnika (sl. 10.10). ~ greske Ik)
~''t
f~
~
Ii
l!
Znaci u IT sistemu razvoda gdje je izolirano zvjezdiste zastita od dodimog napona nije potrebna, Presjeci zastitnih vodiea zavise od presjeka glavnih faznih vodica (vidi tab. 9.8 knjiga 1).
jer je kod prvog kvara na izolaciji struja kroz covjeka ispod opasne granice, odnosno dodirni
napon ne prelazi vrijednost 50V:
Rz X I, < 50V
Ukoliko se poslije pojave prve pogreske kvar ne otkloni u najkracem roku a pojavi se i druga
pogreska (iii ako bi istovremeno nastale dvije pogreske), uslovi zastite i isklapanja istl su kao i kod
sistema TN i TT. ~
U slucaju jednog proboja izolacije prema kucistu kod ovog sistema ne dolazi do djelovanja
osiguraca Oer je struja koja izaziva iskljucenje osiguraea la puno veea od male kapacitivne stru-
i .
je kvara Ik) ali poseban uredaj (kontrolnik izolacije) zvucno i svjetlosno daje signal da u instalaciji !
postoji kvar. Ukoliko je potrebno kontrolnik izolacije moze i djelovati i iskljueiti kvarni dio instala- ~
cije ispod 100ms. Obieno u IT sistemu razvoda (npr. rudnika) postoji glavni mrezni elektronski kon- ~
trolnik izolacije, ali postavljaju se i elektronske jedinice za kontrolu izolacije u pojedinim kracim I'~ .-_'
kablovskim odvojcima (za pojedine motore, rasvjetu, prikljuenice i sl.). Mreze sa izoliranim zvjez- .
distem, kod kojih se brizno vrsi elektronska kontrola stanja izolacije, su po Covjeka sigurnije nego 51. 10.22 Kontrolnici izolacije "Varnost"
mreze sa uzemljenim zvjezdistem. J Siovenija:
Kod jako razgranatih mreza otpor izolacije se smanjuje sto znaci da ce bitl ve6a i struja greske ~
a i struja kroz Covjeka u slucaju prvog kvara. Kod rudnickih jako razgranatih mreza otpor izolacije ~
a b
poveeavamo na taj naein da mrezu za jednofazna trosila podijelimo na vise strujnih kola a svako ~ a) Mrezni kontrolnik se upotrebljava za trajno mjerenje i kontrolu otpora izolacije u mrezi. Kon
kolo napajamo sa nizim naponom (24, 42 ... 220V) preko transformatora sa odvojenim namotima I' trolnik se ukljueuje sa glavnom NN sklopkom. Ovaj kontrolnik signalizuje pad izolacione otpor
koji nemaju pogonsko uzemljenje vee samo zastitno. nosti mreze, a kad otpornost padne ispod podesene taeke (npr. 40Q/V) automatski iskljucuje
mrezu. Elektronski sklopovi kontrolnika su ugradeni u kuciste "neprodorni oklopu.
~ ~
Iu
-_-_-_-r-_-_-.++--r---f--+-_--_-_--.-_-==-4_---r-_-r-_-'-'.-=-=--_-_-"--_-~
'-->-E==r---i+1--__
~:~
1.1
j400V L2 I
N
b) Elektronske jedinice za upotrebu kod IT razgranatih mreza omogu6uju brzo lociranje mjesta
sa pogorsanim izolacionim otporom. Na ovaj nacin se smanjuje broj isklopa cije!e mreze, sto
r r povecava pogonsku pouzdanost u prostorijama ugrozenim od eksplozije.
I i II '1- L....-..;I, Ii c~ ~
i i ~ ~!T ~
~I II' 24V rullOOV
-
Q I
:1
"
,~
i a
I
51. 10.21 IT sistem razvoda za rudnicke objekte, za prikljucak trofaznih motora, jednofaznih trosila i rasvjete,
~
I
'Pravovremena signalizacija za sprecavanje eventual nih nesreca je izvedena sa tn voltmetra i uredajem za kontrolu
izo/acije (kontrolnik izolacije). Linijski napon u rudnicima moze biti 400, 500 iii vise volti. Ked ispravne izolacije svi volt
~
metri I?okazuju fazni napon. U sluc5aju zemljospoja jedne faze, ostecenja iii dotrajalosti izolacije njen vo/tmetar J.
pokazuje manji napon a druga dva veei napon (linijski napon). ~
;~
Prednost ovog sistema zastite je sto trosilo u slueaju jedne greske moze raditi i dalje, a da je
pri tome 0 postojanju greske dat signal. To omogu6uje da npr. elektromotor s probojem prema
ku6istu jos dalje radi, a kvar se moze ukloniti kad to nije nepovoljno za prizvodnju. Do djelovan
I
~
ja osiguraea dolazl tek kad postoje dva proboja (kratki spoj dvije_ faze). Danas se postavlja vise
kontrolnika izolacije za pojedine kra6e odvojke (rasvjeta, prikljucnice, el. motor) i iskljucenje se
i
~
~
vrsi automatski kod pojave prvog kvara u kvarnom odvojku u vremenu 100ms. ..1
~
[I
-"
~
U tabeli 10.4 dat je pregled sistema NN mreza i zaStitnih uredaja za automatsko iskljucenje u Znacenje simbo/a u tabeli 10.4:
slucaju kvara i pojave opasnog napona greske na izlozenim metalnim dijelovima:
L" 1.", L3 - fazni vodici mreze
N - neutralni vodic
Sistem rozvod" (mreie) Uslovi "'" uponehu
PE - zastitni vodlc
PEN - nulvodic (Istovremeno neutralni i zastitni)
.....p.,. pike Ug =IJ: RpB > 50\' R, - otpor zastitnog uzemljenja
Ik=~ ;>Ia
{'!; Z,
RT - otpor uzemljenja neutralne tacke transformatora
III - otpor nulvodica od TS do mjesta kvara, odnosno do mjesta spajanja N i PE
Z t ... premo. ..b. 10.3
- otpor za§titnog vodica od TS do mjasta kvara, iii od mjesta kvara do mjasta spajanja PE i N.
il"<
- otpor izolacije faznog vodica prema zemlji
- impendansa uzemljenja neutralne tacke transformatora kod IT sistema razvoda
- impendansa petlje struje kvara tj. suma svih impendansi (otpora) od izvora do mjesta
L1 greske i nazad do izvora uz dozvoljena zanemarenja (izmjerena iii izracunata)
~~~l~U~______ tT_______r-----U :M .....p."pU'" Ug~U+ II:RpB> SOV
- struja kvara (kratkog spoje, greske)
in IIU " IJ:RpBN
- struja djelovanja zastite, struja iskljucenja
5 ta" ,:rema lab. 10.3 - nazivna struja osiguraca
- kapacitivna struja mreze, kroz izolaclju, kod spoja jedne faze s zemljom (ova struja je
puno veea kod kablova nego kod nadzemnih golih vodova a zavisi od duzine voda)
- napon izmedu dvije faze (linijski napon)
- napon greske (napon izmedu metalnog kueista I nultacke TR iii metalnog kueista i zemlje)
U - dozvoljeni dodirni napon 50 V
~~=tu~ ------4~------+------:L1
~~~--------++~----_r-----U - kapacitet faze prema zemlji (veei je kod kablova nego kod golih vodova, zavisi od duzine
--l---- PBN voda I proizvodaci kablova ovaj kapacitet daju tabelarno u F/km)
- vrijeme djelovanja zastitnog uredaja npr. kod osiguraca ta zavisi od velicine struje kvara,
a kod zastitnih strujnihsklopki t", vrijeme djelovanja je unutar 100 ms ako je struja kvara
: rFh
_~J l.. ___ .J
B.a
:~ ~
Zaiti:tJta strujKa sklopb. se l'te moie upotrijebm bo
:Izumi lJ.ft uj U, OVOI11 sistemu (ttema Pi!. vo aiCa)
ve6a od IAN
N:a
u 10.10 ZaStita dopunskim izjednacenjem potencijala
~~~l~U~__----tT------_r-----:U Ukoliko se kod TN iii TT sistema ne moze ispuniti uslov da zastitni uredaj (osigurac) djeluje
----------r [1:--1rt- ----r: i 1
"brzo", a to znaci da se na matalnom kucistu defektnog trosila dodirni napon greske odrzi duze
nego je to prapisom odredeno (tab. 10.3), onda se mora primjaniti dopunsko izjednacenje potan
t ... , ...ma mb. 10.3 cijala (iii da se umjesto osiguraca upotrijebi ZS).
L_ __ J L_ .. J
rL,-_.I,-._._PB Ova zastitna mjera od elektricnog udara se sastoji u tome da se povezuju svi izlozeni dodiru
"._!!-.:r___ .!~t=-___ ;!-& vodljivi dijelovi medusobno. Dodatni vodici povezuju medusobno izlozene vodljive dijelove insta
lacije (al. trasila), ali i vodljive strana dijelove a gdje je moguce i glavne metalne armature objekta.
IU':~ .J.!L
I): Dodatni vodici se povezuju s zastitnim vodicima cjelokupne instalacije, ukljucujuci i prikljucnice.
za ru",100Q/V Dodatni vodic koji povezuje metalne mase dva elektricna trosila mora imati minimalni presjek
g Ik""U",C. jednak presjeku slabijeg zastitnog vodica trosila. Ako povezuje metalnu masu elektricnog trosila s
!:: GTaJUcm ."Por ru", 20 Q/V ~ stranom metalnom masom mora imati minimalni presjek jednak 1/2 presjeka zaStitnog vodii':a tog trosila.
bkljueuje Wlutlr 100 m.s: I Svi dodatni vodici moraju ispuniti i uslov da svi zastitni vodici kad nisu dio voda (kabla) moraju
II
~
imati najmanji presjek 2,5mm 2 Cu, 4mm2 AI kad imaju mehanicku zastitu iii 4mm2 Cu, 50mm2 FeZn
..' kad nemaju mehanicku zastitu.
Efikasnost izjednacenja potencijala provjerava se mjerenjem da Ii impendansa izmedu istov
.~ remeno pristupacnih vodljivih dijelova (npr. mase bojlera), koji mogu doci pod napon, i stranih vod
Ijivih dijelova (npr. radijatora) ispujnava sljadeci uslov:
l:~ ~~
_, Ik< ~ ~ Ik""Ic=U",C. z"ru",toOQ/V
IU" ZT"'ZOOU
I
~~
~IU~___________..~ _____________~~~-~~L-u_~~~~£~~~e___u_Illr_1_0_0m_'_ _____________~
Tabela 10.4 Sistemi uzemljenja niskonaponskih mreza i uredaja, zastitni uredaji za automatsko gdje je: UL - dopusteni dodirni napon,
iskljucenje napajanja u slucaju kvara i najvazniji uslovi za upotrebu I. - praradna struja zastitnog uredaja u vremenu prama tab. 10.3.
~
i
Kod rastalnih osiguraca dovoljno je provjeriti da Ii je ispunjen uslov za dopusteni dodirni napon ~ 10.11 Zastlta upotrebom uredaja klase II ill odgovarajucom Izolacljom
Vidjeli smo da se zastita od direktnog dodira qijelova pod naponom izvodi zastitnim izoliranjem
UL i struju pregaranja osiguraca za vrijeme ne duze od 5 sekundi (npr. za osigurac DI110A gL-gG, t.;
Ul=50V, jz termieke karakteristike s1. 3.12 odredujemo da je najmanja proradna struja oko 37A H npr. vodiea, kablova, bakarnih sabirnica i 51. Isto tako odgovarajuca izolacija moze da se upotri
jebi i za indirektnu zastitu od opasnog napona dodira koji se uslijed kvara pojavi na metalnom
da bi osigurac djelovao malo is pod 5 sekundi; slijedi da impendansa izmedu dostupnih dodiru,
metalnih dijelova mora biti ispod iii jednaka Z=1,35Q).
Mjerenje impendanse zastitnih vodica i vodiea za izjednacenje potencijala se moze obaviti s ~
! kucistu trosila. Zastitno izoliranje 0 kome je ovdje rijec se znaei odnosi na izoliranje metalnih ku
cista iii drugih dijelova trosila i uredaja koji u normalnim uslovima rada nisu pod naponom ali u
univerzalnim prijenosnim mikroprocesorskim instrumentima (Macrotest HT 2033, Ful1test MA ,j slueaju greske mogu doci pod opasan napon.
2053, Machinetester MA 2082, Plustest KT 2043, Expert i sl.). Na slici 9.20 knjiga 1 prikazano je :;
4-vodno mjerenje otpora zastitnog vodiea bojlera s instrumentom Ful1test. Na sliean nacin se vrsi Ova vrsta zastite se ostvaruje ugradivanjem metafnog kucista uredaja u:
i dvovodno mjerenje impendanse (otpora) vodiea za izjednacenje potencijala izmedu bojlera i • opremu s dvostrukom izolacijom iii pojacanom izolacijom (oprema klase II),
nekog stranog metalnog dijela (npr. radijatora) s instrumentom PLUStest HT 2043: • koristenjem tvornieki izradene opreme koja ima potpunu izolaciju.
(U oba slucaja izolacija se provjerava tipskim ispitivanjem i mjerenjem dieleictricne cvrstoce u tvornici npr. sa instru
mentom FULLTEST MA 2053 51. 9.19 knjiga 1; dvostruka izolacija oznacava se simbolom kvadrat u kvadratu)
MjexeJlje:
-Mjente ,,",ze priJc1j. 1:.... Jt.a s1ici SI. 10.23 Dvovodno
-Pxel:iclaC posu..m .. poL LOwQ mjerenje otpora vodica za r-~==r-----------,------------------U
-Pritisll1lU gum. START, oCiuu izjednacenje potencijala H-~e=3-------------~--------~--------U
xezultat, bji po po_.i moiemo
BOJLER
i memomati pritisbm .u.. gum. i zaStitnih vodica sa b-~==r-----------4---------+--------u
SAVE instrumentom PLUStest
RADIJATOR
2043 proizvodnje METREL
Siovenija (mjerenje se vrsi osnovna
holacija
automatski u dvije faze sa
izmjenom polariteta te se
prikaze prosjecna vrijednost
obaju rezultata; mjerno
podrucje 0 do 20Q)
SI. 10.25
*Autokalibracija instrumenta: Mjerne veze prikljuciti na instrument kao na slici gore i kratko ih spojiti; prekiciac postaviti Dvostnuka i
u poloiaj LOW (ako je bio u tom polozaju pomaknuti ga naprijed i natrag); pritisnuti tipku SAVE na pokazivacu se pojacana izolacija
pojavi ispis K (konstanta); pritisnuti tipku START, na pokazivacu se pojavi najprije vrijednost bez primjenjene kalibracije,
a zatim 0.00; instrument je kalibriran; slijedi normalno mjerenje.
Zastitno izoliranje trosUa postize se pokrivanjem trajnom izolacionom masom svih vodljivih dije
lova koji bi greskom mogli doci pod napon, kao npr. kod raznih ruenih aparata u domacinstvu (mik
Savremeni mikroprocesorski instrumenti:
sar, usisivae prasine, aparat za susenje kose, busilica i sl.). Kod nekih trosila (mikser, busilice,
brusilice i sl.) postoje i izlozeni dodiru metalni dijelovi ali izolacija se postize umetanjem izola
1) SPEEDTEST MA 2063 SI. 10.24
(za mjerenje vremena djelovanja zastitnih cionog umetka u metalne prenosne osovine. Boje, lak, emejl i slieni zastitni premazi na metalnim
Univerzalni
sklopki s diferencijalnom strujom mikroprocesorski kucistima ne smatraju se sigurnom izolacijom. Prednost ove vrste zastite je da i "Iaik" i "obieni
RCD • Residual Current Device, impendanse mjemi instrumenti korisnik" moze otkriti gresku u izolaciji (mehanicko ostecenje).
petlje-struje kvara Zllk) proizvodnje
METREL Siovenija
2) FULLTEST MA 2053
(za mjerenje malih otpora CONTINUITY,
otpora izolacije ISO s 250V, 500V i 1000V:
dielektricne tvrdoee s 1000V, 1500V do 5000V)
3) PLUSTEST HT 2043
(za mjerenje otpora uzemljenja EARTH 2, 3,
4 vodno; malih otpora LOW; otpora izolacije
ISO; testiranje FI sklopki-RCD;
napona, struje, frekvencije, struje kvara,
impendanse petlje, dodirnog napona SI. 10.26 Vibracijska bu~ilica, zidna glodalica* i usisivac prasine izvedeni s "dvostrukom izolacijom"
greske i sl.) 'Zidna glodalica se upotrebljava za glodanje zidnih kanala dubine 12 - 20 mm u koje se polazu vodovi
Vodljivi dijelovi koji su u izolacionim ku6istima ne smiju biti povezani s zastitnim vodicem, sto 10.13 Zastita lokalnim izjednacenjem potencijala
znaci da trosila ovako zasti6ena nemaju posebnu stezaljku za prikljucak zastitnog vodica, ali se Zastita lokalnim izjednacenjem potencijala bez spajanja sa zamljom treba da sprijeci pojave
upotrebom odgovaraju6ih utikaca bez zastitnog kontakta, sl. 10.27, ipak mogu prikljuciti na utic opasnih napona dodira. Vodici za izjednacenje potencijala povezuju medusobno sve istovremeno
nice s zastitnim kontaktima (usisivac prasine, radio, TV, mikser, busilica i sl.). pristupacne vodljive dijelove od elektricnih uredaja i strane vodljive dijelove.
Ovako izvedeno lokalno izjednacenje potencijala ne smije biti direktno spojeno sa zemljom,
niti posredstvom vodljivih dijelova koji mogu doei pod napon. Ako se ovaj uslov ne moze ispuniti
treba primjeniti zastitnu mjeru automatskog iskljucenja napajanja (AIN).
Primjena ove zastite je pri radovima u kotlovima, brodovima, u rudarstvu, na gradilistu, za prik I P= ff· U I cos~
Ijucnice u kupatilu (prikljucak elektricnog brijaea) i sl.
I gdje je:
~ U - pogonskl (radni) linijski napon u V;
Pri stalnom naponu i stalnom opterecenju (teretu) na osovini motora bit ce i struja motora kon
Svako trosilo izradeno je za odreden napon. Napon za koji je trosilo gradeno naziva se na stantna. Sa smanjenjem napona mreze, iz formule vidimo, smanjuje se i snaga motora. Zbog
zivni napon. Vrijednost nazivnog napona se obavezno naznacava na trosilu, npr. nazivni napon smanjenja snage motora smanjuje se i obrtni moment koji razvija motor tako da moment tereta
sijalica se oznaeava na balonu iii grlu (3V, 12V, 24V, 110V, 220V); nazivni napon motora ozna postaje veei od razvijenog momenta motora, sto dovodi do opadanja brzine vrtnje, poveeanja
cava se na natpisnoj ploeici (3x380, 3x220, 3x500, 3x600V). klizanja j struje motora. Sa smanjenjem brzine rotora povecava se indukovani napon u namotaju
Takode i svaki izvor struje ima svoj nazivni napon. Naprimjer nazivni napon NN mreze je rotora, poveea se struja u rotoru, a zbog transformatorskog ponasanja asinhronog motora,
3x380/220V. Svi prijemnici u jednom slozenom kolu ne mogu se napajati elektricnom energijom poveea se i struja u statoru. Znaci asinhroni motor kod smanjenog napona, automatski poveea
tacno odredenog nazivnog napona. To je zbog toga sto pri prolasku elektricne struje kroz vodice jav struju, povecana struja preko nazivne izaziva jace zagrijavanje namotaja a to postaje opasno po
Ija se, uslijed elektricnog otpora, i pad napona duz vodica. Zbog pada napona u vodicima dozvo izolaciju. Suprotno, kod poveeanog napona smanjuje se struja motora ali je sada izolacjja izlo
Ijava se poveeanje napona na krajevima izvora elektricne struje +5%, tako da standardno napon zena opasnosti od proboja.
izvora NN mreze je 3 x 400/230V. Kako su na promjenu radnog napona osjetljiva termicka trosila i sija/ice? Snaga jednofaznog
termickog trosila moze se izracunati po formuli (cos$=1):
1
P=U'I=U.JJ.= u
R R
gdje je:
SI. 11.1 Pad napona duz voda u distributivnoj mrezi U - pogonski (radni) napon;
Na sUei 11.1 prikazana je distributivna mreza za ulicnu rasvjetu izvedena sa kablom PP 41 A 4x1 0,
1 kV. Svjetiljke za ulicnu rasvjetu su duz gradske ulice na razmaku od 30m, kablom su spojene Ako se smanjuje radni napon; smanjuje se i snaga termickog trosila s kvadratom smanjenog na
s transformatorom u TS na fazni napon 231V, tj. 11V veei od nazivnog. Ukoliko se voltmetrom pona. Svjetlosni fluks sijalice smanjuje se s cetvrtim stepenom smanjenog napona. Povecanje
mjeri napon duz kabla, pocev8i od TS (U. =231 V), moze se zapaziti da napon postepeno opada radnog napona iznad nazivnog ne utice toliko na termicka trosila, ali im se zbog prekomjernog
tako da radni napon na prvoj svjetiljki je 228,1 Va na kraju kabla, posljednjoj svjetiljki je U2=218V. zagrijavanja s\abi izolacija i znatno skracuje radni vijek. Naprimjer sijalice s vlaknom u objektima
Teorijski posmatrano samo 6e jedna svjetiljka na svojim krajevima imati radni napon koji odgo koji su pored trafostanice, cesto pregaraju i imaju puno manji radni vijek nego isti tip sijalica u
vara nazivnom naponu od 220V. Zbog toga sva trosila su tako gradena da mogu raditi i pri objektima da\je od trafostanice.
naponima koji odstupaju od nazivne vrijednosti mreznog napona i do 10%. Napon duz kabla pos Iz ovih primjera se moze izvesti zakljucak da bi najbolje bilo kada bi sva trosila mogla da se
tepeno opada, a da bi na kraju mreze bio u dozvoljenim granicama, mora na pocetku mreze u TS prikljuce na nazivni napon. To u praksi nikako nije moguce i dozvoljavaju se odstupanja od stan
biti podignut iznad nazivnog. U neposrednoj blizini TS trosila su prikljucena su na napon nesto dardnog (nazivnog) napona +5 do -10%.
visi od nazivnog a na kraju mreze na napon nesto nizi od nazivnog. Pad napona na vodu se definise kao razlika napona na pocetku voda (U,) i napona na kraju
Kako utice promjena napona na rad pojedinih trosila i kolika su dozvoljena odstupanja od na voda (U2) i iznosi:
zivnog napona? Sva trosila elektricne energije imaju na vidnom mjestu oznacen nazivni napon. u = U, - U2 (V)
Kada je napon pod kojim trosilo radi (pogonski-radni napon) blizak nazivnom, tr08ilo ce imati dug
zivotni vijek bez ostecenja. Veea odstupanja radnog napona od nazivnog mogu biti stetna po
traSHa, a gnmica od,tupanja od nazivnog napona p,i kojoj tmsilo jOs wi/ek moze isp'avno de ,
--~ I
:~
Pad napona nastaje prolaskom struje kroz vodic koji ima omski otpor R (induktivni otpor voda ;1 11.1 Proracun pada napona u jednofaznom instalacionom vodu
je mali i moze se se zanemariti). Razlikujemo dvije vrste trosUa: omska (termicka) i mjesovita Ukoliko ~V?z~lni vod duz~ne I (~), pr~sjeka S (mm~) napaja samo jed no trosilo. Trosilo je jed
(induktivno-omska). j
nofazno, pnklJuceno na kraJ voda I udalJeno I (m) od Izvora napona nazivne vrijednosti U. Otpor
Pri omskom opterecenju (sijalice i termicka trosila) kod izmjenicne struje pad napona nastaje " jednog vodica duzine I izracunava se po formuli:
na vodu koji ima otporR : J
:~i
ij R f.!::::-e-
S YS
o ~~
Ul
Jednofazno trosilo je s izvorom struje povezano s dva vodica iste duzine I (m) i istog presje
[{1 ka S (mm2)i tada je ukupan otpor vodica na Kojima nastaje pad napona:
81. 11.2 Fazni pomJeraj struJe i napona kod omskih trosila ~.'
'Omska trosila se odlikuju time sto je struja kroz trosilo u fazi s naponom na trosilu, odnosno ne postoji fazni pomak ~.
izmedu napona i struje pa je ugao <1>=0. Ova odlika se izrazava kosinusnom funkcijom ugla <I> i za omska trosila faktor ~ 2R:::: f2E =..l1
snage COS$=1. I~ S YS
Induktivno-omska trosila su trosila sa namotajima i feromagnetnom jezgrom (motori, transforma- t Na kraju voda moze biti prikljuceno cisto omsko iii induktivno-omsko trosilo:
tori, prigusnice). Odlik~ju se time sto je promjena struje u zakasnjenju za promjenom napona za '
"
ugao <». Ovo zakasnjenje se krece od 0° (cisto omsko opterecenje) do 90° ( cisto induktivno op- !,<, a) Pad napona na jednofaznom vodu kod prikfjucenog omskog (termickog) troMa snage P=U I
tereeenje). Ovo svojstvo induktivnih trosila se izrazava preko faktora snage cos<» i ovaj faktor se ~ (struja kroz trosi/o je u fazi sa naponom na trosilu tj. cost{J=1)
kreee u granicama od 1 do O. ~
~
U"<::U·cos't' = R·I 'cos't' ~
~~
~ P=UI => 1= ~
81. 11.3 Fazni pomjera] struje i napona kod induktivnih trosila ~
I
*Ne postoje cislo induktivna trosila nego samo mjesovita induktivno-omska (faktor snage elektromotora cos<l> iznosi oko
0,7 za male motore do 0,88 za vete motore) SI. 11.4 Jednofazni strujni krug s termickim trosilom
Napon na pocetku linije U, jednak je geometrijskom zbiru napona na trosilu U2 i pada napona Protjecanjem struje I kroz oba vodica od izvora do trosila nastaje pad napona:
na Iiniji (vodicima): ~
~ U = I·2R:::: ill
YS
S obzirom da je pad napona u znatno manji od napona na trosilu (50 do 100 pa i vise puta)
moze se s dovoljnom tacnoscu za praksu uzeti da je:
I Uglavnom je na svakom trosiJu dat podatak za nazivnu snagu pa zamjenom I=P/U dobijamo
obrazac za izracunavanje pada napona na jednofaznom vodu:
U, U2 + U cos<» U=~
YSU
Prema tome izraz u·cos<»=RI·cos<» uzima se sa dovoljnom tacnoscu kao pad napona na vo- Pad napona u procentima:
:~fum:j~::~:~~~~e~~:~~:~:::::v:~~:w~:~e1raSHa
pocetku voda iii u odnosu na radni napon U U prvom slucaju dobija se:
2•
U, Mpan U1 na I
I,'
•. ,
01:::
UtO U
u% U·100 y - specificna vodljivost materijala od koga je vodic izraden (za bakar y=57 Sm/mm2; za
~ aluminijum y=36 Sm/mm2)
~~
u % - pad napona u procentima (tehnickim propisom je odredeno da dozvoljeni pad
napona od brojila do posljednjeg trosila iznosi najvise 2%)
':::-~ :.'--. -~ :!\o
~
~
I
b) Pad napona na jednofaznom vodu kod priklju6enog induktivno-omskog trosila snage Primjer 2: Za slucaj voda PP 2x1 ,5 opterecenog kao na slici 11.7 provjeriti da Ii je pad napona
P=U I cosi/J (promjena struje kroz trosilo kasni za promjenama napona za izvjesni ugao I/J) od MO do najudaljenije sijalice u okviru dozvoljenog ud=2%.
~ P=UIcos'!' =>
10m
I
75W
Sm
I
l!iOW
~J
cos'f< 1
81. 11.5 Jednofazni strujni krug s induktivnim trosilom 81. 11.7 Serna opterecenja strujnog kruga uz primjer 2
Kako je kod induktivnog opterecenja struja I u zakasnjenju za promjenama napona za ugao <\>, to Rjesenje: U ovom primjeru jednofazni vod je opterecen na vise mjesta i pad napona do najudal
ce komponenta Icos<\> koja je u fazi s naponom U2 proizvesti na vodicu pad napona u koji, za jenije sijalice se izracunava kao suma padova napona na pojedinim dionicama i iznosi:
proracune ove vrste, sa dovoljnom tacnoscu odreQl1jemo izrazom RI·cos<\> (sl. 11.3).
Racunanje s padom napona u=RI je znatno slozenije, a prakticno ne utice puno na rezultat. Za
dvozilni vod pad napona iznosi u = 2Rlcos<\> i razvijanjem ove formule dobijamo da je:
UO/o = 200L(e
YSUZ
p)
= 200 (10'425 +6·350+ 5'250+7-100)
57'1,5'220'220
0,40%
2 pe 01 _ 200 P e
u=ysul U/O-
ySUz 11.2 Proracun pada napona u trofaznom instalacionom vodu
Trofazna niskonaponska mreza moze biti izvedena sa tri iii cetiri yodica. Trofazna mreza sa tri
Primjer 1: Jednofazni elektricni bojler snage 2kW spojen je s vodom za stalno polaganje PP-Y vodica se upotrebljava u industriji za napajanje elektromotora i vecih elektricnih peei. Tri vodica
3x2,5 duzine 10m direktno u razvodni mjerni ormar. Provjeriti da Ii je pad napona na dvije zile ove mreze polaze sa faznih namotaja transformatora, nazivaju se fazama i oznacavaju L 1, L2 i
voda 2x2,5 mm 2 Cu za napajanje grijaca bojlera, manji od ud=2%? L3. Napon izmedu dva fazna vodica naziva se linijski napon. 8tandardni linijski napon je 380V,
ali zbog boljeg domasaja prenosa na sekundaru transformatora biee 5% veei i iznosi 400V i tada
pad napona od TR do posljednjeg trosila na vodicima moze iznositi i do 40V a u procentima je
e=lOm to i do 10%.
I~
~I
eli lOA I
Trofazna mreza sa cetiri vodica, osim tri fazna, ima i cetvrti neutralni (nulti) vodic koji je izve
den iz zvjezdista transformatora i dobro uzemljen. U cetverozicnoj mrezi osim tri linijska napona
u_nWat.E. ~~------------. .L
. ~ P=2k\W
PP-Ylx2,5
postoje i tri fazna napona (fazni napon,. je napon izmedu faznog i neutralnog vodica). Na tro
faznoj mrezi sa cetiri vodica na linijski napon 3 x 400V prikljucuju se trofazni motori i trofazna tro
sila veeih snaga (preko 3kW - termoakumulacione peei, stednjaci, protocni bojleri i sl.); a na fazni
cos<f' 1 = napon 230V sijalice, termicka trosila manjih snaga (ispod 3kW - grijalice, resoi i sl.), jednofazni
motori i kolektorski motori (usisivaci, busilice, brusilice i sl.)
PP-Ylx2,5 e=lOm Proracun pada napona za trofaznu trozicanu mrezu polazi od pretpostavke da su sve faze
III
P=2kW
1 istovremeno optereeene, da je optereeenje induktivno-omsko, da su svi fazni vodici od istog
materijala, iste duzine i imaju isti presjek.
~----------------~--------------~I
P=\f3UI cos'!'
Razvijenjem ovog obrasca i zamjenom ~ sto znaci da pad napona od MO do stednjaka iznosi 0,562%, i manji je od dozvoljenog 2% a to
- ~S • "gu cos'f
,!
Najduzi strujni krug sa spratnog razdjelnika je strujni krug rasvjete 1, i pad napona od MO do
dobijaju se formule za izracunavanje pada napona u voltima i u procentima: ~ posljednje sijalice u tom strujnom krugu iznosi:
pf o· _lOOpe ~ o· = ";'
+ o· 100·8560·10 + 200,(800-10+650'6+350-5+200'7) _ 0 173+0 7?7 - 0900"1.
u =ySU U 10 - YS u Z "~ U,o UI·O uz" 57-6-3802 57'1,5'2202 -" _ -,. "
I sto znaci da pad napona od MO do najudaljenije sijalice iznosi 0,9%, i manji je od dozvoljenog 2%
a to znaci da su vodovi i u ovom strujnom krugu pravilno odabrani.
U - nazivni linijski napon trosila (V)
y - specificna vodljivost materijala od koga je vodic izraden (za bakar ,,(=57 Sm/mm2; za
Primjer 2: Izracunati pad napona koji nastaje na trofaznom vodu X OO-A 4x16, 1 kV duzine 100 m,
aluminijum "(=36 Sm/mm2) koji iz trafostanice napaja asinhroni elektromotor snage 22 kW (mala pilana), faktora snage
u% - pad napona u procentima (tehnickim propisom je odredeno da dozvoljeni pad coojl:=O,87 i stepena iskoriStenja 89%. Dozvoljen je procentni pad napona lld=7% od TS do elekt
napona od brojila do posljednjeg trosila iznosi najvise 2%) romotora pri normal nom pogonu.
Proracun pada napona za trofaznu cetverozilnu mrezu izracunava se po istim formulama, a ta
100m
----"1
kode polazi se od pretpostavke da su sve faze "priblizno" ravnomjerno opterecene, da je opte
reeenje induktivllO-omsko i da fazni vodici imaju iste presjeke. Neutralni vodic moze biti i manjeg
presjeka od faznih (vidi tab. 1.3 knjiga 1). P=22 kW
c 0.'1' = 0,117
Primjer 1: Za najoptereeeniji i za dajduzi strujni krug sa sl. 11.9 provjeriti da Ii pad napona od 12= 0,89
MO do krajnjeg trosila je u okviru dozvoljenog od 2'7'0?
81. 11.10 Serna strujnog kruga uz prirnjer 2
·Formula za izracunavanje pada napona na napojnim vodicima za elektromotore se neSto razlikuje jer se na natpisnoj
,:s'R-- 6A I
ploeici elektromotora daje korisna snaga koju motor razvija na osovini. Ukupna snaga koju motor uzima iz mreze je
veea od korisne snage zbog mehanickih i elektricnih gubitaka, sto znaci da prilikom proracuna pada napona na napojnom
L1 ; 10m vodu elektromotora mora se uzeti U obzir i stepen iskoristenja 'Y elektromotora.
Zx75W 3,,100''<' lSO\'<' 2l<100W
11.3 Proracun poprecnog presjeka voda prema zadanom padu napona
r------------.., lOA
rMO ; 2
6m Po vaiecem standardu za pad napona on smije najvise iznositi: 3o/~ od TS do KPO; 1%odKPO.
:
!
' pp.y 5)(6; 10m 1.2
. Q9_M9L 2~_QClt00 d9 kr<ljnj~g trQsila (MO-12R-strujni krug sa trosilom). Takode vazeeim stan
I 300W
I 5 dardom za motorni pogon je odredeno da pad napona od TS do elektromotora pri normal nom
I
I
I
. LV,3 :
3x16Ai
pp.y 5x1,5 10m
pogonu ne smije biti vaei od 7% (4% od TS do KPO; 3% od KPO do najudaljenijeg elektromotora)
iii 10% pri pokretanju elektromotora.
Pi=UI700W' 3
!
Fp=O,S i
I
I 5000W
Da bi Se izracunao presjek jednofaznog iii trofaznog voda (kabla) prema zadanom padu na·
I
I ' Pv=S560W i lOA I pona primjenjuju se obrasci:
L__________ .JI
7m
200 P ~
s --yu%U jednofazni s -- 100 P e trofazni
1 yu%U 2
Usvaja se prvi veei standardni presjek (npr. proracunom se dobije 3;15 a usvaja se 4mm2). To
81. 11.9 Serna opterecenja strujnih krugova uz prirnjer 1 znaci da je sigurno ispunjen elektricni uslov (proracun na pad napona) i da je pad napona na tom
vodu manji od propisom dozvoljenog, Izabrani presjek treba provjeriti i na termicki uslov (trajno
Strujni krug 4 (stednjak) iz stanskog razdjelnika SR je najoptereeeniji a pad napona od MO dozvoljenu struju po tabeli 2.3 iii 2.4) i mehanicki uslov' (za primjere vidi 24.3 proracuni).
do stednjaka se sastoji iz dva trofazna pada napona: 'Odabrani vod mora imati presjek veei iii jednak minimalno dozvoljenom presjeku prema
u,% - pad napona od MO do SR (na napojnom vodu stanskog razdjelnika) i mjestu upotrebe tako da mozemo biti sigurni da <Se odabrani vod izdrzati sva mehanicka napre
U2% - pad napona od SR do trosila (na vodu strujnog kruga stednjaka): zanja koja ga ocekuju u radu.
Tako npr. standardom su odredeni minimalni presjeci vodova za stalno polaganje: za strujni
_ 100-8560-10 100'8000-10
,,_ 0 0
uYo-uIYo+UZYo- 57'6'380z + 57'2,5'2202 0,173 + 0,389 =0, 562% krug rasvjete 1,5 mm2Cu; za strujni krug "suko" prikljucnica i termickih trosila (bojler, Stednjak... )
2,5 mm2 Cu; za napojni vod objekta iii stanova 6 mm2 Cu.
12. Vrste izvedbi elektricnlh instalacija
Ii
Na slici 12.2 prikazan je nacin rucnog dubljenja rupe za razvodne kutije (dlijeto i ceki6) a osim
rucnog proboja danas se sve vise koriste elektricne i pneumatske busilice u kOje se postavlja
~ odgovaraju6i alat (sl. 12.3). Sirina i dubina rupe zavisi od dimenzije kutije. Dubina rupe se pri
Svaka elektricna instalacija niskog napona sastoji se nacelno od kucnog prikljucka, razvodnih I
lagodava debljini sloja maltera i gornja ivica (poklopac) treba da se poravna sa povrsinom malte
uredaja sa brojilom i zastitnim uredajima, vodova i prikljucnih naprava. Prema izboru i vrsti insta ~ ra. Potrebno je iskustvo da se to odredi na zidu koji jos nije pokriven malterom i kutija se postavlja
lacijskog materijala i nacinu njegovog postavljanja mogu se elektricne instalacije niskog napona ~ tako da viri iz zida onoliko koliko 6e biti debljina buduceg sloja maltera.
podijeliti na nekoliko vrsta kOje su se u toku vremena pokazale dobre, prakticne i ekonomicne: 'Gamitura probijaca, gamitura ceki6a, specijalna busilica za proboje zidova sa svrdlima, naprave za pravljenje utora
• Goli vodovi, u zidu i sl.
• Instalacija pod zbukom (malterom),
• Instalacija u zbuci (malteru),
• Instalacija nad zbukom (malterom),
• Vodovi na nosecoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl.,
• Vodovi na nosivom uzetu,
• Vodovi u podnim kanalima, 8L 12.2 Rueni
• Kanalni razvod. naein dubljenja
rupa za smjestaj
12.1 Goli vodovl razvodnih i montainih
Goli vodovi su goli vodici ( vidi 1.1 knjiga 1) ucvrsceni na izolacijskim nosacima i postavljeni kutija (rueni probijae)
na propisnom razmaku jedni od drugih i na propisnoj udaljenos6u od poda iii zemlje. Upotreb
Ijavaju se samo izuzetno i to kao goli vodovi za nadzemnu NN mrezu, u prostorijama s atmosfe
rom koja nagriza izolaciju, u akumulatorskim prostorijama, kao kontaktni vodici (za trolejbuse,
tramvaje) i sl. Na slici 12.1 navedene su sigurnosne visine i udaljenosti koje se moraju ostvariti
kod NN golih nadzemnih vodova.
Uvlacenje vodica u instalaeione eijevi se vrsi posebnim celicnim uzetom (sl. 12.5) na cijem se
vrhu nalazi posebno oblikovana vodiliea iii kugla da lakse prolazi kroz eijev. Prvo se celie no uze
I~
provuce kroz instalacionu cijev, a zatim se na drugi kraj uzeta vezuju sve zile instalaeionog voda
koji se uvlaei u instalacionu cijev i uze lagano povlaci a sa njim i vod (kada je uvlacenje otezano
vod se moze premazati parafinom iii posuti talkom).
8L 12.6 Kablovski
nozevi za skidanje
zastitnog plasta
i izolacije
SI. 12.8 8pajanje vodica u razvodnim kutijama 81. 12.9 8pajanje vodica u razvodnim kutijama
na stezaljke bez vijaka na stezaljke sa vijcima
I
I'
5
~---4
Za izradu instalacije sa vodovima poloienim u malter treba koristiti i slijedeci pribor: Preporuke za polaganje voda i upotrebu pribora za instalacije u ibuci (PPIR instalacija):
• razvodne kutije s poklopcem i u njima 4 iii 5 stezaljki (na svaku stezaljku mogu se prikljuciti • Elektriene instalacije s vodovima PP/R smiju se izvoditi samo u suhim prostorijama, kao sto
vodici 3 x 2,5 iii 4 x 1,5mm'), su stambene, kaneelarijske i sl., te kuhinje i samo odredeni prostor kupatila.
• moniaZne kutije, • Vodovi se pricvrscuju na zid-strop gipsom, a prethodno se provizorno prltegnu sa 6elienim ek
• univerzalne kutije za nizanje, serima koji ispod glave imaju izolaeione podloske. Vodovi se mogu na zid-strop prievrstiti i
• stropne i zidne uvodniee, pomocu obujmiea od izolacionog materijala svakih 20-25cm.
• kuke za vjesanje svjetiljki, • Vodovi se smiju polagati samo horizontal no iii vertikalno.
• celieni ekseri s podloskom, • Razmaei polaganja vodova: od poda iii stropa 30cm; od zidnog otvora vrata-prozora iii ruba
• zidni uloiak (tipl). zida 15cm i razmak izmedu dva voda 1em (slike 12.18 i 12.19).
• Na zavojima, gdje se mijenja smjer, iile treba razderati na duiini od 10cm, da bi se zile mogle
Instalaeioni vodovi PP/R se pricvrscuju na zid privremeno uz pomoc malih eelicnih eksera sa izmaknuti u unutrasnju stranu (sl. 12.17).
podloskom od izolaeionog materijala. Ove eksere treba zabiiati samo kroz utor koji prolazi eijelom • Sloj zbuke iznad voda mora biti 13mm, a nikako manji od 4mm. -
duiinom voda. Razmak izmedu eksera je 20-25 em. Nakon ovakvog provizornog pricvrscenja • Bez zastitnog sloja ibuke PP/R vodovi mogu se upotrijebiti za polaganje u supljine od betona,
treba vodove definitivno ucvrstiti gipsom uz svaki ekser. Kad je instalacija zavrsena pailjivo se iii kamena (nezapaljivi materijali).
izvade ekseri. • Vodovi PP/R ne smiju se voditi u snopu, postavljati u instalacione kanale, ni ispod gips-kar
Spajanje vodiea smije se vrsiti samo u razvodnim kutijama koje su snabdjevene za to potreb tonskih ploca, lamperije i sl.
nim stezaljkama (sl. 12.15). Razvodne kutije su plitke, duboke 13-15mm, a pricvrscuju se na zid • Vodici se smiju medusobno spajati samo u kutijama.
s jednim iii dva vijka i tipla. • Razvodne i montazne kutije (plitke) polaiu se po pravilu na neozbukan zid.
• Izuzetno se mogu, u nedostatku specijalnih plitkih kutija, upotrijebiti standardne duboke plas
SI. 12.15 Plitke razvodne kutije za instalaciju ticne razvodne i montazne kutije.
PP/R vodovima • Pri montazi treba ostaviti krajeve vodica da prelaze iz kutija 15em.
'ova kutije sa pricvrs6uju za zid vijcima, imaju na dno
ugradene stazaljka za spajanje vodica i zatvaraju sa • Za neposredno polaganje u zbuku mogu se upotrijebiti i vodovi tipa PP (ali potreban je deb'ji
poklopcem sloj zbuke), koje je potrebno staviti u vlaZne prostorije kao sto su kupatila, kuhinje i sl.
zavoju
Polaganje instalacionih vodova niskog napona u stanu se vrsi u horizontalnim iii vertikalnim 12.4lnstalacija nad zbukom (malterom)
instalaeionim zonama: Rijetko se dogada da se vodovi u industriji polaiu pod malter iii u malter. Jedan od nacina su vo
.30 em horizontalna zona 15-45 em ispod stropa (iii cca 2.15-2,45m iznad poda); dovi takve konstrukeije da se mogu postaviti na odstojne obujmiee direktno na zid, odnosno
• 30 em horizontalna zona 15- 45 em iznad poda; zbuku. Izbor vodova zavisi od uslova u prostoriji (prasina, vlaga, hemijski utieaji, mehanicka napre
• 30 em horizontalna zona 90-120 em iznad poda; zanja) u kojoj se instalaeija postavlja. Instalacioni vod PP (iii kabal PP 00) polaze se nad zbuku
• 20 em vertikalne zone udaljene od ruba zida, otvora prozora iii vrata 10 em. u suhim i vlaznim prostorijama bez agresivnih isparenja, u kojima nema opasnosti od mehanic
kog ostecenja i koje nisu posebno zagrijane. U prostorijama sa tezim uslovima upotrebljavaju
kablovi PP 02, PP 12, PP 41 i sl. Ranije su se za ovu instalaeiju u industriji upotrebljavali kablovi
-Ji-~+
I :?--~-.-
.::~-.--...-.- ...
'-.,'-.'.._.+.-.._
- .._+._._._._.
....--.r---.. : r - , , - ' - - - - - - - - ' - , - ' - - - - - - - - , - ' - - - - - - - - ' - , - C - ,
, . 15
~ 5,0 +
I. .'
30
GO 02 (gumena izolaeija, olovni plast i impregnirani oplet) i GO 12 (iste konstrukeije ali preko plas
ta ima i celicnu traku za zastitu od mehanickih ostecenja). I danas jos uvijek se zadrZao naziv za
ovu instalaeiju po tome "OG-instalaeije" .
Za pricvrscivanje voda 0 zid postoji niz obujmiea, sl. 12.20:
I. .I
I I
~---~ II'
, I .
IO~ i I
"....H~·-·-@J-+·1 +-.-.~.-- SI. 12.18
Polaganje
elektricne
instalacije
Imt::dacioWl zona !@I PriYljue.w:a
_ . _ . _ - Inst::dadoHi vod u sobi
IQl SkIopm 11 l'tuvodna btlja
(prema DIN
18015/1982)
sted.Jtjda Rastojenje izmedu obujmiea na horizonzalnim dijelovima trase je 25-35cm, a na vertikalnim mo
DIN
Osim vodova i odstojnih obujmiea za ovu instalaeiju upotrebljavaju se razvodne kutije, sklopke,
*Na slici je dat primjer polaganja inslalacije u kuhinji (mogue je i drugaciji razmjestaj kuhinjskih iii nekih drugih el. uredaja) prikljucniee i trosila speeijalne izrade.
->\<---30 - - - 4 1
svjetiljka
81. 12.21 Instalacija na ibuci (lijevo) i svjetiljka za instalaciju na ibuci (desno) 81. 12.23 Primjer instalacije na zidu s instalacionim 81. 12.24 Primjer instalacije na zidu sa
cijevima (cijevi se prievrMuju na zid registarskim kablovskim kanalima
Kada se izvode instalacije nad zbukom u industrijskim prostorijama s prasinom i vlagom, tre obujmicama)
ba narocito paziti na mjesta gdje vod ulazi u razvodne kutije, sklopke iii u trosila i aparate. Na tim
mjestima se koriste elasticne uvodnice od gume iii kablovske uvodnice s gumenom brtvom "Pg" 12.5 Vodovl na nosecoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl.
(Pg je njemacki naziv za specijalni navoj "Penzer-gewinde"). Kod ove instalacije se za paralelno polaganje veceg broja kablova i vodova, u vecim stam
benim zgradama i industrijskim objektima, koriste posebni nosaci koji su smjesteni uz zid iii su
montirani ispod stropa iii se vodovi i kablovi polaiu u betonske kanale.
Danas se sve vise upotrebljavaju posebne police, resetkasti nosaci, kuke iii celicni profili mon
tirani na strop iii zid u koje/nakoje se polaiu kablovi i vodovi. Na slici 12.23 vidimo da su uz strop
vodovi polazeni u resetkaste kanale, dok na zidu izdvojeni vodovi ka trosilu su polozeni u insta
ladone cijevi. Izrada ove instalacije svodi se na polaganje kablova u kablovske "regale" (police)
i fiksiranje kablova obujmicama. Police se rade od celicnih profila ugradenih u zid, preko kojih se
postavlja perforirani lim, oblika kanala, kao podloga za polaganje kablova. Kabal koji se prvi izdva
ja iz zajednicke trase mora biti polozen kao krajnji sa strane na kojoj se nalazi trosilo koje napaja.
U vecim industrijskim, poslovnim i stambenim objektima projektom se predvidaju podni (hori
81. 2.22 Razvodna kutija 88x88x47 sa elasticnim brtvenim zontalni) i vertikalni (zidni) betonski kanali za postavljanje instalacije. Pri polaganju kablova u be
uvodnicama i rednim stezaljkama 2,5mm 2 za spajanje vodica, tonske kanale preporucuje se da sirina i dubina
meh. zasl. IP 54' betonskih kanala ne bude ispod 300mm. Pri
t -.-"
*Kablovske uvodnice (IP 65) imaju oznaku Pg 11; Pg 13,5; Pg 16; Pg 21; likom polaganja vise kablova zajedno treba uvi
!- ''''~-J~ Pg 29; Pg 36; Pg 42; Pg 48. jek nastojati osigurati razmak izmedu kablova
t'.~ "~_ - ~" Tako je npr. uvodnica Pg 11 za vodove 0 5-11 mm; Pg 13 za
bar za debljinu kabla da bi se obezbjedilo dobro
vodove 06-13,5 mm; ... Pg 48 za vodove debljine 0 3546 mm
hladenje.
Materijal za instalacije nad zbukom (na zidu) u industriji je robusne i nepromocive izvedbe, a
prema zahtjevima mehanicke zastie odabire se plasticni iii metalni. Ako je potrebno mogu se
upotrijebiti instalacione cijevi iii kablovski kanali za dodatnu zastitu vodova.
81. 12.25 Kablovi polozeni
u betonski kanal pokriven
betonskim plocama
Kablovski kanali se projektuju i izvode prilikom izrade objekta iii zgrade. Treba da omoguce Osnovni element je metalni kanal standardne visine 28 mm (za zavrsni sloj poda min. 60 mm)
polaganje potrebnog broja kablova, a da njihovi poklopci izdrze teret koji prelazi preko njih iii 38 mm. Duzina podnih kanala je 2 OOOmm. Izraduje se od celicnog pocinkovanog lima debljine
(betonske iii celiene ploee). U kanalu se kablovi polazu direktno na dno kanala iii se pricvrscuju 1 iii 1,5 mm. Kanali se rade kao jednodjelni, dvodjelni iii trodjelni (rijetko 4-djelni). Pregrade meha
obujmicama za bocne zidove kanala. nicki razdvoje vodove razlieitih vrsta instalacija, a istovremeno sluze kao mehanicko ucvrseenje
donjeg dijela kanala i oslonac gornjem dijelu. U elektricnom pogledu pregrade imaju posebnu
12.6 Vodovi na nosivom uzetu namjenu, jer metalni dijelovi kanala i pregrade cine zatvoreni strujni krug oko vodova jedne vrste
Ova vrsta instalacije se koristi za postavljanje i napajanje svjetiljki u velikim industrijskim halama, elektricnih instalacija, a time se spreeava njihov uticaj na drugu instalaciju.
parkovima, ulicama i sl. Izvodi se tako da se izmedu dva zida iii stuba nategne celicno uze koje Na slici 12.27 prikazan je izgled podne kanalne instalacije.
ce biti nosac za vod i svjetiljke. Mogu se koristiti i samonosivi kablovi kod kojih nije potrebno
prethodno montirati nose6e uze. Upotrebom instalacije sa celicnim uzadima mogucno je postaviti
potreban broj svjetiljki na istoj visini, 3-5m iznad radne povrsine i u velikim industrijskim halama
kod kojih je nepravilan oblik tavanice i krova.
'T~=~~~~~~~~~~~~~~/~~~~~~~=<:lI§l<§~'Jri>Wr""'"'411
Irutaladoni vod
obiice
tehnicke mogucnosti, i pricvrstiti ih za tavanicu, a koja ce nositi glavno uze. 6esto se to zbog izved 1 - dvodjelni kanal za smjestaj vodova,
be krova ne moze uciniti. U tom slucaju rasponi ovjesenja se kre6u 6-12 m, a kod veeih raspona 2 - vertikalno koljeno,
i broja svjetiljki treba posebno paziti na mjesta u zidu (staticki proracun!) gdje 6e se uze uevrstiti. 3 • obujmica,
Obujmicama se instalacioni vod pricvrSeuje sa celicnim uzetom. Za lakse vodove u upotrebi 4 . kanalni izvod,
su obujmice od metalne trake presvucene plastikom koje se mogu rukom oblikovati u obliku 5 - podna razvodna kutija,
7· razvodni uredaj,
Podne i zidne elektricne instalacije niskog i malog napona u podnim kanalima su namijenjene .
10 - prikljucna kutija (rezerva za 1-4 prikljucnice)
poslovnim zgradama i industrijskim pogonima sa puna trosila manje snage. Posebno su •
pogodne za urede, robne kuce, projektne biroe, RTV centre i sl. Kod prostorija velike povrsine .
Proizvodaci metalnih podnih kanala preporucuju da se prilikom izbora sirine kanala planira
bez pregradnih zidova jedva da i postoji drugi nacin prikljucka trosila. Moderan i brz nacin grad
popunjavanje samo 40% od raspolozivog prostora. Siobodan prostor u kanalu moze se kasnije,
nje velikih objekata takvog tipa zahtijevao je i industrijski nacin izrade elektricnih instalacija..
u buduenosti, iskoristiti za provlacenje novih vodova. Sirina kanala moze biti 90-150-190-350 mm
Umjesto velikih zidarskih radova neophodnih za polaganje vodova i kablova na klasican nacin
i maksimalni broj vodova za 100% ispunu dat je tabelom 12.1:
(pod zbuku, u zbuku, na zbuku, ... ), ugraduju se u toku izgradnje objekta u podove i zidove metal
ni kanali. Pri kraju zavrsetka objekta kroz ove kanale provlace se vodovi elektricnih instalacija.
U sVijetu je razvijeno niz instalacionih sistema te vrste. Naprimjer sistem "TEPACKI" je razvi
la njemacka firma "Ackermann" a proizvodi ga i TEP Zagreb.
Kanali Precnik voda mm 1 bro· instalacionih vodova u kanalu
Vlslne 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 ClW! .- -'W1k~'W, _ , '"
Slrlne
(mm) (mm)
14 15
k2/150028
'" k2/150028
k2/150028 k2/150028
90 28 208 117 74 51 38 29 23 18 15 12 11 9 8 7 6 5 5 4 l
150 28 351 217 126 87 64 49 39 31 26 22 18 16 14 12 10 9 8 7
190 28 446 250 163 110 81 61 49 39 32 27 23 20 17 15 13 12 11 9
350 28 820 470 301 203 149 112 90 72 59 50 43 37 32 28 24 22 20 17
Tabela 12.1 Maksimalno moguci broj vodova debljine 3-20mm u jednodjelnim podnim kanalima k2/150028 k2/150028 1--"2/150028 k2/150028.
*Kod visedjelnih kanala max. ispuna je nesto manja (5-10 %) .,
§'" § '"~ §'" '"~ §'"
<:
Za ucvrseenje i nastavljanje kanala sluze obujmice. Za prelazak sa poda na zid u pravcu napo ... <:
N
<:
'"'
.:.;
<:
...
.:.;
<:
....:.; ~
jnog razvodnog uredaja, sluzi vertkalno koljeno. Standardni element podne instalacije je i razvod '" k2/150028 .:.;
k2/150028 k2/150028
I
.:.;
k2/150028
i svakih 6-1 Om prave trase. Kutije olaksavaju provlacenje vodova i obavezno ih postaviti veei broj k2/350028 <::. <::.
;J ;J
ako se kanali vise popunjavaju. Prikljucno mjesto podne instalacije moze biti izvedeno u nivou
k2/350028 k2/350028
poda (prikljucnica i nivou poda), a moze se izvesti iznad nivoa poda (prikljucni stub). Jedna prikljucnica ~
t ~Prr
u nivou poda moze se postaviti i u kanalni izvod. Potrebno je prije postavljanja zavrsne betonske
ploce poda, na kanalu izbusiti otvor 070 mm u koji se uvrne kanalni izvod. Visina kanalnog izvo
da je podesiva 32-45 mm sto se prilagodava debljini zavrsne betonske ploce poda.
lIT·if k2 /350028 dvodijelHi kaJtaJ. 350,,28mm (190 +160)
k2/190028 dvodijelHi kaJtaJ.190,,28mm (110+80)
k2/150028 dvodi,elHikaJtaJ.150,,28mm (75+75)
Tamo gdje se planira prikljucno mjesto Prijekat elektricne instalacije prikljucnica sa podnim i zidnim kanalima ima odredene specific
montira se prikljucna kutija. Prikljucne kutije nosti. Na slici 12.30 prikazan je crtez osnove jednog dijela zgrade samo sa unijetim trasama ka
izraduju se za jednu, dvije iii cetiri prikljuc nala, polozajem razvodnih uredaja, razvodnih kutija, dimenzije kanala, duzine i sl. Na slican na
nice. Od dvije iii cetiri prikljucnice obicno je cin na crtezu se oznacava polozaj i broj prikljucnica i vodova za svaku trasu.
jedna (a po potrebi i vise) telefonska. Prik Da bi se izpjegla moguea osteeenja izolaciie prilikom uvlacenja u kanale, za ove instalacije
Ijucni stubie postavlja se naknadno na ug smiju se upotrijebiti samo vodovi koji pored osnovne izolacije imaju i zastitni plast. Za energetske
radene elemente podne instalacije, i to na instalacije i stalno polaganje koriste se vodovi tipa PP, PP/U i PP/R, za telekomunikacione J-YY
kanalne izvode iii poklopce razvodnih i prik iii J-Y(St)Y itd.
Ijucnih kutija, a oprema se sa 2-4-8 razlicitih Podni kanali postavljaju se u toku izvodenja gradevinskih radova na osnovnu betonsku plocu,
prikljucnica. pricvrsuju se obujmicama i. opremaju prikljucnim kutijama i kanalnim izvodima. Poslije montaZe
81. 12.28 Mreza podnih kanala kanala preko njih se postavlja zavrsni sloj betona najmanje debljine 60 mm. Na kraju pristupa se
provlacenju vodova, spajanju prikljucnica, prikljucak razvodnih uredaja i sl.
81. 12.31 Klasicni sistem razvoda 81. 12.32 Industrijski kanalni sistem razvoda 81. 12.33 Osnovni linijski element
osnovnog kanalnog razvoda
Prednosti novog kana/nog sistema i mogucnost njegove primjene je:
• U slucaju promjene mjesta trosila u klasicnom sistemu potrebno je zamjeniti napojni vod uz
znatne gradevinske radove. Kod kanalnog razvoda toga nema jer razvod je tako uraden da
se prikljueak moze obaviti na svakih 30-50cm razvoda. Na onim mjestima gdje linija mijenja smjer postavlja
• Zamjena trosila, npr. motora sa drugim veee snage kod klasicnog sistema iziskuje i zamjenu se posebni ugaonl element pod uglom 90°.
napojnih vodova motora a i razdjelnika tj. velike gradevinske preinake. Kod kanalnog sistema Prlkljucna dovodna kutija je prilagodena za priklju
sabirnice se tako projektuju da su moguea velika poveeanja snage i broja trosila. Ako je zami eak na sabirnice iii prikljueak kabla zbog dovoda ener
jenjeni motor vece snage, dovoljno je zamijeniti samo napojni vod od kanalnog razvoda do gije na kanalni razvod sa transformatora iii glavnog raz
motora. vodnog ormara.
• Ako je u radu nastao kvar na kablu trosila dovoljno je samo zamijeniti taj mali dio linije, dok bi Prik!jucenje trosila je moguee preko odgovarajuee prikJjucne odvodne kutije.
u klasicnom sistemu napajanja bilo potrebno zamijeniti cio napojni vod od razdjelnika do trosila. Svi ovi elementi i nacin izrade razvoda ee biti detaljnije objasnjeni kod kanalnog razvoda za
• Najzad, ako kvar nastane na samom sistemu razvoda kanalnih kutija na sabirnicama on se napajanje motornog pogona. Razlika izmedu ova dva razvoda je u velicini tj. osnovni kanalni raz
otklanja brzom zamjenom osteeenog dijela. To je mogueno zato sto je cio sistem sastavljen vod je gabaritniji ?:bog velikih nazivnih struja od 800 do 3000A, i razlika je u stepenu mehanicke
iz tipskih elemenata, pa je u rezervi dovoljno imati samo mali broj elemenata. zaStite (ventilacioni IP 20 - IP 40; motomi IP 40 - 54).
Industrijske instalacjje imaju prednost u tome sto se elementi proizvode industrijski pa su jet- . 12.8.2 Kanalni razvod za napajanje motomog pogona
tini a montaza je vrlo brza. Medutim pocetna investicija u ovaj razvod je velika i on se moze Kanalni razvod za napajanje motomog pogona je gabaritno manji, za nazivne struje 150 do
ekonomski opravdano upotrijebiti u slucajevima kad treba rijesiti napajanje elektricnom energi 700A, nastavlja se na osnovni ventilacioni razvod iii se izvodi samostalno i prikljucuje na napojni
jom veceg broja grupisanih motora a u buducnosti se ocekuje i prosirenje pogona. Ako je broj . razvodni ormar iii direktno na sabirnice u transformatorskoj stanici.
motora mali (2 - 5) i ako su oni male snage (nekoliko kW) onda treba prethodno uraditi ekonom· Osnovni element ovog kanalnog razvoda je linijski element duzine 3 m (zavisi od proizvodaca
ski proracun (analizu) i odluciti 0 sistemu napajanja. opreme), izradllju se i ugaoni element za promjenu pravca, prikljucni element za spoj sa napoj
Osnovni element kanalnog razvoda su gole bakarne sabimice koje su na posebnim izolatorima mm RO iii sabirnicama i prikljucne kutije za spoj trosila na razvod.
smjestene u Iimene kanale. Kutije su od celicnog lima, debelog 2,1 iii 0,8 mm, standardno duge . Po citavoj duzini kanalne linije montirane su bakarne sabirnice, one su ucvrscene na izola
3 m, svaka sastavljena iz tri dijela po 1m duzine, spojenih vijcima, tako da cine jaku mehanicku • Clone nosace a svakih 0,5m ostavljeni su s obje strane kutije otvori za montazu prikljucne kutije
cjelinu. Neogranicen broj takvih kutija moze se vijcima spojiti u neprekinutu liniju, koja se ucvrsti preko koje se trosila napajaju elektricnom energijom.
o strop iii zid, vee prema rasporedu trosila u prostoriji.
Znaci da na svaki duzni metar linije raspolazemo sa cetiri prikljucna mjesta za trosila vecih sna
ga a tako bogatu mogucnost prikljucka nemamo kod klasicnih instalacija. Otvorenu kanalnu lin
iju s pogledom na sabirnice prikazuje slika 12.34.
iz oJaciorU. llosaH
Svako trosilo napaja se preko svoje prikljucne kutije sa ugradenim osiguracima i kontaktnim
viljuskama preko kojih se jedan kontakt osiguraca galvanski cvrsto i pouzdano spoji s odgovara
jucom sabirnicom (neki proizvodaci za spoj koriste posrebrene cepove koji na sabirnicu nalijezu
pod pritiskom pri zatvorenom poklopcu). Prikljucna kutija je mali ormaric sa osiguracima koja se 81. 12.37
postavlja na otvor kanalnog linijskog razvoda i pricvrsuje se vijcima. Konstruisana je tako da se Kanalni
istovremeno sa otvaranjem ulaznog poklopca ormarica prekida spoj izmedu osiguraca i sabirni razvod sa
ca, a ovim je postignuto blokiranje trosila i bezbijedan pristup osiguracima u beznaponskom prikljucnim
stanju. Prikljucne kutije mogu biti sa automatskim osiguracima, osiguracima DII, Dill a preko 63A kutijama
visokoucinskim tipa NV. polozen po
zidu i stropu
*Detalj
vertikalnog
kanalnog
razvoda
sa nosacem
za strop
Montaza kanalnog razvoda je jednostavna i ne zahtijeva gradevinske radove. Elementi razvo Osim finijskog elementa ovaj razvod cine i spojni dijelovi prikazani na s/. 12.39:
da i prikljucne kutije dopremaju se na radiliste potpuno spremni za montaZu. Kanalna linija
postavlja se na visini 2,5 m od poda a pricvrscuje se na strop, krovnu konstrukciju, betonske iii
zeljezne stubove iii zid, upotrebom posebnih nosaca, sl. 12.37. Prvo se za strop iii zid dobro ucvrste
nosaci, svakih 3-5 m, na nosace se montiraju elementi kanalnog razvoda, medusobno se spa
jaju, a zatim se prikljuci napojni vod. Prije postavljanja prikljucnih kutija potrebno je kontrolisati
izolaciju sabirnica i to tako sto se mjeri otpor izolacije izmedu svih sabirnica medusobno i izmedu
svake sabirnice i metalne mase kanala. Ovom kontrolom se moze ustanoviti da Ii je nepaznjom
napravljena greska u spajanju iii je u sabirnicama ostao neki zaboravljeni predmet. Kod sirih pros 81. 12.39 Spojni dijelovi: ravni "I" spoj, ugaoni "L" spoj; odvojni "T" spoj; krizni "X" spoj; zav~ni spoj
torija polaZe se i vise kanalnih linija.
Postavljenjem kanalnog razvoda iznad radnih mjesta postalo je moguce da se citav prostor isko Napajanje linijskog razvoda izvodi se sa klasicne instalacije u objektu preko napojne prikljuc
risti za smjestaj radnih masina. ne kutije na "I" spoju iii zavrsnom spoju.
Za prikljucak svjetiljki duz linije koriste se odgovarajuce mikroprikljucnice (oduzimaci struje).
12.8.3 Kanalni razvod za osvjetljenje Mikroprikljucnica se uzom stranom uvlaci u otvor linijskog razvoda, zatim se okrene za 90 0 ikon
Primjenjuje se za napajanje svjetiljki u proizvodnim halama i drugim zatvorenim prostorijama takti mikroprikljucnice nalijezu na bakarne sabirnice u kutiji cime je ostvarena elektricna veza.
u kojima zbog promjene tehnoloskog procesa u buducnosti moze doci do promjene polozaja i Kako je linijski element citavom duzinom otvoren sa donje strane, slijedi da se svjetiljke mogu
broja svjetiljki. montirati na bilo kom mjestu kanalnog razvoda i da se njihov broj moze vremenom mijenjati a je
Umjesto klasicnih instalacija i velikog broja strujnih krugova za rasvjetu postavlja se kanalni dina treba paziti da se ne prekoraci ukupno opterecenje razvoda.
razvod sa izoliranim bakarnim sabirnicama u metalnim profilima (strujne tracnice). Znaci i ovdje
je osnovni element razvoda linijski element duzine od 1 do 3m, koji se izraduje trofazno, dvo
fazno iii jednofazno.
Na slici 12.38 prikazani su 1-fazni, 2-fazni i 3-fazni kanalni razvodi za osvjetljenje nazivne stru
je 16 A, proizvodnje TEP Zagreb, koji se upotrebljava u poslovnim prostorima, bankama, postama,
robnim kucama i sl. Osnovni elementje linijski duzine 1028 mm, 1628 mm iii 2228 mm izraden od
aluminijuma, u kome su smjestene bakarne izolirane sabirnice.
KlasiCK. i:nstalacija
T...f""ni priJ:ljueUo
!'''''HO Op......,.;.,Hje u 16 A tj.
~--- ukupHO UI5DW Halogeni reflektor 300/500W; podnozje R 7s
: 16A
NI
:~ N.
o~~~u~!~if~*~f.f.f~f~f~f
PH:
svakom spojnom dijelu.
Raspodjela strujnih
krugova po zelji.
Ovjesenje na strop,
JedHOfuni prildjueal: I-fu_g ):....ll1.Og ".........u osvjedjeHja,
2 faze Ifaza ukup_ op.......ce..je do 16 A tj. 358DW spusteni strop iii zid.
'Ovjesenje 0 strop se vrsi
preko posebnih vjesalica
81. 12.38 Presjek 3-faznog, 2-faznog i 1-faznog kanalnog razvoda 16A za osvjetljenje; skica Haznog (slika gore). Kanalni razvod se moze montirati i direktno na zbuku zida i1i stropa (na posebne kopce); u unaprijed
. kanalnog elementa; nacin prikljucka 3-faznog i 1-faznog kanalnog razvoda na klasicnu instalaciju objekta ostavljene zljebove betonskog stropa; u stropne rigips i1i drvene ploce sa utorima...
Kod izrade elektricne instalacije u mnogim objektima koriste se klasicne instalacije ali jedan dio Kanalni dlzalicni razvod se napaja preko kabla koji se prikljucuje na kraju iii pocetku Ilnije u
instalacije objekta se izvodi i industrijskim instalacijama. Prvo se uradi klasicna instalacija i svi posebnoj prikljucnoj dovodnoj kutiji.
zavrsni gradevinski i zanatski radovi. Na kraju se montira i industrijska instalacija. Prozvodaci op Pokretni motori se napajaju upotrebom "oduzimaca struje" koji se nalazi na kolicima. Ustvari
reme razvili su mnogo vrsta industrijskih instalacija koje se dopremaju na gradiliste potpuno zavr oduzimac struje po izgledu podsjeca na kolica sa vise tockova I klizaca koji su oprugama pritus
sene i sa ugradenom opremom. Elementi razvoda su modularne konstrukcije koja omogucava nuti na sabirnlce. Kolica sa klizacima i toekovlma se ubacuju u kanalni element kroz posebni uvod
jednostavnu montazu, zamjenu diJelova i nadogradnju. Naprimjer to moze biti kanalni razvod ni otvor, koji se poslije toga zatvara tako da se kolica mogu nesmetano kretati. Na kolica se mon
osvjetljenja, bolnicki razvod za jednu postelju" kucni kanalni razvocf', laboratorijski zidni razvod I sl. tlra I kutija sa osiguracima. Ovako spojena kolica i odvodna kutija opremaju se "amortizacionlm
1 Osnovni elementi bolnickog razvoda izraduju se od aluminijumskih profila u tri dimenzije: 1800mm (npr. oprugama preko kojih se clo sklop povezuje sa setalicom na dizalici. Amortizacione opruge
U
1800x235x182) za jedan leZej, 3400mm za dva lezaja i 5400mm za tri lezaja. Standardni element bolnickog razvo· ublaiavaju potrese prilikom polaska, voznje I zaustavljanja dlzalice.
da za ledan leZej opremllen Ie sa svjetillkom za direktnu vrstu rasvjete (1 x 20W), svjetiljkom za indirektnu rasv
jetu (2 x 40W) i ville prikljucnica za prikljucak medecinskih uredala. Montira se na zid iznad bolesnicke postelje a
napaja se sa klasicne instalacije.
2 Proizvodi sa i kueni kanalni (panelni) razvod koji se upotrebljava kao usponski vod elektricnih instalacija u vecim 13. Elektricno osvjetII~nl~::~0
zgradama. Postavlja se u posebne betonske kanale predvidene projektom. Slicne je konslrukeije kao i kanalni
motorski razvod, a sasloji se iz plasticnih kanala sa sabimicama (kanalice) koje povezuju glavni razvodni ormar
Svjetlost je elektromagnetsko zracenje* koje nadrazuje Ijudsko oko i time izaziva u organizmu
zgrade (centralni panelni modul), etazne razvodne ormare (etazne panelne module) i stanske razdjelnike.
osjet vida I dozivljaj boje.
'Slari Grei su vjerovali da Ijudsko oko zraci odredene zrake i da pomocu njih vidi predmete u raznim bojama. Ubrzo
12.8.4 Kanalni razvod za dizalice se uvidjelo da Ijudsko oko nije osnovni izvor svjetlosti oogo da je to sunce. Mnogo godina kasnije Isak Njutn (1642
Vece dizalice (kranovi) za svoj rad korlste vise elektromotora: elektromotor za pokretanje krans 1727) je postavio prvu naucnu teoriju prema kojoj je svjetlost snop cestlea koje emituje osvjetljeni predmet, ove cestice
kog mosta i elektromotori za pokretanje setalice i kranske kuke. Elektromotori za pokretanje sa dospljevaju u Ijudsko oko i izazivaju osjet vida i dozivljaj boje. Maksvel1873 godine je objavio niz radova u kojima tvrdi
tallce i kranske kuke nalaze se na pokretnoj setalici duz kranskog mosta, pa stoga i dovod elek da se eleklromagnetni talasi prostiru kroz vakum (vazduh) istom brzinom kao i svjetlosni. Kasnije se kroz eksperi
mente to potvrdilo, sto znaci da su tvrdnje Maksvela da i svjellosl spada u elektromagnelsko zraeenje bile tacne, sto
tricne energije treba da je pokretan. U praksi se koriste dva nacina dovoda elektricne energije
dovodi do formiranja elektromagnelske teorije svjetlotl. Najnovija teorija 0 porijeklu svjetlosti oslanja sa na kvantnu
na setalicu krana: fiziku (mehaniku). Prema kvanlnoj teoriji iz 1924 godine, francuski naucnik Luie de Broglie uvodi hipolezu da svaka
• dovod sa kablom sa finizicanim vodicima, dovoljne duzine koji se nabira i ispravlja zavisno od cestica materije ima dvojaku prirodu: talasnu i korpuskulamu (svaku cesticu materije karakterise masa, koliCina kretanja,
hoda setalice, energija i latasna duzina koja zavisi od brzine kretanja-impulsa eestiee). Eksperimentima i teoretski je dokazano
• dovod preko industrijskog kanalnog razvoda montiranog pored kranskog mosta; kroz kanalni (Broglie, Planck, Einstein) da i elektromagnetni talasi (svjetlost, zraeenje) pored talasnih imaju i korpuskulame (eeslic
ne) osobine. Talasne osobine se izraiavaju talasnom duzinom A. I frekvencljom f, a cesticne energljom, masom i impul
razvod se krecu pokretna kolica ("oduzimaci struje") montirana na pokretnoj konstrukciji setal $Om. Za nase izucavanje tehnike elektricnog osvjetljenja mnogo su vainiji proeesi koji se mogu objasniti samo sa
ice; sa pokretnih kolica i preko odgovarajuceg kabla napajaju se elektromotori (asinhroni iii stanovlllia talasnlh osobina svjetlostl (A., fl. Definilivan odgovor na pitanje Sta je svjellosl i kako funkeionise mehanizam
istosmjerni). videnja nije ni do danas potpuno odgonetnul, postoje samo teorije kOje se godinama poboljsavaju.
Kako nastaju elektromagnelni talasi i na koje je osjetljivo Ijudsko oko? Iz fizike znamo da je atom sastavljen iz pozi
tivno naelekrisanog jezgra i nagativno naeleictrisanih elektrona, koji kruze oko jezgra po jednoj od sedam kruznih
Drugi naCin se sve vise koristi a snovni element i ovog razvoda je linijski element duzine 3 m,
putanja (K, L, M, N, 0, P, 0) koje nazivamo energetskim nivoima. Ako atom nije pobuden, tacnije ako se atomu ne
~ kojem su na izolacione pod loge polozene bakarne sabirnice, sl. 12.32. Linijski element je sa dovodi energija sa strene, elektroni se kraCu po svojim slacionarnim putanjama i pri tome ne emituju energiju u vidu
Jedne strane potpuno otvoren cijelom duzinom. elektromagnelnih talasa.
Sia se dogodi ukoliko se atomu dovede energija sa strane, npr. zagrijava se? Atom moze da apsorbuje energiju samo
u kvantima, odredenim iznosima, koji su dovoljni da eleictroni prelaze na visi energetski nivo. Ubrzo zatim ti eleictroni
r ""
Podloge, o~ izo~ioJlOg materijala se vraeaju nazad na svoju sopstvenu prvobitnu putanju i 10m prilikom visak anergije zrace u vidu elektromagnetskih
lalasa. Znacl alom zraci (emiluje energijul i to u kvantima samo kada mu elektron prelazi sa stacionarne putanje na
kojoj ima vaCu, na stacionarnu putanju na kojoj ima manju energiju. Na taj nacin nastalo elektromagnelsko zracenje
ima svoju tatasnu duiinu i frekvenciju. Ustanovljeno je da vecina tih zraeenja nije vidljlva za covjeka ali da su vidljivi
elektromagnelni talasi lalasna duiine u opsegu od 380 do )60 nm (frekvencije od 400 000 GHz do 750 000 GHz) i
iii /Cu,abimke
nazivaju se svjatlosni talasi (spektar svjellosnih talasal. Kvanti svjellosti nazivaju sa folonl.
u
Ustanovljeno je da izvori svjetlosti zrace, pored vidljivih, i drl,lge elektromagnetske talase tak
10......
1.Primjer: Odrediti frekvenciju crvene svjetlosti talasne duzine /.. = 700 nm?
Rjesenje: Da se podsjetimo: frekvencija elektromagnetskih talasa odreduje se iz formule: f=e1A
I ii
......
III
I_
lr4
lr2
1'.,...
gdje je c- brzina svjetlosti u vakumu, ')..- talasna duzina.
_ c _
f-
300000000 m/s _ . 14 - 0
1\ - 700' 0,000000001 m - 4,28 10 Hz - 428 00 GHz
2. Primjer: Kolika je talasna duzina elektromagnetnih talasa, koji se koriste u radio tehnici, cija
II
je frekvencija f = 100 MHz?
'"
!II 10°
Rjesenje:
.
....
III
111m
!II
, - £.. 300000000 ml s
!II r.. f - 3m
18 2
100000000 Hz
Ibn
13.2 Fotometrija
III'
Fotometrija je dio optike koja proueava mjerenje energije koju nose svjetlosni talasi, kao i mje
renje velicina koje su na razne naeine vezane sa tom energetskom karakteristikom. Za karakteri
IlObn
I
A/VV'v!dugi
sanje intenziteta svjetlosti uzima se u obzir i njegova osopina da izaziva osjet vida i dozivljaj boje.
prj vrednovanju svjetlosnih velieina za potrebe rasvjete treba poei od eovjeka i njegovih vidnih
to'
osjetila pa se zbog toga pri mjerenju svjetlosnih velicina, u fotometriji, upotrebljava poseban sistem
lO_bn
81. 13.1 8pektar elektromagnetskih talasa
fotometrijskih velicina, sa kandelom (cd), jedinicom za svjetlosnu jaeinu, kao osnovnom foto
IDS (desnQ: i;!9¥qj~n je $pe\dar svjellbsnih-vidljivih talasa)
rnetrijskom velieinom (kandela uvedena 1948 god.). Upozna6emo zato prvo sve osnovne velicine
i jedinice 81 sistema a zatim i velieine i jedinice koje koristi fotometrija.
Iz fizike znamo da se medunarodni sistem mjernih jedinica, 81-sistem, sastoji od osnovnih, 13.2.1 Fluks sVjetlosne energije, sVjetlosni fluks
dopunskih i izvedenih jedinica: Fluks iii tok svjetlosne energije kroz neku povrsinu predstavlja energiju koju u jedinici vremena
prenesu svjetlosni elektromagnetni talasi kroz tu povrsinu.
Osnovna velicina Qsnovna iedinica I
1. Duzina I metar m I A..- dW
2. Masa I m kilogram kg I 't' - dt
3. Vriieme t sekunda s I
4. Jacina elektricne struje I amper A I 8vjetlosni fluks je velicina kojom izrazavamo fizioloski efekat koji dati fluks energije svjetlosti
,5. Termodlnamicka temperatura T kelvin K
i 6. Svjetlosna jacina i, I kandela cd Jedn. kandela je joein, asvjetlosti u datom padajuci u oko izaziva u centru za vid u velikom moz~u. . . ... . . ..
pravcu izvora koji emituje monohromatsko Jedinica za svjetlosni fluks jest lumen (1m). Lumen Je sVjetlosni fluks kOJI emltuJe IzotrOpnllZVOr
zraeenje fre1<venolje 5, 4.10 14 Hz i ~ija je
svjetlosne jacine od 1 cd u prostorni ugao od jednog steradijana.
I I energet51m jaclna u to m pmvcu 1/683 W pc
steradi'anu.
8vjetlosni fluks je proporcionalan energijskom fluksu svjetlosnih talasa (koji se mjeri u vatima W)
7. Kolicina tvar! I n mol mol I
DO[Junska velicina Dopunska iedinica I i relativnoj osjetljivosti oka (oko je najosjetljivije na talasne duzine 555 nm). 8vjetlosnl fluks od jed
, 1. Ugaou ravni a,B radijan rad I nog lumena nose elektromagnetni talasi talasne duzine A.=555 nm svjetlosne energije od 0,0016 W.
2. Prostomi ugao Q steradijan Sf Jedan steradijan je onaj prostoml ugao peel
kojim sa iz sredi~ta lopte vldl kalol. ~Ia Ie
povrSlna jednaka povrninr kvadrata sa 13.2.2 JaiHna (intenzitet) svjetlosti (osnovna velicina u fizici)
stranam~. 'ednakim Dol u eilnlku 10 Ie.
Raspored vidljivih sVjetlosnih radijacija jednog izvora sVjetlosti nije u svim smjerovima istL Da
bi se mogla pratiti rasprostranjenost svjetlosnih radijacija jednog izvora svjetlosti u razlicitim prav
Tabela 13,1 Osnovne i dopunske veliCine i jedinice 81 sistema cima, uveden je pojam jaCine svjetlostL
·U fotometriji se upotrebljava svjetlosna jacina kao osnovna velicina i jedinica cd (kandela). Jaeina svjetlosnog lzvora u datom pravcu predstavlja odnos svjetlosnog fluksa i prostornog
Od posebnog je znacaja i dopunska velicina proslomi ugao za koji je jedinica sr (steradijan) ugla u kome se taj svjetlosni fluks prostire.
Vidimo da se u fotometriji upotrebljava svjetlosna jacina kao osnovna velieina, Jedinica svjetlosne
jacine jest kandela cd (vidi dalje).
Od posebnog je znacaja i dopunska velicina prostorni ugao n za koji je jedinica steradijan sr.
Sta je to prostorni ugao?
Prema definiciji, prostorni ugao je dio prostora ogranieen omotacem kupe (stoica) eiji se vrh 8vjetlosna jacina jednog izvora svjetlosti mijenja se sa posmatranim pravcem. Veoma su rijet
nalazi u sredistu lopte polupreenika r, a osnova je loptina kalota koja se vidi iz sredista pod pros ki svjetlosni izvori kod kojih je svjetlosna jacina u svim pravcima ista. Takvi izvori se nazivaju
tornim uglom. izotropni izvori i to je izvor koji emituje na sve strane ravnomjerno. Prirodni izotropni izvor je sunce,
Jedan steradijan je onaj prostorni ugao pod kojim se iz sredista lopte vidi kalota cija je povr a vjestacki izotropni izvori bile bi svjetlece kugle. Ako je izvor izotropan moze se izraeunati njegov
sina jednaka povrsini kvadrata sa stranama jednakim polupreeniku lopte. ukupni svjetlosni fluks:
I-~
- 4'1t
¢=4'1tI
P1'ostonli ugao:
..... _s
"" -"7f
gdje je 41t - puni prostorni ugao i iznosi 12,56 sr.
Ako se posmatra cijela povdina lopte tada pun
p1'ostorni ugao i:znosi: Candela je jacina svjetlosti u datom pravcu izvora koji emituje monohromatsko zracenje
frekvencije 5,4 . 10" Hz i cija je energetska jacina u tom pravcu 1/683 W po steradijanu.
,...,-..§...- 41t· 1'2 12 56
"" - 1'2 - 1'2 ' s1'
13.2.3 Osvijetljenost
Ovo je ujedno i najveca "Tijednost Osvijetljenost povrsine predstavlja odnos izmedu svjetlosnog f1uksa i povrsine na koju taj svjet
p1'ostomog ugla. losni fluks pada.
E -- d<fi
dS
81. 13.2 Prostorni ugao, objasnjenje jedinice prostornog ugla
Jedinica za osvijetljenost jest luks (Ix). Luks je osvijetljenost koja se dobije ako se svjetlosni
fluks od 1 1m ravnomjerno rasporedi na povrsinu od 1 m'.
Posmatrajmo tackasti izotropni izvor sVjetlosti I koji osvjetljava povrsinu sfere 8, sa poluprec
nikom r" i isti tackasti izotropni izvor koji osvjetljava povrsinu sfere 8, sa poluprecnikom r,. 8vjet
losni fluks pada na jednu i drugu sfernu povrsinu pod uglom od 90°.
~~- .. r
E= ~;,coSo( = ~;.cos3o(
Os"ijetljenost pO"Tsine opada sa kvadratom
udatjenosti od izvo1'a: hi Lakse je jednom izmjeriti visinu h na kojoj se
ovjesi svjetiljka nego za svaku tacku :racunati
I 1'astojanje l'
A
SI. 13.3 Osvijetljenost sfernih povrsina opada sa kvadratom rastojanja od svjetlosnog izvora SI.13.5 Odredivanje osvijetljenosti u pojedinim tackama
Posmatrajmo sada tackasti izotropni izvor svjetlosti I koji odasilje svjetlosni fluks del> na veoma Cesto se osvijetljenost na radnoj povrSini postize upotrebom vise izvora svjetlosti. Ukupna osvijet
malu povrsinu dS na rastojanju r od izvora svjetlosti. Sjetlosni fluks nije normalan na povrsinu Ijenost radne povrSine se dobija kao algebarski zbir osvijetljenosti koje su proistekle pod uticajem
nego sa normalom N na povrsinu dS zaklapa ugao 0: (0: je ugao izmedu normale na povrsinu koja pojedinih izvora:
se osvjetljava i centralnog zraka iz izvora svjetlosti).
Analizom jednacine E=!-cosaJr" vidimo da osvijetljenost povrsine koju izaziva tackasti svjet
losni izvor proporcionalna je jacini svjetlosnog izvora i cosinusu ugla pod kojim zraci padaju na
povrsinu, a obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja povrSine od izvora (Lambertov zakon).
Koristeci se ovom formulom mozemo izracunati osvijetljenost bilo koje tacke na radnoj povr
sini ako znamo jacinu svjetlosnog izvora prema toj tacki la. udaljenost osvijetljene tacke od svjet
losnog izvora r i ugao IX pod kojim svjetlosni zrak pada na radnu povrsinu. SI. 13.6 Digitalni luksmetar MI 7060 je rucni instrument za
Ako je potrebno matematicki odrediti osvijetljenost u vise taeaka na radnoj povrsini osvijetlje mjerenje osvijetljenosti
noj sa tackastim svjetlosnim izvorom izdignutim iznad povrsine na visinu h, onda se upotrebljava
nesto izmijenjen obrazac (sl. 13.5): . Mjerno podrueje:
0 ... 200 Ix; 0 ... 2000 Ix 0 ... 20000 Ix
Izvor svjetlosti nije tackasti, ima odredenu povrSinu i oblik nekog geometrijskog tijela. Cesto se
dogada da pogledamo pravo u izvor svjetlosti i tada nas zasjeni bljesak (sjaj). Sto je veea svjet
losnajacina izvora u pravcu oka i manja povrSina izvora koju oko vidi, to je bljesak veei (sl. 13.7).
N Luminancija je definisana kao oOOos izmedu
jacine svjetlosti izwra u pravcu oka 1« i
povrsine izwra svjetlosti S koju oko vidi:
L=.b
S
1 sr
SL 13.7 Luminancija nastaje kod direktnog pogleda na izvor svjetlosti
Primjer 4: Zarulja snage 75 W ima ukupan svjetlosni fluks 960 1m. lzraeunati srednju
.. Jedini~a ::.a lu~.i~a~ciju je nit (nt). Nit je luminancija homogenog izvora svjetlosti rayne povr jacinu svjetlosti koju takva zarulja isijava u okolni prostor kada je postavljena:
sine 1 m kOJI zraci Jaclnu svjetlosti od 1 cd okomito na tu povrsinu (1 nt=1 cd/m2). a) u svjetlje6u kuglu,
b) u reflektor (primjer 3) koji cjelokupni svjetlosni fluks te zarulje usmjerava i odasilje u
(%Vor svietlostl Luminancija
"~I.X=~=
Zarulja 40 - loOW s prozlrnlm staklom
5 000 000 nt
960 1m _ 960 cd
Zarulja 40 100W S matiranim s!aklom
200000 nt
960 1m -76,7 cd 1 sr
Fluorescentne cijevl:
8 000 nl
12,56 sr ......
Osvijetljene povrsine:
.,-'............
.. Iako izvori SVjetlost.i (zarulje, sijalice) nisu taekasti oni imaju malu povrsinu tako da je bljesak veli 13.3 Elektricni izvori sVjetlosti (rasvjetna trosila)
kl ~ n~,ugodan za rad I ~ora~~k u blizini samog izvora. Zbog toga se izvori svjetlosti postavljaju u Za osvjetljenje prostorija i otvorenih prostora upotrebljavaju se sljedeoi elektrieni izvori svjet
SVJettll~e (arm~ture) ~ole. pnvldno pove6avaju povrsinu izvora svjetlosti, spreeavaju direktan pog losti: zarulje, fluorescentne cijevi, zivine sijalice, natrijeve sijalice i metalhalogene sijalice.
led na Izvor sVletlostl a time se smanjuje luminancija (bljesak).
13.3.1 Zarulje
Primjer 1: Izraeunati srednju jaeinu svjetlosti izvora eiji je ukupan svjetlosni fluks Zarulje su svi izvori svjetlosti koji ostvaruju svjetlo zagrijavanjem metalne spirale do visoke
<1>=1380 1m (zarulja snage 100 W). temperature, One predstavljaju najvise upotrebljavani izvor svjetlostL
Prvi pokusaji da se toplinsko djelovanje elektricne struje iskoristi i za stvaranje svjetlosti su bill
109,87 cd u prvoj polovini devetnaestog vijeka (elektricna luenica), dok u drugoj polovini tog vijeka konstru
isana je i elektricna zarulja koja se praktieno mogla i primjeniti. Godine 1879, americki naucnik i pro
Primjer 2: Sredn!a !a9!na Sv!etlost! donje polusfere jednog izvora iznosi 159,3 cd. nalazae, Tomas Edison usavrsio je konstrukciju zarulje s ugljenom nitl, staklenim balonom i prik
Sre~nla J~clna s~Jetl~stl tog izvora u gornjoj polusferi je jednaka null. Ijuekom na izvor istosmjernog napona. Prva instalacija sa 112 takvih zarulja izvedena je na paro
Izracunatl ukupnl sv]etlosni fluks tog izvora svjetlosti. brodu "Columbija" 1880 godine. Tomas Edison 1882 godine osniva prvu ve6u tvornicu za proizvod
A Izvor svjetlosti je tako konstruisan da nju zarulja sa 150 radnika; kapaciteta 1 200 komada dnevno.
CP=b'Q =159,3'6,28 1000 1m ~ cio svjetlosni fluks odaSilje u dOlljU
Stakleni balon zarulje se u to vrijeme nije mogao uraditi savrseno sa vakumom (ispumpavanje
;If,. polusferu zraka iz balona), tako da se ugljena nit u nesavrsenom vakumu polako raspada, zatamnjuje
unutrasnjost balona i vremenom zarulja pri istoj potrosnji elektriene energije daje sve manje i ma
nje svjetiostL
Primjer 3: Svjetlosni fluks za~ul!e od !5
W i~nosi 960 1m. UkoUko se ta zarulja postavi u Prva upotrebljiva zarulja s volframovom niti patentirana je 1906 godine, a od 191 9 godine nje
refle~or a .on usmJen na Zl~ udalJen 1 m, say svjetlosni fluks 6e pasti na maeka tvornica "Osram" ove zarulje pocinje serijski proizvoditi. Od 1932 godine uvedena je dvos
povr~~nu z~da 1 m2 , Na udalJenosti od 2 m isti svjetlosni fluks pad at oe na tru~o spiralizirana nit, a od 1936 upotrebljava se (uz argon) kao pUn za punjenje balona ikripton.
POV:'SI~U zlda od ~ m, 2 ana udaljenosti od 3 m na povrsinu od 9 m2. Izraeunati larna nit se moze posmatrati kao crno tijelo (apsolutno crno tijelo 100% apsorbuje sve elektro
OSvl]~tlJenost na zldu u sve tri sll:leaja i prostorni ugao pod kojim se svjetlosni magnetske talase koji padnu na njega). Kad se crno tijelo zagrije (dovodi mu se energija sa
fluks IZ reflektora usmjerava na zid. ; strane) ono poeinje da emituje elektromagnetske talase. Vidljivi svjetlosni zraci su sarno jedan
Primjer: Zarulja snage 300W ima svjetlosni fluks od 5000 1m. Kolika ja jacina svjetlosti ove zaru
dio od ukupne energije koju emituje zagrijano crno tijelo (Plankov zakon 1900 g). erno tijelo em i
tuje pretezno vidljive elektromagnetske talase ako je njegova temperatura vrlo visoka (oko 6 000 K), Ije pod uglom od 0°; °40° a kolika pod uglom od 90°?
Znaci zarulja bi imala najvece iskoristenje ako bi se njena zama nit zagrijala na tako visoku tem
peraturu. Ne postoje u prirodi materijali koji to mogu izdrzati bez promjene agregatnog stanja. Pos
Ajesenje: Iz svjetlosne karakteristike (za iarulju od 1000 Im=1 kim) sa slike 13.9 pod b ocitamo
Ijedica ovog je da najbolji materijal za iarnu nit volfram se moze zagrijati do 3000 °e a na toj tem da je jacina svjetlosti 72 cd/1 kim pod uglom od 0°, 77 cd/1 kim pod uglom od 40° i .~3 cd~1 ~Im
pod uglom od 90°. U nasem slucaju za iarulju 300 W svjetlosni fluks je 5000 1m pa oCltanu jaclnu
peraturi veei dio dovedene energije se pretvara u toplotnu, a samo mali dio (4 - 10%) u svjetlosnu
energiju, Svjetlosno iskoristenje je odnos svjetlosnog fluksa i elektricne snage potrebne za njego svjetlosti sa krivulje treba pomnoziti s brojem kilolumena (5000 Im=5 kim):
vu proizvodnju (ImlW). Svjetlosno iskoristenje zarulja je 8 - 20 ImlW i veee je kod zarulja veeih sna 10 =72'5=360 cd
~1'G=3UCd
ga, Karakteristicno je da se svjetlosno iskoristenje progresivno smanjuje i tokom gorenja u nor 1..,=77,5=385 cd
malnim uslovima, pa je ekonomicnije zarulju posHje 1000 sati gorenja zamijeniti novom nego je
.t"~ 1...=353 cd 1,0=63,5=315 cd
ostaviti da svijetli dok ne pregori. 1.. =360 cd
Konstrukcija zarulje s volframovom niti: zarulja se sastoji od zarne spirale izradene od spirali
zirane volframske zice (1) poduprute tankim nosacima od molibdenske iice (2) ucvrscenim na Stakleni balon moze: vee prama namjeni zarulje, imati razlicite oblike: k!uske, kugle, ~Vij~e~,
stakleni stalak (3). Za dovod struje sluze dvije metalne elektrode (4), koje su unutar balona od gljive itd. Baloni mogu biti bistri, tj. od prozirnog stakla koje direktno prop.usta ,zrake, m~t~ran~, t!,
nikla, u staklu od legure koja ima isti koeficijent toplinskog rastezanja kao staklo, a izvan balona sa unutrasnje strane tako obradeni da transmituju svjetlost u raznim smjeroVlma, ~pahzlranl, ~,
izradeni od mlijecnog stakla koje ima sa unutrasnje strane bijeli nanos, metalizirani, tj, sa unutras
od bakra. Stakleni stalak drzi zarni sistem i obje elektrode a preko njega se vrSi vakumiranje za
rulje,i ~~n!enje s inertnim plinom. P~dnOZje (5) ~Iuzi za pricvrSCenje i elektricko povezivanje s grlom nje strane oblozeni tankim slojem aluminijum.a visokog sjaja (~~flektor-z.arulje) i o~ojeni, tj. sa u,nut
rasnje strane premazani crvenom, plavom, zutom, zelenom Iii narandzastom bOjom (dekoratlvne
u ~vJetlljcl. Iz staklenog balona (6) Ispumpan je zrak a unutrasnjost balona je ispunjena inertnim
phn~m ::"rgo~om (86%) i azotom (14 %) cime joj se povecava trajnost (kriptonom se pune nesto i signalne svrhe), , .,'
manJe zarulje 25-40-60 W pogodne za male svjetiljke). Na staklenom balonu utisnuta je snaga podnozje zarulje sluzi za pricvrscenje i elektricko p~vezi~anje s ~rlom u sVJetllJcl p!.eko koga
zarulje i radni napon (7). se ostvaruje veza zarulje sa elektricnom mrezom. Za zarulJe se konste razna podnozja:
• podnozje s navojem E (Edison): E-10; E-14; E-27 i E-40
• bajonet' podnozje B: B-15 i B-22
• bajonet-auto podnozja BA: niz podnozja za automobilske zarulje
'spojevi 5 bajonet podnozjem nisu osjetljivi na udare i zato 5e zarulje 5 ovim podnozjem koriste za dzepne baterije,
brodove, tramvaje, automobile itd.
Zarulje sa uzarenom niti mozemo podijeliti na: standardne iarulje, male i specijalne zarulje,
halogene zarulje i infracrvene zarulje. . ,
Standardne zarulje se najvise upotrebljavaju, imaju kruskast oblik balona, nazlvnl napon 230V,
nazivne snage 25W 1000W (tabela 13.4),
j:snaga
Zarulje
Mrezni
napon
Svjetlosni
fluks
Dimenzije (mm) J podnozje I Trajnost*
(sati)
(W)' (1m) Duzina fa
(V)
105 60 E-27 1000
SI. 13.8 Standardna zarulja 81. 13.9 8vjetlosna karakteristika zarulja: 25 220-230 230
105 60 E-27 1000
'Matirane zarulje a) snage 40-100 W, b) snage 300-1000 W 40 220-230 430
730 105 60 E-27 1000
60 220-230
960 105 60 E-27 1000
75 220-230
. P:i~CiP rada zarulje s usijanom niti: ako se kroz nit odredenog otpora propusti elektricna stru 1380 105 60 E-27 1000
100 220-230
Ja, nit ce se zbog DZulovog efekta postepeno zagrijavati i kad dostigne 500°C pocece da sVijetli. 2220 120 65 E-27 1000
150 220-230
Zagrijana ~~t s~e dO..1.5000e svijetli zuto~ bojom a na 2500 0 e bijelom. Temperatura uzarene vol 156 80 E-27 1000
200 220-230 3150
framove nltl u zarulJI Je oko 2700 °e (tacka topljenja volframa 3410°C). 189 90 E-40 1000
300 220-230 5000
Raspodjela svjetlosti koju svjetlosni izvor odaje u prostor predstavlja se svjetlosnom karakteris 240 110 E-40 1000
500 220-230 8400
tik?m (k~ivulja ~a~podje~e jaci~e svjetlosti). Svjetlosna karakteristikaje polarni dijagram koji prika 274 130 E-40 1000
zUJe zavlsn?s~ Jaclne s~~etlostl od ugla zracenja za odredenu ravan (najcesce vertikalna). Svjetlos
1000 I 220-230 18800
ne karakte~st~ke su veclnor:n ~ved~ne na svjetlosni fluks od 10001m. Na slici 13.9 date su svjetlos . Tabela 13.4 Podaci 0 standardnim zarulJama proizvodnje "08RAM" i TEZ - Zagreb
Proizvode se: standardne (normalne) zarulje, matirane zarulje, zarulje u obliku pecurke, rezista-zarulje,
ne karaktenstlke standardnlh zarulJa, a na slici 13.10 svjetlosne karakteriskike reflektorskih zarulja
zarulje u boji, zarulje s metalnom kapom i reflektorske zarulje)
75 i 100W.
*Trajnost-radni vijek zarulja je 1000 sati. Poslije ovog vremena svjetlosni fluk5 zarulje opada za vise od 20%
Napon Svjetlosni Podnozje Dimenzije Trajnost
Reflektor-zarulja je specijalna klasicna zarulja sa uzarenom niti kod koje je balon posebno Snaga halogene \
konstruisan i sa unutarnje strane oblozen tankim slojem aluminija visokog sjaja. Zahvaljujuci po zarulje fluks d L (satl)
!
(W) (V) (1m) {i!lrn) (mm)
sebnoj konstrukciji i sloju aluminija reflektor-zarulja izgleda i ima krivulju raspodjele jacine svjet 2000
2400 R 7s 11 117,6
losti kao na slid 13.10: 150 220-230
R7s 11 117,6 2000 !
250 • 220-230 4500
R7s 11 i 117,6 2000
~.300 220-230 5100
R 7s 11 117,6 2000
500 i 220-230 9500
R7s 12 189,1 2000
500 220-230 9500
_.-_ 750...
1000
220-230 ...
220-230
16500
22000
R 7s
R7s
12
12
189,1
189,1
2000
200~
Prijekcione zarulje su specijalne zarulje sa zarnom niti, velikog bljeska, kod kojih se zama nit
intenzivno zagrijava. Uslijed visoke temperature brzo dolazi do deformacije spirale i zato je radni
vijek ovih zarulja kratak (100 satl).
Infracrvene zarulje su ustvari infra-grijalice, kod kojih je spirala tako dimenzionirana da se zag
rijava do temperature prl kojoj isijava infracrvene zrake, koje dospijevaju na povrsinu predmeta
i intenzivno ih zagrijavaju (susenje j pecenje lak boje, susenje tkanine, susenje keksa i eokolade,
susenje zita i voca, zagrijavanje poljoprivrednih objekata, stambenih prostorija i sl.).
Pored standardnih zarulja danas se sve vise upotrebljavaju halogene zarulje sa uzarenom
niti (pojavile se 1959 godine u Americi). Halogene zarulje Godne zarulje) su izvori svjetlosti s volfra
movom spiralom u cijevi od kvarcnog stakla koja sadrzi plin za punjenje (argon) i strogo odre
denu kolicinu halogenog elementa Goda iii broma). Takvom konstrukcijom povecava se svjetlos
na iskoristivost i zivotna dob jer halogeni element sprecava isparavanje i talozenje volframa tj. u
toku ciklusa hemijskih pretvorbi vraca na zarnu nit ispareni volfram sto se istalozio na stijenke kvar 81. 13.13 Primjena reflektor-halogene svjetiljke
cnog balona. Zbog toga se volframova splrala moze jako zagrijati i preko 3000°C i tad daje bjelju
a) za direktno osvjetljenje otvorenih prostora ., ..
svjetlost. Temperatura na povrsini kvarcne cijevi za vrijeme rada je 600-700°C i zato se ova b) sOOne halogene svjetiljke za indirektno osvjetlJenJe unutarnJlh prostora .. . .. v I' v uti)
zarulja postavlja u specijalni stakleni reflektor (sl. 13.14). Svjetlosna iskoristivost halogenih zarul c) pri zamjeni stakleni balon ne dirati prstima (masnoea s koze ostat Ce na zarulll, sagol']etl 1 zaru Je moze prsn
ja je do 221m~
81. 13.14 Halogene
zarulje sa dva
podnozka R 7s, 230V
se ugraduju u
refiektore
t·--~·-------~-L----- -----'!
dIE~~w~~~
. 81. 13.15 Reflektor
81. 13.11 Halogena zarulja za opcu upotrebu 81. 13.12 Halogena zarulja za projekcijske halogene zarulje 12V
220-230V s podnozjem R 7s aparate 24 V (prikljucak preko transformatora) za stanove (snage 2OW;
35W i SOW)
leni balon ispunjen je argonom i azotom pod visokim pritiskom. Zadatak vanjskog balona je pos
tizanje pravilne toplinske ravnoteze (da sprijeci prekomjerno hladenje i zagrijavanje kvarcne cije
vi) i da stiti zizak od vanjskih uticaja.
Kad se zivina sijalica prikljuci na mrezni napon 230V dolazi najprije do tinjavog izbijanja kroz
osnovno punjenje (argon) izmedu glavne 2 i pomoene elektrode 3. Usljed ovoga izbijanja protece
81. 13.16 Halogene
struja, razvija se visoka temperatura i dolazi do poveeanja pritiska u u!lutarnjoj kvarcnoj cijevi 1.
zarulje postavljene
u odgovarajuce
Ubrzo se tinjavo izbijanje prosiri na obje glavne elektrode i cijev se pall. Ziva sve vise isparava i pri
reflektore tisak u zisku sve vise raste. Isparena ziva sada postaje nosilac prainjenja, stvara se luk izmedu
(projektore) sluze glavnih elektroda i zizak pocinje svijetliti intenzivno. Zracenje nastaje zbog sudaranja elektrona
za dekorativno s atomoma zive. Od pritiska zivine pare i gustine struje u cijevi zavisi talasna duzina elektromag
osvjetljenje fasada netskih talasa. Pri manjim pritiscima ovo zracenje je uglavnom nevidljivo, ultraljubicasto, a pri
obJekata ali i za veeim pritiscima to je svjetlost iz vidljivog dijela spektra.
osvjetljenje velikih Znaci prikljucenjem zivine sjjalice na napon prvo tece struja zagrijavanja kroz osnovno punje
povrsina (parkinga) nje i taj pr.oces traje 3-5 minuta. Pri tome zizak se zagrije preko 200°C, isparava ziva i ona poste
peno postaje nosilac praznjenja, povecava se pritisak i temperatura u kvarcnoj cijevi (600°C) i
13.3.2 Zivine siJalice (siJalice sa iivinim parama)
tek tada dolazi do intenzivnog zracenja svjetlosti.
Prvi prijedlozi i pokusaji da se izmedu dvije elektrode od zive uspostavi elektricni luk vrseni
Zivine visokotlacne sijalice emituju svjetlost bez crvenih radijacija pa predmeti u prostoru i Ijud
su krajem osamnaestog vijeka. 8ijalicu sa zivinim parama predlozio je Arons 1892, pocela se
ska lica gube prirodnu boju. Da se ovaj nedostatak ublaii nanosi se na unutarnju stranu balona
proizvoditi 1901, ali zbog nepovoljne bOje svjetla nije nasla siru primjenu. 8toga je njen proizvodac
fluorescentni prah koji reaguje na ultraljubicaste talase, promjeni im talasnu duzinu, i pretvara ih
uveo i dodatni fluorescentni premaz kOjim se jedan dio nevidljivih ultraljubicastih zracenja pret
u deficitne crvene radijacije.
vara u vidljivo zracenje i donekle nadoknaduje deficitno crveno svjetlo. To je bila ujedno i prva
niskotlacna zivina sijalica koja se mnogo upotrebljavala.
Daljni razvoj zivinih sijalica kreee se u pravcu poboljsanja spektra njihovog svjetla. 80lja korek
Tip sijalice i
nazivna snaga
I Nazi;'Oi~
napon (V)
I sv.. jetioSiiiT. .. u:!.i Komp. kond~ '. POd.noije
sna.gil
Sprig
fluks (1m) ~-nicom (W) enzator* (IlF) i
I Trajnost
(sati)
cija boje postize se pogodnijim fluorescentnim prahom kojim se premazuje balon s unutarnje HoT.807VTFEao--- 230 1-800/3000 eg- ~-~ 8 1:-27; B 22 6000
strane (Hewitt 1938). Obzirom na to da se s poveeanjem radnog pritiska (ttaka) spektar postaje HOL 125 NTFE 125 230 6300/5400 137 10 E-27; B 22 6000
HQL 250 1 VTFE 250 230 13 000/11 500 266 18 E-4Q 6 000
povoljniji preslo se na razvijanje zivinih sijalica s visim tlakom. Rezultat su tih nastojanja danasnje HOl4OO NTFE 400 230 22000/20000 425 25 E-40 6000
zivine sijalice s visokim tlakom i korekcijom boje s fluoroscentnim premazom (visokotlacne flu HQL 700 1 VTFE 700 230 . 40 000/37 000 I' 735 45 E-40 6 000
oroscentne sijalice-VTF). Fluorescencija je pojava kOja se javlja kada predmet osvijetljen jed nom HQl 1000 I VTFE 1000 230 55 0001 - . 1060 60 E-40. 6 000
svjetloscu pocinje sam da svijetli drugom i svijetli sve dok traje primarni izvor svjetlosti.
Tabala 13.6 Podaci za visokotlacna zivine sijalice proizvodnje HQL-Osram j VTFE-TEZ Zagreb
Visokotlacne zivine sijalice se sastoje od unutarnje kvarcne cijevi 1, zvane zizak, koja je ispunje 'Za dobijanje cos(jl=O,9 potrebno je paralelno prikljuciti kondenzator
na argonom (osnovno punjenje) i tacno odredenom kolicinom zive u obliku kapljica (karakteris
tiCno punjenje). Ova mala kvarcna cijev smjestena je u unutrasnjost ve6eg staklenog balona 5 iz Napon paljenja sijalice zavisi od temperature zagrijavanja glavnih elektroda. Elektrode se izra
koga je izvucen vazduh i koji je s unutarnje strane presvucen fluorescentnim slojem 6. Veei stak duju od oksida metala kod kojih je velika termoelektronska emisija, a zagrijavaju se preko pomoe
nih elektroda koje se same iskljucuju poslije isparenja zive (zbog ugradenog visokoomskog otpor
.---------T-~---N nika 4). Radni napon (napon gorenja izmedu dvije glavne elektrode) sijalice je nizi od napona
,J.9 230 V
i paljenja (nazivni napon 230V). To se objasnjava time sto je napon jonizacije metalnih zivinih para
r - - - -. . . .-~------L
nizi od napona jonizacije argona. Da se sprijeci udarna jonizacija i osteeenje elektroda u fazni
Vodic se prikljucuje induktivni otpor (prigusnica) koji ogranicava radnu struju na nazivnu vrijed
I-mak nost tako sto smanjuje napon na krajevima cijevi (napon gorenja se kreee 115-145V). Prigusnice
2-g1aVl'te elektrode se izraduju za snage VTFE sijalica 80, 125, 250, 400, 700 i 1000W, u zatvorenoj (vodotijesnoj) izved
l-pomome elektrode
4-visokoomslci otpomik
bi iii otvorenoj izvedbi. Otvorena prigusnica se upotrebljava u svjetiljkama zatvorene izvedbe dok
5-vanjslci bilon zatvorena-vodotijesna prigusnica se upotrebljava za samostalnu montazu na otvorenom pros
6..fiuorescentnl sloj toru iii u svjetiljkama otvorene izvedbe. Prilikom montaie treba paziti da svaka zivina sijalica
7-podnozje dobije svoju prigusnicu. Jaca prigusnica izazvat ee brzo pregaranje sijalice, dok kod slabije pri
8 -priguliMca gusnice sijalica ee slabije svijetliti a prigusnica se vise zagrijavatL Prigusnicu treba spojiti u fazni
9 -kompem: acijslci kondem:ator
vodic, jer bi u slucaju zemljospoja sijalica pregorjela (dolazi do osteeenja elektroda).
81. 13.18 Prigusnica za zivine VTFE 81. 13.19 Prigusnica za iivine VTFE 81. 13.20 Svjetiljka
sijalice otvorene izvedbe sijalice vodotijesne izvedbe
(projektor)
*U projeklore i druge svjetiljke se ugraduju predspojne nap rave (prigusnice) i VTFE sijaHce
Za napojnu mrezu su ove sijalice induktivna trosila, zbog ugradnje prigusnice, i zato se ugraduju
i kondenzatori za popravak faktora snage. Nakon iskljucenja iz rada, iivinu sijalicu nije moguee 81. 13.21 Sema spoja fluorescentne cljevl:
odmah ponovo ukljuciti. Potrebno je sac5ekati 2-5 minuta da se ziva ohladi i kondenzuje. Nedostatak 1- fluorescentna cijev;
ovih sijalica je i sto se gase u slucaju da pogonski napon padne ispod 180V. 2· zarne elektrode E1 i E2 (katode);
Boja svjetlosti zivinih sijalica je jednobojna (monohromatska) i zbog te karakteristike primjena 3- fluorescentni sloj;
ovih siialica ie ogranicena na ona mjesta gdje se ne traii raspoznavanje bOja, ali gdie je potrebno 4- starter;
Svjetlosno iskoriStenje zivinih sijalica je visoko i kre6e se 45-60ImlW..I. i zbog toga je standardna
VTFE zivina sijalica narocito pogodna za osvjetljenje velikih otvorenih i zatvorenih prostora npr.
autocesta, ulica, trgova, parkova, gradilista, industrijskih hal a, livnica, hangara i sl.. Kada se zarne katode 2 prikljuce na izmjenicni napon, preko odgovarajuceg startera 4, poci
nje njihovo zagrijavanje i emisija elektrona. Argon se jonizuje pod nizim naponom i na nizoj tem
VTPW peraturi ad zive, i zato poslije emisije elektrona sa uiarenih katoda protece i struja, cijev se zagri
160; 250; 500 java i ziva u cijevi isparava. Ubrzani elektroni emitovani sa trenutno negativne katode kreeu se
Tabela 13.7 Tipovi zivinih visokotlacnih sijalica kroz zivinu paru, na tom putu sudaraju se s atomima zive i pri tome mogu nastupiti tri karakte
*Refleklorska VTFR 2S0 i 400W sijaHea ima u gornjem dijelu aluminijski sloj i upotrebljava se za osvjetljenje veHkih i risticna slucaja:
visokih otvorenih iii zatvorenih prostora u kojima ima prasine. dima iii drugih neeistoea. Za popravku boje svjetlosti • Uslijed male brzine elektron mijenja sarno pravac kretanja;
moze se u istu svjetiljku postaviti jedna VTF zivina sijalica i jedna zarulja sa zarnom niti. Proizvodi se i zivina sijalica • Ukoliko je brzina elektrona tolika da on pri sudaru izbija elektron sa normalne putanje u visu
tip VTFW 160W. 2S0W i SOOW kOja daje mijesanu svjetiost i ima ugradenu volframovu spiralu serijski sa kvarcnom
orbitu atoma zive, izbaceni elektron jedno vrijeme osciluje i na kraju se pod djelovanjem sile
cijevi. Zajednickim djelovanjem fluoreseentnog praha i volframove spirale popravlja se bOja svjetlosti (pogodnija za rad
i opazanje boja). Volfrarnova spirala ujedno sluzi i kao otpornik (prigusniea) za ogranicavanje radne struje. Zivina sijal jezgra atoma vrati nazad na svoj stabilni energetski nivo, a pri tom nastaje emisija ultraljubi
iea tip VTUV 12SW i 2S0W je specijalna visokotlacna sijaliea sa ultravioletnim radijacijama UV kOja propusta samo castih talasa duzine 253,7 nm;
dugotalasno ullraljubieasto zracenje talasne duzine 36Snrn i ne upolrebljava se za osvjetljenje nego u stamparstvu. • Brzina elektrona je tolika da i izbijeni elektron ima potrebnu kineticku energiju da se ne vraea
za kontrolu tekstilnih i prehrarnbenih artikala, za kriminoloska ispitivanja, u sanitarnoj tehnici i sl. u sastav atoma, vee se usmjeri prema trenutno pozitivnoj anodi a okrnjeni pozitivni atom priv
laci negativna elektroda.
13.3.3 Fluorescentne cijevi
Fluorescentne cijevi razvijene su u Americi i pojavile su se na triistu 1938 godine na izlozbi u Ultraljubicasto zracenje koje nastaje u cijevi bilo bi 96% apsorbovano u staklu cijevi. To znaci
New Yorku i 1939 godine u San Francisku. Njemacka tvornica "Osram" ie prvu fluorescentnu da bez fluorescentnog praha cijev ne bi sv/jetUla. Pod dejstvom ultraljubicastih talasa fluorescent
cijev prizvela 1936 godine, aU tek od 1942 pocinju se upotrebljavati za unutarnju rasvetu a ad ni prah, koji se obavezno nanosi na unutarnju stranu cijevi, pocinje da svijetli a boja svjetlosti
1944 i za vanjsku rasvjetu. Danas dolaze fluorescentne cijevi prema upotrijebljenoj kolicini na zavisi od upotrijebljenog premaza (silikati, volframati, fosfati, borati, molibdenati). Izborom odgo
drugo mjesto, odmah iza zarulja, a primjenjuju se za unutarnju i vanjsku rasvjetu. varajueeg fluorescentnog materijala (Iuminatora) mogu se postlei razlicite bOje svjetla, pa i posve
To su iivine sijalice niskog pritiska. najcesee izradene u obliku dugacke staklene cijevi na cijim bijelo sVjetlo i svjetlo slicno danjem.
se krajevima nalaze dvije zarne elektrode E, i E2 • Sa unutarnje strane staklena cijev je presvucena Ruorescentna cijev bez fluorescentnog praha sarno bi 2% elektricne energije pretvorila u svjet
tankim slojem fluorescentnog praha. iz cijevi je izvucen vazduh i ispunjena je argon om i malom losne talase, 60% u ultraljubicaste talase i 38% u infracrvene (toplotne). Fluorescentna cijev sa
kOlicinom, nekoliko miligrama, zive. Fluorescentna cijev radi tako sto prolaskom struje kroz plin fluorescentnim prahom preko 22% elektricne energije pretvara u svjetlosno zracenje, sto je
dolazi do sudara elektrona, koj! putuju sa uzarene katode, s atomima zive. Pri tome sudaru atom napredak u odnosu na 10% koliko je to bilo kod iarulja, dok u infracrveno (toplotno) zracenje se
zive zraci nevidljive kratkotalasne ultraljubicaste zrake. 8101 fluorescentnog premaza* pretvara te pretvara ispod 78%.
zrake u zracenje u vidljivom dijelu spektra.
Fluorescentna cijev se ne moze direktno prikljuciti na mrezni napon 230V, jer je napon paljen
*fluoreseencija je pojava koja se javlja kada predmet osvijetljen jed nom svjetloscu pocinje sam da svijetli drugom i svi.
ja cijevi veei od napona mreze. Da bi se cijev upalila potrebno je izmedu elektroda E, i E2 dovesti
jem sve dok traje prirnarni izvor svjetlosti.
znatno visi napon, od 600 do 1000V. Ovaj problem je riJesen upotrebom startera. Uloga startera
~
.3J
je da u prvom trenutku aktiviranja fluorescentne cijevi uklJuci redno dvije zarne elektrode E, i E2 Princip rada plinskog startera: plinski starter je mala staklena cijev 1 ispunjena neonom, heliju
n~ n~p?n, kada. se za.rne elektrode zagriju starter prekida struju i pri tome se u ntlmotajima mom iii argonom u kojoj su smjestene dvije elektrode, od kojih je jedna bimetalni stap 2. Kada se
pngusnrce samolndukuje napon potreban za paljenje cijevi. ZnaCi prekidanjem strujnog Kruga dje ukljuci fluorescentna cijev javi se u staklenoj cijevi startera malo tinjavo praznjenje izmedu elektro
lovanjem startera izaziva se u kolu prig usn ice sa velikim induktivitetom L pojava visokog napona da, razvija se top Iota, zagrijava se bimetalni stap i poslije kraceg vremena pocne da se krivi i spoji
(preko 600V), uslijed cega nastaje jako elektricno polje unutar cijevi sto dovodi do paljenja cije sa drugom elektrodom. Struja tinjanja je bila oko 20-40mA i ona nije bila dovoljna za zagrijavanje
vi i proticanja struje kroz samu cijev. S obzirom da naglo poraste vodljivost plina a time i struja u zarnih elektroda E, i E2 • Sada, kada su kontakti elektroda kratko spojeni (starter ukljucen) protece
vanjskom strujnom krugu, prigusnica mora smanjiti napon izmedu elektroda i jonizaciju odrzati struja oko 1A i ona veoma brzo zagrije tame elektrode. Spajanjem kontakta u starteru prestalo
n~ d?zvOljenoj r~~ini. Po~~st nap~na je bio samo kratkotrajan, ali je to bilo dovoljno za ukljucenje je tinjavo praznjenje, bimetalni stap se ohladi i vraca u prvobitni polotaj, prekidajuci strujni krug
?IJevl, a kad se clJev upalll kroz nJu protekne struja za njeno odrzavanje potreban je radni napon prigusnice, sto izaziva naponski udar 600-1 OOOV izmedu elektroda Fe i ona se upali. Sada kada
Izmedu elektroda koji obavezno mora biti manji od mreznog napona 230V (za standardne Fe se Fe upalila za njen rad je obavezno potreban radni napon 60-100V, znaci manji od napona
iznosi od 57 do 11 OV). Ako bi napon izmedu elektroda na fluorescentnoj cijevi poslije paljenja imao mreze 230V. Prigusnica sluzi i za smanjenje napona i za stabilizaciju struje kroz Fe. Starter je
vecu vrijednost doslo bi do udarne jonizacije i lavine elektrona, struja bi stalno rasla i elektrode tako konstruktivno rijesen daje za njegovo ukljucenje potreban nazivni napon od 180V (iii 130V),
bi ub~zo .bile raz~rene. Da ~i se to sprijecilo prigusnica sada djeluje kao stabilizator struje, jer s sto znaci kad se cijev upali i na elektrodama startera je prisutan radni napon 60-100V, i nije
p?vec~~Je.m s~ruJe: por~ste I pad napona na prigusnici sto automatski smanjuje napon na kraje dovoljan da se starter vise aktivira.
vlma clJevl a time I struJu kroz cijev. Radni napon cijevi je nizi od napona paljenja (ukljucenja) Fluorescentne cijevi se ne smiju direktno prikljuciti na mrezni napon, vee se u seriju obavezno
startera pa se starter nece vise automatski aktivirati sve do ponovnog ukljucivanja cijevi. Starter prikljucuje prigusnica (predspojna naprava, balast). Prigusnice se izraduju od bakarnog namota
pod uticajem struje vise puta prekida strujni krug i to se ponavlja tako dugo dok se strujni tok ne i zeljezne jezgre, pa se u mrezi ponasaju kao induktivni teret koji kvari cos$. Zbog prigusnice fak
uspostavi kroz samu cijev. Taj proces traje 2-5 sekundi. tor snage fluorescentne cijevi je los i iznosi oko 0,5. Da bi otklonili taj nedostatak upotrebljavaju
Danas je u upotrebi vise vrsta automatskih startera. Na slici 13.22 prikazan je klasican starter se kondenzatori za kompenzaciju induktiviteta prigusnice.
koji sa prigusnicom cini klasicnu predspojnu napravu za standardne fluorescentne cijevi.
1
I, .1
PRBTVORBBNISTARTRa
FG65W/58W
I
SB svljetlo bijela bOja
TB topla bilela boja
3500K
2.900K
480015400
480015400
hlllW .:oil T8X luk~""t()p. bilela bo'a 2900K 3200
CEa..
Tabela 13.9 Tehnicki podaci za standardne fluorescentne cijevi 20W:
40W i 65W promjera 038 mm, podnozje G-13
"Nova generacija fluorescentnih cijevi ima uzi promjer 1026 i nazivne snage 18W, 36W i 58W.
81. 13.24 8poj FC na tri razlicite faze 8L 13.25 Elektronska predspojna naprava za FC 18 W '''Trajnost fluorescentnih cijevi definisano je kao vrijeme poslije koga svijetli preko 50% istovremeno ukljucenih cijevi.
Trajnost zavisi od ispravnosti prigusnice, startera, napona mreze, temperature okoline, broja ukljueenja a i od razma
U tabe.li 1?8 naved~ne su naj?eS6e pogonske smetnje kod fluorescentnih cijevi i upute za njiho ka. izmedu dva ukljucenja (ako je razmak izmedu dva ukljucenja veei od 3 sata vijek trajanja FC je oko 7 500 sati).
vo otklanJanJe. U tabeh 13.9 dati su podaci 0 standardnim fluorescentnim cijevima. "'Vjestacki izvori svjetlostl ne zrace sve boje vidljivog spektra pa svjetlost ima odredeni ton, sto se oznacava tempe
raturom boje. Kod fluorescentnih cijevi na staklu cijevi otisnute su oznake koje oznacavaju boju i temperaturu boje,
Vrsla smetnje Mogu(:1 razlozl Olklan'an'e aresaka
Ne moze se preporuciti koju temperaturu boje treba koristiti u stanu jer to zavisi 0 Covjeku. Naime osobe svijetle puti
Gljev se ns pali
a) Losi kontakti, prekld u strujnom krugu a) Oclstiti kontakte 9rla i noziee eijevi, vole toplu boju, dok osobe tamne puti vole bijelu boju. Mjerna jedinica temperature boje izvora svjetlosti je kelvin (K).
b) Gi)ev ne lezi dobra u grlima pronaci mjesto prekida
b) Popraviti poloiaj gna i smjestiti cijev Kod prirodne svjetlosti temperatura boje iznosi od 4000K do 250ooK, a kod umjetne od 2000 do 65ooK.
zavojima)
FCX - za paljenje bez startera;
~i
Prigusnlca vete snage b) Pogledall poda!ke 0 pngusniei
Neisnravno sooiena orlousnica ci Prav'erili sao' ne veze prigusnice
FCHL - za osvjetljenje bilja i akvarija i sl.
Gljev se ne pali
a) ~ogre~no spojen starter izmedu eijevi a) Ispravno spo]i!i starter
(starter pali·gasi)
, pogusnree
b) Previsok napon gorenja eijevi (eijev b) Izmijeniti cijev
~;
Gijev se ne pall
a) Zalijepio bimetal startera Izmljeniti starter
Duo spoj
~_ _ _ _ _ _ _ _ _-,-_ _ _ _ ,,_ _--.J (l,omb.....cija 1+()
VTH-400/C
Visokotlacne metalhalogene sijalice se prikljucuju preko prig usn ice a pale se pomocu tiristor
skog upaljaca (prema tome gotove instalacije za rasvjetu s VTF sijalicama mogu se upotrebljavati
SI. 13.27 Fluorescentna cijev ¢16. 6W s podnozjem G 5 i fluorescentna cijev ¢26. 18W s podnozjem G 13 i za VTH sijalice uz dodatak upaljaca). Sema spoja VTH sijalica je ista kao i natrjjevih visoko
tlacnih sijalica i data je na sUci 13.33.
Upotrebljavaju se za osvjetljenje sportskih dvorana, stadiona. industrijskih pogona. pozornica
Stednefluo Standardne (TV, pozorisne), parkova, trgova, aerodroma, luka, spomenika, parkiralista i sl.
sijatice zarulje
13.3.5 Natrijeve si/alice
~; ~!!~ ~,:,:'.::'',.;,.j? Rade na principu elektricnog izboja (prainjenja) u parama natrijuma. S obzirom na visinu tlaka
..
•..
llW=60W
15W=7SW
natrijevih para razlikujemo niskotlacne i visokotlacne sijalice.
Niskotlacne natrijeve sijalice (NaNPI) se sastoje od tanke cijevi u obliku slova "U", izradene
I·
. 20 W = 100 W ._ _--' od specijalnog stakla otpornog na vruce pare natrijuma (Br03 borat staklo). Ova cijev je snabd
jevena poprecnim uZljebljenjima, radi sprecavanja oticanja tekuceg natrujuma, i na krajevima su
utaljene zicane elektrode. U cijevi se vrsi elektricno praznjenje, prvo u inertnom plinu (neon, he Ii
SI. 13.28 Stedne fluorescentne sijalice jum. ksenon) a tek kad se ovim praznjenjem stvori dovoljna toplina isparava natrijum te dolazi
do prainjenja u njegovim parama, sto je propraceno intenzivnim zutim svjetlom. Nakon paljenja
Oanas se upotrebljavaju sve vise I fluorescentne "stedne" sijalice s podnozjem E 14 i E 27 U
treba im 8-15 min. da se "razgore ali se mogu odmah ponovo upaliti kada se ugase, za razliku
,
koje tvornica OSRAM prozvodi pod nazivom Dulux od 1982. Izraduju se za snage 5W. 7W. 9W, od zivinih sijalica. Oa se sprijeci konvekcija topline sa stjenke "U" cijevi prema okolnom zraku
11W, 13W, 15W, 18W i 20W. Svjetlosna iskoristivost ovih sijalica je oko 5 puta veca nego kod ona je smjestena u drugu zastitnu cijev u kojoj vlada dobar vakum. Visoko svjetlosno iskoristenje
standardnih zarulja, a trajnost oko 4 puta duza. je ostvareno sto se specijalnim postupkom na unutrasnju stranu zastitne cijevi nanese providni
sloj indijum oksida. Ovaj sloj reflektuje nazad infracrveno zracenje na "U" cijev, tako da se odr
13.3.4 Visokotlacne metalhalogene si/alice (visokotlacne iivfne halogene si/alice) VTH :lava potrebna temperatura natrijeve pare bitna za stabilan rad sijalice.
Proizvodnju ovih sijalica osvojio je "Osram" 1964 godine. Ove sijalice su posebna izvedba
visokotlacnih iivinih sijalica kod kojih su zivi dodani halogenidi. Izbojem kroz takve pare dobija
se svjetlost vr10 kvalitetnog spektra s vr10 dobrom reprodukcijom boje. To su sijalice sa elipsoidnim
balonom i fluorescentnim prahom iii cjevaste prozirne sijalice. Vazno je znati da nisu dozvoljeni 1 2
3 " 3 ..
cit
//
8m
svi polozaji gorenja sijalica (pridrzavati se uputa proizvodaca).
~
Napan
(V)
Sv/etlosni
fluks
(1m)
'"
Dlmenzi/e
duiina
I
Komp.
kond.
(;tF)
POdnoije Radnl palozaj i prikljucak
l-prigusnica + upalia~
2-priguSnica
f Niskotlacna natrijeva sijalica PHILIPS 35W '
230
230
17000
31000
90
120
226
290
32
45
E-40
E-4O
1 300-1110 J
230 24000 120 290 35 E-40
230 26 000 120 290 : 35 E-40
230 ~ 20 114 12 R 78 SI. 13.30 Natrijeva niskotlacna sijalica;
Tabela 13.10 Tvornicke karakteristike metalhalogenih sijalica proizvodnje "Osram" (skraceni prikaz) 6 - "bajonet" podnozje
*Tvornica TEP Zagreb ove sijalice proizvodi kao VTHF elipsoidne i VTH cjevaste za snage 250 i 4(JOW
Natrijeva sijalica niskog pritiska daje svjetlost izrazito zute boje uslijed cega njje moguce ras
poznavanje boja (izoblicuju se boje predmeta). Medutim, postoje i znatne prednosti ovih sijalica:
, bljesak, velika sVjetlosna iskoristivost, dobro prodiranje .lute svjetlosti kroz maglu, prasinu i
. pare. Upotrebljavaju se prije svaga za vanjsku rasvjetu auto-puteva. raskrsnica (semafori vidljivi
Proizvode se u tri izvedbe: u obliku cijevi (prozime), u obliku elipsoida (s fluorescentnim slojem)
~~n~a~~~~~~~ilista, benzinskih crpki, brana, kamenoloma, tvomica cementa i drugih velikih otvo
i u obliku elipsoida (prozirna).
Napon paljenja ovih sijalica visi je od mreznog napona (min. 1 800V). Za paljenje VTNa sijaliea
nin:o;~;j~v~r~~:l~t'~~~ :ir~~~ ~a~~I~~l~~f.°~r~~g~~r~:~:~~;~~:~~~~sfor~at?r s v~likim rasip upotrebljava se tiristorski upaljae (osim kod sijaliea malih snaga) koji mora imati impuls vrsnog
na je I ~ompe~zacjja.par~~elnim. ko~denzatorom zbog loseg faktora sn!~:~~~~~!o°~~m potreb- napona 4,5kV (sirina impulsa iznosi O,000001s a struja impulsa O,2A).
Kad se VTNa sijalica prikljuei na napon dolazi do poeetnog praznjenja izmedu elektroda zbog
vibr~c~a (p~~~:I~e;:vret~:~~~~~t~~~u~:~~~~
NatnJeve nlskotlacne slJailce ImaJu specijalno podnoz'e d k . . ". ':'
visokonaponskih impulsa. Visokonaponski impulsi nestaju eim se izmedu elektroda uspostavi
tuje sigman kontakt sijalice u grlu i kod eventual nih
struja (vrijeme startanja traje oko 4 minuta). Prigusniea sluzi za stabilizaciju struje gorenja. Mogu
Tip i nazivna Na~on tran. SVjetl. Svjetlos. Oimenzije Komp. imati bilo koji polozaj gorenja.
I'
Polozaj
snaga pnmlsek fluks iskorist. mm kond. : Podnozje
gorenja
(V) (1m) (ImlW) 0 OUZo (/IF)
'
1800 100 50 300 5 BY 22d ±150° od hor. Pr
4 800 137 50 300 2 Y 22d ±1100od
horizontals =!:c ~PaljU
f =...,.....,.~
I
8 000 145 50 415 20 BY 22d
81. 13.33 8pojna serna natrijevih visokotlacnih sijalica (ista
~~~~~=l~~~__-H~~0*0-t-t16~6~-+~65~~~76~5~~4~====P~~~2~dC==
~~~~~~~__-r:l~3H5~0~0-t-+15~0~-+~65~~~5~18~JP2~6C===~~'Lgj2~dC== :1:20° od jVTNa/C)
22 5 horizontale serna i za VTH sijalice)
0 33 00 183 BY 65 1 110 45 22d
[l--CN;;-:-:aN=P=I~)
VTNa70lE 90 1 5800
N-aNP
O·,,5.·90.155.186W
VTNa 150/E
90
100
1
1.8
I 14000
I 93 92
1
227 20 E40
E40
I Eliptican s prahom
cjev8st bez praha
N' __ 18W 97 47 211 20
niskotlacnih sijalica f-vTNa 15010 100 1,8 14500
.. 277 32 E40 Eliptlean s prahom
3 25000 100 92
'Kod sijalice od 18W kondenzator sluzi za paljenje i za kompenzaciju VTNa 2501E 100
)~
.....
111 122 292 50
I----VTNa 400lE 105 4.4 47000
a b c
51. 13.35 Tinjalice za signalizaciju: a) tinjalica 06 bez otpomika; b) tinjalice 06 sa ugradenim otpornikom
9
" I u podnozje, 220V, 1-1 ,2mA; c) ispitivac faze sa tinjalicom* . _.' .
'tinjalica u ispitivacu svijetli kada se jedan izvod spoii sa faznim vodicem ,a.dru~i izv~ p,r~~o otpora C~vl~~IJeg tllela
Rc na zemlju-neutralni vodic (ako covjek stoii na dobroj izolacionoj podiozi tlnjahca nece iii ce slabo sVIJethtl)
Signalne tinjalice se u instalacionim sklopkama mogu spojiti na ~ise nacine. U.k~likO se k~d
jednopolne sklopke tinjalica spoji kao na slid 13.36, svijetlit ce kada Ie sklopka ukljucena a to je
znak da je trosilo pod naponom. Ako se tinjalica spojl kao na sHci 13.37, paralelno sa kontaktom
L _ _ _....,..._
, I
sklopke, svijetlit ce kada je sklopka iskljucena. •
N - -........+-_ Ukoliko zelimo da tinjalica svijetli kada je i trosilo pod naponom na kontakt s~lopke oznacen
sa N se mora prikljuciti neutralni vodic. Ovakav nacin spajanja tinjali?~ se primi~njuje kad s~ Sklo.p
2
ka nalazi izvan prostorije u kOjoj je sijalica (npr. sijalica u kupaomcl). Tako bl za kupaomcu bl~e
1.
potrebne najmanje tri takve sklopke, za rasvjetu, bojler i infragrijalicu, postavlje.ne ispre~ ulazm~
vrata, sto nije ni lijepo ni prakticno. Oa se to izbjegne konstruisa~i ~u poseb~1 ko~pletl skl?ykl
sa tinjalicama za kupaonicu (komplet od tri sklopke i tri signalne sljahce). U zajedmcku plastlcnu
230V
kutiju ugradene su tri pregibne sklopke za n~ivnu.~t~uju od po 16~ ..Svakom sk1ot?kom se zase~no
ukopcavaju i iskopcavaju rasveta, bojler i Inf~agfljal~~a u kupaomcl.. Svaka preglb~a. s~lop~~ Ima
spojenu signalnu sijalicu (s ugradenim otpormkom): clm se zatvaranje.m skl~pke pnkljuci tro~llo na
81. 13.34 Prikljucna sema visokonaponskih svijetlecih cijevi: mrezu, sijalica zasvijetli, a to je znak da je trosilo pod naponom. Kako)e ovaj kompl::t sklopkl mon
1. instalaciona sklopka, ' tiran izvan kupaonice covjek moze uvijek kontrolirati elektricko stanje svakog troslla (sl. 13.38).
2. montaini ormaric,
Lt-_ _ _ _ _ _......,.___ - - - - - - - _ , Ll______________ ___ - __- - - - - - - ,
3. sklopka koja se iskljucuje sa otvaranjem vrata ormarica,
13.3.7 Tinjalice
lin!alic~ su SVij~tle~e cijevi sa elektrodama vrlo blizu primaknute jedna drugoj, tako da se pri
propustanju struJe javlja samo negativni stup tinjavog praz.njenja (negativna katodna svjetlost).
linjalice znaci nemaju pozitivi stup tinjavog praznjenja zbog toga sto su elektrode blizu jedna 81. 13.36 Tinjalica kod jednopolne sklopke spojena SI. 13.37 Tinjalica kod jednopolne sklopke
tako da svijetli kad je sklopka ukljucena spojena tako da sviJetii kad je sklopka iskljucena
Tinjalica se moze paralelno prikljuciti sa kontaktom sklopke. U tom slucaju tinjalica na sklopci Opticka svojstva svjetiljke ostvaruju se oblikom odsijaca (reflektora) i njime se usmjerava svjet
>vijetli kada je sklopka iskljucena. Ovaj nacin se koristi tame gdje je potrebno da se vidi polozaj losni fluks. Svjetlosna karakeristika svjetiljke se oblikuje i pomocu prozirnih, opal nih iIi matiranih
~klopke u mraku prije nego sto se ukljuci rasvjeta. Naprimjer ovaj nacin spoja tinjalice se koristi stakala i rastera (resetki) od plasticnih masa, poliranog aluminijuma iii obojenog lima koji se
kod svijetlecih taster sklopki koje sluze za ukljucivanje rasvjete na stubistu preko stubisnog postavljaju ispod sijalice.
'lutomata iii impulsne sklopke. U ovom slucaju na sklopku nije potrebno dovesti neutralni vodic Razlikujemo svjetiljke za vanjsku Oavnu) rasvjetu, svjetiljke za unutarnju rasvjetu, svjetiljke zas
'l tinjalica 6e svijetliti jer je jednim krajem spojena na fazni vodic a drugim krajem preko otpornika tleene od vlage, svjetiljke osigurane da ne mogu izazvati eksploziju, ugradne svjetiljke, tracne
volframove spirale sijalice na neutralni vodic (sl. 13.37). svjetiljke i sl.
l'lISvj.. ta bojler
uiJt&.torU za
kupaoHicu SI. 13.39 Svjetiljke za savremenu unutarnju rasvjetu
60·90% Ci.
!w! SI. 13~looiffi~a ~'iem
Mjesovito osvjetljenje je takvo osvjetljenje kod koga svjetiljke imaju priblizno ravnomjernu ras
podjelu svjetlosnog fluksa u svim praveima. To se postize svjetiljkom u obliku kugle od opalnog
stakla koja 40-60% svjetlosnog fluksa usmjerava prema podu a isto toliko 60-40% prema stropu. 13.6 Ravnomjernost osvjetljenja, broj i raspored svjetiljki, visina vjesanja svjetiljke
Glavne karakteristike ovog sistema: sto su predmeti osvijetljeni direktnom i indirektnom svjet Velika neravnomjernost osvjetljenja u prostoriji se javlja pri direktnom osvjetljenju radne povr
10Mu su dobro vidljivi, s mekim sjenama, sto su zidovi i strop dobra osvijetljeni, pa je ejelokupni sine sa jednom svjetiljkom u kojoj se nalazi izvor svjetlosti velike snage. U tom slueaju u prostoriji
prostor dobro vidljiv, opasnost od refleksnog bljestanja je svedena na mimimum. U prostorijama strop je taman i ima minimalnu osvijetljenost Em;n (Ix), ispod svjetiljke osvijetljenost je maksimalna
osvijetljenim mjesovitom svjetloscu opci utisak je prijatan. Zbog toga je ova rasvjeta pogodna za Emax (Ix), dok u cijeloj prostoriji srednja osvijetljenost iznosi E.red (Ix).
osvjetljenje stanova, ueioniea, laboratorija, kaneelarija i slienih prostora u kojima treba ostvariti Veoma dobru ravnomjernost osvjetljenja u prostoriji imamo u slucaju da je odnos Emln:Es,...,=1:1 ,5
ne samo potrebne osvijetljenosti nego komfor i estetski ugodaj. iii manji. Ukoliko je ovaj odnos izmedu 1:3 i 1:6 velika je neravnomjernost rasvjete u prostoriji.
Ako se pove6a broj svjetiljki u prostoriji neravnomjernost rasvjete se smanjuje. Isto tako nerav
nomjernost rasvjete se smanjuje postavljanjem svjetiljki za direktnu rasvjetu sto blize stropu, a
udaljavanjem od stropa svjetiljki za indirektnu rasvjetu.
Proraeunom se odreduje ukupan svjetlosni fluks za jednu prostoriju, snaga i broj sijaliea. Pos
SI. 13.43 Mjesovita rasvjeta lije toga se pristupa odredivanje broja svjetiljki. Pr?storna ravnomjernost osvjetljenja se m?ze po
vecati ukoliko se u prostoriji koristi vise svjetiljki. Sto je broj svjetiljki veci, boija je ravnom]ernost,
40·60%
ali to pove6ava eijenu i zato treba naci srednje rjesenje, ne toliko skupo, a sa dobrim rezultatima.
Kvalitetnu i ekonomienu rasvjetu mozemo postiei ukoliko je razmak izmedu svjetiljki d, visina vje
Poluindirektno osvjetljenje se ostvaruje sa svjetiljkama kOje 10-40% svjetlosnog fluksa usmje sanja svjetiljki hv, udaljenost svjetiljki od zida z i udaljenost svjetiljki od radne povrsine h. kao na
ravaju prema podu, a 90-60% prema stropu. Da se svjetlosni fluks svjetiljke ne bi gubio, strop sliei 13.46. Sve udaljenosti i razmaei zavise od sistema osvjetljenja.
r "'I' d ~ n~jrazvijenijim ~emlja~a s~ osvijetlj,e~i .autoput:vi i savrem:~e ceste na cijeloj njihovoj du
iinl posto se ustanovllo da Ie bro) saobracaJnlh nesreca u toku noel za 30% manji na osvijetljenlm
nego na neosvijetljenim cestama. Potrebna osvijetljenost otvorenih prostora se vidi iz tabele 13.14.
d==(1-2,5)1t);
d=(2,5 - 4-)hk
z==(t-!)d
z:::(l.-l)d
;::U:'-i-c-e--u--g-ra-·-c:~·!~~~ljIf:S~~:ma vainosti j 110 _o:;ijetljenost E ~~kJecinolikost osvijetljenosll EmJ,JE I
I50%·
I
._ __-11
3 2
ltv==(t- t)ltk ustoci saobrac~ _ _ ~~ ___._ _-I·-=:--;;.~~ __ ~
ltv == ( t - !)ltk Trgovi; znaeajniji 30 - 60 I
15-30 30%
~A~U~W-p-ut~e~Vi-.sca~~vr~e=m~en~e~~~~---~----~~60~~-r5~O~'l\~o---~------------~
Magistralni pulevi 40 - 50 50%
Regionalni putevi 30 25%
Lokalni ulevi 110-20 45% i
Sportski tereni; teiiiS:trening 14
20
0°0 . 6560:f~--------~-1
Sf. 13.46 Raspored svjetiljki i visina vjesanja u prostoriji tenis - natjecanje '"
r . . kosarka - trening 80 : 33%
ISI~a vJesanja svjetiljke je udaljenost opticko sredist '. , , ~_~-,_~~tJ.~a~EI-".J1!I~~ _ _ 1150 150% _ i
a dlrekt~o osvjetljenje treba postaviti sto blize stro e-str?p 1 ~a~I~1 od tlpa svjetiljke. Svjetiljke
3r~n, Iz Istog razloga svjetiljke za indfrektno osv' f,.u ~a b~ o.s~JetIJaJ ra9ne po.vrsine bio ravnom Tabela 13.14 Preporuke za osvijetljenost otvorenih prostora
3th strop reflektuje svjetlost na radnu p •. Vl~ .J enJe vJesaJu se nesto darJe od stropa a svi
ovrsrnu, Isrna radne povffifne h, J'e 0b"" . 13.8 Proracun elektricnog osvjetljenja zatvorenog prostora
. leno 0 ,85 m.'
Proracun rasvjete (projekat rasvjete, fotometrijski proracun) unutarnjih prostora se izraduje po
3.7 Potrebna vrijednost osv' tr • •. .
?~ r~svjete prostorija zavis?:id:~~sr~~sr~;~~ I otvor~nih prostora slijede6im logic kim fazama:
Najprije se utvrduje karakteristika prostorije, kao sto su fizicki elementi (duzina, sirina visina, boje
aVlsl ,slgurnost saobracaja. Zbog toga je osvi"eti" produ~tl~n<:st rada, a od rasvjete saobraeaja
a:na I ~aobraeajnica predmet propisa i stand J Jen,os: vJest:ek?m rasvjetom prostorija u zgra zidova i strop a, prozracnost atmosfere, raspored masina, radnih mjesta itd.), namjena prostorije,
aJrazvljenijim zemfjama ostvaruje se osv·, tI~rda sVlh rndus:fI/Skl,h razvijenih zemalja u svijetu. U
potreba za samo opCom iii za opcom i dopunskom lokalnom rasvjetom radnih mjesta. Na osnovu
namjene prostorije, vidnih zadataka i radnog proeesa utvrduju se prema propisima vrijednost
U.tabeli 13.13, uzetoj iz njemackog DIN IJ~J~no~t na r~~nlm mJestima preko 1000 Ix.
oStl u prostorijama prema tezini vidnih za~a~k': a, deflnlsane su potrebne vrijednosti OSvijetlje
osvijetljenosti koju u prostoriji treba ostvariti vjestackom rasvjetom. Vrijednost osvjetljenja se ne
proracunava, nego se ooitava iz propisa (tab. 13,13).
Druga faza izrade projekta je izbor izvora svjetlosti, tipa rasvjete i svjetiljki kOje ce najbolje
Zahl"evi
Irlomali
{spor~~nl pro[azi i hodnici, podrumi, 1Ste en ._ Vidni zadacf odgovarati prirodi vidnih zadataka, materijala koji se obraduju i bojama kOje su primjenjene u
~ali
Skjadl~ta ambalaie itQJ OrlJentacrja i prola2oo zarJriavanje prostoriji. Svjetiljka je element koji je i dio arhitekture prostorije, pa izboru vrste i oblika svjetiljke
(glavno prolall I hodnici stubista, gar.z. 2
veliki datalji sa srednj~ jakim kontrastima postavljaju i prostorna raspodjela svjetiljki (imajuci u vidu da treba ostvariti optimalnu jednolikost
prodavn,ce preh, prolzvoda, finija obrada 4 1 000 Taski vidni ladad, mall detalji malih kontrasta
rasvjete iii onakvu raspodjelu kakvu zahtijevaju vidni zadaei na pojedinim radnim mjestima). Broj
metal,a, drva, stakl~, papi.., koze, krojenje,
slVenJe, f~~a" montaza, mehaniearski radovi i snaga sijaliea se odreduju iz proracuna potrebnog ukupnog svjetlosnog fluksa pri cemu se mora
!aboraton e ltd" '
·rlo uzeti u racun stepen iskoristenja rasvjete.
elikj ~c~ao~rce, fin<;>mehanicarski radovl, krojenja
I siven e tammh materi"ala 5 I SOO
Taski vidn! zadac1 s vno malim kontrastima
Proracun snage i broja sijalica. Moze se uraditi na vise nacina a u praksi se najcesce koristi
~vanredno
e,jki 13 2000 metoda iskoristivosti rasvjete.
o rselone sale raviran"e, zlatarSki radovi ! Vn~ teski vidni zadaci, vrlo mali detalji sa vrJo Ova metoda se zasniva na cinjenici da je za ostvarenje propisom potrebne osvijetljenosti E
mallm kontrastrma
na radnoj ravni prostorije a x b potreban svjetlosni fluks:
• Tabela 13.13 Nazivne osvijetljenosti unutrasnjih prostorija E (prema DIN 5053/1972)
J~dnostr: 1201x; a lokalna za citanje-siven' _. . z~ Jedan lit dva stepena niza od nazivne
:Izvodne pr?sto~ije osvjetljavaju se prema ~:z~~~~J:n~: Je~an st~p~n ~isa: 1000Ix). Tvornicke
E-nazivna osvijetljenost po tabeli. 13.13 (Ix)
,tu po~ona l prolzvoda moraju posebno odred'f .. ~ za .ataka I,flnoel ~brade, a za svaku se
u radmh mjesta. I I vflJe nostl za opeu rasvJetu i za lokalnu rasv Sigurno je da se ukupan svjetlosni fluks svih sijaliea koje svijetle nece moci iskoristiti jer prili
kom preusmjeravanja fluksa pomocu refleksije i transmisije gubi se dio svjetlosne energije usli
jed apsorbcije na samoj svjetiljci, stropu, zidovima i sl. Stepen iskoristenja rasvjete definisan je
kao odnos svjetlosnog fluksa koji pada na radnu ravan neke prostorije i ukupnog svjetlosno fluksa
svih sijanca (zarulja) koje svijetle u tOj prostoriji. Vremenom se uslijed starenja sijalice smanjuje njen 'starenja cijevi V2=0,82 (poslije 4000 radnih sati svjetlosni fluks cijevi se smanji za 18%).
svjetlosni fluks, reflektor tamni, a svjetiljka se prasi. Zbog toga se uvode i koeficijenti V, i V2 pa Potreban broj fluorescentnih cijevi Fe 40 W BB (bijela boja) sa svjetlosnim fluksom 00=3000 1m
jednacina za izracunavanje potrebnog svjetlosnog fluksa na radnoj povrsini ima sljedeci oblik: ·iznosi:
E' a' b 250,10,9 23,09
o E·a·b n =0o'Y!p'Y ''''i =3000'0,44'0-,9-'-=-0,'""'82-=-
:IIp'YI'Y 2 .. 1
Opredjelili smo se za svjetiljku sa cetiri fluorescentne cijevi pa usvajamo prvi veei br0i. cijevi .~je~iv
gdje je: 1\p- prostorni stepen iskoristenja cijelog osvjetljenja a zavisi od sistema osvjetljenja,
stepena iskoristenja odabrane svjetiljke, koeficijenta refleksije stropa i zidova i sa cetiri. To je 24, odnosno potreban broj svjetiljki je sest (24 : 4 = 6). Stvarna srednJa osvlJetlJe
indeksa prostorije; nost u prostoriji iznosi (poslije 4000 radnih sati):
V,- koeficijent zaprljanosti;
n·0o ... '(7 V _ 24,3000'0,44,0,9,0,82 259,77 (Ix)
V2- koeficijent starenja sijalice (zarulje) Es= a' b ',p' '1' 2 - 10·9
Prostorni stepen iskoristenja rasvjete 1\p izlozen je tabelarno u katalogu za svjetiljke. U tabelu
se ulazi izracunavanjem indeksa prostorije k koji zavisi od dimenzija prostorije i udaljenosti radne
ravni od svjetiljki. Indeks prostorije se odreduje iz empirijske formule:
k= a·b
h},(a + b)
gdje je hk-korisna visina i iznosi hk ::: h - h, • h, (vidi sl. 13.46)
Potreban broj sijalica (n) kOje ee na radnoj ravni stvoriti potreban svjetlosni fluks i propisom
odredenu vrijednost osvjetljenja (sa 00 je oznacen svjetlosni fluks jedne sijalice):
81. 13.47 8tandardna tracna svjetiljka
E·a·b s reflektorom i mrezom (ATRM)
:IIp'Y1 'Y2 proizvodnje TEP Zagreb
Kada se odredi potreban broj sijalica n kOje ee na radnoj povrsini izazvati propisanu osvijet
Ijenost E, mozemo odrediti i potreban broj svjetiljki. Na kraju proracuna moze se izracunati i stvar
na srednja osvijetljenost u prostoriji:
n.0.,.,., Y '"(C
E s = a' b 'jp' l' ·'2
Primjer 1: Odrediti snagu, broj sijalica i svjetiljki za masinsku halu povrsine 10 X 9 m, visine 4 m.
U hali su predvideni obicni radovi na strojevima za obradu krupnih metalih predmeta. Strop je svi
jeUo bijele boje sa koeficijentom refleksije 0,7 a zidovi su bijele boje sa koeficijentom refleksije 0,3.
Rjesenje: U masinskoj hali se odvija rad za koji je poreban srednji vidni zahtjev i iz tabele 13.13
ocitavamo nazivna osvijetljenost E:::250Ix. Masinska hala je industrijski objekat gdje je potrebno
uOCavanje reljefa predmeta koji se obraduju. Odlucujemo se zbog toga za direktnu rasvjetu i to
sa fluorescentnim cijevima postavljenim u svjetiljke direktno na strop. Iz kataloga za unutrasnju
rasvjetu TEP Zagreb odabiremo standardne tracne svjetiljke sa reflektorom i zaStitnom mrezom.
Rjesenje: Odabiremo rasvjetu sa fluorescentnim cijevima i ugradnom svjetiljkom FDA 250 sa 2 iii
4 cijevi 20, 40 iii 65W. Ove svjetiljke su namijenjene za suhe prostorije, osobito one u kOjima se
'----- 0 ---_-.l .leli sprijeciti bljestanje izvora i dobra dekoracija. Svjetiljka je ugradna u spusteni strop, pojedi
nacno iii u liniji. Potrebnu nazivnu osvijetljenost kancelarije oCitamo iz tabele 13.13 i iznosi E=1000Ix.
Red,
br, TIP 1,6ro j Snaga
cijevi W A D Mas. Moguci
kg spojevi
.1 • Za kancelariju indeks prostorije je:
ATRM 120 j 20 615 485 2,8 1.1< , i.
1 ATRM 140 1 40 1225 955 4,7 I,K,C k- a·b - 10·6 -159
ATRM 165 1 65 1525 1255 6.0 I. K.C , i. - h):'{a + b) - (3,2-0,85)(10 +6) - ,
ATRM 220 2 20 615 485 3.2 1.1<
2 ATRM 240 2 40 1225 955 6,3
Za ovu kancelariju mozemo odabrati svjetiljke FDA 250-265. Iz tehnickih podataka za ovu svje
I. D
ATRM 265 2 65 1525 1255 8.0 I.D
tiljku, sa slike i 3.49 i tabele 13.16, vidimo da sadrii dvije cijevi od 65W.
ATAM 320 3 20 615 485 Za indeks prostorije 1,5 i za svjetiljku FDA 250-265 u tabeli 13.16 trazimo odgovarajuei stepen
4.5 I, K
3 ATRM 34() 3 4() 1225 955 7.8 iskoristenja vodeei racuna 0 boji zidova (koeficijent refleksije stropa 0,7; koeficijent refleksije
I. DI. DC
ATRM 365 3 65 1525
ATRM 420
1255 10.1 I. Di. DC zidova 0,5). Prostorni stepen iskoristenja rasvjete sa ovim svjetiljkama sa dVije cijevi iznosi 0,36.
4 20 615 485 5.1 I, K Iz iste tabele odabiremo i koeficijent zaprljanosti V,=0,93 (kancelarija je bez prasine pa je mala
4 ATAM 44() 4 40 1225 955 9,1 I.D zaprljanost i period Ciscenie svakih 12 mjeseci) i koeficijent starenja cijevi V2=0,82 (svjetlosni fluks
ATRM 465 4 65 1525 1255 12.2 I,D
cijevi se smanj za 18% poslije 4000 radnih sati) .
•U . t'I'k Tabela 13.15 Tehnicki podaci za svjetiljku ATRM TEP Zagreb Potreban broj fluorescentnih cijevi FC 65W BB (bijela boja) sa svjetlosnim fluksom 00=4800 1m
sv)a I) U su ugradane predspojne naprave Na k "-1 .
mreza ad ealiene pacineane zlce promjera 4m~ UCIS e sa montira raflektar abojan bfjelim lermalakom I zastitna
iznosi:
Potrebne su 23 svjetiljke s dvije cijevi (46:2=23). Ove 23 svjetiljke se ne mogu postaviti sime
tricno u liniji u cetiri reda. Potrebno je za ovu kancelariju uzeti 24 svjetiljke i rasporediti ih u cetiri
Ra:.mal< .vjetiljki:
=
linije po sest (paziti na du.linu svjetiljke jer je 6 x 1,548 m 9,288 m). Sigurno je da se u ovom
ullitiJl: 2,55 m (sto ie mallje "d 1,25lt)
slucaju moze pronaei i ekonomski opravdanije rjesenje. Za osvjetljenje ove kancelarije mogu se
koristiti iste svjetiljke ali sa 4 cijevi postavljene u dva n3da. Za ove svjetiljke FDA 250-465 moze
Rav11.omjentost rasvjete: kpod 1,1,15 mo ponovno provesti proracun broja cijevi jer imaju veei stepen iskoristenja:
It:::.j.m
ltJ:=lt-lt r -ltv =4 - 0,85 - 0=3,15m n =0.,'E·'YjP,Vl'
a' b
Z V
= 4800·1000·10'6
0,41-0,93 '0,82
=39 "9 ciie\!i
~ ~
Osvjetljenje kancelarije se izvodi sa deset svjetiljki FDA 250-465 i ukupno 40 cijevi FC 65W.
Ovih deset svjetiljki se mogu rasporediti linijski u dva reda (2 x 5 svjeti!jki x 4 cijevi) tako da je
.._
~t>--
stvarna srednja osvijetljenost u kancelariji i poslije 4000 radnih sati:
0,515m
E S -- n·0
o • ·v·v
a' b 1p 1 2
=40'4800'0,41'0,93'0,8~=1000
10- 6 '
53 (lx)
h=3,2m
hl:=h-hr -hv=3.2-0,8S-0=2,3Sm
,.." ,."""
rr
w,';
II
..J
-{ I~r
I J
t l' J
LC-1
81. 13.50 Ugradna svjetiljka tip FDA 250 (251) proizvodnje TEP Zagreb
(sa dvije iii eetiri cijevi 20/18W, 40/36W i 65/58W)
*Izvedba: Svjetiljka se sastoji iz kuciSta izradenog od lima obojenog bijelim termolakom. U kuciste su ugradene precl Tabela 13.16 Parametri za proracun rasvjete ugradnih svjetiljki tipa FDA 250 proizvodnje TEP Zagreb
spojne naprave, odsijaci za svaku fluorescentnu cijev i raster. Okvir s rasterom se pricvrscuje na kuciste posebnim
kopcama, a prilikom zamjene cijevi, startera iii nekog drugog dijela, otvara se i ostaje visiti na zieanim osiguracima
**Montaia: Montaza svjetiljke vrsi se ugradnjom u otvore na spustenim stropovima pomocu posebnih nosaca koji
omogucavaju poravnavanje svjetiljke sa stropom. Montiraju se pojedinacno iii u liniji
'rlmjer 3: Osvijetliti industrijsku halu, duzine 30m, sirine 20m i visine 7,5m. Hala je predvidena
a rezanje drveta sa lakim vidnim zadacima. Strop je tamne boje, zidovi su bijele boje (koefici
mt refleksije sa stropa i zidova je 0,3) a zaprljanost (prasina) u prostoriji je normalna. sa
11 spravama
predspojnim I I Ootvorena
Masa
Tip Silaliea I @ zatvoren. (kg)
ijesenje: Za osvjetljenje se mogu koristiti svjetiljke za industriju tip "kombi"* proizvodnje TEP bez
& predspOjnih • sa mre20m
agreb (kombi 250; kombi 400 iii kombi 700). U nasem slucaju koristice se svjetiljka tip kombi sprava
50 predvidena za jednu sijalicu 250W iii zarulju od 300W. Potrebnu nazivnu osvijetljenost hale K-VT2-Rl 0 11
A~l
VTFE 13
K-VTl!-R1S1 ®
citamo iz tabele 13.13 i iznosi E=120Ix. K-VT2·R1Ml
K-NA2-Rl
250W
NaV
•
0
13
II
ldeks prostorije (koeficijent prostora) za halu je: K·NA2-R1Sl ® 13
~
K-NA2·R1Ml
250W
• 13
~
k a .b -,--_=-30.::..,-"2::..::0_--,--.--_---, K·MH2-Rl 0 11
hJda + b) - (7,5-0,85-0,754)(30 +20) 2,03 HOI-E 0 12
K-MH2-RISI . 250W
K·MH2·R1Ml . 0 12
Za osvjetljenje hale odabiremo svjetiljke tifj kombi 250, siroki snop sa sijalicom HOl iii VTFE _ VTFE 0 3
~~l
K-024-RI zarna NoV
50W, zatvQrena, tip K-VT2-R1S1 (sl. 13.51b). Iz parametara za proracun rasvjete, tabela 13.17, K-024-RISI 0 5
31i'oW HOI-E • 5
K-024-RIMI 250W i 0
i indeks prostora k=2, vodeci racuna 0 boji zidova, ocitamo da prostomi stepen iskoristenja ~
lsvjete iznosi np=O,70. Odabiremo i koeficijent zaprljanosti V,=O,77 (prasina i normalna zapr
most, period ciscenja svakih 24 mjeseca) i koeficijent starenja sijalice V.=O,89 (svjetlosni fluks
jalice se smanji za 11% posHje 2000 radnih sati).
81. 13.51b Industrijska svjetiljka KOMB1250, siroki snop, proizvodnje TEP Zagreb
n E, a' b _ 120·30·20
00'1jp.Vt' V l - :13000'0,70'0,77 '0,89 11,54 sijalica
Potreban broj sijalica HOl 250W sa svjetlosnim fluksom 00=13000 1m iznosi:
Stvami potreban broj sijalica i svjetiljki je 12. Stvama srednja osvijetljenost u hali je (poslije
)OOh):
- n-00 .v.v - 12-:13000'0,70'0,77'0,89 -124 '7?(lx)
E.- a'b Yjp 1 z- 30-20 - ,'
jim slepenom iskoristenja (sijalice vete snage imaju bolji stepen iskoristenja)
Oa bi, se olaksa!~ i u~rz~lo proje~tiranje u sljede60j tabeli dat je tok fotometrijskog proracuna
(unesenl su podaci IZ pnmjera 1, 2 I 3 kao da su prostorije tog objekta),
Vrsla proetorila
I
Vrsla rasvjete
Indeks
prostorlje
Strop svijetao 0,7
Zldovl POlusvi·. 0,3
0,35
Strop polusvijelao 0,5'
Zidovl tamnl
0,33
0,1
Dlraklna: 0,6
1, PODACI OOBJEKTU Vlsoke radionlcke i skladisne 0,52 0,49
1
OBJEKAT STAMBENO,POSLOVNI proslorile gdje je potrebna 0,60 0,56
1,5
dobra rasvjeta za rad (ostra 0,65 0,62
2
siene, slrop neosvljetljen) 0,69 0,66
MJESTO 0% nastrop 3
5 0,73 071
100% na pod
2, ZAHTJEVI ZA KVALITETNU RASVJETU 0,6 0,21 0,19
f':rl
Nize radloni6ke I skladisne PreleZnO direktna 0,32
Polrebna nazivna o5vi'etl'. E Ix a slandardu 250 1000 120 1 0,34
prostorlje, trgovine, 0,43 0,40
Zaht' ev za ra roduk, bo' e 1,5
kancelarije, stambene 0,49
T 2
prostorlle (mekSe sjene) 0,56
::
Ravnom'ernosl rasv'ele 40%na strop 3
60% na ood 5 0,61
Pre!ezno poluindirektna 0,6 0,15
Kal1celariJe. §kole. stambene 1 0,26 0,23
a m 10 10 30 prostorije,
0,28
1,5 0,33
b m 6 6 20
0,37 0,32
2
h m 3,2 32 0,44 0,39 i
60% na strop 3
m 0,85 0,85 0,85 0,48 0,42
40% na pod 5
h, m 0754 0,11 0,06
E
A
I
J
4m <1m
Tacka 1: h == 10 m; a'= 2" + F', a = 2,23 m; tga;: 0,22; a invtg 0,22 ::: 12,60°; cossa =0,929
SI. 13.52 Prikaz elemenata potrebnih za proracun osvijetljenosti metodom taeaka (osvijetljenost tacke A)
jeti:j~~'~~~~~~~~'s~;i:>s~~::~::~ fl~~::10001~: U n~~em slucaju u"~~j~tilikU je postavljena
•• v. d' a a=12 6° svjetlosna jacina 1==200cd, kada je u sv
Znaci da bi se odredio osvjetljaj u datoj tacki A otvorenog prostora potrebno je poznavati svjet VTFE 250W sijalica svjetlosnog fluksa 135001m pa Je osvlJetljenost u tac I .
losnu karakteristiku svjetiljke i polozaj svjetiljke u odnosu na tacku A. Iz svjetlosne karakteristike
svjetiljke se odredi I.. - svjetlosna jacina izvora prema toj tacki. Vrijednost ugla a se najpogodni I ~ 13,5·200-0,929 --=2509 i ••
je dobija taka da se za datu tacku izracuna tga = alh, a zatim a = inv{tgalh). E= h~'cOS 'r/.. 100 -, UI.
U proracunu se uzima veei broj tacaka, dovoljno Je 12-18. Kod proracuna po ovoj metodi prvo je
potrebno na crtezu teren podijeliti na male kvadrate (2 x 2m, 2 x 4m i sl.), odrediti njihove centre
=
Tacka 2: h=10 m; a2 22 + 32 ; a == 3,60 m; tga::: ~,~6; a =invtg 0,36=19,82°; cossa == 0,832
I:: 200 x 13,5 cd: pa je osvijetljenost u tackl 2:
kao tacke u kojima se treba izracunati osvijetljenost. Za svaku tacku mjeri se rastojanje od
podnozja sijalice (a), izracunava tga=alh, cos'a, a zatim se primjenom formule odreduje osvijetl I $ _13,5.200·0,832=22411x
jenost E. Ako je neka tacka osvijetljena iz vise izvora ukupan osvjetljaj je suma osvjetJjaja od E= h~'cOS 'r/.. - 100 '
svih izvora.
Nacin izracunavanja podataka je dat za dvije tacke (1 i 2), a rezultati su prikazani tabelarno za
Proracun jaYne rasvjete u posljednjih nekoliko godina je vidno poboljsan. Stare i spore nacine
proracuna zamjenjuju brzi proracuni na racunaru metodom taeaka primjenom odgovarajueih pro sve karakteristicne tacke. OsvjieWen~
grama. Uaao =il1v1~alh I ~~
929"--_-l-'2o~5~,0:'!-9~lx'---__ii
10 m 2,23 m 12,60'
•0
1 200 x 13,5 = 2700 cd
Xj1~3'25-==12Z170~0!.!C?Qd,--+-¥0~,6*23~---t,-:i1~5~,4~6ilx'----i
1 10 m 3,60 m ,1982'
0 832
PrimJer: Naei osvijetljenost ulice u vise tacaka izmedu dvije svjetiljke sa sijalicama VTFE 250W 2 10 m 6,08 m 31,31°
i 200
i svjetl. fluksom 135001m. Svjetiljke su postavljene na visini h==10!!l, sredinom ulice siroke 8m, i 3 10 m 670 m 3385° 200 x 13,5 = 2700 cd 0572
8,52 Ix
4 1004 m 45'14° 180 x 13,5 2430 cd 0,350
medusobno razmaknute 32m. Svjetlosna karakteristika svjetiljke je data na sUci 13.52. Izracunati
~~~ \..:0~,3~30:::!...._ _+~87',O:,:::4;'7lx_
_
4,~1:X
5 10,44m 46:230 180x13,5=1430cd
srednju osvijetljenost ulice izmedu svjetiljki i ravnomjernost rasvjete.
t 6 1 ' 14,03 m 54'53° 175 x 13,5 =2362,5 cd 0 195
~'O~ I~:'_ _ __
~g ~ Cd'L--~iO~~11~~4~--+-'1~,9~4~Ie-x----"
7 0m 1431 m 55:06" 175 x 13,5 2362,5 cd 0,187
Rjesenje: Posmatrajmo prvo sarno jednu svjetiljku postavUenu na visinu od 10m, opremljenu sija r
icom VTFE 250W s sVjetlosnim fluksom 135001m. Utvrdieemo kakav Se osvjetljaj postize upotre
89
10 10m
18,02 m
1a,24m
60,98'
61,27'
, 130 x 13.5 = 1755
130x 13,5= 1755 cd 1
0 ,110 0,95 Ix
~O~' '~00!>',3~1~lx'-'-----i
r 0 22,02 m _ 65 57' 100 x 13,5 '" 1350 cd 0 070 0,92 Ix
:lorn ove svjetiljke u karakteristicnim tackama. Prostor ispod svjetiljke mozemo podijeliti na vise I 11 22,20m 65'7S o 100x13,5_135()cd I 006_9_ _
nanjih prostora 2 x 4 m, a zbog simetricnog rasporeda svjetiljki i simetricne sVjetlosne karakte r 12
~ 1 O,g"t45~_-l~:S:;7.:----
10 m 26,01 m 68'97> SO x 13,5 =,675 cd 10,046 0,30 Ix -.J
'istike dovoljno je obraditi cetvrtinu povrsine koja se ponavlja za jednu svjetiljku.
~i~~~ -t{@:--- .. g,~g::
13 69'080
SO x 13,5 - 675 cd
I 16 10m
71:57"
30,14~ 71,65"
25x 13,S = 337,S cd
2Sx 13,5= 337,5 cd
Tabela 13.20 Osvijetljenost karaktensticmh tacaka od strane Jedne SVJetllJke
Sve karakteristicne tacke izmedu dvije svjetiljke su osvijetljene iz dva svjetlosna izvora, u ovom
slucaju potpuno simetricno, tako da se ukupan osvjetljaj u svakoj tacki dobije kao zbir osvjetljaja
pod uticajem obje svjetiljke. Na tacku 1 dolazi osvijetljenost od 25,091x sa prve svjetiljke i osvijet.
Ijenost od O,10lx od druge svjetilke. Rezultati se mogu dati tabelarno kao na slici 13.54.
~ ..-.--.--.-----------.. ~--~---.--- 52m·----·--- ..· - - - - - -.. -~
I
8m
!
I
1
t"." I 22,52
25,19
15,76
17,14
17,14
.
8,96
9.77
9,'1"
6,57
6,61
6,61
6,37
6,61
6,61
8,96
9,77
9,'J'J
15,76
17,14
17,14
22,52
25,19
25,19'"
I22,52
I 25,19
SI. 13.54 Osvijetljenost karakteristicnih tacaka od strane obje svjetiljke SI. 13.56 Svjetiljka ONYX 3 za sijalice od 250 do 600W
'Proizvodaci svjetiljki snimaju ovakve gotove tabele. Postoji i metoda za proracun rasvjete otvorenih prostora prim· 'U svjetiljke Onyx 2 i Onyx 3 mogu se montirati prozirne cjevaste sijalice iii neprozirne elipticne sijalice
jenom tabela koje nude proizvodaci opreme
SI. 13.58 TERRA je hermetiCki zatvoren projektor za osvjetljenje zgrada, fasada, drveCa, parkova, spomenika i sl.
'Izbor vise ogledala i sijalica daje mogucnost prilagodavanja svjetiosne karakteristike prema prirodi.objekata: drveca,
SI. 13.55 Svjetiljka ONYX 2 za sijalice od 70 do 250W
fasada, statua, parkova ... Projektor moze biti opremljen sa sijalicama od 35 do 150W. Terra .projektor sa ~ko~ava
(proizvodnje Minel-Schreder; upotrebljavaju se za javnu rasvjetu gradskih uJica i avenija, glavnih puteva i magistrala;
tako da se nalazi u ravni sa tlom. Intenzitet saobracaja nije bitan posto projektor od tvrdo kaljenog stakla Izdrzava
pozicija sijalice 1 je z<! sire puteve <! pozicija 2 za uze puteve)
opterecenje od 3 tone
81. 13.59 Terra projektorima sa ugradenom bijeli
natrijum visokotlacnom sijalicom od 100W su
osvijetljeni stubovi oko Rotonde de la Vilette u Parizu 81. 13.62 Radial projektori postavljeni na visoki stub za osvjetljenje velikog parkinga i radial projektori
u parovima po tri omogucavaju savrseno osvjetljenje teniskih terena
Elektricnom semom nazivamo crtez kojim, pomocu grafickih simbola, pojednostavljenih kon
strukcionih simbola i slika prikazujemo odredeni elektricni uredaj iii sklop. Obicno elektricne seme
izraduje proizvodac elektricnog uredaja i dostavlja korisniku. Zavisno od toga sta se zeli prikazati
81.13.60
Projektori RADIAL 2, elektricnom Semom razlikujemo: semu djelovanja, strujnu semu, principijelnu semu (pregledni nacrt),
RADIAL 3 semu spajanja aparata, plan prostorne raspodjele (plan instalacija, plan mreza, plan vodova) i sl.
i RADIAL 4 U donjoj tabeli dati su standardni graficki simboli koji se koriste za crtanje elektricnih sema u
'U projektore Radial 1 elektricnim instalacijama (ovo je samo jedan mali dio grafickih simbola).
se ugraduju sijalice
snage do 1QQW; pro
jektore Radial 2 do
4QQW; projektore
Radial 3 do 1QQOW Brojilo x Svjetiljka opcenito
'I
6' Sklopka I-powa ElektriCiu ventilator
I
f lzmjemena sklopka
H~
3 Vo d troiihti
81. 14.1 Sema djelovanja automatske skiopke zvijezda-trougao
X Kriil1a sklopka
i t t- Grananje voda
Strujna serna prikazuje spojeve i kontakte na osnoVU toka struje, sa svim detaljima i vodiCima.
¥ Grupna sklopka
T Razvodlla kutija Strujne krugove treba po mcgucnosti prikazati pravocrtno bez krizanja. Redoslijed kontakata-je isk
IjuCivo prema elektricnoj funkcionalnosti. Pri tome polozaj pojedinih aparata i kontakata 08 semi neovi
san je 0 njihovom stvarnom poloZaju na samom uredaju. Strujna sema nastaje tako da se sema djelo
l
I I Svijedeca jednopohla sklopka , Prikljueno mjesto za za1ltibu vod vanja podijeli 08: strujnu semu glavnog strujnog kruga i strujnu semu pomotnog (upravljackog) strujnog
,
, kruga. Znaci u strujnoj semi mogu dijelovi jednog uredaja biti rasporedeni na vise mjesta u semi.
0 Pojacavac .,J. lizelnI j ellj e 1
1.11..213
1.1--------~----~
ry J
A
~/NiPE
Trofazl1a prikljuGtUca c.::::::l::.. Elektriena brava
I ..'LKl
1 3l:
IQ
<;>Kl 1 ;5 S
6A1 , 4,t
..:r.All>~~~
lCS'6'AI
24'
"AI 2 4 ,
Serna djelova~~a prikazuj~ sve aparate i spojeve sa svirn detaljima i vodicima. Ovdje se svaki
aparat crta sa svoJlm kontaktlma i spojevima, tako da je lako zakljuciti nacin rada tog aparata iii 81. 14.2 8trujna sema automatske sklopke zvijezda-trougao:
a) Strujna sema glavnog strujnog kruga; b) Strujna s€)ma pomocnog strujnog kruga
Principijelna serna je pojednostavljena sema koja se crta bez pomocnih vodova i na kojoj se
mogu uoeiti samo najznaeajniji dijelovi. Naziva se jos i pregledni nacrt a erta se sarno kOd
slozenijih aparata uz strujne seme. Najcesce se erta jednopolno.
111.21.3
1 1 - - - -.....
~======~J
PE~s~~mriH~---
Kl
Serna spai~~ia ~p.ar.?ta pr~kazuje ~odov~ i prikljucna mjesta unutar jednog aparata iii cijelog
~klopa. VodoviI pnklJucna mJesta pnkazam su tacno prema stvarnom rasporedu u prostoru. S'tANl
Sema spajanja se koristi kOd ozicenja eijelog sklopa u tvorniei.
Djecj... soh...
I8CIW ,
Prikljuc~i plan je takva sema koja korisniku pokazuje nacin prikljucenja uredaja, to jest ras
pored redmh stezaljki, dovod napajanja, prikljucak trosila i sl.
'Objekat je stambeno-poslovni s dva stana na I spratu i elva poslovna prostora u prizemlju s tim da je pri~ljuca.k i mje~~.
nje potroska elektricne energije poslovnih prostora izvedeno zasebno. Na slici je prikazan plan ele~ncne I~stalac~.e
, stambenog dijela (sprata) tj. stana 1, dok isti takav plan je i za stan 2 (zbog bolje preglednosti u stanu 2 Je data InstalaclJa
izjedna6enja potencijala). Elektroenergetska instalaeija stana 1 (isto i slana 2) izvedena je s stanskog razdjelnika ST1,
sa trinaest strujnih krugova, 15 osigura6a i glavnom strujno-zai§titnom sklopkom sa strujom prorade 30 rnA. Glavni kog strujnog kruga, ~rmclpll~lnu se~u '. pn~lJu .' p a Uklapanje i isklapanje sklopnika i motora
razvodno-mjemi ormar GRMO sluii za registrovanje potroiika elektricne energije, napajanje stanskih razdjelnika, motora sklopnikom-blmetalmm rell~l~k~ , OSlgu;~~~ -npkala su fiksno smjestena uz kombinaciju
napajanje stubisne rasvjete, kucnog telefona i zajedni6ke RTV antenske instalaeije. Sadrii 2 trofazna brojlla, mono je sa dva tipkala start-stop, .upra~ lac , napon '
fazno brojilo stubisne rasvjete, uklopni sat, stubisni automat, osigura6e itd. (vidi jednoplnu semu razdjelnlka). Ulaz
stambenog djela objekta je opremljen sa interfonom-sistemom za uspostavljanje govorne komunikaeije osobe na ulazn osiguraci-sklopnik-bimetalm rele].
1m vratima zgrade i osobe u stanu (sistem NV 800) i elektrobravom na ulaznim vratima (otvaranje ulaznih vrata). Ked
ovog tipa intertona (kucnog telefona) nije ugradeno prepoznavanje tona poziva-poziv sa ulaznih vrata zgrade i poziv Rjesenje:
ispred ulaznih vrata stana, pa je zasebno izvedena i signalna instalaeija elektri6nog zvonea za svaki stan. U ulaz
objekta je postavljen telefonski ormaric PTI na koji treba dovesti telefonski kabal iz poste i za svaki stan predvijeti Lt---~r---
Uz semu prostornog plana instalacija objekta u projektu obavezno se daje i jednopolna sema
1'1
svih razdjelnika:
1 S 5 A1
t t II
~ i ;.. ;
N _ _ _-...I_ __
Lt,u,U,N,PH
Lt - - _....
1.1-----'
~===::.J
Tx4iiij~T.iiiiiZ"""
PH
SI. 14.7
Jednopolna serna
KPO, GRMO i SR 1
Mehanicka zastita se postize zatvaranjem elektricnih uredaja u kucista koja pruzaju zastit~
15. Elektricni uredaji od prodora stranih tijela i prasine, dodira dijelOvapod nap?no~ i z~stitu od ulaska v~de.u uredaJ~
Mehanickom zastitom postizemo i odredenu zastltu okolme I cov]eka od opasnostl kOjU p~~ds
Sva pogonska sredstva koja za svoj rad koriste elektricnu energiju nazivaju se jednim imenom tavlja elektricni uredaj pod naponom. Oznaka .stepena mehanicke zastite (po lEG publlkacljl br.
elektricni uredaji. Znaci u elektricne uredaje spadaju rasvjetna trosila, termicka trosila, motorska 529/76) sastoji se od velikih slova IP i dva broja (tabela 15.~).¥.. .., ..
trosila; sklopni aparati, razvodni uredaji, i dr. Elektricne uredaje koristimo u razlicite svrhe, a od Izbor elektricnih uredaja i opreme u zavisnosti od spolJasnJlh utlcaJa J~ odred~n proplslma
njih zahtijevamo pouzdan rad u svim sredinama i u teskim uslovima (prasina. voda, eksplozivne i instalacija koju 6e odabrati projektant, odnosno izvodac, mora biti takva da Izabram stepen me
smjese, povisena temperatura). Elektricne uredaje trebamo zastititi od djelovanja okoline a to pos hanicke zastite ne smije biti umanjen ni nakon duzeg vremen~. .
U nedostatku domacih propisa i standarda mozemo uzetl naJvaznlJe zah~je~e ko~e .n:oraju
V" • • •
U U
ne uredaje izvode u dvije kategorije tj. sa normalnom povrsinskom zastitom za normalne uslove
is posebnom povrsinskom (pojacanom) zastitom za tropske uslove (oznaka T - tropicus). PS1 1P43
lP41 lPM
IP43 1.1. IP54i.L
IP ZaStita od dodiI"a dijelm..a pod naponotn i I
1. hroj zaStita od prodora stranih tijela i praSine I ZaStita od vode
Na otvotenotn neza$ticeno od kiSe
ll.l?[Qstorii~ bez vlage u Na otvotenotn Za$ticeno od vlage
Nema zaSute od dodir:a i Nema zaS'tite u ztaku i kondenzitane vode i tnagle
prodor~str.utilt djeb i pr.aShu~ ztaku i kondenzitane vode
(otvore.... iz,,,, dl>a)
(otvore:tta iz"... dl>a)
Z",tita od dodka rukom i SI. 15.1 Izbor stepena mehanicke zastite razvodnih i elelctricnih uredaja
Z",uta 0 d ,.,rtiJ.:a!.:no kapajuce
1 ulaska ,,,,lildlt
stranih njeta ,lode u suhim prostorijama i na otvorenom
promjera. pre:ko 50 mm
1161
.I
,-../.~ ~."'n(a?d dodkaalatom,
~...A!:J1 Zlcom ". od ulaska stranih 3
Z",tita od koso kapajuce ,'ode
do 00 'tepem (IdSa) [j] Stepen zastite IP x~ Stepen zastlte IP x[§]
kod indirektnog prskanja kucista
Stepen zastlte IP X[§](IP 65)
kod direlctnog prskanja kucista
L_J . nieta promjera preko 2,5 mm kod indirektnog prskanja kucista pri povremenim postupcima
4
1161 ~jI
r:!.( Z",nta od dodka alalom, Zicom
'Ij. od ulaska stranih njota
L_J
I promje".. preko mm 1 l>ilo kog pm""a
(sttcajuea voila)
2. Zahtjev: Stepenu zastite ne smije biti umanjena vrijednost ni nakon duzeg vremena. Kvaliteta Za potrebna profesionalna mjerenja, a i za potrebe elektricara i servisnih radionica, koriste se
materijala kucista i brtvila ne smije se mijenjati pod uticajam temperature, vlaZnosti zraka, prasine, razni mjerni instrumenti:
ultraljubicastog zracenja i agresivne atmosfere.
Ispitivac faze:
3. Zahtjev: Nezasticena instalacija na otvorenom mora minimalno imati stepen mehanicke zas
tite IP X3 i podobnost instalacijskog materijala prema izjavi proizvodaca (atest).
Protiveksplozijska zastita elektricnih masina, uredaja, sklopki i sl. se izvodi na mjestima gdje se
javljaju smjese zapaljivih plinova, prasine, para sa zrakom (metan i ugljena prasina u rudniku,
tvornice etera i sl.). Smjese su zapaljive sarno izmedu donje i gornje granice eksplozivnosti, tj.
izmedu najmanje i najvece kolicine zapaljive materije u zraku. Zagrijavanjem elektricnog uredaja
iii iskra pri uklapanju sklopnika (sklopke i sl.), smjestenog u eksplozivnoj smjesi moze izazvati
eksploziju. Elektricne masine, sklopke, osiguraci, prikjljucnice i slicne nap rave u kojima se u
pogonu vrse prekidi struje iii nastaju zagrijavanja ne bi trebalo postavljati na tim mjestima (pros 81. 16.1 Ispitivac faze
elektricari upotrebljavaju za
konstrukcije (S-instalacija, S-svjetiljka, S-elektromotor itd.). Vise podataka 0 ovoj zastiti elektricnih ali i kao izvijac za stezaljke
*Za sva izvrsena ispitivanja i mjerenja obavezno je potrebno napraviti odgovaraju6e ispitne protokole a za sve pre
vodica (kad postoji zvucni signal vodic je neprekinut - npr. brza provJera oSlguraca, zarulJe,
glede odgovaraju6e zapisnike. Preglede i mjerenja mogu vrsiti samo strucno osposobljene osobe koje za to imaju
kratkog spoja, neprekinutosti zila vodica i sl.)
odgovaraju6e odobrenje. Svaki elektricni uredaj i ugradena oprema pojedinacno moraju imati atest tj. kontrolni list
*Mnogi univerzalni instrumenti imaju ugradenu zvucnu indikaciju za brzu provjeru neprekinutosti vodica (kratkog spoja)
proizvodaca.
Analogni i digitalni univerzalni instrumenti sluze za razna mjerenja i u~otre?ljavaj~ se.u ~:r-:is
nim radionicama, za potrebe elektricara, elektronicara i sl. Sluze za mJ~r~nJe AC (lzmJemcmh),
.1.
SI. 16.4 Anlogni instrument za mjerenje otpora izolacije ISOtest HT 2060 proizvodnje "Metrel"
Siovenija (desno: skala instrumenta)
.Pri t~m.e tre~a paziti da ~~o ostane neko trosilo ukljuceno, npr. sijalica tada kroz ovo trosilo pro 81. 16.7 Testiranje instrumenta uraditi kratkim
lazl struJa.1 ?oblja se mala. vr~J~dnost otpora izolacije, mada je stvarna vrijednost znatno veGa. Moze spajanjem mjernih veza
~~ krenutl I o~rn~to tJ. ~Jentl otpor izolacije cijele instalacije objekta izmedu vodica medusobno
I IZ~~d~ vO?lca 1.~emIJ.e. (potrebno je sve sklopke ukljuciti, glavne osigurace iskljuciti, a ostaju
u.~IJu~.enl oSlgur~cl ~tr~Jnlh krugova, sva trosila iskljuciti, ... ). Ako vrijednost otpora cijele instala
c~Je nlJ~ ~adovoIJav~Ju~a nastaviti mjerenje za pojedine strujne krugove iza osiguraca. Ako se utvr
~~ struJnI ~ru.~ sa ostece~om iz~lacijom treba otkloniti mjesto kvara a kvar moze biti npr. u vodi
clma ~ sVJ~tlljcl, razv?d~lm k.utlJama a moze biti i u ostecenoj izolaciji na samom vodu (npr. kod
SI. 16.8 Mjerenje se izvodi npr. sa strane utikaea
maltensanja, postavljanJa bOjlera i sl.). Otpor izolacije je dat standardom VDE 0413 dio 1.
na sljedeci nacin (na prikljucnice nisu prikljucena trosila):
1. Jednu mjernu vezu spojiti na jedan kontakt utikaea
Mjerenje otpora izolacije u instalaclji izvodi se na s/jedeci nacin: a drugu mjernu vezu na zastitni kontakt (L - PEl
2. Jednu mjernu vezu spojiti na drugi kontakt utikaca
1. U stanskom razdjelniku iskljuciti zastitnu
a drugu mjernu vezu na zastitni kontakt (N - PE)
sklopku FI-RCD (iii iskljuciti osigurace aka je
3. Jednu mjernu vezu spojiti na jedan kontakt utikaca
strujni krug bez FI sklopke) a to znaci iskljuciti
U --{l--E~J----.!¥" a drugu mjemu vezu na drugi kontakt utikaca (L - N)
napajanje na pocetku strujnog kruga.
12 --+---<==:>-..:.,
2. Iskljuciti sva trosila sa tog strujnog kruga a
1.3 -+--<===:3........;¥'
sve sklopke ukljuciti (ako je strujni krug ras
N --I~ _
_- i .
vjete potrebno je sve sklopke ukljuciti a sve
PE
ostalih vodica strujnog kruga: RpE,N; RpE,L';
81. 16.5 Mjerenje otpora izolacije izmedu vodica i zemlje i izmedu vOdica medusobno
16.2 Mjerenje otpora (impendance) petlje kretkog spoja Izmedu faznog i neutralnog
(po standardu VDE 0413 dio 1)
vodica, Izmedu dva fazna vodica, izmedu faznog i zastltnog vodica i proracun struje
'Mjere~je otpora izolac~e se mo~.e u~aditi i sa digitalnim unlverzalnim instrumentima MACROTEST, PLUSTEST, EX
kratkog spoja
PER.~ I 51. Potrebno Je ISto uradltl 1. I ~: a. pod 3. n~ instrun:~ntu funkcij5k1 prekidae posta viti u polozaj Mil 250, Mil
Od ranije znamo da se impendanca (otpor) petlje moze izracunati racunskim putem ako su poz
~.o.0 ill M~ 100?V (~acrotest,. :Iust~~) III Rlso 250, Rlso 500 III Rlso 1000V (Expert); mjerne veze spojiti izmedu vodiCa
Cljl otpor Izolaclje mjenrr:o; pn~sn.utl. tipku START I oeitati rezultat (po potrebi i memorlsatl SAVE). Ako se mjerenje vrsl nate sve duzine i presjeci vodica od TS do mjesta kvara (trosilo, uticnica). Iz primjera pod 10.9.1 vi
sa naponom npr. 500V Izolaclja je Ispravna ako sve uzmjerene vrijednosti nisu ispod 500kn (min. 1kn na 1V) dime da se moze izracunati osim toga i struja kratkog spoja (greske) Ik' vrijeme djelovanja upotri
jebljenog osiguraca (AIN-automatsko iskljucenje napajanja u slucaju kvara) i napon dodira Us.
Mjerenje otpora izolacije je potrebno nekad uraditi i na Savremeni univerzalni instrumentl imaju mogucnost mjerenja impendance petlje izmedu faz·
samim uredajima, troSilima i sl. Na slikama 16.6,16.7 i 16. 8 nog i neutralnog vodica, odnosno dva fazna vodica, iii impendance petlje izmedu faznog i zas
prikazan je nacin mjerenja otpora izolacije na prenosivoj titnog vodica (po standardu VDE 0413 dio 3). Kod instrumenta Expert to mjerenje se vrsi postav
prikljucnici i utikacu (npr. to mogu biti prikljucnice na Ijanjem funkdjskog prekidaca u polozaj: 1} UL-N(l.), f, H, I. iii 2) UL-PE, f, Z, I•. U oba slucaja prvo se
bubnju gdje se cestim pomjeranjem izolacija moze lako oeita napon UL-N(L) (napon izmedu faznog i zastitnog vodica, napon izmedu dva fazna vodica) iii
ostetiti): Ut..1'E (napon izmedu faznog i neutralnog vodica), frekvencija, otpor petlje i struja kratkog spoja Ik.
Na slid 16.9 prikazan je nacin prikljucka instrumenta za to mjerenje (instrument Expert, Macro
test iii sl.). Vidimo da se upotrebljava poseban mjerni kabal·suko za uticnicu iii posebni mjemi
vodiei crne, plave i zelene boje.
Kako se ovo mjerenje izvodi pod naponom, prvo se kod prikljueka instrumenta oeita napon,
fazni iii linijski, frekvencija napona, a pritiskom na tipku "start" otpor petlje i struja kratkog spoja.
izjednacenje potencijala. Po standardu VDE 0413 dio 4 to mjerenje se ~e ~oze urad!ti s uni~er
zalnim instrumentima s napojnim naponom 1,5 iii 3V, nego s univerzalnlm Instrumentlma s mJer
, nim naponom 6V iii 9V, a to znaci s vecom mjernom strujom (preko 200mA) koja je potrebna za
pouzdanu provjeru galvanske povezanosti (spojeva).
Za mjerenje malih otpora (LOW 0., CONTINUITY) se mogu koristiti univerzalni instrumenti
'IS Macrotest, Plustest (vidi sl. 10.24), Fulltest (vidi sl. 9.20 knjiga 1), Expert i sl.
Mjerenje malih otpora se veoma cesto izvodi u praksi i n~ sa~im ured~jima i tros!li~~. ~a
slikama 16.11 i 16.12 prikazan je nacin provjere neprekinutostl vodlca kod pnJenosne pnklJucmce
~
M i utikaca.
..
o " ;
tD14kl>lcU:tl• •
eilJtitrMi• •
SI. 16.9 Mjerenje impendance petlje kratkog spoja i izracunavanje struje kratkog spoja s instrumentom
Expert (po standardu VDE 0413 dio 3)
'Kod.o,":,og mjeren!a glavni funkcijski prekidac instrumenta se moze postaviti u polozaj 1 iii 2:
P~lozaJ 1.: mJerenJe napona Izme~u !aznog i neutral.nog vodica. odnosno izmedu faznih vodiea; mjerenje frekvencije;
mJerenJe Impendance kratkog spoJa Izmedu faznog I neutralnog vodiea. odnosno izmedu dva fazna vodica' proraeun
struje kratkog spoja •
pol~zaj 2: mjerenje napona izmedu faznog i zastitnog vodica, mjerenje frekvencije; mjerenje impendance kratkog
spoJa izmedu faznog i zastitnog vodica; proraeun slruje kratkog spoja
SI. 16.11 Glavni funkcijski prekidac postaviti u poloiaj za mJerenje malih otpora (200Q) i testiranje
instrumenta uraditi kratkim spajanjem mjernih veza
* "SI: 16.1.0 ~jerenj~ .otpora petlje kratkog spoja i struje kratkog spoja s instrumentom M5010
FunkclJskl prekldac ~~slavIII U odgovarajuci polozaj, zavisno od toga koji olpor pellje mjerimo; u uticnicu prikljueiti
mJernt suko kabal; pnllskom na malu lasler preklopku na utikacu mozemo oeilati otpor pellje i slruju kralkog spoja
d?'*C3¥=~!""'~"'!!!~
81. 16.13 Kontrola FI zastitnih sklopki s instrumentom Expert neposredno na uticnici
• JYY 2x2xO,6 instalacijski telefonski vod; sa izolacijom od pvc mase, zastltnlm plastom od pvc
mase; dvije parice sa dvije zile precnika 0,6mm C~. .. . . ov v."" . _
16.5 Mjerenje otpora uzemljenja • JYStY 2x2x0,6 sve isto samo instalacioni telefonskl vod kOjllma I statlcku zast.lt.U St I upotreb
v
Nacin mjerenja otpora uzemljenja definisan je standardom VDE 0413 Ijava se kod bogatijih instalacija (moze imati i vise parica, npr. JYStY 5x2xO,6 Iii cak 80x2xO,6).
dio 7. Instrumenti za mjerenje otpora uzemljenja su gotovo svi novi mikropro
cesorski univerzalni instrumenti a nacin mjerenja je obraden pod 9.7 knjiga 1.
Ovdje mozemo izdvojiti brzu provjeru otpora uzemljenja sa instrumen
tom Expert, neposredno na uticnici bez upotrebe mjernih sondi, tako sto se
glavni funkcijski prekidac stavi u polozaj RE (sa slike 16.13 vidimo da u ovom
slucaju mozemo ocitati i vrijednost napona dodira Us).
U donjoj tabeli dati su podaei 0 broju pariea koje se mogu smjestiti u standardne precnike
instalaeionih eijevi:
~.~--------------------~10
Tabela 17.1 Izbor precnika instalacione cijevi prema broju parica vodica /
10...
letvica sa stezaljkama (stezaljke sa vijcima): 2x2; 5x2; 10x2 iii 20x2. 2. Stmjni~pl!ikljuO.w:a
:\, AnIlOmka instalaoija
'Novost u oblasti telekomunikacija su 'opticki kablovi". Jedna iila optickog kabla je nacinjena od silicijum-dioksida i ", Telef....b inst1lacija
presvucena slojem akrilona. Ovako uraden tanki vodic propuiita svjetlosne zrake. Poznato je da je svjetlost elektro 5. bmjeniCna.ldopka
magnetske prirode i kod koristenja optickih kablova potrebni su posebni moduli postavljeni na krajeve kabla za trans 6, bmj.,.;,ctluklopb-">lIko" pl!ikljuO.w:a
7. "Silk." pI!ikljuOaica-'..IIk." pl!ikljuO.w:a
formaciju telekomunikacionih signala u signale pogodne za prenos preko optiCkog kabla. 6.An~apl!ikljuOaic.
9: T...fomk. pl!ikljuOaica
10, Sttopm.vjetiljb
Sve vise su u upotrebi visestruke kombinacije prikljucnica i sklopki. U dvostruki iii trostruki
okvir (horizontalni iii vertikalni) mogu se postaviti razne komlJinacije "~uk~:' prikljucnic~ i ~klopki.
Ukoliko se telefonska iii antenska prikljucniea postavlja uz ovu komblnaelJu potrebno Je Izmedu
okvira ostaviti fugu ad nekoliko milimetara (sl. 17.4). .
Na sliei 17.2 data je eletricna sema telefonskog razvoda za zgradu sa 8 stanova. Na slici 17.3
prikazan je nacin razvoda elektroenergetske i telekomunikaeione (telefonska+antenska) insta 81. 17.4 Kod postavljanja montaznih kutija
laeije u jednoj polovini dnevne sobe. za dvostruke suko prikljucnice osni razmak je
71 mm; montaZna kutija za tel./ant. prikljucnicu
se postavlja sa razmakom min. 80 mm. Na taj
nacin izmedu dvostrukog okvira od "suko"
prikljucnica i tel. iii ant. prikljucnice se dobiia
fuga od nekoliko milimetara (vidi desno)
Cesto se u objektu ima potreba paralelnog spajanja dva telefona. To se moze predvidjeti u
teletonskoj instalaeiji i ugraditi automatsku izmjenicnu sklopku AWADo (postavlja se u montaznu
kutiju). Kod poziva zvone oba teletona. Ukoliko se podigne npr. slusaliea teletona 1 uspostavi se
govorna veza. Ako se u toku razgovora podigne slusaliea drugog telefona nema mogucnosti
"prisluskivanja" i paraletnog razgovora. Ako je potrebno vezu prebaciti na drugi teleton dovoljno
je samo spustiti slusalieu teletona 1 i govorna veza se preusmjeri.
Jj
•
AWADO
81. 17.8 Dva telefona i telefonska "sekretariea" SI. 17.9 MODO telefonska prikljucniea s
prikljue:eni na tropolnu telefonsku prikljucnieu NTAfTAE utikacem i telefonski adapter MODOfrAE
Kucni teleton postaje sve potrebniji jer nam omogucuje da vodimo razgovor sa dva, cesto vrlo
81. 17.5 Paralelno spajanje dva telefonska aparata na jednu parieu s zilama La i Lb udaljena mjesta, unutar istog objekta i nezavisno od mjesne telefonske mreze. Ovaj uredaj
omogucuje komunikaeiju izmedu ulaznih vrata zgrade i stanova, izmedu pojedinih stanova,
81.17.7 8ve vise su u upotrebi ISDN izmedu stana i poslovnih prostorija itd. Ovakva teletonska interna veza ima veliku prednost sto
adapteri koji omogucavaju istovremeni mozemo mnoge stvari rijesiti brZe uz minimalni utrosak'vremena. Kucni teleton se moze primi
prikljucak preko jedne pariee vise
jeniti od jednostambenih kuca do visespratnih zgrada s nekoliko stotina stanova, bolniea, hotela,
uredaja, npr. telefon, fax, modem
racunar i sl. robnih kuca, tvorniea i drugih ustariova. Posebno cemo se osvrnuti na upotrebu u stambenim
zgradama, koju svakodnevno susrecemo.
U stambenim zgadama se kucni telefon (interfon, kucni govorni uredaj) redovno kombinira sa
pozivnim zvoneem i elektricnom bravom. Na taj nacin je posjetioeu omoguceno da pritiskom na
izabrano tipkalo ispred ulaznih vrata zgrade, aktivira zvucni signal u stanu, privuce painja koris
nika stana i sa njim uspostavi govomu vezu. Ako je potrebno korisnik stana moze pomocu poseb
nog tipkala aktivirati elektricnu bravu na ulaznim vratima zgrade i pustiti posjetioea unutar a da
SI. 17.6 Elektronska automatska ne silazi iz stana do ulaznih vrata zgrade.
izmjenie:na sklopka AWADo Standardni kucni teletoni omogucuju komunikaeiju izmedu osobe na ulaznim vratima zgrade
(automatisehe i osobe u stanu. Proizvode se i kucni teletoni koji omogucuju jos i govornu komunikaeiju izmedu
Weehselsehalterdose) stanara pojedinih stanova zgrade, prepoznavanje tona poziva-poziv s ulaznih vrata zgrade iii
poziv iz zgrade i kucni video teleton (dograden video dio s CCD kamerom na ulaznim vratima,
monitor slike dijagonale 10em u stanu i koaksijalni kabal potreban za prenos video signala).
Prikljucak telefonskog aparata se vrsi preko telefonske prikljucniee i teletonskog utikaca. Ima Standardni kucni telefon se sastoji iz:
vise vrsta prikljucniea i utikaca. Najvise su u upotrebi: NTA (Network Termination Analog) prikljuc
• ulaznog panela (mikroton-zvucnik+tipkala za sve stanove),
niea-TAE utikaci i MODO (modularni sistem veze) telefonske prikljucniee i utikaci. n
• telefonskog uredaja u stanu (telefonska slusaliea+tipkalo "kljuc ).
• pojacavaca sa napojnom jedinieom i
• elektricne brave*
METI Izlake Siovenija proizvodi ku6ne telefone tipa "BALCOM" sistem NV 800; sistem NV 801; sistem NV 806; sistem
NV 810; sistem NV 815; sistem MV2; set 101; set 102; set 111; set 112; video set BVS 90. Sve komponentese isporucuju
u tamnosmedoj i bijeloj boji. Napomena: elektricnu bravu treba ugraditi investitor kod ugradnje stolarije-ulaznih vrata)
Najvi§~ je. u upotrebi i svak~dn~~no se susreee standardni sistein NV BOOS. Upotrebljava 2a
~spo~tavllanle ~ovor.ne komunlkac1le osobe na ulaznim vratima zgrade i osobe u stanu a prim
leren Ie za manle oblekte do 15 stanova.
.••••••••• 1l_
• e.~.~ ... ...··
w;w&
~~.~
. . . . . . 111iJMI!'d:IC II'
..
81. 1B.3 Prikljucne stezaljke pojacavaca NV B008 s napojnorn jedinicorn i ulaznog panela
(strelice pokazuju rnogucnost regulacije govomog signala)
1. T ......"_impe..d _
2.lCoabijobti .... d 7SQ
3..1'"11"'. .l!:&s""'udc.... 1ri .isobpoj...... pojaiio1.,
un 20;0,
VHF 20dll 5·12
UHF 22;0, 21·69 Sf. 19.7 Priprema koaksijalnog voda za spoj
-I. RudjebW< na antensku prikljucnicu, utikac, antenu i sl.
5.lCoalrijobti .... d u iIl",,,",,io"'j eijevi Pokretanjem noza IiJevo·desno i potezanjem
6. P ...W ......,....1<& prikljueJtic. (lV,R) skin uti cca 15mm zastitnog plasta
7.Z.".........,....k.prikljueJtic.(lV,R) (A i B); spoljasnji vodic od upletene zice
8. TV prlje:mJlik presaviti nazad, i nozem skinuti izolaciju
(C i D) vode6i racuna 0 potrebnim duzinama
9. Radio pr.ije:mJlik
Ar;;..,----I·.J;;---..---=t---....;~ 10. Plildjui!Jtibalrijobti ""<in lV,R
videO .....,....kim:.ml<&c1lll.
11. Zaiumi ",,<Iii: PE 10...,..2
• povai..... b .......... mix.l0 c:rrlJ
(..... temeljJli uzem1jivaC)
12. """,..lei. ..... <j>Sl mm,-Im
iJi.lii_
.p"a~
SI. 20.1 Sema spajanja elektricnog zvonca SI. 20.2 UnutraSnjost gonga
SI. 20.4 Transformator za pogon 81. 20.6 Serna spoja ku6ne signalizacije s elektricnom bravom za dvospratni objekat
zvonaca, gongova iii zujalica sa (u prizemlju poslovn; prostori)
napojnirn naponom 4-6-8V *Elektriiina brava napaja se naponom BV i strujom 1A (minimalni otpor namotaja brave iznosi 4Q)
Kao instalacioni vod koristi se telefonski vodie TI 20 polozen u instalacionu cijev, pod malter. svjetiosna i zvucna indikacija alarma. Svjetlosna indikacija pokazuje ujedno i zonu u kojoj se
U tabeli 20.1 dat je izbor preenika instalacione cijevi u zavisnosti od broja vodiea koji se u nju pojavio pozar (za razrjesenje potrebno je pritisnuti svjetleei pravougaoni taster 1 iii 2). Zvucna
uvlaee. indikacija je zavijajuei ton od 300Hz do 800Hz. U mnogim zemljama takav alarmni uredaj moze se
I Unutrasnji precnlk povezati da se alarm prenosi u dezurne sluzbe najblize policijske stan ice i vatrogasne jedinice.
I inst. ciievi(mml 11 13,5 16 23 29 36
!
Ako je potrebno centralni uredaj moze biti t!3-ko spojen da se automatski proslijedi signal na elek
Broi vOdica TI 20 "1 mm 2 5 8 16 20 38 troventile za otvaranje boca, nakon cega se velika kolicina ugljienog dioksida iii vode kroz mno
" 08mm 5 8 11 20 35 48 I gobrojne mlaznice usmjeri na objekat koji gori. Bolje rjesenje je da je u sistem zastite ukljueen i
eovjek kao kontrolor dojavljenog signala, s obzirom da nije rijetka pojava "Ia.znog alarma" (npr.
Tabeja 20.1 Izbor precnika instalacione cijevi prema broju vodiea
kad automatski dimni javljac nije pravilno podesen pa djeluje preosjetljivo).
Kako se kod ovih instalacija zahtijeva pouzdan rad, centralni uredaj ima ugraden i rezervni
izvor napajanja (npr. akumulatorsku NC bateriju 12V; 0,45Ah).
21. Sistemi zastite od pOZ~lra {nap~~'~j'~.,i
" ' .~-<:"~:·"\';~'<.'St
~snovni princip sastoji se na tome da se viSe javljaea pozara, rucnih iii automatskih, postavi
na zld i strop, u prostorijama koje stitimo (rasporede se u vise zona). Povezivanje javljaca medu
sobno i sa centralnim uredajemse vrsi s vodom 2 x 0,8 mm. Domet zone moze biti i preko 500m.
U slucaju pozara jevljaci proslijede signal (kod rucnog javljaca potrebno je razbiti staklo i pritis
nuti dugme) na signalnu liniju alarmnog sistema. Na centralnom elektronskom uredaju se aktivira
2,0
~lO I . a.utomau).., uI:ljueeJlje rasv;ete pre)..,
'I'es~' }16 seItZ-ora
II . ruCJU>, rasv;eta )..,JlStm_ uI:ljuCeJla
l.hgn."ki kontakti
I Za pOl.:buu zaSt1ro
'\.":t:ata:i. Pl:O'ZO:rJ.
81. 22.1 Sema uredaja za zastitu od provale sa tri senzorska ulaza 81. 22.4 Sema spajanja rasvjete preko senzorskog javljaca kretanja
'Uredaj se proizvodi industrijski i lako montira slijedeci uputu proizvodaca 'Na senzorskom javljacu se moze podesavati osjetljivost u odnosu na svjetlinu okoline (neki senzori imaju mogucnost
i prigusenja rasvjete u odnosu na svjetlinu okoline tj. sama svjetiljka 'brine" 0 tome kad ce se upaliti i koliko jako ce
;. D~nas s.:: sve, vise sen~orski javljaci kretanja upotrebljavaju i kao automatske sklopke za uklju svijetliti)
2Moze se regulirati i vrijeme ukljucenosti rasvjete iii alarma, od nekoliko sekundi do nekoliko minuta
~Ivanje rasvJete Ispred obJekta, u garaii, stubistu i sl. Osjetljivi su i detektuju kretanje u zoni ad
110 d:> ~70°, na udaljenosti ad 2 do 12 m, a montiraju se na visini ad 2 do 3 m. Rasvjeta osta
e uklJucena ad nekoliko sekundi do desetak minuta, sto se maze regulirati na senzoru.
81. 22.2 8enzorski javljac (230V) za automatsko ukljucenje jedne iii vise sijalica max. snage do 2000W; 81. 22.5 Postavljanje kucnog alarma
od lOs do10minuta; detektuje kretanje u zoni od 200°; na udaljenosti od 2 do 10m a) Elektronska centrala se postavlja u blizini razdjelnika iznad ulaznih vrata
stana. Kako je moderna centrala alarmnog sistema svojevrsni kompjuter,
na kraju sa programira prijenosnim racunalom.
b) Tipkovnica se postavlja kod ulaznih vrata stana (tipke s brojkama, ON,
OF, ENTER, svijetlece LED diode). 8istem se aktivira sifrom i tipkom ON
nakon cega imate oko 10s da izadete iz stana i zatvorite vrata. Isto toliko
yam Je potrebno pri ulasku, a za to vrijeme treba da upisete PIN-KOD i
pritisnete tipku OF.
c) Senzorski javljac (dojavljivac pokreta) se postavlja u svakoj prostoriji
dosta visoko.
d) 8irenu i signalnu sijalicu treba postaviti na fasadi objekta sto vise (3m).
SI. 22.3 Senzorski javljac automatski ukljucuje
• Alarm se moze prikljuciti na telelon, u centrali alarma usnimiti govornu poruku, kod
rasvjetu u dvoristu kod dolaska posjetioca iii ukljucenja sirene i bljeskalice automat naziva telefonski braj koji je programiran i emiluje
provalnika (umjesto iii paralelno sa rasvjetom se poruku 0 provali i adresi.
moze ukljuciti alarm, zvono, sirena i sl.)
23. Izvodenje gromobranske instalilcije
G 'JJE
Svaka gromobranska instalaeija mora imati tri dijela: hvataljke. odvode i uzemljivace.
Gromobranaska instalaeija ima za zadatak da zaStiti objekte, odnosno ziva bi6a i predmete Prije obrade osnovnih elemenata nesto cemo reci 0 materijalima koji se upotrebljavaju kao
koji se nalaze u njima od stetnih posljediea atmosferskog praznjenja u obliku munje. Ovdje treba goli vodici za gradnju gromobranske instalaeije. Kod nas se iskljucivo kao vodic za gromobransku
ista6i da nismo u stanju izvesti takvu instalaeiju koja bi stopostotno ispunjavala svoju zada6u, a instataeiju upotrebljava pocincana celicna traka iii ziea. Bakami iii aluminijumski vodici upotrebUa
da bude i ekonomski opravdana. Medutim dobro izvedena gromobranska instalaeija u znatnoj vaju se samo u speeificnim slucajevima.
mjeri smanjuje opasnost od stetnih posljediea groma. r Materijal I Za nadzemno Dolaqanie Za Dodzemno polaganje
min. 100 mm2 ali ne tanja od 3,5mm
Udar groma (munje) moze imati vise djelovanja: termicko, elektrodinamicko, akustieko i elek ! Pocincana celicna traka I min. 60 mm2 ali ne tanja od 3mm
npr. 25 x 4mm iii 30 x 3,5mm
trohemijsko. : npr, 20 x 3mm
I Pocincana celicna zica min. Bmm0 min.10mm0
Termicko djelovanje groma zasniva se na djelovanju velikih struja groma. Prosjecna vrijednost I min.6mm0 ne oreoorucuie se
Bakamazica
struje kod atmosferskih elektricnih praznjenja iznosi oko 30 000 A, a u iznimnim slucajevima regis : Aluminijumska zica I min. 10 mm0
ne lania od 3.5mm
zabranjeno
zai:>ranleno
trirana su i praZnjenja do 400 000 A. Prema Dzulovom zakonu prolaz struje kroz neki otpor razvija I Aluminiiumska traka
energiju W=1 2 R·t. Dovoljno je i samo nekoliko oma otpora na putu struje pa da se, iako prolaz Tabela 23.1 Materijal za izvodenje gromobranske instalacije
struje obicno traje vrlo kratko, npr. samo 30 ms, razvije dovoljna kolicina energije da nastane eks 'Pri spajanju vodica razlicitih materijala mora se izmedu umetnuti plocica olova debljine najmanje 2 mm. Bakar i alu
polozivno razaranje drveta, da se tanji lim poene topiti, na mjestu losih sastava kisnih oluka lem minijum se smiJu spajati pomoeu AI-Cu stezaljke
se moze istopiti, pri tome sitne uzarene kapljiee streaju na sve strane, pa mogu izazvati pozar
ako padnu na lako zapaljivi materijal. Znaci ako je zbog malog presjeka iii loSe provodnosti otpor 23.1 Hvataljke
veliki, tada udarom groma mogu se ti materijali uzariti i izazvati pozar. Posebno je opasno ako To su krovni vodici kao i metalni dijelovi krova (kao hvataljke moze sluziti i krovni pokrivac od
su objekti nezasti6eni pa udarom grama struja prolazi kroz drvo, beton, zid i sl. U tom slucaju lima najmanje debljine 0,5 mm) postavljeni na istaknutim dijelovima krova ciji je zadatak da pri
zbog velikog otpora moze doei i do eksplozivnih razaranja drve6a, drvenih stubova, balkona, zi hvate atmosfersko praznjenje. Normalno je da se za hvataljke upotrebljava pocincana celiena
dova i sl. (kod zapaljivih predmeta redovita je pojava vatre). Dakle, proizilazi da osnovni zahtjev traka 20x3mm koja se polaze najvisim dijelom krova tako da nadvisuje objekat najmanje 10 em.
za gromobranske instalaeije je da se na objakat postave metalni vodici, da se dovoljno dimen To isto vrijedi za ravne betonske krovove. Za montaZu gromobranskih vodova tj. hvataljki sluze
zioniraju da ne dode do opasnog ugrijavanja i da se struja groma tim vodicima sto kra6im putem posebni nosaci (potpore) s tim da najveca udaljenost izmedu dva nosaca ne smije biti preko 2 m.
odvede u zemlju. ' Hvataljke sa znaci moraju postaviti nesto iznad krova da toplina munje ne bi ostetila krovni pokrivac.
Elektrodinamicko djelovanje struje groma nastaje ako je udar groma kroz dva paralelna vodi Visoki a uski objekti, tornjevi, silosi i tvornicki dimnjaei moraju imati vertikalnu stap hvataljku
ca, a medusobno blizu (jedan vodic se nalazi u magnetnom polju drugog). Sto je medusobni raz koja nadvisuje objekat najmanje 50 em. Ako su visociji od 30 m moraju imati najmanje 2 odvoda
mak vodiea manji, to su sile koje se javljaju ve6e. Propisima je odredeno na kojem najmanjem koji su na oba kraja spojeni a jedan odvod ide pored penjaliea, sa kojima mora biti spojen.
medusobnom razmaku se smiju postaviti gromovodi, a odreden je i razmak gromobranske insta Hvataljke se na krovu trebaju tako rasporediti da nijedna tacka krova nije udaljena od hvataljke
laeije od elektricnih, plinskih, vodovodnih i slicnih instalaeija. vise od 10m.
Akusticko djelovanje groma je posljediea elektricnog praZnjenja kroz atmosferu. Prasak groma
se cuje i na udaljenosti preko 20 km, ali nas to samo upozorava da se priblizava nevrijeme (ne
preduzimaju se nikakve mjere). Isto tako i elektrohemijsko djelovanje groma, zbog vrlo kratkog
vremena u kojem djeluje, nema prakticki nikakve vaZnosti tako da se i protiv toga ne preduzimaju
nikakve zastitne mjere.
Prolaz struje groma kroz covjecije tijelo je opasano i prouzrokuje sHcne posljediee kao i stru
jni udar. Osim toga struja groma djeluje i termicki tako da uzrokuje opekotine i ko(j direktnog
udara dijelovi tijela se naprosto ugljenisu. Udar groma je opasan i za okolinu do oko 30m uokrug
od mjesta udarca. Posebno opasna mjesta za udar groma su vodene povrsine, poljane, slame,
sijena, drve6e na poljima, rubovi suma i sl. Vrlo je opasno za vrijeme grmljavine zadri:avati se u
blizini uzemljenja gromobranske instalaejje nekog objekta.
OrmariC' z a rasta'VJlll
Da bismo zaStitili neki objekat i /jude od opasnosti i steta groma, izvodimo gromobransku insta spojnku (....jew spoj)
laeiju. Gromobranska instalaeija se mora izvesti po tehnickim propisima, i samo tada je smanjena
mogu6nost ostecenja objekta u slucaju udara groma (ako instalacija nije uradena po teh. propisi
ma to moze biti posebno opasno). Tehnickim propisima se odreduje koji objekti se moraju zastiti·
ti gromobranskim instalaeijama. To su objekti u kojima se sakuplja mnogo Ijudi, kao sto su po 81. 23.1 Vodici gromobranske instalacije
zorista, kina, skole i slicno, te zgrade, industrijski objekti. objekti speeijalne namjene, vojni i drugi 'Kod betonskih krovova obicno se rub krova prekrije limom. Ako je rubni lim debljine 0,55 iii vise moze se iskoristili za
objekti. osnovni zatvoreni prsten gromobranskih hvataljki. Cijelim obimom na preklopima se ovaj lim mora kvalitetno zalemi
, Zavisno ad povrsine betonskog krova potrebno poslaviti i hvataljke od trake 20 x 3mm, koje treba kvalilelno poveza· Prema tome djelovanje gromobranskog uzemljivaca se karakterise sa udarnim otporom koji
sa zatvorenim limenim prstenom. Pri tome treba uzeti u obzir da je lim debeo O,55mm i ima posve drugi koeficijent se razlikuje od otpora rasprostiranja. Odnos ova dva otpora dat je izrazom:
>plinskog rastezanja nego traka debela 3mm. Ako se zaleme direktno taj spoj bi se brzo raskinuo. Da to sprijecimo
a traku najprije zavarimo pocincanu zeljeznu plocu debelu 1 do 2mm, povrsine 250 x 100mm, pa tek nju zalemimo
a lim, Nijedna tacka na krovu ne smije biti udaljena od hvataljki vise od 10m. Ako se na krovu nalaze metalne eijevi
ao nosaci RTV antena treba ih najkracim putem spojiti s najbliiim gromobranskim vodom pomo6u obujmiee.
Vrijednost koeficijenta k zavisi od dimenzija uzemljivaca I od specificnog otpora zemlje, a pri
~3.2 Odvodi i mjerni spojevi blifno se odreduje iz tabele 23.2.
Odvodi su vodici gromobranske instalacije koji najkraeim putem spajaju hvataljke s uzemljivacem
to su najcesee FeZn trake 20x3 mm i 25x4 mm). Zbog toga ih treba polagati sto ravnije samo s Vrijednost udamog otpora gromobranskog uzemljivaca po tehn. propisima treba da je:
leophodnim promjenama smjera. Moraju biti sto dalje od prozora i vrata, kao i od onih metal nih • za specificni otpor zemlje manji od 2500m, udarni otpor Ru uzemljivaca smije iznositi najvise
nasa koje nisu ukljucene u gromobransku zastitu. 200 (Ru<=200), ako propisima za pojedine slucajeve nije drugacije odredeno (npr. za gromo
Svaki objekat povrsine do 20m 2 mora mora imati jedan odvod s mjernom spojnicom. Za bransku zastitu skladista eksploziva udarni otpor ne smije biti veei od 50).
.grade s povrsinom 20·50m2 potreban je jedan glavni odvod i jedan pomoeni odvod, npr. oluk, a • ako je specificni otpor zemlje veei od 250 Om, udarni otpor Ru ne smije biti brojno veei od 8%
grade povrsine preko 50m 2 moraju imati vise glavnih odvoda i to na svakih 20m obima zgrade od izmjerenog specificnog otpora zemlje (Ru<=0,08p).
10 jedan odvod. Odvodi se polazu na potpore. Medusobni razmak potpora na vertikalnom odvo
lu smije biti najvise 2 m. Svaki odvod na visini od 1,8m od zemlje mora imati ugradenu rastavnu
C--Ouzinauzemljivaca I Specificni otoor zemlie p (Q m)
1~--~50~---'--~~1~OO~~~~I~~15~O~~~l~~2~O~O~--'~~25~O~I~v~is~e~
I
pojnicu (mjerni spon. Dopusteno je da se odvod polozi pod zbuku (betonski stub), ali u tom (ml Udarni koeficijent k horizontalnOll nerazaranatoa uzemiiivaca
:Iucaju nije dopusteno vodic spajati vee mora biti od jednog komada. Kad je odvod polozen pod
:buku pristup rastavnoj spojnici omogueuje se ugradnjom ormariea.
~g ~ 30 I ~:g I~:~ I 1
Rastavna spojnica iii mjerni spoj sluzi da se uzemljivac gromobranske instalacije moze odvo
30 do 40 I' 4,0
~40~d~o~5~0~~~____~___~5~,0~__~~~2~,~5____-J.
'2,0 I 1,3
___1~,~7 ____~__~1,~3~____~~1,Q _____
ti od instalacije na objektu radi ispitivanja, mjerenja i kontrole ispravnosti uzemljenja. Ona se
nora uraditi tako da preklop traka bude najmanje 10cm i spoj se izvodi krifnim komadom s dvije Tabela 23.2 Vrijednost koeficijenta k za nerazgranati horizonlalni trakasti uzemljivac
i tri kvadraticne plocice 60x60x4mm. Krizni komad se stegne pomoeu 4 vijka M8. Dobro je 'Za jedinicni verlikalni (eijee, ploca» uzemljivac k= 1 .... . .. .
"Za vise uzemljivaca medusobno povezanih a nalaze se na razmaku kO]1 OIJe veel od 5m k=1; ako su uzemlJlvacl na
~medu traka staviti olovni umetak debljine 1 do 2 mm. Ako se kao odvod upotrijebi kisni slivnik vecem razmaku od 5m k<1 (ali se u proracunu uzima k=1). Iz ovoga mozemo zakljuciti da je za gromobransko u~em
~nda 59 prijelaz s slivnika na uzemljivacku traku vrsi sa obujmicom koja istovremeno sluzi i kao Ijenje puna bolje rjesenje kada se vi§e uzemljivaca medusobno poveze. Npr. kvalitetno gromobransko uzemlJenJe se
njerni spoj. postize sa viSe trakastih prstenova oko objekta koji se povezu na vise mjesta. 1510 tako ako se za gromobransko uzem
Od mjernog spoja odlazi k uzemljivacu gromobranska traka 25x4 (30x3,5). Ako je odvod Ijenje koristi lemeljni uzemljivac postizu se sasvim zadovoljavajuci rezultali.
lolozen nad zbukom, traku treba zastititi od mehanickog osteeenja pomoeu L iii U zeljeznog pro
ila duzine 1500mm. Zabranjena je upotreba cijevi za mehanicku zastitu jer se moze zagrijati Primjer 1: Za manji jednostambeni objekat polozen je trakasti uzemljivac 25x4 duzine 50 ~. ~a
'rtloznim strujama pri udaru groma, sto moze biti opasno za okolinu. taj uzemljivac spojena je gromobranska instalacija. Utvrditi da Ii udarni otpor takvog uzemlJlvaca
zadovoljava tehnicke propise ako je speciflcni otpor tla 1000m.
t3.3 Uzemljivaci
Uzemljivaci su matalni predmeti ukopani u zemlju sa svrhom da struju munje odvedu u zemlju Rjesenje: Znamo da se otpor uzemljenja trakastog uzemljivaca moze izracunati po formuli:
lez opasnosti po stieeni objekat. Uzemljenje cine uzemljivaci, tlo u koje su oni ukopani i vodovi
zemljovodi) pomoeu kojih su uzemljivaci galvanski spojeni s mjernim spojem. Za uzemljivace Rr = 2,3 ~ W=4,6 ~
Ipotrebljavaju se pocineane celicne trake, pocincane celicne ploce, bakrene ploce, pocincane
:ijevi i slicno. Uzemljenje se moze izvesti kao prestenasto oko cijelog objekta, kao prstenasto u Iz tabele 23.2 za p=100 Om i duzinu 50 m odredujemo k=2,5. Udarni otpor iznosi:
emelju (temeljni uzemljivac) s tim da se na svakih 15 - 20 m obima zgrade ostave iz takvog
Izemljivaca izvodi na kOje se spajaju odvodi gromobranske instalacije. Mogu se uzemljenja Au = k· R, = 2,5·4,6 = 11,50
zvesti i pojedinacno za svaki odvod. Detaljnije 0 uzemljenju i uzemljivacima vidi u poglavlju 9.
Djelovanje gromobranskog uzemljenja karakterise udarni otpor Ru koji se nesto razlikuje od Tehnickim propislma je odredeno da udarni otpor uzemljivaca smije iznositi najvise 200 (za
)tpora uzemljenja (otpora rasprostiranja). Otpor uzemljenja tj. rasprostiranja se javlja kad kroz specificni otpor zemlje manji od 250 Om) i vidimo da ova grornobranska Instalacija ispunjava
Izemljivac protice industrijska izmjenicna struja frekvencije 50Hz i relativno male vrijednosti do postavljeni zahtjev.
I OOOA. To je znaci omski otpor rasprostiranju (sirenju) struje sa uzemljivaca na zemlju, dobiva
.• Tehnickim propisom je odredeno da udarni otpor uzemljivaca koji je polozen u zemlju speei 24.2.1 Uvodni dio
f~enog otpora preko 250 Om smije iznositi najvise B% od izmjerenog speeificnog otpora zemlje U uvodnom dijelu projekta navode se podaei 0 projektu, insvestitoru, projektantu (uvjerenje da
tj. 0,OB·p=0,OB·290=23,20. Vidimo da je udarni otpor ovog uzemljivaca 30,60 i veei je od propi je projektant polozio strucni ispit), pregled primjenjenih propisa i standarda, pregled mjera zastite
som dozvoljenog otpora gromobranske instalaeije koji iznosi najvise 23,20. Znaci ovaj uzemlji na radu, potrebne dozvole, saglasnosti i sl.
vac se ne moze iskoristiti za gromobransko uzemljanje. Ako se zen umanjiti udarni otpor ovog
uzemljivaca da bi se mogao iskoristiti za gromobransko uzemljenje, tada je potrebno postaviti i 24.2.2 Projektni zadatak
cetvrti eijevni uzemljivac, ponoviti mjerenje i proracun. U ovom dijelu investitor daje opis objekta, tacan naziv objekta, podatke 0 mjestu gradenja, vrije
me i etape gradnje, instalisanu snagu svih predvidenih elektricnih uredaja (masina) i sl. Znaci
investitor daje tehnicke podatke koji su do sada uradeni i koji su podloga za kvalitetnu izradu pro
24. Projektiranje elektricnih instalacjja jekta. Investitor moze iznijeti i svoje zelje, u pogledu izbora opreme, trosila, npr. da projektant usvoji
fluorescentne svjetlljke (iii nesto drugo). U toku izrade projekta projektant se svojim rjesenjima
Tehnicka dokumentaeija jednog objekta sastoji se od jednog iii vise projekata. Tako, naprimjer, uklapa u zahtjeve investitora, pazeci na to da Ii su ovi zahtjevi u skladu sa tehnickim propisima
tehnicka dokumentacija jedne stambene zgrade sadrii gradevinski projekat, projekat vodovoda za izvodenje elektroinstalaeija u zgradama i uslovima koje propisuje nadlezna elektrodistribucija.
i kanalizaeije, projekat elektricnog osvjeUjenja i prikljucniea, projekat gromobranske instalacije
itd. Svi dijelovi tehnicke dokumentacije se usaglaSavaju i rade po vazecim tehnickim propisima i 24.2.3 Tehnicki uslovi
standardima. Posebna paznja se poklanja mjerama zastite na radu, zastiti od pozara i elemen Su projektantov izbor najvaznijih dijelova propisa i zahtjeva koji su bitni za izvodenje elektroin
tarnih nepogoda. stalacije. Projektant mora citirati (sastaviti) najvaznije propise i zah~eve postavljene tehnickim pro
Prije nego sto se pristupi izvodenju elektricne instalaeije potrebno je izraditi projekat elektricne pisima koji stite interese investitora i obavezuju izvodaca da posao obavi strucno i u skladu s pos
~nstalacije. Projekat elektricne instalacije je pisani rad kojim se odreduju svi podaei potrebni za tojecim zakonom.
Izvodenje a kasnije i za odrzavanje elektricne instalaeije objekta. Ovo se odnosi kako na izradu U tehnickim uslovima se istice i zahtjev da izvodac radova mora biti strucno lice (preduzece),
novih instalacija tako i na veee rekonstrukeije postojecih. da ugradeni materijal mora biti nov odgovarajuceg standarda, da nadzor nad radovima mora biti
To znaci da se elektricne instalacije za osvjetljenje, termicka troslla, elektromotorne pogone, povjeren strucnim i ovlastenim lieima, te da nikakve izmjene u projektu nisu dozvoljene bez odob
gromobranske instalaeije, telefonske instalaeije, RTV instalaeije i pozivne instalaeije izvode prema renja projektanta i nadzornog lica. Ove, naizgled sitne primjedbe treba da olaksaju rad i sprijece
ranije uradenim semama, planovima i uputstvima. sporove izmedu investitora i izvodaca.
Prijektant se znaci treba snabdjeti sa tehnickim propisima za izvodenje elektricnih instalacija
24.1 Priprema za izradu projekta elektroinstalacija (prikupljanje podataka) u zgradama i po svom izboru saciniti tekst najvaZnijih uSlova za izvodenje instalaeija osvjetljenja
Tehnicka dokumentacija za jedan objekat se radi po fazama. Prvo se radi idejni projekat, a zatim i prikljucniea u stanu.
se po prihvatanju idejnog projekta od strane investitora (idejni projekat podlijeze reviziji investito Tehnicki uslovi za projektiranje elektricnih instalacija u zgradama su dati u sluzbenom listu
ra), pristupa izradi glavnog projekta. Jedan dio glavnog projekta objekta tj. tehnicke dokumenta BiH broj 2192. Tehnicki uslovi definisu: prikljucak objekta na elektroenergetsku mrezu, mjerenje pot
eije je i projekat elektricnih instalaeija. rosnje elektricne energije, komandovanje i signalizaeiju tarifa, napojne vodove u objektu, elek
Rad trosila u buducem izgradenom objektu uslovljen je prethodnim obezbjedenjem napajanja tri(;ne instalaeije u stanu*, elektricne instalacije u ostalim prostorijama, ostala trosila, telefonsku
elektricnom energijom i zato prije pocetka izrade projekta treba pribaviti energetsku saglasnost instalaciju, instalaeiju za prijem RTV signal a, pozivnu instalaciju (kucni telefon), gromobransku ins
za kasniji prikljucak novosagraoonog objekta na elektroenergetsku mrezu. Projektant proucava _ talaciju i zastitu od previsokog napona dodira.
gradevinski projekat i sve druge projekte prema kojima se ugraduje oprema (tehnoloski projekat, *Tehnicki uslovi za elektricne instalacije u stanu i minimalni braj izvoda u prostorijama:
masinski projekat...). Iz ovih projekata mogu se prikupiti podaci 0 tacnoj lokaciji objekta, 0 trosi Sve tn faze treba da su ravnomjerno opterecene; broj sijalicnih mjesta u jednom strujnom krugu treba da je manji od
10; u prostorijama koje su dostupne vecem broju Ijudi (trgovine, cekaonice i sl.) elektricno osvjetljenje mora biti izve
lima koji ee u objektu biti ugradeni, 0 dimenzijama i uredenju objekta, 0 prirodnom osvjetljenju, dena sa dva iii vise strujnih krugova; u stanovima vecim od dvosobnog rasvjetu treba izvesti sa dva iii tri strujna kruga
o fazama izgradnje, 0 najvecem vrsnom opterecemju, 0 faktoru potrainje i istovremenosti itd. Na (isto taka predvidjeti dvije TV i telefonske prikljucnice); sva termicka troSila ukljucujuci masine za rublje i sude trebaju
osnovu ovih podataka traii se od distributivnog JP saglasnost za prikljucak na NN mrezu, od biti na zasebanom strujnom krugu; sva termicka trosila nazivne snage preko 3000W napajati trofazno; za svaku sobu
PTT saglasnost za prikljucak na telefonsku mrezu i kablovsku televiziju i sl. (prostoriju) predvidjeti jedno sijalicno miesto na stropu u sredini sobe sa sklopkom kod ulaznih vrala; u kuhinii su
,trebna dva sijalicna mjesta jedno na stropu a drugo iznad radne povrsine (npr. napa iznad stednjaka kod radne u pogon (nabavka i transport opreme, montaZa el. instalacija i pustanje urad). Kada se predm
,vrsine do slednjaka); u kupalilu jedno sijalicno mjesto na stropu a drugo na zidu iznad umivaonika (ogledala); u svim
jer materijala i radne snage kompletira pravi se i predracun. Da bi se predracun tacno uradio, a
barna predvidjeti najmanje tri prikljucnice; u dnevnoj sobi predvidjeti i jednu viseslruku prikljucnieu za RTV (sve 40 em
115 em od podal; u kuhinji predvidjeli trofazni izvod za stednjak zavrsen u prikljucnoj kutiji postavljenoj 40cm od time dobila i tacna, prava vrijednost radova, neophodno je da projektant poznaje cijene elektroin
,da, monofazne prikljucniee za maSinu za sude 40 em, frizider 40 em, napu 180 em, protoeni bojler (ako ie predviden stalacijskog materijala i cijene rada za pojedine radne operacije. Dobro izraden predracun mora
Isenjem vodovoda) 170 em i radnu povrsinu 115 em od poda; u kupatilu predvidjeti izvod za grijalieu iznad ulaznih da odgovara cijenama koje nudi izvodac radova. Predracun je tacno uraden ako licitacijom za
ala, izvod za bojler eea 180 em, mono1aznu prikljucnieu s poklopeem-masina za pranje rublja i prikljucnieu s desne ustupanje posla sa izvodacem se postigne eijena priblizno u granicama datim predracunom (ako
rane ogledala udaljena min. 60 em od umivaonika (ova prikljucniea moze biti i u sklopu ormrica sa ogledalom i
je predracun nizi, dovodi se u pitanje izvodenje elektroinstalacije).
'jetiljkom iznad umivaonika).
24.2.6 Proracuni
Tehnickim propisima je odredeno da se u kupatilu ne smiju postavljati prikljucniee i sklopke u
)ni kao na sliei: Projekat elektricnih instalacija najcesce obuhvata sljedece proracune:
• proracun uzemljenja;
• proracun osvjetljenja u pojedinim prostorijama;
• proracun tipa vodova, presjeka vodova i njihove zastite.
Proracun uzemljenja tj. vrijednost otpora uzemljenja je podatak veoma bitan za nacin zastite
od opasnog n~pona dodira i za zastitu od atmosferskog praZnjenja.
Sa izradenim proracunom osvjetljenja i sa odabranim snagama za pojedina sijalicna mjesta,
a poznavajuci i snage drugih trosila, projektant pristupa proracunu vodova i kablova na ranije
opisan nacin (odredivanje snage trosila, odredivanje instalisane snage zgrade, odredivanje vrs
nog opterecenja stana i eijele zgrade). U ovom proracunu se provjerava: termicko opterecenje
voda svake dionice, pad napona na vodu svake dionice i efikasnost odabrane zastite od previ
sokog napona dodira. Ukoliko naprimjer provjera pokaZe da nije efikasna zastita od indirektnog
dodira, mijenja se presjek vodica i ponovno radi proracun.
225
24.2.7 Specifikacija materijala
Treba da izvodacu olaksa nabavku potrebnog materijala za izradu elektroinstalacije. To je spi
sak elektroinstalaeionog materijala obuhvacen predmjerom, samo prosiren.sa potrebnim tehnic
kim karakteristikama, tacnim dimanzijama i kolicinom.
75W
GRMO
l'l'-¥ 3XW 12m 6 am
0.31%
O-~~a',3~m~~lOOW ~o =~=
.a 2) Ik - 0,026+0,0175+0,0035+0,0035+0,0175+0,026 0,094
.. . .:::.....
<:>
II
t gfiI t
SiI .., ..,
II
fiI fiI
SiI
:::l s:l
fiI
iii
fiI ii
fiI
'"
..,
..
fiI
.... ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE (II dio)
'" '"
.., ><
01
10
01
.10. Tehnicke mjere zastite u elektricnim instalacijama ............................................................... 5
..,
... ..... 10.2 Zastita izoliranjem dijelova pod naponom ..................................................................... 8
...'" "1
'"
..r ....., .,....., 01
~ ;t ;t
......
10.3 Zastita ogradama iii kucistima ....................................................................................... 8
><
'" '" ~
.,'"01 ..,N >< >< ..,N .,N ..,>< .,01 ><
10.4 Zastita preprekama (zaprekama) .................................................................................. 8
~ ~ ~ ~ :: ~ ?: :: >.' :: '"110 10.5 Zastita stavljanjem van dohvata ruke ............................................................................ 9
t t t t t t 110
t t t 10.6 Zastita automatskim iskljucivanjem uredajima
rI 110 110
koji djeluju na diferencijalnu struju (zastitna strujna sklopka FI) ................................... 9
Fp=','1 _ _ _._ 10.11 Zastita upotrebom uredaja klase II iii odgovarajucom izolacijom .............................. 31
Fp=l,9 Fp=l,9
Pr-22,51W Pv=22,5JcW R"'IIj...a stu.biit.. 11. Pad napona .......................................................................................................................... 34
I -l Pi=350W; Fp=1J Pv=350W 11.3 Proracun poprecnog presjeka voda prema zadanom padu napona ............................41
I S5
12.3 Instalacija u zbuci (malteru) ........................................................................................ 48
GRMO
I I'P~=71'07lW
F.=O,8
12.5 Vodovi na nosecoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl. ............................................ 53
I~::::dL=::;:::da:~ i
12.8 Kanalni razvod ............................................................................................................. 57
1
KP0 13.2 Fotometrija ...................................................................................................................67
I
13.2.1 Fluks svjetlosne energije, svjetlosni fluks ................................................................. 69
L
13.2.2 Jacina (intenzitet) svjetlosti .......................................................................................69
dnopolna sema stanskog razdjelnika SR 1, GRMO i KPO 13.3 Elektricni izvori svjetlosti (rasvjetna trosila) ................................................................. 73
13.3.2 Zivine sijalice VTF .....................................................................................................78 23. Izvodenje gromobranske instalacije .................................................................................. 151
13.3.4 Visokotlacne metalhalogene sijalice VTH ................................................................. 86 23.2 Odvodi i mjerni spojevi .............................................................................................. 152
13.3.6 Visokonaponske svijetle6e cijevi .............................................................................. 89 24. Projektiranje elektricnih instalacija .................................................................................... 154
13.3.71injalice ..................................................................................................................... 90 24.1 Priprema za izradu projekta elekroinstalacija ... .......... ......................... ......... ............ 154
13.5 Vrste rasvjete ............................................................................................................... 93 24.3 Projekat elektricne instalacije zgrade sa vise stanova ............................................. 158
13.6 Ravnomjernost rasvjete, broj i raspored svjetiljki, visina vjesanja svjetiljke ................ 95
16.2 Mjerenje otpora petlje kratkog spoja izmedu faznog i neutralnog vodica,
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1I